Suvremen pristup učenju putem projektne nastavedocs.mipro-proceedings.com/ce/73_CE_5769.pdf ·...

5
Suvremen pristup učenju putem projektne nastave Nataša Boj *, Aleksandra Tonković **, Edgar Glavaš*** *III. osnovna škola Čakovec, Čakovec, Republika Hrvatska **III. osnovna škola Čakovec, Čakovec, Republika Hrvatska ***Županijska bolnica Čakovec, Republika Hrvatska [email protected] [email protected] [email protected] Projektna nastava omogućuje učeniku da postane aktivan sudionik u odgojno–obrazovnom procesu. Takvu ulogu učenika omogućava, između ostalog, i primjena informacijsko- komunikacijske tehnologije. Projektna nastava uključuje iskustvenu, istraživačku i interdisciplinarnu nastavu usmjerenu na učenika. Učenika se stavlja u prvi plan prema njegovim interesima i sposobnostima. Projektna nastava kao iskustvena nastava, omogućuje učenicima usvajanje trajnih znanja. Učitelj dobiva novu ulogu savjetnika, medijatora, koordinatora i mentora. Njeguje se timski rad i partnerski odnos učenika i učitelja kao i ostalih sudionika nastavnog procesa. Cilj ovog rada bio je istaknuti važnost projektne nastave u suvremenom konceptu obrazovanja. Ispitani su stavovi učenika o projektnoj nastavi; o zanimljivosti projektne nastave u odnosu na tradicionalnu, o zastupljenost projektne nastave u redovnoj i izbornoj nastavi, o motiviranosti učenika za projektnu nastavu. U tu svrhu je provedeno istraživanje u jednoj gradskoj školi u Čakovcu. Istraživanje je provedeno 2019. godine. Uzorak je obuhvatio 90 % učenika sedmog i osmog razreda. Rezultati istraživanja su pokazali da je projektna nastava učenicima zanimljivija u odnosu na tradicionalnu. Nadalje, da je projektna nastava više zastupljena u izbornoj nastavi, da postoji razlika u motiviranosti za projektnu nastavu s obzirom na spol, ali i s obzirom na postignuti uspjeh učenika u prethodnoj školskoj godini. Ključne riječi projektna nastava, tradicionalna nastava, informacijsko- komunikacijska tehnologija, stavovi učenika, motivacija, uspjeh I. UVOD Globalizacijski procesi i informacijska revolucija kao imperativ društva postavili su nove izazove u odgojno-obrazovnoj praksi. Ubrzani život i stalne promjene u društvu zahtijevaju od pojedinca cjeloživotno učenje. Pojedinac svojim znanjem i vještinama doprinosi napretku suvremenog društva. Suvremeni svijet donosi niz informacija, pristup medijima i suvremenim tehnologijama. Informacije su dostupne s različitih izvora, stoga je temeljna uloga odgoja i obrazovanja u suvremenom društvu omogućiti učenicima potpuni rast i razvoj u cjelovitu osobu. Naglasak suvremene nastave je na inovativnosti, kreativnosti, snalaženju u novim situacijama, samostalnosti, istraživanju, aktivnom učenju s ciljem samoostvarenja. Vrlo je važno tehničko obrazovanje učenika za razvoj sposobnosti potrebnih za rješavanje problema. Projektna nastava učenicima pruža mogućnost međusobne suradnje. Učenici su vješti u primjeni informacijsko- komunikacijske tehnologije, određena znanja i vještine su stekli kroz formalno obrazovanje na nastavi informatike. Upravo zato, oni na jednostavan način komuniciraju međusobno kao i sa učiteljem te kvalitetno odrađuju projektne zadatke, bilo samostalno ili radom u timu. Na taj način stječu znanja i vještine koje će im biti potrebne na tržištu rada. Didaktičko-metodička paradigma suvremene nastave u tom kontekstu polazi od razmatranja i ostvarenja odgojno-obrazovne prakse putem projektne nastave uzimajući u obzir interdisciplinarni pristup, uvažavajući kurikulum, strategije i metode rada, individualne potrebe učenika, poticajno okruženje. Pojmovno određenje projekta je višeznačno. Pojmovi koji se vežu uz naziv projekt u literaturi su: vremenski ograničena aktivnost, vremenski skup aktivnosti, privremeni pothvat. Meyer definira projekt kao pokušaj nastavnika i učenika da se društveno značajan problem poveže s interesima sudionika, obradi i dovede do rezultata. Projekt je moguće ostvariti u odgojno-obrazovnoj praksi putem projektne nastave. MIPRO 2020/CE 1023

