Suvremen pristup učenju putem projektne · PDF file motivacija, uspjeh I. UVOD...

Click here to load reader

  • date post

    22-Jan-2021
  • Category

    Documents

  • view

    0
  • download

    0

Embed Size (px)

Transcript of Suvremen pristup učenju putem projektne · PDF file motivacija, uspjeh I. UVOD...

  • Suvremen pristup učenju putem projektne nastave

    Nataša Boj *, Aleksandra Tonković **, Edgar Glavaš***

    *III. osnovna škola Čakovec, Čakovec, Republika Hrvatska **III. osnovna škola Čakovec, Čakovec, Republika Hrvatska

    ***Županijska bolnica Čakovec, Republika Hrvatska

    natasa.boj@skole.hr alex.tonkovic@gmail.com

    eglavas@myself.com Projektna nastava omogućuje učeniku da

    postane aktivan sudionik u odgojno–obrazovnom procesu. Takvu ulogu učenika omogućava, između ostalog, i primjena informacijsko- komunikacijske tehnologije. Projektna nastava uključuje iskustvenu, istraživačku i interdisciplinarnu nastavu usmjerenu na učenika. Učenika se stavlja u prvi plan prema njegovim interesima i sposobnostima. Projektna nastava kao iskustvena nastava, omogućuje učenicima usvajanje trajnih znanja.

    Učitelj dobiva novu ulogu savjetnika, medijatora, koordinatora i mentora. Njeguje se timski rad i partnerski odnos učenika i učitelja kao i ostalih sudionika nastavnog procesa.

    Cilj ovog rada bio je istaknuti važnost projektne nastave u suvremenom konceptu obrazovanja. Ispitani su stavovi učenika o projektnoj nastavi; o zanimljivosti projektne nastave u odnosu na tradicionalnu, o zastupljenost projektne nastave u redovnoj i izbornoj nastavi, o motiviranosti učenika za projektnu nastavu.

    U tu svrhu je provedeno istraživanje u jednoj gradskoj školi u Čakovcu. Istraživanje je provedeno 2019. godine. Uzorak je obuhvatio 90 % učenika sedmog i osmog razreda. Rezultati istraživanja su pokazali da je projektna nastava učenicima zanimljivija u odnosu na tradicionalnu. Nadalje, da je projektna nastava više zastupljena u izbornoj nastavi, da postoji razlika u motiviranosti za projektnu nastavu s obzirom na spol, ali i s obzirom na postignuti uspjeh učenika u prethodnoj školskoj godini.

    Ključne riječi – projektna nastava,

    tradicionalna nastava, informacijsko- komunikacijska tehnologija, stavovi učenika, motivacija, uspjeh

    I. UVOD

    Globalizacijski procesi i informacijska revolucija kao imperativ društva postavili su nove izazove u odgojno-obrazovnoj praksi. Ubrzani život i stalne promjene u društvu zahtijevaju od pojedinca cjeloživotno učenje. Pojedinac svojim znanjem i vještinama doprinosi napretku suvremenog društva. Suvremeni svijet donosi niz informacija, pristup medijima i suvremenim tehnologijama. Informacije su dostupne s različitih izvora, stoga je temeljna uloga odgoja i obrazovanja u suvremenom društvu omogućiti učenicima potpuni rast i razvoj u cjelovitu osobu. Naglasak suvremene nastave je na inovativnosti, kreativnosti, snalaženju u novim situacijama, samostalnosti, istraživanju, aktivnom učenju s ciljem samoostvarenja. Vrlo je važno tehničko obrazovanje učenika za razvoj sposobnosti potrebnih za rješavanje problema. Projektna nastava učenicima pruža mogućnost međusobne suradnje. Učenici su vješti u primjeni informacijsko- komunikacijske tehnologije, određena znanja i vještine su stekli kroz formalno obrazovanje na nastavi informatike. Upravo zato, oni na jednostavan način komuniciraju međusobno kao i sa učiteljem te kvalitetno odrađuju projektne zadatke, bilo samostalno ili radom u timu. Na taj način stječu znanja i vještine koje će im biti potrebne na tržištu rada.

    Didaktičko-metodička paradigma suvremene

    nastave u tom kontekstu polazi od razmatranja i ostvarenja odgojno-obrazovne prakse putem projektne nastave uzimajući u obzir interdisciplinarni pristup, uvažavajući kurikulum, strategije i metode rada, individualne potrebe učenika, poticajno okruženje. Pojmovno određenje projekta je višeznačno. Pojmovi koji se vežu uz naziv projekt u literaturi su: vremenski ograničena aktivnost, vremenski skup aktivnosti, privremeni pothvat. Meyer definira projekt kao pokušaj nastavnika i učenika da se društveno značajan problem poveže s interesima sudionika, obradi i dovede do rezultata. Projekt je moguće ostvariti u odgojno-obrazovnoj praksi putem projektne nastave.

    MIPRO 2020/CE 1023

  • Uz projektnu nastavu vežu se pojmovi u literaturi: podrška nastavnika, suradničko učenje, izvanučionička nastava, interdisciplinarnost, usmjerenost na učenika, suvremena nastava, istraživačka nastava, moderni kurikulum, najsloženiji oblik rada, istraživačka nastava. Krsnik navodi oblike interaktivne nastave: grupni rad, otkrivačka nastava, problemska nastava, problemski usmjerena nastava, istraživačka nastava i konstruktivistička nastava. Svi ti oblici koriste se u projektnoj nastavi.

