STUDIJSKI PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA...
Transcript of STUDIJSKI PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA...
JU Univerzitet u Tuzli
Filozofski fakultet
STUDIJSKI PROGRAM DOKTORSKOG STUDIJA LINGVISTIKA
(u primjeni od akademske 2014/15. godine)
Tuzla, april 2014. godine
2
1. Opće informacije
1.1. Naziv studijskog programa
Doktorski studij Lingvistika za stjecanje akademskog stepena:
doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike
1.2. Nositelj studijskog programa
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli
1.3. Vrsta studijskoga programa
Poslijediplomski doktorski studij
1.4. Način izvoĎenja studijskog programa
Klasiţni
1.5. Akademski naučni naziv nakon završetka studija
doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike – sa naznakom usmjerenja
2. Naziv studijskog programa
Doktorski studij Lingvistika za stjecanje akademskog stepena:
doktor humanističjih nauka iz područja lingvistike
3. Način realizacije studijskog programa
Nositelj studija je Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli – Studijski odsjeci: Bosanski jezik i
knjiţevnost, Engleski jezik i knjiţevnost, Njemaţki jezik i knjiţevnost te Turski jezik i
knjiţevnost.
U I semestru slušaju se tri predmeta, koji su svi obavezni za sve studente, ţijim
polaganjem se ostvaruje po 7 ECTS bodova, odnosno ukupno 21 ECTS bod.
U ovom semestru obaveza je polaznika da realizira samostalni istraţivaţki projekat iz
podruţja lingvistike, dosljedno primjenjujuši metode i tehnike lingvistiţkih istraţivanja. Na
osnovu tog projekta ostvaruje 9 ECTS bodova.
3
U II semestru slušaju se tri predmeta, od kojih jedan obavezni i dva izborna, a ţijim
polaganjem se ostvaruje po 7 ECTS bodova, odnosno ukupno 21 ECTS bod.
Izborni predmeti se biraju s liste izbornih predmeta koje utvrŤuje Viješe doktorskog studija.
U drugom semestru polaznici biraju mentora i uz njegovi podršku izraŤuju projekt
istraţivanja iz oblasti doktorske disertacije kojim ostvaruju 9 ECTS, na temelju pismenog
iskaza mentora.
U III semestru polaznici završavaju izradu projekta doktorske disertacije i brane ga
javno pred komisijom koju ţine tri nastavnika iz nauţne oblasti na koju se odnosi projekt. Na
osnovu javno odbranjenog projekta doktorske disertacije studenti ostvaruju 20 ECTS bodova.
U ovom semestru polaznici imaju obavezu ostvariti 10 ECTS bodova na osnovu:
1. izlaganja postupka i rezultata samostalnog istraţivaţkog rada studentima master
studija na Univerzitetu u Tuzli, odnosno na nekom drugom javnom univerzitetu u
Bosni i Hercegovini ili inozemstvu, a u trajanju od najmanje 3 sata ili
2. javnog prezentiranja prihvašenog projekta doktorske disertacije.
U IV semestru na osnovu rada na disertaciji polaznici pod nadzorom mentora
ostvaruju ukupno 10 ECTS bodova, dok na osnovu aktivnosti u istraţivaţkom radu (uţeššem,
odnosno prihvatanjem rada na meŤunarodnoj nauţnoj konferenciji) ostvaruju 20 ECTS
bodova.
U V semestru na osnovu rada na disertaciji polaznici pod nadzorom mentora
ostvaruju ukupno 15 ECTS bodova, dok na osnovu aktivnosti istraţivaţkog rada
(objavljivanjem rezultata samostalnog nauţnog istraţivanja u odgovarajušoj recenziranoj
nauţnoj publikaciji) ostvaruju 15 ECTS bodova.
U VI semestru se vrši odbrana doktorske disertacije na osnovu ţega se ostvaruje 30
ECTS bodova.
Razvoj i institucionalno jaţanje Doktorskog studija Lingvistika odvijat še se uporedo
sa razvojem i institucionalnim jaţanjem studija trešeg ciklusa na Univerzitetu u Tuzli,
pojavljivanjem novih potreba i novih trendova u nauţnoistraţivaţkom podruţju lingvistike te
s iskustvima steţenim u toku realizacije doktorskog studija.
U tom cilju realizacija doktorskog studija še biti podloţna periodiţnim evaluacijama.
Prva evaluacija bit še nakon završetka prvog semestra i ona še biti fokusirana na potrebu
promjena vezanih za komunikaciju sa polaznicima i nastavnicima, komunikaciju izmeŤu
polaznika i nastavnika, faktora koji utjeţu na kvalitet nastavnog procesa, zadovoljstvo
polaznika, nivo i kvalitet prezentiranih nauţnih informacija i nivo ukljuţenosti polaznika u
proces.
Druga evaluacija bit še nakon drugog semestra i na njoj še se ponoviti pitanja iz prve
evaluacije i procijeniti okupljenost uvjeta za ulazak u treši semestar odnosno za izbor izbornih
predmeta te okvirno opredjeljivanje za istraţivaţko podruţje doktorskog rada.
Treća evaluacija bit še nakon završetka trešeg semestra a fokusirat še se na kritiţku
ocjenu steţenih iskustava u odrţavanju nastave te na vannastavne aspekte studija (ukljuţenost
studenata u istraţivaţke projekte, nauţne skupove i druge oblike aktivnosti na temelju kojih
prikupljaju ECTS). U okviru ove evaluacije ocijenit še se uvjeti za prelazak na mentorski rad
(pripremu prijave i rad na izradi disertacije).
4
Na temelju nalaza iz prvih triju evaluacija kreirat še se prijedlog unapreŤenja
doktorskog studija, koji še ukljuţiti i stvaranje mogušnosti partnerskog povezivanja s drugim
srodnim doktorskim studijima u Bosni i Hercegovini, regiji i šire.
Četvrta evaluacija bit še nakon petog semestra i ona še biti fokusirana na efikasnost i
kvalitet mentorskog rada sa studentima.
Završna evaluacija bit še nakon prve odbrane doktorskog rada.
4. Uvjeti upisa na doktorski studij
Pravo upisa na Doktorski studij Lingvistika imaju kandidati koji su:
1) nakon postdiplomskog nauţnog magistarskog studija stekli diplomu magistra nauka
iz oblasti lingvistike, filologije, te koji su
2) nakon master studija stekli diplomu:
- magistar bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i knjiţevnosti(sva usmjerenja),
magistar engleskog jezika i knjiţevnosti (sva usmjerenja), magistar njemaţkog jezika i
knjiţevnosti (sva usmjerenja) i magistar turskog jezika i knjiţevnosti (sva umsjerenja),
- magistar lingvistiţkih nauka iz jezika za koje se organizuje doktorski studij,
Studij mogu upisati kandidati navedeni u taţki 2 pod uvjetom da su na prethodno
završenom stupnju studija imali prosjek ocjena najmanje 8,0.
Na prijedlog najmanje dvaju profesora iz oblasti lingvistike s univerziteta u Bosni i
Hercegovini ili iz inozemstva, a uzimajuši u obzir iskazane sklonosti ka
nauţnoistraţivaţkom radu, Viješe za doktorski studij moţe predloţiti upis kandidata s
prosjekom niţim od 8.0, ali ne i niţim od 7,0.
Odluku o upisu donosi NNV Filozofskog fakulteta u skladu sa Pravilima o
organiziranju doktorskog studija na Univerzitetu u Tuzli.
Pravo upisa na odreŤeno usmjerenje imaju kandidati magistri nauka, odnosno magistri
struke odgovarajušeg usmjerenja.
5. Način priznavanja rezultata, odnosno broja ECTS bodova kandidatima, ostvarenih
tokom sticanja odgovarajućih zvanja na prethodnim završenim ciklusima studija
Polaznici sa zvanjem magistra nauka osloboŤeni su:
1) obaveze realiziranja samostalnog istraţivaţkog projekta na prvom semestru a 9
ECTS bodova dobijaju na temelju valjanog dokumeta iz kojeg se vidi da su odbranili
magistarski nauţni rad i
2) polaganja jednog izbornog predmeta ili jednog obaveznog predmeta, na osnovu
ţega dobijaju 7 ECTS.
6. Uvjeti upisa u sljedeći semestar, odnosno narednu godinu studija
Polaznik upisuje slijedeši semestar nakon odslušanih predmeta u prethodnom
semestru, što ovjerava predmetni nastavnik svojim potpisom u indeksu (za I i II semestar).
Od ukupno 30 ECTS koje nose ispitne obaveze u I i II semestru, polaznik mora ostvariti
minimalno 15 ECTS da bi stekao uvjet za upis u III semestar.
Polaznik stjeţe pravo da prijavi temu za izradu doktorske disertacije tokom III semestra, pod
uvjetom da je prethodno ostvario 30 ECTS bodova.
5
Postupak prijave doktorske disertacije provodi se na naţin i po postupku utvrŤenom
Statutom Univerziteta i Pravilnikom o trešem ciklusu – doktorskom studiju na Univerzitetu u
Tuzli.
Na osnovu mišljenja Viješa doktorskog studija, prijedloga Nauţno-nastavnog viješa i
prethodnog mišljenja Viješa grupacije, Senat usvaja izvještaj o podobnosti teme i kandidata
doktorske disertacije. Nakon usvajanja izvještaja, uz prethodnu saglasnost Senata, Nauţno-
nastavno viješe imenuje mentora za izradu doktorske disertacije.
Nauţno-nastavno viješe utvrŤuje prijedlog komisije za ocjenu doktorske disertacije od 3 ili 5
ţlanova od kojih je vešina iz oblasti doktorske disertacije. Senat Univerziteta, uz prethodno
mišljenje Viješa grupacije, imenuje komisiju za ocjenu doktorske disertacije.
Nakon prihvatanja izvještaja komisije o ocjeni doktorske disertacije, Senat Univerziteta, uz
prethodno mišljenje Viješa grupacije, donosi odluku o imenovanju komisije za odbranu.
Kandidat moţe pristupiti odbrani doktorskog rada nakon što ispuni sve svoje ispitne i ostale
obaveze na studiju; odnosno nakon sticanja 150 ECTS u prethodnom toku doktorskog studija.
7. Nastavni plan studijskog programa
7.1. Obavezni predmeti
Studenti svih usmjerenja imaju u prvom semestru tri zajedniţka predmeta. Svi
predmeti imaju po 2 ţasa predavanja sedmiţno što je 30 ţasova po jednom predmetu, a u
semestru ukupno 90 ţasova predavanja. Osim predavanja predviŤeno je i po 120 sati
samostalnog rada studenata za svaki obavezni predmet. Broj ECTS bodova po predmetima je
isti – 7 ECTS.
R/b Zajednički predmeti za
sva usmjerenja
Semestar Broj sati
sedmiţno
ECTS Ukupan
fond
sati P VJ
1. Gramatiţki sistem
bosanskog, hrvatskog,
srpskog jezika
I 2 0 7 30 / 120
2. Opša lingvistika I 2 0 7 30 / 120
3. Lingvistiţke teorije I 2 0 7 30 / 120
Ukupno 6 0 21 90 / 360
U drugom semestru studenti imaju po jedan obavezni predmet iz svoga usmjerenja.
Obavezni predmet ima dva ţasa predavanja sedmiţno i iznosi 7 ECTS bodova. Ukupan fond
ţasova po semestru za obavezni predmet iz svakog usmjerenja je 30.
R/b Obavezni predmeti za
sva usmjerenja
Semestar Broj sati
sedmiţno
ECTS Ukupan
fond
sati P VJ
Bosanski jezik
4. Povijest bosanskoga
knjiţevnog jezika i
II 2 0 7 30 / 120
6
njegova dijalekatska baza
Engleski jezik
4. Istraţivaţke metode u
lingvistici
II 2 0 7 30 / 120
Njemački jezik
4. Primijenjena lingvistika II 2 0 7 30 / 120
Turski jezik
4. Gramatiţki sistem
savremenoga turskog
jezika
II 2 0 7 30 / 120
7.2. Izborni predmeti
U drugom semestru studenti imaju po dva izborna predmeta iz svoga usmjerenja, koje
biraju od više ponuŤenih. Svaki izborni predmet ima dva ţasa predavanja sedmiţno i iznosi
po 7 ECTS bodova. Ukupan fond ţasova po semestru za svaki izborni predmet iz svakog
usmjerenja je 30. Osim ţasova predavanja predviŤeno je i po 120 sati samostalnog rada
studenata za svaki izborni predmet.
R/b PonuĎeni izborni
predmeti za pojedinačne
odsjeke / specifične
jezike (student bira 2
predmeta)
Semestar Broj sati
sedmiţno
ECTS Ukupan
fond
sati P VJ
Bosanski jezik
1. Bosanska redakcija
staroslavenskog jezika
II 2 0 7 30 / 120
2. Bosanski jezik i javna
komunikacija
II 2 0 7 30 / 120
3. Dijalektološka
istraţivanja
bosanskohercegovaţkih
govora
II 2 0 7 30 / 120
4. Jezik bosaniţnih tekstova
u historiji bosanskog
jezika
II 2 0 7 30 / 120
5. Stilistika II 2 0 7 30 / 120
Ukupno od izabranih 4 0 14 60 / 240
Engleski jezik
1. Pragmatika II 2 0 7 30 / 120
2. Metafore u mišljenju i
jeziku
II 2 0 7 30 / 120
3. Ameriţka lingvistika II 2 0 7 30 / 120
4. Jezici u kontaktu II 2 0 7 30 / 120
7
5. Teorija konceptualne
integracije u kognitivnoj
lingvistici
II 2 0 7 30 / 120
Njemački jezik
1. Istraţivaţki seminar II 2 0 7 30 / 120
2. Lingvistika teksta II 2 0 7 30 / 120
3. Lingvistika u medijima II 2 0 7 30 / 120
4. Kontrastivna gramatika II 2 0 7 30 / 120
Ukupno od izabranih 4 0 14 60 / 240
Ukupno od izabranih 4 0 14 60 / 240
Turski jezik
1. Historija turskog jezika II 2 0 7 30 / 120
2. Prevedenice u
bosanskom jeziku
II 2 0 7 30 / 120
3. Savremeni turski dijalekti II 2 0 7 30 / 120
Ukupno od izabranih 4 0 14 60 / 240
8. Način provjere znanja studenata i način izvršavanja obaveza utvrĎenih studijskim
programom
Provjeru znanja i izvršenja obaveza studenata predviŤenih studijskim programom vrši
predmetni nastavnik (ili nastavnici, ako je tako predviŤeno) a na naţin predviŤen silabusom
za odreŤeni predmet.
9. Akademska titula, odnosno naučno zvanje koje se stječe završetkom doktorskog
studija
Završetkom doktorskog studija stjeţe se nauţno zvanje:
- doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike, usmjerenje bosnistika ili
- doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike, usmjerenje anglistika ili
- doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike, usmjerenje germanistika ili
- doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike, usmjerenje turkologija.
10. Kompetencije koje studenti stječu završetkom studija
Završetkom doktorskog studija, odnosno nakon stjecanja zvanja doktora humanistiţkih
nauka iz podruţja lingvistike, studenti stjeţu
- sposobnost generiranja i originalne interpretacije novih znanja, ukljuţujuši i kritiţko
preispitivanje postoješih saznanja iz oblasti lingvistike, kroz nauţna istraţivanja i
publiciranje rezultata,
- sposobnost primjene znanja za izradu i primjenu projekata iz razliţitih lingvistiţkih
disciplina,
- sposobnost kritiţke analize i evaluacije novih nauţnih informacija u nauţnom
podruţju lingvistike,
- sposobnost stvaranja i prezentiranja validnih i vjerodostojnih sudova o kompleksnim
temama u okvirima relevantne društvene, znanstvene i etiţke odgovornosti,
- kompetencije za samostalan i timski nauţnoistraţivaţki rad iz podruţja lingvistike,
8
- sposobnost ukljuţivanja u sistem obrazovnog i nauţno-istraţivaţkog rada u sistemu
visokog obrazovanja. tj. ispunjavaju uvjete za rad u razliţitim nauţnim i
visokoškolskim ustanovama, ali i u raznim drugim djelatnostima te
- bivaju osposobljeni za metodološki utemeljeno objektivno razumijevanje bíti
znanstvenog podruţja lingvistike.
11. Lista nastavnika koji izvode nastavu na doktorskom studiju
R/b Zajednički predmeti za
sva usmjerenja
Nastavnik
1. Gramatiţki sistem
bosanskog, hrvatskog,
srpskog jezika
Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (6 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof. (6 ţ.) -
ispitivaţ
Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (6 ţ.)
Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (6 ţ.)
Dr. sc. Izet Beširoviš, doc. (6 ţ.)
2. Opša lingvistika Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (15 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Mario Brdar, red. prof. (5 ţ.)
Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (5 ţ.)
Dr. sc. Izet Beširoviš, doc. (5 ţ.)
3. Lingvistiţke teorije Dr. sc. Adisa Imamoviš, vanr. prof. (15 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Mario Brdar, red. prof. (5 ţ.)
Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (5 ţ.)
Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (5 ţ.)
-
-
R/b Obavezni predmeti za
različita usmjerenja
(odsjeke i jezike)
Nastavnik
1. Povijest bosanskoga
knjiţevnog jezika i
njegova dijalekatska baza
Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof. (15 ţ.) -
ispitivaţ
Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (15 ţ.) - ispitivaţ
2. Istraţivaţke metode u
lingvistici
Dr. sc. Nihada Delibegoviš-Dţaniš, doc. (10 ţ.) -
ispitivaţ
Dr. sc. Marija Omaziš, vanr. prof. (10 ţ.)
Dr. sc. Sanja Berberoviš, doc. (10 ţ.)
3. Primijenjena lingvistika Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (15 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Hermann Scheuringer, red. prof. (5 ţ.)
Dr. sc. Erminka Ziliš, vanr. prof.(5 ţ.)
Dr. sc. Smilja Srdiš, red. prof. (5 ţ.)
4. Gramatiţki sistem
savremenoga turskog
jezika
Dr. sc. Kerima Filan, vanr. prof. (30 ţ.) - ispitivaţ
9
R/b PonuĎeni izborni
predmeti za različita
usmjerenja (odsjeke i
jezike – student bira 2
predmeta)
Nastavnik
1. Bosanska redakcija
staroslavenskog jezika
Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (15 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof. (15 ţ.)
2. Bosanski jezik i javna
komunikacija
Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (9 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Alma Ţarkiš, doc. (7 ţ.)
Dr. sc. Izet Beširoviš, doc. (7 ţ.)
Dr. sc. Sead Nazibegoviš, doc. (7 ţ.)
3. Dijalektološka
istraţivanja
bosanskohercegovaţkih
govora
Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (30 ţ.) - ispitivaţ
4. Jezik bosaniţnih tekstova
u historiji bosanskog
jezika
Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof. (15 ţ.) -
ispitivaţ
Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (15 ţ.)
5. Stilistika Dr. sc. Alma Ţarkiš, doc. (16 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Izet Beširoviš, doc. (7 ţ.)
Dr. sc. Sead Nazibegoviš, doc. (7 ţ.)
6. Pragmatika Dr. sc. Nihada Delibegoviš-Dţaniš, doc. (10 ţ.) -
ispitivaţ
Dr. sc. Marija Omaziš, vanr. prof (10 ţ.)
Dr. sc. Mirza Dţaniš, doc. (10 ţ.)
7. Metafore u mišljenju i
jeziku
Dr. sc. Sanja Berberoviš, doc (10 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Mario Brdar, red. prof. (10 ţ.)
Dr. sc. Jasmina Haniš, doc. (10 ţ.)
8. Ameriţka lingvistika Dr. sc. Adisa Imamoviš, vanr. prof. (10 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Sanel Hadţiahmetoviš-Jurida, doc. (10 ţ.)
Dr. sc. Tanja Pavloviš, doc. (10 ţ.)
9. Jezici u kontaktu Dr. sc. Tanja Pavloviš, doc. (10 ţ.) -
ispitivaţ
Dr. sc. Jasmina Haniš, doc. (10 ţ.)
Dr. sc. Mirza Dţaniš, doc. (10 ţ.)
10. Teorija konceptualne
integracije u kognitivnoj
lingvistici
Doc. dr. Sanja Berberoviš (10 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Marija Omaziš, vanr. prof. (10 ţ.)
Doc. dr. Nihada Delibegoviš Dţaniš (10 ţ.)
11. Istraţivaţki seminar Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (30 ţ.) - ispitivaţ
12. Lingvistika teksta Dr. sc. Ismail Pališ, vanr. prof. (30 ţ.) - ispitivaţ
13. Lingvistika u medijima Dr. sc. Erminka Ziliš, vanr. prof. (30 ţ.) - ispitivaţ
14. Kontrastivna gramatika Dr. sc. Smilja Srdiš, red. prof. (20 ţ.) – ispitivaţ
Dr. sc. Ismail Pališ, vanr. prof. (10 ţ.)
15. Historija turskog jezika Dr. sc. Mehmet Kahraman, doc. (10 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Kerima Filan, vanr. prof. (10 ţ.)
Dr. sc. Adnan Kadriš, doc. (10 ţ)
10
16. Prevedenice u bosanskom
jeziku
Dr. sc. Adnan Kadriš, doc. (15 ţ) - ispitivaţ
Dr. sc. Ismail Pališ, vanr. prof. (8 ţ.)
Dr. sc. Edina Solak, doc. (7 ţ)
17. Savremeni turski dijalekti Dr. sc. Mehmet Kahraman, doc. (30 ţ.) - ispitivaţ
12. Nastavni programi (silabusi)
12.1. Obavezni predmeti
12.2. Obavezni predmeti za sva usmjerenja
GRAMATIČKI SISTEM BOSANSKOG, HRVATSKOG, SRPSKOG JEZIKA
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA
GRAMATIČKI SISTEM BOSANSKOG, HRVATSKOG, SRPSKOG JEZIKA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Bosanski jezik, Engleski jezik, Njemaţki
jezik, Turski jezik
SMJER Bosanski jezik, Engleski jezik, Njemaţki
jezik, Turski jezik
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost, Engleski jezik
i knjiţevnost, Njemaţki jezik i knjiţevnost,
Turski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe -
Eksperimentalne vjeţbe -
NASTAVNIK Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (ispitivaţ) –
(6 ţasova – fonologija);
Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.
(ispitivaţ) – (6 ţasova – morfologija);
Dr. sc. Izet Beširoviš, doc. (6 ţasova –
tvorba rijeţi);
Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (6 ţasova –
sintaksa reţenice);
Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (6 ţasova –
sintaksa gl.)
ASISTENT -
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE Istaknuto na vratima ureda predmetnih
nastavnika
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S Za sve dodatne informacije zainteresirani
11
KURSOM kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00387 35 306 331
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Babiš, Stjepan (1986), Tvorba rijeţi u hrvatskom knjiţevnom jeziku, JAZU, Zagreb
Babiš, Stjepan, Dalibor Brozoviš i dr. (1991), Povijesni pregled, glasovi i oblici
hrvatskoga knjiţevnog jezika, HAZU – Globus, Zagreb
Bariš, Eugenija i dr. (1997), Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb
Brozoviš, Dalibor (1971–1972), O alofonskoj problematici u hrvatskoj ortoepiji
(Fonemi i alofoni u standardnome hrvatsko-srpskom jeziku), Radovi Filozofskog
fakulteta u Zadru, god. 10, sv. 9, Zadar
Buliš, Halid (2011), Iz morfologije i sintakse savremenog bosanskog jezika,
Slavistiţki komitet, Sarajevo
Buliš, Halid (2011), Klasificiranje pridjeva u bosanskom jeziku, Pismo, 9/1,
Sarajevo11–38
Buliš, Refik (2009), Rjeţnik pravopisnih, obliţkih i akcenatskih nedoumica u
standardnome bosanskom jeziku, Bosanska rijeţ, Tuzla
Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici dativa i lokativa, Didaktički putokazi. Časopis
za bosansku nastavu i praksu, 17, Zenica, 67-69.
Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici genitiva, Bosanski jezik. Časopis za kulturu
bosanskoga knjiţevnog jezika, 2, Tuzla, 86-96.
Iviš, Milka (1983), Lingvistiţki ogledi, Prosveta, Beograd
Jahiš, Dţevad, Senahid Haliloviš, Ismail Pališ (2000), Gramatika bosanskoga jezika,
Dom štampe, Zenica
Jelaska, Zrinka (2004), Fonološki opisi hrvatskoga jezika: glasovi, slogovi, naglasci,
Hrvatska sveuţilišna naklada, Zagreb
Kasumoviš, Ahmet Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Uzvik HA, Bosanski jezik.
Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u
Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (63-72)
Katiţiš, Radoslav (1986), Sintaksa hrvatskoga knjiţevnog jezika: Nacrt za gramatiku,
JAZU – Globus, Zagreb
Kovaševiš, Miloš (1992), Kroz sintagme i reţenice, Svjetlost, Sarajevo
Markoviš, Ivan (2010), Uvod u pridjev, DISPUT, Zagreb
Mrazoviš, P. – Z. Vukadinoviš (1990), Gramatika srpskohrvatskog jezika za strance,
Novi Sad
Pališ, Ismail (2007), Sintaksa i semantika naţina, Bookline, Sarajevo
Peco, Asim (1985), Osnovi akcentologije srpskohrvatskog jezika, Nauţna knjiga,
Beograd
Petroviš, Dragoljub – Sneţana Guduriš (2010), Fonologija srpskoga jezika, Institut za
srpski jezik SANU, Beograd
12
Pranjkoviš, Ivo (1993), Hrvatska skladnja, Hrvatska sveuţilišna naklada, Zagreb
RiŤanoviš, M.(2003), Totalni promašaj. Prikaz Gramatike bosanskoga jezika Dţ.
Jahića, S.Halilovića i I.Palića, Sarajevo
Siliš, Josip (1984), Od reţenice do teksta, Liber, Zagreb
Siliš, Josip, Ivo Pranjkoviš (2005), Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga,
Zagreb
Siliš, Josip, Rosandiš, Dragutin, 1979. Osnove morfologije i morfostilistike
hrvatskoga knjiţevnog jezika, Zagreb.
Smailoviš, Ismet (1977), Glas h i njegove zamjene u savremenom srpskohrvatskom
jeziku, Radovi Instituta za jezik u Sarajevu, knj. IV, Sarajevo
Stevanoviš, Mihailo (1975), Savremeni srpskohrvatski jezik I i II, Nauţna knjiga,
Beograd
Vukušiš, Stjepan, Ivan Zoriţiš, Marija Grasselli-Vukušiš (2007), Naglasak u
hrvatskome knjiţevnom jeziku, Globus, Zagreb
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
Fonološki sistem bosanskog, hrvatskog, srpakog jezika
Fonemi i alofoni u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku; Distribucija fonema u
standardnim idiomima štokavskog narjeţja (struktura sloga, konsonantske grupe,
ograniţenja u distribuciji fonema, alternacije fonema); Akcenat u bosanskom, hrvatskom,
srpskom jeziku - (6 ţasova)
Morfološki sistem bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika
Morfološke kategorije (kategorija rijeţi, kategorija broja, kategorija padeţa, kategorija
roda, kategorija vida, kategorija stanja, kategorija lica, kategorija vremena, kategorija
naţina) - (6 ţasova)
Osnovne karakteristike tvorbe rijeţi u bosanskom, hrvatskom i srpskom jeziku - (6
ţasova)
Sintaksa kao komponenta gramatiţkog sistema bosanskog, hrvatskog, srpakog jezika
Sintaksiţke jedinice i odnosi meŤu sintaksiţkim jedinicama; Gramatiţko ustrojstvo
proste reţenice (ţlanovi reţeniţnog ustrojstva i njihovi meŤusobni odnosi); Sloţene
reţenice i odnosi klauza u njima - (6 ţasova)
Sintaksa glagolskih oblika; Sintaksa i semantika; Sintaksa i pragmatika - (6 ţasova)
CILJEVI KURSA
Usvajanje znanja o strukturi bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika kako bi kandidati bili
osposobljeni za nova istraţivanja u oblasti bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika ili za
kontrastivna istraţivanja.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra studenti še razumijevati problematiku u vezi sa strukturom jezika i
jeziţkim nivoima te biti osposobljeni za samostalna istraţivanja u oblasti bosanskog
jezika ili kontrastivna istraţivanja u oblasti bosanskog i jezika svoga usmjerenja na
studiju.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste predavanja i individualni projekti.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz dva dijela. Prvi dio ispita ţine fonologija, sintaksa reţenice i
13
sintaksa glagola. Ovaj dio ispita polaţe se kod dr. Refika Buliša, vanr. prof. Drugi dio
ispita ţini morfologija i tvorba rijeţi. Ovaj dio ispita polaţe se kod dr. Amire Turbiš-
Hadţagiš, vanr. prof. Oba dijela ispita polaţu se ili pismeno – testom ili usmeno.
Konaţna ocjena prosjek je ocjena iz dvaju dijelova ispita. Oboje profesora potpisuju se na
prijavi – dokumenu o polaganju ispita.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
Opća lingvistika
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Bosanski jezik, Engleski jezik, Njemaţki
jezik, Turski jezik
SMJER Bosanski jezik, Engleski jezik, Njemaţki
jezik, Turski jezik
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost, Engleski jezik
i knjiţevnost, Njemaţki jezik i knjiţevnost,
Turski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (15 ţ.) –
ispitivaţ
Dr. sc. Mario Brdar, red. prof. (5 ţ.)
Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (5 ţ.)
Dr. sc. Izet Beširoviš, doc. (5 ţ.)
ASISTENT
14
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon +387 (0)35 306 330
Fax +387 (0)35 251 583
Telefon (kancelarija) +387 (0)35 306 362
Web strana fakulteta http://www.ff.untz.ba/
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
M. Iviš, Pravci u lingvistici, Novi Sad, 1982.
D. Kristal, Enciklopedijski rečnik moderne lingvistike, Beograd,1985.
R. Bugarski, Uvod u opštu lingvistiku, Beograd, 1996.
M. RiŤanoviš, Jezik i njegova struktura, Sarajevo, 1988.
Glovacki – Bernardi, Kovaţec, Mihaljeviš, Halwachs, Penzinger, Schrodt,
Uvod u lingvistiku, Zagreb, 2001.
R. Jakobson, Lingvistika i poetika, Beograd 1996.
D. Škiljan, Pogled u lingvistiku, Zagreb, 1989.
Akmajian, A & et al, (2001):―Linguistics: An Introduction to Language and
Communication‖ MIT, Cambridge,USA
Engel, Ulric (1994): Syntax der deutschen Gegenwartssprache. Erich Schmidt Verlag
Finegan, Edward. 2008. Language, Its Structure and Use (Fifth Edition). Boston:
Thomson Wadsworth.