Transcript of Suvremen pristup učenju putem projektne nastavedocs.mipro-proceedings.com/ce/73_CE_5769.pdf ·...

Page 1: Suvremen pristup učenju putem projektne nastavedocs.mipro-proceedings.com/ce/73_CE_5769.pdf · motivacija, uspjeh I. UVOD Globalizacijski procesi i informacijska revolucija kao imperativ

Suvremen pristup učenju putem projektne nastave

Nataša Boj *, Aleksandra Tonković **, Edgar Glavaš***

*III. osnovna škola Čakovec, Čakovec, Republika Hrvatska **III. osnovna škola Čakovec, Čakovec, Republika Hrvatska

***Županijska bolnica Čakovec, Republika Hrvatska

[email protected] [email protected]

[email protected] Projektna nastava omogućuje učeniku da

postane aktivan sudionik u odgojno–obrazovnom procesu. Takvu ulogu učenika omogućava, između ostalog, i primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije. Projektna nastava uključuje iskustvenu, istraživačku i interdisciplinarnu nastavu usmjerenu na učenika. Učenika se stavlja u prvi plan prema njegovim interesima i sposobnostima. Projektna nastava kao iskustvena nastava, omogućuje učenicima usvajanje trajnih znanja.

Učitelj dobiva novu ulogu savjetnika, medijatora, koordinatora i mentora. Njeguje se timski rad i partnerski odnos učenika i učitelja kao i ostalih sudionika nastavnog procesa.

Cilj ovog rada bio je istaknuti važnost projektne nastave u suvremenom konceptu obrazovanja. Ispitani su stavovi učenika o projektnoj nastavi; o zanimljivosti projektne nastave u odnosu na tradicionalnu, o zastupljenost projektne nastave u redovnoj i izbornoj nastavi, o motiviranosti učenika za projektnu nastavu.

U tu svrhu je provedeno istraživanje u jednoj gradskoj školi u Čakovcu. Istraživanje je provedeno 2019. godine. Uzorak je obuhvatio 90 % učenika sedmog i osmog razreda. Rezultati istraživanja su pokazali da je projektna nastava učenicima zanimljivija u odnosu na tradicionalnu. Nadalje, da je projektna nastava više zastupljena u izbornoj nastavi, da postoji razlika u motiviranosti za projektnu nastavu s obzirom na spol, ali i s obzirom na postignuti uspjeh učenika u prethodnoj školskoj godini.

Ključne riječi – projektna nastava,

tradicionalna nastava, informacijsko-komunikacijska tehnologija, stavovi učenika, motivacija, uspjeh

