Svećenička Zvanja, Dobri Pastir

VIJEE H

RVATSKE BISKUPSKE KONFERENCIJE ZA SJEMENITA I DUHOVNA ZVANJA

IV. VAZMENA NEDJELJA - NEDJELJA DOBROG PASTIRA

KATEHETSKO-MOLITVENI PRIRUNIK PRIGODOM

47. SVJETSKOG DANA MOLITVE

ZA DUHOVNA ZVANJA

Kristova vjernost

sveenikova

vjernost

Odgovara: Vijee HBK-a za sjemenita i duhovna zvanjaUredio: Damir OcvirkSuradnici: s. Ana Begi Anelko Koak Tomislav Hako Josip MudronjaGrafiko oblikovanje: Blaenka MatiTisak: Grafika Markulin, Lukavec

5

KRISTOVA VJERNOST - SVEENIKOVA VJERNOST

Uvod

Pred nama je proslava 47. svjetskog dana molitve za du-hovna zvanja, koji se slavi na etvrtu vazmenu nedjelju ili Nedjelju Dobrog Pastira. To je prigoda progovoriti i posvje-doiti o radosti poziva i poslanja u Crkvi to proizlazi iz dara sakramenta reda ili redovnikog zavjetovanja.Papa Benedikt XVI. ovogodinjoj proslavi molitve za zva-nja odredio je temu Svjedoenje potie zvanja, svjestan i-njenice da se mladi ako vide alosne i usamljene svee-nike ne osjeaju ohrabreni slijediti njihov primjer. Dapa-e, sumnjaju u budunost takva sveenika. Stoga je vano ostvariti zajednitvo ivota koje oituje ljepotu sveeni-kog poziva. Zaista, kad su vjerni svojemu pozivu, redovni-ci i sveenici prenose radost to slue Kristu i pozivaju sve krane odgovoriti na opi poziv na svetost.Ovogodinji molitveno-katehetski prirunik naslovili smo temom Sveenike godine Kristova vjernost sveenikova vjernost. On sadri katehetsku grau koja ima za cilj na primjeru ivota upnika arkog sv. Marije Ivana Vianneya upoznati glavne znaajke i smisao sveenikog poziva te kako postati osjetljiv i pozoran za Boje vodstvo, vrijedno-u i posredstvom sveenika u vlastitome ivotu. Uz ka-tehetsku grau pruamo i molitvene materijale za obliko-vanje razliitih molitvenih slavlja u zajednicama (mjesne Crkve, upne zajednice, redovnike zajednice ili molitvene zajednice), bili uoi proslave Nedjelje Dobrog Pastira ili na sam Dan molitve za duhovna zvanja. Na kraju prirunika nalaze se prigodne misli o sveenitvu i redovnitvu i mo-litve za nova duhovna zvanja.

6

Tjedan molitve za duhovna zvanja

UV

OD

Potovani sveenici, redovnici, redovnice, vjerouitelji i svi promicatelji duhovnih zvanja, premda moe izgledati da ivot sveenika ili posveenih osoba ne privlai zanimanje veine ljudi, zapravo, rije je o najzanimljivijoj i najpotreb-nijoj pustolovini za svijet, pustolovini pokazivanja i upri-sutnjenja punine ivota za kojom svi udimo.Neka vam ovaj prirunik svima bude na korist, znajui da vlastitim primjerom najbolje potiemo nova zvanja.

lanovi Vijea HBK-a za sjemenita i duhovna zvanja

KRISTOVA VJERNOST SVEENIKOVA VJERNOSTKateheza prigodom Nedjelje Dobrog pastira

9


I. OPI PODATCI O SUSRETU

Cilj nastavne jedinice: otkriti vanost sveenikog poziva za Crkvu i drutvo

Obrazovni zadatak: iz primjera i ivota upnika arkog sv. Ivana Marije Vian-neya upoznati glavne znaajke i smisao sveenikog poziva

Funkcionalni zadatak: postati osjetljiv i pozoran za Boje vodstvo, vrijednou i posredstvom sveenika u vlastitome ivotu

Odgojni zadatak: razvijati sposobnost kod uenika za otkrivanje Boje lju-bavi i njegova poziva u vlastitome ivotu stvoriti kod uenika osjeaj vrjednovanja euharistije, Pre-svetoga Oltarskog Sakramenta, svete priesti te raspolo-enje za molitvu za duhovna i sveenika zvanja

Metodiki sustav: kombinirani: problemsko-stvaralaki s elementima meditacijsko-stvaralakogMetodiki postupci: meditativno itanje teksta, samostal-no itanje teksta, rad na tekstu, grupni rad, pismeno izra-avanje.Mediji komuniciranja: tekstualni prilozi, CD plejer, pro-jektor, prijenosno raunaloTrajanje: 45 minutaIzvori za pripremanje nastavnika: kratak ivotopis sveto-ga Arkog upnika Zlatna zrnca, Biblija, papina poruka za Svjetski dan molitve za zvanja, pismo pape Benedikta XVI. uz proglaenje sveenike godine povodom 150. obljetnice smrti sv. Ivana Marije Vianneya

10

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

Izvori za pripremanje uenika: Mali koncil i druga litera-tura s temom o svetom Ivanu Mariji Vianneyu, internet-ske stranice s papinim porukama za svjetski dan molitve za zvanja

II. GLOBALNA STRUKTURA VJERONAUNOG SUSRETA:

Molitveno-meditativni poetak Motivacija Stvaranje problemske situacije Rjeavanje problemske situacije grupni rad Izvjea iz grupa Sinteza Aktualizacija Molitveni zavretak

III. TIJEK VJERONAUNOG SUSRETA:

Molitveno-meditativni poetakUz pomo projektora voditelj prikazuje na platnu sliku sveeni-ka u prostraciji.U podnoju prikazane fotografije stoji sljedei tekst: U sa-kramentalnom inu polaganja biskupovih ruku bio je nazo-an sam Gospodin, da bi na nas poloio ruke. Ovaj sakra-mentalni znak saima cijeli ivotni put. Jednom smo, kao i prvi uenici, susreli Gospodina i uli njegovu rije: Slijedi me! Moda smo ga na poetku slijedili pomalo nesigurno, okreui se natrag i pitajui se je li to uistinu na put. Ali potom nas je on, s velikom dobrotom, uzeo za ruku, pri-vukao nas k sebi i rekao nam: Ne boj se! Ja sam s tobom. Ne u te ostaviti, a ti ne ostavljaj mene! (Rijei iz homi-lije svetog oca Benedikta XVI., odrane prigodom jednoga Velikog etvrtka.)

11


Uz meditativnu glazbu sudionici itaju ponueni tekst, uz proma-tranje fotografije. Mogue je pustiti i glazbu na melodiju pjesme Ne boj se, jer ja sam s tobom. Voditelj jo jednom meditativno po-nueni tekst i nakon kratke stanke zakljuuje ga molitvom Slava Ocu.

Motivacija

Nakon meditativno-molitvenog poetka neka svatko gla-sno izgovori rije ili reenicu koja ga se je najvie dojmila.Voditelj postavlja nekoliko pitanja: Kako ste doivjeli ponueni tekst? Jeste li nekad prisustvovali slavlju sveenikog reenja? Ako jeste, kakav je dojam na vas to ostavilo? / Ako niste, biste li eljeli prisustvovati takvu inu? Jesu li vas misli pape Benedikta XVI. potaknule na dublje promiljanje o vanosti sveenikog poziva u svijetu koji vas okruuje?

12

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

Stvaranje problemske situacije

Davne 1786. godine i-vio je svjetski poznat i sla-van arki upnik Ivan Ma-rija Vianney. Ve od najra-nije mladosti njegova dua je osjeala posebnu pri-vlanost k Presvetomu Ol-tarskom Sakramentu. Kao malo dijete, u dobi od pet godina, kada je uvao tri ovce i jednog magarca svo-jeg oca, pohrlio bi djeak svaki put kad bi uo glas zvona u crkvu i tamo bi s gorljivom pobonou pri-bivao svetoj misnoj rtvi.

Prva sveta priest bila je odluna u cijelome ivotu ovoga svetog sveenika. Ona ga je uinila apostolom euharistije. Njegove misli: Sveenitvo je ljubav Isusova srca, omo-guuje nam da razumijemo neprocjenjivu vrijednost dara sveenikog poziva cijeloj Crkvi.

Voditelj nastoji svojim govorom o Arkom upniku senzibilizira-ti sudionike na dublje promiljanje o sveenikom pozivu. Tije-kom voditeljeva izlaganja na platnu pred sudionicima nalazi se sveteva slika.

Postavljajui pitanja, voditelj nastoji potaknuti na raspravu:

Promatrajui svoje upnike, jeste li ikad promiljali o tome to ih je potaknulo da u ivotu izaberu ba taj po-ziv? Kako dananji mladi gledaju na sveenika i redovnika zvanja? / Osjeaju li i oni poziv u redovniki i sveeniki stale?

P i bil j dl

13


Gleda li dananji svijet udno na mlade ljude koji se od-lue na nasljedovanje Krista kao sveenik, redovnik, re-dovnica? Zato je danas u svijetu sve vie predrasuda o sveenici-ma? Svjedoi li jedan sveenik svojim ivljenjem vjernost Kri-stu u punini?

Odgovore na tolika pitanja moemo potraiti u primje-ru ivota Arkoga upnika. Promiljajui tekstove koji e nam biti ponueni za rad u grupama, brzo emo primijetiti to jedan sveenik mora stavljati na prvo mjesto u svojemu ivotu. Sam papa Benedikt XVI. u svojem pismu za otva-ranje Sveenike godine, koja je u tijeku, stavlja naglasak na posvemanje poistovjeivanje Arkoga upnika s nje-govom slubom. Kao siromah, kako istie papa, Arki je upnik mogao rei: Moja je tajna jednostavna sve dati i nita zadrati. Papin poziv upuen sveenicima naglaava slubu Bogu kako on eli da mu se slui.

Grupni rad

U rjeavanju problemske situacije sudionici se dijele u e-tiri grupe (ili su prethodno ve tako podijeljeni). Svaka gru-pa dobiva tekst iz Zlatnih zrnaca svetog Ivana Marije Vi-anneya. Uz tekst nalaze se i poticajna pitanja, da se lake moe pokrenuti rasprava u grupi. Na papire A3 formata razliitih boja sudionici zapisuju svoje odgovore i osvrt na ponueni tekst. Svaka grupa treba izabrati animatora, koji e na kraju izloiti to se je napravilo. Voditelj u dogovoru sa sudionicima odredi vrijeme potrebno za rad grupe.Za vrijeme rada u pozadini moe svirati lagana meditativ-na glazba.

14

Katehetska graa

Prva grupa: Sveenik

Bez sakramenta svetoga sveenikog reda ne bismo mi meu sobom mogli ima-ti boanskog Spasitelja. Jer tko je onaj tko ga s neba pri-vlai i pod prilikama kruha daje mu stan u svetohrani-tu? Sveenik. Tko je onaj tko je vau duu kod ulaza u ovaj zemaljski ivot primio i u kupki sv. krsta od isto-noga grijeha oistio i po-svetnom milou ukrasio? Sveenik. Tko hrani duu nebeskim kruhom, da joj na njezinu hodoasnikom putu dade snagu i jakost? Sveenik. Tko pripravlja vau duu za pristup pred Boju sudaku stolicu, na-kon to ju je za zadnje puto-vanje oprao u Krvi Janjeto-voj? Sveenik. I tko pokojnu duu molitvama i blagoslo-vima Crkve prati sve do iza groba? Sveenik. Od roe-nja do smrti uvijek i uvi-jek sveenik! O kako je ve-lik sveenik! Istom u nebu emo razumjeti njegovu uzvienu ast. Kad bismo ju na zemlji shvatili, umr-

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

15


li bismo ne od straha, nego od ljubavi. Katoliki je svee-nik personifikacija ljubavi boanskog Srca Isusova. Svee-nik izgovori nekoliko rijei, i Gospodin i Spasitelj na Isus Krist na te rijei silazi s neba i sakriva se pod poniznu pri-liku kruha. Bog upravlja svoj pogled na oltar i govori: Ovo je Sin moj ljubljeni, koji mi je omilio. Sili i zaslugama ove boanske rtve ne moe on nita uskratiti. Kad bismo ima-li vjeru, to bismo sama Boga vidjeli sakrivena u sveeniku, kao svjetlo pod staklom, kao vino, pomijeano s vodom. Iza Boga sveenik je sve. Pustite jednu upu 20 godina bez sveenika, i ona e se klanjati nerazumnim ivotinjama. Kad bismo ja i moj kapelan otili iz Arsa, vi biste rekli: to imamo jo da traimo u ovoj crkvi? Gospodin na i Spasi-telj nije vie ovdje, sv. misna rtva vie se ne prikazuje u njoj, mi se sad isto tako dobro moemo i kod kue moliti. Ako negdje hoe unititi religiju, poinju time da protjera-ju sveenike, jer tamo gdje nema vie sveenika, nema vie niti misne rtve, a gdje nema misne rtve, propada religija. Jedini vam sveenik moe rei: Tvoji su ti grijesi oprote-ni, idi u miru! Sakrament sveenikog reda die ovjeka k Bogu. Jer to drugo je sveenik nego ovjek koji zastupa Boje mjesto i ovjek koji je opremljen svim punomoi-ma Bojim? Boanski Spasitelj govori sveenicima: Idite i uite sve narode Dana mi je sva vlast na nebu i na ze-mlji Kao to je Otac mene poslao, tako i ja aljem vas Tko vas slua, mene slua, i tko vas prezire mene prezire. Kad sveenik oprata grijehe, ne veli: Bog neka ti opro-sti!, nego: Ja te odrjeujem od tvojih grijeha. I u sv. misi, kod pretvorbe, ne govori on: Ovo je Tijelo Gospodnje, nego: Ovo je moje Tijelo. On govori uime vjenoga veli-kog sveenika Isusa Krista. Sveenik nije sveenik za sebe, on ne moe sam sebe odrijeiti od grijeha, niti si podijeliti posljednje pomazanje, on je ovdje za vas.