Hagège, Claude (1995): Struktura jezika. Školska knjiga, Zagreb Linke,
A/Nussbaumer, M./ Portmann, P. (2001): Studienbuch Linguistik. Reihe
Germanistische Linguistik. Tübingen
Martinet, Andre (1982), Osnove opše lingvistike, Biblioteka Teka, Zagreb
Meibauer, Jörg et al. (2002): Einführung in die germanistische Linguistik. J.B.
Metzler Verlag
Motsch, W. (1999): Deutsche Wortbildung in Grundzügen. Hrsg. H.W.
Eroms/G.Stickel, Berlin
Pranjkoviš, I. (1993): Riječi sviju vrsta. U: Hrvatska skladnja. Rasprave iz sintakse
hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb.
Pranjkoviš, I. (1993a): Spojidbena svojstva imenskih riječi. U: Hrvatska skladnja.
Rasprave is sintakse hrvatskoga standardnog jezika. Zagreb
Pranjkoviš, I. (a): Izraţavanje neodreĎenosti/odreĎenosti imenica u hrvatskome
jeziku. U: Rijeţki filološki dani. UDK 808.62-22
Rauh, G (1988): Tiefenkasus, thematische Relationen und Thetarollen. Tübingen
Dirven, R., M. Verspoor (2004). Cognitive Exploration of Language and Linguistics.
Amsterda/Philadelphia: John Benjamins.
Odden, D. (2005). Introducing Phonology (Cambridge Introductions to Language
15
and Linguistics). Cambridge: Cambridge University Press.
Brown, E.K., J.E. Miller (1980). Syntax: A Linguistic Introduction to Sentence
Structure. London: Hutchinson.
Givón, T. (1984). Syntax: A Functional-Typological Introduction. Amsterdam: John
Benjamins.
Matthews, P.H. (1981). Syntax. Cambridge: Cambridge University Press.
Matthews, P.H. (1993). ―Central concepts of syntax.‖ Jacobs, J., A. von Stechow, W.
Sternefeld, Th. Vennemann, (ur.). Syntax. An International Handbook of
Contemporary Research. Ein internationales Handbuch zeitgenössischer Forschung,
Berlin/New York: Walter de Gruyter, 89-117.
Palmer, F.R. (1981). Semantics. Cambridge: Cambridge University Press.
DODATNA LITERATURA
Robert. L.Trask, 2005,Temeljni lingvistički pojmovi, Zagreb
M. Radovanoviš, Spisi iz kontekstualne lingvistike, S. Karlovci/ N. Sad, 1997.
M. Velţiš, Uvod u lingvistiku teksta, Zagreb, 1987.
M. Minoviš, Uvod u nauku o jeziku, Sarajevo, 1974.
D. Škiljan, Lingvistika svakodnevice, N. Sad 1989.
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
1. SEMIOTIKA: Semiotika i lingvistika; Pojam znaka; Tri tipa znakova – indeksi,
ikone, simboli; Verbalni i neverbalni znakovi, Semiotiţi trougao, Virtualnost i
akutelnost znaka, Situacija, kontekst, sistem, Struktura jeziţnog znaka, Signifiant i
signifie, Arbitrarnost, konvencionalnost, asociativnost, Sintagma i paradigma (6 ţ.)
2. GRAMATIKA: Klasiţni pristup gramatici, Klasiţni predmet pisanja gramatika,
Klasifikacija gramatika, Tipologija, Morfologija, Nauka o vrstama rijeţi, Sintaksa,
Sintaksa proste reţenice – reţeniţni ţlanovi, Reţeniţni ţlanovi i vrste rijeţi;
Generativna gramatika (6 ţ.)
3. FONETIKA I FONOLOGIJA: Osnove fonetike, Govorni aparat ţovjeka - graŤa i
funkcija, Vokali i konsonanti, Artikulacija i koartikulacija, Suprasegmentalnost;
Osnovi fonologije, Fonetika i fonolgija - razliţitosti, Fon i fonem, Fonemski inventar,
Fonološki procesi, Distinktivna obiljeţja (6 ţ.)
4. SEMANTIKA: Znaţenje „znaţenja―, Metodološki problemi, Zadaci semantiţke
teorije, Semantika rijeţi vs. semantika reţenice, Paradigmatske znaţenjske relacije,
Komponencijalna semantika, Jeziţki princip relativiteta i Jezik i mišljenje;
Prototipska semantika, Praktiţna leksiţka semantika, Reţeniţna semantika;
Semantika vs. pragmataika (6 ţ.)
5. PRAGMATIKA: Metodološki problemi, Pragmatika i komunikacija, Reţeno i
saopšeno, Oblikovanje komunikativne razmjene, Razne teorije pragmatike, Mjesto
pragmatike u lingvistici, Teorija jeziţkih ţinova, Osnovni pojmovi, Ilokucije,
indirektni jeziţni ţinovi, klasifikacija, Konverzacione maksime i implikature (6 ţ.).
CILJEVI KURSA
16
Cilj kolegija je proširiti znanje studenata iz sljedeših disciplina: semiotike, fonologije,
gramatike, semantike i pragmatike. Studenti še se malo šire upoznati sa terminologijom i
raznim teoretskim i metodološkim pristupima u ovim oblastima. Ovaj kolegij še
studentima dati teoretsku podlogu za istraţivaţke projekte.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Na kraju semestra/kursa uspješni studenti, koji su tokom ţitavog nastavnog perioda
kontinuirano obavljali svoje obaveze, imat še razvijene sposobnosti analitiţkog pristupa
razliţitim nivoima lingvistiţke analize. Uspješni studenti še biti u mogušnosti ţitati i
razumjeti recentnu relevantnu literaturu iz ove oblasti i uraditi veše samostalne
istraţivaţke projekte iz ove oblasti, te uţestvovati u grupnim i interdisciplinarnim
projektima koji ukljuţuju lingvistiţku analizu.
NASTAVNE METODE
predavanja vježbe seminarski radovi prezentacija
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
17
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA
LINGVISTIČKE TEORIJE
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Bosanski jezik, Engleski jezik, Njemaţki
jezik, Turski jezik
SMJER Bosanski jezik, Engleski jezik, Njemaţki
jezik, Turski jezik
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost, Engleski jezik
i knjiţevnost, Njemaţki jezik i knjiţevnost,
Turski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe -
Eksperimentalne vjeţbe -
NASTAVNIK Dr. sc. Adisa Imamoviš, vanr. prof. (15 ţ.)
- ispitivaţ
Dr. sc. Mario Brdar, red. prof. (5 ţ.)
Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (5 ţ.)
Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (5 ţ.)
ASISTENT -
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE Istaknuto na vratima ureda predmetnih
nastavnika
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00387 35 306 331
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Croft, W., Cruse, A. D. (2004). Cognitive Linguistics. Cambrige University Press:
Cambrige
Filipovic, Rudolf (1963) L. Bloomfield i americka lingvistika, Suvremena
lingvistika, br. 2,
Glovacki-Bernardi, Z. i dr. (2001). Uvod u lingvistiku, Zagreb
Hjelmslev, Louis (1980). Biblioteka Teka, Zagreb
Iviš, M. (1978). Pravci u lingvistici, Ljubljana
Linke, A./Nussbaumer, M./Portmann, P.R. (2001): Studienbuch Linguistik. Niemeyer
Meibauer, J. (2002): Einfuehrung in die germanistische Linguistik. Metzler Verlag
Radford, A. (1988) Transformational Grammar. Cambridge: Cambridge University
18
Press
Robins, R. H. (1997) A Short History of Linguistics. London: Longman
Sampson, Geoffrey (1980). Schools of Linguistics Stanford: Stanford University
Press.
Saussure, Ferdinand de (2000) Tečaj opće lingvistike. Naklada Artresor
Tabakowska E. (2005) Gramatika i predočavanje: uvod u kognitivnu lingvistiku.
Zagreb.
Zagreb, str. 94-101
Ţic – Fuchs, M. (1991). Znanje o jeziku i znanje o svijetu, Zagreb
DODATNA LITERATURA
Ţomski, Noam (1979). Gramatika i um. Nolit, Beograd
Dik, Simon C. (1997). The theory of Functional Grammar. Berlin: Mouton de
Gruyter
Evans, V., Green M. (2006) Cognitive Linguistics: An Introduction. Edinburgh:
Edinburgh University Press
Lakoff, G. (1987). Women, Fire, and Dangerous Things, What Categories Reveal
about the Mind, Chicago University Press, odabrana poglavlja
Lakoff, G., Johnson, M. (1980). Metaphors We Live By, The University of Chicago
Press, Chicago
Langacker, R. (1987). Foundations of Cognitive Grammar, vol . 1, Stanford
University Press: Stanford
Mihaljeviš, Milan (1998) Generativna sintaksa i semantika. Zagreb
Mihaljeviš, Milan. Generativna fonologija. Zagreb
Radford, A. (2004) Minimalist Syntax: Exploring the structure of English, Cambridge
University Press
Taylor, J. (1989). Linguistic categorization, Prototypes in Linguistic Theory, Oxford
University Press, odabrana poglavlja
Taylor, J. (2002). Cognitive Grammar, Oxford University Press
Van Valin, R. D. Jr. and LaPolla, R. J. (1997). Syntax, structure, meaning and
function, Cambrige: Cambridge University Press.
Vater, H. (2002): Einfuehrung in die Sprachwissenschaft. W. Fink UTB
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
1. Poţeci zapadne lingvistiţke tradicije: antiţka Grţka i Rim (sofisti, Platon, Aristotel,
stoici, rasprave o prirodi jezika, Dionizije Traţanin, Varon, Priscian, Donatus),
Srednji vijek: modisti, Boethius, Peter Helias, Petrus Hispanus, Renesansa:
empiricizam (Locke, Berkley, Hume, the Royal Society), racionalizam (Descartes,
Port Royal) (2)
2. 18. stolješe: Humboldt, otkriše indijske lingvistike i povezanosti sanskrita sa
evropskim jezicima, 19. stolješe: komparativno-historijska lingvistka (Jakob Grimm,
Franz Bopp, Rasmus Rask), mladogramatiţari (2)
3. Ferdinad de Saussure; (2)
4. Evropski strukturalizam: Praški lingvistiţki krug (Mathesius, Trubeckoj, Jakobson,
(4)
5. Ameriţki strukturalizam: Franz Boas, Leonard Bloomfield, Edward Sapir, Benjamin
Lee Whorf. (2)
6. Generativna gramatika: rana teorija generativne gramatike, standardna teorija
19
generativne gramatike, proširena standardna teorija, Government and Binding,
minimalistiţki pristup (2)
7. Teorija dubinskih padeţa C. Fillmorea (2)
8. Funkcionalna lingvistika, Funkcionalno-tipološki pristup (2)
9. Kognitivna lingvistika: teorija prototipa, teorija konceptualne metafore i metonimije,
kognitivna gramatika, teorija konceptualne integracije (6)
10. Gramatika zavisnosti.(6)
CILJEVI KURSA
Cilj kolegija je da se studenti pobliţe upoznaju sa lingvistiţkim teorijama i osnovnim
idejama o jeziku kroz historiju kao i sa glavnim predstavnicima raznih lingvistiţkih
pravaca. Poseban akcenat še se staviti na najraširenije i najutjecajnije lingivstiţke teorije
20. i 21. stolješa.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra uspješni studenti, še imati razvijene sposobnosti kritiţkog promišljanja
o raznim teorijama i pravcima u lingvistici, naroţito onima koje su obiljeţile lingvistiku
20. i 21. stolješa. Uspješni studenti še biti u mogušnosti ţitati i razumjeti recentnu
relevantnu literaturu iz ove oblasti i uraditi istraţivaţke projekte iz ove oblasti.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
Predavanja
individualni projekti
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
20
12.2. Obavezni predmet za usmjerenje BOSANSKI JEZIK
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA
POVIJEST BOSANSKOGA KNJIŢEVNOG JEZIKA I NJEGOVA
DIJALEKATSKA BAZA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Bosanski jezik
SMJER Bosanski jezik
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe -
Eksperimentalne vjeţbe -
NASTAVNIK Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.
(15 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (15 ţ.) -
ispitivaţ
ASISTENT -
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE Istaknuto na vratima ureda predmetnih
nastavnika
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00387 35 306 331
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2011. Bosanični pravni tekstovi u srednjovjekovnoj Bosni,
Gradaţac: JU Javna biblioteka „Alija Isakoviš―, 267 str.
Damjanoviš, Stjepan 2003. Staroslavenski jezik. Četvrto, popravljeno i dopunjeno
izdanje, Zagreb: Hrvatska sveuţilišna naklada.
Jahiš, Dţevad, 1999, Trilogija o bosanskom jeziku, Linguos, Sarajevo.
Grupa autora, 1983, Pisana riječ u Bosni i Hercegovini, Sarajevo.
Damjanoviš, Stjepan, 2002, Slovo iskona, Staroslavenska/starohrvatska čitanka,
Matica hrvatska: Zagreb.
Ţagar, Mateo, 2007. Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Zagreb 2007.
Damjanoviš, Stjepan, 2004. Glagoljica na tlu današnje BiH, pp 73-85, u Spomen-spis,
povodom 90. obljetnice roŤenja dr. fra Ignacija Gavrana, Zagreb, ISBN 953-97916-3-
4
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija liţnih zamjenica ja i ti u bosaniţnim
21
pravnim tekstovima od 12. do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA,
časopis za jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 3, Cetinje, ISSN
1800-7007, (213-229)
Grupa autora 1974. Starija knjiţevnost, Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika, 350
str.
Jahiš, Dţevad, Haliloviš, Senahid, Pališ, Ismail, 2000. Gramatika bosanskoga jezika,
Zenica: Dom štampe.
Jerkoviš, Vera, 1975. Paleografska i jezička ispitivanja o Čajničkom jevanĎelju, Novi
Sad: Matica srpska.
Juriš-Kappel, Jagoda, 2001. Rukopisi krstjanina Radosava u svjetlu dosadašnjih
istraţivanja – u: Zbornik radova, Drugi hrvatski slavistički kongres, Zagreb, str. 225-
232.
Juriš-Kappel, Jagoda, 2005. Kopitarovo ţetveroevanŤelje – u: DRUGI Hercigonjin
zbornik / uredio Stjepan Damjanović, Zagreb: Hrvatska sveuţilišna naklada.
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Prilog kulturnoj baštini : dva krajišniţka pisma iz 17.
stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za jezikoslovna, knjiţevna i
kulturna pitanja, br. 4, Cetinje, ISSN 1800-7007, (61-68)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija glavnih brojeva u bosansko-humskim
poveljama od 12. do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za
jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 4, Cetinje, ISSN 1800-7007, (147-
156)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Jeziţne osobitosti bosaniţnih pravnih dokumenata iz
15.
stolješa pisanih u „Sutisci―, Zbornik radova sa znanstvenog skupa Stoljeća
Kraljeve Sutjeske, Kraljeva Sutjeska - Sarajevo, (33-50)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Razvoj poluglasa u nekim bosansko-humskim
poveljama, Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (117-124)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, Jamakosmanoviš, Zumreta, 2010. Natpis Boţiška Banoviša
kao medij i njegove jeziţne osobitosti, Zbornik radova sa naučnog skupa Kulturno-
historijsko i prirodno naslijeĎe općine Banovići, Tuzla - Banoviši, (37-42)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, Dţaniš Almira, 2011. Jeziţne osobitosti krajišniţkih pisama
18. stolješa, Zbornik radova: MeĎunarodni naučni simpozij „Bosna i Hercegovina od
dolaska Osmanlija do danas, Tuzla, (733-738)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Bosanski knjiţevni jezik (Prvi razvojni period od 9.
do 15. stolješa), Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga
knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696,
(137-160)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2006. Jeziţne osobitosti krajišniţkih pisama 17. stolješa,
Riječki filološki dani, knj. 6, (Zbornik radova s MeŤunarodnoga znanstvenog skupa
Rijeţki filološki dani odrţanoga u Rijeci od 18. do 20. studenoga 2004), Rijeka,
ISBN 953-6104-51-2, (285-296)
Matasoviš, Ranko, 1994. "O metodologiji onomastiţkih istraţivanja (na primjeru
keltske onomastike)". Folia onomastica Croatica, (1997), 6, 89-98. Brozoviš
Ronţeviš, D. "O metodama izradbe toponimijskih rjeţnika". Filologija, 22-23, 367-
373.
Franţiš, AnŤela, 1997. Nasljednost osobnih imena, Folia onomastica Croatica, 6,
Zagreb, (41-62)
22
Franţiš, AnŤela, 2006. Što je osobno ime, Folia onomastica Croatica, 15, Zagreb,
(71-80)
-----
Beliš, Aleksandar (1999): ―O znaţaju zapadnog štokavskog govora za istoriju
srpskohrvatskog jezika‖, Istorija jezika, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva,
(Izabrana dela Aleksandra Beliša, t. 7), Beograd
Bosanskohercegovački dijalektološki zbornici (I–IX), Institut za jezik, Sarajevo
Brozoviš, Dalibor (1961–1962), ―O jednom problemu naše historijske dijalektologije.
Stara ikavsko-jekavska granica‖, Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV–V, Novi Sad
Brozoviš, Dalibor (1963), ―O rekonstrukciji predmigracionog mozaika
hrvatskosrpskih dijalekata‖, Filologija, Zagreb
Brozoviš, Dalibor (1973), ―O predmigracionom mozaiku hrvatskosrpskih dijalekata
na podruţju SR Bosne i Hercegovine‖, Radovi III, Muzej grada Zenice, Zenica
Brozoviš, Dalibor, Pavle Iviš (1988), Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili
srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod ―Miroslav Krleţa‖, Zagreb
Buliš, Refik (2003), ―Pitanje ikavskog supstrata u govorima tuzlanskoga kraja‖,
Knjiţevni jezik, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo
Haliloviš, Senahid (1991), Bosanski jezik, Biblioteka ―Kljuţanin‖, Sarajevo (str. 75–
78)
Iviš, Pavle (1961–1962), ―Prilog rekonstrukciji predmigracione dijalekatske slike
srpskohrvatske jeziţke oblasti‖, Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV–V, Novi Sad
Iviš, Pavle (1994): Srpskohrvatski dijalekti. Njihova struktura i razvoj, Izdavaţka
knjiţarnica Zorana Stojanoviša, Novi Sad
Juriš-Kappel, Jagoda (2005): „Knjiţevni jezik u srednjovjekovnoj Bosni―, Jezik u
Bosni i Hercegovini, Institut za jezik u Sarajevu i Institut za istoţnoevropske i
orijentalne studije, Oslo, Sarajevo
Juriš-Kappel, Jagoda (2008), „O dijalekatskim temeljima srednjovjekovne bosanske
pismenosti―, Slovo, sv. 56–57, Zagreb.
Kuna, Herta (1990): „Bosanskohercegovaţka franjevaţka koine XVII i XVIII vijeka i
njena dijalekatska baza―, Knjiţevni jezik, god. 19, br. 3, Institut za jezik, Sarajevo
Peco, Asim (1989), „Povelja Kulina bana u svjetlosti štokavskih govora XII i XIII
vijeka―, Osamsto godina Povelje bosanskog bana Kulina, ANUBiH, Sarajevo
Petroviš, Dragoljub (1970), „Prilog poznavanju muslimanskih govora zapadne
Bosne―, Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, knj. XIII/1, Novi Sad
Radovi o dijalekatskim osobinama u jeziku bosanskohercegovaţkih pisaca
DODATNA LITERATURA
Brozoviš, Dalibor (1970): Standardni jezik, Matica hrvatska, Zagreb
Jahiš, Dţevad (1991), Jezik bosanskih Muslimana, Biblioteka ―Kljuţanin‖, Sarajevo
Kuna, Herta (2008): Srednjovjekovna bosanska knjiţevnost, MeŤunarodni Forum
Bosnae, Sarajevo
Nakaš, Lejla (2010), Jezik i grafija krajišničkih pisama, Slavistiţki komitet,
Biblioteka Bosnistika, Sarajevo
Peco, Asim (1990), Knjiţevni jezik i narodni govori, Prva knjiţevna komuna, Mostar
Vukoviš, Jovan (1963), „Bosanski i hercegovaţki ijekavski govorni tipovi (u svetlu
rašţlanjivanja ijekavskog nareţja)―, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu,
Etnologija, n.s., sv. XVIII, Sarajevo
AnŤeliš, Pavao, 1960-1961. Revizija ţitanja Kulinove ploţe, Glasnik zemaljskog
23
muzeja, Arheologija, sv. 15-16, Sarajevo.
Ţremošnik, Gregor, 1948. Bosanske i humske povelje srednjega vijeka – u: Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. III, Sarajevo.
Ţremošnik, Gregor, 1950. Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka II – u: Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. IV-V, Sarajevo.
Ţremošnik, Gregor, 1951. Bosanske i humske povelje srednjega vijeka – u: Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. VI, Sarajevo.
Gošiš, Nevenka 1989. Sto pedeset godina publikovanja i prouţavanja Povelje bana
Kulina – u: Osamsto godina Povelje bosanskog bana Kulina (1189-1989), ANUBiH,
Posebna izdanja, Knjiga CX; Odjeljenje društvenih nauka, knj. 23, Sarajevo, str. 45-
59.
Grickat, Irena, 1961-1962. Divoševo jevanĎelje, Juţnoslovenski filolog XXV,
Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik, 227-293.
Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici genitiva, Bosanski jezik. Ţasopis za kulturu
bosanskoga knjiţevnog jezika, Tuzla, str. 86-96.
Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici dativa i lokativa, Didaktiţki putokazi, Ţasopis za
bosansku nastavu i praksu, Zenica, str. 67-69.
Skok, Petar 1971-1973. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-III,
Zagreb: JAZU.
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Latiniţna transliteracija krajišniţkih pisama,
Gradovrh, Časopis za knjiţevno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja,
Matica hrvatska, god. II, br. 2, Tuzla, (115-120)
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
- Jezik i svijest. Bosanski jezik kao sistem i bosanski jezik kao standard. Izvori za
prouţavanje povijesti jezika. Genetskolingvistiţki aspekt bosanske jeziţne povijesti
(2 ţasa)
- Dosadašnje periodizacije bosanske jeziţne povijesti. Kriteriji za diobu i za opis
pojedinih razdoblja. Interferiranje štokavskih i staroslavenskih elemenata u starim
bosanskim tekstovima (2 ţasa)
- Od praslavenskoga do bosanskoga jezika (1 ţas)
- Bosanska pisma u povijesti bosanskoga jezika (2 ţasa)
- Staroslavenski i starobosanski u bosanskim srednjovjekovnim tekstovima (2 ţasa)
- Jezik bosanskih glagoljiţnih i širiliţnih srednjovjekovnih tekstova. Jezik
srednjovjekovnih bosaniţnih pravnih dokumenata. Bosanski rukopisni kodeksi (2
ţasa)
- Krajišniţka pisma. Jezik za vrijeme osmanske imperije (2 ţasa)
- Onomastika kao ţinilac utvrŤivanja kulturno-historijskoga obiljeţja naroda.
- Rjeţnici, gramatike, listovi i ţaasopisi u povijesti jezika (2 ţasa)
----
- Dijalekt, dijalekatska baza, organski i neorganski idiomi, standardni i knjiţevni jezik.
Pitanje predmigracionog mozaika dijalekata, zapadna i istoţna štokavština, pitanje
dijalekatskog supstrata u predmigracionom periodu, pitanje rasprostiranja ţakavskog
narjeţja (5 ţasova);
- Novoštokavske jeziţke inovacije, migracije i formiranje novog dijalekatskog
mozaika. Kriteriji podjele bosanskohercegovaţkih govora na dijalekte (4 ţasa);
- „Jjuţno narjeţje― kao dijalekatska baza zajedniţkoga knjiţevnog jezika (2 ţasa);
24
- Dijalekatske osobine u knjiţevnom jeziku razliţitih epoha u Bosni i Hercegovini,
dijalektizmi – vrste i funkcija u jeziku knjiţevnih djela (2 ţasa);
- Priprema, pismena elaboracija i javno prezentiranje odabranih tema o dijalekatskoj
bazi knjiţevnog jezika i dijalekatskim osobinama u jeziku bosanskohercegovaţkih
pisaca razliţitih epoha (2 ţasa).
CILJEVI KURSA
- Primijena opše teorijske spoznaje o bosanskome jeziku i njegovome povijesnom
- razvoju;
- Imenovanje i hronološko omeŤivanje povijesti bosanskoga knjiţevnog jezika, s
posebnim naglaskom na najstarije razdoblje bosanske knjiţevno-jeziţne povijesti;
- Osvijestiti vaţnost poznavanja glagoljiţne, širiliţne, latiniţne, bosaniţne i arebiţne
sastavnice bosanske kulture;
- Bosansko-hercegovaţka kultura i civilizacija kao zbir svih materijalnih, duhovnih i
socijalnih vrednota koje su tokom vremena nastale na podruţju Bosne i Huma
(Hercegovine) i danas ţine genus specificum bh. društva u cjelini;
- Direktni kontakt s jeziţnim ţinjenicama. Kritiţki stav prema nauţnoj literaturi;
- Predoţiti studentima vaţnost onomastiţkih prouţavanja za povijesna i
- jeziţnopovijesna istraţivanja;
- Uupoznavanje s dijalekatskom bazom knjiţevnog jezika od predmigracionog perioda
do savremenog stanja i znaţajnijim dijalekatskim osobinama u knjiţevnom jeziku
razliţitih epoha u Bosni i Hercegovini.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
- Razumijevanje problematike iz historije bosanskoga knjiţevnog jezika, rješavanje
problema razliţite sloţenosti individualno i u timu da ih polaznici doktorskoga studija
prezentiraju u pisanome i verbalnome obliku;
- Umiješe fokusirane, argumentirane rasprave;
- Umiješe samostalnog kritiţkog prosuŤivanja i artikulacije teorijskih, problemskih i
metodskih pretpostavki istraţivaţkoga rada;
- Studenti še steši praktiţna znanja o metodama prikupljanja, dokumentiranja,
obraŤivanja, ubiciranja i tumaţenja onomastiţkih disciplina (antroponimija,
toponimija);
- Rad na konkretnoj povijesnoj onomastiţkoj graŤi poticat še ih se na samostalan
istraţivaţki rad.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste predavanja i individualni projekti.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz dva dijela. Prvi dio odnosi se na povijest bosanskog knjiţevnog
jezika. Ovaj dio ispita polaţe se kod dr. Amire Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.
Drugi dio ispita odnosi se na dijalekatsku bazu bosanskoga knjiţevnog jezika. Ovaj dio
ispita polaţe se kod dr. Refika Buliša, vanr. prof. Oba dijela ispita polaţu se pismeno i
usmeno. Pismeni dio ispita se sastoji od izrade dvaju pristupnih radova – jedan za prvi
dio ispita, jedan za drugi dio ispita. Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog
rada i razgovora o glavnim pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu. Konaţna ocjena
prosjek je ocjena iz dvaju dijelova ispita. Oboje profesora potpisuju se na prijavi –
dokumenu o polaganju ispita.
25
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
12.3. Obavezni predmet za usmjerenje ENGLESKI JEZIK
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
Istraţivačke metode u lingvistici
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Engleski jezik
SMJER Engleski jezik
ODSJECI Engleski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe 0
Eksperimentalne vjeţbe 0
NASTAVNIK Dr. sc. Nihada Delibegoviš-Dţaniš, doc.
(10 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Marija Omaziš, vanr. prof. (10 ţ.)
Dr. sc. Sanja Berberoviš, doc. (10 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na email:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00387 35 306 331
26
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Litosseliti, L. (2010). Research Methods in Linguistics. London: Continuum.
Wray, A., A. Bloomer (2006). Projects in Linguistics. A Practical Guide to
Researching Language. London: Hodder Arnold.
Sealey, A. (2010). Researching English language. London: Routledge.
Rasinger, S. (2008). Quantitative Research in Linguistics. London: Continuum.
Johnson, K. (2008). Quantitative Methods in Linguistics. Malden, MA: Blackwell
DODATNA LITERATURA
Macaulay, R. (2009). Quantitative methods in sociolinguistics. Basingstoke:
Palgrave.
Johnstone, B. (2000). Qualitative methods in sociolinguistics. Oxford: Oxford
University Press.
Meyer, F. C. (2004). English Corpus Linguistics: An Introduction. Cambridge:
Cambridge University Press.
Hartley, J. (2008). Academic Writing and Publishing: A Practical Handbook.
New York: Routledge.
Garibaldi, J. (1995). MLA Handbook for Writers of Research Papers. New York: The
Modern Language Association of America.
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
Kolegij daje se pregled kvantitativnih i kvalitativnih metoda koje se primjenjuju u
razliţitim tipovima istraţivanja u razliţitim lingvistiţkim disciplinama i granama te se
razmatraju njihove prednosti i nedostaci, a vrši se i analiza i diskusija struţnih i
znanstvenih ţlanaka. U okviru kolegija še se obraŤivati sljedeše teme:
Etiţka naţela akademskog pisanja (2 sata)
Planiranje istraţivanja, postavljanje hipoteze (6 sata)
Naţini prikupljanja podataka i bibliografskih izvora, baze podataka (2 sata)
Istraţivaţke metode u lingvistici: uvod (2 sata)
Istraţivanje u kognitivnoj lingvistici (2 sata)
Korpusna lingvistika (4 sata)
Kvalitativne metode (4 sata)
Kvantitativne metode (4 sata)
Tehnike prikupljanja podataka: intervjui i upitnici (4 sata)
CILJEVI KURSA
Cilj kolegija je pripremiti studente za izradu samostalnih istraţivanja kao i doktorske
disertacije. Kolegij pregled niza istraţivaţkih pristupa u lingvistici, posebice onih koji se
koriste u istraţivanjima engleskog jezika, i obuţava studente za kritiţko analiziranje
lingvistiţkih istraţivanja i sprovoŤenje samostalnih istraţivanja.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra/kursa uspješni studenti, koji su tokom ţitavog nastavnog perioda
kontinuirano obavljali svoje obaveze, imat še razvijene sposobnosti interpretacije i
27
kritiţke analize provedenih lingvistiţkih istraţivanja, te sposobnosti promišljanja
postupaka vezanih za pojedine faze istraţivanja, od, planiranja, provedbe i analize
istraţivanja, do pismene i usmene prezentacije provedenog istraţivanja, te razvijenu
svijest o etiţkim naţelima istraţivanja.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
predavanja
individualni projekti.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
12.4. Obavezni predmet za usmjerenje NJEMAČKI JEZIK
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
PRIMIJENJENA LINGVISTIKA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Njemaţki jezik
SMJER Njemaţki jezik
ODSJECI Njemaţki jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
28
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Meliha Hrustiš (15 ţ.) – ispitivaţ
Dr. sc. Hermann Scheuringer (5 ţ.)
