Šumske zajednice na kršu HrvatskeŠuma alepskog bora i hrasta crnike(Querco ilicis-Pinetum halepensis Loisel 1971)

Rasprostranjenost: Mješovita šuma koja je vrlo česta u Sredozemlju i širokorasprost ran jena  na Hvaru,  Korču l i ,  Lastovu,  Ml je tu   i  Lokrumu.  U zonipridolaska zauzima vlažnija i bogatija staništa.

Šuma hrasta crnike s mirtom(Myrto-Quercetum ilicis /H-ić 1956/Trinajstić 1985)

Rasprostranjenost: Na otocima od jugozapadnog dijela Lošinja na sjeveru doLokruma na jugu, izuzevši Brač, sjeveroistočne (hladnije) padine Ugljana iPašmana i više dijelove Hvara, Visa, Korčule, Mljeta i poluotoka Pelješca. To je najtermofilnija crnikova zajednica u kojo uspijevaju samo vazdazelene vrste.

Šuma hrasta crnike i crnog jasena(Fraxino orni-Quercetum ilicis H ić/1956/1958)

Raspr ostranjenost:   N a j p r o š i r e n i j a   k l i m a t o g e n a   z a j e d n i c a   l i t o r a l no - mediteranskoga vegetacijskoga pojasa. Prostire se od južne i jugozapadne Istre, preko Lošinja, južnih dijelova Cresa, Raba, Paga i kopnom od Zadra do Prevlake.

Šuma hrasta oštrike i crnog jasena(Fraxino orni-Qurcetum coccifere H-ić 1958)

Rasprostranjenost: Zauzima male površine u središnjem dijelu otoka Lošinja,zatim na Pelješcu (okolica Orebića) i  južnije od Pelješca (Mljet, Korčula,Konavli).

Šume dalmatinskoga crnoga bora(Pinus nigra ssp.dalmatica)

Rasprostranjenost: U hemimediteranskoj zoni mediteransko-montanskogapojasa iznad šuma hrasta crnike i alepskog bora. Najveći kompleksi tih šumanalaze se na Braču, Hvaru, Korčuli od 450 do 750 m n.v., a na Pelješcu i više.

Šuma hrasta medunca i bijelog graba(Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939)

Rasprost ran jenost :  Najznačajn i ja  k l imatskozonska  šumska za jednicapriobalnog pojasa sjevernoga Hrvatskoga primorja, većeg dijela Istre tesjevernog dijela Ravnih kotara i dijela Dalmacije. Prema Trinajstiću (1987) jugoistočno od Zrmanje, a u potpunosti od Knina medunac zamjenjuje dub –Quercus virgiliana.

Šuma dalmatinskoga crnoga bora s resikom(Erico manipuliflorae-Pinetum dalmaticae Trinajstić 1977)

Rasprostranjenost: Na otocima Braču, Hvaru te poluotoku Pelješcu (zauzimajun a j v e ć e   p o v r š i n e ) .   T a   š u m s k a   z a j e d n ic a   d o l a z i   n a   v i š i m ,   h u m i d n i j i m položajima hemimediteranske zone na dolomitnoj litološkoj podlozi.

Šuma dalmatinskog crnog bora s klečicom(Junipero sibiricae-Pinetum dalmaticae Domac/1962/1965)

R a s p r o s t r a n j e n o s t :   U   p r e t p l a n i n s k o m   p o j a s u   B i o k o v a   g d je   u   s l o j u   d r v e ć a potpuno dominira dalmatinski crni bor, a u sloju grmlja klečica.

Šuma crnog graba s risjem(Erico-OstryetumHt. 1959)

R a s p r o s t r a n j e n o s t :   U   d o l i n i   K u p e ,   n a  K l e k u ,   S a m o b o r s k o m   g o r j u rasprostranjena je šumska zajednica crnog graba na dolomitima.

Jelova šuma s milavom(Calamagrostio-AbietetumHt. 1956)

Rasprost ran jenost : U Gorskom kotaru, na Veleb i tu . Dolaz i na vapnenačko-dolomi tn im crn icama, po loža j i su gorn je , o tvorene, sunčane i top le padine, anadmorska v is ina oko 1100 metara. Zauz ima male površ ine ( r i je tko veće od10 ha) , a na jv iše ih ima podno Risn jaka. U v iš im d i je lov ima pr idružu je jo j se smreka, a u nižim lipa; izvode se dvije subasocijacije piceetosum i tilietosum

.Smrekova šuma s milavom(Calamagrostio-Piceetum abietisBert. 1975)

R a s p r o s t r a n j e n o s t :   N a   Z a v i ž a n u   i z n a d   1 4 0 0   m ,   a li   i   n a   v i š e   m j e s t a   u z Premužićevu stazu. Dolazi na vapnencima, a tlo je kalkomelanosol.

Jelova šuma s rebračom(Blechno-Abietetum Ht. 1950)

Rasprost ran jenost : U Gorskom kotaru na s i l ika tn im s t i jenama i podzol i ran imt l i m a   u n u t a r   b u k o v o - j e l o v e   š u m e ;   u   d o l i n a m a  r i j e k a   K u p e   i   Č a b r a n k e ,   u S u n g e r s k o m l u g u i B e l e v i n a m a , L e s c i k o d C r n o g L u g a , i z m e đ u S k r a d a i Ravne Gore na nadmorskim visinama od 650 do 950 m.

