STRIP IZDANJE FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ DUNDO MAROJElibertas.tv/storage/gg_768_web.pdfglasgrada - 768...

40
BROJ 768 PETAK 6. PROSINCA 2019. GODIŠTE XV LIST JE BESPLATAN TJEDNIK S NAJVEĆOM NAKLADOM U ŽUPANIJI www.glasgrada.hr Braniteljima Grada, njihovim obiteljima i svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima četitamo Dan dubrovačkih branitelja i blagdan svetog Nikole! Grad Dubrovnik, tvrtke i ustanove Grada Dubrovnika Festival svjetla LUMIART u Lazaretima Organizatori: Dubrovačka baština i Grad Dubrovnik Partner: Pixel design 7. - 9. prosinca 2019. U sklopu festivala je i nastup Jacquesa Houdeka u subotu u 20 sati DOM MARINA DRŽIĆA STRIP IZDANJE DUNDO MAROJE FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ

Transcript of STRIP IZDANJE FOTO: ŽELJKO TUTNJEVIĆ DUNDO MAROJElibertas.tv/storage/gg_768_web.pdfglasgrada - 768...

  • BROJ 768 PETAK 6. PROSINCA 2019.

    GODIŠTE XV LIST JE BESPLATANTJEDNIK S NAJVEĆOM NAKLADOM U ŽUPANIJI

    www.glasgrada.hr

    Braniteljima Grada, njihovim obiteljima i svim Dubrovkinjama i Dubrovčanima četitamo Dan dubrovačkih branitelja i blagdan svetog Nikole!

    Grad Dubrovnik, tvrtke i ustanove Grada Dubrovnika

    Festival svjetla LUMIART u LazaretimaOrganizatori: Dubrovačka baština i Grad Dubrovnik Partner: Pixel design

    7. - 9. prosinca 2019.U sklopu festivala je i nastup Jacquesa Houdeka u subotu u 20 sati

    DOM MARINA DRŽIĆA

    STRIP IZDANJE DUNDO MAROJE

    FOTO

    : ŽEL

    JKO

    TU

    TNJE

    VIĆ

  • 2 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

    PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

    U godini na izmaku neumorni povjesničarski odnosno crkovni odnosno crkvenopovjesni-čarski oblikovatelji naše prošlosti, sadašnjosti i budućnosti nametnuli su nam srednjovjekovni mit o Rolandu (dubrovački: Orlandu) čija statua okruglih šest stotina godina s manjim prekidi-ma zduja između Svetoga Vlaha (godišnjica čije tobožnje mučeničke smrti navodno pred 1700 godina nam se naturala tokom cijele 2016.go-dinu) i Spondze. A u međuvremenu smo imali i dvije-tri Držićeve godine, što povodom okrugle 450.godišnjice njegove smrti, što povodom još okruglije 510.obljetnice rođenja.O Svetomu Vlahu ozbiljna povijesna znanost ne zna puno više od ništa, pa je sve ovo što o njemu „znamo“ plod osebujne mašte nabožnih srednjovjekovnih hagiografa. Pa današnji po-božni dubrovački i ini puk ne slavi starovjekov-nog biskupa iz Sebaste, nego se klanja srednjo-vjekovnom alkemijom nadođontavanom kultu Svetoga Vlaha.A o srednjovjekovnom vitezu Orlandu odno-sno Rolandu se zapravo pouzdano ne zna ni je li postojao. Ako jest, ima bit da je bio neka vrsta onodobnog vagabunda (hrvatskosrpski: jebivjetra) koji se stavio na raspolaganje Karlu Velikome, neprikosnovenom caru onodobne kršćanske Evrope, u križarskom pohodu na maursku Španjolsku. Vraćajući se preko Pirineja podvijena repa nakon što su popušili od Maura pod zidinama Zaragoze, uprtili su se u Baske i

    njihovu prijestolnicu Pamplonu, pa su im oko-prčni gorštaci organizirano uzvratili i do nogu ih potukli. Navodno, po riječima njegova biografa, Karlo Veliki preživljava taj boj i uspijeva pobje-ći zahvaljujući odstupnici koju su mu osigurali i svojim životima platili vitezovi na čelu s Or-landom. Dalje je slijedilo nadograđivanje mita o Orlandu, koji se širio (zapadnom) Evropom i

    prilagođavao potrebama određenog kraja ili grada, da bi eto pod još dobro nerazjašnjenim okolnostima dospio i do Dubrovnika, gdje ga suvremeni lokalni hagiografi i pismoznanci na-turaju kao simbol obrane katolištva, kao što, na primjer, danas to katolištvo grčevito brani štoti-gaznam… biskup sisački Vlado Košić; odnosno odanosti vladarima, kao što su primjerice suvre-meni hadezeovci odani neugaslom liku i djelu

    Franja Tuđmana; odnosno ideal viteštva, poput recimo onih ideala koji su nagnali suvremene obnovitelje HSP-a i HOS-a da odnosnu svoju stranačku brigadu okrste imenom Rafaela Vite-za Bobana.Te učestale dubrovačke „godine“ toliko su sveo-buhvatne i svepenetrirajuće da ih deboto nitko relevantan u Gradu ne može ignorirati. Pa tako, recimo, ni Europski dom, nevladina, „negrad-ska“ i neprofitna udruga čija je osnovno zadaća promicanje europskog zajedništva, tolerancije, dijaloga. I oni su se posvetili ovu godinu Or-landu, koji je poginuo, da citiram iz nabožnog evergrina recentnog dobitnika nagrade Grada za životno djelo fratra Petra Pericu, „za krst časni bijuć boj“, i Orlandovu maču uperenom prema inovjercima sa sjeveroistoka…Tako se nižu i prolaze dubrovačke obljetnice, sve jedna okruglija od druge, a u Gradu nam fali okruglo tridesti liječnika, šezdesetak sestara, valjda stotinu keramičara, pa maranguna, vodo-instalatera, električara, parketara, pitura, armi-rača, vozača; pa profesura, učitelja, konobara, kuhara, sobarica; tko zna koliko će maslina ove godine ostati nepobrano jer ih nema tko brati…

    Darko Kaciga EvropljaninP.S. Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljanstvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti nje-govo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik.

    IDEALI I SLAVLJENJA BEZ KRAJA I POČETKA

    UČESTALE DUBROVAČKE „GODINE“

    Tako se nižu i prolaze dubrovačke obljetnice, sve jedna okruglija od

    druge, a u Gradu nam fali okruglo tridesti liječnika, šezdesetak

    sestara, valjda stotinu keramičara, pa maranguna, vodoinstalatera,

    električara, parketara, pitura, armirača, vozača; pa profesura,

    učitelja, konobara, kuhara, sobarica…

    Na Batali, na kantunu zgrade u uli-ci Nikole Tesle montirana je javna govornica, ali ne funkcionira jer nema slušalice. Žalosno, jer sam primijetio nekoliko stranaca koji su

    je htjeli koristiti ali nisu mogli jer nema slušalicu. Trebalo bi je ili os-posobiti ili maknuti, ovako nema smisla.

    Zdravko Trojanović Trojo

    DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

    OVAKO NEMA SMISLA

    Dosta je više bacanja šuta, zemlje i raznog otpada na predjelu Čavla is-pod Pobrežja. Ovo se divlje odlaga-lište treba odmah sanirati a potom zatvoriti. Već više od 15 godina je prošlo kako postoji ovo divlje od-lagalište na Čavlu ispod Pobrežja u našoj zaštićenoj Rijeci dubrovačkoj a nikako da se sanira i zatvori .Obe-ćanje je dao još prije nekoliko godi-na (2013.) tadašnji ministar zaštite okoliša i prirode RH Mihael Zmajlo-vić (nekoliko je puta ovo divlje od-

    lagalište gorjelo ) ali ovo ruglo i pri-jetnja ljetnikovcu Bobali ne samo Rijeke dubrovačke nego i Grada još stoji i što je žalosno se povećava, jer svako malo vidimo kako kamioni iskrcavaju šut, zemlju i razni otpad. Stoga ovim otvorenim apelom molimo odgovorne institucije RH, DNŽ i Grada Dubrovnika da najhit-nije poduzmu odgovarajuće mjere i zatvore ovo divlje odlagalište !

    Voditeljica Zelenog telefona Eko Fona: Jadranka Šimunović

    OTVORENI EKO APEL ZELENOG TELEFONA ODGOVORNIMA

    ZATVORITE ODLAGALIŠTE NA PREDJELU ČAVLA ISPOD POBREŽJA

  • GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 3

    MIŠLJENJA, STAVOVI I GLEDIŠTA OBJAVLJENA U RUBRICI PISMA ČITATELJA I REAGIRANJA NISU STAV UREDNIŠTVA.UREDNIŠTVO PRIDRŽAVA PRAVO KRAĆENJA I OPREME TEKSTOVA. RUKOPISI I FOTOGRAFIJE SE NE VRAĆAJU.

    Poslovica je sažeta izreka koja izriče mudrost ili mudru misao (savjet, upozorenje), ponekad stilski naglašeno (bilo cinično ili duhovito) ili pak pjesnički u rimi. Poslovice postoje na svim jezicima i u svim kulturama. Prve pisane poslovice nalaze se već u Bibliji među mudro-snim knjigama Starog zavjeta. („Tko prijatelja nađe, našao je blago“ – Biblija, Knjiga Solo-munovih poslovica“). Ipak, najčešće se citiraju latinske poslovice bilo da su poznati ili nepo-znati njihovi autori. Izabrao sam određeni broj latinskih poslovica koje su svojim sadržajem i uz moj komentar u uskoj povezanosti sa hr-vatskom stvarnošću. Te hominum esse memento“ („Sjeti se da si čovjek“). Za vrijeme svečanog ophoda u sta-rom Rimu državni je rob (servus publicus) po-navljao rimskim trijumfatorima ove riječi kako se ne bi odviše uzoholio. Uvjeren sam da bi i danas ovo upozorenje trebalo primjenjivati zbog bahatosti ne malog broja političara (bez obzira na funkciju), pogotovo ako je u vlasti.„Terra incognita“ („Nepoznata zemlja“). U pre-nesenom značenju, područje koje je nekome potpuno nepoznato. Ima dosta „sveznalica“ u današnje vrijeme koji kritiziraju ne poznavaju-ći djelatnost posla osoba koji su u tome struč-ni. Može se primijeniti i sljedeća slična rimska poslovica:„Tabula rasa“ („Glatka ili prazna ploča“) jer ni-šta na njoj nije napisano. To se također odnosi na osobu s potpunim neznanjem za određe-nu djelatnost (područje).„Sutor, ne supra crepidam“ („Postolaru, govori samo o sandalama“). Savjet što se daje onima koji hoće da govore (raspravljaju, komentira-ju...) kao poznavaoci o stvarima u koje nisu uopće upućeni. U nas se kaže: „Drž’se pope svoje crkve.“„Quo vadis?“ („Kamo ideš?“). Danas se to pi-tanje obično postavlja kad se hoće upozoriti nekoga da mu ne valja put (kršenjem zakona) kojim je pošao. Stranputica najčešće vodi do optuženičke klupe.„Licentia poetica“ („Pjesnička sloboda“). Ozna-čava pjesničko pretjerivanje i netočno uljep-šavanje stvari ili stvarnosti. Uoči bilo kakvih izbora naši su političari pjesnički nadahnuti, jer kad dođu „naši“ na vlast teći će „med i mli-jeko“. Za sada kontejneri su i dalje „in“ među sirotinjom tražeći odbačenu ambalažu.„O urbem venalem“ („O podmitljiva li gra-da“). Uzrečica koja se izgovara kad se aludira na podmitljivost birokratskog aparata. Pod-mićivanje određene osobe na položaju radi dobivanja neke koristi ili privilegije. Teško je iskorijeniti političku korupciju jer ima veliku sposobnost preživljavanja pogotovo u mla-dim demokracijama.„Unus quisque suae fortunae faber est“ („Svat-ko je kovač svoje sreće“). Pogotovo je „srećko-vić“ ako osoba ima jake veze sa strankom na vlasti, radi dobrog uhljebljenja.

    Vox clamantis in deserto“ („Glas vapijućeg u pustinji“). Danas je ta izreka veoma aktualna i upotrebljava se kad se hoće reći da netko uzalud upozorava na nešto, a nitko neće da ga sluša, odnosno da se nešto konkretno mora žurno poduzeti. Posljedice neslušanja mogu biti i tragične. Npr. zbog nedostatka pješač-kog prijelaza na odgovarajućem mjestu; loše preglednosti na dijelu kolnika; kod ukrštanja kolnika sa željezničkom prugom bez signali-zacije ili branika. Ukazivanje na razne komu-nalne probleme koji se nikako ili sporo riješa-vaju, kao i na mnoge druge nepravilnosti.„Verba movent, exempla trahunt“ („Riječi po-kreću, primjer vuče za sobom“). Dobar osob-ni primjer vrijedi kudikamo više nego prazne riječi. Bolje je primjerom pokazivati drugima što treba da rade nego li im o tome mnogo govoriti. „Facta, facta, non verba“ („Djela, dje-la, a ne riječi“) ili „Facta loquntur“ („Djela go-vore“).