Dr. sc. Erminka Zliš (5 ţ.)
Dr. sc. Smilja Srdiš (5 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta T.Markoviša 1
Telefon 035 306 331
Fax
Telefon (kancelarija) 035 306 343
Web strana fakulteta
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Becker-Mrotzek, Michael/Christine Doppler (Hg.) (1999): Medium Sprache im
Beruf. Eine Aufgabe für die Linguistik. Tübingen: Narr. (ISBN 3823353551)
Becker-Mrotzek, Michael/Gisela Brünner/Hermann Cölfen (Hg.) (2000):
Linguistische Berufe. Frankfurt/Main: Lang. (ISBN 3631368208)
Knapp, Karlfried/Gerd Antos/Michael Becker-Mrotzek/Arnulf Deppermann/Susanne
Göpferich/Joachim Grabowski/Michael Klemm/Claudia Villiger (Hg.) (2007):
Angewandte Linguistik. Ein Lehrbuch. 2., überarbeitete und erweiterte Auflage.
Tübingen: Francke. (=UTB 8275, ISBN 3825282767)
DODATNA LITERATURA
Snell-Hornby, Mary/Hoenig, Hans/Kussmaul, Paul/Schmitt, Peter (Hrsg): Handbuch
Translation. Stauffenburg Verlag
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
1. Primijenjena lingvistika – uvod. Razlike u poimanju u njemaţkoj i engleskoj
lingvistici. (4 ţasa)
2. Nastava stranog jezika. Procesi pisanja i ţitanja. (2 ţasa)
3. Teorija prevoŤenja. Sudsko prevoŤenje. Struţno prevoŤenje. (8 ţasova)
4. Komunikacija, mediji, upotreba jezika (4 ţasa)
5. Leksikografija. Ortografska kretanja u njemaţkoj lingvistici. Jeziţka politika. (4 ţasa)
6. Kontrastivna lingvistika (4 ţasa)
7. Interkulturalna komunikacija (4 ţasa)
CILJEVI KURSA
Cilj kursa je shvatanje razliţitih oblasti primijenjene lingvistike, savladavanje osnovnih
principa ove discipline. Primijenja lingvistika je upušena na saradnju izmeŤu prakse i
teoretskih lingvistiţkih disciplina. Cilj kursa je primjena rezultata teoretske lingvistike u
praktiţnim okvirima, uz ukljuţenje srodnih lingvistiţkih disciplina. Kako bi se u praksi
mogle izvuši odreŤene koristi iz lingvistiţkih analiza, potrebno je savladavanje odreŤenih
29
metodoloških i istraţivaţkih postupaka koji polaze od postojanja praktiţnog problema a
za cilj imaju rješavanje uoţenog problema.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Studenti moraju biti u stanju prvenstveno uoţiti jeziţki problem u praksi, te potom i
primijeniti odreŤene metodološke i istraţivaţke postupke prilikom rješavanja uoţenog
problema, bilo da se radi o prevodilaţkom, nastavniţkom, medijskom ili bilo kojem
drugom problemu.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
predavanja
individualni projekti
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
12.5. Obavezni predmet za usmjerenje TURSKI JEZIK
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA
GRAMATIČKI SISTEM SAVREMENOGA TURSKOG JEZIKA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Turski jezik
SMJER Turski jezik
ODSJEK Turski jezik i knjiţevnost
30
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Kerima Filan, vanr. prof. (30 ţ.) -
ispitivaţ
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti trogodišnjeg studija III ciklusa
Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI
KURSA
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00 387 35 278 578
Fax
Telefon (kancelarija) 00 387 35 278 578
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA:
Aksan, D., Her Yönüyle Dil. TDK Yayını. Ankara, 2000.
Aksan, D., Türkçenin Sözvarlığı. Engin Yayınevi. Ankara, 2000.
Ţauševiš, E., Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb, 1996.
Delice, İ., Türkçe Sözdizimi. Kitabevi Yayınları. Istanbul, 2002.
Eker, S., Çağdaş Türk Dili, Ankara. 7. Baskı, 2011.
Lewis, G. L., Turkish Grammar, Oxford, 1997.
Erguvanlı, Esra, The Function of Word Order in Turkish Grammar, Los Angeles, 1984.
Atabay, Özel, Cam. Türkiye Türkçesnin Sözdizimi, Ankara, 1981.
DODATNA LITERATURA:
Atabay, Özel, Çam, Türkiye Türkçesnin Sözdizimi, Ankara, 1981.
Atabay, N., Kutluk, İ., Özel, S., Sözcük Türleri, Ankara, 1983.
Lewis, G. L., Turkish Grammar, Oxford, 1997.
Mišševiš N., Potrţ, M. (eds), Kontekst i značenje, Rijeka, 1987.
PREDUSLOVI:
Nema posebnih nastavnih preduslova za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA:
Upoznavanje sa gramatiţkim sistemom savremenog turskog jezika. (2)
Fonotaktiţka i morfotaktiţka pravila savremenog turskog jezika. (2)
Morfološka i morfosintaktiţka obiljeţja savremenog turskog jezika. (2)
Specifiţnosti pridjevskih i imenskih sintagmi u savremenom turskom jeziku. (2)
Sintaksa sintagme u savremenom turskom jeziku. (2)
Sintaksa imenske reţenice u savremenom turskom jeziku. (2)
Sintaksa glagolske nesloţene reţenice u savremenom turskom jeziku. (2)
Asindetske sloţene reţenice u savremenom turskom jeziku. (2)
Sintaksa infinitnih formi u savremenom turskom jeziku. (2)
31
Sintaksa sintagme s glagolskim participom u savremenom turskom jeziku. (2)
Sintaksa sintagme s proparticipom u savremenom turskom jeziku. (2)
Sintaksa gerundnog segmenta u reţenici savremenog turskog jezika. (2)
Reţenice u kojima je subordinacija izraţena pomošu diye i derken. (2)
Zavisnosloţene reţenice u turskom jeziku. (2)
Deiksa (personalna, temporalna i spacijalna) kao mjesto susreta gramatike i vanjeziţne
stvarnosti u savremenom turskom jeziku. (2)
CILJEVI KURSA
Osnovni cilj ovog predmeta jeste da se student upozna sa gramatiţkim sistemom
savremenog turskog jezika i sintaktiţkim i semantiţkim reţeniţnim ustrojstvom u
savremenom turskom jeziku.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Spremnost kandidata za sintaktiţku i semantiţku analizu tekstova u savremenom turskom
jeziku.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
Predavanja
Individualni istraţivaţki projekti.
Nastava se izvodi na bosanskom/turskom jeziku.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada (studije sluţaja) u
kojem student treba povezati teorijske koncepte sa empirijskim stanjem.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAX. BODOVI
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
32
13. Izborni predmeti
13.1. Izborni predmeti za usmjerenje BOSANSKI JEZIK
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
Bosanska redakcija staroslavenskoga jezika
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Bosanski jezik
SMJER Bosanski jezik
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (15 ţ.) -
ispitivaţ
Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.
(15 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon +387 (0)35 306 330
Fax +387 (0)35 251 583
Telefon (kancelarija) +387 (0)35 306 362
Web strana fakulteta http://www.ff.untz.ba/
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Damjanoviš, Stjepan, 2004. Glagoljica na tlu današnje BiH, pp 73-85, u Spomen-spis,
povodom 90. obljetnice roŤenja dr. fra Ignacija Gavrana, Zagreb, ISBN 953-97916-3-
4
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2011. Bosanični pravni tekstovi u srednjovjekovnoj Bosni,
Gradaţac: JU Javna biblioteka „Alija Isakoviš―, 267 str.
Damjanoviš, Stjepan 2003. Staroslavenski jezik. Četvrto, popravljeno i dopunjeno
izdanje, Zagreb: Hrvatska sveuţilišna naklada.
Jahiš, Dţevad, 1999, Trilogija o bosanskom jeziku, Linguos, Sarajevo.
Grupa autora, 1983, Pisana riječ u Bosni i Hercegovini, Sarajevo.
Damjanoviš, Stjepan, 2002, Slovo iskona, Staroslavenska/starohrvatska čitanka,
Matica hrvatska: Zagreb.
33
Grupa autora 1974. Starija knjiţevnost, Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika, 350
str.
Jahiš, Dţevad, Haliloviš, Senahid, Pališ, Ismail, 2000. Gramatika bosanskoga jezika,
Zenica: Dom štampe.
ĐorŤiš, Petar, 1987. Istorija srpske širilice, Beograd.
Kuna, Herta, 1973. Bosanski rukopisni kodeksi u svjetlu juţnoslavenskih redakcija
staroslavenskog jezika, Izdanja Muzeja grada Zenice, sv. 3, str. 89-102.
Jerkoviš, Vera, 1975. Paleografska i jezička ispitivanja o Čajničkom jevanĎelju, Novi
Sad: Matica srpska.
Juriš-Kappel, Jagoda, 2001. Rukopisi krstjanina Radosava u svjetlu dosadašnjih
istraţivanja – u: Zbornik radova, Drugi hrvatski slavistički kongres, Zagreb, str. 225-
232.
Juriš-Kappel, Jagoda, 2005. Kopitarovo ţetveroevanŤelje – u: DRUGI Hercigonjin
zbornik / uredio Stjepan Damjanović, Zagreb: Hrvatska sveuţilišna naklada.
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija glavnih brojeva u bosansko-humskim
poveljama od 12. do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za
jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 4, Cetinje, ISSN 1800-7007, (147-
156)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Jeziţne osobitosti bosaniţnih pravnih dokumenata iz
15.
stolješa pisanih u „Sutisci―, Zbornik radova sa znanstvenog skupa Stoljeća
Kraljeve Sutjeske, Kraljeva Sutjeska - Sarajevo, (33-50)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Razvoj poluglasa u nekim bosansko-humskim
poveljama, Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696,
(117-124)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, Jamakosmanoviš, Zumreta, 2010. Natpis Boţiška Banoviša
kao medij i njegove jeziţne osobitosti, Zbornik radova sa naučnog
skupa Kulturno-historijsko i prirodno naslijeĎe općine Banovići, Tuzla - Banoviši,
(37-42)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Bosanski knjiţevni jezik (Prvi razvojni period od 9.
do 15. stolješa), Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga
knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696,
(137-160)
Grickat, Irena, 1961-1962. Divoševo jevanĎelje, Juţnoslovenski filolog XXV,
Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik, 227-293.
DODATNA LITERATURA
Ţagar, Mateo, 2007. Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Zagreb 2007.
Ţremošnik, Gregor, 1948. Bosanske i humske povelje srednjega vijeka – u: Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. III, Sarajevo.
Ţremošnik, Gregor, 1950. Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka II – u: Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. IV-V, Sarajevo.
Ţremošnik, Gregor, 1951. Bosanske i humske povelje srednjega vijeka – u: Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. VI, Sarajevo.
Skok, Petar 1971-1973. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-III,
Zagreb: JAZU.
34
Nikoliš, Marijana (2011), “Glagoljska i ćirilometodska tradicija meĎu bosanskim
franjevcima,” Gradovrh, Ţasopis za knjiţevno-jeziţna, društvena i prirodoznanstvena
pitanja,
Ostala literatura uvrstit še se naknadno, ovisno o zanimanjima polaznika
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
- Prvi slavenski knjiţevni jezik (2 ţ.);
- Bosanski staroslavenski jezik (2 ţ.);
- Perodizacija bosanske redakcije staroslavenskoga jezika (2 ţ.);
- Spomenici (3 ţ.);
- Pismo (3 ţ.);
- Glagoljiţni tekstovi (3 ţ.);
- Širiliţni tekstovi (3 ţ.);
- Latiniţni tekstovi (2 ţ.);
- Bosaniţni tekstovi (2 ţ.);
- Fonetika i fonologija (2 ţ.);
- Morfologija (2 ţ.);
- Sintaksa (2 ţ.);
- Leksika (2 ţ.).
CILJEVI KURSA
- Upoznavanje sa srednjovjekovnom bosanskom pisanom graŤom;
- Sticanje sposobnosti razlikovanja i razumjevanja srednjovjekovnih tekstova;
- Njegovanje srednjovjekovnoga naslijeŤa.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
- Sluţenje dostupnom literaturom i elektroniţkim izvorima;
- Razvijanje vještina samostalnog rada s dodijeljenim tekstom;
- Naţini sluţenja primarne i sekundarne graŤe;
- Razvijanje interdisciplinarnog pristupa.
NASTAVNE METODE
Predavanja, rad na preporuţenim tekstovima, seminarski radovi (projektni zadaci)
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
35
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
Bosanski jezik i javna komunikacija
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Bosanski jezik
SMJER Bosanski jezik
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Marica Petroviš, doc. (9 ţ.) -
ispitivaţ
Dr. sc. Alma Ţarkiš, doc. (7 ţ.)
Dr. sc. Izet Beširoviš, doc. (7 ţ.)
Dr. sc. Sead Nazibegoviš, doc. (7 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta Tihomila Markoviš br. 1. Tuzla
Telefon +387 (0)35 306 330
Fax +387 (0)35 251 583
Telefon (kancelarija) +387 (0)35 306 362
Web strana fakulteta http://www.ff.untz.ba/
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Haliloviš, Pališ, Šehoviš, Rječnik bosanskoga jezika, 2011, Sarajevo
Dţ. Jahiš, S. Haliloviš, I. Pališ, 2000, Gramatika bosanskoga jezika, Zenica
Haliloviš, Senahid, Pravopis bosanskoga jezika, 2004, Sarajevo
RiŤanoviš, Muhamed, 1988, Jezik i njegova struktura, Sarajevo
Klaiš, Bratoljub, (1978), Rječnik stranih riječi, Zagreb
Pintariš, Neda, 2002, Pragmemi u komunikaciji, Zavod za lingvistiku FF Zagreb
Škiljan, Dubravko, 2000, Javni jezik, Izdanja Antibarbarus,
36
Demiroviš, Enver, (2000), Javnost- pretpostavke konstituiranja ovog fenomena u
BiH, Sarajevo
Osmanţeviš, Enes, Demokratičnost www komuniciranja, 2009, Sarajevo, Stifting
Herman, Edvard& Robert Makţesni, 2004, Globalni mediji, Beograd, Clio
Grupa autora, Kako pisati za medije, 2005, dogaŤaji-vijesti-izvještaji, Sarajevo
Novi mediji, teorija i praksa, komunikacije u svijetu koji se mijenja, 2003, Zbornik
radova, Sarajevo
Teorija i mogućnost primjene pragmalingvistike (zbornik), 1999, HDPL, Zagreb –
Rijeka
Radojkoviš, M& Stojkoviš, Branimir, 2009, Informaciono-komunikacioni sistemi,
Clio
DODATNA LITERATURA
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga (gl. ur. Antun Vujiš) Pro leksis i
Veţernji list, Zagreb, 2005-2007;
Ţerepinko, D. (2012.): Komunikologija: Kratki pregled najvaţnijih teorija, pojmova i
principa; Veleuţilište u Varaţdinu, Varaţdin
Kovaţec, A. (2001). Ferdinand de Saussure i strukturalizam, u Z. Glovacki-Bernardi
(ur.), Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.
Zgusta, Ladislav, (2006), Lexicography then and now, Tübingen, Max Niemeyer
Samardţija, Marko, (1995), Leksikologija hrvatskoga jezika, Zagreb, Školska knjiga
Šipka, Danko, (1998), Uvod u leksikologiju i srodne discipline, Novi Sad, Matica
srpska
Dragiţeviš, Rajna, (2007), Leksikologija srpskog jezika, Beograd, Zavod za
udţbenike
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA - Šta je jezik; — ţemu sluţi i od ţega se sastoji? Bosanski standardni jezik i b/h/s/cg
sistem
- Sredstva javne komunikacije,
- Jezik javne komunikacije,
- Lingvistika javne komunikacije,
-Stilovi javne komunikacije
- Šta je komunikacija, a šta komunikologija
- Sadrţaj komunikacije,
- Oblici komunikacija,
- Oblici i komponente ljudske komunikacije,
- Teorije o komunikaciji,
CILJEVI KURSA
Definiranje komunikacije i njezinih oblika te stanje u komunikaciji u BiH
Teorije o komunikaciji i mogušnost nijhove primjene u jeziku u BiH
Barijere (jeziţne) u komunikaciji u BiH
Razlike izmeŤu personalne, interpersonalne, grupne s jedne strane i javne komunikacije u
BiH
Specifiţnost standardnoga jezika (bosanskoga) kojim se sluţe u javnoj komunikaciji
Tri razine promatranja jezika u komunikaciji(F. Greg):
37
Semantiţka
Sintaktiţka
Pragmatiţka (više pozornosti)
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
- Razumijevanje problematike javne komunikacije, rješavanje problema razliţite
sloţenosti individualno i u timu, prezentacijau pisanome i verbalnome obliku;
- Umiješe fokusirane, argumentirane rasprave;
- Umiješe samostalnog kritiţkog prosuŤivanja i artikulacije teorijskih, problemskih i
metodskih pretpostavki istraţivaţkoga rada;
- Studenti še steši praktiţna znanja o javnoj komunikaciji u BiH, na bosanskome jeziku
- Rad na konkretnim primjerima iz medija potaknut še ih se na samostalan istraţivaţki
rad.
NASTAVNE METODE
Predavanja, rad na preporuţenim tekstovima, seminarski radovi (projektni zadaci)
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
38
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA
Dijalektološka istraţivanja bosanskohercegovačkih govora
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Bosanski jezik
SMJER Bosanski jezik
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe -
Eksperimentalne vjeţbe -
NASTAVNIK Dr. sc. Refik Buliš, vanr. prof. (30 ţ.) -
ispitivaţ
ASISTENT -
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE Istaknuto na vratima ureda predmetnog
nastavnika
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00387 35 306 331
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Beliš, Aleksandar (1999): ―O znaţaju zapadnog štokavskog govora za istoriju
srpskohrvatskog jezika‖, Istorija jezika, Zavod za udţbenike i nastavna sredstva,
(Izabrana dela Aleksandra Beliša, t. 7), Beograd
Bosanskohercegovački dijalektološki zbornici (I–X), Institut za jezik, Sarajevo
Brozoviš, Dalibor (1961–1962), ―O jednom problemu naše historijske dijalektologije.
Stara ikavsko-jekavska granica‖, Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV–V, Novi Sad
Brozoviš, Dalibor (1963), ―O rekonstrukciji predmigracionog mozaika
hrvatskosrpskih dijalekata‖, Filologija, Zagreb
Brozoviš, Dalibor (1973), ―O predmigracionom mozaiku hrvatskosrpskih dijalekata
na podruţju SR Bosne i Hercegovine‖, Radovi III, Muzej grada Zenice, Zenica
Brozoviš, Dalibor, Pavle Iviš (1988), Jezik, srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili
srpski, Jugoslavenski leksikografski zavod ―Miroslav Krleţa‖, Zagreb
Buliš, Refik (2002), Pitanje ikavizama u ranim pisanim spomenicima s tuzlanskog
područja, Hercegovina, Mostar, 159–173;
Buliš, Refik (2002), Razvoj dijalektologije u Bosni i Hercegovini i njezini zadaci u
narednom periodu, Bosanski jezik, 3, Prava rijeţ, Tuzla, 57 – 79;
Buliš, Refik (2003), ―Pitanje ikavskog supstrata u govorima tuzlanskoga kraja‖,
Knjiţevni jezik, Institut za jezik u Sarajevu, Sarajevo
Buliš, Refik (2003), Ikavizmi u govorima tuzlanskoga kraja, Zbornik Filozofskog
fakulteta, 4, Tuzla, 264–105;
39
Buliš, Refik (2003), Odnos ekavsko-jekavskih govora tešanjsko-maglajskoga kraja
prema drugim bosanskim ekavsko-jekavskim govorima, Zbornik Filozofskog fakulteta
(u pripremi za štampu).
Buliš, Refik (2003), Pitanje ikavskog supstrata u govorima tuzlanskoga kraja,
Knjiţevni jezik, 21/1, Sarajevo, 40–52;
Buliš, Refik (2004), Ekavska zamjena dugog jata u govorima Tešnja i Maglaja prema
popunjenim kvestionarima «Pitanja o govoru prostoga naroda» iz 1897. godine,
Pismo, 2, Sarajevo;
Buliš, Refik (2004), Razlike izmeĎu bosanskog, hrvatskog i srpskog standardnog
jezika (na primjerima iz administrativnog stila), Zbornik Filozofskog fakulteta, 5,
Tuzla;
Buliš, Refik (2004), Zamjena dugog jata u govoru Bošnjaka Novog Šehera kod
Maglaja, Knjiţevni jezik, 22/2, Sarajevo;
Buliš, Refik (2006), Jedna narodna hipoteza o porijeklu ekavizama u govorima
tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 7, 138–
147.
Buliš, Refik (2007), Predakcenatske duţine u arhaiţnijim govorima ţiviniţkoga kraja
uz gornji tok Spreţe, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 8, sv. 2, Tuzla,
89–92.
Buliš, Refik (2007), Zamjena dugog jata u govoru Bošnjaka Srebrenice, Knjiţevni
jezik, 23/1, Institut za jezik, Sarajevo, 65–70.
Buliš, Refik (2008), Oblici i akcenti bosanskohercegovačkih toponima, etnika i
ktetika u Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika i standardnome bosanskom jeziku,
Bosanski jezik, 5, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 133–148.
Buliš, Refik (2008), Supstitucija vokala a vokalom e u ekavsko-jekavskim govorima
tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 8, sv. 1,
Tuzla, 89–92.
Buliš, Refik (2009), Neke osobenosti leksike u ekavsko-jekavskim govorima
tešanjsko-maglajskoga kraja, Bosanski jezik, 6, Filozofski fakultet Univerziteta u
Tuzli, Tuzla, 37–45;
Buliš, Refik (2010), Iz sintakse padeţa ekavsko-jekavskih govora tešanjsko-
maglajskoga kraja, Bosanski jezik, 7, Filozofski fakultet, Tuzla, 57–68;
Buliš, Refik (2010), Zamjena dugog jata u ekavsko-jekavskim govorima tešanjsko-
maglajskoga kraja, Pismo, god. VIII, br. 1, Bosansko filološko društvo, Sarajevo;
Buliš, Refik (2010), Zamjena dugog jata u govoru naselja Repnik kod Banoviša,
Zavod za zaštitu I korištenje kulturno-historijskog I prirodnog naslijeŤa Tuzlanskog
kantona I Opšina Banoviši, Tuzla – Banoviši, 117-120;
Buliš, Refik (2011), Iseljavanje bošnjaţkog stanovništva iz Slavonije krajem
sedamnaestog stolješa kao moguši izvor ekavizama u ekavsko-jekavskim govorima
tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova, MeŤunarodni nauţni simpozij ―Bosna I
Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas‖, Tuzla, 695–708.
Buliš, Refik (2011), Porijeklo ekavizama u govorima tešanjsko-maglajskoga kraja,
Bosanski jezik, 8, Filozofski fakultet, Tuzla, 91–136.
Buliš, Refik (2013), Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskoga kraja, Centar za
kulturu i obrazovanje Tešanj.
Iviš, Pavle (1961–1962), ―Prilog rekonstrukciji predmigracione dijalekatske slike
srpskohrvatske jeziţke oblasti‖, Zbornik za filologiju i lingvistiku, IV–V, Novi Sad
Iviš, Pavle (1994): Srpskohrvatski dijalekti. Njihova struktura i razvoj, Izdavaţka
40
knjiţarnica Zorana Stojanoviša, Novi Sad
Petroviš, Dragoljub (1970), „Prilog poznavanju muslimanskih govora zapadne
Bosne―, Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, knj. XIII/1, Novi Sad
Vukoviš, Jovan (1963), „Bosanski i hercegovaţki ijekavski govorni tipovi (u svetlu
rašţlanjivanja ijekavskog nareţja)―, Glasnik Zemaljskog muzeja u Sarajevu,
Etnologija, n.s., sv. XVIII, Sarajevo
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
- Razvoj dijalektologije u Bosni i Hercegovini i njezini zadaci u narednom periodu;
- Dosadašnja dijalektološka istraţivanja bosanskohercegovaţkih govora;
- Metodologija dijalektoloških istraţivanja na terenu;
- Kvestionari;
- SreŤivanje i analiza dijalekatske graŤe;
- Bosanskohercegovaţki lingvistiţki atlas;
CILJEVI KURSA
Osposobljavanje kandidata za samostalan istraţivaţki rad u oblasti dijalektologije i
sociolingvistike
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Potpuno savladavanje metodologije terenskog istraţivanja, sreŤivanja sakupljene graŤe i
samostalno pisanje nauţnog rada
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste predavanja i individualni projekti.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
41
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
Jezik bosaničnih tekstova u historiji bosanskog jezika
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Bosanski jezik
SMJER Bosanski jezik
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Amira Turbiš-Hadţagiš, vanr. prof.
(15 ţ.) – ispitivaţ
Dr. sc. Marijana Nikoliš, doc. (15 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon +387 (0)35 306 330
Fax +387 (0)35 251 583
Telefon (kancelarija) +387 (0)35 306 362
Web strana fakulteta http://www.ff.untz.ba/
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2011. Bosanični pravni tekstovi u srednjovjekovnoj Bosni,
Gradaţac: JU Javna biblioteka „Alija Isakoviš―, 267 str.
Damjanoviš, Stjepan 2003. Staroslavenski jezik. Četvrto, popravljeno i dopunjeno
izdanje, Zagreb: Hrvatska sveuţilišna naklada.
Jahiš, Dţevad, 1999, Trilogija o bosanskom jeziku, Linguos, Sarajevo.
Grupa autora, 1983, Pisana riječ u Bosni i Hercegovini, Sarajevo.
Damjanoviš, Stjepan, 2002, Slovo iskona, Staroslavenska/starohrvatska čitanka,
Matica hrvatska: Zagreb.
Gabriš-Bagariš, Darija 2005. Crkvenoslavensko i narodno u bosansko-
hercegovaţkim epigrafskim spomenicima od 12. do 18. st. – u: DRUGI Hercigonjin
zbornik / uredio Stjepan Damjanović, Zagreb: Hrvatska sveuţilišna naklada.
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija liţnih zamjenica ja i ti u bosaniţnim
pravnim tekstovima od 12. do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA,
časopis za jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 3, Cetinje, ISSN
1800-7007, (213-229)
42
Grupa autora 1974. Starija knjiţevnost, Sarajevo: Zavod za izdavanje udţbenika, 350
str.
ĐorŤiš, Petar, 1987. Istorija srpske širilice, Beograd.
Jahiš, Dţevad, Haliloviš, Senahid, Pališ, Ismail, 2000. Gramatika bosanskoga jezika,
Zenica: Dom štampe.
Jerkoviš, Vera, 1975. Paleografska i jezička ispitivanja o Čajničkom jevanĎelju, Novi
Sad: Matica srpska.
Juriš-Kappel, Jagoda, 2001. Rukopisi krstjanina Radosava u svjetlu dosadašnjih
istraţivanja – u: Zbornik radova, Drugi hrvatski slavistički kongres, Zagreb, str. 225-
232.
Juriš-Kappel, Jagoda, 2005. Kopitarovo ţetveroevanŤelje – u: DRUGI Hercigonjin
zbornik / uredio Stjepan Damjanović, Zagreb: Hrvatska sveuţilišna naklada.
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija glavnih brojeva u bosansko-humskim
poveljama od 12. do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za
jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 4, Cetinje, ISSN 1800-7007, (147-
156)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Jeziţne osobitosti bosaniţnih pravnih dokumenata iz
15.
stolješa pisanih u „Sutisci―, Zbornik radova sa znanstvenog skupa Stoljeća
Kraljeve Sutjeske, Kraljeva Sutjeska - Sarajevo, (33-50)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Razvoj poluglasa u nekim bosansko-humskim
poveljama, Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (117-124)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, Jamakosmanoviš, Zumreta, 2010. Natpis Boţiška Banoviša
kao medij i njegove jeziţne osobitosti, Zbornik radova sa naučnog skupa Kulturno-
historijsko i prirodno naslijeĎe općine Banovići, Tuzla - Banoviši, (37-42)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, Dţaniš Almira, 2011. Jeziţne osobitosti krajišniţkih pisama
18. stolješa, Zbornik radova: MeĎunarodni naučni simpozij „Bosna i Hercegovina od
dolaska Osmanlija do danas, Tuzla, (733-738)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Bosanski knjiţevni jezik (Prvi razvojni period od 9.
do 15. stolješa), Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga
knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696,
(137-160)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2006. Jeziţne osobitosti krajišniţkih pisama 17. stolješa,
Riječki filološki dani, knj. 6, (Zbornik radova s MeŤunarodnoga znanstvenog skupa
Rijeţki filološki dani odrţanoga u Rijeci od 18. do 20. studenoga 2004), Rijeka,
ISBN 953-6104-51-2, (285-296)
Truhelka, Širo, 1889, Bosanţica. Prinos bosanskoj paleografiji, Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu I (4), 79.
Vego, Marko, 1970. Zbornik srednjovjekovnih natpisa Bosne i Hercegovine, knj. I-
IV, Sarajevo: Izdanje zemaljskog muzeja.
DODATNA LITERATURA
Ţagar, Mateo, 2007. Grafolingvistika srednjovjekovnih tekstova, Zagreb 2007.
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Prilog kulturnoj baštini : dva krajišniţka pisma iz 17.
stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za jezikoslovna, knjiţevna i
kulturna pitanja, br. 4, Cetinje, ISSN 1800-7007, (61-68)
AnŤeliš, Pavao, 1960-1961. Revizija ţitanja Kulinove ploţe, Glasnik zemaljskog
43
muzeja, Arheologija, sv. 15-16, Sarajevo.
Ţremošnik, Gregor, 1948. Bosanske i humske povelje srednjega vijeka – u: Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. III, Sarajevo.
Ţremošnik, Gregor, 1950. Bosanske i humske povelje srednjeg vijeka II – u: Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. IV-V, Sarajevo.
