STRUKTURA NAUČNOG ISTRAŽIVANJA - fpn.co.me · PDF fileŠta je to naučno istraživanje...
-
Upload
truongdien -
Category
Documents
-
view
233 -
download
2
Transcript of STRUKTURA NAUČNOG ISTRAŽIVANJA - fpn.co.me · PDF fileŠta je to naučno istraživanje...
STRUKTURA NAUČNOG ISTRAŽIVANJA
Šta je to naučno istraživanje
Pod naučnim istraživanjem podrazumevamo
proces testiranja teorija i hipoteza koristeći
odreñena striktna pravila analize,
posmatranja i interpretacije stvarnosti unutar
jasno definisanih uslova.
Naučno istraživanje - elementi
Naučno istraživanje u osnovi ima tri elementa/faze:� logički elemenat tj. teorija� logički elemenat tj. teorija
� proces prikupljanja podataka
� analiza podataka
KADA SE ISTRAŽIVANJA (NE) RADE
� Kada unapred znate odgovor
� Kada je odgovor irelevantan (naučno ili praktično)
� Kada niste sigurni šta žalite da znate
� Kada ne raspolažete svim neophodnim resursima (finansijskim, kadrovskim, tehničkim ...)
ISTRAŽIVANJE – ZAOKRUŽEN PROCES
� CILJEVI (OPŠTI I POSEBNI)
� METOD
� TEHNIKE� TEHNIKE
� PRAVILA I PROCEDURE
� PROCES
� REZULTATI (UPOTREBA)
� IZVEŠTAVANJE
ZAČARANI KRUGKonceptualni
okvirIstraživački
problem (pitanje)
Operacionalni pojmovi
Izveštavanje
Procesuiranjepodataka
Hipoteze
Metod
Prikupljanje podataka
Analiza podataka
Obrazovanje, Reforma,Ciljevi
obrazovnog sistema,
Procena efekata reforme
osnovnog obrazovanja
Instrumenti i mere,Kvaliteti pojeindca,Školski kurikulumi,
Posebna znanja i veštine
Izveštavanje
Unošenje podataka u datoteku
Procena efekata u hipotetičkom
obliku
Anketa
Profesori,Učenici,Roditelji
Statističkaobrada
Svrha istraživanja� Explorativno istraživanje – upoznavanje sa
problemom, utvrñivanje osnovnih socijalnih artefakata, odgovor na pitanje šta?
� Deskriptivno istraživanje – opis problema, pojava, ili karakteristika populacije, odgovor na pitanje koliko ili kako?
� Eksplanatorno istraživanje – davanje objašnjenja, odgovor na pitanje zašto?
Cilj istraživanja - definisanje problema
� U strukturi naučnog istraživanja jedan od ključnih početnih postupaka jeste jasno i precizno definisanje problema samog istraživanja. istraživanja.
� Istraživanje ne može da postoji ukoliko se jasno i precizno ne definiše istraživački problem ili istraživačko pitanje.
� Osnovna pravila za formulisanje jasnog i preciznog istraživačkog pitanja su:
I pravilo
Izaberite jedno, pre nego li višeIzaberite jedno, pre nego li višeili nekoliko istraživačkih pitanja
II pravilo
� Svako istraživačko pitanje mora da se
posmatra iz sledećih uglova:
� Konceptualna validnost
� Teorijska relevantnost
� Praktična relevantnost
� Empirijska validnost
III pravilo
Jasnost i razgovetnost
IV pravilo
Mogućnost
operacionalizacijeoperacionalizacije
V pravilo
Utvrditi moguće
odgovoreodgovore
VI pravilo
Imati u vidu moguće metodemoguće metode
Primeri dobrih i loših istraživačkih pitanja
� Ispitivanje mišljenja, ocena i stavova o aktuelnim nastavnim planovima i programima obrazovanja u Srbiji?
� Procena efekata reformi osnovnog obrazovanja u Srbiji?� Da li postoje socio-ekonomske razlike u Srbiji?� Da li postoje socio-ekonomske razlike u Srbiji?� U kojoj meri postoje socio-ekonomske razlike izmeñu
različitih društvenih slojeva u Srbiji?� Da li je Srbija demokratski i politički zrelo društvo?� U kom stepenu je demokratija u Srbiji razvijena?� Da li ekonomski progres jača demokratiju u društvu?� Da li rast društvenog proizvoda i životnog standarda
pozitivno deluje na jačanje demokratskih institucija?