16

Katehetska graa

Druga skupina: Presveti Oltarski Sakrament

U Presvetom Oltarskom Sakra-mentu je drag Spasitelj sakriven i eka na nas, da ga posjeujemo i svo-je mu pronje podnesemo. Kako je on dobar! On se prilagouje naoj slabo-sti. U nebu, gdje emo jednom slavno trijumfirati, gledat emo njega u nje-govoj potpunoj slavi. Ali kad bi nam se ovdje na zemlji ovakvim pokazao, nitko se ne bi od nas usudio priblii-ti mu se. No on se sakriva, kao zaro-bljenik, i govori nam: Vi me, dodue, ne vidite, no to nita ne ini; vi me samo molite za sve, to hoete, i ja u vam dati.

Kad bi nam Bog na volju stavio, da od njega prosimo, to god hoemo, da li bismo se ikad usudili da svoje ufa-nje tako daleko rastegnemo? S druge strane bi li Bog u svojoj veliini ne-to dragocjenijega mogao nai da nam daruje? Ne, on nije mogao svoje ljuba-vi dalje tjerati, nego time to je sama sebe dao, jer kad njega primamo, pri-mamo ga sa svim njegovim bogatstvi-ma. Nije li to prava rasipnost jednog Boga? to ini nae crkve tako svetima i vrijednima svakog strahopotovanja? Nije li to prisutnost Isusa Krista?

O sretna li naroda, naroda kran-skoga! Mi vidimo, da roditelji u svo-

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

17


joj oporuci svojoj djeci ostavljaju svoj posjed; ali u oporuci Isusa Krista nisu vremenita doba koja bi nam on ostavio, nego nam je on darovao svoje svakoga klanjanja dostojno tijelo i svoju predragocjenu Krv.

On boravi tamo u Sakramentu svoje ljubavi, moli i vapi neprestano svojemu Ocu za grjenike. On je tamo prisutan da nas tjei. Nije li dakle naa dunost da ga esto posjeu-jemo? Kako ugodno bi mu bilo kad bismo mi, mjesto esto beskorisnih poslova i hodanja, jedan etvrt sata upotrijebili na to da njega posjetimo, njemu se klanjamo, njega tjeimo za sve uvrjede koje mu se nanose! On se smijei kad vidi da dolaze iste due sa arkom eljom. One mu se pribli-uju s onom bezazlenou koja se njemu toliko svia, ko-jom one mole za oprotenje svih grijeha obeaenja i svih nezahvalnih propusta. Koju li sreu osjeamo mi u njego-voj prisutnosti kad sami kleimo pred svetohranitem pod njegovim nogama! Hajde, moja duo, udvostrui ar svoje ljubavi! Ti si sad sama da se Isusu klanja. On gleda sad samo na tebe. On nas ljubi tako da svagdje trai. Moja dje-co, naviknite se na to da kad se u noi probudite, premje-stite se brzo duhom pred svetohranite i recite Spasitelju: Dragi Spasitelju, ja sam tu! Doao sam te hvaliti, slaviti i zahvaliti ti. Prinosim ti moju ljubav i hou ti sa svetim an-elima initi drutvo. Molite se onako kako moete i zna-te i, ako vam je to nemogue, postavite se iza svojeg anela uvara i molite ga neka on to mjesto vas ini. Moja djeco, kad stupite u crkvu, uzmite blagoslovljenu vodu i dignite ruku na elo da napravite znak svetoga kria i tad upravite svoj pogled prema svetohranitu. U Presvetom Sakramen-tu je Gospodin na kao prijazni kralj meu svojim podani-cima, kao otac u krugu svoje djece, kao dobar pastir meu svojim ovcama.

Bilo je u prvim danima mojeg boravka u Arsu. ivio je ovdje jedan ovjek koji nikad nije proao mimo crkve a

18

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

da se ne bi u nju navratio. Ujutro, kad bi iao na posao, i uveer, kad bi se vraao, ostavljao bi svoju lopatu i moti-ku pred vratima i ostajao dugo vrijeme klanjajui se pred Presvetim Sakramentom. Ja sam vrlo rado to gledao. Pitao sam ga jednom to on govori naemu Gospodinu za vrije-me svojih dugih posjeta. Znate li to mi je odgovorio? No, gospodine upnie, ja mu ne velim nita. Ja gledam njega, on gleda mene.

Kako je to lijepo, moja djeco, kako je to lijepo! Gdjegod mi bili, upravimo radosno svoje misli, svoje elje prema onoj strani gdje u Presvetom Sakramentu poiva klanjanja dostojno tijelo Isusa Krista, da se sjedinimo s anelima, koji mu se s toliko strahopotovanja klanjaju. Kad bismo aneoskim oima mogli vidjeti kako je Gospodin i Spasi-telj na Isus Krist na oltaru prisutan i na nas gleda, o kako bismo ga ljubili! Mi se vie ne bismo htjeli od njega odije-liti. Mi bismo neprestano ostali kleati pred njegovim no-gama. To bi bio predokus nebeskog blaenstva. Sve bi se drugo inilo kao ludost. Ali nam manjka vjera. Mi smo si-romani slijepci. Pred naim je oima jedno valovito more magle. Samo vjera bi ga mogla probiti.

19


Trea skupina: Sveta misna rtva

Nema nita ljepega i ni-ta dragocjenijega nego je sveta misa, jer ona nam da-ruje Isusa Krista u Presveto-me Oltarskom Sakramentu. Kad bismo znali to je sveta misa, od radosti bismo umr-li. Nikad ne emo na zemlji shvatiti kolika je srea svetu misu smjeti prikazati. Istom u nebu emo razumjeti. Ol-tar je kao krilo Marijino, gdje jedan Bog svaki dan u ruka-ma sveenika biva ovjekom. Sva dobra djela skupa nisu ravna svetoj misnoj rtvi, jer su ona samo ljudsko djelo, dok je sv. misa djelo Boje. Muenitvo prema njoj nije nita, jer ono je rtva, koju ovjek svojim ivotom pri-nosi Bogu. No sv. misa je r-tva, koju za ovjeka prinosi Bog sa svojim Tijelom i Krv-lju. Da pravo shvatite velii-nu i zaslunost sv. misne r-tve, bit e dovoljno, da vam se sa sv. Ivanom Zlatoustim kae da sv. misa cijelo nebo razveseljava, svim siroma-nim duama u istilitu do-

20

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

nosi olakicu, svakovrsne blagoslove privlai na zemlju i Boga vie asti, nego sve muke svih muenika, nego poko-re svih pustinjaka, vie nego sve suze koje su prolivene od postanka svijeta i sve koje e jo tei do kraja svih dana. Sveto i isto rtveno Janje je sam Isus Krist, koji je Bog, kao i njegov Otac, i ujedno ovjek, kao i mi. On se rtvuje dan za danom na naim oltarima, kao to se je jedanput rtvo-vao na Kalvariji, i ovom svojom istom, neokaljanom r-tvom iskazuje on Bogu svaku ast, koja mu pripada, i ispla-uje sve to je ovjek Bogu duan. Poto dakle Isus Krist u sv. misi djeluje kao posrednik izmeu Boga i ljudi, posti-e on nama ovom uzvienom rtvom sve milosti koje su nam potrebne. On nadalje boanskomu velianstvu iska-zuje svu zahvalnost koju su mu ljudi duni. Najbolji nain prisustvovanja sv. misi sastoji se u tome da se mi sa svee-nikom sjedinjujemo u svemu to on izgovara i da pratimo sve to on ini koliko moemo te da nastojimo u sebi budi-ti najivlje osjeaje ljubavi i zahvalnosti. Da bismo postigli beskrajna dobra i blagoslove sv. misne rtve, moramo, da-kako, i od svoje strane neto uiniti.

Na trima primjerima iz Sv. pisma pokazat u vam kako moete s koriu prisustvovati svetoj misi.

Prvi primjer je primjer carinika o kojem govori evane-list Luka (18, 10 14): Dva ovjeka uoe u hram da se mole, jedan farizej, a drugi carinik. Farizej stade i moljae se u sebi ovako: Hvala ti, Boe, to nisam kao ostali lju-di: razbojnici, nepravednici, preljubnici ili kao ovaj carinik. Postim dvaput u tjednu, dajem desetinu od svega to ste-knem. A carinik je stajao izdaleka i nije htio ni oiju podi-gnuti prema nebu, nego je bio svoje grudi i govorio: Boe, milostiv budi meni grjeniku! O moja draga brao, kad bi krani naih dana imali milost da sa jednakim mislima i osjeajima kajanja i skruenja prisustvuju svetoj misnoj

21


rtvi kakvi su ispunjali srce carinika, kakve bogate milosti, kakva dragocjena dobra bi postigli! Kad bismo mi kod sv. mise molili kao carinik, izali bismo iz Boje kue puni ne-beskih dobara, kao to se pela sa svojeg izleta na cvjetna polja vraa puna slatka meda.

Drugi primjer daje nam dobri razbojnik na kriu. On nam pokazuje kako se treba vladati kod sv. mise, naroito u trenutku pretvorbe. Dok su svi drugi koji su bili svjedoci Kristove rtve smrti njega grdili i psovali, on ga je hvalio, posvjedoio njegovu nevinost i priznao njegovo Boanstvo. Mi se ne trebamo uditi nad tom velikom promjenom u dui razbojnika koji je bio uz Krista raspet. Njega je obra-tio pogled na Bojeg Sina, koji je, raspet na kriu, umirao. Moe li se zamisliti ikoji pogled koji bi bio ganutljiviji nego ovaj? A mi bismo mogli svakodnevno u njemu uivati kad bismo imali vjeru. Kako dragocjeni trenuci milosti i smi-lovanja! Nama su oni priuteni u sve dane u sv. misi kod pretvorbe! O moja draga brao, kad bismo u asu pretvorbe imali sreu i milost da nas iva vjera oduevi, tad bi jedna jedina sv. misa udostojala da nas od svih grijeha oslobodi, okove svih opaina razbije i uini iz nas prave pokornike, tj. savrene krane.

Trei primjer daje nam satnik u evanelju. On nam po-kazuje kako se trebamo ponaati kod sveenikove priesti. Primjer ovog mua tako je lijep i vrijedan divljenja da se naoj majci svetoj Crkvi svidjelo te nam ga ona svaki dan kod sv. mise pred oi stavlja.

Gospodine, nisam dostojan da unie pod krov moj, nego reci samo jednu rije, i ozdravit e dua moja. (Mt 8, 8)

O kad bi dragi Bog opazio u nama istu poniznost i istu spoznaju nae nitetnosti, kako rado i s kako bogatim mi-lostima bi se on tad navratio u naa srca i u njima se na-

22

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

stanio! Kako mnogo snage i sranosti bi nam on tad podi-jelio, da pobijedimo neprijatelje svojeg spasa! Hoemo li jednu temeljnu promjenu u dui i popravak ivota, tj. osta-viti se grijeha i vratiti se k Bogu? Sluajmo tada nekoliko sv. misa s tom namjerom i mi smijemo biti sigurni, ako to pobono inimo, da e nam dobri svemogui Bog pomoi da se iz bijede grijeha dignemo. O kolike bi nesretne due bile osloboene od svojih grijeha kad bi imale sreu i mi-lost da pobono prisustvuju svetoj misnoj rtvi! Nema ni-jednoga prikladnijeg vremena da pregovaramo s Bogom o veliku i vanu poslu naega vjenog spasa nego su drago-cjeni trenuci to ih proivljujemo kad sluamo sv. misu. Tamo se Isus Krist sam svojemu nebeskom Ocu rtvuje, da nama ishodi sve mogue milosti i blagoslove. Nijedan trenutak nije dragocjeniji i uspjeniji da nam ishodi mi-lost obraenja negoli je trenutak pretvorbe kod sv. mise. Iskustvo nas ui da u pravim kranskim obiteljima, iji se lanovi esto nau kod sv. mise, ima mnogo vie reda i napretka i u njihovim zemaljskim poslovima nego kod onih u kojima manjka vjere i koje nikada, toboe, vreme-na nemaju za sv. misu. O, koliko vie bismo imali sree i uspjeha kod svih naih pothvata kad bismo imali vie vjere i pouzdanja u Boga, mjesto da se oslanjamo posve samo na sebe i na naa nastojanja! O moja draga brao! Kad bismo imali sreu da vrlo pobono i s pravim raspo-loenjem srca prisustvujemo sv. misi, tad bismo mi posve sigurno postigli milost svojeg obraenja, sve kad bismo bili okorjeliji nego idovi, vie slijepi nego pogani i tvri nego golgotske peine, koje su se kod Isusove smrti otvorile.