Ţremošnik, Gregor, 1951. Bosanske i humske povelje srednjega vijeka – u: Glasnik
Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Nova serija, sv. VI, Sarajevo.
Gošiš, Nevenka 1989. Sto pedeset godina publikovanja i prouţavanja Povelje bana
Kulina – u: Osamsto godina Povelje bosanskog bana Kulina (1189-1989), ANUBiH,
Posebna izdanja, Knjiga CX; Odjeljenje društvenih nauka, knj. 23, Sarajevo, str. 45-
59.
Grickat, Irena, 1961-1962. Divoševo jevanĎelje, Juţnoslovenski filolog XXV,
Beograd: Institut za srpskohrvatski jezik, 227-293.
Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici genitiva, Bosanski jezik. Ţasopis za kulturu
bosanskoga knjiţevnog jezika, Tuzla, str. 86-96.
Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici dativa i lokativa, Didaktiţki putokazi, Ţasopis za
bosansku nastavu i praksu, Zenica, str. 67-69.
Skok, Petar 1971-1973. Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, I-III,
Zagreb: JAZU.
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Latiniţna transliteracija krajišniţkih pisama,
Gradovrh, Časopis za knjiţevno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja,
Matica hrvatska, god. II, br. 2, Tuzla, (115-120)
Ostala literatura uvrstit še se naknadno, ovisno o zanimanjima polaznika
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
- Prva stolješa bosaniţne pismenosti;
- Pisana rijeţ u Bosni i Hercegovini (predstandardni i standardni period);
- Transliteracija i transkripcija srednjovjekovnih bosaniţnih tekstova; Bosaniţna
epigrafika (transliteracija);
- Kodeksi (transliteracija);
- Bosaniţni pravni tekstovi (transliteracija);
- Aleksandrida (transliteracija odlomka)
- Ustrojstvo srednjovjekovnih bosaniţnih tekstova: skupovi tekstova raznolikih po
jeziku i po funkciji; „Parcijalna metoda― – pojedinaţna analiza svakoga teksta na
grafijsko-ortografskoj, fonološkoj i morfološkoj razini, tvorba rijeţi, sintaksa i
objedinjavanje rezultata;
- „Sintetiţka metoda― – analiza svih tekstova s polazišta da su oni jedinstveno jeziţno
ostvarenje; Odnos staroslavenskih jeziţnih osobina i osobina bosanskih idioma s
obzirom na starinu teksta, porijeklo pisca (pisara, klesara), mjesto nastanka teksta i
njegovu funkcionalnu usmjerenost;
- Interferiranje štokavskih i staroslavenskih elemenata u srednovjekovnim bosaniţnim
tekstovima; Staroslavensko i starobosansko u bosaniţnim srednjovjekovnim
tekstovima;
- Krajišniţka pisma (transliteracija);
- Jezik krajiških pisama pisanih bosanţicom od 15. do 19. stolješa;
- Bosanţica u 20. stolješu (ostaci).
44
CILJEVI KURSA
- Razvijanje kompetencija kod studenata za ţitanje i tumaţenje tekstova pisanih
bosanţicom u historiji bosanskoga knjiţevnog jezika;
- Prikupljanje, izdavanje i prezentiranje bosaniţnih tekstova;
- Direktni kontakt s jeziţnim ţinjenicama;
- Odrediti vremensko trajanje bosaniţne pismenosti;
- Doprinos bosaniţnih tekstova kontinuitetu razvoja bosanskoga knjiţevnog jezika;
- Osvijestiti vaţnost poznavanja bosaniţne sastavnice kao dijela bosanske kulture;
- Savladavanje teorijskih pretpostavki za interdisciplinarni pristup srednjovjekovnim
tekstovima;
- Savladavanje vještina za samostalno znanstveno istraţivanje na bosaniţnoj izvornoj
graŤi;
- Unaprijediti kritiţki pristup prouţavanju jeziţnih osobitosti bosaniţnih tekstova.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
- Primijena opše teorijske spoznaje o bosaniţnome pismu i njegovu povijesnom
razvoju;
- Transliteracija, transkripcija, jeziţna analiza;
- Rad na konkretnoj povijesnoj bosaniţnoj graŤi poticat še doktorante na samostalan
istraţivaţki rad;
- Znaţaj razumijevanja uloge bosaniţnih tekstova u historiji bosanskoga knjiţevnog
jezika;
- Kroz ovaj kolegij svladat še se naţini i metode objavljivanja jeziţne povijesne graŤe
u kontekstu koriššenja spoznaja koje proizlaze iz stjecanja znanja iz bosaniţne
jeziţne povijesti u historiji bosanskoga knjiţevnog jezika.
NASTAVNE METODE
Predavanja, rad na preporuţenim tekstovima, seminarski radovi (projektni zadaci)
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
45
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
STILISTIKA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Bosanski jezik
SMJER Bosanski jezik
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost, Engleski jezik
i knjiţevnost, Njemaţki jezik i knjiţevnost,
Turski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Alma Ţišiš, doc. (16 ţ.) – ispitivaţ
Dr. sc. Izet Beširoviš, doc (7 ţ.)
Dr. sc. Sead Nazibegoviš, doc. (7ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 035 252-188
Fax
Telefon (kancelarija) 035 252-188
Web strana fakulteta
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Ţarkiš, M., Uvod u stilistiku, Beograd, 2002.,
Ţarkiš, M., Fonika stiha, Beograd, 1992.,
Ţarkiš, M., Pojmovnik rime, Beograd-Banjaluka, 2001.,
Guiraud, P., Stilistika, Sarajevo, 1964.,
Katniš-Bakaršiš, M., Stilistika, Sarajevo, 2001.,
Lotman, J., Struktura umjetniţkog teksta, Zagreb, 2001.,
Milinkoviš, M., Retorika, Uţice, 2004.
DODATNA LITERATURA
Goody, E., Questions and politeness: strategies in social interaction, London, 1978.,
Pranjkoviš, I., Sintaksiţke rasprave, Zagreb, 2001.,
Siliš, J., Od reţenice do teksta, Zagreb, 1984.,
46
Skubalanka, T., O stylu poetyckim i innych stylach języka, Lublin,1995.,
Solar, M., Teorija knjiţevnosti, Zagreb, 1997.,
Suriano, G.R., Great American Speeches, New York, 1993.,
Wierzbicka, A., Cross-Cultural Pragmatics, Berlin, New York, 2003.,
Wierzbicka, A., E., Wolański, A., Zdunkiewicz-Jedynak, D., Podstawy stylistyki i
retoryki, Warszawa, 2008.
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
Opšta stilistiţka pitanja (1 sat); Razvoj stilistike (1 sat); Knjiţevnoumjetniţki stil (3 sata);
Nauţni stil (2 sata); Administrativni stil (2 sata); Razgovorni stil (2 sata); Publicistiţki
stil (2 sata); Reklamni stil (2 sata); Stripovni stil (2 sata); Retoriţki stil (3 sata);
Esejistiţki stil (2 sata); Scenaristiţki stil (2 sata); Stilske figure i tropi (6 sati);
CILJEVI KURSA
Upoznavanje studenata sa: opštim stilistiţkim pitanjima, odnosom stilistike i drugih
nauţnih disciplina, funkcionalnim stilovima i njihovim glavnim karakteristikama.
Podsticanje i podrţavanje razvoja intelektualnih vještina kod studenata u smislu primjene
steţenih znanja. UnapreŤivanje njihovih vještina pisanog i verbalnog izraţavanja.
Poboljšavanje sposobnosti studenata koje se odnose na njihov kontinuirani rad,
omogušavanje njihovog aktivnog uţešša u svim nastavnim aktivnostima i obavezama
primjenjujuši interaktivni nastavni pristup.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Uspješni studenti, koji su tokom nastavnog procesa kontinuirano izvršavali svoje
obaveze, biti še osposobljeni da:
koriste relevantnu literaturu,
pravilno razumiju opšta stilistiţka pitanja, odnos stilistike i drugih nauţnih disciplina,
funkcionalne stilove i njihove glavne karakterisitike,
steţena znanja prezentiraju u pisanoj ili usmenoj formi,
poloţe završni ispit.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja postavljenih ciljeva kursa i kompetencija
studenata u toku kursa še se koristiti sljedeše metode:
- predavanja,
- teoretske (auditorne) vjeţbe,
- individualni i timski /grupni rad.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
47
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
13.2. Izborni predmeti za usmjerenje ENGLESKI JEZIK
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA
TEORIJA KONCEPTUALNE INTEGRACIJE U KOGNITIVNOJ LINGVISTICI
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Engleski jezik
SMJER Engleski jezik
ODSJECI Engleski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe 0
Eksperimentalne vjeţbe 0
NASTAVNIK Doc. dr. Sanja Berberoviš (10 ţ.) - ispitivaţ
Dr. sc. Marija Omaziš, vanr. prof. (10 ţ.)
Doc. dr. Nihada Delibegoviš Dţaniš (10 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
48
Telefon 00387 35 306 331
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Fauconnier, Gilles (2005). Compression and Emergent Structure, Language and
Linguistics 6.4. 523- 538.
Fauconnier, Gilles (1994). Mental Spaces. New York: Cambridge University Press.
Fauconnier, Gilles, Turner, Mark (2000). Compression and global insight. Cognitive
Linguistics 11- 3/4, Berlin- New York: Mouton de Gruyter, 283-304.
Fauconnier, Gilles, Mark Turner (2002). The Way We Think: Conceptual Blending
and the Mind’s Hidden Complexities. New York: Basic Books.
Turner, Mark (2007). Conceptual Integration, The Oxford Handbook of Cognitive
Linguistics, Dirk Geeraerts and Hubert Cuyckens (eds.), Oxford: Oxford University
Press, 377-393.
DODATNA LITERATURA
Barcelona, Antonio (2003). The case for a metonymic basis of pragmatic inferencing.
Evidence from jokes and funny anecdotes. Panther, Klaus-Uwe, Linda L. Thornburg,
eds. Metonymy and Pragmatic Inferencing. Amsterdam/Philadelphia: John
Benjamins, 81–102.
Coulson, Seana, Todd Oakley (2003). Metonymy and Conceptual Blending. In Klaus-
Uwe Panther and Linda Thornburg, (eds.) Metonymy and Pragmatic Inferencing.
Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins Publishung Company. available from
http://cogsci.ucds.edu/%7Ecoulson/metonymy-new.htm
Coulson, Seana; Todd Oakley (2005). Blending and coded meaning: Literal and
figurative meaning in cognitive semantics. Journal of Pragmatics 37. 1510-1536.
Coulson, Seana, Esther Pascual (2006). For the sake of argument: Mourning the
unborn and reviving the dead through conceptual blending. Annual Review of
Cognitive Linguistics 4. Amsterdam/ Philadelphia: John Benjamins Publishing
Company, 153-181.
Gibbs, Raymond Jr. W. (2000). Making good psychology out of blending theory. In:
Cognitive Linguistics 11. p. 347-358.
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
Teorije konceptualne metafore i metonimije (4)
Teorija mentalnih prostora (4)
Teorija konceptualne integracije (3)
Primjena teorije konceptulane integracije u lingvitistţkim istraţivanjima (3)
Teorija konceptualne integracije u frazeologiji (4)
Teorija konceptualne integracije u analizi diskursa (4)
Teorija konceptualne integracije u pragmatici (4)
Primjena teorije konceptulane integracije u istrţivanjima iz drugih oblasti (4)
CILJEVI KURSA
Upoznati studente osnovnim teorijama kognitivne lingvistike sa kojima je teorija
konceptualne integracije neraskidivo povezana.
Predstaviti osnovne postulate teorije konceptualne integracije.
49
Predstaviti mogušnosti primjene ove teorije na istraţivanja iz razliţitih registra.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra/kursa uspješni studenti, koji su tokom ţitavog nastavnog perioda
kontinuirano obavljali svoje obaveze, imat še razvijene sposobnosti kritiţkog
promišljanja o teoriji konceptualne integracije, te še biti osposobljeni da samostalno rade
na istraţivanjima koja se baziraju na primjeni teorije konceptualne integracije iz razliţitih
oblasti njihovog interesovanja.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
Predavanja
individualni projekti.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA
METAFORE U MIŠLJENJU I JEZIKU
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Engleski jezik
SMJER Engleski jezik
ODSJECI Engleski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
50
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe 0
Eksperimentalne vjeţbe 0
NASTAVNIK Dr. sc. Sanja Berberoviš, doc. (10 ţ.) -
(ispitivaţ)
Dr. sc. Mario Brdar, red. prof. (10 ţ.)
Dr. sc. Jasmina Haniš, doc. (10 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na email:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00387 35 306 331
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Gibbs, Raymond Jr. W., ed. (2008). The Cambridge Handbook of Metaphor and
Thought. New York: Cambridge University Press.
Kövecses, Zoltán (2010). Metaphor: A Practical Introduction. Second edition. New
York: Oxford University Press.
Kövecses, Zoltán (2005). Metaphor in Culture. Universality and Variation. New
York: Cambridge University Press.
Lakoff, George, Mark Johnson (1980). Metaphors We Live by. Chicago - London:
The University of Chicago Press.
Lakoff, George, Mark Johnson (1999). Philosophy in the Flesh: The Embodied Mind
and its Challenge to Western Thought. New York: Basic Books.
Lakoff, George, Mark Turner (1989). More Than Cool Reason: A Field Guide to
Poetic Metaphor. Chicago: University of Chicago Press.
Semino, Elena (2008). Metaphor in Discourse. Cambridge: Cambridge University
Press.
DODATNA LITERATURA
Dirven, René, Ralf Pörings, eds. (2003). Metaphor and Metonymy in Comparison and
Contrast. Berlin: Mouton de Gruyter.
Fauconnier, Gilles, Mark Turner (2002). The Way We Think: Conceptual Blending
and the Mind’s Hidden Complexities. New York: Basic Books.
Lakoff, George (1996) Moral Politics: How Liberals and Conservatives Think.
Chicago, IL: University of Chicago Press.
Musolff, Andreas (2004). Metaphor and Political Discourse: Analogical Reasoning
in Debates about Europe. London: Palgrave Macmillan.
Panther, Klaus-Uwe, Linda Thornburg (2004). The role of conceptual metonymy in
51
meaning construction. metaphorik.de 6: 91-116.
Radden, Günter, Zoltán Kövecses (1999). Towards a theory of metonymy. Panther,
Klaus-Uwe, Günter Radden, eds. (1999). Metonymy in Language and Thought.
(Human Cognitive Processing 4). Amsterdam/Philadelphia: John Benjamins, 17-59.
Stefanowitsch, Anatol, Stefan Th. Gries, eds. (2006). Corpus-based approaches to
metaphor and metonymy. Corpus-Based Approaches to Metaphor and Metonymy.
Berlin: Mouton de Gruyter.
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
U okviru kolegija še se obraŤivati sljedeše teme:
Klasiţna teorija metafore (2 sata)
Kognitivna teorija metafore (6 sata)
Kognitivna teorija metonimije (2 sata)
Interakcija metafore i konceptualne integracija (2 sata)
Metode identifikacije metafora (2 sata)
Metafora i kultura (4 sata)
Metafora u diskursu (metafora u knjiţevnosti, metafora u politici, metafora u nauci i
obrazovanju, metafora u reklamama) (10 sati)
multimodalna metafora (2 sata)
CILJEVI KURSA
Cilj kolegija je upoznati studente sa teorijskim i praktiţnim aspektima nauţnih
istraţivanja u okviru kognitivne teorije metafore. Kolegij daje pregled razvoja kognitivne
teorije metafore te primjenu ove teorije na razliţite lingvistiţke i nelingvistiţke
fenomene. Razmatra se primjena ove teorije i deskriptivni i teoretski problem i izazovi u
vezi ove teorije.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra/kursa uspješni studenti, koji su tokom ţitavog nastavnog perioda
kontinuirano obavljali svoje obaveze, jasnije še razumjeti kognitivno-lingvistiţki pristup
figurativnom jeziku, posebice metafori, spoznati bit i kompleksnost figurativnog
mišljenja kroz upotrebu figurativnog jezika i biti u mogušnosti da analiziraju metaforiţku
misao i jezik primjenjujuši relevantne kognitivno-lingvistiţke teorije.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
predavanja
individualni projekti.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
52
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
PRAGMATIKA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Engleski jezik
SMJER Engleski jezik
ODSJECI Engleski jezik i knjiţevnost,
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Doc. dr. Nihada Delibegoviš Dţaniš (10 ţ.)
- ispitivaţ
Dr. sc. Marija Omaziš, vanr. prof. (10 ţ.)
Doc. dr. Mirza Dţaniš (10 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00387 35 306 331
53
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Coulson, Seana. (2000). Semantic Leaps: Frame-shifting and Conceptual Blending in
Meaning Construction. Cambridge: Cambridge University Press.
Green, Georgia. (1996). Pragmatics and Natural Language Understanding. Mahwah,
NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
Grundy, P. (2000) Doing pragmatics. London: Arnold.
Levinson, S. C. (1983) Pragmatics. Cambridge : Cambridge U.P
Yule, G. (1996) Pragmatics. Oxford : Oxford University Press.
DODATNA LITERATURA
Chiaro, Delia. (1992). The Language of Jokes. London & New York: Routledge, pp.
4-16, 48-76,
100-121.
Coulson, Seana. (2000). "Frame-Shifting" in Semantic Leaps. Cambridge and New
York: Cambridge University Press, pp. 31-114
Gibbs, Raymond W. (1983). Do people always process the literal meanings of
indirect requests? Journal of Experimental Psychology: Learning, Memory, &
Cognition 9(3): 524-533.
Gibbs, R.W., Jr. (1999). Interpreting what speakers say and implicate. Brain &
Language 68: 466-485
Gibbs, Raymond W., Jr. (2002). A new look at literal meaning in understanding what
is said and implicated. Journal of Pragmatics 34: 457-486.
Grice, H.P. (1975). Logic and conversation. In Peter Cole and Jerry L. Morgan, (Eds.)
Syntax and Semantics, volume 3.New York: Academic Press, pp. 41-58
Sag, Ivan A. (1981). Formal semantics and extralinguistic context. In (Ed.) Peter
Cole, Radical Pragmatics. New York: Academic Press, pp.273-294.
Searle, John. (1992). Conversation. In (On) Searle on conversation. Amsterdam: John
Benjamins, pp. 7-30.
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
Semantika, pragmatika i komunikacija (3)
Govorni ţinovi (3)
Implikatura (3)
Konverzacija(3)
Metafora (6)
Humor (6)
Sarkazam (3)
Prozodija (3)
CILJEVI KURSA
Cilj ovog predmeta je sticanje znanja o jeziku u upotrebi, o uslovima uspješnog korištenja
jeziţkih jednica i struktura u kontekstu. Studenti še se upoznati sa razliţitim aspektima
odnosa jezika i konteksta njegove upotrebe. Studentima še se predstaviti grane lingvistike
s kojima je pragmatika povezana. TakoŤer še se predstaviti razliţiti nivoi pragmatiţke
analize.
54
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra/kursa uspješni studenti, koji su tokom ţitavog nastavnog perioda
kontinuirano obavljali svoje obaveze, imat še razvijene sposobnosti kritiţkog
promišljanja o osnovim pojmovima i naţelima pragmatike, te še biti osposobljeni da
samostalno rade na istraţivanjima koja se baziraju na primjeni teoretskog znanja steţenog
aktivnim uţeššem u nastavnom procesu, kao i da prezentiraju svoje istraţivanje u
usmenom i pismenom obliku.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
Predavanja
individualni projekti.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
AMERIČKA LINGVISTIKA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Engleski jezik
SMJER Engleski jezik
ODSJECI Engleski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
55
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Adisa Imamoviš, vanr. prof. (10 ţ.)
- ispitivaţ
Dr. sc. Sanel Hadţiahmetoviš-Jurida, doc.
(10 ţ.)
Dr. sc. Tanja Pavloviš, doc. (10 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE Istaknuto na vratima ureda predmetnih
nastavnika
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00387 35 306 331
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Croft, W., Cruse, A. D. (2004). Cognitive Linguistics. Cambrige University Press:
Cambrige
Filipovic, Rudolf (1963) L. Bloomfield i americka lingvistika, Suvremena lingvistika,
br. 2,
Koerner, E.F.K. (2002) Toward a History of American Linguistics . Routledge
Studies in the History of Linguistics. London-New York: Routledge
Radford, A. (1988) Transformational Grammar. Cambridge: Cambridge University
Press
Robins, R. H. (1997) A Short History of Linguistics. London: Longman
DODATNA LITERATURA
Boas, F. (1911). Introduction. In F. Boas (ed.), Handbook of American Indian
Languages, Vol. 1. Washington: Bureau of American Ethnology.
Bloomfield, L. (1933). Language. New York: Holt, Rinehart, and Winston.
Campbell, L. (1997). American Indian Linguistics: The Linguistic History of Native
America.
Chomsky, N. (1957). Syntactic Structures. The Hague: Mouton.
Chomsky, N. (1964). Aspects of the Theory of Syntax. Cambridge, MA: MIT Press.
Chomsky, N. (1981). Lectures on Government and Binding. Dordrecht: Foris
Chomsky, N. (1995b). The Minimalist Program. Cambridge, MA: MIT Press.
Chomsky, N. and Halle, M. (1968). The Sound Pattern of English. New York: Harper
and Row.
New York: Oxford University Press.
Labov, W. (1966). The Social Stratification of English in New York City. Washington,
56
DC:Center for Applied Linguistics.
Lakoff, G. (1987). Women, Fire, and Dangerous Things, What Categories Reveal
about the Mind, Chicago University Press, odabrana poglavlja
Lakoff, G., Johnson, M. (1980). Metaphors We Live By, The University of Chicago
Press, Chicago
Langacker, R. (1987). Foundations of Cognitive Grammar, vol . 1, Stanford
University Press: Stanford
Radford, A. (2004) Minimalist Syntax: Exploring the structure of English, Cambridge
University Press
Sapir, E. (1921). Language. New York: Harcourt, Brace, and Co.
Sapir, E. (1949). Selected Writings of Edward Sapir in Language, Culture, and
Personality
Taylor, J. (1989). Linguistic categorization, Prototypes in Linguistic Theory, Oxford
University Press, odabrana poglavlja
Taylor, J. (2002). Cognitive Grammar, Oxford University Press
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
Pojava strukturalizma u Americi: Franz Boas (2)
Leonard Bloomfield i bihejviorizam (2)
Etnolingvistika: Edward Sapir, Sapir-Whorfova hipoteza (2)
Generativna gramatika: rana teorija generativne gramatike, standardna teorija generativne
gramatike, proširena standardna teorija, Government and Binding, minimalistiţki pristup
(6)
Funkcionalno-tipološka lingvistika (6)
William Labov i pojava sociolingvistike (6)
Kognitivna lingvistika: teorija prototipa, teorija konceptualne metafore i metonimije,
kognitivna gramatika, teorija konceptualne integracije (6)
CILJEVI KURSA
Cilj kolegija je da se studenti pobliţe upoznaju sa lingvistiţkim teorijama i osnovnim
idejama u ameriţkoj lingvistici koja je dala neke od najrasprostranjenijih i
najpopularnijih lingvistiţkih teorija u svijetu. Sve su ove teorije imale velikoga utjecaja
na trendove i kretanja u svjetskoj lingvistici.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra uspješni studenti, še imati razvijene sposobnosti kritiţkog promišljanja
o raznim teorijama i pravcima u lingvistici, naroţito onima koje su obiljeţile lingvistiku
20. i 21. stolješa. Uspješni studenti še biti u mogušnosti ţitati i razumjeti recentnu
relevantnu literaturu iz ove oblasti i uraditi istraţivaţke projekte iz ove oblasti.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
Predavanja
individualni projekti
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
57
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA
JEZICI U KONTAKTU
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Engleski jezik
SMJER Engleski jezik
ODSJEK Engleski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Doc.dr. Tanja Pavloviš (10 ţ.) - ispitivaţ
Doc.dr. Jasmina Haniš (10 ţ.)
Doc.dr. Mirza Dţaniš (10 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti trogodišnjeg studija III ciklusa
Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI
KURSA
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
58
Telefon 00387 35 306 331
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Filipoviš, R., Teorija jezika u kontaktu, Uvod u lingvistiku jeziţnih dodira, Zagreb
1986.
Filipoviš, Rudolf (1990) Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: porijeklo – razvoj
– značenje. JAZU – Školska knjiga, Zagreb.
Gorup, Radmila J. Lexical Borrowing from German and English into Serbian and
Croatian.
Muhviš-Dimanovski, Vesna (1992) "Prevedenice – jedan oblik neologizama", RAD
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Knj. 446. Zagreb, 93-205.
Muhviš-Dimanovski, Vesna (2004) "New Concepts and New Words – How Do
Languages Cope With the Problem of Neology?", Collegium Antropologicum, 28.
Suppl. Zagreb, 139-146.
Myers-Scotton, Carol, Contact Linguistics, Bilingual Encounters and Grammatical
Outcomes, Oxford University Press 2002, odabrana poglavlja
DODATNA LITERATURA
Barnhart, Robert & Clarence (1989) "The Dictionary of Neologisms", Dictionaries –
Wörterbücher – Dictionnaires, (eds. Hausmann, F. J.; Reichmann, O.; Wiegand, E.),
Vol. I. Walter de Gruyter, Berlin – New York, 1159-1166.
Filipoviš, Rudolf. English as a word donor to other languages of Europe.
Graniš, Jagoda (2005) "Releksikalizacija: metajezik u antijeziku", Semantika
prirodnog jezika i metajezik semantike, Zbornik radova. HDPL, Zagreb – Split, 275-
286.
Honselaar, Wim (2002) "Newspeak, lexicography and computers", Lexical Norm and
National Languages. Lexicography and Language Policy in South-Slavic Languages
after 1989, (ed. Luţiš, R.). Verlag Otto Sagner, München, 102-108.
Mihaljeviš, Milica; Lana Hudeţek (1998) "Anglizmi u hrvatskom jeziku – normativni
problemi i leksikografska obradba", Jezična norma i varijeteti, HDPL, Zagreb – Rijeka,
335-341.
Muhviš-Dimanovski, Vesna (1993) "O potrebi jednog rjeţnika neologizama", Rječnik
i društvo, Zbornik radova. HAZU, Zagreb, 255-259.
Muhviš-Dimanovski, Vesna (1998b) "Neologizmi na razmeŤi jeziţne otvorenosti i
jeziţnoga purizma", Filologija, 30-31. HAZU, Zagreb, 495-499.
Muhviš-Dimanovski, Vesna (2005) Neologizmi: problemi teorije i primjene. FF
press, Zagreb.
Muhviš-Dimanovski, Vesna; Anita Skelin Horvat (2006) "O rijeţima stranoga
podrijetla i njihovu nazivlju", Filologija 46-47. Zagreb, 203-215.
Muljaţiš, Ţarko (1997/98) "Tri teţišta u prouţavanju jeziţnih elemenata 'stranog'
porijekla". Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 23-24. Zagreb, 265-
279.
PREDUVJETI:
Nema posebnih nastavnih preduslova za pohaŤanje ovog kursa.
59
SADRŢAJ KURSA
Uvod. Jeziţni dodiri. Jeziţno posuŤivanje. (2)
Historijski pregled. (2)
Bilingvizam/multilingvizam. Interferencija. (2)
Kulturna difuzija i akulturacija. (2)
Jezik davalac, jezik primalac, jezik posrednik. (2)
Evidentno posuŤivanje: posuŤenice, tipovi posuŤenica. (2)
Primarna i sekundarna adaptacija rijeţi stranog porijekla. (2)
Adaptacija rijeţi stranog porijekla na ortografskom nivou. (2)
Adaptacija rijeţi stranog porijekla na fonološkom nivou. (2)
Adaptacija rijeţi stranog porijekla na morfološkom nivou. (2)
Adaptacija vrsta rijeţi. (2)
Adaptacija rijeţi stranog podrijetla na semantiţkom nivou. (2)
Utjecaj posuŤenica na sintaktiţku normu. Stilistiţke funkcije posuŤenica. (2)
Latentno posuŤivanje: prevedenice (kalkovi). (2)
Tipovi prevedenica. (2)
CILJEVI KURSA
Ciljevi kursa su: upoznavanje sa osnovnim idejama, konceptima i terminologijom
kontaktne lingvistike. Osposobljavanje kandidata za istraţivaţki rad iz kontaktne
lingvistike, prouţavanje i analizu rezultata jeziţnih dodira na razliţitim nivoima
adaptacije rijeţi stranog porijekla.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Spremnost kandidata za pravilno tumaţenje pojmova iz kontaktne i kontrastivne
lingvistike, otkrivanje, prepoznavanje i analiziranje rezultata jeziţnih dodira, rješavanje
istraţivaţkih zadataka iz podruţja kontrastivne i kontaktne lingvistike. Spremnost
kandidata za razumijevanje recentne relevantne literature iz ove oblasti i izradu
istraţivaţkih projekata iz ove oblasti.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
Predavanja
Individualni istraţivaţki projekti.
Nastava se izvodi na engleskom jeziku.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada (studije sluţaja) u
kojem student treba povezati teorijske koncepte sa empirijskim stanjem.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
60
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAX. BODOVI
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
13.3. Izborni predmeti za usmjerenje NJEMAČKI JEZIK
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
ISTRAŢIVAČKI SEMINAR
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Njemaţki jezik
SMJER Njemaţki jezik
ODSJECI Njemaţki jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Meliha Hrustiš, vanr. prof. (30 ţ.) -
ispitivaţ
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 035 306 331
Fax
Telefon (kancelarija) 035 306 343
Web strana fakulteta
Web strana nastavnog kursa
61
PREPORUŢENA LITERATURA
Eco, Umberto (2002): Wie man eine wissenschaftliche Abschlussarbeit schreibt.
Doktor-, Diplom- und Magisterarbeit in den Gesites- und Sozialwissenschaften. 9.