    „Tu quoque, fili!“ („Zar i ti sinko!“). Obično se govori kao čuđenje što se netko našao u su-protnom taboru, odnosno zbog nečijih ne-očekivanih postupaka. Nerijetki slučajevi u hrvatskom političkom životu, zbog prijelaza u drugu političku stranku. Na navedenu poslo-vicu može se nadovezati sljedeća: „Ubi bene, ibi patria“ („Gdje je dobro, ondje je domovina“). Te se riječi smatraju devizom ljudi koji materijalno dobro (bilo kakva korist) pretpostavljaju domoljubnim osjećajima, tj. „nezadovoljstvom“ članstvom u ranijoj stran-ci.„Tempora mutantur et nos in illis“ („Vremena se mjenjaju i mi s njima“). Ljudski karakter do-ista se promijenio na gore. Trka za novcem i gramzivost postao je prioritet u današnje vri-jeme. Možda neki misle da su faraoni, te će nakon njihove smrti njihovo blago biti poko-pano zajedno s njima.„Ab uno disce omnes“ („Po jednome nauči sve“). Upotrebljava se kad se hoće dati zajed-nička karakteristika neke skupine ljudi. U naše vrijeme obično se smatra, zbog dosadašnjih razočaranja, da su svi političari isti u pogledu datih obećanja koje ne izvrše kad dođu na vlast.„Gracea fides – nulla fides“ („Grčka vjera – ni-kakva vjera“). Ironična izreka koja se govori kad se hoće reći da je netko prekršio zadanu riječ, odnosno povjerenje. Hrvatski političa-ri, radi ostavljanja što jačeg dojma na birače, rabe izraz „stojim iza toga“, tj. svojih riječi. Me-đutim, na osnovu dosadašnjeg iskustva, dano obećanje u većini slučajeva ne vrijedi „ni pišlji-va boba“, jer ne održe zadanu riječ.

    „Nemo propheta in patria“ („Nitko nije prorok u domovini“). Izreka kojom se ističe da ljudi počinju cijeniti svoje zemljake tek onda kad u tuđini dobiju priznanje za svoj rad ili kad ih drugdje stanu slaviti. Nije rijedak slučaj da taština, zavist, ljubomora, birokracija igraju značajnu ulogu u omalovažavanju nečijeg do-maćeg uspjeha. Osoba je prinuđena da svoje djelo (izum, patent) ponudi izvan svoje domo-vine. U inozemstvu se hrvatska pamet itekako dobro cijeni. „Brevi manu“ („Na brzu ruku“). Učiniti nešto kratkim postupkom. To nam nije karakteristič-no, baš naprotiv. Najbolji primjer je koliko je prošlo vremena dok se nije konačno donjelo rješenje tko će od inozemnih građevinskih tvrtki graditi određenu pristupnu cestu prema pelješkom mostu. I mali komunalni problemi rješavaju se sporo.„Cum grano salis“ („Sa zrnom soli“). Često se time hoće reći da ne treba sve uzeti „zdra-vo za gotovo“, već sa stanovitom rezervom, sumnjom ili nepovjerenjem. Ova poslovica naročito je aktualna kad kandidati pojedinih stranaka iznose program uoči izbora. Zato ne volim suvremene bajke, jer podsjećaju na pri-če baruna Munchhausena (književni lik pisca Rudolfa Ericha Raspea). „Fiat iustitia, pereat mundus“ („Neka se vrši pravda, pa makar propao svijet“). Hrvatska „božica“ pravde ne nosi povez preko oči-ju, kako bi vidjela kome i kakvu kaznu treba odrediti. Osim toga dugo joj treba da donese odluku pa predmet zastari. Sudstvo nestaš-nim političarima obično presudi društveno korisnim radom. Vjerojatno zbog takve oštre kazne osuđeni političari imaju noćne more.„Errando discimus“ („Griješeći učimo“). Učimo se na vlastitim pogreškama. Hrvatski političari često griješe na „banalnim“ propustima. Poje-dinci „zaborave“ upisati nekoliko nekretnina; „loši“ su matematičari, pa im kuća s okućni-com obuhvaća znatno manju površinu nego u stvarnosti; „slučajno“ im se prenamjene liva-de u građevinsko zemljište, itd., itd. Sve neke sitne greške koje zločesti novinari izčeprkaju i objave u medijima. Zbog tako „sitnih“ propu-sta dobiju drugi ministarski položaj. I političari su ljudi, pa mogu reći u svoju obranu:„Errare humanum est“ („Griješiti je ljudski“). Uvjeren sam da u prethodnom ulomku nave-dene greške nisu bile moguće u razdoblju Du-brovačke Republike, jer nitko od aristokracije nije ni pomišljao materijalno ili financijski naš-koditi svojoj domovini. Dapače oporučno su ostavljali Blagajnicima Velike Gospe (kasnije „Opera Pia“ – Blago djelo), nekretnine, novac, dragocjenosti i druge vrijednosti za razne hu-manitarne namjene.Narodna mudrost ima odgovarajuću poslo-vicu. „Daj mu vlast u ruke, pa da vidiš tko je i što je“.

    Damir Račić

    U USKOJ POVEZANOSTI SA HRVATSKOM STVARNOŠĆU

    Rimske poslovice u tumačenju današnjeg vremena

    Narodna mudrost ima odgovarajuću poslovicu. „Daj mu

    vlast u ruke, pa da vidiš tko je i što je“

  • 4 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

    PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

    Tjedno izvješće za prometU proteklom tjednu na po-dručju Policijske uprave du-brovačko-neretvanske zabilje-ženo je 12 prometnih nesreća u kojima su tri osobe teže, a dvije lakše ozlijeđene. S mate-rijalnom štetom zabilježeno je sedam prometnih nesreća.Provodeći mjere kontrole pro-meta policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 601 repre-sivnu mjeru od kojih izdva-jamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekr-šaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 391 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 29 mjera po-duzeto je prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, 8 osoba prekršajno je sankcio-nirano zbog vožnje u alkoho-liziranom stanju, a 7 osoba je sankcionirano zbog nepropi-sne uporabe mobitela tijekom vožnje.- Od ostalih prekršaja izdvaja-mo 21 mjeru poduzetu zbog nepropisnog pretjecanja, 40 mjera poduzeto je zbog nepro-pisnog zaustavljanja i parkira-nja i 21 mjera koja je poduzeta prema vozačima koji tijekom vožnje nisu koristili dnevna svjetla.

    Najveća koncentracija alkohola zabilježena je u Metkoviću- Najveća koncentracija alko-hola od 2,30 g/kg izmjerena je u večernjim satima, 26. stude-noga, 52-godišnjaku koji je u Metkoviću izazvao prometnu nesreću s materijalnom šte-tom. Također je utvrđeno da se tijekom vožnje nije kretao sre-dinom obilježene prometne trake i da vozilo kojim je uprav-ljao nije bilo registrirano. Vozač je uhićen i odveden na Općinski sud u Metkoviću s pri-jedlogom novčane kazne od 9 tisuća kuna i jednomjesečnom kaznom zatvora te mu je pred-ložena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilima B katego-rije u trajanju od tri mjeseca. - Izdvajamo i slučaj 57-godiš-njaka koji je u ranim jutarnjim satima u subotu, 30. studeno-ga, zaustavljen u Opuzenu. Vozač je upravljao osobnim vozilom dubrovačkih registra-cijskih oznaka pod utjecajem alkohola od 1,94 g/kg i tijekom vožnje nije koristio sigurnosni pojas. Zbog počinjenih prometnih prekršaja odveden je na Op-ćinski sud u Metkoviću uz pri-jedlog dvomjesečne zatvorske kazne, dvogodišnje zabrane upravljanja vozilima B katego-rije i novčane kazne od tisuću kuna.

    POLICIJSKA UPRAVA DUBROVAČKO NERETVANSKA

    Grad Dubrovnik sa svojim širim područjem nalazi se na izrazito trusnom području i u prošlosti su ga relativno često pogađali potresi. Jedan od naj-razornijih koji ga je zadesio bio je onaj od 6. travnja 1667. Većina zgrada bila je tada srušena, a poginulo je nekoliko tisuća stanovnika. U okolnim samostanima nastradalo je više redovnika, a od franjevaca Male braće poginuo je o. Matija iz Konavala i još dvojica subraće koji su u trenutku potresa slavili svetu misu u Kneževu dvoru. I manji potresi poslije toga stvarali su velike štete. Tada je izgorjela i crkva Male braće sa zapadnim dijelom samostana u kojem je bila smještena vri-jedna knjižnica i arhiv. Sakristija je ostala sačuvana, ali preživio je i klau-star, kao jedno od rijetkih umjetničkih zdanja starog Dubrovnika. Klaustar je međutim pretrpio više oštećenja u tom i u drugim potresima, što je vid-ljivo po kamenim tašelima, kao i na zapisima na kamenu i na papiru. Bio je oštećen u potresu već 1426. i zna se da su na njegovu popravku tada radili Dubrovčani Božidar Bogdanović i Radin Bogetić. I u velikom potresu 1520. klaustar je vjerojatno stradao, a popravljan je tek možda 1626., na što upućuje taj broj uklesan iznad kapitela 92 na istočnoj ogradi gornje šetnice. To je bilo za vrijeme gvardijanata o. Bonifacija Crijevića (de Cerva). Otucanje žbuke po svodovima klaustra 2008. otkrilo je da su u svodovima četvrtom i petom, svodovi na jugoistoku klaustra, većim dijelom ugrađe-ni blokovi sedre, dok je na svim drugim svodovima korištena opeka ma-njeg formata, pa se zaključuje da su dijelovi u kojemu je korištena sedra popravljani poslije potresa 1426. Uz mnoge druge znakove građevinskih i majstorskih zahvata na klaustru, zahvaljujući činjenici da na jednom dijelu nije bilo građevinske intervenci-je, ostao je zanimljiv znak potresa. Na 11. heksafori kapitel 54 s impostom i zaglavnim kamenom, između dva luka, strše prema šetnici 6 cm. Također na istom segmentu kapitel 51 nagnut je oko 2,5 cm u istom smjeru. I drugi neki kapiteli na čitavoj zapadnoj strani neznatno su nagnuti na jednu ili na drugu stranu. Tumači se to, kao da je, za vrijeme jednog od potresa, konstrukcija klaustra sa svojim svodovima na tom dijelu poskočila uvis. U tom trenutku stupovi s kapitelima, oslobođeni i zbog trešnje, počeli su se naginjati jedni prema istoku, a drugi prema zapadu. Kada su se svodovi i gornja šetnica sa svojom težinom ponovno spustili prema zemlji, uklije-štili su kapitele, i oni su ostali u tom položaju, u kojem se i danas nalaze. Četiri glave čudovišta, koje se nalaze na kapitelu 54 čija nakošenost je najveća, s začuđenim izrazima lica kao da zaustavljaju dvostruke stupove da ne padnu. Bez obzira što ti kapiteli nisu posve na svojim mjestima, i što su stupovi koji ih nose nakošeni, vrši taj dio vitke konstrukcije ipak još uvijek veliki dio svoje statičke funkcije u građevini klaustra.Običan promatrač u mnoštvu drugih kapitela i stupova gotovo da ne za-paža, da je kapitel 54 s njegovim stupovima nagnut. Onima koji to ipak primijete on „kamenim jezikom“ priča priču o potresu i o nemirnom tlu na kojem je sagrađen Dubrovnik.