23


etvrta skupina: Sveta priest

Kako velika i dragocjena moraju biti dobroinstva spa-sa to ih dobivaju oni koji imaju sreu Isusa esto i do-stojno primati u svetoj priesti! Sveta priest je svagdanji kruh due. Kruh na svagdanji daj nam danas, tako mo-limo u Oenau. Mi se sastojimo iz tijela i due. Mi moli-mo dragog Boga, da naemu tijelu dade svagdanju hranu. I on dobrostivi usliava nau molbu. Isus Krist, druga Osoba u Boanstvu, nije smatrao ispod svojeg dostojanstva da s najviega nebeskog prijestolja sie na ovu siromanu zemlju i uzme ljudsko tijelo. I ovo Tijelo treba biti hrana naoj dui, koja je boanski Spasitelj, dok je jo sa svojim uenicima hodao po zemlji, i jasno i sveano nam obeao ovim rijeima: Ja sam kruh ivota. Oci su vai jeli manu u pustinji i umrli od gladi. Ovo je kruh koji s neba silazi, da tko od njega jede, ne umre. Ja sam kruh ivi, koji sam s neba siao. Ako tko jede od ovoga kruha, ivjet e dovi-jeka, i kruh, koji u ja dati, tijelo je moje za ivot svijeta Zaista vam kaem: Ako ne jedete Tijelo Sina ovjejega i ne pijete Krvi njegove, nemate ivota u sebi. Tko jede Tije-

24

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

lo moje i pije Krv moju, ima ivot vjeni, i ja u ga uskrisi-ti na sudnji dan. Jer je Tijelo moje doista jelo i Krv je moja doista pilo. Tko jede Tijelo moje i pije Krv moju, ostaje u meni i ja u njemu. Kao to je mene poslao ivi Otac, i ja i-vim po Ocu, i koji jede mene, i on e ivjeti po meniTko jede ovaj kruh, ivjet e uvijeke. (Iv 6, 48 59) Idite dakle k svetoj priesti, moja brao, dolazite k Isusu s ljubavlju i pouzdanjem! Primajte ga kao hranu due! ivite od njega, da za njega ivjeti moete. Ne recite da nemate vremena, da imate previe posla. Zar nije boanski Spasitelj rekao: Doite k meni svi koji ste umorni i optereeni, i ja u vas okrijepiti! Zar biste se mogli jednom ovako njenom i lju-baznom pozivu opirati? Ne recite da niste dostojni. Istina je, vi niste dostojni, ali vi njega trebate. Kad bi na Gospo-din i Spasitelj nau dostojnost imao pred oima, nikad ne bi on svojega divnog Sakramenta ljubavi ustanovio, jer nje-ga nitko nije dostojan, niti sveci, niti aneli, niti arkane-li, niti knezovi nebeski. Ali on je imao pred oima potrebe nae due, i nama je svima potrebno da ga primamo. Ne-mojte rei da ste grjenici, da uzdiete pod previe bijede i nemoi, i da se stoga ne usuujete k njemu pribliiti. To glasi upravo tako kao kad biste rekli da ste previe bolesni i stoga da ne ete upotrijebiti nikakav lijek, niti zapitati li-jenika.

Bez presvete euharistije ne bi bilo nikakve sree na ovom svijetu, ivot ne bi bio podnoljiv. Kad primamo svetu pri-est, primamo nau radost i nau sreu. Sveta priest je naa najvea srea na ovom svijetu. Istom na drugom svi-jetu emo uvidjeti i shvatiti, kako neizmjerno velika je bila. Kad bismo mogli upoznati sve blago milosti, koje ima u sebi svetu priest i podjeljuje onomu tko ju dostojno pri-ma, to zaista nae srce ne bi trebalo ni trenutka drugoga da zakuca od najvee radosti, da bude sretno i blaeno. Sve su

25


molitve sv. mise priprava na svetu priest, i cijeli ivot jed-noga pravog kranina morao bi biti jedna priprava na ovaj velik i vaan in.

Priest djeluje na duu slino kao mijeh na vatru, koja jo slabo tinja i gasi se, ali pod pepelom ima jo nekoliko arkih ugljena. Zapue se unutra mijehom, i vatra svjetlo plane. Ako mi osjetimo da se naa ljubav prema Bogu u naem srcu hladi, a svetu priest ne moemo primiti, tada ju brzo nadomjestimo barem duhovnom prieu. Ako ne moemo ii u crkvu, okrenimo se barem prema onoj strani gdje je svetohranite. Bog ne poznaje nikakve pregrade koje bi nas od njega dijelile. Kad bi krani mogli shvatiti sva neizmjerno dragocjena dobra koja su sakrita u svetoj pri-esti, ne bi trebalo dalje niega to bi ljudsko srce zadovo-ljilo. krtica ne bi vie trao za svojim blagom, astohlepni se ne bi vie brinuo za slavu. ovjek bi zemlju napustio, prainu otresao i prema nebu poletio. Priest je sjedinjenje s Isusom. O, kakvu sreu je Bog time svojem stvoru daro-vao! Primanjem Isusa Krista u svetoj priesti dobiva na duh snagu, mi smo jaki u borbama, nae su nakane sve i-e kod svih naih djela, i naa ljubav plamti sve vie i vie. Kad mi poslije primitka svete priesti Boga u srcu svojem imamo, mora se ono od vatrene revnosti i ljubavi razgorje-ti. Srce uenika iz Emausa je gorjelo kad je Isus na putu s njima govorio. Jedna jedina dobro primljena sveta priest dosta je da duu posve promijeni, da raspali u njoj ljubav prema Bogu i ispuni ju prezirom prema zemaljskim stva-rima.

26

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

Pitanja mogu za sve etiri skupine imati slian smisao, osim to se kod svakoga ponuena teksta treba staviti naglasak na temu koja je zadana, voditeljima kateheze slobodno je dodati i izmije-niti sadraj pitanja. to ste novoga otkrili itajui ponueni tekst? Ima li neto to vas se je posebno dojmilo u tekstu? Kako povezujete sadraj teksta sa sveenicima suvreme-nog svijeta? to biste iz teksta izdvojili kao poantu ivljenja?

Nakon odgovorenih pitanja animatori izlaze pred pripre-mljeni pano te ostalim sudionicima prezentiraju svoje od-govore i osvrte zajednikog rada. Ukoliko sudionici ostalih grupa imaju to pitati ili se osvrnuti na njihova izlaganja, voditelj ih potie da to mogu sad uiniti. Svoje odgovore svaka skupina privruje na pano.

Sinteza

Na temelju cjelokupnog rada i osvrtom na izlaganja sku-pina voditelj daje sintezu:

Svaki sveenik prema primjeru Arkoga upnika morao bi se osobno poistovjetiti sa rtvom kria te s duhovnim poletom slaviti misu i ispovijedati pokornike. Sveenici se nikad ne bi smjeli pomiriti s praznim ispovjedaonicama ili prividnom ravnodunou prema tom sakramentu, kako naglaava papa Benedikt XVI. u svojem pismu sveenici-ma. Od svetoga Arkog upnika sveenici se mogu naui-ti metodi dijaloga spasenja, koji povlai za sobom sakra-ment pomirenja. On je u svojem vremenu znao preobraziti srce i ivote ljudi, jer im je pomogao da iskuse Gospodino-vu milosrdnu ljubav. I u naemu je dobu prijeko potreban jedan takav navjetaj i takvo svjedoanstvo istine ljubavi: Deus caritas est. (1 Iv 4, 8) Primjerom poslunosti Arki upnik uvijek je ostao na svojemu mjestu jer je izgarao apostolskim arom za spasenje dua. Strogim je isposni-

27


tvom, prema rijeima pape, nastojao potpuno prionuti vla-stitomu pozivu i poslanju: Velika je nesrea za nas upni-ke alio se svetac da nam dua otupi. Pod tim je mi-slio na opasnost da se pastir navikne na grjenost ili rav-nodunost, u kojoj mnogi u njegovu stadu ive. No osim konkretne pokore koju je taj sveti ovjek u svojemu ivo-tu inio, za sve ostaje valjana sr njegova nauka: Isus je za due prolio svoju krv i sveenik se ne moe posvetiti nji-hovu spasenju ako odbija imati osobni udio u dragocjenoj rtvi otkupljenja.

Aktualizacija

Katolika Crkva tradicionalno na etvrtu vazmenu ne-djelju, nazvanom jo i Nedjeljom Dobrog Pastira, obiljea-va Svjetski dan molitve za zvanja. Cijela Crkva diljem svi-jeta taj dan zdruena je molitvom za sveenika, redov-nika i misionarska zvanja. Budui da je godina u kojoj se nalazimo na poseban nain posveena sveenicima, potrebno je naglasiti intenzivniju molitvu za nae sve-enike. Papa Benedikt XVI. sveeniku godinu povjerava Presvetoj Djevici te ju moli da u srcu svakog prezbitera probudi velikodunu i novu zauzetost za ideale potpuna predanja Kristu i Crkvi, koji su nadahnjivali misao i dje-lo svetoga Arkog upnika.

Unato zlu koje hara svijetom, papa ohrabruje svee-nike rijeima Kristovim na Posljednjoj veeri: U svijetu imate muku, ali hrabri budite ja sam pobijedio svijet! (Iv 16, 33) Vjera u Isusa daje nam svima snagu gledati s povje-renjem u budunost. I zato ne treba se bojati biti svjedok Kristov. Trebamo dopustiti da nas on osvoji. I tako emo svi zajedno svijetu biti glasnici nade, pomirenja i mira. Kad su jedan sveenik, redovnik, redovnica vjerni svojemu po-zivu, oni, jednostavno, prenose radost to slue Kristu, a

28

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

time pozivaju i sve krane da odgovore na opi poziv na svetost.

Molitveni zavretak

Voditelj poziva sudionike da zajedno izmole molitvu za sveenike. Tekst molitve trebao bi biti projiciran na platnu, da bi svi zajedno mogli sudjelovati. Ovdje donosimo tekst u cijelosti:

Molitva za sveenike

Milosrdni Boe, spomeni se da su tvoji sveenici slaba i krhka stvorenja.

Zapali u njima vatru svoje ljubavi. Isuse molim te za tvoje sveenike vjerne tebi,

ispunjene tvojim arom, a i za sveenike koji su nemarni i nevjerni.

Molim te za sveenike koji rade u ovoj sredini ili u dalekim misijskim zemljama.

Molim te i za one koji trpe samou, naputenost, koji su napastovani. Molim te za sve mladomisnike i mlade sveenike,

za ostarjele, za sve bolesne i one na umoru, kao i za one koji trpe u istilitu.

Isuse preporuujem ti sveenike koji su mi na poseban nain dragi. Molim te za sveenike koji su me odrjeivali od mojih grijeha,

koji su prikazivali sv. misu, a ja sam na njoj sudjelovao/la i blagovao/la tvoje sveto Tijelo i Krv,

a osobito te molim za sveenika koji me je krstio. Molim te i za one koji su me pouavali i duhovno odgajali,

kojima dugujem svoju najveu zahvalnost. Isuse uvaj ih u svome Presvetom Srcu

i daruj im obilan blagoslov sada i u vjenosti. Amen.

Molitva se zakljuuje znakom kria.

MOLITVOM USUSRET NEDJELJI DOBROG PASTIRA

31


KRUNICA ZA DUHOVNA ZVANJA*

Po Mariji do Isusovog sveenikaSlavna otajstva krunice

Isusovo uskrsnue

Aneo ree enama: Ne bojte se. Znam da traite raspetog Isusa.

On nije ovdje. Uskrsnuo je kako je rekao!. (usp. Mt 28,5-6)

Kad razmiljamo o smrti u nama se budi osjeaj straha i neugodnosti jer se bojimo da smru sve prestaje. U ovom otajstvu krunice susreemo Gospodina Isusa Krista koji je nakon muke ispunio obeanje da tko njega bude blagovao, nee umrijeti nikada. Isusovo uskrsnue pobjeuje sve nae sumnje, strahove, dvojbe, koje se raaju u nama zbog injenice smrti. Molimo ga da u svima nama uvrsti nadu u vjeni ivot i nebesku slavu. Molimo ga da naim svee-nicima udijeli ustrajnosti i snage da mogu u vjernikom narodu buditi vjeru u uskrsnue tijela i ivot vjeni.