Auflage. C.F. Mueller, Heidelberg
Franck, Norbert/Starv, Joachim (2003): Die Technik wissenschaftlichen Arbeitens :
eine praktische Anleitung. Springer Verlag
Brigitte Bartschat (1996): Methoden der Sprachwissenschaft. E. Schmidt Verlag
Lemnitzer,L/Zinmeister, H. (2006): Korpuslinguistik. Eine Einfuehrung. Narr
Studienbuecher
DODATNA LITERATURA
Claudia Meindl (2011): Methodik fuer Linguisten: Eine Einfuehrung in Statistik und Versuchsplanung
Linke, A./Nussbaumer, M./Portmann, P. (2001): Studienbuch Linguistik. Niemeyer
Studienbuch
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
1. Nauţnoistraţivaţki rad. Izbor teme. (4 ţasa)
2. Plan rada. Nauţni radovi – primjeri. (4 ţasa)
3. Izvori. Literatura. Rjeţnici. Gramatike. (4 ţasa)
4. Pisanje. Citati. Fusnote. Primjeri. (4 ţasa)
5. Kontrastivna analiza. Primjeri. (4 ţasa)
6. Praktiţni primjeri odabranih tema (4 ţasa)
7. Prezentacija na zadatu temu ( 6 ţasova)
CILJEVI KURSA
Cilj kursa je predstavljanje nauţno-istraţivaţkog rada kao sistemski rašţlanjenog,
samostalnog nauţnog rada studenta. Uoţavanje razlike izmeŤu teoretskih i praktiţnih
radova, kao i mogušnosti njihove primjene u lingvistici takoŤe su meŤu ciljevima ovog
kursa, kao i savladavanje preciznog formuliranja, strukturiranje, predstavljanje podataka,
metoda za lingvistiţku analizu i sl.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Studenti moraju biti u stanju primijeniti nauţene metode nauţno-istraţivaţkog rada na
zadatu ili odabranu temu, poštujuši sva pravila pisanja nauţnog rada. Kljuţna
kompetencija se sastoji u tome da studenti pokaţu ne samo da se znaju baviti nauţno-
istraţivaţkim radom, nego da na prihvatljiv naţin i prezentiraju svoje rezultate.
NASTAVNE METODE
Predavanja, seminari, samostalni rad, konsultacije.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
62
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
LINGVISTIKA TEKSTA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Njemaţki jezik
SMJER Njemaţki jezik
ODSJECI Njemaţki jezik i knjiţevnost
ETSC
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Prof. dr. Ismail Pališ (30 ţ.) – ispitivaţ
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta Dr. Tihomila Markoviša 1, 75000 Tuzla
Telefon
Fax
Telefon (kancelarija)
Web strana fakulteta
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
De Beaugrande, R. i Dressler, W. U., Uvod u lingvistiku teksta, prev. N. Palašiš,
Zagreb, 2010.
Siliš, J., Od rečenice do teksta: Teoretsko-metodološke pretpostavke nadrečeničnog
63
jedinstva, Zagreb,1984.
Schrodt, R., Tekstna lingvistika, u: Glovacki Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, prir. Z.
Glovacki Bernardi, Zagreb, 2001.
Tekst i diskurs, zbornik radova Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku, ur. M.
Andrijaševiš i L. Zergollern-Miletiš, Zagreb, 1997.
Jahiš, Dţ./Haliloviš, S./Pališ, I., Gramatika bosanskoga jezika, Zenica, 2000.
(poglavlje Vezani tekst)
DODATNA LITERATURA
Glovacki Bernardi, Z., O tekstu, Zagreb, 1990.
Velţiš, M., Uvod u lingvistiku teksta, Zagreb, 1987.
Badurina, L., IzmeĎu redaka: Studije o tekstu i diskursu, Rijeka - Zagreb, 2008.
Ivanetiš, N., Uporabni tekstovi, Zagreb, 2003.
Brown, G. i Yule, G., Discourse analysis, Cambridge 2003.
Hoey, M., Patterns of Lexis in Text, Oxford, 1991.
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
1. Tekst kao najviša jedinica lingvistiţke analize. Lingvistika teksta. Osnovni pojmovi i
termini. (2 ţasa)
2. Reţenica i tekst. Udruţivanje reţenica u tekst. Funkcija reţenica u tekstu. (2 ţasa)
3. Obavijesna struktura teksta. Obavijesno rašţlanjivanje reţenica u tekstu. (2 ţasa)
4. Red rijeţi. Osnovni, aktualizirani i obavezni red rijeţi. (2 ţasa)
5. Tipovi veze meŤu reţenicama u tekstu. Lanţana i naporedna veza. (2 ţasa)
6. Tekstualna koneksija. Gramatiţki i leksiţki konektori. (2 ţasa)
7. Reţenica, tekst i kontekst. (2 ţasa)
8. Semantika teksta. (2 ţasa)
9. Vrste tekstova. (2 ţasa)
10. Govoreni i pisani tekstovi. (2 ţasa)
11. Tekst i komunikacija. (2 ţasa)
12. Tekst i diskurs. Diskursne strategije. (2 ţasa)
13. Analiza konverzacijske situacije. (2 ţasa)
14. Analiza teksta. (2 ţasa)
15. Zakljuţna razmatranja o tekstu. (2 ţasa)
CILJEVI KURSA
Kurs ima sljedeše glavne ciljeve:
- upoznati studente s temeljnim pojmovima i terminima iz oblasti teksta i
lingvistike teksta;
- upoznati studente s osnovnim strukturnim svojstvima teksta kao lingvistiţke
jedinice najvišeg nivoa;
- upoznati studente s razliţitim teorijskim i metodološkim pristupima tekstu;
- osposobiti studente za lingvistiţku analizu tekstova.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
64
Nakon ispunjenja svih obaveza predviŤenih studijskim programom od studenata se
naroţito oţekuje:
- da ovladaju terminologijom lingvistike teksta;
- da se u cjelini osposobe za sintetiţki pristup lingvistiţkoj analizi na svim
znakovnim nivoima;
- da samostalno vrše analizu tekstova;
- da pomošu steţenih znanja poboljšaju svoju jeziţku kompetenciju u oblasti teksta;
- da steţena znanja primijene u drugim lingvistiţkim te srodnim nelingvistiţkim
poljima .
NASTAVNE METODE
Predavanja, seminari, samostalni rad, konsultacije.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
LINGVISTIKA U MEDIJIMA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Njemaţki jezik
SMJER Njemaţki jezik
ODSJECI Njemaţki jezik i knjiţevnost
ETSC 7
65
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Prof. dr. Erminka Ziliš (30 ţ.) – ispitivaţ
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta Dr. Tihomila Markoviša 1, 75000 Tuzla
Telefon
Fax
Telefon (kancelarija)
Web strana fakulteta
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Harald Burger: Mediensprache. Eine Einführung in Sprache und
Kommunikationsformen der Massenmedien. Berlin/New York 2005.
Daniel Perrin: Medienlinguistik. (= UTB 2503) Konstanz 2006.
Nina Janich, Werbesprache. Ein Arbeitsbuch. 2., vollständig überarbeitete und
erweiterte Auflage. Narr, Tübingen 2001, ISBN 3-8233-4974-0.^
DODATNA LITERATURA
Jens Runkehl, Peter Schlobinski, Torsten Siever: Sprache und Kommunikation im
Internet. Überblick und Analysen. Opladen, Wiesbaden 1998.
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
1. Lingvistika medija – razvoj i metode (4 ţasa)
2. Elementi komunikacije, komunikator, recipienti, funkcije (4 ţasa)
3. Intertekstualnost, intratekstualnost (4 ţasa)
4. Govorni i pisani jezik u medijima (4 ţasa)
5. Jezik reklame (6 ţasova)
6. Novi mediji (4 ţasa)
CILJEVI KURSA
Studenti še se upoznati sa osnovnim principima lingvistike medija, posebno novih medija
i karakteristika jeziţkog izraţaja u njima. Bit še upušeni u osnovne metode analize jezika
u medijima kao i u verbalna i neverbalna sredstva komuniciranja. Cilj je i savladavanje
osnova lingvistiţke i komunikacijske nauke, kao i mjesta medijske lingvistike u
savremenoj lingvistici.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Oţekuje se da še studenti biti u stanju analizirati odreŤenu jeziţku pojavu u razliţitim
medijskim oblicima, uz primjenu razliţitih lingvistiţkih metoda.
NASTAVNE METODE
Predavanja, seminari, samostalni rad, konsultacije.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
66
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
KONTRASTIVNA GRAMATIKA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Njemaţki jezik
SMJER Njemaţki jezik
ODSJECI Njemaţki jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Smilja Srdiš, red. prof. (20 ţ.) –
ispitivaţ
Dr. sc. Ismail Pališ, vanr. prof. (10 ţ.)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta Dr. Tihomila Markoviša 1, 75000 Tuzla
Telefon
Fax
67
Telefon (kancelarija)
Web strana fakulteta
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Gerhard Nickel: Kontrastive Linguistik. In: Lexikon der germanistischen Linguistik.
2., vollständig neu bearbeitete und erweiterte Auflage. Hrsg. v. Hans Peter Althaus,
Helmut Henne, Herbert Ernst Wiegand. Niemeyer, Tübingen 1980, Seite 633-636,
Zitat Seite 633.
Kurt Rein: Einführung in die kontrastive Linguistik. Darmstadt: Wissenschaftliche
Buchgesellschaft 1983,
Reinhard Sternemann (Hrsg.): Einführung in die konfrontative Linguistik. Leipzig:
Verlag Enzyklopädie 1983, 147 S., http://d-nb.info/840089414.
Özlem Tekin: Grundlagen der Kontrastiven Linguistik in Theorie und Praxis.
Tübingen: Stauffenburg 2012,
DODATNA LITERATURA
Beerbom, Christiane: Modalpartikeln als Übersetzungsproblem. Eine kontrastive
Studie zum Sprachenpaar Deutsch - Spanisch. Frankfurt/M. u.a.: Peter Lang, 1992,
S. 83ff
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
1. Kontrastivna gramatika – razvoj i situacija (4 ţasa)
2. Polazni jezik, jezik cilj, interferncija (4 ţasa)
3. Fonetika, fonologija (4 ţasa)
4. Morfologija (4 ţasa)
5. Sintaksa (4 ţasa)
6. Leksikon. Falsche Freunde (6 ţasova)
7. Analiza grešaka (4 ţasa)
CILJEVI KURSA
Studenti še se upoznati sa osnovnim principima kontrastivne gramatike. Bit še upušeni u
razlike izmeŤu kontrastivne gramatike i lingvistike, razlike izmeŤu langue i parole, kao i
analiziranje kontrastiranih jezika.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Studenti moraju biti u stanju napraviti kontrastivnu analizu zadatog problema pri
analiziranju dvaju jezika.
NASTAVNE METODE
Predavanja, seminari, samostalni rad, konsultacije.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
68
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA
HISTORIJA TURSKOG JEZIKA
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Turski jezik
SMJER Turski jezik
ODSJEK Turski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Mehmet Kahraman, doc. (10 ţ.) -
ispitivaţ
Dr. sc. Kerima Filan, vanr. prof. (10 ţ.)
Dr. sc. Adnan Kadriš, doc. (10 ţ)
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti trogodišnjeg studija III ciklusa
Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI
KURSA
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00 387 35 278 578
Fax
Telefon (kancelarija) 00 387 35 278 578
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
69
PREPORUŢENA LITERATURA:
Akar, A., 2005. Türk Dili Tarihi. Ötüken Yayınları. Istanbul.
Caferoğlu, A., 2000. Türk Dili Tarihi. 4.baskı. Alfa Yay. İstanbul-Bursa.
Ţoliš, Ljiljana: Osmanska diplomatika sa paleografijom, Zavod za udţbenike i
nastavna sredstva, Beograd 2005.
Dilaçar, A., 1970. Dil, Diller ve Dilcilik. TDK Yayınları. Ankara.
Eminoglu, Mehmet: Osmanli vesikalarına okumaya giriş, Ankara 1996.
Encyclopaedia of Islam, Volume II, sub. Diplomatic, New edition, Leiden, E. J. Brill,
1991., pp. 301-316.
Encyclopaedia of Islam, Volume IV, sub. Khatt, New edition, Leiden, E. J. Brill,
1990, pp. 1113-1126.
Ercilasun, A. B., 2004. Başlangıçtan Yirminci Yüzyıla Türk Dili Tarihi. Akçağ Yay.
Ankara.
Gökbilgin, Mehmed Tayyib: Osmanli paleografya ve diplomatik ilmi, Istanbul 1992.
Johanson, L. & É. Á. Csató, 1998. The Turkic Languages. London.
Kissling, H.J., Osmanisch-Turkische Grammatik, Wiesbaden, 1960.
Reychman, Jan and Ananiasz Zajaczkowski: Handbook of Ottoman-Turkish
Diplomatics, The Hague, 1968
Stipišiš, Jakov: Pomodne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Školska knjiga, Zagreb
1985.
Tekin, T. & M., Ölmez, 2003. Türk Dillerine Giriş. İstanbul .
Timurtaş, F. K., 1994. Eski Türkiye Turkçesi XV. Yüzyıl. Enderuun Kitabevi. Istanbul.
DODATNA LITERATURA:
Aktan, B. 2006. Cennetlerin Açık Yolu. Edebiyat Otağı Yay. Istanbul.
Davids, A. L., 1836. Grammaire Turke. Londres.
Deny, J., 1941. Türk Dili Grameri (Osmanlı Lehçesi), Terc: Ali Ulvi Elöve, Istanbul.
Deny. J. 1995. Türk Dili Gramerinin Temel Kuralları. Terc: Oyun Şahin. Türk Dil
Kurumu Yayınları, Ankara.
Develi, H., 1995. Evliya Çelebi Seyahatnamesine Göre 17. Yüzyılda Osmanlı
Türkçesinde Ses Benzeşmeleri ve Uyumlar. TDK Yay., Ankara.
Develi, H., 2001. XVIII. Yüzyıl Ìstanbul Hayatına Dair Risâle-i Garîbe. Kitabevi.
Istanbul.
Duman, M., 1995. Evliya Çelebi Seyahatnamesine Göre 17. Yüzyılda Ses Değişmeleri.
TDK Yayınları. Ankara.
Duman, M., 2008. Makaleler : Eski Türkiye Türkçesinden Osmanlı Türkçesine. Kesit.
Istanbul.
Filan, K., 2011. XVIII. Yüzyıl Günlük Hayatına Dair Saraybosnalı Molla Mustafa’nın
Mecmuası. Connectum, Sarajevo.
Filan, K., 2014. Sarajevo u Bašeskijino doba: Jezik kao stvarnost. Connectum,
Sarajevo.
Kaleši, Hasan: Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arapskom jeziku,
Priština 1972.
Kanuni i kanun-name za bosanski, hercegovački, zvornički, kliški, crnogorski i
skadarski sandţak, Sarajevo 1957.
70
Kutukoglu, Mubahat S.: Osmanli belgelerin dili (Diplomatik), Istanbul 1994.
Mujiš, Muhamed A.: Sidţil mostarskog kadije 1632-1634., Mostar 1987.
Opširni popis Bosanskog sandţaka iz 1604. godine, sv. I/1 (Uvod), Sarajevo 2000.
Selmanoviš, Medţida: Berat kao diplomatička vrsta u turskoj arhivistici, POF
35/1985, 1986., str. 169-209.
Selmanoviš, Medţida: Ferman – diplomatički osvrt, POF XXVI/1976, 1978., str.
115-129.
Šabanoviš, Hazim: Krajište Isa-Bega Ishakovida, Zbirni katastarski popis iz 1455.
godine, Sarajevo 1964.
Šabanoviš, Hazim: Turski diplomatički izvori za istoriju naših naroda, POF I/1950,
1950., str. 117-149.
PREDUVJETI:
Nema posebnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
Na kolegiju studenti dobivaju temeljne informacije o razvoju turskog jezika. Nadalje se u
radu naglasak stavlja na razvoj fonološkog i morfološkog sistema turskog jezika. Iz
odabranih odlomaka spomenika turske jeziţke baštine ţitaju se njihove jeziţke
(fonološke i morfološke te leksikološke) karakteristike. Teţište je na: 1) starom
anadolijskom turskom (14-15. stolješe). Upoznaju se glavne karakteristike jezik nekog
odabranog djela iz tog perioda (npr. Nehcü'l-Ferâdîs, prevod Kelile i Dimne.); 2)
osmanskom jeziku (16.-18. st.). Upoznaju se najznaţajnija obiljeţja jezika Putopisa
Evlije Ţelebije. Potom se komentira jezik proznog teksta 18. i 19. stolješa. Na tekstovima
iz druge polovine 19. stolješa obraŤuju se elementi koji ukazuju na poţetke savremenog
turskog jezika.
Aktivno sudjelovanje studenata u radu ogleda se kroz ţitanje i analiziranje zadane i
odabrane lektire.
CILJEVI KURSA
Osnovni cilj kolegija jest upoznavanje studenata s razvojem fonološkog i morfološkog
sistema turskog jezika do stanja kakvo je danas u savremenom turskom jeziku. Studenti
se osposobljavaju da prepoznaju i objašnjavaju historijskojeziţke pojave u odabranim
tekstovima pisanim u razliţitim razdobljima turske jeziţke historije.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Spremnost kandidata za diplomatiţku obradu i ţitanje tekstova na klasiţnom osmanskom
jeziku.
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
Predavanja
Individualni istraţivaţki projekti.
Nastava se izvodi na bosanskom/turskom jeziku.
71
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada (studije sluţaja) u
kojem student treba povezati teorijske koncepte sa empirijskim stanjem.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAX. BODOVI
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA / KURSA:
PREVEDENICE U BOSANSKOM JEZIKU
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Savremeni bosanski jezik, Savremeni
engleski jezik, Savremeni njemaţki jezik,
Savremeni turski jezik
SMJER
ODSJECI Bosanski jezik i knjiţevnost, Engleski jezik
i knjiţevnost, Njemaţki jezik i knjiţevnost,
Turski jezik i knjiţevnost
ETSC
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr. sc. Adnan Kadriš, doc. (15 ţ) - ispitivaţ
Dr. sc. Ismail Pališ, vanr. prof. (8 ţ.)
Dr. sc. Edina Solak, doc. (7 ţ)
72
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti doktorskog studija Lingvistika
KONSULTACIJE Istaknuto na vratima ureda predmetnih
nastavnika
DODATNE INFORMACIJE U VEZI S
KURSOM
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00387 35 306 331
Fax 00387 35 306 331
Telefon (kancelarija) 00387 35 306 361
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA
Muhviš-Dimanovski, Vesna (1992) ‗Prevedenice – jedan oblik neologizama‘, Rad
HAZU, knj.446, Zagreb, 93-205.
Filipoviš, Rudolf (1986) Teorija jezika u kontaktu. Uvod u lingvistiku jeziţnih dodira,
JAZU- Školska knjiga, Zagreb
Škaljiš, Abdulah, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1985.
Graniš, Jagoda (2005) "Releksikalizacija: metajezik u antijeziku", Semantika
prirodnog jezika i metajezik semantike, Zbornik radova. HDPL, Zagreb – Split, 275-
286.
Turk, Marija. 2001. Tvorbene znaţajke kalkiranih imenica. Rasprave Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Knj. 27. 267− 280.
Turk, Marija 2004. Naporedna uporaba posuŤenica i prevedenica u hrvatskome
jeziku. Riječki filološki dani 6. Rijeka: Filozofski fakultet
Vesna Muhviš-Dimanovski 2005. Neologizmi – problemi teorije i primjene, FF press,
Zavod za lingvistiku Filozofskog fakulteta Sveuţilišta u Zagrebu, Zagreb,
DODATNA LITERATURA
Thomas, George. 1991. Linguistic purism. London − New York: Longman.
Thomason, Sarah Grey. 2001. Language Contact. Washington, D. C.: Georgetown
University Press.
Barnhart, Robert & Clarence (1989) "The Dictionary of Neologisms", Dictionaries –
Wörterbücher – Dictionnaires, (eds. Hausmann, F. J.; Reichmann, O.; Wiegand, E.),
Vol. I. Walter de Gruyter, Berlin – New York, 1159-1166.
Filipoviš, Rudolf. English as a word donor to other languages of Europe.
Honselaar, Wim (2002) "Newspeak, lexicography and computers", Lexical Norm and
National Languages. Lexicography and Language Policy in South-Slavic Languages
after 1989, (ed. Luţiš, R.). Verlag Otto Sagner, München, 102-108.
Muhviš-Dimanovski, Vesna (1993) "O potrebi jednog rjeţnika neologizama", Rječnik
i društvo, Zbornik radova. HAZU, Zagreb, 255-259.
Muhviš-Dimanovski, Vesna (1998b) "Neologizmi na razmeŤi jeziţne otvorenosti i
jeziţnoga purizma", Filologija, 30-31. HAZU, Zagreb, 495-499.
73
Muhviš-Dimanovski, Vesna (2005) Neologizmi: problemi teorije i primjene. FF
press, Zagreb.
Muhviš-Dimanovski, Vesna; Anita Skelin Horvat (2006) "O rijeţima stranoga
podrijetla i njihovu nazivlju", Filologija 46-47. Zagreb, 203-215.
Muljaţiš, Ţarko (1997/98) "Tri teţišta u prouţavanju jeziţnih elemenata 'stranog'
porijekla". Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 23-24. Zagreb, 265-
279.
PREDUVJETI: Nema posebnih nastavnih preduvjeta za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
Kontaktna lingvistika i jeziţno posuŤivanje. Historijski pregled. (6)
Sociolingvistiţki aspekt jeziţnog posuŤivanja. (2)
Jeziţni purizam (4)
Pokušaji zamjene posuŤenica domašim izrazima. Adaptacija rijeţi orijentalnog porijekla.
(4)
Problem identifikacije prevedenica (2)
OdreŤivanje porijekla prevedenice (4)
Vrste prevedenica (8)
CILJEVI KURSA
Ciljevi kursa su: upoznavanje sa osnovnim idejama, konceptima i terminologijom
kontaktne lingvistike. Osposobljavanje kandidata za istraţivaţki rad iz kontaktne
lingvistike, prouţavanje i analizu rezultata jeziţnih dodira na razliţitim nivoima
adaptacije rijeţi stranog porijekla.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI / KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra uspješni studenti, še imati razvijene sposobnosti kritiţkog promišljanja
o raznim pojavama u tradicionalnoj i savremenoj kontaktnoj lingvistici. Uspješni
studenti še biti u mogušnosti ţitati i razumjeti recentnu relevantnu literaturu iz ove
oblasti i uraditi istraţivaţke projekte iz ove oblasti.
NASTAVNE METODE
Predavanja se sastoje iz izlaganja teoretskog dijela navedenih jedinica.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
74
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAKSIMALAN
BROJ. BODOVA
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA
SAVREMENI TURSKI DIJALEKTI
FAKULTET Filozofski fakultet
KATEDRA Turski jezik
SMJER Turski jezik
ODSJEK Turski jezik i knjiţevnost
ETSC 7
BROJ SATI 30
Predavanja 30
Auditorne vjeţbe
Eksperimentalne vjeţbe
NASTAVNIK Dr.sc. Mehmet Kahraman, doc. (30 ţ.) -
ispitivaţ
ASISTENT
INTERESNA GRUPA Studenti trogodišnjeg studija III ciklusa
Lingvistika
KONSULTACIJE
DODATNE INFORMACIJE U VEZI
KURSA
Za sve dodatne informacije zainteresirani
kandidati se mogu obratiti na mailove:
Adresa fakulteta TIHOMILA MARKOVIŠA 1,
75000 TUZLA
Telefon 00 387 35 278 578
Fax
Telefon (kancelarija) 00 387 35 278 578
Web strana fakulteta www.ff.untz.ba
75
Web strana nastavnog kursa
PREPORUŢENA LITERATURA:
ARAT, R. R. (1976), Turk Lehcelerinin Tasnifi, Turk Dunzasi El kitabi, Ankara: KB.
Yayinlar.
DOGAN. L., Durmus. O. (2013), Cagdas Turk Lehceleri El Kitabi, Istanbul: Kriter
yayinlari.
TEMIR, A. (1977), Turk Lehceleri, Akara: KB Yazinlari.
DODATNA LITERATURA:
AKSAN, D. (1999) Her Yonuyle Dil, Ankara: TDK. Yayinlari.
ERCILASUN, A. B. Ornekleriyle Turk Alfabeleri, Ankara: KB Yayinlari.
KOC, K. DOGAN O. (2011). Kazak Turkcesi Grammeri, Istanbul: Gazi kitabevi
Yayinlari.
Coskun, V. (2000). Ozbek Turkcesi Grammeri, Ankara: TDK Yayinlari.
DENY, J. (1941). Turk Dili Grammeri, Istanbul: Maarif Vekaleti.
KOMISYON, (1991). Cagdas Turk Lehceleri Sozlugu, Ankara: Pegem yayincilik.
PREDUVJETI:
Nema posebnih nastavnih preduslova za pohaŤanje ovog kursa.
SADRŢAJ KURSA
Uvod. Lingvistiţki kriterije klasifikacije turkijskih jezika. (2)
Jugozapadna ili oguska grana turkijskih jezika (turski s balkanskim dijalektima,
gagauski, azerbajdţanski, turkmenski, horasanski turkijski te oguski dijalekti juţ. Irana i
Afganistana; (4)
Sjeverozapadna ili kipčačka grana turkijskih jezika (kumiţki, karaţajski, balkarski,
krimskotatarski, karaimski, kazanjski tatarski, mišarski, zapadnosibirski dijalekti
tatarskoga, baškirski, kazaški, karakalpaţki, kipţaţki dijalekti uzbeţkoga jezika, nogajski
i kirgiski); (4)
Jugoistočna ili ujgursko-karlučka grana turkijskih jezika (uzbeţki i novoujgurski s
mnogobrojnim dijalektima); (4)
Sjevernosibirska grana turkijskih jezika (jakutski ili saha, dolganski te heterogeni idiomi
kao sajanski, tuva(nski), sojotski, urankajski, tofa(larski) ili karagaški, hakaški, šorski,
ţulimski, altajski ili ojrotski i dr.; (4)
Čuvaška grana turkijskih jezika (izoliran); (4)
Halačka grana turkijskih jezika (izoliran, sr. Iran). (4)
Opša podjela turkijskih jezika na Z-jezike i R-jezike (4)
CILJEVI KURSA
Cilj kolegija je da se studenti pobliţe upoznaju sa savremenim turskim dijalektima
odnosno turkijskim jezicima, koje ţini skupina srodnih jezika na golemom prostranstvu
od jugoistoţne Europe do Kine, i od Irana do Arktika. Iako se srodnost turkijskih jezika
nikada nije dovodila u pitanje, još uvijek se raspravlja o nekim aspektima njihove
klasifikacije s ţime še studenti biti detaljnije upoznati u toku trajanja kursa.
OŢEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA
Na kraju semestra uspješni studenti še biti u mogušnosti razlikovati razliţite dijalekte u
savremenom turskom jeziku, te ţitati i razumjeti recentnu relevantnu literaturu iz ove
oblasti i uraditi istraţivaţke projekte iz ove oblasti.
76
NASTAVNE METODE
U cilju efikasnog izvoŤenja nastave i postizanja oţekivanih ciljeva kursa i kompetencija
studenata na kraju semestra na kursu se koriste razliţite nastavne metode:
Predavanja
Individualni istraţivaţki projekti.
Nastava se izvodi na bosanskom/turskom jeziku.
METODE PROVJERE ZNANJA
Završni ispit
Završni ispit se sastoji iz pismenog i usmenog dijela.
Pismeni dio ispita se sastoji od izrade pristupnog istraţivaţkog rada (studije sluţaja) u
kojem student treba povezati teorijske koncepte sa empirijskim stanjem.
Usmeni dio ispita se sastoji iz prezentacije pristupnog rada i razgovora o glavnim
pitanjima i konceptima aktueliziranim u radu.
SISTEM BODOVANJA
Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogušeg broja bodova
definiranih za svaki kriterij pojedinaţno u toku semestra.
RED.
BR.
KRITERIJI OCJENJIVANJA MAX. BODOVI
1. Prisustvo i aktivnost na predavanjima i vjeţbama 20
2. Pristupni rad 40
4. Usmeni dio završnog ispita 40
UKUPNO 100
SISTEM OCJENJIVANJA
51- 60 bodova – ocjena 6 (E)
61 – 70 bodova – ocjena 7 (D)
71- 80 bodova – ocjena 8 (C)
81- 90 bodova – ocjena 9 (B)
91- 100 bodova – ocjena 10 (A)
JU Univerzitet u Tuzli
Filozofski fakultet
77
ELABORAT ZA POKRETANJE DOKTORSKOG STUDIJA LINGVISTIKA
Tuzla, april 2014. godine
1. Naziv studijskog programa
Doktorski studij Lingvistika za stjecanje akademskog stepena:
doktor humanističkih nauka iz područja lingvistike
2. Ciljevi i društvena opravdanost organiziranja studija
78
Ovaj doktorski studij svojim je konceptom, strukturom i sadrţinom usklaŤen s
Evropskim kvalifikacijskim okvirom (EKO) prema kojem doktorski studij predstavlja najviši
obrazovni nivo i osigurava stjecanje kompetencija koje odgovaraju 8. stupnju kvalifikacijskog
okvira te obimom, koliţinom kompetencija i profilom struke garantira utemeljenost iskaza na
javnoj ispravi o završenom doktorskom studiju i stjecanju zvanja doktor humanističkih nauka
iz područja lingvistike.
Osnivanjem doktorskog studija iz lingvistike ostvarit še se sljedeši ciljevi:
- osnaţit še se proces kadrovskog jaţanja humanistiţkih nauka na Univerzitetu u Tuzli,
- valorizirat še se iskustva i rezultati postignuti u nastavnim, nauţnim i istraţivaţkim
procesima realiziranim na studijskim odsjecima koji pokrešu ovaj doktorski studij,
- odgovorit še se na zahtjeve iskazane od pojedinaca iz cijele Bosne i Hercegovine i
regije za stjecanje doktorata humanističkih nauka iz područja lingvistike na
Univerzitetu u Tuzli.
Studiji bosanskog jezika i knjiţevnosti te engleskog, njemaţkog jezika na Filozofskom
fakultetu Univerziteta u Tuzli privlaţe zanimanje studenata za upis. Do sada su na ovom
fakultetu organizirana dva poslijediplomska studija iz oblasti lingvistike. U akademskoj
2011/12. godini organiziran je drugi ciklus studija na odsjecima za bosanski jezik i
knjiţevnost i engleski jezik, a u akademskoj 2012/13. godini predviŤen je upis na drugi ciklus
studija na odsjecima za bosanski jezik i knjiţevnost, engleski jezik i knjiţevnost, njemaţki
jezik i knjiţevnost te turski jezik i knjiţevnost.