I. UVOD

Globalizacijski procesi i informacijska revolucija kao imperativ društva postavili su nove izazove u odgojno-obrazovnoj praksi. Ubrzani život i stalne promjene u društvu zahtijevaju od pojedinca cjeloživotno učenje. Pojedinac svojim znanjem i vještinama doprinosi napretku suvremenog društva. Suvremeni svijet donosi niz informacija, pristup medijima i suvremenim tehnologijama. Informacije su dostupne s različitih izvora, stoga je temeljna uloga odgoja i obrazovanja u suvremenom društvu omogućiti učenicima potpuni rast i razvoj u cjelovitu osobu. Naglasak suvremene nastave je na inovativnosti, kreativnosti, snalaženju u novim situacijama, samostalnosti, istraživanju, aktivnom učenju s ciljem samoostvarenja. Vrlo je važno tehničko obrazovanje učenika za razvoj sposobnosti potrebnih za rješavanje problema. Projektna nastava učenicima pruža mogućnost međusobne suradnje. Učenici su vješti u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije, određena znanja i vještine su stekli kroz formalno obrazovanje na nastavi informatike. Upravo zato, oni na jednostavan način komuniciraju međusobno kao i sa učiteljem te kvalitetno odrađuju projektne zadatke, bilo samostalno ili radom u timu. Na taj način stječu znanja i vještine koje će im biti potrebne na tržištu rada.

Didaktičko-metodička paradigma suvremene

nastave u tom kontekstu polazi od razmatranja i ostvarenja odgojno-obrazovne prakse putem projektne nastave uzimajući u obzir interdisciplinarni pristup, uvažavajući kurikulum, strategije i metode rada, individualne potrebe učenika, poticajno okruženje. Pojmovno određenje projekta je višeznačno. Pojmovi koji se vežu uz naziv projekt u literaturi su: vremenski ograničena aktivnost, vremenski skup aktivnosti, privremeni pothvat. Meyer definira projekt kao pokušaj nastavnika i učenika da se društveno značajan problem poveže s interesima sudionika, obradi i dovede do rezultata. Projekt je moguće ostvariti u odgojno-obrazovnoj praksi putem projektne nastave.

MIPRO 2020/CE 1023

Page 2: Suvremen pristup učenju putem projektne nastavedocs.mipro-proceedings.com/ce/73_CE_5769.pdf · motivacija, uspjeh I. UVOD Globalizacijski procesi i informacijska revolucija kao imperativ

Uz projektnu nastavu vežu se pojmovi u literaturi: podrška nastavnika, suradničko učenje, izvanučionička nastava, interdisciplinarnost, usmjerenost na učenika, suvremena nastava, istraživačka nastava, moderni kurikulum, najsloženiji oblik rada, istraživačka nastava. Krsnik navodi oblike interaktivne nastave: grupni rad, otkrivačka nastava, problemska nastava, problemski usmjerena nastava, istraživačka nastava i konstruktivistička nastava. Svi ti oblici koriste se u projektnoj nastavi.

Projektna nastava je model organiziran oko projekta koja se temelji na problemskoj nastavi. Učenici uče i istražuju uz pomoć interaktivnog učenja u okviru pojmovnog konstrukta nastavne strategije s ciljem da dođu do spoznaja putem istraživanja. Nastava je aktivno usmjerena na učenika s ciljem usvajanja znanja i vještine potrebne za cjeloživotno učenje. Projektna nastava je nastava u kojoj učenici rade na istraživačkim ili radnim projektima. Istraživačka i projektna nastavna metoda omogućuje učenicima aktivno iskustveno učenje. Projektna nastava uključuje problem koja zahtijeva od učenika da u određenom vremenskom razdoblju prema određenim etapama riješi taj problem i prezentira rješenje problema. Završna etapa pruža mogućnost vrjednovanja postignuća rada u svrhu unaprjeđivanja procesa učenja te bolje motivacije učenika i ostalih sudionika za istraživački i stvaralački rad.