* Krunica za duhovna zvanja u: Prve subote 2010. Molitveni dani za duhovna zvanja. LIturgijska graa za promicanje molitve za duhovna zvanja, Bogoslovno sjemenite, akovo

32

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

Isusovo uzaae

Zatim ih izvede do Betanije, podie ruke pa ih blagoslovi. I dok ih blagoslivljae,

rasta se od njih i uznesen bi na nebo. Oni mu se niice poklone pa se

s velikom radosti vrate u Jeruzalem te sve vrijeme u Hramu blagoslivljahu Boga.

(usp. Lk 24,50-53)

etrdesetog dana po slavnom uskrsnuu od mrtvih, Isus uzlazi na nebo. Vraa se svome Ocu u slavu u kojoj je i pre-bivao prije roenja.Isus se odijelio od svih navezanosti na ovozemaljsko i tako i nas pozvao da srce ne veemo uz prolazne stvari. Isus sje-da zdesna svome Ocu kako bi nam pokazao gdje je naa budunost. Sveenik je ovjek koji mora ljude usmjeravati prema toj budunosti. On sam ne smije biti vrsto navezan na zemaljske stvari, kako bi i druge uzdizao Bogu. Molimo Isusa da nas pridrui svojoj i Oevoj slavi nakon naeg pro-ivljenog ivota.

Primanje Duha Svetoga

Ako me ljubite, zapovijedi ete moje uvati. I ja u moliti Oca i on e vam dati

drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek: Duha istine kojega svijet ne moe primiti, jer ga ne vidi i ne poznaje. Vi ga poznajete

jer kod vas ostaje i u vama je. (usp. Iv 14, 15-17)

Na Pedesetnicu Isus je ispunio obeanje i Duh Sveti je si-ao na apostole koji su u iekivanju bili postojani u mo-

33


litvama. U njima je ivjela nada, jer su vjerovali u obea-nje po kojem se ispunio Boji naum. Duh Sveti je ljubav izmeu Oca i Sina, Ljubav koja je poslana nama ljudima kao utjeha da nikada nismo sami, Ljubav koju smo osje-tili u Svetoj Potvrdi. On ostaje u nama kao to Sin ostaje u ljubavi Oevoj. Molimo Isusa da Duh istine ispuni nau nutrinu. Svijet ga ne moe primiti, no to ne smije biti ra-zlog da sedam njegovih darova ne budu prepoznatljivi u naim ivotima, ivotima najprije sveenika i svih koji su oko tih dananjih apostola postojani u molitvama u ieki-vanju Duha Svetoga.

Marijino uznesenje

Blaena ti to povjerova da e se ispuniti to ti je reeno

od Gospodina. (Lk 1,45)

Majko Boja i Majko naa, ti si ker Boga Oca, ti si Majka Boga Sina i zarunica Boga Duha Svetoga. Bila si dostojna nositi u svojoj utrobi Spasitelja itavog ljudskog roda, jer si povjerovala u ono to ti je reeno od Gospodina. Zbog tih si zasluga uznesena u nebo. Tvoj Sin kojemu si darovala ovozemaljski ivot, tebi je poklonio radost ivota vjeno-ga. Tvojom spremnou na Boji poziv elimo i mi danas odgovarati na Boji poziv koji se oituje u naim ivoti-ma. Sveenici i sveeniki pripravnici tvoga Sina mole tvo-ju majinsku blizinu kako ne bi nikada posustali na putu u Oevu slavu koji je po tebi otvoren. Budi im blizu i maj-inski prati, da i oni svakodnevno vrsto vjeruju u ono to im Gospodin govori.

34

Katehetska graa

KA

TE

HE

TS

KA

GR

A

A

Marijina proslava

Tada e kralj rei onima sebi zdesna: Doite, blagoslovljeni Oca mojega!

Primite u batinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta.

(usp. Mt 25,34)

Gospodin Isus okrunio je svoju majku Mariju i iskazao svoju ljubav i potovanje za sva djela koja je inila. Sin je zahvalio Majci. Znamo li zahvaliti Djevici Mariji za sve usliane molitve? Ona je proeta Bogom i molitva Djevici Mariji je najsigurniji put do Isusa, jer Ona ne moe dru-go, nego zagovarati one koji joj se utjeu. Zamolimo Dje-vicu Mariju u ovom otajstvu da nam u ivotnim patnjama i trenutcima kada smo pritisnuti ivotnim krievima, pru-i ruku svoje milosti i uvijek nas zagovara kod svoga Sina, naeg Spasitelja Isusa Krista. Predajmo joj srca ispunjena boli i patnjom, zavapimo iskrenom molitvom i zamolimo da i naa srca Isus okruni vjenom ljubavlju u Nebeskom Kraljevstvu.

35


MOLITVENO BDJENJE

I. Uvod

1. Da bi se naglasila poveznica izmeu Kristove i sveenikove vjer-nosti, na prikladnu mjestu ispred oltara moe se pripraviti jedno raspelo i slika svetog Ivana Marije Vianneya.

2. Bdijenje je sastavljeno ovako: uvodni dio (pjevanje himna i kra-tak uvod, koji tumai svrhu bdijenja), pokajniki in sa sveeniko-vim odrjeenjem i litanije. Slijedi sluba rijei, koja zapoinje tek-stom svetoga Arkog upnika. Zatim slijede tri itanja (dva sta-rozavjetna i jedno novozavjetno), iza kojih slijede psalmi, tekst Arkoga upnika i molitve. Iza molitve koja slijedi nakon novoza-vjetnoga itanja pjevaju se dvije kitice himna, prije sama evane-lja. Nakon itanja evanelja slijedi jo jedna pjevana kitica himna, iza koje ponovno sluamo tekst svetoga Arkog upnika. Samo bdijenje zavrava molitvom vjernika, a zavrni dio te molitve moe moliti cijela zajednica. Sve zavrava zakljunom molitvom i svea-nim blagoslovom.

3. Dok sveenik sa posluiteljima pristupa oltaru, moe se svirati samo melodija himna (na note pjesme Oe na dobri), bez pjeva-nja. Dok dou k sedesu, moe zapoeti himan:

Isuse Kriste, sveenie vjeni,Molitvom, pjesmom, sveanou ovomSlavei tvoje sveenike vjerneastimo tebe.

Po tvom daru uili su oniNarode brojne putevima svjetla,Vodei sveto, hranili ih trajnoRijeju ivota.

36

Molitvom ususret Nedjelji Dobrog Pastira

MO

LIT

VE

NO

BD

JEN

JE

Protivne sile prijeile ih nisuVjerni da uvijek ostanu ti, Kriste;Nagrada vjena osloncem im bilaUfanju vrstom.

Vjeno Boanstvo, kralju svih kraljeva,Vrhune slave, dike sve i hvale,Stvorovi tvoji neka svi te slaveSad i u vjenost. Amen.1

4. Kad zavri pjevanje himna, predsjedatelj moe u bdijenje za-jednicu uvesti ovim ili slinim rijeima:

S. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga!O. Amen!

S. Gospodin s vama!O. I s duhom tvojim!

Draga brao i sestre, veeras smo se okupili na ovom bdi-jenju da to dublje proniknemo u geslo Sveenike godi-ne: Kristova vjernost sveenikova vjernost te da molimo za sve nae sveenike diljem svijeta po zagovoru svetoga arkog upnika Ivana Marije Vianneya, koji u jednoj od svojih kateheza kae: Promotrite, djeco moja: blago kr-aninovo nije na zemlji, nego na nebu. Misao nam dakle treba da bude ondje gdje nam je i blago. Divne li ovjekove zadae: da moli i ljubi! Moliti i ljubiti, evo blaenstva o-vjekova na zemlji! Molitva nije nita drugo doli sjedinjenje s Bogom. Divna li je to zbilja, to sjedinjenje Boga sa svojim malim stvorom; srea je to neshvatljiva.2

1 Boanski asoslov obnovljen prema odluci svetoga ekumenskog sabora II. vatikanskoga a proglaen vlau pape Pavla VI., asoslov rimskog obreda IV, Kranska sadanjost, Zagreb, 1997., 1365

2 Isto, 953

37


II. Pokajniki in

S. ovjek ima jednu lijepu sposobnost; da moli i ljubi. Vi molite i ljubite: to ini ovjeka sretnim na zemlji.3 Osta-nimo sad kratko u tiini i prisjetimo se svih onih trenutaka u kojima nismo molili i ljubili.Razmiljanje (jednu minutu).

S. Smiluj nam se, Gospodine!O. Jer smo sagrijeili tebi!

S. Pokai nam, Gospodine, milosre svoje!O. I spasenje svoje daj nam!

Na kraju slijedi sveenikovo odrjeenje:

S. Smilovao nam se svemogui Bog, otpustio nam grijehe nae i priveo nas u ivot vjeni.O. Amen!

III. Litanije

S. Zazovimo sad Litanijama naega Gospodina Isusa Kri-sta, sveenika i rtve Boje milosre na ovu (upnu) zajed-nicu i na sve pastire Crkve, da ono to ispovijedaju mogu vjerno i navijetati!

Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se! Gospodine, smiluj se Kriste, uj nas! Kriste, uslii nas! Oe, nebeski Boe, smiluj nam se! Sine Otkupitelju svijeta, smiluj nam se!

3 Sv. Ivan Krstitelj Marija Vianney, upnik arki, Zlatna zrnca, Zagreb, 2004., 37

38


MO

LIT

VE

NO

BD

JEN

JE

Due Sveti, Boe, smiluj nam se! Sveti Trojstvo jedan Boe, smiluj nam se!

Iza svakog zaziva zajednica odgovara: Smiluj nam se!

Isuse, sveenie i rtvo... Isuse, vjeni sveenie po redu Melkisedekovu, kojega je Bog poslao siromasima navijestiti radosnu vijest... Isuse, veliki sveenie, koji si na Posljednjoj veeri ustano-vio pralik vjene rtve... Isuse, veliki sveenie, koji stoji uz nas da nas zagovara... Isuse, veliki sveenie, kojega je Otac pomazao Duhom Svetim i snagom... Isuse, veliki sveenie, koji si od ljudi uzet... Isuse, veliki sveenie, koji si postavljen za ljude... Isuse, veliki sveenie naeg vjerovanja... Isuse, veliki sveenie, vee slave nego to je Mojsijeva... Isuse, veliki sveenie pravoga atora... Isuse, veliki sveenie buduih dobara... Isuse, sveti, bezgrjeni i neporoni veliki sveenie... Isuse, vjerni i milosrdni veliki sveenie... Isuse, veliki sveenie arke ljubavi za Boga i due... Isuse, veliki sveenie, savren u vjenosti... Isuse, veliki sveenie, koji si u nebo uao svojom prolive-nom krvlju... Isuse, veliki sveenie, koji si nam pokazao i uveo nas na novi put... Isuse, veliki sveenie, koji nas ljubi i koji si nas krvlju svojom oistio od grijeha... Isuse, veliki sveenie, koji si se sam prinio Bogu za rtvu i kao rtva i sveenik... Isuse, ti rtvo Boja i ljudi... Isuse, ti sveta i neporona rtvo... Isuse, ti ugodna rtvo... Isuse, rtvo mira...

39


Isuse, rtvo milosra i hvale... Isuse, rtvo pomirenja i mira... Isuse, po kojem u povjerenju imamo pristup Ocu... Isuse rtvo, iv u vjenosti...

Milostiv nam budi, oprosti nam, Isuse! Milostiv nam budi, uslii nas, Isuse! Iza svakog zaziva zajednica odgovara: Oslobodi nas, Isuse!

Od nepromiljena ulaska u kler... Od grijeha svetogra... Od duha nesuzdrljivosti... Od tetne enje za dobitkom... Od svake mrlje simonije... Od nepotrebna troenja crkvenih dobara... Od ljubavi za svijetom i njegovim nitetnostima... Od nedostojna slavljenja tvojih sakramenata... Po svome vjenom sveenitvu... Po svome svetom pomazanju... Po svom postavljanju od Oca za vjenog sveenika... Po svome sveenikom duhu... Po svojoj slubi, kojom si proslavio nebeskog Oca na ze-mlji... Po svojoj krvnoj rtvi, koja se jednom zauvijek dogodila na kriu... Po istoj nekrvnoj rtvi, koja se dogaa na naim oltarima... Po svojoj boanskoj moi, koju nevidljivo vri po svojim sveenicima... Iza svakog zaziva zajednica odgovara: Tebe molimo, usli-i nas!