Bolonjski proces i reforma podrazumijevaju nastavak studija poslije stjecanja diplome
drugog ciklusa studija. Radi toga je potrebno organizirati doktorske studije na svim
odsjecima, kao redovan studijski program u trajanju od tri godine. Razlog tome moţe biti i to
što su u Bosni i Hercegovini uoţljive nauţne i struţne potrebe za produbljivanjem znanja iz
lingvistike, prvenstveno zbog brojnih promjena u spoznajama u lingvistici i potrebe daljeg
nauţnog istraţivanja, ali i radi potrebe da se nova znanja primijene u praksi u školama, na
fakultetima, u sredstvima javnog informiranja, u svakodnevnoj komunikaciji itd.
U Bosni i Hercegovini je uoţljiva potreba za vešim brojem doktora humanistiţkih
nauka iz podruţja lingvistike, a moglo bi se oţekivati i da še potrebe za doktorima
humanistiţkih nauka iz podruţja lingvistike stalno rasti, pa i radi toga što je potrebno
osigurati kadrovsku obnovu na fakultetima.
Zajedniţki doktorski studij za bosanski, engleski, njemaţki i turski jezik moguše je
organizirati kao jedinstven doktorski studij sa posebnim usmjerenjima jer je za svako od tih
usmjerenja potrebno zajedniţko jezgro koje se sastoji od izuţavanja opšelingvistiţkih tema,
onoga što su univerzalna svojstva ljudskog jezika, te gramatiţkog sistema bosanskog,
hrvatskog i srpskog jezika, kao neţega što bi bilo nuţno studentima doktorskog studija koji
izuţavaju strane jezike, i vrlo korisno studentima koji izuţavaju bosanski, hrvatski i srpski
jezik.
Kadrovske mogušnosti na odsjecima koji pokrešu ovaj doktorski studij su takve da
omogušavaju realizaciju ovako koncipiranoga doktorskog studija. Izuzetak je donekle
situacija na Odsjeku za njemaţki jezik i Odsjeku za turski jezik, ali je ovaj doktorski studij
zamišljen tako da še na njemu sudjelovati i gostujuši profesori sa drugih univetrziteta, te
mislimo da neše biti nikakvih poteškoša u realizaciji aktivnosti predviŤenih ovim doktorskim
studijem. Nastavnici na odsjecima koji pokrešu doktorski studij sudjeluju ili su sudjelovali u
radu poslijediplomskih i doktorkih studija i na drugim univerzitetima, te je i to ţinjenica koja
ukazuje na to da se ovako zamišljeni doktorski studij moţe uspješno organizirati.
79
Osnivanje doktorskog studija iz lingvistike doprinijelo bi i vešoj afirmaciji
Filozofskog fakulteta i Univerziteta u njegovu okruţenju, ali i na prostorima izvan Bosne i
Hercegovine.
3. Način organiziranja studija
Doktorski studij Lingvistika na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli koncipiran je u
skladu sa Smjernicama za izradu studijskih programa III ciklusa studija, koje je donio Senat
Univerziteta u Tuzli na sjednici 19.10.2011. godine, kojima je osigurano da studijski programi
trešeg ciklusa slijede naţela Bolonjskog procesa ta da na tom osnovu osiguraju, kako
interdisciplinarnu tako i meŤuuniverzitetsku pokretljivost studenata. Dosljednom primjenom
ECTS sistema zagarantirana je precizna kvantifikacija svih formi studentskog angaţiranja u
realizaciji plana i programa. To omogušava polaznicima studija da
1. jedan dio obaveza mogu realizirati na drugim fakultetima, odnosno univerzitetima,
2. da se polaznicima doktorskih studija s drugih fakulteta i univerziteta dokumentira i
kvantificira svaki oblik njihovog angaţiranja na ovom doktorskom studiju i
3. da se objektivno valoriziraju i priznaju prethodni oblici dodiplomskog i
poslijediplomskog obrazovanja u zemlji i inozemstvu.
UsklaŤenost koncepta doktorskog studija s temeljnim naţelima bolonjskog procesa
pogodna su platforma za uspostavljanje partnerskih odnosa sa univerzitetima / sveuţilištima u
regiji i šire. U poţetnoj fazi buduše znatnije saradnje pokrenut še se inicijativa da se na
izvoŤenju nastave na trešem ciklusu studija angaţira dovoljan broj nastavnika koji su poznati
struţnjaci za oblasti koje se izuţavaju na trešem ciklusu studija. TakoŤer še biti ostvarena
mogušnost da takvi nastavnici mogu biti mentori pri izradi doktorskih disertacija. Vjerujemo
da še s onim univerzitetima s kojima postoje sporazumi o saradnji biti moguše dogovoriti
uzajamno priznavanje ECTS koje studenti steknu u istraţivaţkim projektima, na nauţnim
skupovima, gostujušim predavanjima, seminarima i sl., kao i saradnju u izdavanju ţasopisa i
drugih nauţnih publikacija te pri prijavljivanju zajedniţkih istraţivaţkih projekata.
U nekoj kasnijoj fazi, na temelju steţenog uzajamnog povjerenja i razumijevanja, bit še
moguše inicirati pokretanje zajedniţkih doktorskih studija s mogušim naizmjeniţnim
izvoŤenjem nastave i realiziranjem drugih sadrţaja i oblika rada u sjedištima univerziteta /
sveuţilišta.
Predloţeni studij je usporediv s vešinom veš pokrenutih doktorskih studija, odnosno
studija koji su u fazi pripreme za pokretanje u podruţju lingvistike u regiji i u zemljama
Evropske unije, kako sa stajališta koncepta tako i sa stajališta nastavnih planova i programa.
Kao usporedivi elementi istiţu se:
1. ujednaţen broj semestara,
2. ujednaţen broj ECTS,
3. ujednaţeni uvjeti za pristup studiju,
4. ujednaţen broj ispitnih obaveza po semestru,
5. ujednaţena struktura vanispitnih sadrţaja studentskih obaveza,
6. ujednaţen individualizirani mentorski pristup studentima,
7. ujednaţena sadrţajna fokusiranost na savremene tokove u izuţavanju jezika.
Sva pitanja koja se odnose na organizaciju i tok studiranja rješava Viješe doktorskog studija
Filozofskog fakulteta u Tuzli.
Viješe doktorskog studija Filozofskog fakulteta u Tuzli imenuje Nauţno-nastavno viješe
Filozofskog fakulteta.
Viješe ima 7 (sedam) ţlanova koji se imenuju iz reda nastavnika na doktorskim studijima na
Filozofskom fakultetu u Tuzli na period od 4 (ţetiri) godine. Viješe doktorskog studija
80
predlaţe odluke vezane za organizaciju i tok studiranja na doktorskom studiju koje donosi
NNV.
Predsjedavajuši Viješa voditelj je doktorskog studija.
4. Akademske reference nastavnika angaţiranih u realizaciji studijskog programa
Nastavnik Reference nastavnika (naučne knjige i naučni radovi)
Dr. sc. Adisa Imamoviš,
vanr.prof.
Imamoviš, A. (2004). ‗Adjectives as Gender Selectors in
English and Croatian.’ u zborniku ―Teaching English for
Life: Studies to Honour Professor Elvira Petrović on the
Occasion of Her Seventieth Birthday‖ ur. Kuţanda D.,
Brdar M., Beriš B.: Pedagoški fakultet Osijek
Imamoviš, A. (2004). ‗Structural Adjustments of Clause
Elements after Nominalization in English‘. u Zbornik
radova Filozofskog fakulteta u Tuzli 5.
Hrustiš, M., Imamoviš A. (2005). ―Weiterfuhrender
Nebensatz‖ u njemaţkom i ―Sentential Relative Clause‖ u
engleskom jeziku’. u Zbornik radova Filozofskog fakulteta
u Tuzli 6.
Imamoviš A. (2005). ‗Ljepota plezionima.‘ u Semantika
prirodnog jezika i metajezik semantike, ur. Graniš J.
Zagreb-Split: Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku.
Imamoviš, A., Kasumoviš, A. (2005). ‗Metonimijska
proširenja sintaksiţkih kategorija‘ u Bosanski jezik:
časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika. ur.
Kasumoviš A. Tuzla: Filozofski fakultet Univerziteta u
Tuzli.
Kasumoviš, A. Imamoviš, A. (2005). ‗Akcenat kao
semantiţko-diferencijalni znak‘ u Bosanski jezik: časopis
za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika. ur. Kasumoviš A.
Tuzla: Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli.
Imamoviš, A., Turbiš-Hadţagiš, A., Hrustiš M. (2006).
‗Sinestezija u ţenskim ţasopisima‘ u Jezik i mediji - jedan
jezik: više svjetova ur. Graniš J. Zagreb-Split: Hrvatsko
društvo za primijenjenu lingvistiku.
Imamoviš, A. (2006). ‗Limitations on Metonymic Uses of -
ion Nominalizations‘ u Jezikoslovlje 7.1-2 2006. ur.
Koleniš Lj. Osijek: Filozofski fakultet
Imamoviš, A. (2006). ‗Metonymy and Nominalizations‘ u
English Language and Literature Studies: Interfaces and
Integrations. Ur. Trbojeviš I., Rasuliš K. Beograd:
Filološki fakultet ISBN: 86-86419-04-6
Imamoviš, A. (2008). ‗Metonymic Extensions of
Nominalizations in English and Bosnian/Croatian/Serbian‘
u English Language and Literature Studies: Structures
Across Cultures. Ur. Trbojeviš I., Rasuliš K. Beograd:
81
Filološki fakultet (241 – 252) ISBN: 978-86-86419-45-3
Imamoviš, A. (2009). ‗Pojmovna metafora kao mošno
oruŤe u marketingu‘ u Lingvistika javne komunikacije:
sociokulturni, pragmatički i stilistički aspekti. ur. Brdar,
M., Omaziš, M., Belaj B. i Kuna B. Zagreb-Osijek:
Hrvatski društvo za primijenjenu lingvistiku. (45-55) ISBN
978-953-314-002-5
Imamoviš, Adisa (2009). ‗Motivation for Different
Metonymic Readings of –ion Nominalizations‘. u
Cognitive Approaches to English. ur. Brdar, M., Omaziš,
M., Paviţiš Takaţ V. Cambridge: Cambridge Scholars
Publishing (69-99) ISBN: 978-1-4438-1111-8
Imamoviš, Adisa (2010). ‗Upotreba prezenta u engleskom i
bosanskom jeziku‘ u Prostor i vrijeme u jeziku: jezik u
prostoru i vremenu. ur. Brdar Mario, Omaziš Marija,
Paviţiš Takaţ Višnja, Gradeţak Erdeljiš Tanja, Buljan
Gabrijela. Zagreb – Osijek: Hrvatsko društvo za
primijenjenu lingvistiku. (97 – 117) ISBN: 978-953-314-
017-9
Imamoviš, Adisa (2010). ‗Pojmovna metafora ŢIVOT JE
PUTOVANJE u romanu ―Derviš i smrt‖ i njegovom prijevodu
na engleski jezik‘ u Bosanski jezik 7. ur. Kasumoviš,
Ahmet. Tuzla: Filozofski fakultet (69 - 85) ISSN 1512-
5696
Imamoviš, Adisa (2011). ‗Upotreba nominalizacija u
administrativnom stilu engleskih pravnih tekstova‘ u
Diskurs i dijalog: teorije metode i primjene. ur. Karabališ
Vladimir, Aleksa Varga Melita, Pon Leonard. Osijek:
Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku /Filozofski
fakultet Sveuţilišta J.J. Strossmayera u Osijeku (125-143).
ISBN 978-953-314-038-4
Imamoviš, Adisa, Nihada Delibegoviš-Dţaniš (2012)
'Polysemy of Adjectives in the Domain of TASTE and
TOUCH in English and Bosnian' u Approaches and Methods
in Second and Foreign Language Teaching (ur. Azamat
Akbarov i Vivian Cook) str. 11-21. Sarajevo: IBU
Publications ISBN 978-9958-834-07-3
Imamoviš, Adisa (2011). Metonimijski procesi u
nominalizaciji: kognitivno-lingvistička analiza. Tuzla:
OFF-SET. ISBN: 978-9958-31-050-8
dr.sc. Mario Brdar, red.
prof.
Autorske knjige
Brdar, Mario. Metonymy in Grammar: Towards Motivating
Extensions of Grammatical Categories and Constructions.
Osijek : Faculty of Philosophy, 2007 (monografija)
Brdar, Mario; Kuţanda, Dubravko. Concise Dictionary of
Grammatical Terms for Students of English. Osijek :
Filozofski fakultet, 2007.
82
Brdar, Mario; Kuţanda, Dubravko; Omaziš,
Marija.Grammatical Functions and Categories. Part One:
The English Verb. Osijek : Pedagoški fakultet Sveuţilišta u
Osijeku, 2001.
Poglavlja u knjizi
Brdar, Mario; Raffaelli, Ida; Ţic Fuchs, Milena.
Cognitive Linguistics between Universality and Variation:
Introduction // Cognitive Linguistics between Universality
and Variation / Brdar, Mario ; Raffaelli, Ida ; Ţic Fuchs,
Milena (ur.). Newcastle upon Tyne : Cambridge Scholars
Publishing, 2012.
Schmidt, Goran; Brdar, Mario. Variation in the Linguistic
Expression of the Conceptual Metaphor Life is a
(Gambling) Game // Cognitive Linguistics between
Universality and Variation / Brdar, Mario ; Raffaelli, Ida ;
Ţic Fuchs, Milena (ur.). Newcastle upon Tyne : Cambridge
Scholars Publishing, 2012. Str. 271-292
Brdar, Mario; Brdar-Szabó, Rita.
Not seeing trees for wood: A case study of metonymy-
induced polysemy in Germanic and Slavic languages //
Slavic linguistics in a cognitive framework / Grygiel,
Marcin ; Janda, Laura (ur.).
Frankfurt am Main : Peter Lang, 2011. Str. 213-235.
Brdar, Mario; Brdar-Szabó, Rita. Metonymy, metaphor and
the ―weekend frame of mind‖: Towards motivating the
micro-variation in the use of one type of metonymy //
Motivation in Grammar and the Lexicon / Panther, Klaus-
Uwe ; Radden, Günter (ur.).
Amsterdam ; Philadelphia : John Benjamins, 2011. Str.
233-250.
Brdar, Mario; Gries, Stefan Th; Ţic Fuchs, Milena.
Introduction: Convergence and expansion in cognitive
linguistics // Cognitive Linguistics: Convergence and
Expansion / Brdar, Mario ; Gries, Stefan Th ; Ţic Fuchs,
Milena (ur.). Amsterdam ; Philadelphia : John Benjamins,
2011. Str. 1-6.
Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario. What do metonymic
chains reveal about the nature of metonymy? // Defining
metonymy in cognitive linguistics: Towards a consensus
view / Benczes, Réka ; Barcelona, Antonio ; Ruiz de
Mendoza Ibáñez, Francisco (ur.). Amsterdam ;
Philadelphia : John Benjamins, 2011. Str. 217-248.
Izvorni znanstveni radovi u CC ţasopisima
Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario.
The problem of data in the cognitive linguistic research on
metonymy: a cross-linguistic perspective. // Language
sciences. 34 (2012) , 6; 728-745 (ţlanak, znanstveni).
Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario.
83
Book review: Booij, Geert E., Christian Lehmann, Joachim
Mugdan, and Stavros Skopeteas, eds.:
Morphologie/Morphology. Ein internationales Handbuch
zur Flexion und Wortbildung, 2. Halbband/An
International Handbook on Inflection and Word-
Formation, vol 2. HSK 17-2. Berlin and New York: Walter
de Gruyter, 2004.. // Linguistics. 45 (2007) , 2; 373-382
(ţlanak, znanstveni).
Znanstveni radovi u drugim ţasopisima
Gradeţak-Erdeljiš, Tanja; Brdar, Mario.
Constructional meaning of verbo-nominal constructions in
English and Croatian. // Suvremena lingvistika. 1 (2012) ,
73; 29-46 (ţlanak, znanstveni).
Brdar, Mario. Metonymy-induced polysemy and the role of
suffixation in its resolution in some Slavic languages. //
Annual review of cognitive linguistics. 7 (2009) ; 58-88
(ţlanak, znanstveni).
Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario. Indirect directives in
recipes: a cross-linguistic perspective. // Lodz Papers in
Pragmatics. 5 (2009) , 1; 107-131 (ţlanak, znanstveni).
Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario. On the marginality of
lexical blending. // Jezikoslovlje. 9 (2008) , 1-2; 171-194
(ţlanak, znanstveni).
Brdar, Mario. Ways of getting around and signalling
metonymy in the grammar of noun phrases. // Bosanski
jezik : časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika. 4
(2005.) ; 39-61 (ţlanak, znanstveni).
Brdar, Mario. Book notice on: Kövecses, Zoltán: Metaphor
in Culture. Universality and Variation. Cambridge:
Cambridge University Press, 2005. // Pragmatics. 15
(2005) , 4; 466-467 (prikaz, znanstveni).
Brdar, Mario. Metonymic motivation in English grammar:
The case of the TENSE-ASPECT-MOOD system. // Studia
Romanica et Anglica Zagrabiensia. 47-48 (2002-2003) ;
37-50 (ţlanak, znanstveni).
Brdar-Szabó, Rita; Brdar, Mario. Referential metonymy across
languages: What can cognitive linguistics and contrastive
linguistics learn from each other?. // IJES. International Journal
of English Studies. 3 (2003) , 2; 85.105 (ţlanak, znanstveni).
Dr. sc. Sanja Berberoviš,
doc.
Nauţni radovi objavljeni u indeksiranim ţasopisima (Current
Contents - CC, Web of Science (WoS) - SSCI = Social Science
Citation Index i AHCI = Arts and Humanities Citation Index
Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Sanja Berberoviš (2010). ―On
politicians in big women‘s sunglasses driving buses with
their feet in mouths: Late-night political humour and
conceptual integration theory.‖ Jezikoslovlje 11.2, 197-214.
Berberoviš, Sanja (2007). ―The Michael Jackson of two or
three noses ago and the Michael Jackson of today -multiple
personalities or conceptual metonymy?‖ Jezikoslovlje 8.1,
84
27-44.
Berberoviš, Sanja (2005). ―Prikaz: Dubravko Kuţanda,
Mario Brdar, Boris Beriš, (ur.) Teaching English for Life:
Studies to Honour Professor Elvira Petroviš on the
Occasion of Her Seventieth Birthday.‖ Jezikoslovlje 6.1-2,
232-236.
Poglavlja u knjizi
Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Sanja Berberoviš (2010).
―Conceptual integration theory and metonymy in idiom
modifications.‖ Korhonen J., Mieder, W., Piirainen, E.,
Pinel, R. (ur.) Phraseologie global- areal- regional.
Tübingen: Narr Francke Attempto Verlag GmbH: 397-408.
Berberoviš, Sanja (2009). ―Would you like to be the
Michael Jordan of linguistics? Construction of figurative
meaning of personal names.‖ Brdar, M., Omaziš, M.,
Paviţiš Takaţ, V. (ur.) Cognitive Approaches to English:
Fundamental, Methodological, Interdisciplinary and
Applied Issues. Newcastle: Cambridge Scholars
Publishing, 197-200.
Nauţni radovi objavljeni u meŤunarodnim zbornicima s
recenzijom
Berberoviš, Sanja, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2011).
―Kreativna strana politike: Teorija konceptualne integracije
i politiţki humor.‖ Karabališ, V., Aleksa Varga, M. i Pon,
L. (ur.) Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene.
Zagreb-Osijek: HDPL, 45-68.
Berberoviš, Sanja, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2009).
―Politiţari, dvorske dame i kajgana: Teorija konceptualne
integracije i politiţki humor.‖ Brdar, M., Omaziš, M.,
Belaj, B. i Kuna, B. (ur.) Lingvistika javne komunikacije:
Sociokulturni, pragmatički i stilski aspekti Zagreb-Osijek:
HDPL, 139-153.
Berberoviš, Sanja (2008). ―Metonymy and metaphor
behind Brad Pitt, Pamela Anderson, and Michael Jordan.‖
Rasuliš, K. i Trbojeviš, I. (ur.), ELLSSAC Proceedings.
Beograd: Filološki fakultet, 301-314.
Berberoviš, Sanja (2007). ―Phonology and Reversible
Binomials.‖ Krţišnik, E. i Eismann, W. (ur.)
EUROPHRAS Slovenija. Phraseology in Linguistics and
Other Branches of Science. Ljubljana: Filozofska fakulteta,
Oddelek za slovenistiko, 23-35.
Berberoviš, Sanja, Sanel Hadţiahmetoviš-Jurida (2006).
―Conceptual Metaphors in American Foreign Policy.‖
Rasuliš, K. i Trbojeviš, I. (ur.) ELLSII75 Proceedings.
Beograd: Filozofski fakultet. 419-432.
Berberoviš, Sanja, Nihada Delibegoviš (2006). ―Izbori
metafora.‖ Graniš, J. (ur.) Jezik i mediji: jedan jezik: više
svjetova. Zagreb-Split: HDPL, 81-88.
85
Ostali radovi objavljeni u meŤunarodnim zbornicima s
recenzijom
Delibegoviš, Nihada, Sanja Berberoviš, Mirza Dţaniš
(2006). ―Sloţenice u pisanim medijima.‖ Graniš, J. (ur.)
Jezik i mediji: jedan jezik: više svjetova. Zagreb-Split:
HDPL, 183-192.
Dr. sc. Marija Omaziš,
vanr. prof.
Schmidt, Goran; Omaziš, Marija. Time metaphors in
English and Croatian: A corpus- based study // Space and
Time in Language / Brdar, Mario ; Omaziš, Marija ;
Paviţiš Takaţ, Višnja ; Gradeţak-Erdeljiš, Tanja ; Buljan,
Gabrijela (ur.). Frankfurt am Main et al. : Peter Lang,
2011. Str. 235-246.
Omaziš, Marija; Schmidt, Goran; Ţaţija, Romana. The
role of cognitive mechanisms— conceptual metaphor and
metonymy in the translation process // Cognitive
Approaches to English: Fundamental, Methodological,
Interdisciplinary and Applied Aspects / Brdar, Mario ;
Omaziš, Marija ; Paviţiš Takaţ, Višnja (ur.). Newcastle
upon Tyne : Cambridge Scholars Publishing, 2009. Str.
345-359.
Omaziš, Marija.Processing of idioms and idiom
modifications. A view from cognitive linguistics //
Phraseology: an interdisciplinary perspective / Granger,
Sylvianne ; Meunier, Fanny (ur.).Amsterdam -
Philadelphia : John Benjamins, 2008. Str. 67-79.
Omaziš, Marija. Figurative language in translation //
Istraţivanja, izazovi i promjene u teoriji i praksi
prevoŤenja. Explorations, challenges and changes in
translation theory and practice. Theorie und Praxis des
Übersetzens: Alte Fragen und neue Antworten / Karabališ,
Vladimir ; Omaziš, Marija (ur.). Osijek : Sveuţilište Josipa
Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, 2008.
Str. 165-174.
Omaziš, Marija; Schmidt, Goran. Polysemy in phraseology
// Lenguaje figurado y motivación Una perspectiva desde
la fraseología / Álvarez de la Granja, María (ur.).Frankfurt
am Main, Berlin, Bern, Bruxelles, New York, Oxford,
Wien : Peter lang, 2008. Str. 97-109.
Delibegoviš Dţaniš, Nihada; Omaziš, Marija.There is
more to idioms than meets the eye: Blending Theory in
idiom modifications // International Conference: English
Language and Literature Studies: Structures across
Cultures. ELLSSAC Proceedings. Volume I. / Rasuliš,
Katarina ; Trbojeviš Miloševiš, Ivana (ur.). Belgrade :
Faculty of Philology, University of Belgrade, 2008. 403-
411
Omaziš, Marija. Phraseological Blends // Phraseology in
Linguistics and Other Branches of Science- Phraseology in
Linguistics and Other Branches of Science – Phraseologie
86
in der Sprachwissenschaft und anderen Disziplinen -
Frazeologija v jazykoznanii i drugih naukah / Krţišnik,
Erika ; Eismann, Wolfgang (ur.).Ljubljana ; Graz :
Sveuţilište u Ljubljani, 2007. Str. 99-108.
Omaziš, Marija. Patterns of Modifications of
Phraseological Units // Phraseology in Motion II. Theorie
und Anwendung. Akten der Internationalen Tagung zur
Phraseologie / Häcki Buhofer, Annelies ; Burger, Harald
(ur.). Hohengehren : Schneider Verlag, 2007. 61-74
Omaziš, Marija; Ţaţija, Romana. Metonymy across
languages, cultures, and translations // Interdisziplinäre
Aspekte des Übersetzens und Dolmetschens.
Interdisciplinary Aspects of Translation and Interpreting /
Muráth, Judih ; Oláh-Hubai, Ágnes (ur.). Wien : Praesens
Verlag, 2007. 227-235
Omaziš, Marija; Pecman, Mojca.Jezik reklamnih poruka u
modernim medijima // Jezik i mediji. Jedan jezik: više
svjetova / Graniš, Jagoda (ur.).Zagreb - Split : Hrvatsko
društvo za primijenjenu lingvistiku - HDPL, 2006. 509-519
Omaziš, Marija. Cognitive linguistic theories in
phraseology. // Jezikoslovlje. 6 (2005) , 1-2; 37-56
Omaziš, Marija.The Pragmatic Aspects of Creative
Language Use in Advertising // Pragmatics Today / Cap,
Piotr (ur.).Frankfurt am Main, Berlin, Bern, Bruxelles,
New York, Oxford, Wien : Peter Lang, 2005. 277-285
Omaziš, Marija; Šoštariš, Blaţenka. Metonimija kao
strategija prevoŤenja kulturoloških pojmova. // Ţivot i
škola. 14 (2005) , 2; 7-16
Brdar, Mario; Omaziš, Marija; Buljan, Gabrijela;
Vidakoviš, Dubravka.O smjeru metaforiţkih preslikavanja
// 18. znanstveni skup HDPL-a Semantika prirodnog jezika
i metajezik semantike : zbornik / Graniš, Jagoda
(ur.).Zagreb ; Split : Hrvatsko društvo za primijenjenu
lingvistiku, 2005. 141-151
Omaziš, Marija.Mogušnosti korištenja korpusa u nastavi
stranih jezika // Suvremena kretanja u nastavi stranih
jezika / Stolac, Diana ; Ivanetiš, Nada ; Pritchard, Boris
(ur.).Zagreb ; Rijeka : Društvo za primijenjenu lingvistiku ;
Graftrade, 2004. 350-359
Omaziš, Marija.Phraseology - the state of the art //
Teaching English for Life. Studies to Honour Prof. Elvira
Petroviš on the Occasion of Her 70th Birthday / Kuţanda,
Dubravko ; Brdar, Mario ; Beriš, Boris (ur.).Osijek :
Filozofski fakultet, 2004. Str. 217-226.
Omaziš, Marija.Imagery in phraseology // Imagery in
Language. Festschrift in Honour of Professor Ronald W.
Langacker / Lewandowska-Tomaszczyk, Barbara ;
Kwiatkowska, Alina (ur.).Frankfurt a. Main : Peter Lang,
87
2004. 623-634
Omaziš, Marija. The Metacommunicative Setting Of
Phraseological Units And Their Modifications - Evidence
From The British National Corpus // Proceedings of the
Corpus Linguistics 2003 conference / Archer, Dawn ;
Rayson, Paul ; Wilson, Andrew ; McEnery, Tony
(ur.).Lancaster : Lancaster University, 2003. Str. 939.
Brdar, Mario; Brdar-Szabó, Rita; Paviţiš, Višnja; Omaziš,
Marija.Metonimije tipa SUDIONIK-UMJESTO-
SITUACIJE i predikatni pridjevi // Psiholingvistika i
kognitivna znanost u hrvatskoj primijenjenoj lingvistici /
Stolac, Diana ; Ivanetiš, Nada ; Pritchard, Boris
(ur.).Zagreb - Rijeka : Hrvatsko društvo za primijenjenu
lingvistiku, 2003. 135-142
Omaziš, Marija; Ferţec, Ivanka.Metafora i metonimija -
dio konceptualne motivacije u procesu razumijevanja
frazema // Psiholingvistika i kognitivna znanost u hrvatskoj
primijenjenoj lingvistici / Stolac, Diana ; Ivanetiš, Nada ;
Pritchard, Boris (ur.).Zagreb, Rijeka : Hrvatsko društvo za
primijenjenu lingvistiku, 2003. 533-543
Omaziš, Marija.Modifications of phraseological units in
English -presentation of a project // The First Twenty-five
Years of English Studies in Osijek / Petroviš, Elvira (ur.).
Osijek : Pedagoški fakultet, Osijek, 2002. Str. 114-148.
Kuţanda, Dubravko; Omaziš, Marija.Kontrastivna analiza
u okviru primijenjene lingvistike u 21. stolješu //
Primijenjena lingvistika u Hrvatskoj - izazovi na početku
XXI. stoljeća / Stolac, Diana ; Ivanetiš, Nada ; Pritchard,
Boris (ur.).Zagreb, Rijeka : Hrvatsko društvo za
primjenjenu lingvistiku, 2002. 287-292
Omaziš, Marija. O poredbenom frazemu u engleskom i
hrvatskom jeziku. // Jezikoslovlje. 3 (2002) , 1-2; 99-129
Dr. sc. Nihada
Delibegoviš-Dţaniš, doc.
Nauţni radovi objavljeni u indeksiranim ţasopisima (Current
Contents - CC, Web of Science (WoS) - SSCI = Social Science
Citation Index i AHCI = Arts and Humanities Citation Index
Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Sanja Berberoviš (2010). ―On
politicians in big women‘s sunglasses driving buses with
their feet in mouths: Late-night political humour and
conceptual integration theory.‖ Jezikoslovlje 11.2, 197-214.
Delibegoviš Dţaniš, Nihada (2007). ―Conceptual
Integration Theory – the key for unlocking the internal
cognitive choreography of idiom modification.‖
Jezikoslovlje 8.2., 169-191.
Poglavlja u knjizi
Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Sanja Berberoviš (2010).
―Conceptual integration theory and metonymy in idiom
modifications.‖ Korhonen J., Mieder, W., Piirainen, E.,
Pinel, R. (ur.) Phraseologie global- areal- regional.
88
Tübingen: Narr Francke Attempto Verlag GmbH: 397-408.
Omaziš, Marija, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2009).
―Constraints to mechanisms of idiom modification.‖
Földes, C. (ur.) Phraseologie disciplinär und
interdisciplinär. Tübingen: Gunter Narr Verlag Tübingen,
211-222.
Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Mirza Dţaniš (2009). ―Idiom
Modifications in the
Light of Conceptual Integration Theory.‖ Brdar, M.,
Omaziš, M., Paviţiš Takaţ, V. (ur.) Cognitive Approaches
to English: Fundamental, Methodological,
Interdisciplinary and Applied Issues. Newcastle:
Cambridge Scholars Publishing, 201-224.
Nauţni radovi objavljeni u meŤunarodnim zbornicima s
recenzijom
Imamoviš, Adisa, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2012).
―Polysemy of Adjectives in the Domain of TASTE and
TOUCH in English and Bosnian.‖ Akbarov, A. i Cook,
V.(ur.) Approaches and Methods in Second and Foreign
Language Teaching. Sarajevo: International Burch
University. 11-20.
Berberoviš, Sanja, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2011).
―Kreativna strana politike: Teorija konceptualne integracije
i politiţki humor.‖ Karabališ, V., Aleksa Varga, M. i Pon,
L. (ur.) Diskurs i dijalog: Teorije, metode i primjene.
Zagreb-Osijek: HDPL, 45-68.
Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Marija Omaziš (2011).
Conceptual Blending in Political Cartoons. Tomoviš,
Nenad, Jelena Vujiš (ur.) English Language and Lierature
Studies: Image, Identity, Reality. Belgrade: Faculty of
Philosophy, University of Belgrade. 61-64.
Berberoviš, Sanja, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2009).
―Politiţari, dvorske dame i kajgana: Teorija konceptualne
integracije i politiţki humor.‖ Brdar, M., Omaziš, M.,
Belaj, B. i Kuna, B. (ur.) Lingvistika javne komunikacije:
Sociokulturni, pragmatički i stilski aspekti Zagreb-Osijek:
HDPL, 139-153.
Delibegoviš Dţaniš, Nihada, Marija Omaziš (2008).
―There Is More to Idioms than Meets the Eye: Blending
Theory in Idiom Modifications.‖ Rasuliš K. i Trbojeviš
Miloševiš I. (ur.) International Conference: English
Language and Literature Studies across
Cultures. ELLSSAC Proceedings. Volume I. Beograd:
Filološki fakultet, 403-411.
Dţaniš, Mirza, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2008). ―The
Stylistic Potential of Phraseological Units in the Language
of Advertising.‖ Rasuliš K. i Trbojeviš Miloševiš I. (ur.)
International Conference: English Language and
Literature Studies across Cultures. ELLSSAC Proceedings.
89
Volume I. Beograd: Filološki fakultet, 553-562.
Delibegoviš, Nihada (2007). ―False Friends as a Source of
Trouble for Bosnian Learners of English.‖ Rasuliš, K. i
Trbojeviš I. (ur.) ELLSII75 Proceedings. Beograd:
Filološki fakultet, 111-117.
Berberoviš, Sanja, Nihada Delibegoviš (2006). ―Izbori
metafora.‖ Graniš, J. (ur.) Jezik i mediji: jedan jezik: više
svjetova. Zagreb-Split: HDPL, 81-88.
Ostali radovi objavljeni u meŤunarodnim zbornicima s
recenzijom
Delibegoviš, Nihada, Sanja Berberoviš, Mirza Dţaniš
(2006). ―Sloţenice u pisanim medijima.‖ Graniš, J. (ur.)
Jezik i mediji: jedan jezik: više svjetova. Zagreb-Split:
HDPL, 183-192.
Dr. sc. Mirza Dţaniš, doc.
Nihada Delibegoviš, Sanja Berberoviš, Mirza Dţaniš
(2006). ‗Sloţenice u pisanim medijima.‘ Graniš, J. (ed.)
Jezik i mediji: jedan jezik: više svjetova. Zagreb-Split:
HDPL, 183-192.
Mirza Dţaniš (2007). ‗Pragmatic properties of idiom
modifications in the language of advertising.‘ Mario Brdar
(ur.) Osijek: Jezikoslovlje 8.1., 45-59.
Mirza Dţaniš (2007). ‗Osnovne razlike izmedju ameriţkog
i britanskog pravopisnog standarda engleskog jezika.‘
Azem Koţar (ur.) Zbornik radova 8 (svezak 1). Tuzla:
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, 115-122.
Mirza Dţaniš (2008). ‗Neoclassical Compounds in the
English Language.‘Azem Koţar (ur.) Zbornik radova 9
(Vol. 32). Tuzla: Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli,
105-114.
Mirza Dţaniš, Nihada Delibegoviš Dţaniš (2008). ‗The
Stylistic Potential of Phraseological Units in the Language
of Advertising.‘ Katarina Rasuliš, Ivana Trbojeviš
Miloševiš (eds.) International Conference: English
Language and Literature Studies across
Cultures. ELLSSAC Proceedings. Volume I. Belgrade:
Faculty of Philology, University of Belgrade, 553-562.
Mirza Dţaniš (2009). ‗The Use of Anglicisms in Spoken
Bosnian and Bosnian Press.‘ Brdar Mario, Marija Omaziš,
Vladimir Karabališ (ur.) Lingvistika javne komunikacije:
Translatoški, terminološki, meĎukulturni i problemi jezika
struke, Zagreb-Osijek: HDPL, 73-81.
Nihada Delibegoviš Dţaniš, Mirza Dţaniš, (2009). ‗Idiom
Modifications in the Light of Conceptual Integration
Theory.‘ Brdar Mario, Marija Omaziš, Višnja Paviţiš
Takaţ (eds.) Cognitive Approaches to English:
Fundamental, Metodological, Interdisciplinary and
Applied Aspects, Newcastle: Cambridge Scholars
Publishing, 199-221.
90
Mirza Dţaniš (2012). ‗Advertising Myths in Modern Text-
Image Print Ad Formats.‘ Azamat Akbarov, Vivian Cook
(eds.) Approaches and Methods in Second and Foreign
Language Teaching. Sarajevo: International Burch
University, 397-406.
Dr. sc. Tanja Pavloviš,
doc.
Haniš Jasmina, Pavloviš, Tanja (2011). ―The Prefix Dis-
in English and Bosnian‖. Tomoviš, N. i Vujiš, J. (ur.)
ELLSIIR Proceedings, Volume I, Beograd: Filološki
fakultet, 143-154.
Pavloviš, Tanja (2009). „Jezik SMS-poruka―. Brdar, M.,
Omaziš, M., Belaj, B. i Kuna, B. (ur.) Zbornik Hrvatskog
društva za primijenjenu lingvistiku (HDPL) Lingvistika
javne komunikacije, Zagreb – Osijek, 243 – 252.
Pavloviš, Tanja (2008). ―Coldness of Fear.‖ Rasuliš, K. i
Trbojeviš, I. (ur.) ELLSSAC Proceedings, Volume I,
Beograd: Filološki fakultet, 363-371.
Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel; Pavloviš, Tanja; Jahiš,
Alma (2008). ―Some Common Mistakes in Translation―.
Gradovrh, Matica Hrvatska – Tuzla, 103-112.
Pavloviš, Tanja (2008). ―Adaptation of English Loan
Words in Bosnian on a Phonological Level‖. Zbornik
radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, br.9, Tuzla, 125-
134.
Pavloviš, Tanja (2007). ―French Loanwords in the English
Language‖. Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli,
br.8 (svezak 2), Tuzla, 85-96.
Haniš Jasmina, Memiševiš Tanja (2007). ―Is Bosnian
Becoming English in Computer Technology?― New
Perspectives: Essays on Language, Literature and
Methodology, Nikšiš, Crna Gora, 45-56.
Pelidija Jasmina, Tanja Memiševiš (2006). ―Engleske
posuŤenice u dnevnim novinama i ţasopisima u BiH―,
Zbornik Hrvatskog društva za primijenjenu lingvistiku
(HDPL), Zagreb-Split, 553-561.
Memiševiš Tanja, Haniš Jasmina (2006). ―Conversion of
Phrasal Verbs into Nouns and Adjectives―, Zbornik radova
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 7, 192-201.
Dr.sc. Jasmina Haniš, doc.
Jasmina Pelidija (Haniš) i Tanja Memiševiš (2006).
―Engleske posuŤenice u dnevnim novinama i ţasopisima u
BiH―, Zbornik Hrvatskog društva za primijenjenu
lingvistiku (HDPL), Zagreb-Split, 553-561.
Jasmina Haniš, Tanja Pavloviš (2007): ―Is Bosnian
Becoming English in Computer Technology?― New
Perspectives: Essays on Language, Literature and
Methodology, Nikšiš, Crna Gora, 45-56.
Tanja Pavloviš i Jasmina Haniš (2006). ―Conversion of
Phrasal Verbs into Nouns and Adjectives―, Zbornik radova
Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 7, 192-201.
91
Haniš, Jasmina (2007). „Conceptual Metaphors of
Happiness and Sadness―, Zbornik radova Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 8 (svezak 2), Tuzla.
Haniš, Jasmina (2009). ―Prefixes and prototypes:
Contrasting the English verbal prefix un- and Bosnian raz-.
Jezikoslovlje 10.2, Osijek, 153-181.
Haniš, Jasmina i Tanja Pavloviš (2011). „The Prefix dis- in
English and Bosnian― Tomoviš N. i Vujiš J. (ur.) English
Language and Literature Studies: Image, Identity, Reality.
International Conference: English Language and
Literature Studies across Cultures. ELLSIIR Proceedings.
Volume I. Beograd: Filološki fakultet, 143-154.
Haniš, Jasmina: ―Negative prefixes in English and
Bosnian‖, Zbornik radova Filozofskog Fakulteta br.9
(2008) u Tuzli, str. 115-124.
Dr. sc. Sanel
Hadţiahmetoviš Jurida,
doc.
Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2004). ‖New Word
Formation in English: Acronyming and Borrowing‖,
Zbornik radova Pedagoškog fakulteta Univerziteta u
Zenici, br. II/2004, Zenica, str. 179-186.
Berberoviš, Sanja, Sanel Hadţiahmetoviš Jurida (2006).
―Conceptual Metaphors in American Foreign Policy.‖
Rasuliš, K. i Trbojeviš, I. (ur.) ELLSII75 Proceedings.
Beograd: Filozofski fakultet. 419-432.
Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2006). ―Diacritics in Use
for English Consonants―, Zbornik radova Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli, br. 7, Tuzla, str. 202-214.
Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2006). ―On Blending and
Clipping in English―, Zbornik radova Pedagoškog
fakulteta Univerziteta u Zenici, br. IV/2006, Zenica, str.
279-287.
Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2007). ―Some Distinctive
Lexical Features of Netspeak―, Jezikoslovlje, Volume 8.2,
Osijek, str. 193.-210.
Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2007). ‖Marginal Modals in
English―, Zbornik radova Pedagoškog fakulteta
Univerziteta u Zenici, br.V/2007, Zenica, str. 345-352.
Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel, Tanja Pavloviš, Alma Jahiš
(2008). ―Some Common Mistakes in Translation―,
Gradovrh, Matica Hrvatska – Tuzla, str. 103-112.
Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2008). ―The Internet and
the English Language‖, Rasuliš, K. i Trbojeviš, I. (ur.)
ELLSSAC Proceedings, Volume I. Beograd: Filozofski
fakultet. 577-589.
Hadţiahmetoviš Jurida, Sanel (2009). ―English on the
Internet: The language of e-mail, chatrooms and forums‖
Brdar, M., Omaziš, M., Belaj, B. i Kuna, B. (ur.)
92
Lingvistika javne komunikacije: Sociokulturni, pragmatički
i stilski aspekti Zagreb-Osijek: HDPL, 253-264.
Dr. sc. Meliha Hrustiš,
vanr. prof.
Hrustiš, Meliha/Pališ, Ismail (2011): Particip prezenta kao
hibridna gramatička kategorija u njemačkome i ekvivalenti
u bosanskom jeziku. U: Bosanski jezik 8. Filozofski
fakultet Univerziteta u Tuzli. ISSN 1512-5696. S. 9-31
Hrustiš, Meliha / Ziliš, Erminka (2010): Adjektive und
Partikeln. Deutsch im Kontrast 24, Mannheim: Institut fuer
deutsche Sprache
M.Hrustiš (2007): Kopulativni glagoli i kopulativne
partikule u njemačkom i u bosanskom jeziku. U: Pismo
IV/1. Ţasopis za jezik i knjiţevnost. Bosansko filološko
društvo Sarajevo. str. 130-149
Hrustiš, Meliha (2011): Pridjev i pridjevske dopune u
njemačkom i bosanskom jeziku. Prikaz u svjetlu gramatike
zavisnosti. Bosansko filološko društvo. Sarajevo
M. Hrustiš (2008): Semantische Restriktionen und
valenzbedingte Satelliten der Adjektive im Deutschen und
im Bosnischen, Kroatischen und Serbischen. U:
Germanistische Linguistik 195-196.Jasensek, V./Lipovac
Ostir A. (Hrsg)Olms. str. 174-184
M. Hrustiš (2007): Situativna dopuna u svjetlu gramatike
zavisnosti. U: Pregled. Ţasopis za društvena pitanja 4.
Univerzitet u Sarajevu. str. 205-213
Hrustic, M. (2008): Interkulturelle Kommunikation als
Problembereich – so entstehen Missverstaendnisse. U:
Transformationsraeume. Aspekte des Wandels in deutscher
Sprache, Literatur und Kultur. Preljevic, V./Smailagic, V.
(Hrsg). Bosansko filološko društvo Sarajevo str. 179-192
M.Hrustiš (2007): Nulläquivalenz beim literarischen
Übersetzen. Probleme bei der „kulturellen Vermittlung“.
U: Deutschland Süd-Ost-Europa. Bonn 2006. DAAD
Reihe Germanistik. str. 323-333
M.Hrustiš, S.Mešiš (2006): „Zwillingsformen im
Deutschen und im Bosnischen – kurze Darstellung und
Korpusanalyse.“ U: Zbornik radova Filozofskog fakulteta
7, Tuzla, str. 95-109
M.Hrustiš(2001): "Kontrastivna analiza frazeoloških
izraza sa komponentom "Kopf"/"glava" u njemačkom i u
b/h/s jeziku", Tuzla
M. Hrustiš (2007): Situativna dopuna u svjetlu gramatike
zavisnosti. U: Pregled. Ţasopis za društvena pitanja 4.
Univerzitet u Sarajevu. str. 205-213
M. Hrustiš (2006): „Pridjevske dopune u njemačkom i u
bosanskom jeziku – prikaz na modelu gramatike
zavisnosti.― U: Pismo, Bosansko filološko društvo.
Sarajevo III/1, str. 235-255
M. Hrustiš, S.Mešiš (2006): „Zwillingsformen im
93
Deutschen und im Bosnischen – kurze Darstellung und
Korpusanalyse.“ U: Zbornik radova Filozofskog fakulteta
7, Tuzla, str. 95-109
Hrustic, M./Imamovic, A./ Turbic, A. (2005): ―Sinestezija
u ţenskim časopisima‖. In: Jezik i mediji – jedan jezik vise
svjetova, Split, str. 305-314
M. Hrustiš (2005): „„Als“ u njemačkom i njegovi
ekvivalenti u b/h/s jeziku“ U: Bosanski jezik, 4
M. Hrustiš, A.Imamoviš (2005): „Weiterführender
Nebensatz u njemačkom i Comment Clauses u engleskom
jeziku – kratak osvrt“. U: Zbornik radova Filozfskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli
M. Hrustiš (2003): „Frazemi sa vlastitim imenom kao
komponentom u njemačkom i bosanskom jeziku.“ U:
Pismo. Ţasopis za jezik i knjiţevnost. Sarajevo 2003. str.
11-19
M. Hrustiš(2001): "Kontrastivna analiza frazeoloških
izraza sa komponentom "Kopf"/"glava" u njemačkom i u
b/h/s jeziku", Tuzla
M. Hrustiš (2000): "Germanismen in der Umgebung von
Tuzla in Bosnien-Herzegowina". U: Vestnik, Letnik 34,
Ljubljana
Dr. sc. Ismail Pališ, vanr.
prof.
Knjige
Gramatika bosanskoga jezika, Zenica, 2000 (u suautorstvu)
Sintaksa i semantika naţina, Sarajevo, 2007.
Dativ u bosanskome jeziku, Sarajevo, 2010.
Rjeţnik bosanskoga jezika, Sarajevo, 2010.
Izbor nauţnih radova
"O klasifikaciji nepromjenljivih rijeţi", Pismo, I/1,
Sarajevo, 2003, 93-102
"Pragmatiţki dativ u bosanskome jeziku", Pismo, IV/1,
2006, 73-87
"Semantiţko-sintaksiţka tipologizacija dativa u bosanskom
(hrvatskom, srpskom) jeziku", Sintaksa padeţa: Zbornik
radova znanstvenoga skupa s meĎunarodnim
sudjelovanjem Hrvatski sintaktički dani (ur. B. Kuna),
Osijek, 2010.
"Za novi pristup gramatiţkoj strukturi reţenice u
bosnistici", Pismo, VIII/1, Sarajevo, 2011
"O glagolima koji veţu obvezatne adverbijalne dopune u
bosanskome jeziku", Suvremena lingvistika, Zagreb, 2011.
„Particip prezenta kao hibridna gramatiţka kategorija u
njemaţkome i ekvivalneti u bosanskom jeziku―, Bosanski
jezik, 8, Tuzla, 2011.
94
Dr. sc. Erminka Ziliš,
vanr. prof.
es sei denn und die entsprechenden Konstruktionen im
Bosnischen. IDV-Magazin. Nr. 81 – Dezember 2009. 1. Band
– Beiträge der Internationalen Deutschlehrertagung 2009
Jena/Weimar. ISSN 1431-5181. S. 99-111
Ein kurzer Blick in die Welt der Partikeln im
Deutschen und Bosnischen. Eine Untersuchung zur Partikel
nur im Deutschen und Bosnischen. U: Sprache und Literatur
durch das Prisma der Interkulturalität und Diachronizität.
Festschrift für Anton Janko zum 70. Geburtstag. Ljubljana:
Znanstvena zaloţba Filozofske fakultete, 2009, str. 393-413.
Grußformeln in Bosnien-Herzegowina in der ersten
Hälfte des 20. Jahrhunderts (anhand von Beispielen aus Lehr-
und Konversationsbüchern). U: Deutsch in Südost- und
Mitteleuropa. Internationales Symposium, Osijek 23. – 25.
Oktober 2008. Hrsg. von Zrinjka Glovacki-Bernardi unter
Mitwirkung von Franjo Janeš und Aleksandra Šţukanec.
Zagreb: Sveuţilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. 2011.
(Nove Zagrebaţke germanistiţke studije; Knjiga 4).
'Einzelgänger' in der deutschen Sprache und die
Entsprechungen im Bosnischen- untersucht am Beispiel von
sei es. U: Primenjena lingvistika danas – izmeŤu teorije i
prakse. Zbornik radova sa Trešeg kongresa Primenjena
lingvistika danas – izmeĎu teorije i prakse, odrţanog 29. 11. –
01. 12. 2009. U Novom Sadu. Novi Sad: Društvo za
primenjenu lingvistiku Srbije/Filozofski fakultet u Novom
Sadu/Filološki fakultet u Beogradu. 2011. Str. 103 – 114.
Geschmacks- und Tastsinn als Herkunftsbereiche in
metaphorischen Verschiebungen im Deutschen und im
Bosnischen. U: Sprachbilder und kulturelle Kontexte.
Urednice: Renate Hansen-Kokoruš, Beate Henn-
Memmesheimer, Gislinde Seybert. Mannheimer Studien zur
Literatur- und Kulturwissenschaft; Band 50. St. Ingbert:
Röhrig Universitätsverlag. 2012. Str. 283 – 293. (koautorstvo
sa Melihom Hrustiš)
„Partikeln einmal aus der entgegengesetzten Richtung:
Wie überträgt man die
bosnische Partikel zar ins Deutsche?― (Beiträge des 3.
Kongresses des Mitteleuropäischen Germanistenverbandes
(Wien, 8.–10. April 2010)
Wie das perlt und hungrig tut. Zur Entwicklung einer
Art Exklamativsätze im
Deutschen und Bosnischen. („Sprachentwicklungen und
kulturelle Differenzierungen―, Mannheim 05.-09.09.2012)
Dass dir soviel daran liegt! Eksklamativne reţenice
uvedene sa dass
u njemaţkom i odgovarajuša sredstva izraţavanja u
bosanskom jeziku. (ŢETVRTI MEĐUNARODNI KONGRES
PRIMENJENA LINGVISTIKA DANAS
(APPLIED LINGUISTICS TODAY - ALT 4) - IZAZOVI
95
MODERNOG DOBA -
Beograd 12-14. oktobra 2012.)
Dr. sc. Smilja Srdiš, red.
prof.
Publikacije
Modus in der Lutherbibel aus dem Jahre 1534 und die
neuhochdeutsche Norm. (doktorska disertacija) (serbisch)
Knjige
Morphologie der deutschen Sprache. Beograd: Jasen,
2008.
Deutsch-serbische kontrastive Grammatik. Teil I: Der Satz.
München/Berlin/Washington: Verlag Otto Sagner, 2012.
(mit Ulrich Engel und Milivoj Alanoviš)
Radovi:
Der serbokroatische Instrumental und seine
Entsprechungen im Deutschen. In: Kontrastivne studije
nemačkog i srpskohrvatskog jezika. Novi Sad, ISJK 1983,
165-177.
Reziproke Verben im Serbokroatischen und im Deutschen.
In: Anali Filoloskog fakulteta XIX (1992), 67-72.
(serbisch)
Erste jugoslawische Beratung über die Anwendung der
formalen Logik in der Forschung der natürlichen Sprachen.
In: Anali Filoloskog fakulteta, Beograd, 1982, 387-391
(serbisch)
Wilhelm Volkert Adel bis Zunft. In: Ţivi jezici 1992/93,
vol. XXXIV/XXXV, H. 1-4, S. 250. (serbisch)
Struktur und Funktion der Präpositionalphrase im
Deutschen. In: Ţivi jezici 1992/93, vol. XXXIV/XXXV, H.
1-4, 59-66. (serbisch)
Der Gebrauch der infiniten Verbformen in der Erzählung
‖Mara Milosnica‖ und in der ensprechenden Übersetzung
ins Deutsche. In: Naučni sastanak slavista u Vukove dane
22/1, Beograd 1994, 409-416. (serbisch)
Determinative Halbzusammensetzungen im Deutschen .In :
Prevodilac (1995) H. 1-4, S. 22-26. (serbisch)
Acta Germanica 8. Schnittstelle Deutsch. Linguistische
Studien aus Szeged. Festschrift für Pavica
Mrazovic. In: Srpski jezik 1999/4, H. 1, S. 901 – 906
(serbisch)
Sprachgeschichtsforschung und das Frühneuhochdeutsche.
In : Srpski jezik 1998, 1-2, S. 443-449. (serbisch)
Konjunktiv I in den Heischesätzen im Deutschen. In
Glossa 1997/2, S. 21-28. (serbisch)
Der Wortschatzwandel im Deutschen. In: Srpski jezik
2000, 5/ 1-2, V, S. 789 – 797.
Das Problem der Modusaussage im Deutschen. In: Anali
Filološkog fakulteta. Sveska posvešena Niloli Banaševišu.
knjiga XX, 2000, S. 375 – 381. (serbisch)
96
Valenzmodell im Deutschen und im Serbischen. In:
Jedinstvo nauka danas. Zbornik radova sa nauţnog skupa.
Banja Luka , 6-8. novembra 2003, str. 143-153. (serbisch)
Satzrahmen im Deutschen gestern und heute. In: Srpski
jezik 2004, 9/ 1-2, Jahrgang IX, S. 305-314 ( serbisch)
Bedeutungsermittlung von Wörtern in althochdeutschen
Sprachdenkmälern. In: Filološki pregled XXXII, 2005/2,
S. 83 – 93
Dr. sc. Alma Ţišiš, doc.
Alma Šišiš: Combinations of Tense Forms in Folk Lyric
Poetry, Stylistyka, XVI, Opole, Rzeczpospolita Polska,
2007., (175-190)
Alma Šišiš: Oб антитетичности в народных
пословицах, Сборник докладов на Международном
научном семинаре, «Лингвофольклористика на рубеже
XX – XXI вв.: итоги и перспективы», Петрозаводск,
2007., (108-117)
Alma Šišiš: Kvalitativni modeli rime u poeziji
bosanskohercegovaţkih pjesnika, Stil, Beograd, Srbija,
2007., (335-346)
Alma Ţarkiš: Gramatiţari o uzvicima, Stil, Beograd,
Srbija, 2009., (279-290)
Alma Ţarkiš: O homonimiji apelativa, Rozprawy
slawistyczne, International conference „Słowiańskie
homonimy apelatywno-onimiczne i onimiczno-onimiczne
w diachronii i synchronii―, Uniwersytet Marii Curie-
Skłodowskiej, Lublin, Rzeczpospolita Polska, 2007., (81–
91)
Alma Ţarkiš: Aleksander Kiklewicz: Aspekty teorii
względności lingwistycznej. Instytut dziennikarstwa i
komunikacji społecznej Uniwersytetu Warminsko-
Mazurskiego w Olsztynie, Olsztyn, 2007., Stil, Beograd,
Srbija, 2009., (348-350)
Ţarkiš Alma: Interjections in the novel dead souls by N. V.
Gogol, Litteraria Humanitas XV., „N. V. Gogol: Bytí díla
v prostoru a ţase (studie o ţivĕm dĕdictvĭ), Masarykova
univerzita Filozofická Ŭstav slavistiky, Brno, 2010., (49-
61)
Dr.sc. Sead Nazibegoviš,
doc.
Semantika novinarskog nominativa, Zbornik radova
Filozofskog fakulteta 2, Tuzla, 2000.
Metafora u sportskom novinarstvu, Zbornik radova
Filozofskog fakulteta 3, Tuzla, 2001.
Hodonimi grada Tuzle, Zapis, broj 5, Tuzla, 2000.
Osnovi lingvostilistike i odstupanja u dnevnoj štampi,
Studentske novine, broj 5, Tuzla, 2000.
Onomastiţko bogatstvo Tuzle iz turskog perioda, Front
slobode, broj 3455, Tuzla, 2000.
Mesnevija u školi, Ostrvo, broj 3, Tuzla, 2005.
97
Knjiţevni lik u nastavi: komparativna analiza Budaline
Tale u narodnoj epskoj poeziji i pripovijeci Kaimija
Derviša Sušiša, Ostrvo, broj 5, Tuzla, 2006.
UvoŤenje u motivaciju uţenika za ţitanje, anotaciju i
recenziju pripovjedne proze (Metodiţki predloţak na
primjeru romana «Ponornica» Skendera Kulenoviša),
Most, broj 196, Mostar, 2006.
Recenzija za monografiju ţasopisa «Putokaz» (priredili
Muhidini Dţanko i Esed Kariš)
Prikaz ţasopisa «Bosanski jezik» broj 4 za 2005.
Metodiţka istraţivanja u nastavi maternjeg jezika i
knjiţevnosti u doba austro-ugarske vladavine u Bosni i
Hercegovini, Ostrvo, broj 6-7, Tuzla, 2007.
Salih Ljubunţiš – didaktika pismenosti, Zbornik radova
Filozofskog fakulteta 10, Tuzla 2010.
Gramatika bosanskog jezika Franje Vuletića – zaţetak
bosanske filološke i metodiţke tradicije, Bosanski jezik,
ţasopis za kulturu knjiţevnog jezika br.8, Tuzla, 2012.
Dr. sc. Marica Petroviš,
doc. Petroviš, Marica, 2004, Fra Rastko Drljić kao slavist,
Zbornik radova VII, MeŤunarodnog kroatistiţki
znanstveni skup, Znanstveni zavod Hrvata u MaŤarskoj,
Peţuh, Odsjek za hrvatski jezik i knjiţevnost Filozofskog
fakulteta u Peţuhu ISBN 978-963-88818-4-7
Petroviš, Marica, 2004, MeĎukulturalne veze i utjecaji u
bosanskohercegovačkome društvu-pitanje jezika i
obrazovanja u graĎenju kulturnih identiteta, (struţni
prilog), Projekt Helsinškoga parlamenta graŤana Tuzla,
Cordaid, Izvještaj sa javnih debata, Tuzla, ( 22-23 i 39)
Petroviš, Marica, 2005. Deklaracija o nazivu i poloţaju
hrvatskoga knjiţevnog jezika i njezin odjek u Bosni i
Hercegovini, 2005, Bosanski jezik, ţasopis za kulturu
bosanskoga knjiţevnog jezika 4, Filozofski fakultet
Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (77-187).
Petroviš, Marica, 2005, Hrvatski novogovor u jeziku
časopisa bosanskohercegovačkih ogranaka Matice
hrvatske, Gradovrh, ţasopis za knjiţevno-jeziţna,
društvena i prirodoznanstvena pitanja 2, Matica hrvatska,
Tuzla, ISSN 1840-0477 (121-128).
Petroviš, Marica, 2006, Hrvatska knjiţevnost Bosne i
Hercegovine u 100 knjiga, Gradovrh, ţasopis za
knjiţevno-jeziţna, društvena i prirodoznanstvena pitanja 2,
Matica hrvatska, Tuzla, ISSN 1840-0477 (245-253)
Petroviš, Marica, 2006, Standardizacijski procesi u jeziku
BiH u vrijeme austrougarske uprave s posebnim osvrtom
na hrvatski jezik (časopis «Nada»), Zbornik radova RFD 6,
Odsjek za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Rijeci,
Rijeka, ISBN, 953-6104-51-2, (297-309).
Petroviš, Marica, 2006, Različitosti i društveno
98
zbliţavanje, ravnopravno sudjelovanje manjina u BiH,
Projekt Helsinškoga parlamenta graŤana Tuzla, Cordaid,
Izvještaj sa javnih debata, Tuzla, (19-25)
Petroviš, Marica, 2006, Kulture, jezici, identiteti i druga
marginalna pitanja, (struţni prilog), Iustitia et pax i
Cordaid, Izvještaj sa javnih debata, Tuzla, (34-35 i 52-55).