    Fra Stipe Nosić

    KLAUSTAR MALE BRAĆE REMEK DJELO STVARALAŠTVA

    Kamena priča o potresu

  • GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 5

  • 6 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

    Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja i blagdan sv. Nikole

    Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja

    i blagdan sv. Nikole

  • GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 7

    Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja

    i blagdan sv. Nikole

    Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja

    i blagdan sv. Nikole

    OPĆINA DUBROVAČKO

    PRIMORJE

    7.12/20:00JACQUES HOUDEK

    koncert

    8.12/19:00-23:00DJ PETRA I ZAC THE SAX

    glazbeni program

    7-8.12/18:00PLATO LAZARETA

    VJ SET Robot Hand made / Dubrovnik, Hrvatska

    ZGRADA GIMNAZIJE

    3D MAPPING PROJEKCIJEPixel & Robot hand made, Loop production

    / Dubrovnik, Hrvatska

    LAZARETI

    DIAPROJEKTOR PROJEKCIJEFénySzóró / Mađarska

    7.-9.12.LazaretiDubrovnik

    organizatori partner sponzori

    medijski pokrovitelji

    7-9.12/18:00

    LAZARETI ULAZ

    DUBROVNIK GRAD SVJETLA3D mapping kamene makete grada

    Pixel & Robot Hand made / Dubrovnik, Hrvatska

    LAZARETI II

    LITEBOX2Interaktivni 3D mapping

    LITEMOTIF / Zagreb, Hrvatska

    LAZARETI III & IV

    SVJETLOSNE INSTALACIJEMagic garden | Residence of

    light and music| Lighting postcard | WarpVISUALIA / Pula, Hrvatska

    LAZARETI III

    FOG WALL BlowUp / Sarajevo – BiH

    organizator zadržava pravo izmjene programa / ulaz na sva događanja je besplatan

    DUDUBROVACKA TELEVIZIJA

  • 8 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

    GRAD DUBROVNIK

    Započeli su radovi na izgradnji nove prometnice od Mosta dr. Fra-nja Tuđmana do Pobrežja, odno-sno do ceste za Osojnik.Riječ je o jednoj je od najvažnijih investicija u prometnu infrastruk-turu Grada Dubrovnika jer se po-vezivanjem Mosta dr. Franja Tu-đmana s Osojnikom i Pobrežjem stvaraju prvi preduvjeti za širenje stambene zone Grada Dubrovni-ka na ta prigradska područja. Pro-jekt je značajan i zato što otvara mogućnosti za povezivanje Grada alternativnim koridorom prema Gornjim selima te dalje prema Pri-morju.Nova prometnica izvodi se od po-stojeće državne ceste D8 u nepo-srednoj blizini Mosta do postojeće ceste koja je ranije bila kategorizi-rana kao županijska cesta Ž6235, a do kraja projektiranog zahvata re-konstruira se postojeća prometni-ca. Cesta će omogućiti kvalitetniji spoj naselja Osojnik s državnom cestom D8 te zadovoljenje tehnič-

    kih uvjeta postojeće ceste.Radove izvodi ugovorni izvođač PZC Split, a cijeli zahvat vrijedan je 33 milijuna kuna i podijeljen je u tri faze. U prvoj fazi izvest će se novoprojektirana prometnica, njen spoj na državnu cestu D8, te izmjene prometne opreme i signa-lizacije na prometnici D8. Druga faza većim dijelom prolazi neurba-niziranim područjem na potezu od državne ceste D8 do postojeće ce-ste (bivša županijska cesta Ž6235) te se dalje nastavlja spomenutom cestom u smjeru Osojnika. Treća faza većim dijelom prolazi po trasi postojeće ceste u smjeru Osojnika.Predviđena su tri tipa poprečnih presjeka duž prometnice: prvi na dijelu novoprojektirane prometni-ce s trakom za spora vozila i za de-sna skretanja, drugi na mjestu kri-žanja s postojećom cestom i treći na mjestu gdje novoprojektirana prometnica prati postojeću cestu. Uz kolnik se jednostrano vodi no-gostup širine 1.60 metara.

    Desetak udruga mladih koje dje-luju pod okriljem Centra za mlade Grada Dubrovnika i udruge iz obla-sti tehničke kulture uskoro će useli-ti prostore Luke Dubrovnik, gdje su u tijeku radovi adaptacije petstoti-njak kvadratnih metara. Za ovu in-vesticiju Grad Dubrovnik u surad-nji s Lukom Dubrovnik i Lučkom upravom izdvaja oko pola milijuna kuna, a danas je radove obišao gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima. Prilikom obilaska, gradonačelnik Franković istaknuo je kako će u budućim prostorima udruge imati peterostruko veći prostor za rad, te kako se završetak radova očekuje za oko dva mjeseca. - Mladi će konačno na jednom mje-stu dobiti prostor gdje će se moći družiti, razmjenjivati ideje i razvija-ti nove kreativne projekte. Udruge mladih su na području ex hotela Stadion imale oko stotinu kvadra-ta, a sad će iseliti zbog obnove u još veći i bolji prostor – rekao je gradonačelnik Franković. Pročel-nik Upravnog odjela za obrazova-nje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić je naveo kako će djelovati više cjelina koje će biti podijeljene u tehnički i društveni blok. Zbog veće površine novog prostora, što omogućuje i organi-zaciju većih događanja, u njemu će sada svoje mjesto sada naći i udruge tehničke kulture kao što su Futura, STEM garaža, RC Modeli i Foto klub Marin Getaldić, a koje se godinama nose s nedostatkom adekvatnog prostora ili djeluju u neodgovarajućim uvjetima. Teh-nički blok će imati 3D printere, la-boratorije, tamnu komoru i ostalo,

    dok će u društvenom dijelu pro-stora cijeli niz udruga mladih koje već osmišljavaju projekte. Centar za mlade bit će i sjedište Savjeta mladih Grada Dubrovnika.Udruge će za korištenje prostora potpisati ugovor o najmu, a pro-stor će moći koristiti i svi oni koji nisu definirani ugovorom, u dogo-voru s voditeljem Centra i prema uvjetima potpisnika ugovora. Za zakup prostora Grad Dubrovnik će izdvajati 157 tisuća kuna godišnje, a pročelnik Brčić zahvalio se Lučkoj upravi koja je preuzela financiranje ugradnje ventilacije i kanalizacije te Luci Dubrovnik koja će urediti stubišta.- Cilj nam je da oni već iduće go-dine postanu pravna osoba tako da mogu samostalno prijavljivati projekte. Grad će im pomoći u sa-mostalnosti, a oni trebaju biti od-govorni u odnosu prema društvu i tako na najbolji način iskoristiti svoje kapacitete međusobno uje-dinjeni i da prijavljivati zajedničke projekte. - naveo je pročelnik Brčić. Centar za mlade Grada Dubrovni-ka u kolovozu prošle godine pro-slavio je svoj prvi rođendan, a samo u prvoj godini djelovanja Centra održano je 90 različitih događanja, uključujući radionice i predavanja. Pod okriljem Centra djeluju Udru-ga mladih „Maro i Baro“, Udruga „Bonsai“, UR institut, Udruga „Luža“, Društvo Naša djeca, Centar za kari-jere mladih i ESN (Erasmus Student Network). U sklopu Centra djeluje i Informativni centar za mlade/web portal INFORMADUR (osnovan 2014.) te psihološko savjetovalište za mlade, koje je u prostorima Cen-tra počelo s radom u 2017. godini.

    POČELA IZGRADNJA CESTE MOST DR. FRANJA TUĐMANA – OSOJNIK

    STANOVI ZA MLADE I BRANITELJE

    Napreduju radovi na izgradnji pr-vih stanova za mlade obitelji grada Dubrovnika po modelu Dubrovač-ke stanogradnje. Prva 43 stana u Mokošici grade se u suradnji s Mi-nistarstvom branitelja, s obzirom da će od 108 stanova njih 65 biti dodijeljeno braniteljima – stradal-nicima Domovinskog rata s pod-ručja Grada Dubrovnika, dok će 43 stana pripasti Gradu, koji će ih pre-ma kriterijima dodijeliti u najam mladima dubrovačkim obiteljima s mogućnošću otkupa nakon 10

    godina. Na prvoj zgradi izvedena je 1. faza gips-kartonskih radova, neki su od zidova su zatvoreni, po-stavljaju se vodovodne instalacije i montira PVC stolarija – vrata i pro-zori. U tijeku je izvođenje slojeva ravnog krova i izvedba temejnog premaza na balkonima. Na drugoj zgradi u tijeku je armiranje zidova 4. kata, a na gradilište je stigla i PVC stolarija za prve tri etaže. Isto-vremeno, odvijaju se radovi i na preostale dvije zgrade na kojima je u tijeku izvedba zidova 3. kata.

    Podsjetimo, suradnja između Mi-nistarstva hrvatskih branitelja i Grada Dubrovnika definirana je Ugovorom o kupoprodaji stanova sklopljenog 1. veljače 2019. godi-ne, a za realizaciju ovog kapitalnog projekta kreditnom linijom osigu-rano je 38 milijuna kuna. Dodatno, Grad Dubrovnik stanove za hrvat-ske ratne vojne invalide sufinanci-ra iznosom od 10.8 milijuna kina. Program Dubrovačke stanograd-nje uključuje izgradnju stanova po vlastitom dugoročnom modelu

    poticane stanogradnje, ali i druge modele poticaja mladim obitelji-ma koje gradska uprava razvija, a odnose se za izgradnju obiteljskih kuća, odnosno subvencioniranje kupnje stana, dogradnje/nado-gradnje obiteljske kuće te kupnje građevinskog zemljišta. Uvjeti za dodjelu stanova mladim obitelji-ma pred gradskim vijećnicima naći će se na dnevnom redu za nekoli-ko mjeseci, odnosno na jednoj od prvih sjednica Gradskog vijeća u 2020. godini.

    Na prvu zgradu postavljaju se prozori i vrata

    GRADONAČELNIK U OBILASKU RADOVAZNAČAJAN PROJEKT

    CENTAR ZA MLADE USKORO U NOVOM I VEĆEM PROSTORU U LUCI GRUŽ

  • GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 9

    U UTORAK, 10.PROSINCA 2019.

    26. SJEDNICA GRADSKOG VIJEĆA GRADA DUBROVNIKAPredsjednik Gradskog vijeća mr.sc. Marko Potrebica sazvao je 26.sjednicu Gradskog vijeća Grada Dubrovnika za utorak, 10. Prosinca 2019., s početkom u 9:00 sati. Sjednica će se odr-žati u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika, Pred Dvorom 1 Dnevni red:Vijećnička pitanja.Prijedlog Proračuna Grada Du-brovnika za 2020. godinu.Prijedlog odluke o izvršavanju Proračuna Grada Dubrovnika za 2020. godinu.Prijedlog odluke o lokalnim porezima Grada Dubrovnika.Prijedlog odluke i izradi Izmje-na i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Dubrovnika.Prijedlog odluke o izradi iz-mjena i dopuna Generalnog urbanističkog plana Grada Du-brovnika.Prijedlog odluke o reklami-ranju na području Grada Du-brovnika.Prijedlog Odluke o davanju suglasnosti trgovačkom druš-tvu Libertas Dubrovnik d.o.o. za sklapanje ugovora o ope-rativnom leasingu za nabavku 5 novih solo prigradskih auto-busa.Prijedlog odluke o raspoređi-vanju sredstava iz Proračuna Grada Dubrovnika namijenje-nih financiranju političkih stra-naka i vijećnika s liste grupe birača Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u 2020. godini.Prijedlog odluke o podjeli Osnovne škole Lapad.Prijedlog odluke o imenovanju Stručnog povjerenstva za kon-cesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra Grada Du-brovnika.Prijedlog izmjena i dopuna Programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastruk-ture za 2019. godinu.Prijedlog programa gradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture za 2020. godinu.Prijedlog programa održava-nja komunalne infrastrukture u 2020. godini.Prijedlog programa obavljanja drugih komunalnih djelatnosti na području grada Dubrovnika u 2020. godini.Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o visini zakupnine

    za korištenje javnim površina-ma Grada Dubrovnika.Prijedlog pravilnika o izmjena-ma i dopunama Pravilnika o naknadama za prometovanje prijevoznim sredstvima unutar pješačkih zona na području Grada Dubrovnika.Prijedlog zaključka o potpisiva-nju Ugovora o ustupanju dijela nekretnine zemljišno-knjižnih oznaka čest.zem.1219/22 i 834 sve k.o. Gruž sa društvom Vo-dovod Dubrovnik d.o.o.Prijedlog zaključka o sklapanju Ugovora o najmu stana sa slo-bodno ugovorenom najamni-nom.Prijedlog zaključka kojim se daje suglasnost investitorima, koje predstavlja društvo TRI-CIKL d.o.o. Dubrovnik, za iz-gradnju i financiranje troškova izgradnje prometnice predvi-đene UPU-om Babin Kuk (OS 3) I faza, i na tekst Ugovora o načinu ugovaranja financira-nja troškova izgradnje pro-metnice predviđene UPU-om Babin Kuk (OS 3) I faza.Prijedlog zaključka o davanju suglasnosti Javnoj ustanovi Rezervat Lokrum za sklapanje Ugovora za usluge popravka i održavanja m/b Skala i m/b Zrinski.Prijedlog odluke o osnivanju postrojbi civilne zaštite Grada Dubrovnika.Prijedlog odluke o određiva-nju pravnih osoba od interesa za sustav civilne zaštite na po-dručju Grada Dubrovnika.Prijedlog analize stanja susta-va civilne zaštite na području Grada Dubrovnika za 2019. godinu.Prijedlog godišnjeg plana ra-zvoja civilne zaštite na područ-ju Grada Dubrovnika s financij-skim učincima za trogodišnje razdoblje.Prijedlog zaključka o imenova-nju Povjerenstva za provjeru ispunjavanja propisanih uvjeta javnih poziva Grada Dubrovni-ka za 2020. godinu.Prijedlog zaključka o dava-nju prethodne suglasnosti na tekst privremenog Statuta Dječjeg vrtića Pčelica.Prijedlog rješenja o imenova-nju privremene ravnateljice Osnovne škole Montovjerna.