Da se dostoji cijelo sveenitvo u svetoj vjeri uzdrati... Da se dostoji svomu narodu dati pastire po svom srcu... Da ih ispuni Duhom svog sveenitva...

40


MO

LIT

VE

NO

BD

JEN

JE

Da se dostoji pravu istinu i mudrost sauvati na usnama sveenika... Da se dostoji poslati vjernih radnika u svoj vinograd... Da se dostoji umnoiti broj revnih djelitelja svojih sakra-menata... Da se dostoji obdariti ih poslunou volji svojoj u njiho-voj slubi... Da se dostoji obdariti ih blagou u slubi, marljivou u radu i postojanou u molitvi... Da se dostoji u njima proiriti ljubav i potovanje prema Presvetom Sakramentu... Da se dostoji sve sveenike koji su ti vjerno sluili nagra-diti vjenom sreom...

Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine! Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, uslii nas, Gospodine! Jaganje Boji, koji oduzima grijehe svijeta, smiluj se nama, Gospodine! Pomolimo se! Boe, posvetitelju svoje Crkve, probudi u njoj, po svom Duhu, pogodne i vjerne djelitelje sakramenata, da svojom slubom i primjerom vode tvoj narod, u tvom Duhu i pod tvojom zatitom, na put spasenja. Po Kristu Gospodinu naemu. Amen!

IV. Sluba rijei

Djeco moja, rije Boja nije neka neznatna i prezriva stvar. Prve rijei naega Gospodina apostolima glasile su: Idite i nauavajte da nam pokae da pouka u istinama spasa

41


ispred svega drugoga mora imati prednost. Gledajte, djeco moja, koje veliko potovanje na Spasitelj pridaje rijei Bo-joj: onoj eni, koja Mu je jednom rekla: Blago prsima koja su te dojila i utrobi, koje te je nosila., odgovorio joj On: tovie, blago onima, koji sluaju rije Boju i vre je!4

Iz Prve knjige o Makabejcima (14, 3 1 35)Neprijatelji idova naumili su osvojiti njihovu zemlju da opustoe njihovo podruje i dignu ruke na Svetite. Tada je ustao imun i poeo vojevati za narod. Dao je mnogo svoga blaga, opremao orujem hrabre ljude svog naroda i davao im plau. Utvrdio je idovske gradove i Betsur na idovskoj mei, gdje se prije nalazilo neprijateljsko oruje, i ondje je smjestio posadu idovskih ratnika. Utvrdio je i Jopu na moru i Gezer u azotskom kraju, gdje su prije bili neprijate-lji. Ondje je naselio idove i ostavio im sve to im je treba-lo za uzdravanje. Narod je upoznao imunovu vjernost i slavu kojom je on nakanio ovjenati svoj narod. Zbog svih njegovih zasluga, zbog pravde i vjernosti narodu i jer je svi-me nastojao da podigne narod, postavie ga za svoga vou i velikog sveenika.Rije Gospodnja.

Ps 85, 9 14

Ant. Zavolio si, Gospodine, zemlju svoju, otpustio si krivnju narodu.

Da posluam to mi to Gospodin govori:Gospodin obeava mirnarodu svomu, vjernima svojim,onima koji mu se svim srcem vrate.

Zaista, blizu je njegovo spasenjeonima koji ga se boje,i slava e njegova ivjeti u zemlji naoj.

Ljubav e se i Vjernost sastati,Pravda i Mir zagrliti.

4 Zlatna zrnca, 77

42


MO

LIT

VE

NO

BD

JEN

JE

Vjernost e nicat iz zemlje,Pravda e gledat s nebesa.

Gospodin e dati blagoslov i sreu,i zemlja naa urod svoj.Pravda e stupati pred njim,a Mir tragom stopa njegovih.

Kratka stanka (oko minute).

Iz pisma pape Benedikta XVI. uz poetak Sveenike godine:Objanjavajui svojim vjernicima vanost sakramenta go-vorio je: Bez sakramenta reda ne bismo imali Gospodina. Tko ga je stavio tamo u svetohranite? Sveenik. Tko je do-ekao vau duu kada je prvi put ulazila u ivot? Sveenik. Tko ju hrani i krijepi na njezinu zemaljskom putovanju? Sveenik. Tko e ju pripraviti da se pojavi pred Bojim li-cem, perui ju zadnji put u krvi Isusa Krista? Sveenik, uvijek sveenik. A ako bi ta dua umrla (zbog grijeha), tko e ju podii na novi ivot, tko e joj vratiti spokoj i mir? Ponovno sveenik Poslije Boga, sveenik je sve! On e sama sebe shvatiti tek u nebu. Te rijei, koje su izale iz sveenikog srca jednoga upnika, mogu se initi pretjera-nima. Ipak, iz njih se da nazrijeti koliko je on mnogo cije-nio sakrament sveenitva. Kao da ga je preplavljivao bez-granian osjeaj odgovornosti. Ako bismo dobro shvatili to je sveenik na zemlji, umrli bismo, ali ne od straha, ve od ljubavi Bez sveenika, smrt i muka naega Gospo-dina bili bi beskorisni. Sveenik je taj koji nastavlja djelo otkupljenja na zemlji Kakve bi koristi bilo od kue pune zlata kad ne bi bilo nikoga da otvori njezina vrata? Svee-nik posjeduje klju nebeskih blaga: on otvara vrata; on je ekonom dobra Boga; upravitelj njegovih dobara Ostavi-te upu dvadeset godina bez sveenika i u njoj e se poeti klanjati ivotinjama Sveenik nije sveenik za sebe, ve za vas.

Razmiljanje (dvije minute).

Pomolimo se!Boe, ti ujedinjuje srca vjernih da isto hoe i za istim tee. Daj narodu svome da ljubi to ti zapovijeda i eli to ti obe-

43


ava te u nestalnostima zemaljskog ivota onamo smjera nae srce gdje su prave radosti. Po Gospodinu.5

Iz Knjige izreka (3, 1 6; 22)Sine moj, ne zaboravljaj moje pouke, i tvoje srce neka uva moje zapovijedi, jer e ti produljiti dane i ivotne godine i podariti spokojstvo. Neka te ne ostavljaju dobrota i vjer-nost, objesi ih sebi oko vrata, upii ih na plou srca svoga. Tako e stei ugled i uspjeti pred Bojim i ljudskim oima. Uzdaj se u Jahvu svim srcem i ne oslanjaj se na vlastiti raz-bor. Misli na nj na svim svojim putovima i on e ispraviti tvoje staze. Koji snuju zlo, ne hode li stranputicom, a zar nisu dobrota i vjernost s onima koji snuju dobro?Rije Gospodnja.

Ps 92, 2 7; 13 16

Ant. Jutrom navijetamo, Gospodine, ljubav tvoju i nou vjernost tvoju.

Dobro je slaviti Gospodina,pjevati imenu tvome, Svevinji;navijetati jutrom ljubav tvoju i nou vjernost tvoju,uz harfu od deset ica i liru,s pjesmom uz citaru.

Obradovao si me djelima svojim, Gospodine,kliem zbog djela ruku tvojih.

Kako su silna djela tvoja, Gospodine,i duboki naumi tvoji!Bezuman ovjek ne spoznaje,luak to ne shvaa.

Ko palma cvate pravedniki raste ko cedar libanonski.Zasaeni u Domu Gospodnjem,cvatu u dvorima Boga naega.

5 Boanski asoslov obnovljen prema odluci svetoga ekumenskog sabora II. vati-kanskoga a proglaen vlau pape Pavla VI., asoslov rimskog obreda IV, 27

44


MO

LIT

VE

NO

BD

JEN

JE

Rod donose i u starosti,soni i puni svjeine:da navijeste kako je pravedan Gospodin,Hrid moja, onaj na kome nema nepravde.

Kratka stanka (oko minute)

Mi moramo Bogu sluiti. To je jedino sredstvo da postigne-mo svoj visoki i uzvieni cilj za koji smo stvoreni. Nijedan razuman ovjek ne moe o ovoj istini sumnjati. No oda-kle dolazi da tako malo kranina ozbiljno shvaa slubu Boju i da je veina njih sramotno zanemaruje? To je zato, to se openito slubu Boju smatra tekom stvari, koja se malo isplati. Zato se nema volje s tim zapoeti, i ako se za-poelo, nedostaje sranost, snaga i ustrajnost, za izdrati do kraja. Zbog toga je veliki dio dananjih krana obeshra-bren i odvraen od slube Bogu. Umjesto da sluaju utje-ne i bodre rijei boanskog Spasitelja koji nas uvjerava: Ja-ram je moj sladak i breme je moje lako, oni priklanjaju svoje uho varljivim mijenama ovog svijeta i daju se zavesti i sruiti u vremenitu i vjenu nesreu. Kako alosno zaslje-pljenje! A ipak bi bilo tako lako Bogu sluiti6


Pomolimo se!Gospodine, Boe na, daj da naa vjernost tebi bude i naa radost, jer duboka je i trajna srea postojano sluiti tebi, stvoritelju svega dobra. Po Gospodinu.7

6 Zlatna zrnca, 667 Boanski asoslov obnovljen prema odluci svetoga ekumenskog sabora II. vatikanskoga a proglaen vlau pape Pavla VI., asoslov rimskog obreda IV, 29

45


Iz Poslanice Galaanima (5, 19 26)A oita su djela tijela. To su: bludnost, neistoa, razvrat-nost, idolopoklonstvo, vraanje, neprijateljstva, svaa, lju-bomora, srdbe, spletkarenja, razdori, stranarenja, zavisti, pijanevanja, pijanke i tome slino. Unaprijed vam kaem, kao to vam ve rekoh: koji takvo to ine, kraljevstva Bo-jega ne e batiniti. Plod je pak Duha: ljubav, radost, mir, velikodunost, uslunost, dobrota, vjernost, blagost, uzdr-ljivost. Protiv tih nema zakona. Koji su Kristovi, razape-e tijelo sa strastima i poudama. Ako ivimo po Duhu, po Duhu se i ravnajmo! Ne hlepimo za tatom slavom! Ne izazivajmo jedni druge, ne zaviajmo jedni drugima!Rije Gospodnja.

Ps 89, 2 3; 6 9

Ant. Ljubav i Vjernost koraaju pred tobom, Gospodine.

O ljubavi Gospodnjoj pjevat u dovijeka,od pokoljenja do pokoljenjaobznanjivati tvoju vjernost.Ti ree: Zavijeke je sazdana ljubav moja!

Nebesa veliaju udesa tvoja, Gospodine,i tvoju vjernost u zboru svetih.T tko je u oblacima ravan Gospodinu,tko li je Gospodinu slianmeu sinovima Bojim?

Bog je strahovit u zboru svetih,velik i straan svima oko sebe.Gospodine, Boe nad Vojskama, tko je kao ti?Silan si, Gospodine, i vjernost te okruuje.


Ako nemate poniznosti, tada moete mirno rei, nemam nita i kod prve napasti biti u baen na tlo. Dobrog kra-nina moemo samo po poniznosti prepoznati. to se vie

46


MO

LIT

VE

NO

BD

JEN

JE

eli jedan ovjek uzdignuti, po Bojem doputenju bit e dublje ponien, a to se vie hoe pred svijetom sakriti, to jasnije daje Bog da njegova slava zasja. Poniznost se ne sa-stoji u poniznim rijeima, niti u poniznim djelima, nego u spoznaji sebe samog, koja nam pred oi stavlja nebrojene pogreke i manjkavosti, koje nam je oholost do sada krila.8


Pomolimo se!Boe, sve to je dobro od tebe dolazi. Udijeli nam dar svo-ga Duha da mislimo to je pravo i to u djelo provodimo. Po Gospodinu.9

Pjesma prije evanelja (na melodiju Oe na dobri)10

Njega ti sebi odabra za slugu,Sveenik vjeran on da tebi budeI kao uvar, voa, stalan, budan,Puk tvoj da hrani.

Svetima svojim, Kriste, ti si kruna,Svetac nek ovaj uitelj nam bude.Svetim ivotom prispjet daj nam k slaviSlijedei tebe.

S. Gospodin s vama!O. I s duhom tvojim!

S. itanje svetog Evanelja po MatejuO. Slava tebi, Gospodine.

8 Zlatna zrnca, 93 949 Boanski asoslov obnovljen prema odluci svetoga ekumenskog sabora II. vatikanskoga a proglaen vlau pape Pavla VI., asoslov rimskog obreda IV, 2610 Pjesma prije i poslije evanelja, isto, 1364.