Gorska smrekova šuma s pavlovcem(Aremonio-Piceetum Ht. 1938)

Rasprostranjenost: Na sjevernom Velebitu (Štirovača, Apatišanska duliba), uG o r s k o m   k o t a r u   ( L a z a c ,   N P   R i s n j a k ) .   D o l a z i   n a  p o d z o l a s t i m   t l i m a   n a n a d m o r s k o j v i s i n i o d 9 0 0 d o 1 1 0 0 m e t a r a . N a s t a n i š t i m a m a n j e v l a ž n o s t i r a z v i j a   s e   s u b a s o c i j a c i j avaccinetosum myrti l l i ,a   p o v e ć a n e   v l a ž n o s t i subasocijacijalycopodietosum. 

Pretplaninska smrekova šuma s čopocem(Listero-Piceetum abietis /Ht. 1938/ Fuk. 1969)

R a s p r o s t r a n j e n o s t :   N a j v e ć i   k o m p l e k s i   n a l a z e   s e   n a   r i s n j ač k o m   m a s i v u   u S m r e k o v c u   i   B i j e l i m   s t i j e n a m a ,   t e   u  S m r č e v i m   d o c i m a   i   L u b e n o v c u   n a s jevernom Veleb i tu . Mat ičn i supst ra t č ine vapnenačko-dolomi tn i b lokov i ko j i izbijaju na površinu, nadmorske visine između 950 i 1450 metara.

Smrekova šuma s ljepikom( Adenostylo alliariae-PiceetumHartman 1944)

R a s p r o s t r a n j e n o s t :   N a   v i s i n a m a   i z n a d   1 1 0 0   m   n . v . ;   p o d r uč j e   s j e v e r n o g V e l e b i t a ( p r e d j e l i L o m , K a t a l i n a c ) . R a s t e u š i r i m d n i m a p l i ć i h p o n i k a v a k o j a s u vlažnija, hladnija i humoznija od okolnog staništa.

Klekovina bora s planinskom kozokrvinom(Lonicero borbasianae-Pinetum mugi /Ht. 1938/ Borh. 1963)

Rasprostranjenost: Gornja granica šumske vegetacije na dinarskim planinamai z n a d   1 3 5 0   m   n . v .   D o l a z i   n a   r i s n j a č k o m   m as i v u ,   u   o k o l i c i   Z a v i ž a n a   n a sjevernom Velebitu. Radi inverzije šumske vegetacije u ponikvama se spuštan i ž e i s t o g a s e u V i l j s k o j p o n i k v i n a R i s n j a k u n a l a z i n a 1 1 8 4 m n . v . H o r v a t (1962) je raščlanio ovu zajednicu na dvije subasocijacije;typicum i fagetosum

 

Nešumska vegetacija:

Hrvatska po svom f i togeografskom položa ju spada sa svo j im kont ineta ln im imedi teransk im d i je lom u šumsko područ je Europe; tako da n i je b i lo s to l je tnog( t isuć l je tnog) d je lovanja čov jeka na jveć i d io površ ine b io b i pr i rodno prekr ivenšumskom vegetac i jom. Šume pr i rodno nema jed ino na vr lo v lažn im mjest imagdje se razv i ja vegetac i ja r i jeka, jezera i močvara, zat im na s t rmim st i jenama,visokim planinama, obalama mora (osobito značajno za krško područje).Pr i rodni t ravn jac i na kršu Hrvatske d i je lom se na laze na v isokoplan inskomp o d r u č j u j e r s e n a t i m s t a n i š t i m a r a d i j a k o g u t j e c a j a v j e t r a , s n i j e g a i n i s k i h temperatura nije mogla razviti šuma. Međutim dio planinskih travnjaka nastao je ikrčenjem, paljenjem klekovine bora krivulja.

1 . V E G E T A C I J A   Š I K A R A O v a j   t i p  v e g e t a c i j e   o b u h v a ć a   š i k a r e ,   š i b l j a k e   i  g a r i g e .   T o   s u antropogene ili sekundarne biljne zajednice nastale uništavanjem šuma.U submediteranskom području nastali su šibljaci drače (Paliurus spina-Christi ) i l i d r a č i c i o p i s a n i u p o g l a v l j u o š u m a m a h r a s t a m e d u n c a i b i j e l o g graba.U eumedi teranskom vazdazelenom područ ju nasta le su termof i lne ihe l io f i lne š ikare nazvane gar iz i i l i buš ic i . Opisani su u poglav l ju o šumama hrasta crnike.

 

MELIORACIJSKI RADOVI

Tehnički melioracijski radovi :

1. Gradoni2. Konturni rovovi3. Terase4. Konsolidacijske pregrade5. Konturni zidovi

Biološki melioracijski radovi :

1. Pošumljivanje sadnjom2. Pošumljivanje sjetvom3. Resurekcijska sječa4. Prirodno zatravljivanje zabranom paše5. Umjetno zatravljivanje na terasama i konturnim rovovima