STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE -...

129
Crna Gora Prijestonica Cetinje STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE CETINJE 2012 - 2016 Cetinje, 15.06.2012.

Transcript of STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE -...

Page 1: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Crna Gora

Prijestonica Cetinje

STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE

CETINJE 2012 - 2016

Cetinje, 15.06.2012.

Page 2: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

2

SADRŽAJ

1 UVOD ............................................................................................................................................................... 3

2 KONSULTATIVNA GRUPA I METODOLOŠKI PRISTUP ........................................................................................ 4

3 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA ........................................................................................................................ 5 3.1 Geografske karakteristike ............................................................................................................................................... 5

3.2 Demografija, tržište rada i društvene djelatnosti ........................................................................................................ 5

3.2.1 Demografski trend .................................................................................................................................................. 5

3.2.2 Tržište rada ............................................................................................................................................................... 8

3.2.3 Zdravstvo ................................................................................................................................................................ 10

3.2.4 Obrazovanje ........................................................................................................................................................... 10

3.2.5 Socijalna zaštita ...................................................................................................................................................... 13

3.2.6 Sport i fizička kultura ........................................................................................................................................... 14

3.2.7 Kultura i kulturno-istorijsko nasljeđe ................................................................................................................ 15

3.3 Ekonomsko proizvodni sistem ................................................................................................................................... 16

3.3.1 Industrija i usluge .................................................................................................................................................. 16

3.3.2 Turizam ................................................................................................................................................................... 18

3.3.3 Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov ..................................................................................................................... 19

3.4 Tehnička infrastruktura ................................................................................................................................................ 22

3.4.1 Saobraćajna infrastruktura ................................................................................................................................... 22

3.4.2 Elektroenergetski sistem ...................................................................................................................................... 25

3.4.3 Telekomunikacije .................................................................................................................................................. 26

3.4.4 Vodovodni sistem ................................................................................................................................................. 27

3.4.5 Kanalizacioni sistem i otpadne vode ................................................................................................................. 29

3.5 Životna sredina ............................................................................................................................................................... 30

3.5.1 Upravljanje otpadom ............................................................................................................................................ 30

3.5.2 Vodni resursi .......................................................................................................................................................... 30

3.5.3 Zemljište i šumski resursi ..................................................................................................................................... 31

3.5.4 Kvalitet vazduha .................................................................................................................................................... 31

3.5.5 Biodiverzitet i zaštita prirode .............................................................................................................................. 31

3.5.6 Zaštićena područja prirode .................................................................................................................................. 32

3.5.7 Nacionalni parkovi ................................................................................................................................................ 33

3.5.8 Spomenici prirode ................................................................................................................................................. 35

3.6 Administrativni kapaciteti ............................................................................................................................................. 36

3.6.1 Organizaciona struktura ....................................................................................................................................... 36

3.6.2 Ljudski resursi ........................................................................................................................................................ 36

3.6.3 Tehnička opremljenost ......................................................................................................................................... 38

3.6.4 Izrada strategija i planova .................................................................................................................................... 38

3.6.5 Kapaciteti za korišćenje sredstava iz EU fondova .......................................................................................... 40

3.6.6 Budžet ..................................................................................................................................................................... 41

4 SWOT ANALIZA .............................................................................................................................................. 42

5 DUGOROČNI STRATEŠKI CILJ RAZVOJA PRIJESTONICE CETINJE (VIZIJA) ........................................................ 44

6 PRIORITETI I MJERE ........................................................................................................................................ 45

7 PROJEKTI ........................................................................................................................................................ 47

8 MONITORING ............................................................................................................................................... 101

9 FINANSIRANJE .............................................................................................................................................. 105

10 EX-ANTE EVALUACIJA ................................................................................................................................... 106

11 ANEKSI.......................................................................................................................................................... 111

Page 3: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

3

1 UVOD

U skladu sa Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore 2010-2014 i Zakonom o regionalnom razvoju (Sl.

list Crne Gore 20/2011), kao i Pravilnikom o metodologiji za izradu strateškog plana razvoja jedinice

lokalne samouprave, Prijestonica Cetinje pristupila je izradi Strateškog plana razvoja za period 2012-2016.

godine.

Prihvatajući strateško planiranje kao osnovni razvojni mehanizam, izradom Strateškog plana razvoja

2012-2016, lokalna uprava nastoji da stvori uslove za brži lokalni održivi razvoj. Uprkos ekonomskoj

krizi, nastoji se da se pronađu alternativni izvori sredstava za dalja ulaganja u infrastrukturu, smanjenje

nezaposlenosti u odnosu na prosjek u državi, da se zaštiti životna sredina i vodi računa o potrebama

najugroženijih grupa građana.

Osnovni razlozi za strateško planiranje proizilaze prije svega iż činjenice da svi projekti u bilo kojoj oblasti

lokalnog razvoja zahtijevaju sinhronizovanu i koordinisanu plansku aktivnost na različitim nivoima kako

lokalne uprave, tako i države. Drugi razlog je potreba jačanja administrativnih kapaciteta za apsorpciju

fondova za svih pet komponenti IPA podrške, u kontekstu pristupa evropskim fondovima. Takođe, kroz

adekvatno strateško planiranje na lokalnom nivou, i institucije sistema (Partnerski savjet za regionalni

razvoj, resorna ministarstva i druge institucije), potrebe razvoja na lokalnom nivou postaju predmetom

razmatranja u određivanju prioriteta i podrške na nacionalnom nivou.

Priprema ovog strateškog dokumenta zasnovana je na participativnom pristupu, prije svega kroz

formiranje konsultativne grupe čiji su članovi predstavnici različitih segmenata društva, te kroz javnu

raspravu, koja je najširoj javnosti, građanima i njihovim udruženjima, te privredi, omogućila da daju svoj

doprinos planiranju razvoja Prijestonice. Sem što doprinosi stvaranju socijalne kohezije, participativno

strateško planiranje takođe pomaže lakše sprovođenje i bolje ostvarenje ciljeva strateških projekata. U tom

smislu, lokalna uprava je nastojala da maksimalno valorizuje doprinos svih članova društva, dosljedno

primjenjujući principe participativnog planiranja.

U pripremi Strateškog plana uzeti su u obzir brojni faktori koji podstiču razvojne težnje, ali i oni koji ih

usporavaju ili u potpunosti onemogućavaju. U uslovima krize čiji se efekti još uvijek osjećaju i u

očekivanju da takvo stanje potraje, lokalna uprava Cetinja je svjesna da su, u oštrijoj konkurencji,

investitori postali još izbirljiviji, te da će samo one sredine koje imaju povoljno poslovno okruženje,

jednostavne procedure i efikasnu administraciju, sposobnu i kvalifikovanu radnu snagu, biti u mogućnosti

da se takmiče.

Strateški plan razvoja 2012-2016 pripremljen je uz tehničku i stručnu pomoć GIZ Crna Gora.

Page 4: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

4

2 KONSULTATIVNA GRUPA I METODOLOŠKI PRISTUP U skladu sa Pravilnikom o metodologiji za izradu strateškog plana razvoja jedinice lokalne samouprave, za

potrebe procesa strateškog planiranja, Prijestonica Cetinje je formirala konsultativnu grupu koja je,

zajedno sa predstavnicima lokalne uprave, učestvovala u pripremi ovog planskog dokumenta. Članovi

konsultativne i radne grupe koji su dali značajan doprinos pripremi ovog plana su:

- Matija Dautović- Koordinator opštinske konsultativne grupe i savjetnik gradonačelnika za

investicije i razvoj,

- Ana Nikolić – zamjenik gradonačelnika,

- Desa Vukčević – Sekretarijat za finansije i razvoj preduzetništva,

- Dražen Blažić – šef kabineta i savjetnik gradonačelnika za međunarodne odnose i evropske

integracije,

- Filip Aleksić – Sekretar sekretarijata za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine,

- Miloš Ražnatović – direktor Uprave lokalnih javnih prihoda,

- Ivan Vukmirović – savjetnik gradonačelnika za ekonomske odnose,

- Luka Jovićević – Direktor Kancelarije Biznis centra Cetinje,

- Prof. dr Anđelko Lojpur - Univerzitet Crne Gore,

- Hajdana Ilić Božović - NP „Skadarsko jezero“,

- Miodrag Latković – Ministarstvo ekonomije,

- Ivan Saveljić – Privredna komora Crne Gore,

- Jovan Martinović – Turistička organizacija Cetinje,

- Jovana Krivokapić – Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija,

- Bojan Martinović – Muzička Akademija,

- Veselin Vujanović – Udruženi sindikati državnih institucija,

- Radomir Zeković – Građansko informativni-edukativni centar Cetinje,

- Dragana Čenić – Kancelarija Ujedinjenih nacija za razvoj i

- Tomaš Mirković – Zavod za zapošljavanje Crne Gore

- Sasa Šćekić – Zajednica opština Crne Gore,

- Đorđe Kaluđerović – NP „Lovćen“.

Proces izrade Strateškog plana je obuhvatio sljedeće korake:

1) Formiranje Konsultativne i radne grupe za izradu Strateškog plana razvoja;

2) Analizu postojećeg stanja;

3) Izradu SWOT analize;

4) Razvoj strateškog cilja i definisanje ključnih prioriteta razvoja;

5) Definisanje mjera i projekata;

6) Plan monitoringa i finansiranje.