Sami počeci projektne nastave sežu u doba stare Grčke. Putem metode razgovora, učitelji su nastojali aktivno uključiti učenike u proces učenja postavljajući problem i tražeći način da ga učenici i riješe međusobnim dijalogom. Platon je postavio temelje kritičkog mišljenja. Aristotel se zalagao za međusobnu interakciju odgojitelja i odgojenika, a cilj odgoja je bio harmonijska razvijena osoba. U srednjem vijeku, J. A. Komensky je zagovarao zornost i aktivnosti učenika. J. J. Rousseau je širio ideju kako treba voditi računa o interesu učenika, poticati njegovu samostalnost, zalaganje i opažanje. Zalagao se za individualnost i (samo)kritičnost učenika. J. H. Pestalozzi je isticao povezivanje proizvodnog rada i nastave. Odgojne ciljeve je podijelio na odgoj glave (uma), odgoj srca (morala) i odgoj ruke (radni odgoj). J.F.Herbert ističe važnost interesa učenika, pomaganje drugima. Uvodi početak i završetak nastave. J. Dewey je začetnik učenja radom. Nastava pruža učenicima fleksibilnost, slobodu u rasporedu sati. Učenici uče prema vlastitim interesima i sposobnostima. Pažnja je usmjerena na učenika. Uvodi osnovne metode učenja koje su danas iznimno važne za projektnu nastavu. To su aktivnost, istraživanje, eksperiment, promatranje i zaključak. Učitelj ima ulogu koordinatora, a učenici sami dolaze do rješenja problema, što je ujedno priprema i za njihov daljnji život. Krajem 19. st. i početkom 20.st. u škole se

uvodi ručni rad, što omogućuje povezanost intelektualnog i fizičkog.

Današnja projektna nastava uključuje aktivnost učenika, potiče kritičko razmišljanje, pruža mogućnost stvaralačkog istraživanja, inovativnost i proširivanje znanja uvažavajući suvremene trendove i dostignuća informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Prethodne ideje početaka projektne nastave su poticaj za daljnje unapređenje i uspješno provođenje projektne nastave putem ohrabrivanja sudionika, permanentnim usavršavanjem učitelja, poticanjem na suradnički rad. Postoji potreba za osuvremenjivanjem nastavnog procesa i korištenjem različitih metoda rada.

Očekuje se da će rezultati ovog rada doprinijeti afirmaciji projektne nastave u području suvremenog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi danas.

II. REZULTATI RANIJIH ISTRAŽIVANJA Postoje od ranije rezultati istraživanja vezani za

tematiku projektne nastave u svijetu i u Republici Hrvatskoj.

U Japanu je provedeno istraživanje o motiviranosti učitelja i učenika za projektnu nastavu. U istraživanju je sudjelovalo 126 učitelja i 631 učenik srednjih škola u Hong Kongu. Rezultati su pokazali visoku učiteljevu intrinzičnu motivaciju. Veća motivacija učitelja povezana je s većom motivacijom učenika. Istraživanje su proveli Shui- fong Lam i dr .

Provedeno je istraživanje u Turskoj. Isik i Gucum su ispitivali motivaciju učenika putem projektnog pristupa učenju u znanosti i tehnologiji. Uzorak je obuhvatio 75 učenika sedmih razreda osnovne škole. Učenici su bili podijeljeni u dvije skupine, kontrolnu i eksperimentalnu. U eksperimentnoj skupini se primjenjivao suvremen pristup učenju putem projektne nastave, dok je kontrolna skupina obuhvaćala tradicionalan pristup učenju. Primijenjen je motivacijski upitnik. Rezultati su pokazali statističku značajnost u organizaciji, korištenju kognitivne strategije, unutarnjoj motivaciji.

U Republici Hrvatskoj je provedeno istraživanje utjecaja projektne nastave na promjenu stava kod učenika prema nastavnim sadržajima iz biologije. Istraživanje je provedeno u Velikoj Gorici u gimnaziji. Uzorak je obuhvatio 108 učenika. Učenici su bili podijeljeni u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Kod eksperimentalne skupine se stav prema botanici promijenio u pozitivnom smjeru nakon izvođenja projektne nastave, dok je kod kontrolne skupine ostao isti. Učenici koji imaju pozitivniji stav prema botanici, pokazuju i bolje znanje u tom području. Bolji učenici prema školskom uspjehu ne pokazuju pozitivniji stav prema projektnoj nastavi. Nadalje, provedeno je istraživanje koje je ispitivalo učestalost primjene metoda i postupaka poučavanja u nastavi prirode i društva. Utvrđeno je da se rijetko

1024 MIPRO 2020/CE

Page 3: Suvremen pristup učenju putem projektne nastavedocs.mipro-proceedings.com/ce/73_CE_5769.pdf · motivacija, uspjeh I. UVOD Globalizacijski procesi i informacijska revolucija kao imperativ

primjenjuje informacijsko-komunikacijska tehnologija, projektna metoda i rad sa stručnim tekstovima u nastavi. Nedovoljno su zastupljene metode/postupci koji potiču istraživačko i iskustveno učenje.