47


(Mt 16, 21 26)Otada poe Isus upuivati uenike kako treba da poe u Jeruzalem, da mnogo pretrpi od starjeina, glavara svee-nikih i pismoznanaca, da bude ubijen i trei dan da uskr-sne. Petar ga uze na stranu i poe odvraati: Boe sauvaj, Gospodine! Ne, to se tebi ne smije dogoditi! Isus se okre-ne i ree Petru: Nosi se od mene, sotono! Sablazan si mi jer ti nije na pameti to je Boje, nego to je ljudsko! Tada Isus ree svojim uenicima: Hoe li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj kri i neka ide za mnom. Tko hoe ivot svoj spasiti, izgubit e ga, a tko iz-gubi ivot svoj poradi mene, nai e ga. Ta to koristiti o-vjeku ako sav svijet stekne, a ivotu svojemu naudi?Rije Gospodnja.

Pjesma nakon evanelja (na melodiju Oe na dobri)

Jednaka hvala na vijek vinjem OcuI tebi, Kriste, Spasitelju divni,Nek cijelim svijetom odzvanja vam slavaSa Svetim Duhom. Amen.


Vidite, djeco moja, samo prvi korak na putu kria nas ne-to stoji. Strah pred trpljenjem je gori nego na najvei kri. Nama nedostaje odvanosti prihvatiti kri. Kako ludo! Jer mi moemo raditi to hoemo, kri uvijek eka na nas. Tr-pljenje je srea. Ali u trpljenju morate ljubiti i trpjeti u lju-bavi. Zato se bojimo kria? Zato svoj kri ne ljubimo i ne posluimo se njime da uemo u nebo? Ima samo jedno sredstvo da se izbjegne kri treba mu ii u susret. To do-bro zapamtite! Tko to tako ini, taj e moda naii na kri; ali radi toga nije nezadovoljan. On ga radosno uzima na sebe i odvano nosi. Slijedite Isusa kao nositelji kria i ne ete se bojati smrti; naprotiv ona e biti za vas srea jer vas sjedinjuje s Bogom. Nikad ne smijemo razbijati glavu oda-kle nam dolaze krievi i tko nam ih alje; to je dragi Bog,

48


MO

LIT

VE

NO

BD

JEN

JE

koji je uvijek na najljubazniji Otac, te nam po kriu i tr-pljenju hoe dati prigodu da mu dokaemo svoju ljubav.


V. Molitva vjernika

S. Pomolimo se Gospodinu pjevajui:Solist: Gospodine, smiluj se!

Nakon to ita proita jednu molitvu, iza svake molitve najprije solist zapjeva zaziv Kriste, smiluj se!, a zatim to isto za njim po-novi cijela zajednica. Ovaj zaziv moe se pjevati na melodiju iz Li-tanija svih svetih.

1. Gospodine Isuse! Ti si htio dati Crkvi po sv. Ivanu Mariji Vianneyu ivu svoju sliku i poosobljenje svoje pastirske lju-bavi. Pomozi nam da u zajednitvu s njim i pomognuti nje-govim primjerom ivimo dobro ovu godinu sveenitva.

2. Uini da nauimo od svetoga Arkog upnika nain pro-nalaenja nae radosti ostajui dugo u klanjanju pred Presvetim Sakramentom; kako da tvoja rije koja nas vodi bude jednostavna i svakodnevna; s kakvom njeno-u tvoje ljubavi prihvaati raskajane grjenike, koliko je utjeno pouzdano predanje tvojoj presvetoj i bezgrenoj Majci; koliko je potrebno boriti se budno protiv Zloga.

3. Uini, Gospodine Isuse, da nai mladi mogu shvatiti primjer svetoga Arkog upnika, kako je potrebna, po-nizna i slavna sveenika sluba i da je ti eli povjeriti onima koji se otvaraju tvojemu pozivu.

4. Uini da se i u naim zajednicama, kao neko u Arsu, isto dogaaju ona udesa milosti koja ti ini kad svee-nik zna uloiti ljubav u svoju upu.

5. Uini da se nae kranske obitelji osjeaju dijelom Cr-kve gdje uvijek mogu pronai tvoje slubenike i zna-du svoje kue urediti lijepo poput crkve.

49


6. Uini da ljubav naih pastira hrani i zapali ljubav svih tvojih vjernika, da bi sva zvanja i sve darovane karizme tvojeg Duha Svetoga mogu biti prihvaene i vrjednovane.

7. Ali iznad svega, o Gospodine Isuse, udijeli nam ar i isti-nu srca, da se okrenemo prema tvojemu Ocu Nebesko-mu i usvojimo rijei sv. Ivana Marija Vianneya, koje je on koristio kad se je obraao njemu (ovaj dio moe mo-liti cijela zajednica):

Ljubim te Boe moj, i moja je jedina elja da te ljubim, do posljednjeg daha svoga ivota. Ljubim te, o beskrajno blag Boe i elim arko umrijeti ljubei te negoli ivjeti ijedan trenutak ne ljubei te. Ljubim te Gospodine, a jedinu mi-lost koju te molim je da te ljubim u vjenosti. Boe moj, ako moj jezik ne moe uvijek ponavljati da te ljubim, elim da moje srce to ponavlja svakim mojih dahom. Ljubim te, o Boanski Spasitelju, jer si bio raspet za mene i jer me dri raspetim ovdje za sebe. Boe moj, daj mi milost da umrem ljubei te i osjeajui kako te ljubim. Amen.

S. Ove svoje pronje zakljuimo pjevajui molitvu koju nas je nauio sam Krist Gospodin:

Oe na

VI. Zakljuna molitva

Pomolimo se!Svemogui, milosrdni Boe, ti si svetog prezbitera Ivana Mariju Vianneya odlikovao udesnom pastirskom revno-u. Daj nam po njegovu primjeru da brau privodimo Kri-stu i zajedno s njima postignemo vjenu slavu. Po Gospo-dinu.11

11 Boanski asoslov obnovljen prema odluci svetoga ekumenskog sabora II. vatikan-skoga a proglaen vlau pape Pavla VI., asoslov rimskog obreda IV, 954

50


MO

LIT

VE

NO

BD

JEN

JE

VII. Blagoslov

S. Gospodin s vama.O. I s duhom tvojim.

S. Blagoslovio Vas svemogui Bog: Otac i Sin i Duh Sveti.O. Amen.

S. Idite u miru.O. Bogu hvala.

Dok sveenik odlazi sa sedesa, moe zapoeti izlazna pjesma. Moe se zapjevati Psalam 23 (iz pjesmarice za mlade) ili zadnja kitica pjesme Oe na dobri.

Ako je mogue, nakon bdijenja zajednica se moe pozvati na agape.

NEDJELJA DOBROG PASTIRA

53


Prijateljstvo s Kristom temeljni je imbenik svakoga sve-enikog poziva, istaknuo je Benedikt XVI. u poruci za 47. svjetski molitveni dan za zvanja, koji se obiljeava na Nedjelju Dobrog Pastira, ove godine 25. travnja. U dokumentu Papa govori o temi molitvenog dana Svjedo-enje potie zvanja, tvrdei da su sveenici pozvani biti znak proturjeja u dananjem svijetu.

Plodnost pozivnog prijedloga u prvom redu ovisi o be-splatnu Bojem djelovanju, ali joj pogoduje kvaliteta i bo-gatstvo osobnog i zajednikog svjedoenja onih koji su se odazvali Gospodnjemu pozivu, istie Papa.

Svaki posveeni ivot kad slijedi Isusa, u potpunoj vjer-nosti evanelju, postaje znak proturjeja za svijet, ija se logika esto nadahnjuje na materijalizmu, egoizmu i indi-vidualizmu. Sveti Otac istie da je nasljedovanje Krista, po-istovjeivanje s njim ideal posveenoga ivota, svjedoan-stvo apsolutnoga prvenstva Boga u ivotu i povijesti ljudi. Takvo svjedoenje moe u drugima pobuditi elju da veli-koduno odgovore na Kristov poziv, ustvrdio je Papa.

Poruka istie da je prijateljstvo s Kristom temeljan i pre-poznatljiv imbenik svakoga sveenikog i redovnikog zvanja. Ako je sveenik zaista Boji ovjek, koji Bogu pri-pada i pomae da ga se ljubi, mora biti u njegovoj ljubavi, sluajui njegovu rije. Stoga je molitva prvo svjedoanstvo koje potie zvanja, rekao je Papa.

Drugi vidik sveenikog posveenja jest posvemanje sebedarje Bogu. Odatle proizlazi sposobnost sebedarja oni-

Poruka pape Benedikta XVI.

54

Nedjelja Dobrog Pastira

PO

RU

KA

PA

PE

BE

NE

DIK

TA

XV

I.

ma koje mu je providnost u pastoralnoj slubi povjerila, s potpunom trajnom i vjernom odanou i radou to moe biti putni drug brojne brae, da bi se otvorili susretu s Kri-stom.

Trei vidik sveenikoga poziva jest da on mora biti o-vjek zajednitva, otvoren svima, sposoban voditi sjedinje-no stado koje mu je povjerio Gospodin, pomaui mu da svlada podjele, da pokrpa razdore, izgladi suprotnosti i nes-porazume, da prata uvrjede, stoji u poruci.

Papa ponovno upozorava da se mladi, ako vide alosne i usamljene sveenike, ne osjeaju ohrabreni slijediti nji-hov primjer. Dapae, sumnjaju u budunost takva sveeni-ka. Stoga je vano ostvariti zajednitvo ivota koje oituje ljepotu sveenikoga poziva. Zaista, kad su vjerni svojemu pozivu, redovnici i sveenici prenose radost to slue Kri-stu, a pozivaju sve krane da odgovore na opi poziv na svetost, zakljuio je Benedikt XVI.

55


Prijedlog homilije

Pastir! Dobri! Dobri pastir! Zato nas pastir okuplja? Zapravo, zato se i sam Boji Sin prozvao pastirom, zato ne nekako drugaije, uzvienije, nekim naslovom koji je vezan uz gradski ivot ili pak uz neku od hramskih slu-bi...? Jesu li pastiri uistinu dobri? Pastiri u idovskom svi-jetu Nisu li to oni rubni, nisu li to oni koji su daleko od Zakona i svih religioznih ustanova? Ne djeluje li to pomalo naopake? Da! Barem za onoga tko je samodostatan, tko sve samu sebi pripisuje i vodstvo, i pau, i zajednicu. U Bojem je planu sve nekako drugaije, i to ne zato da bude suprotno ovjekovu planu i eljama, nego kao prigoda da se u toj novosti svi pomalo pronaemo i konano budemo jedno. No dobro, dosta s pitanjima, mogli bismo tako une-dogled, a jedno je vano Gospodin nas je sabrao, zapra-vo, ne prestaje nas sabirati, sve dok Boja stvoriteljska ruka ne prestane oblikovati i udahnjivati ovjeku dah ivota, da bude njemu nalik i da bude s njima.

Bog koji zove, koji upuuje poziv, koji izabire, okuplja nas oko rtvenika svojeg Sina, dobrog pastira, koji je radi nas postao ovjekom, koji je radi nas i umjesto nas poloio svoj ivot, da bismo mi imali ivot, u izobilju da bismo ga imali. Okuplja nas ljubav Boja, koja se je u punini oito-vala na tvrdu drvu Kria, s kojega je potekla krv preporoe-nja znak novog i vjenog saveza Boga s ovjekom.

Dok pokuavamo neto suvislo rei o duhovnim zvanji-ma mislei ponajprije na zvanja vezana uza sakrament reda i uza zavjete, nae su oi na poseban nain uprte u Krista i u njegovu uvijek vaeu ulogu posrednika izmeu Boga i ljudi. Bogu posveena osoba je sluga Kristov, koji je

56


PR

IJE

DLO

G H

OM

ILIJ

E

glava Crkve, ona je u rukama uskrsloga Krista kao ivi in-strument koji mu omoguuje da po svojoj Crkvi bude tako ivo i vidljivo nazoan u svijetu, kojemu je potreban, u svi-jetu koji vapi za Bogom, Bojom rijeju, za najizvrsnijim primjerom ljubavi prema ovjeku, koji vapi da bude izgra-en Boji narod, a ne ruevina, ne kua na pijesku kakvu grade ruke zlih ljudi, ruke ljudi koji su se okrenuli od Boga, koji se protive Bojoj prisutnosti u svijetu, koji je ruka Bo-ja sazdala. Bog se u svojoj svetoj volji i neizrecivom pro-mislu slui sveenikom, posveenom osobom da moe po njoj i po njem izgraivati Boji narod, tijelo Kristovo, hram Duha Svetoga.

Kako to razumjeti, kako se u to potpunoma ukljuiti? Odgovor je: vjerom. Vjera u Krista ivoga i uskrsloga, vje-ra u Krista stvarno prisutna u svetim znakovima, u sakra-mentima, na osobit nain u sakramentu euharistije, vje-ra u Krista prisutna u ovjeku, u ovjeku potrebnu rijei, ohrabrenja i ljubavi, vjera u Krista prisutna u cjelokupnoj povijesti ovjeanstva kao naeg Spasitelja, kao Otkupite-lja, kao Izbavitelja iz svih nevolja i suznih i tunih dolina osobne i cjelokupne povijesti ovjeanstva. Ta je vjera te-meljni stav kojim koraa sveenik, Bogu posveena osoba ovim svijetom.