U skladu sa važećom regulativom, prije usvajanja Strateškog plana razvoja, dokument je bio predmet

javne rasprave u trajanju od 15 dana, sa centralnom javnom raspravom održanom 14.06.2012. godine.

Usvajanje Strateškog plana razvoja u Skupštini Prijestonice pratiće izrada godišnjeg akcionog plana,

nakon čega će biti usvojen i Pravilnik o radu konsultativne grupe u periodu realizacije Strateškog plana

razvoja.

Page 5: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

5

3 ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

3.1 Geografske karakteristike

Prijestonica Cetinje se nalazi na nadmorskoj visini od 670m i prostire se na brdsko planinskom prostoru

podlovćenske Crne Gore. Teritorija Prijestonice Cetinje obuhvata prostor od Skadarskog jezera do

Pustog Lisca i od Lovćena i Boke kotorske do Garča. Položaj Cetinja određen je koordinatama: 18°55'13''

istočne geografske dužine i 42°23'19'' sjeverne geografske širine.

Ukupna dužina granice Prijestonice iznosi 186km, od kojih je 11km duž Skadarskog jezera. Prijestonica

Cetinje se graniči sa opštinama: Kotor (40km), Nikšić (46km), Danilovgrad (15km), Podgorica (46km),

Bar (26km) i Budva (13km). Površina Prijestonice iznosi 910km² i zauzima 6,6% teritorije Crne Gore.

Kopneni dio Prijestonice prostire se na 878,8km², a površina Jezera i Rijeke Crnojevića obuhvata

22,7km². Na teritoriji Prijestonice Cetinje nalaze se 2 gradska naselja (Cetinje i Rijeka Crnojevića) i 92

ruralna naselja. Ukupno postoje 23 mjesne zajednice, 3 u gradskom i 20 na prigradskom području.

Prijestonica Cetinje ima umjereno kontinentalnu klimu sa prosječnom godišnjom temperaturom od 11C i

godišnjom amplitudom od 20,1C. Cetinje spada u najkišovitije gradove Evrope sa oko 4000mm vodenog

taloga godišnje. Međutim, pored velikih padavina ovo područje je bez površinskih vodotokova i sa

rijetkim izvorima, što je posljedica kraške konfiguracije i geološkog sastava terena.

3.2 Demografija, tržište rada i društvene djelatnosti

3.2.1 Demografski trend

Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne samouprave, posebno sa aspekta brojnosti

stanovništva i njegove strukture (starosne, polne, obrazovne, kvalifikacione i sl). U velikoj mjeri na razvoj

stanovništva uticala su kretanja stanovništva, koja su u posljednjih dvadesetak godina pruzrokovana

ekonomskim i društvenim promjenama.

Tabela 1: Kretanje stanovništva i domaćinstava (1971-2011)

1971 1981 1991 2003 2011

Stanovništvo 22.024 20.213 20.171 18.482 16.657

Domaćinstva 6.102 6.086 6.139 5.865 5.747

Izvor: Monstat

Prema podacima popisa iz 2011. godine ukupan broj stanovnika na teritoriji Prijestonice iznosi 16.657, što

čini 2,7% ukupne populacije Crne Gore. Gustina naseljenosti iznosi 18,3 stanovnika/km2, što Prjestonicu

svrstava u grupu lokalnih samouprava sa najmanjom gustinom naseljenosti. Ukupan broj domaćinstava

prema popisu 2011. godine je iznosio 5.747.

Tabela 2. Osnovni demografski podaci

2003 2011

Broj stanovnika 18.482 16.657

Gustina naseljenosti (st/km²) 20,0 18,3

Polna struktura stanovništva

Page 6: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

6

Muško 8.879 8.031

Žensko 9.603 8.626

Broj domaćinstava 5.865 5.747

Broj članova domaćinstva (prosjek) 3,2 2,9

Prosječna starost stanovništva 38,1 40,3

Prirodni priraštaj -57 -32*

Stopa nataliteta 9,0 9,1*

Stopa mortaliteta 12,0 11,0*

Vitalni indeks na 100 stanovnika 75,0 82,6

Indeks starenja 0,7 1,07

Rast populacije između dva uzastopna popisa -1.825 -1.825

Izvor: Monstat(*posljednji raspoloživi podaci su za 2010. godinu)

U ukupnoj strukturi stanovništva nešto veće učešće ima ženska populacija koja čini 51,79%, što se može

protumačiti kao pozitivan pokazatelj, imajući u vidu da razlika nije toliko značajna i da je polna struktura

stanovništva dosta ujednačena. Između dva popisa (2003/11 god.) nijesu zabilježene značajnije promjene

u polnoj strukturi stanovništva.1

Teritorijalni raspored stanovništva ukazuje na značajnu koncentraciju u gradskom područiju, gdje živi

86,61% stanovništva Prijestonice. Ovakav teritorijalni raspored može predstavljati ograničavajući faktor

razvoja, pogotovo ako su u pitanju migracije na relaciji selo – grad, usljed čega najčešće nastaje veliki

pritisak na gradsku infrastrukturu, dok sela ostaju napuštena. U odnosu na popis iz 2003. godine učešće

gradskog stavnovnišva u ukupnom je veće za 1.5%, što govori u prilog depopulacije seoskog

stanovništva.

Grafik 1. Polna struktura stanovništva Grafik 2. Teritorijalni raspored stanovništva

Izvor: Popis 2011, Monstat

Starosna struktura stanovništva ima veoma važnu ulogu u razvoju jedinice lokalne samouprave, sa aspekta

aktivnog stanovništva koje predstavlja osnov za razvoj privrede. Prema popisu iz 2011. godine

Prijestonica Cetinje sa prosječnom starošću od 40,3 godine spada u stadijum duboke demografske starosti

(Grafik 3). Posebno zabrinjavajuća činjenica je da je u odnosu na popis iz 2003. godine zabilježeno

povećanje prosječne stope starosti koja je iznosila 38,1. Indeks starenja populacije2 ukazuje da se i u

narednom periodu može očekivati nastavak ovog trenda. Indeks starenja populacije je porastao sa 0,77 iz

2003. godine na 1,07 u 2011. godini, što se može tumačiti kao negativan pokazatelj i jedan od mogućih

ograničavajućih faktora razvoja Prijestonice. Posmatrajući po polu, negativna komponenta starosne

1Podaci o polnoj strukturi stanovništva dati su u Aneksu, Tabela 1 2Indeks starenja predstavlja odnos broja stanovnika od 60 i više godina i stanovnika ispod 20 godina starosti.

Ukoliko je indeks veći, stanovništvo je starije.

Muško48,21%

Žensko51,79%

Gradsko84,61%

Ostalo15,39%

Page 7: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

7

strukture je izraženija kod ženske populacije sa prosječnom starošću 42,0 godine u odnosu na mušku

populaciju 38,4 godine. Ujedno, starosna struktura je nepovoljnija u ruralim područjima (sa prosječnom

starošću 47,2 godine) u odnosu na gradsko područje (39,0 godina).

Posljednji dostupni podaci o obrazovnoj strukturi stanovnišva datiraju iz popisa 2003. godine (Grafik 4).

U obrazovnoj strukturi Prijestonice, dominantno je učešće stanovništva sa srednjim obrazovanjem

(49,05%), zatim osnovim obrazovanjem 25,03%, dok je učešće stanovništva sa visokim obrazovanjem

6,29%. Podaci o obrazovnoj strukturi stanovništva pokazuju da muška populacija ima veće učešće u

većim nivoima obrazovanja, dok je ženska populacija zastupljenija u nižim nivoima obrazovanja. Isto

tako, gradsko stanovnišvo ima veće učešće u većim nivoima obrazovanja u odnosu na seoska područja. S

obzirom da rezultati o obrazovnoj strukturi stanovništva nijesu dostupni, a između dva popisa su

zabilježene značajne promjene u stanovništvu, za očekivati je da je došlo i do promjene u obrazovnoj

strukturi stanovništva te je nemoguće dati precizniju ocjenu.

Grafik 3. Starosna stuktura stanovništva

Izvor: Popis 2011, Monstat

Grafik 4. Obrazovna struktura stanovištva

Izvor: Popis 2003, Monstat

Između dva uzastopna popisa (2003/11 god.) zabilježen je pad broja stanovnika na teritoriji Prijestonice i

to za 1.825 lica, odnosno 10%. Pad stanovništva nastao je kao posljedica negativnih prirodnih i

migracionih kretanja stanovništva. Duži niz godina, Prijestonicu karakteriše negativan prirodni priraštaj i

negativan migracioni saldo. Ovakvo kretanje za posljedicu ima depopulaciju i starenje stanovništva. Dok

se za prirodna kretanja stanovništva vezuje depopulacija, migracije najčešće uzrokuju i starenje

stanovništva, koje se nastaju odseljavanjem stanovništva u potrazi za boljim uslovima života i to prije

svega mladog i srednjeg stanovništva.3

Grafik 5. Prirodno kretanje stanovništva Grafik 6. Unutrašnje migracije

Izvor: Monstat

3Podaci o prirodnim i mehaničkim kretanjima su data u Aneksu, Tabele 4-7

0-1920,95%

20-6056,72%

60 i više22,34%

bez školske spreme2,91%

1-3 razreda osnovne škole

1,32%

4-7 razreda osnovne škole

8,22%

osnovno obrazovanje

25,03%

srednje obrazovanje

49,05%

više obrazovanje5,15%

visoko obrazovanje

6,29%

nepoznato2,03%

167 165145

170

119

148

186

152

224 215231

199

245233

203184

0

50

100

150

200

250

300

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

Rodjeni Umrli

4250

68 7181

173

133

105

131

151

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

200

2006 2007 2008 2009 2010

Doseljeni Odseljeni

Page 8: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

8

3.2.2 Tržište rada

Prelazak sa centralistički planirane ekonomije na tržišnu ekonomiju uslovio je kolaps velikih javnih

preduzeća u Cetinju, koje se uglavnom nijesu oporavile kroz proces privatizacije. Najveći broj tadašnjih

vodećih preduzeća danas je zatvoren. Ta preduzeća su zapošljavala najveći broj radnika sa teritorije

Prijestonice koji su njihovim gašenjem ostali bez posla. Sektor MSP u nastajanju nije mogao da prihvati

raspoloživu radnu snagu, a u isto vrijeme je zahtijevao neke nove vještine i znanja, usljed čega je nastao

nesklad između ponude i tražnje na tržištu rada.