    LIBERTAS DUBROVNIK

    U novu turističku sezonu s novim gradskim autobusimaLibertas Dubrovnik završio je postupak nabave 11 novih gradskih auto-busa za javni prijevoz, koji bi trebali biti isporučeni kroz narednih sedam mjeseci. Riječ je o niskopodnim autobusima tvrtke Solaris Bus & Coach S.A., koja je udovoljila zahtjevima natječajnog postupka i s kojom je pot-pisan ugovor o isporuci. Ova investicija vrijedna je 17,7 milijuna kuna i u potpunosti je financirana EU sredstvima.Novim autobusima pomlađuje se flota Libertasa, osigurava viša razinu kvalitete pružanja usluge građanima, uz poštivanje najviših ekoloških standarda na tržištu. Svaki od njih kapaciteta je u prosjeku 85 mjesta, du-žine 12 metara, ima troja vrata i opremljen tako da je prilagođen osoba-ma s invaliditetom.U prometu bi novi autobusi trebali biti do iduće turističke sezone, a već u narednih mjesec dana očekuje se i isporuka prva tri zglobna autobusa.

    ODRŽAVANJE NERAZVRSTANIH CESTA I JAVNIH PROMETNIH POVRŠINA

    ASFALTIRA SE PRVI DIO ULICE KNEZA BRANIMIRANa Montovjerni se izvodi asfaltiranje prvog dijela Ulice kneza Branimira.Podsjetimo, radovi uređenja asfaltnog kolnika i zamjene pješačke ograde u ovoj ulici započeli su u ponedjeljak, 25. studenog, a izvode se u fazama, s tim da se najprije pristupilo uređenju prvih 300 metara, počevši od okre-tišta pa prema izlazuUkupno će se do 20. prosinca 2019. asfaltirati cca 4900 metara kvadratnih ulice i zamijeniti oko 460 metara zaštitne ograde za pješake.Izvođač radova je tvrtka Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač Grada Du-brovnika na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina.

    POVODOM DANA DUBROVAČKIH BRANITELJA

    3D MAPPING PROJEKCIJA NA FESTIVALSKOJ PALAČI I ove godine povodom Dana dubrovačkih branitelja, 6. prosinca, projicirat će se 3D mapping na Festivalskoj palači, u ulici Od Sigurate 1, od 19:00 do 20:00 sati.Video projekcija na pročelju zgrade Festivala uključivat će prikaz granati-ranja, požara i oštećenja na zgradi čime će se podsjetiti na najteži napad na Dubrovnik tijekom Domovinskog rata na blagdan sv. Nikole 6. prosin-ca 1991. godine, kada je  ova barokna palača iz 17. stoljeća gotovo u pot-punosti izgorjela i pretrpjela teška oštećenja (napomena: projekcija uklju-čuje različite zvukove granatiranja, sirene, i vatre koji mogu biti potresni).

    TIJEKOM ZIMSKOG FESTIVALA

    Besplatno autobusima Libertasa i posebnom adventskom linijomZaključkom gradonačelnika Mata Frankovića utvrđen je besplatan prije-voz autobusima Libertasa tijekom 6. Dubrovačkog zimskog festivala.Za vrijeme trajanja Dubrovačkog zimskog festivala, u razdoblju od 30. studenog 2019. do 6. siječnja 2020., svakog dana od 17 sati pa sve do posljednjeg noćnog polaska u voznom redu Libertasovi autobusi vozit će besplatno na svim linijama u gradskom prometu (uključujući linije 26, 28 i 35). Tijekom trajanja Festivala prometovat će i posebna adventska linija na relaciji Autobusni kolodvor – stanica Grawe - Pile – Iva Vojnovića - Pošta Lapad, te P. Lapad – Iva Vojnovića - Pile – Tommy (Gruž) - Kolodvor.Dubrovački zimski festival odvija se šestu godinu za redom, a u vrijeme Adventa i ususret dočeku Nove godine, na više lokacija u staroj gradskoj jezgri i drugim dijelovima grada, donosi bogate i raznovrsne kulturne, za-bavne, dječje i gastronomske programe.

  • 10 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

    DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

    Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Ceba-lo te drugim suradnicima održao je u ponedjeljak, 2.prosinca, radni sastanak u Dubrovniku s vukovar-sko-srijemskim županom Božom Galićem sa suradnicima. Sastanku su nazočili i Ivo Klaić, pročelnik UO za gospodarstvo i more, Melani-ja Milić, ravnateljica RRA DUNEA, pročelnica UO za poslove Župana i Županijske skupštine Nikolina Karaljević, Sandra Pinjuh, pročel-nica Ureda županaVSŽ, Ilija Cota, ravnatelj RRA VSŽ, Zdenko Podolar ispred tvrtke Agroklaster iz VSŽ te Rujana Bušić Srpak, direktorica TZ VSŽ. Na sastanku na temu Nasta-vak suradnje Dubrovačko-nere-tvanske i Vukovarsko-srijemske žu-panije, povezivanje „Zelene i Plave Hrvatske“ dogovoren je smjer dalj-njih aktivnosti u povezivanju ove dvije županije.”Želja nam je povezati poljopri-vredu i turizam. Neki proizvodi kao što su jaja iz Slavonije se ovdje već koriste. Dogovorili smo se da ćemo raditi u dva smjera. Idemo s inicijativnom da se uspostavi sva-kodnevna cjelogodišnja avio linija iz Dubrovnika za Osijek. Od takve

    veze bi najviše koristi imali podu-zetnici, ali i našim građanima i go-stima bi omogućili da vide istočnu Slavoniju. Također smo se dogo-vorili kako ćemo kod nas osigurati jedan prostor za distribucijski cen-tar za proizvode s istoka Hrvatske”, rekao je župan Dobroslavić.Župan vukovarsko-srijemski Božo Galić napomenuo je kako je pri-jevoz proizvoda jedno od glavnih pitanja na kojem će se zajednički raditi.”Do izgradnje koridora VC koji maksimalno zagovaramo moramo nekako riješiti prijevoz koji utje-če na cijenu robe. Nadamo se to napraviti zračnom linijom”, rekao je župan Galić te dodao kako je izrazito zadovoljan dosadašnjom suradnjom s Dubrovačko-nere-tvanskom županijom.Inače, tijekom jutra su župani Do-broslavić i Galić podijelili u Gospi-nom polju u Dubrovniku pet tona jabuka udrugama i ustanovama s područja Dubrovačko-neretvan-ske županije.Ova gesta prijateljstva stigla je kao odgovor na deset tona mandarina koje DNŽ već deset godina zare-dom donira Vukovarsko-srijemskoj županiji kao božićni poklon.

    Župan Dobroslavić pozdravio sudionike međunarodne konferencije Adriatic Wood Days 2019.Sudionike konferencije Adriatic Wood Days 2019. , koja se održala u Župi dubrovačkoj, pozdravio je u ponedjeljak, 2.prosinca, župan dubrovač-ko-neretvanski Nikola Dobroslavić, kao izaslanik Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović. Riječ je o međunarodnoj konferenciji iz područja šumar-stva, prerade drva, energije iz drva, gradnje drvom, proizvodnje namje-štaja i pripadajućih kreativnih industrija, a u dva dana organizirale su se rasprave, paneli, radionice, razmjene projektnih ideja i dodatni sadržaji koji uključuju teme biomase i obnovljivih izvora energije, certificiranja, dizajna itd. Župan Dobroslavić rekao je u svom pozdravnom govoru kako ga veseli da se ova konferencija ponovno održava u Dubrovačko-nere-tvanskoj županiji. ”Blagoslovljeni smo kvalitetnim drvom i dužni smo ga čuvati i pravilno koristiti. Želim pohvaliti Hrvatski drvni klaster na orga-nizaciji. Turizam i drvna industrija se neizostavno vežu i važno je da se hrvatsko gospodarstvo naslanja međusobno”,rekao je župan Dobroslavić.Sudionike je pozdravio i župan vukovarsko-srijemski Božo Galić.”Naš razvoj je na drvetu, trudit ćemo se da se sirovina koristi ekološki i ekonomski. Moramo se brinuti za naš slavonski hrast za dobrobit svih nas”, rekao je Galić.

    Centar za poduzetništvo d.o.o. organizirao je prezentaciju „Kako pronaći klijente i uspješno poslo-vati uz korištenje Facebook ogla-šavanja?” koja je održana u prosto-rijama Poduzetničkog inkubatora Dubrovnik. Certificirani Messenger marketing stručnjak, polaznicima je prezentirao prednosti koje Fa-cebook oglašavanje omogućuje u poslovanju. Prezentacija je također obuhvatila primjenu Messenger chatbotova kao jedne od moguć-nosti u Facebook oglašavanju. Na-

    ime, Messenger chatbotovi se u svijetu vrlo intenzivno koriste u ho-telskim lancima, restoranima, pri-vatnim apartmanima i slično, gdje vrlo uspješno prikupljaju potenci-jalne klijente u internu bazu, ser-viraju im pravodobne informacije, pružaju uvide u ponudu i automa-tizirano ih šalju gostima, poveća-vajući zadovoljstvo kupaca i broj kvalitetnih recenzija. Na taj način omogućavaju ogromne uštede te povećavaju učinkovitost na skoro svim segmentima poslovanja.

    POVEZIVANJE ZELENE I PLAVE HRVATSKE

    Župan Dobroslavić: Tražit ćemo stalnu avioliniju za Osijek

    DUBROVAČKI PODUZETNICI UČILI

    KAKO ŠTO BOLJE KORISTITI FACEBOOK OGLAŠAVANJE

  • GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 11

    DESET GODINA ZAREDOM

    Donacija deset tona mandarina stigla u Vukovarsko-srijemsku županijuDubrovačko-neretvanska župa-nija već tradicionalno, desetu godinu zaredom, donira deset tona mandarina prijateljskoj Vu-kovarsko-srijemskoj županiji kao božićni poklon, a kamion s man-darinama u pratnji zamjenice žu-pana Žakline Marević i ravnatelji-ce JU RRA DUNEA Melanije Milić stigao je u petak, 29.studenoga u Vukovar. Zamjenica Marević man-darine je uručila vukovarsko-sri-jemskom županu Božu Galiću te ovom prilikom je istaknula kako je riječ o poruci prijateljstva i lju-bavi. ”Akcija je pokrenuta kako bi se unaprijedila suradnja između Zelene i Plave Hrvatske, a danas se ta suradnja nastavlja u dobrom smjeru. Prošle godine je delegaci-ja Vukovarsko-srijemske županije bila kod nas i dogovorili smo da se proizvodi iz Vukovara prezentiraju kod nas. Povezali smo naš turizam i hotelijere s poljoprivrednicima iz Vukovarsko-srijemske županije. Mi smo u proteklom razdoblju iskaza-li i svoju spremnost u obnovi vu-kovarskog vodotornja, a također suradnja između naše i vukovarske bolnice je na visokoj razini. Ove mandarine na neki način pokazu-ju brigu naše Županije povrh svih ostalih oblika suradnje”, rekla je za-mjenica Marević. Župan vukovar-sko-srijemske županije Božo Galić rekao je kako se intenzivno radi na avionskoj liniji koja bi povezala Vu-kovar i Dubrovnik preko osječkog aerodroma jer bi se na takav način uvelike poboljšao i olakšao prije-voz robe s istoka Hrvatske na jug. ”Vjerujem da ćemo u tome uspjeti zajedničkim snagama. Naše pro-izvode žele u cijeloj Dalmaciji, ne samo u Dubrovniku nego sve do Istre. Vjerujem da ćemo naporima

    naših Županija i gradova postići taj cilj”, rekao je župan Galić. Voditelj Caritasa Vukovarskog dekanata fra Slavko Milić zahvalio se Du-brovačko-neretvanskoj županiji i svim donatorima koji im pomažu. ”Hvala Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja već niz godina donira mandarine. Sve što mi radimo kroz njihovu pomoć i pomoć naših do-natora znak je da ispunjamo ono što je Isus rekao – Sve što činite jednome od moje najmanje braće, meni činite”, rekao je fra Milić.Treba napomenuti kako je prošle godine Vukovarsko-srijemska žu-panija na ovu prijateljsku gestu uzvratila s pet tona jabuka, a isto će napraviti i ove godine. Jabuke će tako u ponedjeljak biti doni-rane udrugama i ustanovama s područja Dubrovačko-neretvan-ske županije. Inače, u organizaciji Povjerenstva za mandarine Du-brovačko-neretvanske županije u tijeku je Inicijativa samostalnog plasmana mandarina na javnim površinama jedinica lokalne sa-mouprave diljem Hrvatske, koja se već drugu godinu za redom pro-vodi  u suradnji s LEADER mrežom Hrvatske i Udrugom gradova RH. U sklopu Inicijative u Dubrovniku je održana manifestacija ”Dani Ne-retve u Dubrovniku”, a u suradnji s Gradom Zagrebom održana je manifestacija „Zagreb Neretvi, Ne-retva Zagrebu“. Inicijativa s jedne strane uključuje proizvođače man-darina iz doline Neretve a s druge strane jedinice lokalne samoupra-ve u RH, preko kojih se dolazi do krajnjih kupaca. Pozivu Dubrovač-ko-neretvanske županije odazvalo se preko dvadeset OPG- ova i jed-nako toliko jedinica lokalne samo-uprave.