S obzirom na nedovoljna istraživanja o projektnoj nastavi i njenoj zastupljenosti u osnovnoj školi u Republici Hrvatskoj, u tu svrhu provedeno je istraživanje u Međimurskoj županiji.

III. ISTRAŽIVANJE U OSNOVNOJ ŠKOLI

MEĐIMURSKE ŽUPANIJE

Istraživanje je provedeno kako bi se utvrdila

motiviranost učenika za projektnu nastavu, zastupljenost projektne nastave u ukupnoj nastavi s naglaskom na razliku između redovne (obrazovnih i odgojnih predmeta) i izborne nastave. Uzorak je obuhvatio sve dostupne učenike sedmog i osmog razreda, ukupno 95 učenika.

Istraživanje je provedeno u drugom polugodištu školske godine 2018./2019. u osnovnoj školi na području Međimurske županije. Anketiranje učenika provedeno je za vrijeme satova informatike u osnovnoj školi, a termini provođenja istraživanja unaprijed su dogovoreni. Na početku anketiranja, učenicima su dane upute o postupku i trajanju anketiranja. Učenici su ispunjavali upitnik u prosjeku 15 minuta. Učenici su upute dobili i pisanim putem. Objašnjen im je detaljno cilj istraživanja, anonimnost upitnika i svrha istraživanja. Učenici su savjesno popunili upitnik. Nakon anketiranja i prikupljanja podataka, izvršena je obrada i interpretacija istih. Ispitanici su izražavali stavove o zastupljenosti projektne nastave prema vrsti nastavnog predmeta (redovni ili izborni). Ispitana je motiviranost učenika za projektnu nastavu prema spolu, i prema zaključnoj/završnoj ocjeni na kraju prošle godine. Provedeno je ispitivanje stavova učenika sedmih i osmih razreda o zanimljivosti projektne nastave u odnosu na tradicionalnu. Analizirani su i prikupljeni podaci statistički obrađeni kvalitativno i kvantitativno, hi kvadrat testom, za pojedine uzorke Kruskal-Walisovim testom, te prikazani grafički histogramima.

U svrhu istraživanja, konstruiran je anketni upitnik i skala procjene za učenike. Prvi dio anketnog upitnika odnosio se na sociodemografska obilježja učenika. U anketnom upitniku sociodemografska obilježja uključivala su spol, dob, ocjene iz pojedinih predmeta. Upitnik i skala procjene su konstruirani u svrhu ovog istraživanja. Obuhvaćali su tvrdnje: veseli me učenje putem projektne nastave i volim sudjelovati u njoj, više naučim putem projektne nastave, projektna nastava je zanimljivija od tradicionalne nastave. Na tvrdnje su učenici odgovarali s nikad, rijetko, često ili uvijek.

IV. REZULTATI ISTRAŽIVANJA Slijede grafički prikaz rezultata anketnog

upitnika i skale procjene koje su ispunjavali učenici predmetne nastave 7. i 8. razreda.

Slika 1.Projektna nastava je zanimljivija od tradicionalne prema razredu. (p=0,025)

Uspoređeni su stavovi učenika s obzirom na

razred prema tradicionalnoj i projektnoj nastavi (slika 1). Uzorak je obuhvatio učenike sedmih i osmih razreda.

Rezultati učenika sedmih razreda: 20% učenika smatra da je projektna nastava ponekad zanimljivija od tradicionalne, 35% njih smatra da je često zanimljivija dok 45% učenika smatra da je projektna nastava uvijek zanimljivija od tradicionalne.