    Projektna nastava je model organiziran oko projekta koja se temelji na problemskoj nastavi. Učenici uče i istražuju uz pomoć interaktivnog učenja u okviru pojmovnog konstrukta nastavne strategije s ciljem da dođu do spoznaja putem istraživanja. Nastava je aktivno usmjerena na učenika s ciljem usvajanja znanja i vještine potrebne za cjeloživotno učenje. Projektna nastava je nastava u kojoj učenici rade na istraživačkim ili radnim projektima. Istraživačka i projektna nastavna metoda omogućuje učenicima aktivno iskustveno učenje. Projektna nastava uključuje problem koja zahtijeva od učenika da u određenom vremenskom razdoblju prema određenim etapama riješi taj problem i prezentira rješenje problema. Završna etapa pruža mogućnost vrjednovanja postignuća rada u svrhu unaprjeđivanja procesa učenja te bolje motivacije učenika i ostalih sudionika za istraživački i stvaralački rad.

    Sami počeci projektne nastave sežu u doba stare Grčke. Putem metode razgovora, učitelji su nastojali aktivno uključiti učenike u proces učenja postavljajući problem i tražeći način da ga učenici i riješe međusobnim dijalogom. Platon je postavio temelje kritičkog mišljenja. Aristotel se zalagao za međusobnu interakciju odgojitelja i odgojenika, a cilj odgoja je bio harmonijska razvijena osoba. U srednjem vijeku, J. A. Komensky je zagovarao zornost i aktivnosti učenika. J. J. Rousseau je širio ideju kako treba voditi računa o interesu učenika, poticati njegovu samostalnost, zalaganje i opažanje. Zalagao se za individualnost i (samo)kritičnost učenika. J. H. Pestalozzi je isticao povezivanje proizvodnog rada i nastave. Odgojne ciljeve je podijelio na odgoj glave (uma), odgoj srca (morala) i odgoj ruke (radni odgoj). J.F.Herbert ističe važnost interesa učenika, pomaganje drugima. Uvodi početak i završetak nastave. J. Dewey je začetnik učenja radom. Nastava pruža učenicima fleksibilnost, slobodu u rasporedu sati. Učenici uče prema vlastitim interesima i sposobnostima. Pažnja je usmjerena na učenika. Uvodi osnovne metode učenja koje su danas iznimno važne za projektnu nastavu. To su aktivnost, istraživanje, eksperiment, promatranje i zaključak. Učitelj ima ulogu koordinatora, a učenici sami dolaze do rješenja problema, što je ujedno priprema i za njihov daljnji život. Krajem 19. st. i početkom 20.st. u škole se

    uvodi ručni rad, što omogućuje povezanost intelektualnog i fizičkog.

    Današnja projektna nastava uključuje aktivnost učenika, potiče kritičko razmišljanje, pruža mogućnost stvaralačkog istraživanja, inovativnost i proširivanje znanja uvažavajući suvremene trendove i dostignuća informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Prethodne ideje početaka projektne nastave su poticaj za daljnje unapređenje i uspješno provođenje projektne nastave putem ohrabrivanja sudionika, permanentnim usavršavanjem učitelja, poticanjem na suradnički rad. Postoji potreba za osuvremenjivanjem nastavnog procesa i korištenjem različitih metoda rada.

    Očekuje se da će rezultati ovog rada doprinijeti afirmaciji projektne nastave u području suvremenog odgoja i obrazovanja u osnovnoj školi danas.

    II. REZULTATI RANIJIH ISTRAŽIVANJA Postoje od ranije rezultati istraživanja vezani za

    tematiku projektne nastave u svijetu i u Republici Hrvatskoj.

    U Japanu je provedeno istraživanje o motiviranosti učitelja i učenika za projektnu nastavu. U istraživanju je sudjelovalo 126 učitelja i 631 učenik srednjih škola u Hong Kongu. Rezultati su pokazali visoku učiteljevu intrinzičnu motivaciju. Veća motivacija učitelja povezana je s većom motivacijom učenika. Istraživanje su proveli Shui- fong Lam i dr .

    Provedeno je istraživanje u Turskoj. Isik i Gucum su ispitivali motivaciju učenika putem projektnog pristupa učenju u znanosti i tehnologiji. Uzorak je obuhvatio 75 učenika sedmih razreda osnovne škole. Učenici su bili podijeljeni u dvije skupine, kontrolnu i eksperimentalnu. U eksperimentnoj skupini se primjenjivao suvremen pristup učenju putem projektne nastave, dok je kontrolna skupina obuhvaćala tradicionalan pristup učenju. Primijenjen je motivacijski upitnik. Rezultati su pokazali statističku značajnost u organizaciji, korištenju kognitivne strategije, unutarnjoj motivaciji.

    U Republici Hrvatskoj je provedeno istraživanje utjecaja projektne nastave na promjenu stava kod učenika prema nastavnim sadržajima iz biologije. Istraživanje je provedeno u Velikoj Gorici u gimnaziji. Uzorak je obuhvatio 108 učenika. Učenici su bili podijeljeni u eksperimentalnu i kontrolnu skupinu. Kod eksperimentalne skupine se stav prema botanici promijenio u pozitivnom smjeru nakon izvođenja projektne nastave, dok je kod kontrolne skupine ostao isti. Učenici koji imaju pozitivniji stav prema botanici, pokazuju i bolje znanje u tom području. Bolji učenici prema školskom uspjehu ne pokazuju pozitivniji stav prema projektnoj nastavi. Nadal