Zaposlenost

Od 2003. godine sve do 2007. godine, Cetinje bilježi rast zaposlenih lica, da bi nakon toga uslijed

ekonomske krize koja je uslovila pad privredne aktivnosti, uslijedio i pad zaposlenih. Najniži nivo

zaposlenih lica u posmatranom periodu zabilježen je u 2010. godini. Pad broja zaposlenih nastavljen je i u

2011. godini. Prosječan broj zaposlenih u prvih šest mjeseci iznosio je 3.572.4

Grafik 7. Prosječna zaposlenost tokom godine Grafik 8. Polna struktura zaposlenih

Izvor: Monstat

Biro rada Cetinje je u periodu od 01.01.2010. godine do 31.03.2011. godine primio i oglasio 338 prijava o

slobodnim radnim mjestima, za ukupno 486 slobodnih radnih mjesta, dok je u prvih šest mjeseci 2011.

godine evidentirano 240 prijava za 309 slobodnih radnih mjesta. Za period od 01.01.2010. godine do

31.03.2011. godine, od broja slobodnih radnih mjesta za pripravnike je oglašeno 61 radno mjesto i to: 6 za

IV stepen stručne spreme, 2 za VI stepen stručne spreme i 53 za VII stepen stručne spreme.

U strukturi zaposlenih dominiraju lica zaposlena na neodređeno vrijeme, zatim lica na određeno vrijeme,

dok sezonski rad nije zastupljen u značajnoj mjeri. Zakon o zapošljavanju i radu stranaca stupio je na

snagu januara 2009. godine. Primjenjujući taj Zakon, Zavod za zapošljavanje Crne Gore izdaje dozvole za

rad za strance. Biro rada Podgorica je za poslodavce iz Cetinja koji su se obratili ovoj Kancelariji u

periodu 2010. godine izdao 68 dozvola za zapošljavanje stranaca, dok je u prva tri mjeseca 2011. godine

izdao 28 dozvola, odnosno, zaključno sa 30.06.2011. godine, 45 dozvola.

Nezaposlenost

Najniža stopa nezaposlenosti u posljednjih desetak godina je zabilježena je u 2007. godini kada je iznosila

svega 9,17%. U 2008. godini zabilježen je najveći rast stope nezaposlenosti, koja je iznosila 19,71%, da bi

4Podaci o broju zaposlenih po godinama dati su u Aneksu, Tabele 8-9

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 I-VI 2011

41414509

42604545

4890

43964197

3706 3572

0

500

1000

1500

2000

2500

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

20142192 2190

24682407

2089

18571806

21272317

2070 2077

24832307 2340

1900

Muškarci Žene

Page 9: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

9

nakon nje uslijedio period stabilizacije i blagi pad nezaposlenosti. Tokom 2008. godine došlo je i do

sporazumnog prekida radnog odnosa između fabrike „Obod“ i njenih zaposlenih.

Prema posljednjim podacima, na dan 30.06.2011. godine, broj nezaposlenih je iznosio 1.486, odnosno

stopa nezaposlenosti je iznosila 17,52%. U strukturi nezaposlenih lica primjetan je pad lica kratkoročno

nezaposlenih (do jedne godine čekanja na posao) i porast dugoročno nezaposlenih lica, koje se javlja kao

posledica smanjene traže za radnom snagom.

Grafik 9. Stopa nezaposlenosti Grafik 10. Kratkoročno i dugoročno nezaposleni

Izvor: Zavod za zapošljavanje

U strukturi nezaposlenih lica na 30.06.2011. godine, najviše su zastupljena lica sa I stepenom stručne

spreme i lica sa IV stepenom stručne spreme.5 Bitno je napomenuti da na evidenciji Kancelarije Cetinje

ima 732 lica preko 50 godina starosti, što čini 49,16% od ukupno nezaposlenih lica. Ovaj podatak je

zabrinjavajući, imajući u vidu da pripadnici ove populacije teže dolaze do ponovnog zaposlenja.

Grafik 11.Kvalifikaciona struktura nezaposlenih6 Grafik 12. Starosna struktura nezaposlenih

Izvor: Zavod za zapošljavanje, 30.06.2011.

Kretanje zarada

Kretanje prosječne bruto i neto zarade u Prijestonici Cetinje za period od 2008. godine do avgusta 2011.

godine su prikazane narednom tabelom, na osnovu čega se može zaključiti da je zabilježen rast bruto i

5Podaci o broju nezaposlenih prema kvalifikacionoj strukturi u posljednje dvije godine dati su u Aneksu, Tabela 10 6 I- NKV (nekvalifikovani radnik) II - PKV (polukvalifikovani radnik)

III- KV (kvalifikovani radnik), SSS/III (srednja stručna sprema/III stepen)

IV- SSS/IV (srednja stručna sprema/IV stepen) V- VKV (visokokvalifikovani radnik) VI-VŠ tj.VŠS (viša škola tj. viša školska sprema)

VII- VSS (visoka stručna sprema)

26,7

22,47

18,67

14,93

12,15

10,91 11,5412,12 11,24

26,08

16,54 15,67

11,95

9,17

19,7118,14 17,82 17,55

0

5

10

15

20

25

30

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 VI 2011

Crna Gora Cetinje

0

500

1000

1500

2000

2500 2135

1141

782

434 336

12691129 1056 1028

77262

547 580442 403 410 455 461

Kratkoročna Dugoročna

I33,92%

II3,97%

III20,59%

IV30,01%

V1,01%

VI2,76%

VII7,74%

Do 18 godina0,13%

Preko 18 do 25 godina9,00% Preko 25 do 30

godina8,53%

Preko 30 do 40 godina11,42%

Preko 40 do 50 godina21,76%

Preko 50 godina49,16%

Page 10: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

10

neto zarada u posmatranom periodu. Prosječna neto zarada u prvih osam mjeseci 2011. godine je iznosila

431 eura, dok je bruto zarada iznosila 643 eura.7

Tabela 3. Prosječne bruto i neto zarade

Godina Bruto zarade Neto zarade

Cetinje Crna Gora Razlika% Cetinje Crna Gora Razlika%

2008 442 609 -27,4 300 416 -27,9

2009 573 643 -10,9 413 463 -10,8

2010 619 715 -13,4 415 479 -13,4

I - VIII 2011 643 709 -9,3 431 475 - 9,3

Izvor: Monstat

3.2.3 Zdravstvo

U Prijestonici Cetinje, postoje dvije zdravstvene ustanove JZU „Dom Zdravlja” i JZU Opšta bolnica

„Danilo I”. U okviru prostornih kapaciteta JZU „Dom Zdravlja” nalazi se i služba hitne pomoći. Takođe,

u Prijestonici Cetinje postoji jedna državna i šest privatnih apoteka.

JZU „Dom Zdravlja” pruža primarne zdravstvene usluge, dok JZU Opšta bolnica „Danilo I” pruža

sekundarnu zdravstvenu zaštitu. U Domu zdravlja radi ukupno 17 ljekara (10 ljekara specijalista, 2 ljekara

pripravnika, 5 ljekara na specijalizaciji), a u Opštoj bolnici radi 32 ljekara (26 ljekara specijalista i 6 ljekara

na specijalizaciji).

U cilju podizanja usluga na viši nivo, neophodna je nabavka adekvatne medicinske opreme. Naime, u JZU

„Dom Zdravlja” veliki broj medicinske opreme je zastario, a u ambulantama koje se nalaze na seoskom

području većina opreme nedostaje. Pored nabavke medicinske opreme, neophodna je i sanacija zgrade

JZU ”Dom Zdravlja”.

U tom cilju, što se tiče nabavke same opreme za Dom zdravlja bilo bi poželjno nabaviti aparat za

mamografiju u RTG i UZ dijagnostici, poboljšati stanje voznog parka i opremiti seoske ambulante. Kada

je u pitanju Opšta bolnica potrebna je nabavka sljedeće savremene opreme: aparat za test opterećenja i

spirometar, porođajne stolove i UZ aparat, elektro nož, aparat za otoakustičnu emisiju i novu frezu, jedan

inkubator, aparat OCT za snimanje retine i očnog živca i sanitetsko auto8.