Rezultati učenika osmih razreda: 28% učenika smatra da je projektna nastava rijetko ili ponekad zanimljivija od tradicionalne, 50% njih smatra da je često zanimljivija dok 22% učenika smatra da je projektna nastava uvijek zanimljivija od tradicionalne.

Ukupno uspoređujući rezultate učenika sedmih i osmih razreda, nema velike razlike što se tiče njihovih stavova o zanimljivosti projektne nastave. Projektna nastava.je ipak nešto zanimljivija učenicima sedmih razreda.

Prikazana je procjena učenika o zastupljenosti projektne nastave prema tipu predmeta (slika 2); redovni i izborni. U izborne predmete spadaju Informatika, Njemački jezik, Vjeronauk i Građanski odgoj. Svi ostali predmeti su redovni i kao takvi obvezni.

Slika 2. Zastupljenost projektne nastave prema tipu predmeta

MIPRO 2020/CE 1025

Page 4: Suvremen pristup učenju putem projektne nastavedocs.mipro-proceedings.com/ce/73_CE_5769.pdf · motivacija, uspjeh I. UVOD Globalizacijski procesi i informacijska revolucija kao imperativ

Slika 3. Motiviranost za projektnu nastavu prema spolu ispitanika (p=0,044)

Rezultati zastupljenosti projektne nastave prema

tipu predmeta (redovni i izborni) su slijedeći: Redovna nastava: Najveći postotak učenika, njih 69% je reklo da je projektna nastava ponekad zastupljena, 22% je reklo da je to često, 7% - rijetko.

Izborna nastava: Najveći postotak učenika, njih 53% je reklo da je projektna nastava često zastupljena, 19% je reklo da je to ponekad, 16% - uvijek i 12% - rijetko.

Ukupno uspoređujući rezultate zaključujemo da je projektna nastava, prema stavovima učenika sedmih i osmih razreda, znatno više zastupljena u izbornoj u odnosu na redovnu nastavu.

Prikazana je procjena motiviranosti učenika za

projektnu nastavu prema spolu (slika 3). 15% učenica smatra da su rijetko ili ponekad motivirane za projektnu nastavu, dok 85% njih smatra da su motivirane često ili uvijek. 33% učenika smatra da su rijetko ili ponekad motivirani za projektnu nastavu, dok 67% njih smatra da je to često ili uvijek. Postoje razlike između učenika i učenica.

Grafikon na slici 4 prikazuje procjenu

motiviranosti učenika za projektnu nastavu prema zaključnoj ocjeni na kraju nastavne godine. Ocjene su dobar, vrlo dobar i odličan.

Slika 4. Motiviranost za projektnu nastavu prema

završnoj ocjeni ispitanika (p=0,55)

Iz grafičkog prikaza je vidljivo da učenici koji su u prethodnoj školskoj godini imali zaključnu ocjenu dobar, nisu motivirani za projektnu nastavu. Tek 2% njih se izjasnilo da interes postoji rijetko ili ponekad. Nadalje, vidljivo je da vrlo dobri učenici pokazuju veću motiviranost za projektnom nastavom. Njih 28% se izjasnilo da su često ili uvijek motivirani za taj oblik nastave, dok je 4% reklo da je to rijetko ili ponekad. Grafički prikaz pokazuje da su najveći interes za projektnom nastavom pokazali učenici s odličnom zaključnom ocjenom. 18% njih smatra da je rijetko ili ponekad motivirano za projektnu nastavu, a 42% se izjasnilo da je često ili uvijek. Dakle, vide se razlike u procjeni motivacije učenika s obzirom na zaključnu ocjenu u prethodnoj školskoj godini. Učenici koji su imali zaključnu ocjenu odličan, pokazuju najveću motiviranost za projektnu nastavu.