Unošenje reda - Konceptualni okvir istraživanja
� Definisanje ključnih pojmova
� Odreñivanje dimenzije pojmova
� Identifikacija materjalnih nosioca značenja (indikatora)(indikatora)
� Definisanje
� Realne definicije
� Nominalne definicije
� Operacionalne definicije
Konceptualizacija
Nominalne definicije
Kreiranje konceptualnog reda
Operacionalne definicije
Merenje
Izbor metode istraživanja� Anketno istraživanje� Individualni intervjui � Grupni intervju � Analiza sadržaja � Istoriografski metod � Komparativna metoda� Eksperiment� Analiza slučaja
Odreñivanje analitičke jedinice
� Individue
� Grupe� Grupe
� Organizacije
� Socijalni artefakti
Uzorak i izbor finalnih jedinica� Nakon precizne identifikacije analitičke jedinice, osnovni
zadatak jeste da se odredi uzorak ili u širem smislu da se napravi izbor finalnih jedinica koje reprezentuju analitičke jedinice.
� Uzorak predstavlja metodološki specifičan način da se izvrši izbor finalnih jedinica koji reprezentuju čitavu populaciju. izbor finalnih jedinica koji reprezentuju čitavu populaciju.
� U praksi postoji čitav niz različitih uzoraka kao i čitav niz različitih procedura uzorkovanja a ovo u zavisnosti od problema samog istraživanja.
� Osnovni kriterijum koji uzorak mora da ispuni jeste da on mora da poseduje sve ključne karakteristike koje poseduje populacija (reprezentativnost).
Priprema instrumenata istraživanja� Pod instrumetnima podrazumevamo metodološki
osmišljena sredstva koja nam omogućuju da sistematski prikupimo podatke u skladu sa istraživačkim zadacima i ciljevima.
� Različite istraživačke metode imaju različite instrumente.
� U anketnom istraživanju kao instrument se koristi anketa.
� U intervjuima se koriste različiti tipovi intervjua: struktuirani, polustruktuirani, nestruktuirani intervju.
Struktura instrumenta istraživanja
Svaki instrument u osnovi ima tri sastavna elementa:
� tehničke elemente, naime, svaki instrument predstavlja i svojevrsnu teniku istraživanja
saznajne elemente, naime, svaki instrument mora da � saznajne elemente, naime, svaki instrument mora da iscrpi istraživački problem
� organizacione elemente, naime, za realizaciju svakog instrumenta potrebno je rešiti niz organizacionih, kadrovskih, administrativnih i drugih pitanja
Prikupljanje podataka� Nakon pripreme instrumenta istraživanja sledi faza
prikupljanja podataka. � U ovoj fazi se ’od stvarnosti uzima’ ono što je analitički
odreñeno kao predmet naučnog interesovanja� Taj proces mora da se realizuje u skladu sa odreñenim � Taj proces mora da se realizuje u skladu sa odreñenim
principima i pravilima kako bi se ispoštovali svi epistemološki kriterijumi.
� Proces prikupljnja podataka je neobično važna faza u istraživačkoj proceduri, jer ukoliko sa terena ne dobijemo ’dobre’ podatke, čitav posao koji smo obavili pre toga, kao i čitava potanja analize podataka neće imati naročitog smisla.
Analiza podatakaProces analize podataka najčešće podrazumeva:
� kategorizaciju i klasifikaciju empirijskog materjala
� komparaciju prikupljenih informacija po različitim kriterijumimakriterijumima
� proveravanje i presitpitivanje hipoteze/a
� utvrñivanje veze i odnosa izmeñu elemenata/pojava
� Testiranje i proveru mogućih konkluzija
Izvoñenje zaključaka i prikazivanje rezultata istraživanja
Zaključci moraju biti:
- Jasni i precizni
- Logički opravdani i konzistentni- Logički opravdani i konzistentni
- Empirijski potkrepljeni
- Teorijski relevantni
Prezentacija podataka mora da na što bolji način da prikaže rezultate istraživanja
Struktura istraživanja - shemaKonceptualni okvir
pojmovi pojmovi pojmovi
Istraživačko pitanje (problem)Istraživačko pitanje (problem)
Operacionalizacija (pronalaženje indikatora)
Instrument
Prikupljanje i analiza podataka
Izvoñenje konkluzija i odgovor na postavljeno istraživačko pitanje