3.2.4 Obrazovanje

Obrazovanje je jedna od najznačajnih oblasti društvene djelatnosti koja direktno utiče na ukupan razvoj

lokalne samouprave. Na teritoriji Prijestonice Cetinje postoji:

jedna predškolska ustanova sa 3 objekta,

5 ustanova osnovnog obrazovanja (4 osnovne škole i jedna osnovna muzička škola),

3 ustanove srednjeg obrazovanja (Gimnazija, Srednja stručna škola i Srednja likovna škola) i

4 ustanove visokog obrazovanja (Muzička akademija, Fakultet likovnih umjetnosti, Fakultet

dramskih umjetnosti i Fakultet za pomorstvo).

Predškolsko vaspitanje

7 Neto zarade po mjesecima u 2011. godini su date u Aneksu, Tabela 11 8 U Aneksu 2. dat je detaljniji prikaz stanja zdravstvenih ustanova u Prijestonici.

Page 11: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

11

Na teritoriji Prijestonice Cetinje predškolsko vaspitanje djece organizovano je u okviru 3 objekta JPU

„Zagorka Ivanović”. U tri objekta ima 19 vaspitnih grupa (14 vrtić i 5 jaslice). Vaspitno - obrazovni rad

izvodi 46 vaspitača i medicinskih sestara. U mlađim jasličnim grupama rade vaspitač – medicinska sestra,

a u starijim jasličnim grupama rade 2 vaspitača. U okviru pedagoške službe rade pedagog i logoped.

Prostorni kapaciteti vrtića u odnosu na broj djece su zadovoljavajući. Uslovi za boravak djece su odlični,

higijena na nivou, grijanje se dopunjava iz sopstvenih sredstava, a prevencija i zaštita zdravlja je

konstantna. Ipak, uslijed nedostatka finasijskih sredstava javljaju se problemi. Za uređenje spoljašnjeg

prostora postoje uslovi u sva tri objekta, kao i za postavljanje rekvizita, ali materijalne mogućnosti to ne

dozvoljavaju. Takođe, navodi se i nepostojanje radnog mjesta za preventivno zdravlje.

Osnovno obrazovanje

Na teritoriji Prijestonice Cetinje nalazi se 5 osnovnih škola. Prostorni raspored je takav da su dvije u

gradskom području i to: OŠ „Lovćenski partizanski odred” i OŠ „Njegoš”, a dvije u ruralnom području:

OŠ „Šunjo Pešikan” i OŠ „Boro Vukmirović”. Takođe, po fakultativnom izboru postoji i Osnovna

muzička škola „Savo Popović” u gradskom području.

Prema podacima iz OŠ „Lovćenski partizanski odred”, broj učenika je svake godine manji. Ilustracije radi

deveti razred školske 2010/211 godine završilo je 117 učenika, a ove godine ga pohađa 88. Takođe,

evidentan je i pad broja upisanih učenika u OŠ „Lovćenski partizanski odred”. U osnovnoj muzičkoj školi

„Savo Popović“ broj upisanih učenika u školskoj 2011/2012 godini je znato povećan, u odnosu na

školsku 2006/2007 godinu. U ostalim osnovnim školama, nema većih oscilacija u broju upisanih učenika9.

Tabela 4. Broj upisanih učenika

2006/

2007

2007/

2008

2008/

2009

2009/

2010

2010/2

011

2011/2

012

OŠ „Lovćenski

partizanski odred”

92 70 84 76 80 73

OŠ „Njegoš” 71 69 67 50 61 68

OŠ „Boro Vukmirović“ 29 28 22 28 28 29

OŠ „Šunjo Pešikan” 2 2 3 0 0 2

Osnovna muzička škola

„Savo Popović“

10 28 26 37 24 50

Izvor: Osnovne škole

Treba istaći da prostorne mogućnosti škola uglavnom nijesu na zadovoljavajućem nivou. U pojedinim

školama postoje sljedeći problemi: nedostatak sale za fizičku kulturu, neadekvatno ograđeno dvorište, loša

infrastrukturna instalacija (problem sa električnom instalacijom, odvodom atmosferskih voda itd),

dotrajala spoljašnja fasada i krovna konstrukcija, neadekvatno opremljeni sportski tereni i dvorišta itd.

9 Detaljniji opis osnovnih škola prikazan je u Ankesu 3.

Page 12: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

12

Srednje obrazovanje

Prijestonica Cetinje ima tri srednje škole i to: JU Gimnazija, JU Srednja stručna škola i srednja likovna

škola „Petar Lubarda”. Interesovanje za upis u JU Gimnazija Cetinje u poslednje dvije godine je nešto

veće u odnosu na školsu 2008/2009 9 2009/2010 godinu. U proteklih šest godina, broj upisanih učenika

u JU Srednja stručna škola Cetinje se kretao od 400 do 500 učenika po školskoj godini. U periodu od

2006. do 2011. godine, srednju likovnu školu godišnje je upisivalo oko 20 učenika, odnosno ukupno je

bilo upisano 117 učenika10.

Tabela 5. Broj upisanih učenika

2006/

2007

2007/

2008

2008/

2009

2009/

2010

2010/

2011

2011/

2012

JU Gimnazija Cetinje 365 342 323 313 343 349

JU Srednju stručnu školu

Cetinje

447 532 486 565 428 405

Srednju likovnu školu

„Petar Lubarda“

20 15 20 20 20 22

Izvor: Srednje škole

Uslijed nedostatka finansijskih sredstava javljaju se brojni problemi u srednjim školama. Kao i u slučaju

osnovnih škola, postoji problem sa fiskulturnim obrazovanjem. U Gimnaziji fiskulturna sala nije

renovirana i nedostaju sportski rekviziti, u Srednjoj stručnoj školi sportski rekviziti za fiskulturnu salu su

zastarijeli, dok Srednja likovna škola nema fiskulturnu salu. Osim toga, javljaju se tehnički problemi na

zgradi (krovna konstrukcija je dotrajala), problem grijanja školskih prostorija, nedovoljna obezbijeđenost

vatrogasnim aparatima itd. Srednji likovna škola se susreće i sa problemom prevoza učenika na relaciji

Podgorica-Cetinje-Podgorica i Budva-Cetinje-Budva i problemom smještaja učenika. Takođe, fotografski

studio za izvođenje nastave iz predmeta Fotografija i Digitalna fotografija nije adekvatno opremljen.

Visoko obrazovanje

Visoko obrazovanje na teritoriji Prijestonice se izvodi u okviru: Muzičke akademije, Fakulteta likovnih

umjetnosti, Fakuteta dramskih umjetnosti i Fakulteta za pomorstvo (smjer pomorski menadžment).

U školskoj 2010/2011 godini, u visoko školskim ustanovama upisano je ukupno 353 studenta. Najveći

broj studenata upisan je na fakultetu za pomorstvo, a najmanji na fakultetu dramskih umjetnosti.

Tabela 6. Upisani broj učenika u školskoj 2010/11 godini

I godina II godina III godina Ukupno

Muzička akademija 26 23 35 84

Fakulteta likovnih

umjetnosti

21 19 25 65

Fakultet dramskih

umjetnosti

26 3 27 56

Fakulteta za pomorstvo

(smjer pomorski

menadžment)

106 19 23 148

Izvor: Fakulteti

10 Detaljniji opis srednjih škola prikazan je u Ankesu 3.

Page 13: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

13

Za Muzičku akademiju koja je u dosta lošem stanju, urađen je projekat sanacije kroz projekat Beautiful

Cetinje za koji je dobijena saglasnost. U narednom periodu, u planu je realizacija projekta Univerzitetski

kompleks na prostoru Donjeg Oboda. Izgradnjom ovog kompleksa postojeći fakulteti će se premjestiti, a

Prijestonica Cetinje dobiti sadašnje objekte u kojima se nalaze na upravljanje.

JU Dom učenika i studenata

JU Dom učenika i studenata je jedina ustanova u oblasti učeničkog i studentskog standarda na Cetinju.

Tokom školske 2011/12 godine, u Domu boravi 95 korisnika, čija je polna struktura: 69 žene i 26

muškarci. Dom koristi 15 učenika Srednje umjetničke škole „Petar Lubarda“ i 80 studenata Muzičke

akademije, Fakulteta likovnih umjetnosti, Fakulteta dramskih umjetnosti. Dom raspolaže sa: 33 sobe za

smještaj učenika i studenata, kuhinjom i restoranom, prostorijom za društvene aktivnosti, administrativne

prostorije i pomoćne prostorije. Prostor za smještaj je urađen po visokim standardima za ovu kategoriju

ustanova.

3.2.5 Socijalna zaštita

Socijalnom zaštitom stanovnika Prijestonice, kao svojom djelatnošću, prvenstveno se bavi Služba za

poslove socijalne i dječje zaštite Cetinje (u daljem tekstu: Služba), organizovana kao sastavni dio JU

Centar za socijalni rad opština Podgorica, Cetinje, Danilovgrad i Kolašin i Sekretarijat za socijalnu politiku

i mlade u okviru lokalne uprave. U sklopu Službe radi 10 radnika, od čega: 3 sa VSS, 1 sa VŠS i ostali

uposleni su SSS, što govori o korektnoj kadrovskoj strukturi uposlenih.