V. RASPRAVA

Cilj ovog rada je bio ispitati stavove učenika o projektnoj nastavi; o zanimljivosti projektne nastave u odnosu na tradicionalnu, o zastupljenost projektne nastave u ukupnoj nastavi, o motiviranosti učenika za projektnu nastavu, gledano prema spolu i uspješnosti učenika s obzirom na brojčano vrednovanje u prethodnoj školskoj godini.

U tu svrhu provedeno je istraživanje. Istraživanje je dalo odgovor na pitanje o zastupljenosti projektne nastave u osnovnoj školi iz perspektive učenika. U tome su se uvažavala sociodemografska obilježja ispitanika. U zastupljenosti projektne nastave prema tipu predmeta (redovni i izborni), uočena je razlika.

Vidljivo je da je projektna nastava više zastupljena u izbornim u odnosu na redovne predmete.. Naša je pretpostavka da ima više razloga za to. Jedan od njih je taj što kod učenika postoji veća motiviranost za izborne u odnosu na redovne predmete, stoga samim time postoji i veća motiviranost za projektnom nastavom. Drugi razlog može biti manji broj učenika u razredu/grupi kod izbornih u odnosu na redovne predmete, što učitelju može olakšati izvođenje projektne nastave. Nadalje, u izbornim predmetima, učenicima se daje djelomična mogućnost sudjelovanja u kreiranju kurikuluma prema njihovim željama i potrebama.

Ne postoji znatna razlika u zastupljenosti projektne nastave kod učenika sedmog i osmog razreda.

Postavlja se pitanje zašto su učenice više motiviranje za projektnu nastavu u odnosu na učenike? O tome bi se dalo raspravljati. Nekako je logično odgovoriti na pitanje zašto su učenici koji postižu bolji uspjeh u učenju, više motivirani za projektnu nastavu. Vjerojatno zato što oni s većim uspjehom mogu odraditi i takvu vrstu nastave, kao i to da im je ona veći izazov u odnosu na tradicionalnu nastavu.

Provođenje projektne nastave poželjno je provoditi i njegovati kontinuirano u svim nastavnim

1026 MIPRO 2020/CE

Page 5: Suvremen pristup učenju putem projektne nastavedocs.mipro-proceedings.com/ce/73_CE_5769.pdf · motivacija, uspjeh I. UVOD Globalizacijski procesi i informacijska revolucija kao imperativ

predmetima, no postoje određene prepreke za realizaciju takve nastave. Prisutnost projektne nastave vezana je uz promjene u kurikulumu, ograničenim nastavnim sadržajima i temama, nedostatkom vremena u redovnoj nastavi. Isto tako, što je viši razred, učenicima je zahtjevniji kurikulum što daje manje prostora i vremena za realizaciju projektne nastave. Ipak, dosta učenika smatra da je uvelike prisutna projektna nastava u ukupnoj nastavi. Stoga je naglasak na individualiziranom pristupu kurikuluma prema pojedinim razredima i učenicima. Poželjno bi bilo povećati satnicu u kurikulumu i omogućiti slobodne teme za provođenje projektne nastave. Time se pruža mogućnost novog učenja na drukčiji, zanimljiviji način koji je učenicima ujedno i motivirajući.

Projektna nastava omogućuje timski rad, potiče socijalizaciju učenika i mogućnost usvajanja trajnog znanja. Projektna nastava uključuje metodu učenja otkrivanjem i istraživanjem i kao takva je nužna želimo li da učenici budu, po završetku školovanja, konkurentni na zahtjevnom tržištu rada.

VI. ZAKLJUČAK

Promjene u društvu, a koje su izazvane ubrzanim razvojem tehnologije, nužno nameću i potrebu promjene obrazovanja.