Kod zareenja, u trenutku primanja sakramenta sv. reda, na osobit je nain vana uloga, stvarna prisutnost i djelo-vanje Duha Svetoga po polaganju ruku biskupa zareditelja. Duh Sveti, koji je duh ivotvorac i Posvetitelj, daje novo-mu Bojem slubeniku duh spontanosti u sluenju i ostva-rivanju Boje volje. Biti uz ovjeka, biti uz svojega vjernika, biti primjer, biti spreman vazda kleknuti pred ivog Boga i posredovati za narod od Boga mu povjeren, biti spreman patiti, trpjeti, rtvovati se, odolijevati napastima, znati se radovati s radosnima i tugovati sa zaplakanima, vjerova-

57


ti, nadati se i ljubiti, u snazi Duha Svetoga sveeniku je to sve sasvim normalno, jer on sakramentom prima neto bitno od sama Krista, postaje Kristov sveenik. Vi niste od ovoga svijeta, vi ste odozgo, od Boga, Boji izabranici, Bo-ji pastiri, koji ne napasaju sebe nego stado, stado vode na obilne panjake. To se sve jednom rijeju zove martiri-on svjedoanstvo ljubavi Boje iskazano blinjem poradi spasenja.

Po sakramentu Krsta kojeg smo kao prvog primili i po-stali dionicima Bojeg naroda, trajno pozvan na izgraiva-nje i napredovanje u svetosti, pozvani smo na posveiva-nje ovog svijeta i samih sebe svojim molitvama i rtvama te takoer biti pronositelji odnosno svjedoci Krista raspe-ta, umrla, uskrsla, proslavljena i vjerna svojim obeanjima. Tako je i sveenik poput svih vjernika trajno uenik Gos-podinov, on je brat meu braom, on nije neki nadvjernik, nadkranin, nego je pomazanjem Duha Svetoga obiljeen posebnim biljegom (karakterom) i tako je od sama Boga po-stavljen da moe raditi u imenu i u ulozi Krista kao glave, da moe kao ivo Boje orue sluiti brai i sestrama na osobiti nain, i nerazdvojno, preko navjetaja radosne vije-sti i preko sakramenta euharistije.

Navijetati Boju rije, navijetati evanelje, propovije-dati i ivjeti Boju rije to je vrlo lijepo naznaeno u obredu reenja: to ita vjeruj, to vjeruje druge ui, to druge ui to i ivi jest na prvome mjestu u ivotu jed-nog sveenika. Navijetanjem evanelja sveenik saziva i skuplja Boji narod, spasonosnom rijeju Bojom, u srci-ma onih koji nisu vjernici budi, a u srcu vjernika hrani vjeru, kojom sabiranje vjernika poinje i raste i privodi se svetome stolu, svetoj rtvi, svetoj euharistiji, da, u snazi Duha Svetoga, prikau same sebe kao rtvu ivu, svetu, Bogu ugodnu.

58


PR

IJE

DLO

G H

OM

ILIJ

E

Svrha sveenikoga i redovnikoga ivota nije vlastita promocija, vlastita karijera, sebini interes, tenja za mate-rijalnom sigurnou, nego slava Boja neka se ponajprije i jedino Bog slavi po mojemu ivotu ne nama, ne nama, ve svomu imenu slavu daj. Tako ivjeti, tako se u ivotu boriti i raditi da se svatko k tebi moe navratiti, svatko u tvojoj rijei prepoznati Boju rije, Boju dobrotu i ljubav, biti Boji suradnik, oduevljen radnik na njivi Gospodnjoj, da svatko, svaki ovjek svjesno, slobodno i sa zahvalnou prihvati djelo Boje koje se izvrilo u Kristu za sve nas, za svakoga. Sve ljude polagati na koljena, da budu trajno kla-njatelji Boji, da svi rade na slavu Boju i tako ovaj svijet ine sve vie Bojim, ispunjenim Bojim duhom.

Izvor i vrhunac svega navjestiteljskog djelovanja jest eu-haristija, kojoj pristupamo s osobitom vjerom, duhovnom radou, otvorenou, sa eljom poput Ivana apostola, volje-nog uenika, nasloniti se na grudi Isusove i oslukivati otku-caje srca koje ljubi, koje se daruje, koje je trajan i nepresuan izvor za sve umorne i optereene, jadne i nevoljne, odlutale, obespravljene... Gdje i kakav nas Krist eka u brai i sestra-ma, to mi ne moemo odreivati, na nama je trajno biti uz Krista, gledati njegovim oima, govoriti njegovim usnama, ljubiti ljubavlju koja izlazi iz njegova srca, umirati za spase-nje brae i sestara poput Krista, krievno, potpuno, predano, sve na veu slavu Boju i spasenje ljudi.

Neka nam ivot bude obiljeen jednostavnou, poni-znou, skromnou, predanjem u volju Boju, radou i u duhu sluenja. Budimo strogi prema sebi, a blagi prema dru-gima. Potujmo vrijeme utnje i oslukivanja Bog nam ne-to (sve) progovara preko neke osobe ili dogaaja. Ne tedi-mo se niti uzmiimo pred poslom. Nemojmo birati liniju manjeg otpora, nego to kota da kota, kada je za Boga i spasenje ljudi, dajem sve, a pred Bogom jedino to vrijedi.

59


U tom duhu napisala je poznata katolika pjesnikinja Sida Kouti pjesmu pod naslovom Priznanje:

Najslae radosti mladog ivotaTebi, Gospode, dajem,Za najtunije dane mojih slaboaPonien se kajem.

Kako li malena sva moja su blagaPred pravdom oka Tvoga,Od svijeta se praznih dolazi rukuPred neizmjernog Boga.

Ja nieg nemam do dlanova praznih,Tek sam puki sirotan,Al moji se dlanovi diu k TebiDar ivota da prime.

U bljetavom sjajenju Tvojega biaLjepota se lije bez mjere,Boe, daj mi, da ostanem sirotanI kraljujem na putu vjere.

U godini posveenoj sveenikomu sluenju usvojimo i i-vimo ponajprije kako nas ui sam Gospodin rijeima i djelima, svetim znakovima i konkretnom zauzetou, vje-rom i ufanjem svjedoiti ljubav Boju prema ovjeku, ko-jega je Stvoriteljeva ruka oblikovala, kojemu je Duh ivo-tvorac dao da bude, da ivotom iskazuje Bogu trajnu hvalu i vjernost te da budemo dostojni da sa svima svetima i Bla-enom Djevicom Marijom kroimo u Dom Gospodnji.Neka nas sv. Ivan Marija Vianney primjerom uzorna ivota i zagovorom prati i hrabri na putu naega hoda i nasljedo-vanja Krista te da mladi i svaki ovjek u sveeniku, redov-niku i redovnici prepoznaju one koji dolaze i ive u Bo-joj blizini, koji su spremni u svakom trenutku svjedoan-stvom ivota i do prolijevanja krvi biti uz ovjeka, uz bli-njega poradi njegova spasenja, poradi ivota vjenoga.

60


MO

LIT

VA

VJE

RN

IKA

MOLITVA VJERNIKA ZA NEDJELJU DOBROG PASTIRA

Pomolimo se Kristu Dobrome Pastiru i Janjetu, koji pase i vodi svoje stado na izvore ive vode. Utecimo mu se molitvom: Daj da sluamo glas tvoj, Dobri Pastiru!

1. Kriste, Dobri Pastiru, u ovoj sveenikoj godini obnovi svim svojim sveenicima ljubav i ar prema njihovu pozi-vu da uvijek iznova budu slika tvoje pastirske brige, te da tragaju za izgubljenim ovcama, molimo te!

2. Kriste, veliki, vjeni i istiniti Sveenie, ti si izvor i uzor svakog sveenitva. Prinio si sama sebe kao savrenu r-tvu za ivot svijeta. Daj da po tom primjeru i nai svee-nici tvoju rtvu uprisutnjuju ista i neokaljana srca, a svo-jim ivotom sudjeluju u njoj i tako donose plod za ivot svijeta, molimo te!

3. Kriste, tvoj namjesnik na zemlji, Sveti otac Benedikt XVI. dao je sveenicima geslo: Kristova vjernost sveenikova vjernost. Po uzoru na tvoj odnos prema Ocu, neka sve-enici jednakim zanosom ljube svoju zarunicu Crkvu i ostanu joj vjerni do kraja, molimo te!

4. Kriste, ti si nam trajan primjer koji nas potie, privlai, hrabri i opominje. Uini da nai sveenici svojom preda-nou budu ogledalo tvoga primjera i tim svjedoanstvom posiju klice novih zvanja na plodno tlo, molimo te!

5. Kriste, obnovi sve nae obitelji i uvijek budi u njima pri-sutan. Neka i one budu rasadita novih svetih zvanja, a roditeljima podaj spremnost da svoju djecu daruju u sve-tu slubu, molimo te!

7. Kriste, danas te posebno molimo za sve pokojne sveeni-ke. Neka ono zrno koje je pavi na zemlju umrlo, proklija u rajskom vrtu, molimo te!

Gospodine, Dobri pastiru, mi kao vjerno stado elimo sluati glas kojim nas Ti upravlja. Smjerno te molimo, pouj i Ti nae glasove i obilno nas napajaj iz Sebe, ivoga izvora. Po Kristu Gospodinu naemu.

Prigodne misli o sveenitvu i redovnitvu

63


Papa Benedikt XVI.

Isusov prijateljBiti sveenik znai postati prijatelj Isusa Krista, i to cijelim njegovim postojanjem.

U Isusovu imenuSveenik svoje ime, to jest svoj identitet dobiva od Krista. Sve ono to ini, ini u njegovu imenu. Njegov ja postaje potpuno relativan u odnosu na Isusovo ja.

ZnakSveenik je za Crkvu i u Crkvi ponizan ali stvaran znak jednog i vjenog Sveenika Isusa. On mora rije navi-jetati pouzdano, obnavljati geste pratanja i rtvovanja, brino se zauzimati u sluenju svojemu stadu u zajedni-tvu s pastirima i vjerno posluan nauavanju uiteljstva.

U Kristovu imenuTajna sveenitva Crkve u injenici je da mi, bijedna ljud-ska bia, snagom sakramenta reda moemo razgovarati s Isusovim ja: in persona Christi. On eli ostvarivati svoje sveenitvo po nama.

Posveeni u istiniPostati sveenik u Crkvi znai ui u to Kristovo samoda-rivanje po sakramentu reenja, i to ui cijelim svojim bi-em. Isus je dao ivot za sve, no na poseban se nain po-sveti za one koje mu je dao Otac, da budu posveeni u isti-ni, to jest u njemu, te da mogu govoriti i djelovati uime njega, predstavljajui ga, nastavljajui njegove spasenjske geste: lomljenje kruha ivota i otputanje grijeha.

64


PA

PA

BE

NE

DIK

T X

VI.

Donositi Boga

Ovo je sredinja zadaa sveenika: ljudima donositi Boga!

DosljednostBiti sveenik nije nita drugo nego nov i radikalan nain sjedinjenja s Kristom.

Nasljedovanje i sluenjeU sveenitvo se ulazi po sakramentu a to upravo znai po darivanju sebe samih Kristu, da on sa mnom raspolae; da mu sluim i slijedim njegov poziv, pa makar on bio u opreci s mojim eljama za samoostvarenjem i potovanjem.

PotrebaUvijek e postojati potreba za sveenikom koji je potpuno privren Gospodinu i zato potpuno posveen ovjeku.

Euharistija i sakrament redaSnagom svetog reenja sveenik prima dar i obvezu da sa-kramentalno ponavlja geste i rijei kojima je Isus na Po-sljednjoj veeri ustanovio spomen-in svojeg uskrsnua. U sveenikovim se rukama ponavlja to veliko udo ljubavi, kojemu je pozvan biti sve vjerniji svjedok i navjestitelj. Eto zato sveenik prije svega mora biti klanjatelj i mora raz-matrati euharistiju, poinjui od sama trenutka dok ju sla-vi. Dobro znamo da valjanost sakramenta ne ovisi o sve-tosti slavitelja, ali njegova djelotvornost za njega sama i za druge bit e to vea to ga on vie doivljava dubokom vjerom, arkom ljubavlju, goruim duhom ljubavi.

SakramentiSveenitvo je nezamjenjivo jer ono u euharistiji, polazei od Boga, uvijek gradi Crkvu, jer nam u sakramentu pokore uvijek prua ienje, jer upravo u sakramentu sveenitvo znai biti ukljuen u po Isusu Kristu.

65


Portret

Sveenik je ovjek molitve, ovjek opratanja, ovjek koji prima i slavi sakramente kao ine molitve i susreta s Gos-podinom. On je ovjek ljubavi karitasa, ivljena i ostva-rena. I tako sva jednostavna djela razgovora, susreta, svega onoga to se mora initi postaju duhovni ini u zajedni-tvu s Kristom.