Neuslovne i tehnički neopremljene prostorije, nedostatak sredstava za blagovremeno i hitno reagovanje u

pojedinim situacijama, bitno otežavaju i utiču na kvalitet u pružanju usluga socijalnog rada. Stručni,

savjetodavni i individualni rad sa socio-ekonomsko udruženim populacijama, u sve većem broju slučajeva

ne daje odgovarajuće rezultate, jer bez materijalne pomoći i raspolaganja određenim novčanim i

stambenim fondom nije moguće pružiti ni objektivni minimum socijalne zaštite porodice.

Tabela 7. Korisnici socijalne pomoći

2010 I-IV 2011

Broj porodica korisnika materijalnog

obezbjeđenja porodice

377 339

Broj članova korisnika materijalne pomoći 1.178 1.067

Broj porodica koje koriste prava na dječje dodatke 307 287

Broj djece koja koriste prava na dječije dodatke 546 518

Broj djece koja koriste ljetovanja u

Odmaralištu „Lovćen-Bečići“

90 -

Broj korisnika tuđe njege i pomoći 270 259

Broj korisnika lične invalidnine 69 69

Broj korisnika jednokratne novčane pomoći Ministarstva rada i

socijalnog staranja za Udruženje „Razvitak“

- 86

Broj korisnika novčane pomoći odobrene u Centru za socijalni rad 28 -

Broj primalaca novogodišnjih paketića posredstvom humanitarne organizacije „Rotary club“

- 320

Broj korisnika materijalnog obezbjeđenja porodice kojima su odobreni

zahtjev za dobijanje uvjerenja za vrtić

- 65

Page 14: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

14

U Dječjem domu „Mladost″ u Bijeloj smješteno je 6-oro djece, 7-oro djece bez roditeljskog staranja

smješteno je u Ustanovi „Komanski most“. Broj djece u ustanovama van Crne Gore je 2 (jedno u Domu

za djecu i omladinu ometenu u razvoju Sremčica i jedno u Domu za lica ometena u razvoju Kulina). U

Domu starih u Risnu smješteno je 15 korisnika. Za jedan dio korisnika, komplet smještaj plaća

Ministarstvo rada i socijalnog staranja, a za preostale smještaj je pokriven iz njihovih penzija ili uz

naknadu Ministarstva za nedostajući dio zbog visine penzije.

Iz navedenog se vidi da je broj socijalno-zaštitnih prava visok, naročito MOP-a što ukazuje na problem

siromaštva.

3.2.6 Sport i fizička kultura

Sportski objekti

Prijestonica Cetinje posjeduje veliki broj sportskih objekata, ali nažalost, praktična primjena pojedinih

sportskih objekata nije na zavidnom nivou.

Sportskim objektima koji su u vlasništvu Prijestonice Cetinje gazduje JP Sportski centar Cetinje, u

čijem su sastavu: gradski stadion i pomoćni stadion, poligon malih sportova, sportski centar (u okviru

koga se nalaze: glavna sportska dvorana, tri manje- namjenske dvorane, teretane, bilijar sala) i teniski

teren11. Sportski centar u stanju pune funkcionalnosti i u njemu se odvijaju treninzi i takmičenja sportskih

klubova iz Cetinja i treninzi reprezentacija koje svoje pripreme obavljaju na Cetinju. Gradski stadion i

pomoćni stadion su u dosta lošem stanju i potrebna je njihova rekonstrukcija.

Sportski objekti u vlasništvu obrazovnih ustanova uglavnom nijesu na zadovoljavajućem nivou.

Postojeće sportske sale zahtjevaju rekonstrukciju, a potrebna je i izgradnja novih sportskih sala i terena.

Sportski objekti koji su u vlasništvu državnih ustanova i privatnih društava su: sportski teren za

tenis i odbojku, dva sportska poligona, avanturistički park i teren za paintball (koji se nalaze na Ivanovim

koritima), plivački bazen (u sklopu Hotela „Grand“), sportsko igralište (u okviru preduzeća AD

„Ribarstvo“).

Takođe, osim navednih sportskih objekata u okviru pojedinih mjesnih zajednica postoje višenamjenska

sportska igrališta. Na „Starom igralištu“ u neposrednoj blizini Njegoševog parka, u izgradnji je privatni

sportski centar, koji bi trebao da ima slijedeće sadržaje: dva otvorena, dva zatvorena teniska terena i

poligon za male sportove.

Sportske organizacije (klubovi, savezi, društva)

Na teritoriji Prijestonice Cetinje, postoji značajan broj sportskih organizacija i to:

Dva sportska saveza: Karambol Savez Crne Gore i Stonoteniski Savez Crne Gore,

Dva sportska društva: „Veterani“ i „Organizacija za sve - Cetinje“,

48 sportskih klubova, pod registracijom, u fazi preregistracije ili u stanju mirovanja, od kojih

punu aktivnost ima 30-tak klubova.

11 Detaljnije o sportskim terenima u vlasništvu Prijestonice u Aneksu 4.

Page 15: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

15

Sportske manifestacije

Prijestonica Cetinje - preko Sekretarijata za kulturu i sport, u saradnji sa sportskim organizacijama i

školama sa teritorije Prijestonice, kontinuirano organizuje brojne domaće i međunarodne sportske

manifestacije i to:

Školske olimpijske igre osnovnih škola Crne Gore;

Međunarodna biciklistička trka “Putevima Kralja Nikole”;

Međunarodna brdsko brzinska trka “Lovćen 2012.”;

Međunarodna bokserska revija;

Međunarodna trka u mountain bike-u /cross country / “ Trofej Lovćena”;

Revijalna Kajakaška regata na trasi od Karuča do Rijeke Crnojevića;

Sportska manifestacija “Mali Veliki šampioni”;

Međunarodna atletska ulična trka “Oslobođenje Cetinja”;

Međunarodni džudo turnir “Trinaesti novembar”.

3.2.7 Kultura i kulturno-istorijsko nasljeđe

Prijestonica Cetinje poznata je po bogatom kulturno-istorijskom naslijeđu. Na teritoriji Prijestonice nalaze

se brojne institucije kulture (Centralna narodna bibiloteka „Đurđe Crnojević“, Državni arhiv Crne Gore,

Narodni Muzej Crne Gore, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, Centar za konzervaciju kulturnih dobara,

Ministarstvo kulture, Biblioteka „Njegoš,” Centralna biblioteka, KUD „Njegoš” i druge organizacije i

udruženja koja se bave kulturnom djelatnošću).

Najznačajniji objekti u kojima se održavaju kultune manifestacije su Kraljevsko pozorište „Zetski dom" i

Ljetnja pozornica. Zgrada cetinjskog pozorišta „Zetski dom“ snabdjevena je savremenim rekvizitima koji

omogućavaju nesmetano održavanje svih vrsta pozorišnih predstava. Ljetnja pozornica se nalazi ispod

Orlovog krša, koja rješenjem scene i gledališta, podsjeća na antičke amfiteatre. Služi za održavanje

predstava, koncerata i drugih kulturnih događaja i kapaciteta je oko 1.500 mjesta.

Kulturni program Prijestonice upotpunjavaju brojna kultuturna dešavanja i manifestacije od kojih

najznačajnije predstavljaju:

Cetinjsko kulturno ljeto (Festival klasične muzike „Espressivo“, Internacionalni festival folklora,

Festival izvorne muzike „Cetinje Fest“, Jazz festival, Festival na drugoj strani „On the other

side“, Muzički koncerti);

Proslava 13. Novembra – Dana Prijestonice Cetinja (Trinaestonovembarski likovni salon,

kulturno-umjetnički program);

Proslava 21. Maja – Dana nezavisnosti (kulturno-umjetnički program);

Proslava 13. Jula – Dana državnosti (kulturno-umjetnički program);

Festival harmonike „ Harmonika Fest“;

Projekat „Razvoj lokalnih zajednica- Skadarsko jezero“ (višednevna kulturno-umjetnička

dešavanja);

Promocije knjiga;

Književne večeri;

Likovne izložbe.

Page 16: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

16

Koncerti i pozorišne predstave

Na teritoriji Cetinja nalazi se veliki broj izuzetno značajnih kulturnih dobara, obilježja i spomenika.

Ukupno je evidentirano 55 spomenika kulture, koji su prema njihovoj kulturno istorijskoj vrijednosti

svrstani u tri kategorije12:

I kategorija - spomenici od izuzetnog značaja – 10;

II kategorija - spomenici od velikog značaja – 22;

III kategorija -spomenici od lokalnog značaja – 23.

U odnosu na Izvještaj o stanju kulturne baštine Crne Gore iz 2006. godine13, stanje nepokretnog

kulturnog nasljeđa se značajno poboljšalo, zahvaljujući aktivnostima koje sprovode lokalna samouprava i

Ministarstvo kulture Crne Gore. U zavisnosti od lokacije na kojoj se nalaze, kulturne dobra Prijestonice

se posmatraju u tri segmenta. (i) Prvi najznačajniji i najbrojniji segment čine kulturna dobra koja se nalaze

skoncentrisana na relativno malom prostoru Istorijskog jezga grada; (ii) drugi segment čine kulturna dobra

sa teritorije gradskog naselja, ali van istorijskoga jezgra i (iii) treći segment su takođe veoma značajna

kulturna dobra koja se nalaze van Cetinjskoga polja rasuta na prostoru čitave Prijestonice14.