Petroviš, Marica, 2007, Standardnojezični procesi Bosni i
Hercegovini od Kállayeve smrti do kraja austrougarske
uprave, RHDZU Sarajevo 2009)
Petroviš, Marica, 2008, Jezik fra Rastislava (Rastka)
Drljića, Bosanski jezik, 5, Ţasopis za kulturu bosanskoga
knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u
Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (149-165)
Petroviš, Marica, 2009, Standardnojezični procesi u Bosni
i Hercegovini od smrti Benjamina Kállaya do kraja
austrougarske uprave, Radovi hrvatskoga društva za
znanost i umjetnost, Sarajevo, ISSN 1840-3328, (43-57)
Petroviš, Marica, 2009, Na tragu bosanske franjevačke
tradicije, tuzlanski oisac latinist, Blaţ Josiš, Bosanski
jezik, 6, Ţasopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN
1512-5696, (55-65)
Petroviš, Marica, 2010.Jezik bosanskih franjevaca u
vrijeme Austro-ugarske Monarhije, Zbornik radova sa
znanstvenog skupa Stoljeća Kraljeve Sutjeske, Kraljeva
Sutjeska - Sarajevo, ISBN 995892561-0, (541-553)
Petroviš, Marica&Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2011,
Promjena imenica u hrvatskoj listini dubrovačkoga arhiva
od 11. 6. 1253. Lingua Montenegrina, ţasopis za
jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, god. IV, sv.1 br.
7, Podgorica, ISSN 1800-7007, (71-89)
Petroviš, Marica, 2011, Kolaković Mehmed, kazivač epskih
narodnih pjesama iz osmanskoga perioda, Univerzitet u
Tuzli, Katedra za Turski jezik i knjiţevnost, Zbornik
radova sa MeŤunarodnoga nauţnog skupa simpozija Bosna
i Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas, Tuzla
ISBN 987- 9958-609-62-6, (85-96)
Petroviš, Marica, 2012, Bosansko trajanje u Hvalu i Djevi,
Hval i Diva utiha su naša, Forum Bosnae, br. 57,
MeŤunarodni forum Bosna, kultura-znanost-društvo-
politika, Sarajevo, ISSN 1512-5122, (254-272)
Dr. sc. Amira Turbiš-
Hadţagiš, vanr. prof.
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2011. Bosanični pravni tekstovi u
srednjovjekovnoj Bosni, Gradaţac: JU Javna biblioteka
„Alija Isakoviš―, str. 267 (ISBN 978-9958-9156-8-0;
COBIS.BH-ID 18524166)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija liţnih
zamjenica ja i ti u bosaniţnim pravnim tekstovima od 12.
99
do 15. stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za
jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 3, Cetinje,
ISSN 1800-7007, (213-229)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Paleografske osobitosti
Povelje Kulina Bana, Bosanski jezik.
Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli,
Tuzla, ISSN 1512-5696, (25-35)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Prilog kulturnoj baštini :
dva krajišniţka pisma iz 17. stolješa, LINGUA
MONTENEGRINA, časopis za jezikoslovna, knjiţevna i
kulturna pitanja, br. 4, Cetinje, ISSN 1800-7007, (61-68)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Deklinacija glavnih
brojeva u bosansko-humskim poveljama od 12. do 15.
stolješa, LINGUA MONTENEGRINA, časopis za
jezikoslovna, knjiţevna i kulturna pitanja, br. 4, Cetinje,
ISSN 1800-7007, (147-156)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2009. Osamstodvadeset godina
povelje Kulina bana (1189-2009), BAŠTINA
SJEVEROISTOČNE BOSNE, časopis za baštinu, kulturno-
historijsko i prirodno naslijeĎe, br. 2, Tuzla, (35-40)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Jeziţne osobitosti
bosaniţnih pravnih dokumenata iz 15.
stolješa pisanih u „Sutisci―, Zbornik radova sa
znanstvenog skupa Stoljeća Kraljeve Sutjeske, Kraljeva
Sutjeska - Sarajevo, ISBN 995892561-0, (33-50)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2010. Razvoj poluglasa u nekim
bosansko-humskim poveljama, Bosanski
jezik. Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN
1512-5696, (117-124)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, Jamakosmanoviš, Zumreta, 2010.
Natpis Boţiška Banoviša kao medij i
njegove jeziţne osobitosti, Zbornik radova sa naučnog
skupa Kulturno-historijsko i prirodno naslijeĎe općine
Banovići, Tuzla-Banoviši, (37-42)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, Dţaniš Almira, 2011. Jeziţne
osobitosti krajišniţkih pisama 18. stolješa,
Zbornik radova: MeĎunarodni naučni simpozij „Bosna i
Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas, Tuzla,
ISBN 978-9958-609-62-6, (733-738)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2013. Glagolski oblici
krajišniţkih pisama 17. stolješa, Zbornik radova, Tuzla.
Grad na zrnu soli. PRVI MEĐUNARODNI ZNANSTVENI
LINGVISTIČKI SKUP U TUZLI, Tuzla od 14. do 16.
septembra/rujna 2007, Tuzla, ISSN 2303-4157, (430-
440)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2006. Jeziţne osobitosti
100
krajišniţkih pisama 17. stolješa, Riječki filološki dani, knj.
6, (Zbornik radova s MeŤunarodnoga znanstvenog skupa
Rijeţki filološki dani odrţanoga u Rijeci od 18. do 20.
studenoga 2004), Rijeka, ISBN 953-6104-51-2, (285-
296)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, Paleografske osobitosti ktitorsko-
nadgrobnog natpisa sudije Gradiše, Zbornik radova, Vol.
31, br. 5, Univerzitet u Tuzli, Filozofski fakultet, Tuzla
2004, ISSN 1512-6021, (85-94)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Tragom paleografskih
osobitosti bosansko-humskih povelja 12. i 13. stolješa,
Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog
jezika, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla,
ISSN 1512-5696, (73-106)
Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Bosanski knjiţevni jezik
(Prvi razvojni period od 9. do 15. stolješa), Bosanski jezik.
Časopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN
1512-5696, (137-160)
Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici genitiva, Bosanski
jezik. Ţasopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika, 2,
Tuzla, ISSN 1512-5696, (86-96)
Hadţagiš, Amira, 1999. Duţi oblici dativa i lokativa,
Didaktiţki putokazi. Ţasopis za bosansku nastavu i praksu,
17, Zenica, ISSN 1512-5998 UDK 37 (67-69)
Ahmet Kasumoviš, Turbiš-Hadţagiš, Amira, 2005. Uzvik
HA, Bosanski jezik. Časopis za kulturu bosanskoga
knjiţevnog jezika, Filozofski fakultet
Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (63-72)
Dr.sc. Marijana Nikoliš,
docent
Nikoliš, Marijana (2004) Jezičke promjene u pisanim
medijima u Bosni i Hercegovini (1992.-2002.), Gradovrh 1,
god.I, Ţasopis za knjiţevno-jeziţna, društvena i
prirodoznanstvena pitanja,, Tuzla: Matica hrvatska, ISSN
1840- 0477 (62-65).
Nikoliš, Marijana (2006). Ţargonizmi, Gradovrh3, Ţasopis
za knjiţevno-jeziţna, društvena i prirodoznanstvena
pitanja, Tuzla: Matica hrvatska, ISSN 1840- 0477 3178-
182.
Nikoliš, Marijana 2007. Stilske funkcije eliptičnih rečenica
u romanu Derviš i smrt Meše Selimovića, Gradovrh,4,
Tuzla: Matica hrvatska, 53-59.
Nikoliš, Marijana (2008), O jeziku bošnjačke uspavanke
(osvrt na upotrebu imenica subjektivne ocjene),
Bosanski jezik, Ţasopis za kulturu bosanskoga knjiţevnog
jezika, br.5, Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli,
Tuzla, ISSN 1512-5696, (173-182)
Nikoliš, Marijana (2008), Upotreba suglasnika h u
knjiţevnom stvaralaštvu Skendera Kulenovića, Gradovrh,
101
Ţasopis za knjiţevno-jeziţna, društvena i
prirodoznanstvena pitanja, Matica hrvatska, god. V, br. 5,
Tuzla, ISSN 1840- 0477 (81-87)
Nikoliš, Marijana (2010), Detrakcija kao stilistički
postupak Selimovićeve rečenice, Bosanski jezik, Ţasopis
za kulturu bosanskoga knjiţevnog jezika, br.7, Filozofski
fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (41-
45)
Nikoliš, Marijana (2010), O časopisu Dobri pastir s
gledišta jezične analize, Gradovrh, Ţasopis za knjiţevno-
jeziţna, društvena i prirodoznanstvena pitanja, Matica
hrvatska, god. VII, br. 7, Tuzla, ISSN 1840- 0477 (53-60)
Nikoliš, Marijana (2010), „Publicistička djelatnost
bosanskih franjevaca“,Zbornik radova Filozofskog
fakulteta Univerziteta u Tuzli broj 10. za 2010. godinu
ISSN 1521-6021
Nikoliš, Marijana (2011), “Glagoljska i ćirilometodska
tradicija meĎu bosanskim franjevcima,” Gradovrh,
Ţasopis za knjiţevno-jeziţna, društvena i
prirodoznanstvena pitanja, Matica hrvatska, god. VII, br. 8,
Tuzla, ISSN 1840- 0477
Nikoliš, Marijana (2011), Časopis Dobri pastir u kontekstu
jezične situacije u Hrvatskoj I Bosni I Hercegovini (od
1950. do 1990. godine), Bosanski jezik, Ţasopis za kulturu
bosanskoga knjiţevnog jezika, br.5, Filozofski fakultet
Univerziteta u Tuzli, Tuzla, ISSN 1512-5696, (65-72)
Dr. sc. Kerima Filan, vanr.
prof.
Knjige
2014. Sarajevo u Bašeskijino doba: Jezik kao stvarnost.
Connectum. Sarajevo. 350 str.
2011. XVIII. Yüzyıl Günlük Hayatına Dair
Saraybosnalı Molla Mustafa’nın Mecmuası. Sarajevo.
Connectum. 540 str.
Poglavlja u knjigama
2012. Bir Osmanlının Topluma Bakışı. U: Eski Türk
Edebiyati Çalışmaları VII: Mecmûa: Osmanlı
Edebiyatının Kırkambarı. (Haz. H. Aynur, M. Çakır, H.
Koncu, S. S. Kuru, A. E. Özyıldırım). Turkuaz.
İstanbul. 271-290.
2009. Osmanlı Bosnası'nda Vakıf Kuran Kadınlar. U:
Osmanlı Döneminde Balkan Kadınları. Toplumsal
Cinsiyet, Kültür, Tarih. (Derleyenler Amila Buturoviš
– İrvin Cemil Schick. Çeviren: Güliz Erginsoy).
İstanbul Bilgi Üniversitesi Yayınları. Istanbul. 109.-
136.
2008. Life in Sarajevo in the 18th
Century (according to
Mulla Mustafa‘s mecmua). Living in the Ottoman
Ecumenical Community : Essays in Honour of Suraiya
Faroqhi. (Ed. Vera Constantini and Markus Koller).
102
Brill. Leiden-Boston. 317.-345.
2007. Women Founders of Pious Endowments in
Ottoman Bosnia. U: Women in the Ottoman Balkans.
Gender, Culture and History. (Ed. Amila Buturoviš
and Irvin Cemil Schick). I. B. Tauris. London-New
York. 99.-126.
Objavljeni radovi
2014. Religious Puritans in Sarajevo in the 18th
Century. U: Osmanlı Tarihi Araştırma ve Uygulama
Merkezi Dergisi (OTAM) 33 (2013) : 43-62.
2013. Makbûl-i Ârif: Türkçe Boşnakça Sözlük ve
Osmanlı Türk Sözlükçülüğü. Hikmet (Gostivar,
Makedonija) 22: 46-63.
2013. Iz bosanske historijske antroponomastike: Ime i
pokrašeno ime. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke
(Sarajevo) 34: 177-195.
2012. Nazivi razliţitih vjerskih i etniţkih zajednica i
njihovih pripadnika u Sarajevu 18. stolješa. U: Forum
Bosna 57/12 (2012). MeŤunarodni Forum Bosna.
Sarajevo. 58-85.
2011. Dil ve Kültür İlişkisi – Bosna'da Türk Dilinin
Öğretimdeki Yeri. U: III. Uluslararası Balkan
Türkolojisi Sempozyumu Bildirileri 08-12 IX 2003
Kotor. (Ed. Nimetullah Hafız). Bal-Tam. Balkan
Türkoloji Araştırmaları Merkezi. (Prizren). 661.-668.
2008. Kako je Mula Mustafa Bašeskija oznaţavao
vrijeme. U: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke
(Sarajevo) 27-28 : 187.-207.
2008. Osobitosti osmanskog jezika Mula Mustafe
Bašeskije (Arapske i perzijske imenske sintagme) U:
Prilozi za orijentalnu filologiju (Sarajevo) 57 : 41.-62.
2007. Rjeţnik Muhameda Hevaija Uskufija kao
―kulturni tekst‖. U: Novi izraz (Sarajevo) 37-38 : 182.-
194.
2007. Mula Mustafa Bašeskija : govor o sebi. U:
Pregled – časopis za društvena pitanja (Sarajevo) 5-6 :
117.-143.
2007. Bosna Türkçesinin Söz Varlığı Üzerine Bazı
Görüşler. II. Uluslararası Büyük Türk Dili Kurultayı
25-30 Eylül 2007, Bişkek (Íhsan Doğramacıya
Armağan). Ankara. Bilkent Üniversitesi. 312.-323.
2006. Boşnakçada Türkçe Kelimeler – Fiiller Üzerine.
U: Türk Dili Araştırmaları Yıllığı Belleten (Ankara)
2002/I. 29.-39.
2005. Turska leksika u rjeţniku Makbuli Arif
Muhameda Hevaija Uskufija. U: Anali Gazi Husrev-
begove biblioteke (Sarajevo) 23-24 : 205.-217.
103
2005. Ţene kao vakifije u ranom dobu osmanske
Bosne. U: Pregled – časopis za društvena pitanja
(Sarajevo) 3-4 : 61.-80.
2004. Perzijske rijeţi i njihove neperzijske
isto/bliskoznaţnice u osmanskom jeziku (na primjerima
iz Ljetopisa Mula Mustafe Bašeskije. U: Beharistan –
časopis za kulturu (Sarajevo) 12 – specijalni broj. 119.-
140.
2004. Pjesma na turskom Mustafe-bega Atlagiša o
Ibrahim-begovoj odbrani livanjske tvrŤave poţetkom
18. stolješa. U: Prilozi za orijentalnu filologiju
(Sarajevo) 2002-2003. 52-53 : 51.-71.
2003. Jeziţne jedinice na bosanskom jeziku u Ljetopisu
Mula Mustafe Bašeskije. U: Prilozi za orijentalnu
filologiju (Sarajevo) 2001. 51 : 9.-29.
2003. Rûz-nâmede Birleşik Fiiller. U: Türk Dili
Araştırmaları Yıllığı Belleten (Ankara) 2001/I-II. 115.-
128.
2003. O jednom ‗sporadiţnom‘ rukopisu na turskom i
bosanskom jeziku. U: Anali Gazi Husrev-begove
biblioteke (Sarajevo). 21-22 : 9.-40.
2002. O opisima likova u Ljetopisu Mula Mustafe
Bašeskije. U: Novi Izraz – Časopis za knjiţevnu i
umjetničku kritiku, ljeto-jesen (Sarajevo) 16-17 : 169.-
177.
2002. Djela na turskom jeziku iz 15. stolješa na našim
prostorima. U: Godišnjak BKZ Preporod 2002
(Sarajevo) II. 297.-314.
2000. Ortografske karakteristike Ljetopisa Mula
Mustafe Bašeskije. U: Prilozi za orijentalnu filologiju
(Sarajevo) 1999. 49 : 19.-43.
1999. Geminirani konsonanti u Ljetopisu Mula Mustafe
Bašeskije. U: Prilozi za orijentalnu filologiju
(Sarajevo) 1997-1998. 47-48 : 17.-28. [TakoŤer i:
2002. Geminated Consonants in the Chronicle by Mula
Mustafa Bašeskija. U: Prilozi za orijentalnu filologiju –
Contributions to Oriental Philology (Sarajevo) 2000.
50 : 437.-447.
1996. Neka zapaţanja o prevoŤenju bosanskog futura
na turski jezik. U: Prilozi za orijentalnu filologiju
(Sarajevo) 1994-1995. 44-45 : 67.-73.
1995. O nekim modalnim znaţenjima forme -miş u
finitnim glagolskim oblicima u savremenom turskom
jeziku (u poreŤenju s bosanskim jezikom. U: Prilozi za
orijentalnu filologiju (Sarajevo) 1992-93. 42-43 : 15.-
32.
1991. Turski pluskvamperfekt kao prevodni ekvivalent
nekih srpskohrvatskih glagolskih vremena. U: Prilozi
104
za orijentalnu filologiju (Sarajevo) 1990. 40 : 39.-53.
1990. O prevoŤenju srpskohrvatskog prezenta na turski
jezik. U: Knjiţevni jezik (Sarajevo) 19/3. 129.-138.
(Nekoliko prevedenih i prireŤenih knjiga.)
Objavljene knjige
Türk Dili ve Kompozisyon bilgileri (2002).
Liseler İçin Türk Dili ve Edebiyatı Ders Kitabı (2003-
komisyon)
Polis Okulları için Türk Dili, (2003).
Üniversiteler için Türk Dili, Yazılı ve sözlü Anlatım,
(2012- 3. baskı).
Türkçe öğretimi (Eğitim Fakültesi Türkçe Öğretmenliği
Bölümü için Ders Kitabı) (2004).
Objavljeni radovi
Kahraman, M. (2007), Gelenekten Geleceğe (Terim
Bilim), Ahmet Baytusunoğlu Kitapları, Alaş Yıldızları:
Ülkedeki bilimin Yeni Gelişim Dönemi: Uluslararası İlmi-
teorik konferansı makaleleri I. bölüm, Astana, Avrasya
Üniversitesi yay. 37–47 ss.
Kahraman, M. (2008), Terim Yapma Tecrübeleri,
Jakıpseyit Kasımov‘un 95. doğum Yıldönümüne Adanan
V. Ululararası ‗Seyten Çalışmaları‘ ; ilmi-pratikalık
konferansı makaleleri, Kökşetav, Kökşetav Ünvr. yay. 28–
31 ss.
Kahraman, M. (2008), Terim Yapma Yöntemleri, Şokan
Çalışmaları 13, Uluslar arası ilmi-pratikalık Konferans
makaleleri, Kökşetav, Kökşetav Ünvr. Yay. 98–101 ss.
Kahraman, M. (2008), Terimlerin Özelliği ve
Eşanlamlılığı, El-Farabi Adındaki KAZUV Habercisi, No:
7 (115). 293–298 El-Farabi Üniversitesi yay. ss.
Kahraman, M. (2009), Cumhuriyetin İlk Yıllarında
Terimciliğimiz, Karagandı Bolaşak Üniversitesi Uluslar
arası ilmi- pratikalık konferans makaleleri, Karagandı.
262–271 ss.
Kahraman, M. (2009), ( Kazakça)Ortak Dil Arayışları,
L.N. Gumilev Adındaki Avrasya Devlet Üniversitesi
(EÜV) Habercisi, No: 1 (68) 93–98 ss.
Kahraman, M. (2009), (Türkçe) Ortak Dil Arayışları:
105
Eğitim, Kültür, Sanat-Edebiyat Dergisi, Tokat, No: 37. 38–
41 ss.
Kahraman, M. (2009), ( Türkçe) Dil ve Terimler Hakkında
İlk Prensipler, Kümbet Altında: Eğitim, Kültür, Sanat-
Edebiyat Dergisi, Tokat, No: 39. 36–40 ss.
Kahraman, M. (2009), (Kazakça) Dil ve Terimler
Hakkında İlk Prensipler, L.N. Gumilev Adındaki Avrasya
Devlet Üniversitesi (EÜV) Habercisi, No: 4 (68) 233–239
ss.
Dr. sc. Refik Buliš, vanr.
prof.
Knjige
Bosanski jezik u praksi i normi, Printcom, Tuzla, 1999;
Bosanski jezik, Bosanska rijeţ, Tuzla, 2001;
Pisanje islamskih termina u bosanskome jeziku, Printcom,
Tuzla, 1998. (koautorstvo sa dr. Ahmetom Kasumovišem);
Naš jezik (poglavlja: Priroda i funkcije jezika, Jeziţki
idiomi, Fonološki sistem standardnog jezika, Prozodijski
sistem standardnog jezika), Bosanska rijeţ, Tuzla, 2001.
(koautorstvo sa dr. Muhamedom Šatorom);
Rječnik pravopisnih, obličkih i akcenatskih nedoumica u
standardnome bosanskom jeziku, Bosanska rijeţ, Tuzla,
2009, 416;
Iz bosanske dijalektologije, Printcom, Tuzla, 2009;
Ekavsko-jekavski govori tešanjsko-maglajskoga kraja,
Centar za kulturu I obrazovanje, Tešanj, 2013.
Nauţni radovi:
Artikulacija vokala a i njegove zamjene u bosanskom
narodnom i knjiţevnom jeziku, Pogledi, IV, Tuzla, 1996,
126 – 130;
Razvoj dijalektologije u Bosni i Hercegovini i njezini
zadaci u narednom periodu, Bosanski jezik, 3, Prava rijeţ,
Tuzla, 1999, 57 – 79;
Pitanje ikavizama u ranim pisanim spomenicima s
tuzlanskog područja, Hercegovina, Mostar, 2002, 159–
173;
Ikavizmi u govorima tuzlanskoga kraja, Zbornik
Filozofskog fakulteta, 4, Tuzla, 2002, 264–105;
Pitanje ikavskog supstrata u govorima tuzlanskoga kraja,
Knjiţevni jezik, 21/1, Sarajevo, 2003, 40–52;
Razlike izmeĎu bosanskog, hrvatskog i srpskog
standardnog jezika (na primjerima iz administrativnog
stila), Zbornik Filozofskog fakulteta, 5, Tuzla, 2004;
Ekavska zamjena dugog jata u govorima Tešnja i Maglaja
prema popunjenim kvestionarima «Pitanja o govoru
prostoga naroda» iz 1897. godine, Pismo, 2, Sarajevo,
106
2004;
Zamjena dugog jata u govoru Bošnjaka Novog Šehera kod
Maglaja, Knjiţevni jezik, 22/2, Sarajevo, 2004;
Jedna narodna hipoteza o porijeklu ekavizama u govorima
tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova Filozofskog
fakulteta u Tuzli, 7, 2006, 138–147;
Predakcenatske duţine u arhaiţnijim govorima ţiviniţkoga
kraja uz gornji tok Spreţe, Zbornik radova Filozofskog
fakulteta u Tuzli, 8, sv. 2, Tuzla, 2007, 89–92;
Zamjena dugog jata u govoru Bošnjaka Srebrenice,
Knjiţevni jezik, 23/1, Institut za jezik, Sarajevo, 2007, 65–
70;
Supstitucija vokala a vokalom e u ekavsko-jekavskim
govorima tešanjsko-maglajskoga kraja, Zbornik radova
Filozofskog fakulteta u Tuzli, 8, sv. 1, Tuzla, 2008, 89–92;
Oblici i akcenti bosanskohercegovačkih toponima, etnika i
ktetika u Anićevu Rječniku hrvatskoga jezika i
standardnome bosanskom jeziku, Bosanski jezik, 5,
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2008, 133–
148;
Odnos ekavsko-jekavskih govora tešanjsko-maglajskoga
kraja prema drugim bosanskim ekavsko-jekavskim
govorima, Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Tuzli, 9,
Tuzla, 2008, 149–153;
Zamjena dugog jata u ekavsko-jekavskim govorima
tešanjsko-maglajskoga kraja, Pismo, god. VIII, br. 1,
Bosansko filološko društvo, Sarajevo, 2010;
Neke osobenosti leksike u ekavsko-jekavskim govorima
tešanjsko-maglajskoga kraja, Bosanski jezik, 6, Filozofski
fakultet Univerziteta u Tuzli, Tuzla, 2009, 37–45;
Zamjena dugog jata u govoru naselja Repnik kod
Banoviša, Zavod za zaštitu I korištenje kulturno-
historijskog I prirodnog naslijeŤa Tuzlanskog kantona I
Opšina Banoviši, Tuzla – Banoviši, 2010, 117-120;
Iz sintakse padeţa ekavsko-jekavskih govora tešanjsko-
maglajskoga kraja, Bosanski jezik, 7, Filozofski fakultet,
Tuzla, 2010, 57–68:
Porijeklo ekavizama u govorima tešanjsko-maglajskoga
kraja, Bosanski jezik, 8, Filozofski fakultet, Tuzla, 2011,
91–136;
Iseljavanje bošnjaţkog stanovništva iz Slavonije krajem
sedamnaestog stolješa kao moguši izvor ekavizama u
ekavsko-jekavskim govorima tešanjsko-maglajskoga kraja,
Zbornik radova, MeŤunarodni nauţni simpozij ―Bosna i
Hercegovina od dolaska Osmanlija do danas‖, Tuzla, 2011,
695–708.
107
5. Raspoloţivi materijalno-tehnički kapaciteti za organiziranje doktorskog studija
Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli raspolaţe adekvatnim prostorom i potrebnom
tehniţkom podrškom za izvoŤenje svih predviŤenih aktivnosti na Doktorskom studiju
Lingvistika.
Nastava še se izvoditi u uţionici 135, koja je opremljena potrebnom informatiţkom opremom.
Fakultetska biblioteka / ţitaonica raspolaţe poţetnim fondom recentne literature iz podruţja
lingvistike i predmeta koji su predviŤeni kao obavezni, odnosno izborni.
6. Nastavni plan doktorskog studija
Studij traje 6 semestara a student mora ostvariti 180 ECTS bodova, odnosno 30 bodova po
jednom semestru.
6.1. Struktura doktorskog studija
Semestar Aktivnost
Obavezni
predmeti
Izborni
predmeti
Disertacija Naučno-
istraţivački
rad
ECTS Ukupno
ECTS
I 3
*
7
9
21
9
II 1 2
*
7
9
21
9
III *
*
20
10
20
10
IV *
*
10
20
10
20
V *
*
15
15
15
15
VI * 30 30
6.2. Obavezni predmeti
108
Studenti svih usmjerenja imaju u prvom semestru tri zajedniţka predmeta. Svi
predmeti imaju po 2 ţasa predavanja sedmiţno što je 30 ţasova po jednom predmetu, a u
semestru ukupno 90 ţasova predavanja. Osim ţasova predavanja predviŤeno je i po 120 sati
samostalnog rada studenata za svaki obavezni predmet. Broj ECTS bodova po predmetima je
isti – 7 ECTS.
R/b Zajednički predmeti za
sva usmjerenja
Semestar Broj sati
sedmiţno
ECTS Ukupan
fond
sati P VJ
1. Gramatiţki sistem
bosanskog, hrvatskog,
srpskog jezika
I 2 0 7 30 / 120
2. Opša lingvistika I 2 0 7 30 / 120
3. Lingvistiţke teorije I 2 0 7 30 / 120
Ukupno 6 0 21 90 / 360
U drugom semestru studenti imaju po jedan obavezni predmet iz svoga usmjerenja.
Obavezni predmet ima dva ţasa predavanja sedmiţno i iznosi 7 ECTS bodova. Ukupan fond
ţasova po semestru za obavezni predmet iz svakog usmjerenja je 30.
R/b Obavezni predmeti za
sva usmjerenja
Semestar Broj sati
sedmiţno
ECTS Ukupan
fond
sati P VJ
Bosanski jezik
4. Povijest bosanskoga
knjiţevnog jezika i
njegova dijalekatska baza
II 2 0 7 30 / 120
Engleski jezik
4. Istraţivaţke metode u
lingvistici
II 2 0 7 30 / 120
Njemački jezik
4. Primijenjena lingvistika II 2 0 7 30 / 120
Ukupno 2 0 7 30 / 360
Turski jezik
4. Gramatiţki sistem
savremenog turskog jezika
II 2 0 7 30 / 120
Ukupno 2 0 7 30 / 360
6.3. Izborni predmeti
U drugom semestru studenti imaju po dva izborna predmeta iz svoga usmjerenja, koje
biraju od više ponuŤenih. Svaki izborni predmet ima dva ţasa predavanja sedmiţno i iznosi
po 7 ECTS bodova. Ukupan fond ţasova po semestru za svaki izborni predmet iz svakog
109
usmjerenja je 30. Osim ţasova predavanja predviŤeno je i po 120 sati samostalnog rada
studenata za svaki izborni predmet.
R/b PonuĎeni izborni
predmeti za pojedinačne
odsjeke / specifične
jezike (student bira 2
predmeta)
Semestar Broj sati
sedmiţno
ECTS Ukupan
fond
sati P VJ
Bosanski jezik
1. Bosanska redakcija
staroslavenskog jezika
II 2 0 7 30 / 120
2. Bosanski jezik i javna
komunikacija
II 2 0 7 30 / 120
3. Dijalektološka
istraţivanja
bosanskohercegovaţkih
govora
II 2 0 7 30 / 120
4. Jezik bosaniţnih tekstova
u historiji bosanskog
jezika
II 2 0 7 30 / 120
5. Stilistika II 2 0 7 30 / 120
Ukupno od izabranih 4 0 14 60 / 240
Engleski jezik
1. Pragmatika II 2 0 7 30 / 120
2. Metafore u mišljenju i
jeziku
II 2 0 7 30 / 120
3. Ameriţka lingvistika II 2 0 7 30 / 120
4. Jezici u kontaktu II 2 0 7 30 / 120
5. Teorija konceptualne
integracije u kognitivnoj
lingvistici
II 2 0 7 30 / 120
Ukupno od izabranih 4 0 14 60 / 240
Njemački jezik
1. Istraţivaţki seminar II 2 0 7 30 / 120
2. Lingvistika teksta II 2 0 7 30 / 120
3. Lingvistika u medijima II 2 0 7 30 / 120
4. Kontrastivna gramatika II 2 0 7 30 / 120
Ukupno od izabranih 4 0 14 60 / 240
Turski jezik
1. Historija turskog jezika II 2 0 7 30 / 120
2. Prevedenice u
bosanskom jeziku
II 2 0 7 30 / 120
3. Savremeni turski dijalekti II 2 0 7 30 / 120
Ukupno od izabranih 4 0 14 60 / 240
110
7. Minimalni i maksimalni broj studenata
Minimalan broj studenata je 10.
Maksimalan broj studenata je 15.
Minimalan i maksimalan broj studenata su utvrŤeni na temelju materijalno-tehniţkih i
kadrovskih uvjeta za realizaciju Programa doktorskog studija te na osnovu okvirne procjene
troškova.
Na predmetima gdje je broj studenata 3 i manji odrţat še se konsultativna nastava sa najmanje
jednom trešinom a najviše jednom polovinom predviŤenog fonda sati.