    STOŽER ZA CIVILNU ZAŠTITU

    U vježbi ”Pripravnost 2019” simuliran potres u Konavlima, provjerena sposobnost operativnih snagaStožer civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije održao je stožerno zapovjednu vježbu Pripravnost 2019. U vježbi su sudjelovali načelnici sto-žera civilne zaštite Grada Dubrovnika te općina Župa dubrovačka i Konavle. Tema vježbe bila je angažiranje i koordinacija operativnih snaga civilne zašti-te u slučaju potresa na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prema scenariju vježbe šire dubrovačko područje s epicentrom u Konavlima pogo-dio je jaki potres. Cilj vježbe bila je provjera sposobnosti operativnih snaga civilne zaštite tijekom pozivanja, aktiviranja, početka rada Stožera civilne zaštite te upoznavanje s planskim dokumentima iz područja civilne zaštite.

    Proslavi 40. obljetnice Zavoda za obnovu Dubrovnika u Lazaretima, održanoj 2.prosinca, nazočio je i župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić sa zamjenicom Žaklinom Marević i pročelnicom UO za društvene djelatnosti Je-lenom Dadić. Zavod je osnovan 1979. nakon što je područje tadaš-nje Općine Dubrovnik teško stra-dalo u potresu s epicentrom u Crnoj Gori. Današnjoj svečanosti nazočila je i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.”Ovo je obljetnica kontinuiteta i vrhunske stručnosti u pristupu obnove vrijedne kulturne baštine. Nakon potresa 1979. vidjeli smo primjere kompleksne obnove, a sad su se mnogi pristupi promijeni-li. Danas se primjerice aseizmičkoj sanaciji drugačiji pristupa. Tijekom rata je napravljen ogroman posao jer je trebalo tijekom rata izraditi metodologiju i započeti evidenci-ju šteta. Stvoriti preduvjete da se počne s obnovom. Treba reći kako se poslijeratna obnova Dubrovnika vodi kao jedna od najuspješnijih poslijeratnih obnova u svijetu”, re-kla je ministrica.Župan Dobroslavić istaknuo je kako Zavod ispunjava svoju zadaću u svakom pogledu.”To se odnosi i na obnovu nakon potresa, ali i obnovu nakon ratnog razaranja. I zaista, što se tiče po-tresa, vidjeli smo i zadnjih dana na kakvom području živimo. I aseiz-

    mička sanacija ostaje zadaća ovog Zavoda. Na tome treba ustrajati. Preporučio bih da ispravimo lošu odluku kojom se smanjio utjecaj države u Zavodu. Treba razmisliti kako osnažiti ulogu države i Mini-starstva kulture”, rekao je župan Dobroslavić.Gradonačelnik Mato Franković rekao je kako je ZOD formiran u nevolji, a nitko tada nije mogao ni slutiti kakvu će ulogu imati samo 12 godina poslije.”I u poslijeratnoj obnovi je naprav-ljen izvanredan posao, ne samo obnovom već i dokumentiranjem svega što se dogodilo. Ta doku-mentacija je bila vrijedan dokaz u presudi dvojice generala JNA-a koji su osuđeni u Haagu zbog kulturo-cida. Danas su pred nama druga vremena. Novi izazovi. Imamo za-uzete javne površine, nedostatak radnika, no kako kaže Marin Držić, treba se akomodavati vremenu. Tako se i ZOD uspješno akomoda-va pred novim vremenom”, rekao je dubrovački gradonačelnik.Ravnateljica ZOD-a Mihaela Skurić zahvalila se svim njezinim prethod-nicima.”Treba svakako naglasiti aktivnosti nakon rata, od fizičke zaštite spo-menika, gdje treba naglasiti ulogu privatnih firmi koje su to besplat-no radile, pa do evidencije ratnih stradanja. Grad je imao sreću da je imao instituciju poput ZOD-a”, re-kla je Skurić.

    PROSLAVA U DUBROVNIKU

    40. obljetnica Zavoda za obnovu Dubrovnika

  • 12 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

    KONAVLE

    Prema staroj konavoskoj narodnoj predaji, koja je navodno iz dav-nog 10.st., poslije 17 dana jake podzemne tutnjave, nakon koje se osjetio jak potres i zbog kojeg su se stanovnici obližnjih naselja u strahu morali skloniti na vrh obližnje gradine, potekla su tri izvora vode ispod planine Sniježnice, nazvani Rikalo, Oka, i treći izvor od kojeg je potekla rijeka Ljuta. Narodna izreka je kazivala:“ Izvor Ri-kalo se okitilo i njegova su djeca Oka i Ljuta. Rijeka Ljuta je ponor-nica i izvire pod brdom Plana, a iznad Gornjeg Lovornog. Svojim tokom teče brdskim putem i spušta se pored Konavoskih dvora u Konavosko polje s dva pritoka, ponornice: Konavočica koja utiče u Ljutu na istočnom dijelu Grude i drugi pritok Kopačica koja teče Konavoskim poljem, a koja ljeti presuši. U Hrvatskoj je sv. Toma zaštitnik voda i špilja, njegov blagdan je 3. srpnja, a u narodu se sačuvala izreka:“ Sveti Toma, goni prace (svinje), doma“.

    KONAVOSKA BAŠTINA

    Legenda rijeke Ljute

    Priredio: Nikša Violić

    Devetnaesti Susret lijeričara i zdra-vičara održan je prošlog petka u Pridvoju, a okupio je 28 sudionika iz svih dijelova Dubrovačko-nere-tvanske županije, te goste iz su-sjedne Bosne i Hercegovine. Pred brojnom publikom u franjevačkom samostanu lijeričari i zdravičari prokazali su svoje vještine, te pre-zentirali folklornu tradiciju svojih mjesta. Voditelji i moderator večeri Vido Bagur izrazio je zadovoljstvo velikim brojem mladih sudionika. Bagur je kazao na značaj ovog tra-

    dicionalnog okupljanja koje je kroz proteklih gotovo dva desetljeća zainteresiralo veliki broj mladih za sviranje lijerice i učenje zdravice. Svim sudionicima i publici zahvalio se predsjednik pridvorskog KUD-a Vlaho Mujo, dok je tajnik Zajedni-ce kulturno-umjetničkih udruga Zdravko Obradović zahvalio župa-niji i Ministarstvu kulture koji na potpori. Susreti lijeričara i zdraviča-ra održavaju se u Pridvorju u spo-men na Nikolaša Skvičala, jednog od najboljih lijeričara Mediterana.

    ČESTITAMO DAN DUBROVAČKIH BRANITELJA I BLAGDAN SV. NIKOLE OPĆINA KONAVLE

    PRIDVORJE

    19.Susret lijeričara i zdravičaraAGROTURIZAM KONAVLE

    Edukacijom do vlastitih idejaNakon teoretskog dijela stručne edukacije koje je Agroturizam Ko-navle za zainteresirane sudionike organizirao pretprošli vikend u samostanu sv. Vlaha u Pridvorju, Udruga je prošli vikend nastavila praktični dio edukacije u Šiben-skom zaleđu. Jučer su polaznici obišli Gospodarstvo Roca koje je ogledni primjer malog poduzet-nika specijaliziranog za preradu, proizvodnju i plasman suhomesna-tih proizvoda. Gospodarstvo ima modernu farmu svinja, pogon za proizvodnju i preradu suhomesna-tih proizvoda, te konobu i trgovi-nu za plasman na kućnom pragu. Ovo je jedan od najboljih primjera dobre prakse u srednjoj Dalmaciji.

    Praktični teoretski dio usvojen je uz mentorstvo domaćina i profesora s Agronomskog fakulteta u Zagrebu Danijela Karolyia. Program se na-stavio u Šibenskom zaleđu gdje su Konavljani obišli pršutanu Zvoni-mir Marin i pršutanu Brkić te neke od najboljih agroturizama Skradin-ske delicije i OPG Kalpić. Po progra-mu se obišla i tvrđava Barone u Ši-beniku reprezentativna storytelling priča, uređena sredstvima EU fon-dova. Edukacija „Suhomesnati tra-dicijski proizvodi za agroturističku trpezu“ odvija se u okviru projekta „Edukacijom do vlastitih ideja“ koje agroturizam Konavle provodi u su-radnji s Općinom Konavle uz pot-poru Ministarstva turizma.

    Članovi Udruge Agroturizam Ko-navle predstavili su 1.prosinca program manifestacije „12. Mirisa Božića u Konavlima“ u samom sre-dištu Splita. Predstavljanje mani-festacije na Peristilu i splitskoj Rivi bilo je namijenjeno brojnim Spli-ćanima i turistima kao i predstav-nicima medija i turističkih agencija koji su se, uz kušanje konavoskih vina i drugih tradicijskih proizvo-da, upoznali s ovogodišnjim pro-gramom. Promocija Mirisa Božića u Kona-vlima organizirana je u suradnji s turističkom zajednicom Grada Splita. Predstavljanje manifestaci-

    je obogatio je nastup Antuna Tota Rilovića koji je zapjevao prigodne pjesme te konavoskog zdravičara Ilije Kesovije. Nakon prošlotjedne press konferencije u Dubrovniku i predstavljanja 12. Mirisa Božića u Splitu Udruga Agroturizam na-stavlja promotivnu kampanju pu-tem facebooka i ostalih društvenih mreža te Vas poziva u Konavle od 21. – 29. prosinca 2019. godine na „Mirise Božića“.Program ovogodišnje manifesta-cije možete naći na službenim stranicama Udruge: www.agrotu-rizam-konavle.hr

    Jelena Gale Pregelj

    12. MIRISI BOŽIĆA U KONAVLIMA PREDSTAVLJENI U SPLITU

  • GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 13

    Čestitamo Dan dubrovačkih branitelja i blagdan sv. Nikole OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA

    DOLINA NERETVE

    10. obljetnica udruge ”Leptirići”Proslavi 10. obljetnice osnutka Udruge cerebralne i dječje paralize doli-ne Neretve „Leptirići“ u ime Dubrovačko neretvanske županije nazočila je zamjenica župana Žaklina Marević. Udruga je osnovana 2009. godine, te se brinula za oko petnaestero djece s cerebralnom paralizom čiji roditelji nisu imali status njegovatelja, a na terapije su putovali u veće gradove.Udruga danas brine za 64 djece s teškoćama u razvoju te o 33 osobe s invaliditetom, kojima pruža različite terapije i programe podrške.Udruga Leptirići zapošljava senzornog terapeuta, radnog terapeuta, fizio-terapeuta, neurofeedback terapeuta i logopeda.Udruga provodi projekte koji pružaju sve ono što je, prvenstveno, potreb-no djeci, te projekte podrške roditeljima, pomoć djeci u učenju, učenje stranih jezika, specijalizirani prijevoz itd.Također, uz sve spomenute terapije, za 11 osoba s najtežim oblikom in-validiteta pružaju uslugu osobne asistencije, a za sedam učenika sa po-teškoćama u razvoju pružaju asistenciju u nastavi. Ovom prigodom uz obilježavanje osnutka upriličen je i domjenak povodom Međunarodnog dana osoba sa invalifitetom, kojemu su uz članove Udruge „Leptirići“, pri-sustvovali i mnogi gosti koji podupiru Udrugu.

    ZAJEDNIČKOM JAVNOM NABAVOM

    Pribavljene specijalizirane brane za borbu protiv onečišćenja na moru vrijedne više od milijun kunaU luci Dubrovnik u četvrtak, 28.studenoga je upriličena podjela čak tisu-ću metara brana za sprječavanje i sanaciju onečišćenja mora naftnim i uljnim derivatima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji vrijednih više od milijun kuna. Svečanost je počela konferencijom za novinare, a potom su predstavnici tvrtke Luveti (dobavljači opreme) održali pokaznu vježbu korištenja opreme u suradnji s Vatrogasnom zajednicom Dubrovačko-ne-retvanske županije.Vrijednost opreme je 1.040.000,00 kuna, a u procesu zajedničke javne nabave sudjelovali su Dubrovačko-neretvanska županija, Općina Trpanj, Općina Orebić, ACI d.d., Lučka uprava Dubrovačko-neretvanske županije, ŽLU Dubrovnik, ŽLU Korčula te Lučka uprava Dubrovnik.Župan Nikola Dobroslavić ovom je prilikom istaknuo kako je napravljen novi iskorak u zaštiti od mogućih onečišćenja na moru.”Nabavili smo kilometar plutajućih brani. One se mogu nadovezivati jed-na na drugu i tako se može tretirati različit opseg onečišćenja. Objedinili smo sve potrebe županije, jedinica lokalne samouprave te županijskih lučnih kapetanija. Uključili smo vatrogasce koji će biti operativni u slučaju nesreće. Njima će brane i biti podijeljene i to na Korčuli, Orebiću, Dubrov-niku te u ACI marinama”, rekao je župan Nikola Dobroslavić, koji je česti-tao svima koji su sudjelovali u projektu.Pročelnik za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće dodao je kako je u svibnju potpisan sporazum s osam dionika, te kako je ugovor potpi-san u rujnu. Izrazio je zadovoljstvo ovim projektom, posebno činjenicom da je provedena zajednička javna nabava.”Ovdje je struka analizirala situaciju, sad ako se dogodi incident moći će se reagirati i iz različitih mjesta. Hvala Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja je prepoznala potrebu i svim sudionicama” rekao je pak načelnik Op-ćine Trpanj Jakša Franković.