3.3 Ekonomsko proizvodni sistem

3.3.1 Industrija i usluge

Prirodni, odnosno geografski položaj, demografska struktura, saobraćajna povezanost sa okruženjem i

date istorijske okolnosti u najvećoj mjeri su određivale i dalje određuju ekonomski razvoj i vrijednosti

Prijestonice Cetinje.

Glavni privredni razvoj Cetinja započet je osnivanjem preduzeća Elektroindustrija „Obod“, koji se

postepeno razvijao u velikog proizvođača rashladnih uređaja, sa programom koji je uspješno pratio

zahtjeve svjetskog tržišta. Od druge polovine XX vijeka do početka 90-tih godina, na Cetinju je

funkcionisao niz velikih društvenih preduzeća, kao što su „Obod“, „Košuta“, „Tara“, „Bojana“,

„Sanitas“, „Galenika“, „Trgopromet“, „Montena“, „Boksit“. Međutim, tokom procesa ekonomske

tranzicije, došlo je do propadanja i zatvaranja velikih preduzeća, tako da danas od proizvođačkih

kapaciteta aktivno rade: Štamparija „Obod“, koja baštini značajnu i bogatu tradiciju štamparstva,

preduzeće za izradu kartonske ambalaže „Kartonaža“ i preduzeće za preradu ribe „Ribarstvo“.

Prema evidenciji iz Registra Privrednog suda, zaključno sa 1. oktobrom 2011. godine, na teritoriji

Prijestonice Cetinje registrovano je 1.069 privrednih subjekata i to: privrednih društava (DOO, AD, OD)

59415, preduzetnika 43216, ustanova, javnih preduzeća , NVO i udruženja 43.

Prema evidenciji Sekretarijata za finansije i razvoj preduzetništva pregled izdatih odobrenja, na dan 1.

oktobar 2011 je sljedeći: 268 za privredna društava (AD, DOO) i 178 za preduzetnike.

12Spisak spomenika kulture dat je u Aneksu, Tabela 12 13 Prema izvještaju o stanju kulturne baštine Crne Gore iz 2006. godine na teritoriji Prijestonice prepoznate su

devastacije na 42 nepokretna spomenika kulture (I kategorije 10; II kategorije 18; III kategorije 14 ). 14 Detaljniji prikaz kulturnih dobara dat je u Aneksu 5. 15 Za proizvodnju registrovana 63 subjekta. 16 Za proizvodnju registrovano 20 subjekata.

Page 17: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

17

Što se tiče strukture preduzeća prema vrsti djelatnosti najzastupljeniji su sektori: trgovina (208),

ugostiteljstvo (46), zanatstvo (8), pa usluge prevoza u drumskom saobraćaju (6). Kada je u pitanju

struktura preduzetnika po djelatnosti najzastupljeniji sektori su: trgovina (84), zanatstvo (44),

ugostiteljtsvo (40), pa usluge prevoza u drumskom saobraćaju (10).

Kao što se da primijetiti najzastupljenija je trgovinska djelatnost, zatim ugostiteljstvo i širi sektor usluga.

Ukupan broj registrovanih subjekata za proizvodnju je 83 od čega najveći broj je registrovan za

proizvodnju mesnih prerađevina i proizvodnju hleba i peciva. Kada je zanatstvo u pitanju, nedostaju

radnje u kojima se pružaju usluge građanima kao što su: izrade suvenira i narodnih nošnji, krojačke usluge,

tapacirske usluge, stolarske usluge, časovničarske usluge i sl.

U strukturi preduzeća po veličini najbrojnija su mikro preduzeća (467), zatim mala (33), dok je ukupan

broj srednjih preduzeća registrovan na teritoriji Prijestonice svega 5.17

Prema podacima Poreske uprave za 2010. godinu, ukupan prihod za 414 pravnih lica, za koliko je obrađen

bilans uspjeha, iznosio je 133 milona eura. Najveći prihodi preduzeća ostvareni su u oblasti trgovine

67,2%, zatim građevinarstva 12,04% i prerađivačke industrije 8,84%.

Grafik 13. Struktura prihoda preuzeća po djelatnostima

Izvor: Poreska uprava

Privredne zone

Na teritotiji Cetinja nalaze se četiri privredne zone u potpunosti infrastrukturno opremljene na kojima

važe posebne olakšice:

Industrijsko servisna zona (uz magistralni put Cetinje – Budva) površine 25,3h;,

Servisna zona (prostor bivšeg Trgoprometa) površine 7,8ha;

Košuta površina 9ha;

Gornji Obod površine od 17,2ha.

17Monstat

Trgovina na veliko i malo

67,20%

Građevinarstvo

12,04%

Prerađivačka

industrija8,84%

Poljoprivreda, lov i šumarstvo

4,46%

Hoteli i restorani2,83%

Finansijsko posredovanje

1,50%

Ostalo3,13%

Page 18: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

18

Mineralne sirovine

Od mineralnih sirovina najzastupljenije su: boksit, treset i ukrasni kamen, koji mogu predstavljati osnov za

razvoj prerađivačke djelatnosti. Boksiti su jedna od najznačajnijih mineralnih sirovina a prema

dosadašnjem stepenu istraženosti na teritoriji Prijestonice Cetinje, najznačajniji su bijeli boksiti. Najveća

nalazišta ove rude su u Bijelim Poljanama na prostoru koji obuhvata površinu od oko 1200ha. Crveni

boksit se pojavljuje na više lokaliteta, od Bate Cucke do Tomića i Mikulića. Stepen istraženosti još uvijek

nije dovoljan da bi se imala tačna predstava o zalihama i kvalitetu ove rude. Ukrasni kamen se nalazi na

području Vrela i Ugnja, u blizini puta Cetinje-Budva. Rezerve ovog kamena procjenjuju se na oko 2

miliona tona, ali je otvaranje bilo kakvog majdana izuzetno osetljivo sa stanovišta ambijentalnih i

ekoloških kvaliteta ovog dijela podlovćenskog područja. Sa druge strane ne postoje ni osnovni

elementarni uslovi za normalno odvijanje procesa proizvodnje. Naslage treseta nalaze se u okolini

Skadarskog jezera, a mogle bi se koristiti kao prirodno đubrivo, što bi doprinijelo riješavanju ekoloških

problema na ovom području.

3.3.2 Turizam

Prijestonica Cetinje je prepoznala turizam kao jedan od osnovnih pravaca privrednog razvoja i pravu

mogućnost za valorizaciju izvanrednih kulturno-istorijskih i prirodnih potencijala koje se nalaze na njenoj

teritoriji (kulturna dobra šireg značaja, dva nacionalna parka na teritoriji Prijestonice i dr.).

Prepoznatljiv turistički potencijal Prijestonice je bogato istorijsko nasleđe, koje se pored Cetinja može

vidjeti na Njegušima i Rijeci Crnojevića. Takođe, pored izvanrednih prirodnih ljepota, akvatorijum

Skadarskog jezera je bogat kulturno istorijskim spomenicima od kojih znatan broj potiče iz srednjeg

vijeka. Međutim, turistički potencijali Prijestonice do sada nijesu dovoljno iskorišćeni. Smještajni

kapaciteti nijesu zadovoljavajući za dinamičniji razvoj turizma, a ponuda nije dovoljno razgranata s

obzirom na turističke resurse koji postoje. Stoga, potrebno je stvarati raznovrsniju turističku ponudu kroz

brži razvoj i povezivanje svih segmenata u turistički proizvod, odnosno razvijati seoski, agro, planinski,

kulturni, hodočasni, sportski kao i druge vidove turizma. Takođe, u cilju privlačenja većeg broja gostiju,

posebno onih veće platežne moći, potrebno je produžiti turističku sezonu i kreirati kvalitetniju ponudu.

Smještajni kapaciteti Prijestonice Cetinje:

Hotel „Grand” raspolaže sa preko 400 ležaja;

Hotel „Ivanov konak” na Ivanovim koritima raspolaže sa 5 apartmana i 2 sobe;

Garni hotel „Sport-In” raspolaže sa 28 ležaja;

Omladinski hostel „Lovćen Bečići” raspolaže sa 200 kreveta;

Bungalovi NP „Lovćen” raspolažu sa 4 sobe sa po 4 kreveta;

Apartman Stanković raspolaže sa 3 apartmana;

Pansion 22 raspolaže sa 5 kreveta.

Prema izloženim pokazateljima vidi se da su smještajni kapaciti skoncentrisani na Cetinju. U narednom

periodu nepohodno je uložiti snažniji napor ka disperziji smještajnih kapaciteta prvenstveno prema

Njegušima i Rijeci Crnojevića odnosno šire ka obalama Skadarskog jezera.

Page 19: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

19

Posljednjih godina primjetan je rast broja turista koji posjećuju Prijestonicu Cetinje, koji je praćen sve

većim brojem stranih turista. Pod uticajem globalne ekonomske krize u posljednje dvije godine zabilježen

je pad broja turista i noćenja. Prema podacima Monstata ukupan broj turista u 2010. godini je iznosio

7.794 i ostvareno je 30.449 noćenja.

Grafik 14. Dolasci gostiju Grafik 15. Ostvarena noćenja

Izvor: Monstat

Godišnje Prijestonicu Cetinje posjeti oko 70.000 turista u okviru organizovanih izletničkih tura. Prema

podacima Turističke organizacije, Prijestonicu je posjetilo 77.350 turista u 2011. godini.