NavjetajSredite poslanja Isusa Krista i svih krana je navjetaj Bojega kraljevstva. Taj navjetaj u Kristovu imenu za Cr-kvu, za sveenike, redovnike i redovnice, kao i za sve krte-nike, znai obvezu da budu prisutni u svijetu kao njegovi svjedoci.

Poslanjeto moe biti vee, to moe dati vie poleta od suradnje i irenja rijei ivota u svijetu, od prenoenja ive vode Duha Svetoga? Navijetati i svjedoiti radost, to je sr svee-nikog poslanja!

SluenjeSluiti Gospodinu sveeniko sluenje znai upravo i na-uiti upoznati Gospodina u njegovoj rijei i uiniti da ga upoznaju svi oni koje nam on povjerava.

Posveeni ivot boanski darDragi redovnici, budite uvjereni da je posveeni ivot bo-anski dar i da ga sam Bog, prema svojim nacrtima, vodi dobru svretku.

66


SV

. IV

AN

MA

RIJ

A V

IAN

NE

Y

Sv. Ivan Marija Vianney

Sveenitvo je dar Srca IsusovaDobar pastir, pastir po Bojem srcu, najvee je blago koje dobri Bog moe dati nekoj upi i jedan od najdragocjenijih darova boanskog milosra.

Veliina sveenikog pozivaO kako je sveenik velik! (...) Kad bi to shvatio, umro bi Bog ga slua: on izgovori dvije rijei, a na Gospodin silazi s neba na njegov glas i zatvara se u malu hostiju

Nezamjenjiva uloga sveenika (1)Bez sakramenta reda ne bismo imali Gospodina. Tko ga je stavio tamo u svetohranite? Sveenik. Tko je doekao vau duu kada je prvi put ulazila u ivot? Sveenik. Tko ju hrani i krijepi na njezinu zemaljskom putovanju? Svee-nik. Tko e ju pripraviti da se pojavi pred Bojim licem, pe-rui ju zadnji put u krvi Isusa Krista? Sveenik, uvijek sve-enik. A ako bi ta dua umrla (zbog grijeha), tko e ju po-dii na novi ivot, tko e joj vratiti spokoj i mir? Ponovno sveenik Poslije Boga, sveenik je sve! (...) On e sama sebe shvatiti tek u nebu.

Nezamjenjiva uloga sveenika (2)Kakve bi koristi bilo od kua pune zlata kad ne bi bilo niko-ga da otvori njezina vrata? Sveenik posjeduje klju nebe-skih blaga: on otvara vrata; on je ekonom dobra Boga; upra-vitelj njegovih dobara

Nezamjenjiva uloga sveenika (3)Bez sveenika smrt i muka naega Gospodina bili bi besko-risni. Sveenik je taj koji nastavlja djelo otkupljenja na ze-mlji

molitve za duhovna zvanja

69


Molitve za duhova zvanja

Gospodine Isuse Kriste!

Tvoja nas rije ui mudrosti i istini i daje nam hrabrost. Moli-mo te za one koji su se odazvali duhovnomu pozivu i koji ga ve sada ive. Molimo te za papu, biskupe, sveenike, akone i za tebi posveene redovnike i redovnice. Molimo te i za tvoje misio-nare i velikodune laike, koji djeluju u slubama to ih je Crkva postavila i priznala. Pomozi im u tekoama, ohrabri ih u trplje-nju, budi uz njih kad su osamljeni, hrabri ih i uvaj u progon-stvima, uvrsti ih u vjernosti.

Gospodine, molimo te i za one koji otvaraju svoju duu duhov-nomu pozivu i koji su te spremni izbliza slijediti. Uvrsti ih u pozivu i daj im snage, hrabrosti i ustrajnosti da svladaju tekoe koje im stoje na putu ostvarenja duhovnog poziva.

Neka ih tvoja rije rasvijetli, neka ih tvoj primjer privue, i tvo-ja milost neka ih vodi do cilja do svetih redova, do redovnikih zavjeta, do misionarskog poslanja.

Gospodine, neka tvoja rije sve nas vodi i podupire, da znamo usmjeravati, savjetovati, podupirati brau i sestre istom snagom svjedoenja i ljubavi kakvu ti posjeduje i kakvu samo ti moe dati.

Uslii nas, molimo te, Boe, u svim naim potrebama i molitva-ma. To te molimo po Kristu Gospodinu naemu, dobromu pasti-ru svojeg stada. Amen.

Gospodine, ti si htio spasiti ljude i utemeljio si Crkvu kao zajednitvo brae, sjedinjene u tvojoj ljubavi. Prolazi i dalje meu nama i pozivaj one koje si izabrao da budu glas tvoga Svetog Duha, kvasac pravednijeg i boljeg drutva.

70

Molitve za duhovna zvanja

MO

LIT

VE

ZA

DU

HO

VN

A Z

VA

NJA

Daj nam, Oe nebeski, svete slubenike, tako potrebne naim zajednicama: prave sveenike Boga ivoga, da prosvijetljeni tvojom rijei znaju govoriti o tebi i pouiti druge razgovoru s tobom. Neka tvoja Crkva poraste cvatom posveenih, koji e ti sve predati da bi ti mogao sve spasiti. Neka nae zajednice slave s pjesmom i hvalama euharistiju, kao hvalu tvojoj slavi i dobroti, i da bi znali ii putevima svijeta navijetajui radost i mir, dragocjene darove tvojeg spasenja. Svrni svoj pogled, Gospodine, na cijelo ovjeanstvo i oituj svoje milosre muevima i enama koji te u molitvi i estitom ivotu trae a jo te nisu sreli: otkrij im se kao put koji vodi Ocu, kao istina koja oslobaa, kao ivot bez kraja. Daj nam, Gospodine, da ivimo u tvojoj Crkvi u duhu vjer-na sluenja i potpuna darivanja, da bi nae svjedoanstvo bilo uvjerljivo i plodno. Amen!

Ivan Pavao II.

Gospodine Isuse, dobri pastiru, koji si darovao svoj ivot da bi svi imali ivot, podaj i nama, vjernikoj zajednici prosu-toj po cijelom svijetu, puninu toga ivota i daj da postanemo sposobni svjedoiti ga i drugima navijetati. Gospodine Isuse, podaj puninu svoga ivota svim osobama koje su tebi posveene, posveene slubi Crkve, neka budu radosne u svom dariva-nju, neumorne u svom sluenju, velikodune u svojoj rtvi;

71


i njihov primjer neka otvara druga srca da posluaju i slijede tvoj poziv. Gospodine Isuse, podaj puninu svoga ivota kranskim obi-teljima, da budu arke u vjeri i u crkvenom sluenju i da pospjeuju tako nastanak i razvoj novih posveenih zvanja. Gospodine Isuse, podaj puninu svoga ivota svim ljudima, naroito mladiima i djevojkama koje poziva u svoju slu-bu; prosvijetli ih kod izbora; podri ih u vjernosti; uini da budu hrabri i spremni darovati svoj ivot po tvom primjeru, da bi drugi imali ivot. Amen.

Ivan Pavao II.

Gospodine Isuse Kriste, pastiru dobri i vjeni sveenie mi te ponizno i skrueno molimo, s tvojom Majkom te molimo, umnoi u Crkvi u Hrvata sveta duhovna zvanja. Umnoi u naemu narodu prave katolike obitelji, koje e hrabro primati blagoslov djece. Svojim Svetim Duhom potii estite mladie i nevine djevojke da pou za tobom u sveenikom i redovnikom zvanju To te svim srcem molimo. U njima ti dolazi. Doi, Gospodine Isuse! Amen.

Kardinal Franjo Kuhari

72


MO

LIT

VE

ZA

DU

HO

VN

A Z

VA

NJA

MOLITVA ZA SVEENIKA

Duo Kristova, posveti ga!

Podsjeti ga, Gospodine, da je njegovo sveenitvo tvoje sve-enitvo. Uini ne samo da bude ljubljen, nego da moe lju-biti kao to ti ljubi. Daj mu dar svoga mira, molimo te!Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

Tijelo Kristovo, spasi ga!

Nahrani i njega sobom dok on nas hrani. Nemoj da gladu-je usred obilja. Spasi ga Gospodine i od nas, njegovih vjer-nika, molimo te!Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

Krvi Kristova, napoji ga!

Obnavljaj njegov ar svaki dan, uini da bude svima dostu-pan, da ea za duama i da pije tvoju au do dna, Gospo-dine, i u radosti i alosti, molimo te!Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

Vodo iz prsiju Kristovih, operi ga!

Obnovi, Gospodine, obeanja njegova krtenja, milost po-tvrde i obeanja njegova reenja. Uini novom svaku nje-govu svetu misu, molimo te!Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

Muko Kristova, okrijepi ga!

Privuci ga, Gospodine, na kri k sebi, da ne padne. Dri ga vrsto uza se, tako da s tobom uskrsne. Daj, Gospodine, da bude vrijedan povjerenja i da ga on sam ima, molimo te!Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

O dobri Isuse, uslii ga!

Posluaj, Gospodine, kad te moli za pomo, kad ne zna to bi uinio. Uslii ga, Gospodine, kad iz dubine srca zavapi tebi. Budi mu prijatelj, Gospodine, molimo te.

73


Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

Meu rane svoje sakrij ga!

Zatiti ga, Gospodine, od njega sama; on je samo ovjek kao i drugi. Sprijei sve one koji bi htjeli unititi njego-vo ovjetvo i njegovo sveenitvo. On je tvoj, Gospodine, molimo te!Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

Ne daj da se ikad odijeli od tebe!

Dri ga na dlanu svoje ruke, Gospodine. Ne dopusti da ika-kva gorina ue u njegovo srce. Daj da uvijek ostane sje-dinjen s euharistijom, istovremeno s tobom i tvojom Cr-kvom, molimo te!Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

Od neprijatelja zloga brani ga!

uvaj ga i brani od Sotone i njegovih zlih duhova, koji bi ga htjeli prodrijeti i raspriti njegovo malo stado koje si mu dao. Naoruaj ga, Gospodine, darovima Duha, molimo te!Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

Na asu smrti zovni ga!

Gospodine, ti po njemu spaava druge, ali on sam sebe ne moe spasiti ako ti ne bude s njim sve dokraja. esto je sam i uplaen. Stani uz njega da ga ojaa, molimo te!Narod: Isuse, blagoslovi naeg sveenika!

Gospodine, etva je velika. Mnogi i dobri radnici su potrebni. Zato te molim:probudi u mnogim mladiima svetu elju za sveenitvom i redovnitvom.Daj svima koje si pozvao da se ne umore, da ne smalaksaju.Budi im svjetlo na putu prema Boanskom pozivu.Daj radnicima u tvom polju, u tvojoj njivi, veliku vje-ru, postojano ufanje i neogranienu ljubav.

74


MO

LIT

VE

ZA

DU

HO

VN

A Z

VA

NJA

Gospodine Isuse Kriste, ti sam si nam rekao: etva je veli-ka ali radnika malo. Molite dakle Gospodara etve da radni-ka poalje u etvu svoju. Pogledaj, Gospodine, potrebe svo-je Crkve i nae (nad)biskupije i daruj joj dovoljan broj svetih sveenika, redovnika i redovnica, koji e vjerno i portvovno sluiti tvomu narodu. Mnogo je onih koje si pozvao,ali tako malo onih koji se ra-dosno odazivaju tvomu pozivu,koji sluaju i uju tvoj glas: Doi i slijedi me.

Molimo te, pohodi nae obitelji, da budu zajednice ljubavi, u kojima roditelji s radou primaju djecu, i pomozi da ona odrastu u prijateljstvu s Bogom te postanu ljudi posluni na-dahnuima Duha Svetoga. Ohrabri mlade da vjeruju ljubavi i spoznaju veliinu ivota stavljena u slubu drugima po sve-enikom i redovnikom zvanjute mnoge privedu k tebi, je-dinomu Putu, Istini i ivotu. Ti si Gospodine, naa nada, u tebe se uzdamo.

75


SADRAJ

UVOD ..........................................................................................5

KATEHETSKA GRAA ...............................................................7 Kristova vjernost sveenikova vjernost

MOLITVOM USUSRET NEDJELJI DOBROG PASTIRA ...........29Molitva krunice ...........................................................................31Molitveno bdijenje ......................................................................35

NEDJELJA DOBROG PASTIRA ..................................................51Poruka pape Benedikta XVI. ........................................................53Prijedlog homilije ........................................................................55Molitva vjernika ..........................................................................60

PRIGODNE MISLI O SVEENITVU I REDOVNITVU .........61A) Papa Benedikt XVI. .................................................................63B) Sv. Ivan Marija Vianney ..........................................................66

MOLITVE ZA DUHOVNA ZVANJA..........................................67

Svećenička Zvanja, Dobri Pastir

Documents

Transcript of Svećenička Zvanja, Dobri Pastir