    RODILIŠTE – PRIJATELJ DJECE

    Velika priznanja za dubrovačku bolnicu i Dom zdravlja MetkovićSukladno kriterijima globalne inicijative za promicanje i podršku dojenja “Baby – Friendly Hospital Initiative” koju su pokrenuli Svjetska zdravstve-na organizacija i UNICEF 1991. god. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske i Ured UNICEF-a za Hrvatsku obnovili naziv ”Rodilište – prijatelj djece” za rodilište OB Dubrovnik i rodilište Doma zdravlja Metković, u znak priznanja za učinjene napore i postignute rezultate u humanizaciji odno-sa prema majci i djetetu, poticanju dojenja i kvalitetnoga ranog odnosa između roditelja i djece. Također, treba istaknuti i kako je Opća bolnica Dubrovnik dobila Potvrdu za uspostavu obaveznog sustava kvalitete uz 96% ispunjenih standarda odnosno ostvarenih 402 od 440 mogućih bodova Ministarstva zdravstva. Potvrdu su u ime OB Dubrovnik preuzeli pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Stjepan Đuričić te voditelj Odjela za kvalitetu, edukaciju, suzbijanje bol-ničkih infekcija i vanjske pacijente Niko Car.Postignuti rezultat prikupljen vanjskom procjenom predstavljen je pred-stavnicima Svjetske banke u rujnu, a rezultat je službeno prihvaćen od strane te institucije koncem listopada pri čemu je Opća bolnica Dubrov-nik u potpunosti uspostavila sustav obaveznih standarda kvalitete zdrav-stvene zaštite.Takav sustav predstavlja međukorak prema akreditaciji bolnice i stalnom unapređenju kvalitete zdravstvene zaštite prema novom Pravilniku o akreditacijskim standardima kvalitete za bolničke zdravstvene ustanove.

    ZA POBOLJŠANJE KVALITETE ŽIVOTA NJIHOVIH STANOVNIKA

    Županija općinama Zažablje, Kula Norinska i Pojezerje dodijelila 400 tisuća kuna Tri ugovora vrijedna gotovo 400 tisuća kuna kojima Županija pomaže slabije razvijenim općinama potpisana su u petak, 29.studenoga u pa-lači Ranjina u Dubrovniku. Riječ je o ugovorima o financiranju izgradnje i održavanja objekata i uređaja komunalne infrastrukture te Programa ujednačavanja standarda vodoopskrbe na području doline Neretve koje je potpisao župan Nikola Dobroslavić sa načelnicom Općine Zažablje Ma-jom Vrnoga, načelnikom Općine Pojezerje Borislavom Dominikovićem te načelnikom Općine Kula Norinska Nikolom Krstičevićem.Općini Zažablje dodijeljeno je tako 130 tisuća kuna za uređenje javne površine društvenog doma Mlinište, Općini Pojezerje 135 tisuća kuna za izgradnju mjesne vodovodne mreže u naselju Pozla Gora (na lokacijama Sente – Jakići i Glavica-Dominikovići i Dočići) te Općini Kula Norinska 130 tisuća kuna za izgradnju parkinga pred OŠ Kula Norinska.Župan Nikola Dobroslavić rekao je ovom prilikom kako je ovo drugi ovo-godišnji natječaj kojim Županija pomaže slabije razvijene općine u našoj županiji.”Prema indeksu razvijenosti Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU ove tri općine su najnerazvijenije u našoj županiji. Mi za pomoć slabije razvijenim jedinicama lokalne samouprave godišnje imamo jedan ili dva natječaja za korištenje sredstava iz županijskog proračuna. Ove godine smo imali 800 tisuća kuna u proračunu i već smo proveli jedan natječaj sa 400 tisuća kuna, a sada imamo i ovaj s jednakim iznosom. Ove tri općine su imali najbolje projekte i najveće potrebe za poboljšavanje života ljudi na tom prostoru. Načelnica Vrnoga te načelnici Dominiković i Krstičević ovom prilikom su se zahvalili Dubrovačko-neretvanskoj županiji na praćenju njihova rada rekavši kako će ovi projekti značiti puno za kvalitetu života u njihovom kraju.  Potpisivanju su nazočili i zamjenik župana Joško Cebalo te pročelnik UO za komunalne poslove i zaštitu okoliša Miho Baće.

  • 14 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

    Dom Marina Držića predstavio je u utorak, 3. prosinca strip izdanje (prvi dio) Dunda Maroja Marina Držića.Prve skice stripa za dva prologa i prvi čin Dunda Maroja umjetnik Dubravko Kastrapeli imao je prije više od godinu dana. Od tada tra-je intenzivni rad autora i djelatni-ka Doma Marina Držića i vanjskih suradnika na objavljivanju prvog nastavka stripa nastalog po inte-gralnom tekstu najpoznatije Drži-ćeve komedije. Nakon Novele od Stanca objavljene u strip izdanju 2017. godine kada se obilježavalo 450 godina od smrti Marina Držića Kastrapeli se uhvatio u koštac sa stripovanjem integralnog teksta Dunda Maroja. Ova godina posebno je obilježena stavljanjem pod povećalo književ-nih kanona i njihovih klasika. Oni su mjesta prijepora u vjekovima prisutnoj raspravi o uvođenju „no-vog“ nauštrb „starog“. Često se u tim polemikama zanemaruje uni-verzalnost ideja, poruka i situacija iz starije književnosti koje ne podli-ježu vremenskim odredbama te su

    kao takve bliske generacijama kroz stoljeća.Ustanova u kulturi Grada Dubrovni-ka Dom Marina Držića posljednjih godina predano radi na približava-nju Marina Držića (1508. – 1657.) široj publici i brendiranju njegova lika i djela među domaćom, ali i stranom populacijom. Upečatljiva izdavačka djelatnost koja u posljed-njih nekoliko godina obuhvaća grafičke mape (grafičko-pjesnička mapa dubrovačkog umjetnika Luk-še Peka i mapa Vile od grafike čije su autorice renomirane grafičarke Nevenka Arbanas, Maja S. Franko-vić i Zdenka Pozaić); prepjev Dr-žićevih pjesama Pjesni ljuvene na standardni hrvatski jezik (Ljubavne pjesme, Luko Paljetak, 2017.); prvi integralni prijevod Dunda Maroja na engleski (Filip Krenus, 2017.); prvi integralni prijevod Skupa na francuski (Nicolas Raljević, 2019.) te prvo strip-izdanje Novele od Stan-ca dovoljno jasno govore o smjeru kretanja ovog memorijalnog mu-zeja čija je misija približiti Držića svim generacijama te educirati sve posjetitelje Doma o književnom

    geniju, najvećem hrvatskom kome-diografu Marinu Držiću.Osim bogate izdavačke djelatnosti, posebna se pažnja u Domu Mari-na Držića daje pedagoškom radu s djecom i mladima. Upravo u toj iznimno bitnoj domeni svog rada realiziraju se projekti poput stripa Dunda Maroja čiji je prvi dio ugle-dao svjetlo dana. Zbog svog poza-mašnog obima strip će biti objav-ljen u četiri nastavka. Vodeći se idejom kako je strip pr-venstveno namijenjen srednjoškol-skom uzrastu, Kastrapeli je u stripu koristio bilješke iz metodički obra-

    đenog lektirnog izdanja Dunda Ma-roja Školske knjige iz 2006. godine koje je priredio ugledni držićolog Frano Čale (1927. – 1993.). Dom Marina Držića zahvaljuje Školskoj knjizi na suglasnosti da za potrebe strip-izdanja djela Dundo Maroje koristi Čaline bilješke.Na predstavljanju prvog nastavka stripa Dundo Maroje sudjelovali su Anita Ruso, autorica predgovora, Dubravko Kastrapeli, autor stripa, Pavo Jančić, predsjednik Uprav-nog vijeća Doma Marina Držića i Nikša Matić, ravnatelj Doma Mari-na Držića.

    ZBORSKI FESTIVAL CRO PATRIA U SPLITU

    PRIZNANJA DUBROVAČKOM KOMORNOM ZBORU I MO. FRANU KRASOVCUNa 23.međunarodnom zborskom festivalu CRO PATRIA koji se odr-žao u Splitu (29.11.-1.12.) sudje-lovao je i Dubrovački komorni zbor. Tom prigodom organizator festivala Glazbena mladež Splita dodijelio je Dubrovačkom komor-nom zboru Povelju povodom 25 godina neprekidnog rada, a mo. Franu Krasovcu Povelju za cjeloku-pan rad na razvoju zborske glazbe.U natjecateljskom dijelu festival-skog programa Dubrovački ko-morni zbor osvojio je Nagradu Hrvatskog društva skladatelja za najbolju izvedbu zborske skladbe hrvatskog skladatelja.

    IZ RUSIJE S LJUBAVLJU

    DOM MARINA DRŽIĆA

    Strip izdanje Dundo MarojeVodeći se idejom kako je strip prvenstveno namijenjen srednjoškolskom uzrastu, Kastrapeli je u stripu koristio bilješke iz metodički obrađenog lektirnog izdanja Dunda Maroja Školske knjige iz 2006. godine koje je priredio ugledni držićolog Frano Čale (1927. – 1993.)

    ODRŽAN KONCERT HRVATSKO-RUSKOG DRUŠTVA

    Koncert pod naslovom ‘’Iz Rusije s ljubavlju’’ Hrvatsko-ruskog društva “Umjetnost bez granica” održao se 29. studenoga u Čitaonici Narodne knjižnice Grad u suorganizaciji Du-

    brovačkih knjižnica.Svi zaljubljenici u rusku glazbu i romansu mogli su uživati u djelima N. Rimski Korsakovog, A. Borodina, A.Verstovskijeg, A.I. Hačaturjana i

    drugih.Na koncertu su nastupali: Vera Obukhova Velić, mezzosopran, Helena Tomašković, klavir, Pero Škobelj, gitara, i Ivan Kušelj, trublja.

  • GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 15

    30. Bože moj, pišem li ovako velikim slovima Dobro i Zlo, Bog i Vrag, moguće je da u veli-ku pogrešku upadam i da veliko i neznanje i nepoimanje pokazujem, da Te doista ne razumijevam, da ostajem na razni podmi-rivanja osobnih potreba, da razlučim i shva-tim što se ne može ni razlučiti ni shvatiti, da Ono Nešto svodim na naivni crtež Božjega Oka, Boga Svevida iznad niše skromne ka-pelice na seoskom razkrižju, međutim nije ta preslika Svevidećega Boga nastala „bez Vraga“, ali ni bez Boga, oni su u jednom, ali ne i jedno, ne i isto, ljudska mašta jest neja-ka i slabašna, ali slutnja je snažna i prodor-na, misao je, poput radijskih valova ili lasera, dubinski slojevita, Božje Oko je samo ono što priprost čovjek umije i zna reći o tomu kako ništa i ne umije i ne zna, a oni koji ne-giraju Tvoje postojanje, nisu izvan dosega pogleda Oka Božjega, takozvani ateisti su moguće razriješili sumnje i posijecali dvoj-be ne priznavajući da postoji Ono Nešto, ne priznaju Tebe, Svevišnji Bože moj, no neće se stoga dogoditi ništa, svi će ostati tu gdje

    i jesu i takvi kakvi jesu, ni gospodin jarac, ni gosparica i gospođica koza, ni gospođa Krava, ni gospar štakor, ni gospodin kenjac, ni drug bizon, kao ni moj pametni mačak, nemaju o tomu također nikakve svijesti, a i meni je nesvijest spasonosna, u Ono Ne-što uvesti Ovo Sve, ili Sve Ovo u Ono Nešto može samo Um, Ustroj, Sustav, ne mogu ga zamisliti, ali ga doista slutim i u slutnji znam da sve je već i znano i zadano, sve već određeno prema sveopćem Umu, ili prema Bezumu i Ne-umu, uostalom svejedno je, Svevišnji i Svemogući Bože moj, umišljam da me Ti ne bi volio vidjeti kako klečim i ka-jem se zbog netom izgovorenoga, čak, evo, i napisanog, ne vidim tomu razloga, malen sam i neznatan i pred Umom i pred Bezu-mom, bilo da odlazio u Božji Vrt ili u Bezbo-ge, u naselje vjerojatno tako nazvane jer su tamo nekada živjeli neki inovjerci, Bezboge su meni obližnje seòce nad morem, ne tek lijepo nego i čarobno u smiraju, predvečer, kada je na moru utiha, a obala kada mirno spi, i tako sve to skupa u Lijepoj Našoj traje, oduvijek i posvuda.