Grafik 16. Posjete turista u okviru organizovanih tura

Izvor: Turistička organizacija Cetinja

Kao što se da zaključiti razvijen je više tranzitni i izletnički turizam, dok nijesu dovoljno razvijeni ostali

vidovi turizma koji vode do produženog boravka turista na Cetinju. Stoga, razvojno turistički projekti

treba da budu usmjereni u tom pravcu.

3.3.3 Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov

3.3.3.1 Poljoprivreda

Ukupne poljoprivredne površine na području Prijestonice Cetinje obuhvataju 19.019ha. Najveći dio

poljoprivrednog zemljišta čine pašnjaci i livade ili 95,98% ukupnog poljoprivrednog zemljišta, dok

oranične površine, voćnjaci i vinogradi čine svega 3,3% poljoprivrednog zemljišta. U posljednjih pet

godina zabilježen je pad poljoprivrednog zemljišta od 1,25%.

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

9000

10000

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

804

1747 1749

2951

57475268

4854

32873880

5061

68796039

8435

9797

5845

4507

Strani Domaći

0

5000

10000

15000

20000

25000

30000

35000

40000

45000

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010

19125353 3807

5867

115658646 8417

5212

23399 23989

29725

34081

4044842732

2767225237

Strani Domaći

0

10.000

20.000

30.000

40.000

50.000

60.000

70.000

80.000

90.000

100.000

2008 2009 2010 2011

92.243

71.805 70.828

77.350

Page 20: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

20

Tabela 8. Poljoprivredno zemljište prema kategorijama korišćenja, ha

Ukupno

Obradiva površina

Pašnjaci

Bare ,

ribnjaci

i trstici svega

oranice i

bašte voćnjaci vinogradi livade

19.019 2.755 450 43 137 2.125 16.131 133

Izvor: Statistički godišnjak 2010, Monstat

Teritorija Cetinja može se podijeliti na sjeverno i južno područje. Sjeverno područje obuhvata Katunsku

nahiju, gradsko područje sa bližom okolinom, a na njemu je zastupljeno stočarstvo sa preradom,

pčelarstvo i dr. Južnio područje čini basen Skadarskog jezera, odnosno Riječka nahija sa manjim župskim

mjestima, a na njemu je zastupljeno povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, ribarstvo i

prerada.

Osnovne karakteristike poljoprivredne djelatnosti su: usitnjenost proizvodnih posjeda, niska

produktivnost poljoprivredne proizvodnje kao posljedica niske tehničke opremljenosti, nepovoljna

starosna struktura, nezadovoljavajući obrazovni i stručni nivo proizvođača, loša infrastruktura na selu

(iako je zadnjih godina dosta uloženo u izgradnju putne infrastrukture i objekte vodosnabdijevanja).

Pregled i struktura porodičnih poljoprivrednih gazdinstva prema popisu 2010. godine data su u aneksu,

tabelama 13-20.

Pravci poljoprivredne proizvodnje na Cetinju:

Govedarstvo je vodeća grana stočarske proizvodnje, u kojoj preovladava proizvodnja mlijeka

koja se koristi za pravljenje sira. Otvaranje novih sirara kao i širenje kapaciteta za uzgoj farmi

krava, može se smatrati jednim od pravaca razvoja.

Gajenje malih preživara uglavnom je skoncentrisano u planinskom dijelu i području krša.

Proizvodnja kozjeg mlijeka i sira, kao i čuvene kastradine predstavlja mogući pravac razvoja.

Pčelarstvo je veoma razvijeno na teritoriji Prijestonice. Pčelarsko društvo iz Cetinja je najstarije u

Crnoj Gori, s tradicijom još od 1936. godine. Danas ovo društvo okuplja sedamdesetak aktivnih

pčelara18.

Svinjarska proizvodnja je uglavnom orjentisana za sopstvene potrebe. Uzgoj svinja i sušenje

domaće pršute mogao bi biti jedan od pravaca razvoja poljoprivrede, s obzirom da su

suhomesnati proizvodi sa teritorije Prijestonice prepoznati u Crnoj Gori i regionu.

Vinogradarstvo je zastupljeno u Riječkoj nahiji gdje se gaje dvije sorte, vranac i kratošija, od kojih

se proizvode čuvena crnogorska vina. Postoje preduslovi za proširenje površina pod vinovom

lozom - podizanje plantažnih vinograda i opremanje vinskih podruma-vinarija19.

Interesantna je proizvodnja hrane organskog porijekla gdje treba puno uložiti u informisanost

poljoprivrednika, izgradnju kontrolnog mehanizma, kao i osnivanje distributivnog lanca takvih

proizvoda.

Prema podacima Veterinarske uprave na teritoriji Prijestonice Cetinje locirano je sedam objekata za

držanje životinja, šest objekata za preradu mlijeka, četiri objekta za klanje, rasijecanje i preradu mesa,

18 U projekat "Putevi meda" koji je realizovan 2010. godine bilo je uključeno pčelarsko društvo sa Cetinja. 19 Ukupan broj registrovanih proizvođača grožđa i vina je 21 i to 7 proizvođača grožđa i vina, 1 proizvođač vina, 12

proizvođača grožđa i 1 proizvođač vina i alkoholnih pića.

Page 21: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

21

jedan objekat za preradu ribe, dvadest devet objekata za preradu mesa, pet objekata za prodaju na malo

mesa, jedan objekat za prodaju na malo ribe.

3.3.3.2 Šumarstvo

Šume doprinose održivom socijalnom i ekonomskom razvoju ruralnih područja. Upravljanje i gazdovanje

šumama treba da u što većoj mjeri ima za cilj ispunjavanje ekoloških (regulisanje vodnog režima, klime,

stanište za životinje i biljke, akumulacija organske hrane), ekonomskih (proizvodnja drveta, ljekovitog

bilja, pečurki, šumskih plodova, lov, rekreacija i turizam, ekonomska vrijednost za vlasnike) i socijalnih

funkcija (snabdijevanje lokalnog stanovništva energijom i drvom, rekreacija, obrazovanje i istraživanje).

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta, bez nacionalnih parkova, iznosi 54.424ha, od čega se u

privatnom vlasništvu nalazi 96,3% (52.259ha). Površina šuma prema uzgojnom obliku je sledeća: visoke

šume 6.339ha, izdanačke šume 19.736ha, šikare 27.789ha, šibljaci 389ha. Ukupna zapremina drvne mase

na području koje je zahvaćeno uređivanjem iznosi 2.049.84m3.

U geomorfološkom pogledu teritorija Cetinja podijeljena je na tri dijela: lovćenski planinski masiv,

katunska kraška zaravan i predio riječke nahije. Masiv Lovćena nalazi se iznad 1000m nadmorske visine sa

padinama, platoom masiva (1200-1300) i vrhovima. Katunska kraška zaravan prostire se neposredno iza

Lovćenskog planinskog masiva sa prosječnom nadmorskom visinom zaravni od 950 metara. Riječka

nahija je nagnuti krečnjački plato od Katunske zaravni prema Skadarskom jezeru i Zetskoj ravnici, sa

prosječnom nadmorskom visinom oko 350 metara.

Ostale karakteristike:

Najveći vrh je Štirovnik 1.749 metara, a najniža kota je 6mnv na jezeru.

Najveći kompleksi šuma su Paklarica, Lisac, Kopitnik i Velji Garač.

Najzastupljenije vrste drveta su bukva, jela, crni bor, crni grab, jasen.

Tabela 9. Površina i struktura šuma

Površina

šumskog

zemljišta (ha)

Površina

privrednih šuma

Drvna

zapremina (m3)

Struktura šuma (m3)

Ha % lišćari

(m3)

% Četinari

(m3)

%

172,00 1.522,00 89,85 266.005,00 216.458 81,37 49.547,00 18,63

Izvor:Uprava za šume Crne Gore

3.3.3.3 Ribarstvo

U Prijestonici Cetinje postoje potencijali za razvoj ribarstva na područu Skadarskog jezera. Procjenjuje se

da ukupni ulov ribe na Skadarskom jezeru iznosi između 100 i 500 tona. Osim šarana izlovljavaju se i

ukljeva, karaš i jegulja. S obzirom da je Skadarsko jezero Nacionalni park, za bavljenjem ribarstvom

potrebo je imati dozvolu za ribolov i poštovati pravila zabrane ulova ribe.

Oko 80% ribe koja se ulovi na Skadarskom jezeru prodaje se na neformalnom ili lokalnom tržištu

(naročito šaran), dok se oko 200 tona ukljeve i 70 tona šarana prodaje fabrici za preradu ribe „Ribarstvo“

Rijeka Crnojevića.

Page 22: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

22

Prerada ribe

Fabrik „Ribarstvo“ je jedina fabrika za preradu ribe u Crnoj Gori i spada u jednu od pet aktivnih fabrika

za konzerviranje na Balkanu. Fabrika „Ribarstvo“ ima koncesiju za direktan izlov ukljeve u sjevernom

dijelu jezera.

Prepoznajući potrebe tržišta i veoma oštru konkurenciju, 2008. godine fabrika „Ribarstvo“ je

investicionim programom povećala proizvodne kapacitete i unaprijedila kvalitet proizvoda.