Tradicionalna nastava više ne može zadovoljiti potrebe današnjeg tržišta rada. Poslodavcima je u interesu zaposliti osobu koja uz stručna znanja posjeduje i mnoga druga znanja i vještine. Ta dodatna znanja i vještine su: timski rad, istraživanje, kritičko promišljanje, komunikativnost, asertivnost, svrhovito i vješto korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije, odgovornost, vrednovanje, prezentacijske vještine i dr. Jasno je da učenici ta znanja i vještine ne mogu steći tradicionalnom, već projektnom nastavom.

Projektna nastava nije nova, njezini počeci sežu u prošlost, kao i njezina primjena. Međutim, u našem obrazovnom sustavu je, nažalost, bila sustavno zanemarivana. No, ni danas ona nije pravilo, već je njezina realizacija vezana, većinom, za dobru volju pojedinog učitelja, iako trenutna reforma obrazovanja poznata pod nazivom „Škola za život“ također zagovara takvu vrstu nastave. Projektna nastava je izazov, kako za učenika, tako i za učitelja. Pred učitelja se postavljaju novi izazovi konstantnog stručnog usavršavanja, bilo u primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije, novih digitalnih alata, načina planiranja nastave, načina vrednovanja i dr. Učenicima se, projektnom nastavom daje prilika da primjene stečena znanja i vještine. Ovaj rad je dokazao da su promjene obrazovanja vidljive i u praksi.

VII. POPIS LITERATURE

[1] Bognar, L. i Matijević, M. (2002). Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.

[2] Borić, E. i Škugor, A. (2014). Ostvarivanje kompetencija učenika istraživačkom izvanučioničkom nastavom prirode i društva. Croatian Journal of Education, 16 (1), 149-164.

[3] Braičić, Z., Đuranović, M., i Klasnić, I. (2015). Metode i postupci poučavanja i učenja u nastavi prirode i društva. Hrvatski časopis za odgoj i obrazovanje 17 (1), 83-95

[4] Cindrić, M., Miljković, D. i Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2.

[5] Cindrić, M., Miljković, D. i Strugar, V. (2010). Didaktika i kurikulum. Zagreb: IEP-D2.

[6] Fabijanić, V. (2014). Projektna nastava: primjena u izradi istraživačkih radova učenika. Educ.biol. 1:89-96.

[7] Isik, O. i Gucum, G. (2013). The Effect of Project Based Learning Approach on Elementary School Students' Motivation Toward Science and Technology Course. Hacettepe Üniversitesi Eğitim Fakültesi Dergisi (H. U. Journal of Education) 28(3), 206-218.

[8] Kelly, T. i Kellam, N. (2009). A Theoretical Framework to Guide the Re-Engineering of Technology Education. Journal of Technology Education, 20(2), 37-49.

[9] Krsnik, R. (2003.). Problemski usmjerena nastava, deklarativno ili stvarno? U: Šesti hrvatski simpozij o nastavi fizike: Problemski i istraživački usmjerena nastava fizike. Split: HFD, str. 6-14, preuzeto 27.8.2019. sa http://nastava.hfd.hr/simpozij/2003/2003-Krsnik.pdf.

[10] Lam, S.; Cheng, R.W., i Ma, W.Y.K. (2009). Teacher and student intrinsic motivation in project-based learning. Instructional Science, 37(6):565-578.

[11] Matijević, M. i Radovanović, D. (2011) Nastava usmjerena na učenika. Zagreb: Školske novine.

[12] Meyer, H. (2002). Didaktika razredne kvake. Zagreb: Educa. [13] Thomas, J.W. (2000). A review of research on project-based

learning. The Autodesk Foundation 111. McInnis Parkway San Rafael, California (online) preuzeto 1.9.2019. sa http://www.bobpearlman.org/BestPractices/PBL_Research.pdf

[14] Vuković, N. (2003.). Mogućnost vrednovanja postignuća projektne nastave. Napredak 144 (2), 225-234.

[15] Zugaj, B. (2014). Utjecaj projektne nastave na promjenu stava kod učenika prema nastavnim sadržajima iz biologije. Educatio Biologiae, 1: 18-26.

MIPRO 2020/CE 1027