    Piše: Stijepo Mijović Kočan

    BOŽE MOJ (10)(pjesnički ogledi iz još neobjavljene knjige)

    Vlastimir Vekarić, pukovnik Hrvatske vojske i pomoćnik zapovjednika 163. brigade HV-a, održat će predavanje„Moja sjećanja na obranu Dubrovnika 1991.-1996.“ u četvrtak, 5. prosinca 2019., s početkom u 19 sati u Čitaonici Narodne knjižnice Grad.Vekarić, dragovoljac Domovinskog rata, ina-če vrstan pripovjedač i poznavatelj tradicija i povijesti poluotoka Pelješca, ovog će četvrtka s publikom podijeliti svoja sjećanja na ratne dubrovačke godine, od vremena prvotnog organiziranja obrane Grada do konačnog nor-maliziranja života. Kao optimist po prirodi koji je svoje vojničke dane proživio uz krilaticu „Ako ostanemo živi, sutra će biti dobro!“, Vekarić će ovom prigodom dubrovačkoj publici podariti i niz zanimljivih, nepoznatih, ponekad i duhovi-tih, crtica iz svakodnevnog života zapovjedniš-tva obrane Dubrovnika.Predavanjem Vlastimira Vekarića Dubrovačke knjižnice pridružuju se obilježavanju Dana du-brovačkih branitelja 2019.

    Na Osojniku su se prošle subote mogli čuti zvuci tradicionalnih kolendi dubrovačkog kraja i okoli-ce. Domaćin, KUD Sv. Juraj Osojnik predstavio je običaje uoči Božića, na Badnji dan u sklopu čega su pjevali staru kolendu „Na tri grane tri jabuke“, a mogla se čuti i zdravica. Žičani orkestar KUD-a «Stjepan Radić» Pridvorje otpjevao je “Dubrovač-ku kolendu”, a KUD “Ponikve” revitalizirao je staru “Ponikovsku kolendu”. KU “Žutopas” Smokovljani

    Visočani prezentirali su običaje Badnje večeri s kolendama „Božić zove s one strane“, „Evo nama Božić ide“, „Ovim dvorim dobra večer“ – riječ je o kolendi koju su isključivo pjevale djevojke na pro-storu Smokovljana i Visočana te „Koja je ovo noć noćašnja. Dječja skupina KUD-a Sv. Juraj Osojnik otpjevala je kolendu “Rasla Vojka lovorika”, a cure pučki napijev „Što se ono tamo bijeli“, nakon čega je uslijedio linđo KU „Linđo“ Ošlje Stupa.

    NA OSOJNIKU

    ZVUCI TRADICIONALNIH KOLENDI DUBROVAČKOG KRAJA I OKOLICE

    POVODOM DANA BRANITELJA

    Vlastimir Vekarić o sjećanjima na obranu Dubrovnika 1991.-1996.

    Odjel za djecu i mlade Dubrovačkih knjižnica ovaj petak, 6. prosinca 2019. u 14 sati, započinje s međunarodnim projektom Ibis grafike Naša mala knjižnica koji je namijenjen školama i vrtićima kako bi se djecu od rane dobi motiviralo na čitanje i kreativno izražavanje, te upoznavanje s europskom književnošću. U pro-jektu će sudjelovati drugi razred produženog boravka Osnovne škole Marina Getaldića, a pro-vodit će se cijelu školsku godinu 2019./2020. Program će svakog petka voditi djelatnica Odjela za djecu i mlade, Nikolina Miloslavić, dipl. knjižničarka.

    NA ODJELU ZA DJECU I MLADE DUBROVAČKIH KNJIŽNICA

    Međunarodni projekt “Naša mala knjižnica”

  • 16 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

    ‘’Frano Gundulić i njegovo iz-vješće papi Grguru XIII: primjer diplomatskog umijeća” naslov je predavanja koje je 2. prosin-ca u Dubrovačkim knjižnicama održao dr.sc. Relja Seferović.Seferović je u predavanju go-vorio o rukopisnoj zbirci kojega je Znanstvena knjižnica dobila prije godinu dana. Radi se o dokumentu napisanom na ta-lijanskom jeziku koji je izvješće dubrovačkog diplomata Frana Gundulića papi Grguru XIII. o stanju u Osmanskom Carstvu i na Sredozemlju iz prosinca 1574. To je slojevit zapis koji uz zadivljujuće detalje iz osobnog života osmanskih velikodostoj-nika tumači papi njihove ka-raktere i vojnu strategiju, te na temelju uvida u njihove slabosti nudi konkretan plan akcije.Vlastimir Vekarić, pukovnik Hr-vatske vojske i pomoćnik za-povjednika 163. brigade HV-a, održao je, 5. prosinca, preda-vanje „Moja sjećanja na obranu Dubrovnika 1991.-1996.“Vekarić, dragovoljac Domovin-skog rata, inače vrstan pripo-vjedač i poznavatelj tradicija i povijesti poluotoka Pelješca, s publikom je podijelio svoja sjećanja na ratne dubrovačke godine, od vremena prvotnog organiziranja obrane Grada do konačnog normaliziranja života kroz niz zanimljivih, nepozna-tih, ponekad i duhovitih, crtica iz svakodnevnog života zapo-vjedništva obrane Dubrovnika. Ovim predavanjem Dubrovačke knjižnice pridružile su se obilje-žavanju Dana dubrovačkih bra-nitelja.U petak, 6. prosinca, u organiza-ciji Udruge samostalnih umjet-nika Dubrovnik i Dubrovačkih knjižnica kao suorganizatora, u Čitaonici će se održati književ-no glazbena večer usmjerena na stih u poeziji, prozi i glazbi s početkom u 18 sati. Dubrovački pjesnici i pisci objavljena djela, a i ona neobjavljena će podijeliti s prisutnima. Večer je namijenje-na svim uzrastima, a tematika je duhovne naravi puna ljubavi i prema Domovini. Sudjeluju pje-snici i pisci: Janja Previšić, Antun

    Anđelić, Diana Hilje, Katica Pro-tić, Kristina Skako,Mihaela Ela Zekić, Ana Bašić. Glazbeni pro-gram: mezzosopranistica Diana Hilje, prof. klavira Marina Asić, učenica srednje Muzičke škole Luka Sorkočević Katarina Mrvalj (gitara). Odjel za djecu i mlade Dubro-vačkih knjižnica ovaj petak, 6. prosinca 2019. u 14 sati, započi-nje s međunarodnim projektom Ibis grafike Naša mala knjižni-ca koji je namijenjen školama i vrtićima kako bi se djecu od rane dobi motiviralo na čitanje i kreativno izražavanje, te upo-znavanje s europskom književ-nošću. U projektu će sudjelo-vati drugi razred produženog boravka Osnovne škole Marina Getaldića, a provodit će se cije-lu školsku godinu 2019./2020. Program će svakog petka vo-diti djelatnica Odjela za djecu i mlade, Nikolina Miloslavić, dipl. knjižničarka. Međunarod-ni projekt Naša mala knjižnica, prepoznat i financiran od stra-ne Europske Unije, namijenjen je promicanju čitalačke kulture te europskih autora i ilustrato-ra, poznatih i nagrađivanih u svojim zemljama, ali ne i izvan njihovih granica. Ciljevi pro-jekta su promoviranje kvalite-te (vrhunska književna djela hrvatskih i stranih autora koja prate ilustracije izrađene prema najvišim umjetničkim standar-dima), promoviranje domaćih i stranih autora (pristupačnost kvalitetnih knjiga domaćih au-tora i knjiga stranih autora na hrvatskom jeziku našim čitate-ljima) i suradnja (učitelja/knjiž-ničara, roditelja i učenika te uključivanje roditelja u školsku zajednicu).

    DUBROVAČKE KNJIŽNICE

    DUBROVAČKE KNJIŽNICE

    PREDAVANJE RELJE SEFEROVIĆA O DIPLOMATSKOM UMIJEĆU FRANA GUNDULIĆASeferović je objasnio kako je klasična dubrovačka diplomacija ‘pravi povijesni fenomen’ koji već više od 200 godina, na svom dugom i jezgrovitom putu, jednako zaokuplja i ‘profesionalne povjesničare i ljubitelje starine’‘’Frano Gundulić i njegovo izvješće papi Grguru XIII: primjer diplomatskog umijeća” naslov je predavanja koje je 2. prosinca u Dubrovačkim knjižni-cama održao dr.sc. Relja Seferović. Seferović je u predavanju govorio o rukopisnoj zbirci kojega je Znanstvena knjižnica dobila prije godinu dana. Radi se o dokumentu napisanom na talijanskom jeziku koji je izvješće du-brovačkog diplomata Frana Gundulića papi Grguru XIII. o stanju u Osman-skom Carstvu i na Sredozemlju iz prosinca 1574. To je slojevit zapis koji uz zadivljujuće detalje iz osobnog života osmanskih velikodostojnika tumači papi njihove karaktere i vojnu strategiju, te na temelju uvida u njihove sla-bosti nudi konkretan plan akcije. Gundulić, po zanimanju pravnik, proveo je cijeli život u izaslanstvima kao diplomat, a svojom je karijerom obilježio najsjajnije doba Dubrovačke Republike – 16. stoljeće. Seferović je obja-snio kako je klasična dubrovačka diplomacija ‘pravi povijesni fenomen’ koji već više od 200 godina, na svom dugom i jezgrovitom putu, jednako zaokuplja i ‘profesionalne povjesničare i ljubitelje starine’. Pravi primjer toga je i njihov odnos sa Svetom Stolicom. Naime, Dubrovačka Republi-ka stoljećima se oslanjala na Svetu Stolicu kao najjačeg zaštitnika svojih vanjskopolitičkih interesa, jedine sile kojoj nije trebalo plaćati potpisani danak kao što je to bilo s drugim moćnicima, poglavito Habsburgovcima na zapadu i Osmanlijama na istoku. Napomenuo je kako je pomoć Svete Stolice Dubrovniku dolazila u financijskom i materijalnom dobitku kada je trebalo graditi ‘raskošna crkvena zdanja’ ili obnavljati cijeli grad nakon ‘razornoga potresa’, ili kao politička potpora gdje je ponekad isključivo zahvaljujući autoritetu Svete stolice bilo moguće obraniti granice i ne-utralnost cijele države pred zapadnim neprijateljima. Frano Gundulić se zalagao za ‘striktnu dubrovačku neutralnost’, a u ‘unutrašnjoj politici’ htio je suzbiti svako ‘strančarenje’ u Dubrovniku. Jednom je uz privolu dubro-vačkog Senata sklopio tajni sporazum s papom obećavši mu dubrovačku potporu od čak 30 brodova uoči bitke protiv Osmanlija u Korintskome zaljevu uoči Lepantske bitke u jeseni 1571. Gundulić je mudro postupio tom prilikom i tako poduzeo potrebne mjere kako bi se Dubrovnik što manje zamjerio Osmanlijama. Seferović je istaknuo kako se radi o ‘najve-ćem dubrovačkom diplomatu’ 16. stoljeća o čemu svjedoči ova iscrpna, ali i ‘dobro napisana vješta kompilacija’ koju je ostavio budućim generacija-ma, a koja je njegovim suvremenicima mogla poslužiti kao ‘sinteza stanja Istočnoga pitanja u ono vrijeme’. Predavač je zaključio kako su dubrovač-ki povjesničari 18. stoljeća mogli upotrijebiti to izvješće da bi Gundulića ‘hvalili ili kudili’, ovisno o ‘političkom taboru’ kojemu su pripadali, a danas to ostaje kao još jedna tema za razmišljanje o ‘političkim prioritetima tije-kom renesansne prošlosti’, zaključuje Seferović.

    PREDAVANJE OLIVERE DRUTTER:

    Zadovoljstvo je unutarnji posaoCentar za integrativni razvoj Dubrovnik u suradnji s Dubrovačkim knjižni-cama organizirao je predavanje Olivere Drutter „Zadovoljstvo je unutarnji posao“ koje se održalo 28. studenoga u Narodnoj knjižnici Grad.Na predavanju je bilo govora o neurozi kao najčešćem simptomu koji većina ljudi osjeti kao strah od izražavanja vlastite istine jer misle kako nisu dovoljno dobri, čime se stvara stalni unutarnji sukob koji uzrokuje frustraciju. Ona se nagomilavanjem pretvara u neurozu koja se u tijelu manifestira kao kronična napetost, tjeskoba, depresija, anksioznost i u ko-načnici panični napad. Potiskivanjem emocija i prilagodbom pojedinac stvara obrane koje su mu tijekom odrastanja pomogle da preživi u svijetu odraslih. Međutim, kada i kao odrasla osoba nastavi živjeti po naučenom obrascu ponašanja i dalje živi u strahu od odbacivanja, živi u boli, što može dovesti do bolesti na tjelesnoj razini. Drutter je objasnila korake ko-jima integrativni terapeuti rade na uklanjanju strahova iz podsvijesti po-jedinca kako bi se došlo do prihvaćanja i konačnog zadovoljstva u životu. Predavanje je ujedno bilo i najava početka školovanja prve generacije po-laznika u Dubrovniku pri CIR-u.

  • GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019. 17

    U organizaciji Bošnjačke zajednice kulture ‘’ Preporod’’ iz Dubrovnika, 30.11.2019. godine organizirana je XIII. međunarodna smotra folklora narodnih igara,plesova i bosanskih sevdalinki u Hotelu PetkaOd davne 1934. godine mnogo toga se promijenilo, ali ono što je kontinuirano jeste da društvo go-dinama okuplja mnogobrojne ljude različitih svjetonazora i uzrasta. Uz određene prekide i mnogobrojne poteškoće u radu, ova grupa en-tuzijasta i dragocjenih čuvara tra-dicionalnih vrijednosti uspjela je sačuvati od zaborava autentične kulturno-društvene značajke ovoga kraja. Danas ‘’ Preporod ‘’ broji oko dvije stotine članova i simpatizera koji u istinu pokazuju izuzetne re-zultate na poljima očuvanja i afir-maciji ljudskih prava i sloboda ,na očuvanju i afirmaciji nacionalnog i kulturnog identiteta Bošnjaka na području kulturnog , znanstvenog umjetničkog i drugog duhovnog stvaralaštva. „Preporod ‘’ organizira razna preda-vanja , književne i umjetničke ve-čeri, koncerte, izložbe, znanstvene i stručne skupove. U okviru ‘’Preporo-da ‘’ djeluju ženski zbor ‘’ Dubrovač-ki Zumbuli ‘’ Informatička sekcija , sportska sekcija muški zbor ‘’ Dilberi ‘’, likovna sekcija,izdavačko- književ-na sekcija i plesna sekcija. Očuvanje tradicije pjesmom i plesom nije samo zadaća , nego i želja sve većeg broja mladih koji su sve prisutniji u različitim aktivnostima , o čemu svjedoči i njihova uključenost u rad Kulturno Umjetničkih Društava.Smotra folklora, poput ovog u Du-brovniku potvrdila je uvid u stanje folklornog amaterizma koji je jedan od najmasovnijih aktivnosti , odno-sno promicanja drugačijeg i razli-čitog, zapravo mala škola glazbene tolerancije. Dvorana u Hotelu Petka bila je premala za istinske zaljublje-nike tradicionalnih vrijednosti, što potvrđuje naš dugogodišnji rad i

    trud Društva. Obzirom da su ovakve prilike idealne za druženja i održa-vanje dobrosusjedskih odnosa, u Dubrovnik su stigli gosti iz Bosne i Hercegovine Srbije - Sanđaka, Crne Gore i Republike Hrvatske; Mješoviti zbor ‘’ Dubrovački Zumbuli ‘’ Du-brovnk,- KUD - ‘’ Blagaj ‘’ iz Blagaja, BZK ‘’ Preporod ‘’ iz Zenice, Muški zbor ‘’ Behar ‘’ iz Goražda, Ženski Hor iz Karaule, KUD ‘’ Karaula ‘’ kod Travnika, KUD ‘’ Tuzi ‘’ Crna Gora, FA Centar za kulturu Goražde, Ženski Hor Centra za kultru Goražde. Interpretatori sevdalinke: Alija Kasu-mović iz Blagaja, Senad Alić, Emina Sinanović, Ema Džaferović, Amina Bajramović i Muris Sarić iz Zenice.Mi smo Bošnjaci veliki ljubitelj bh tradicijskih vrijednosti, posebno je davati važnost očuvanja i promo-cije kulturnog i duhovnog naslije-đa. Kulturno-umjetnička društva su vrlo često nositelji kulturnih doga-đanja, a njihov doprinos kulturnoj sceni je neprocjenjiv, te su pod svo-je okrilje prihvatali mnogobrojne mlade ljude, koji su danas najbolji

    ambasadori i zaštitnici tradicional-nih vrijednosti svoje zemlje. Ova smotra dala je dobar uvid u stanje folklornog amaterizma koji je još uvijek jedna od najčešći ma-njinskih aktivnosti. Čini se da je to najbolji način očuvanja tradicije, odnosno da se pjesmom i plesom najlakše privuče pripadnike manji-na da se uključe u rad društva. Veseli činjenica da se u njihov rad sve više uključuju mladi , koji su u svoja srca utkali Bosanski ponos i kulturu , te daju do znanja da nema straha od zaborava , a što će i ova XIII smotra folklora u Dubrovniku pokazati.Tijekom dana bila su i druga doga-đanja u okviru XIII smotre folklora kao što je prezentacija Vispakove džezve na Stradunu, gdje se dijeli-la besplatno kava i bosanski kolači. Ppredstavljena je knjiga 25 godina Merhameta u Dubrovniku u Hotalu Petka ( bivša kino dvorana )Na ovoj XIII međunarodnoj smotri folklora sudjelovali su mnogi gosti širom Bosne i Hercegovine, Hrvat-ske, Crne Gore te naši predstavnici

    Grada, Županije kao i politički, hu-manitarni, sportski i kulturni djelat-nici- Gradonačelnik Goražda dr.sc. Muhamed Ramović, Načelnik Trav-nika Admir Hadžiemrić, zamjenik načelnika općine Srebrenik dr.sc. Nermin Tursić, prof.dr. Sanjin Kodrić predsjednik Preporoda BiH, Mehe-med Cera zamjenik predsjedavaju-ćeg vijeća Novo Sarajevo, Predsjed-nik Merhameta BiH Kenan Vrbanjac, Arif Kovačević, Amel Saltaga,Semir Zeljković, Sead Kovačević te mno-gi drugi predstavnici sportskog i kulturnog života. Pored toga što je njegovanje i očuvanje bosansko-hercegovačke tradicijske kulture prioritetan zadatak, mi također od-gajamo i educiramo mlade ljude o kulturno-umjetničkoj ostavštini na-ših predaka, te samim tim prenose vještine i znanja novim naraštajima. Kroz igru i pjesmu, interaktivan hobi, njegovanjem narodne tradi-cije uvelike utiču na očuvanje in-tegriteta i identiteta svog naroda. Folklor kao umjetnost, od davnina se prenosi generacijski, živi u naro-du i doslovno slikovito predstavlja duhovnu i kulturnu prošlost jednog naroda. Kao jedinstveno, nemateri-jalno i kulturno blago, njegovano i sačuvano kroz mnogobrojne histo-rijske, ekonomske i tehnološke to-kove, folklor danas posebno ima ve-oma važnu i neizostavnu društvenu ulogu da povezuje različite kulture i narode. Stoga je veoma važno od zaborava sačuvati ovaj vrijedni i je-dinstveni oblik narodne umjetnost.Nadamo se da ćemo i mi kao Boš-njačka zajednica kulture u Dubrov-niku uspjeti u tom naumu!

    Izet Spahović, predsjednik

    U ORGANIZACIJI PREPORODA U DUBROVNIKU ODRŽANA

    XIII. Međunarodna smotra folklora narodnih igara i plesova

  • 18 GlasGrada - 768 - petak 6.12.2019.

    Imo je polaču u Pilama. Bio je plemić plemenita roda Vanossi. Domaća mu bješe otočka koja je došla u grad onomlani rabotat u ošpedalu. On je imo svoje oficijo u Dvoru. Nagalantan i profuman paso bi među crevjare i naklonio se mladici koja je stala na funjestri. Njena ljepos i tenereca su mu svezale srce, posto je čeljade bez pokoja. Njegova domaća onorala ga je i scijenila da će ga ohodit ognjic srčani.Najbrže najde mladicu i ponudi joj munitu ako se ostavi njenog domaćeg. Sinjora je komportila njegovu ludos sve dok kundurice nijesu počele dedelit po kasntunima ulica. Puna indžurije uzela je skrinjicu s munitom i pokucala mladici na vrata. Sinjora se akvijetela tek ondar kad je divica napu-štila Grad i partila u Aligurliju. Uzela je za dobro da je dobrostivi dundo hoće dvignut sa zla puta. Imala je za har dundu jer su kundurice tresle grinje za njom.Gospar je svako jutro gledo na funjestru. Ona je bila zatvorena i sikuro je u kamari bila tmas. To ga je izluđivalo. Vrata stana su bila štincana. Uzo je u suspet da joj se nješto sikuro zgodilo. Sekreto je uzazno od njezine rodžbine da je partila daleče. To ga je uznenirilo, pa je doma sto smrknut i podiro je uzdahe. Sinjora je to primila s pacijencijom, čekala je da se otrese. Najliše je sto u kamari meju četiri mira, mučo i dubito. Morilo ga je nespanje i zle mi-sli. Nigdir nije imo mira. Ubrzo ga je svladala me-lankunija pa je posto maneno čeljade. Mijentovo se brjemena kad ga je s funjestre mahala medo-vinica s crljenim ubruscem, a on joj slo senjo da je ljubi. Onda bi kupio foje i pošo kontenat u oficijo.Improvisto sinjora oćuti zlu boleštinu i umre za-dnjeg dneva dečembra. Prije toga zaposli vrijed-nog pristavnika da služi gospara u nevolji.„Znam ja plakat i hudu čes zvat, brijeme sve krati, dundo. Njekad si uživo blaženstvo i rados, a nijesi mislio da Bog svakom zlu sudi“, govorio mu neput.

    PRIČE

    Čeljade bez pokoja

    MAX TV kanal 822YouTube LibertasTV StreamB.NET kanal 724A1 kanal 724A1 IPTV kanal 142ISKON kanal 715LIVE STREAM 24/7 www.libertas.tv

    Piše: Marija Đanović

    „Znam ja plakat i hudu čes zvat, brijeme sve krati, dundo. Njekad si uživo blaženstvo i rados, a nijesi mislio da Bog svakom zlu sudi“, govorio mu neput

    POVODOM IZBORA ZA POTPREDSJEDNICU EUROPSKE KOMISIJE

    Čestitka gradonačelnika Frankovića Dubravki ŠuiciEuropski parlament potvrdio je u srijedu, 27.studenoga, novi sastav Europske komisije pod vod-stvom Ursule von der Leyen, a ovo tijelo petogodišnji mandat počinje 1. prosinca i trajat će do 31. listopada 2024. Nova Komisija ima osam potpredsjednika, među kojima je troje izvršnih potpred-sjednika. Jedna od potpredsjednica je i Hrvatica Dubravka Šuica, koja je zadužena za demogra-fiju i demokraciju. Tim povodom, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković dosadašnjoj europarlamentarki i bivšoj gradonačelnici Dubrovnika uputio je čestitku. Prenosimo je u cijelosti:„Poštovana gospođo Šuica,nakon potvrde Europskog parlamenta, čast mi je čestitati prvoj hrvatskoj povjerenici Europske komisije, potpredsjednici zaduženoj za demografiju i demokraciju. Visoka politička funkcija u Europskoj uniji koja Vam je povjerena kruna je Vaše političke karijere, ali i svojevrsno priznanje Republici Hrvatskoj kao najmlađem članu ove organizacije. Uspjeh je to i za naš Grad Dubrovnik u kojem ste započeli Vaš bogat politički put i obnašali cijeli niz dužnosti.Uvjeren sam kako ćete u novoformiranom resoru koji Vam je dodijeljen iskazati svoju stručnost, promičući dijalog između tijela vlasti, političara i europskih građana u radu Konferencije za bu-dućnost Europe. Želim Vam puno uspjeha u budućem radu, a vođeni bogatim iskustvom i pozna-vanjem problematike nesumnjivo ćete pridonijeti radu Komisije i utjecati na izgradnju još boljeg društva u zajedničkom interesu svih građana Europske unije.S poštovanjem,Gradonačelnik Mato Franković“

    GLOBALNO VIJEĆE ZA ODRŽIVI TURIZAM

    DUBROVNIK NA DOBROM PUTU KA ODRŽIVOSTI U TURIZMUPreliminarni rezultati mjerenja održivosti destinacije, koji za Grad Dubrovnik provodi Globalno vijeće za održivi turizam (GSTC), predstavljeni su u Kinu Sloboda na završnom sastanku druge faze projekta. Sastanku su nazočili državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić, grado-načelnik Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, predstavnica CLIA-e za istoč-ni Mediteran Maria Deligianni i široki krug dionika u dubrovačkom turizmu: gradski vijećnici, direktori komunalnih tvrtki, djelatnici DURA-e, predstavnici turističkih agencija, sveučilišnih ustanova, udruga i organizacija povezanih uz turističku djelatnost.Član vijeća GSTC i direktor za područje Mediterana Ioannis Pappas zahvalio se svim sudio-nicima na aktivnom sudjelovanju tijekom druge faze projekta koja je trajala sedam dana, a obuhvatila je rad u tri fokus grupe s 46 sudionika, 27 individualnih sastanaka s predstavnicima gradske uprave, udrugama civilnog društva, privrednicima, direktorima i ravnateljima usta-nova.Predstavljajući prve rezultate održivosti u turizmu, Pappas je istaknuo brojne pozitivne prakse u radu, ponajviše u zaštiti kulture, čistoći grada i sigurnosti. Projekt Poštujmo Grad na dobrom je putu i obuhvaća brojne elemente održivog turizma koji su pozitivno ocijenjeni temeljem propisanih kriterija. GSTC mjerenje održivosti izvrsna je platforma za planiranje daljnjeg me-nadžmenta destinacije i karta