Rekonstruisani su i adaptirani građevinski objekti, proizvodni pogoni i hladnjače, zatim tehnološke linije, a

urađen je i ribnjak na Karuču, za kavezni uzgoj pastrmke. Zahvaljujući tome sada postoji mogućnost

proizvodnje osam miliona konzervi plave i dva miliona jezerske ribe. Karučki ribnjak je kapaciteta 80 tona

konzumne kalifornijske pastrmke.

Da bi zaokružili kompletan proces rekonstrukcije i modernizacije neophodno je završiti drugi dio

hladnjače kapaciteta 150 tona, ali i započeti izgradnju tunela za zamrzavanje kako bi se kontinuirano

obezbjeđivala kvalitetna priprema i čuvanje potrebnih količina ribe. Time bi se stvorila mogućnost da se

svi eventualni viškovi morske i slatkovodne ribe na kvalitetan način zamrznu i sačuvaju. U planu postoji

cijeli niz objekata za preradu ribe sa orijentacijom na izvoz, koji bi proizvodili konzervirani inćun

(proizvod visokog rizika) i dimljeni konzervirani šaran i pastrmku (proizvod visokog rizika).

3.4 Tehnička infrastruktura

3.4.1 Saobraćajna infrastruktura

Putnu mrežu Prijestonice čine 32km magistralnih puteva, 87km regionalnih puteva i oko 337km lokalnih

puteva.

Lokalni putevi čine najveći dio putne mreže Prijestonice i veći dio njih su asfaltirani. Međutim, lokalni

putevi su uglavnom loših saobraćajnih karakteristika (širine do 3,0m, velikih uspona, loših podpornih

zidova, bez odvodnih kanala, propusta i bankina itd.).

Tabela 10. Podaci o putnoj mreži (na dan 1. oktobar 2011)

Drumski transport Izgradnja

-dužina (km)

Izgradnja-

prosječna

širišna(m)

Površina

(ha)

Gustina

(ha/SqKm)

državni putevi –M 32 8,59 27,48 27,48/910=0,03ha/km²

Putevi-R 87 3 26,1 26,1/910=0,02ha/km²

lokalni putevi 337 3 101,1 101,1/910=0,11ha/km²

M-magistralni, R-regionalni

Mreža puteva i integracija u nacionalni putni sistem

Prijestonica Cetinje je povezana magistralnim i nizom regionalnih i lokalnih puteva na glavne saobraćajne

tokove države. Postoje međutim još bezputni prostori i nepovezana sela. Magistralni tok nije doprinio

očekivanoj integraciji na prostoru Prijestonice (Cetinje – Rijeka Crnojevića), naprotiv prijezersko područje

danas je izolovanije. Mogućnost kontakta Skadarskog i Trebinjskog basena realizovan je samo lokalnim

putnim pravcima. Najudaljenije područje Prijestonice nalazi se na dvočasovnoj distanci od Cetinja, a

Cetinje na polučasovnoj od Podgorice i Budve. Aerodromi Golubovci i Tivat udaljeni su 40km, odnosno

58km, dok je udaljenost od Luke Bar 65km, a Luke Kotor 42km.

Page 23: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

23

Prijestonica Cetinje je preko jadranskog puta uključena na vitalne saobraćajne tokove Crne Gore i regiona.

Takođe, Prijestonica Cetinje je povezana magistralnim putem na centralna područja sjevernog i

primorskog regionalnog sistema (Podgorica i Budva), kao i nizom regionalnih puteva sa Kotorom,

Nikšićem, Danilovgradom i Virpazarom (preko Rijeke Crnojevića).

Cetinje je magistralnim putem (M-2.3) povezano sa Podgoricom (30,7km) i sa Budvom (27,9km), a

regionalnim putevima (R-1, R-15, R-23) sa Kotorom, preko Njeguša (42,8km), Nikšićem, preko Čeva

(66,1 km), Danilovgradom, takodje preko Čeva (55,2km), sa Lovćenom (l9,7km) i sa granicom Bosne i

Hercegovine, preko Grahova i Nudoga (71,1km). Putevi za Podgoricu i Budvu su 80-tih godina prošlog

vijeka, praktično nanovo rađeni, sa savremenim dvotračnim kolovozom, ali se ubrzo ukazala potreba

njihove rekonstrukcije, dogradnjom i treće trake mjestimično.

Mreža lokalnih puteva

Gotovo sva sela i zaseoci na području Prijestonice imaju vezu sa magistralnim, regionalnim ili lokalnim

putevima. Najvećim dijelom putevi su asfaltirani, ali ih ima i sa makadamskom podlogom. Sa aspekta

tehničko eksploatacionih karakteristika, širina kolovoza se kreće od 2,8-4,0m. Prema vrsti kolovoznog

zastora oko 50% puteva je sa tucaničkim kolovoznim zastorom, namijenjenim za saobraćaj putničkih

vozila i lakih teretnih vozila.20

Tabela 11. Lokalni putevi

2008 2009

Ukupno (kategorisani i

nekategorisani lokalni putevi)

Dužina (km) 327 337,3

Asfaltirano (%) 62 60,1

Gustina km/km² 0,52 0,37

Lokalni putevi

(nekategorisani)

Dužina (km) 144,5 144,6

Asfaltirano (%) - -

Gustina km/km² 0,16 0,15

Lokalni putevi(kategorisano) Dužina (km) 182.5 192.7

Gustina km/km² 0,36 0.22

Kao značajniji putni pravci lokalnih (L) i nekategorisanih (N) puteva u Prijestonici Cetinje, posebno se

izdvajaju dva putna pravca i to: Cetinje-Rijeka Crnojevića-Virpazar (dužine 12,5km na teritoriji

Prijestonice Cetinje) i Cetinje-Ulići-Ljubotinj-Građani-Podgor-Brčeli veza sa M-2 (dužine 17km na

teritoriji Prijestonice Cetinje i koji ima širinu puta od 5,0m i laki asfaltni zastor širine 3,0m). Za navedena

dva putna pravca postoji zainteresovanost Prijestonice Cetinje za prekategorizaciju tj.uvrštavanje u veći

rang regionalnog puta.

Za održavanje puteva donosi se godišnji plan održavanja puteva i na osnovu toga se opredjeljuju sredstva

iz budžeta Prijestonice, tj. vrši se usklađivanje sa mogućnostima. Održavanje L i N puteva je veoma

skromno i zavisno je od namijenjenih budžetskih sredstava. Najveći dio sredstava namijenjenih

održavanju puteva utroši se u toku zimskih aktivnosti na raščišćavanju snijega i sprovođenju prohodnosti,

kao i na krpljenju udarnih rupa i eventualnim manjim sanacijama trupa puta i potpornih konstrukcija. Na

20 Lokalni putni pravci i njihova dužina dati su u Aneksu, Tabela 21

Page 24: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

24

L i N putevima nema organizovane putarske službe koja bi vršila održavanje puteva, ali se dva puta

godišnje vrši vizuelni pregled stanja puta.

Nedostajuće komunikacije:

kvalitetna paralelna veza Cetinja sa primorskim regionom, Cetinje – Njeguši – Kotor;

poboljšanje i aktiviranje postojeće veze Njeguša sa Skadarskim jezerom;

kvalitetna direktna veza Cetinje – Čevo – Nikšić;

kvalitetna direktna veza Njeguši – Lovćen;

adekvatna autobuska stanica.

Gradski saobraćaj

Saobraćajni sistem kroz grad je orjentisan pravcem duže osovine grada i relativno dobro povezuje

pojedine gradske cjeline. Ukupna dužina gradskih ulica iznosi 40 km.

Mreža saobraćajnica u Prijestonici nije se razvijala u skladu sa razvojem saobraćaja. Takođe, njeno

održavanje decenijama nije bilo u skladu sa obimom saobraćaja koji prima. Uz značajan porast

motorizacije, neblagovremene i neadekvatne mjere regulisanja saobraćaja i nedostatak cjelovitog tretiranja

saobraćajnog sistema grada, sve je to rezultiralo brojnim negativnim posljedicama i dovelo do značajnog

opadanja nivoa saobraćajne usluge i bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju u Prijestonici21.

Problem u gradskom saobraćaju predstavljaju parking mjesta (1.100 parking mjesta na cca 7.000

registrovanih motornih vozila). Najveće opterećenje nedostatka parking mjesta ima istorijsko jezgro grada.

Rekonstrukcijom „Studentskog trga“ postojeći broj parking mjesta umanjiće se za 80. S obzirom na

prostorne mogućnosti u narednom periodu treba razmišljati o podzemnim ili nadzemnim parkiralištima

(montažnim ili čvrsta gradnja). Posebno je izražen nedostatak parking prostora za teretna motorna vozila.

U narednom periodu neophodno je regulacionim planovima GUP i DUP predvidjeti koridore za tranzitne

saobraćajnice, prema Podgorici, Kotoru i NP Lovćen, iz razloga što je sadašnja obilaznica u gradu -

Mojkovačka ulica (kružni put), urbanim razvojem-izgradnjom pretvorena u gradsku ulicu.

Unutrašnji saobraćaj

Najvažniji i jedini vid saobraćajne djelatnosti u prethodnom periodu bio je drumski saobraćaj. Na Cetinju

su postojali auto-transportno preduzeće „Bojana” i autobusko saobraćajno preduzeće „Tara”, a koji danas

nijesu u funkciji.

Prijestonica sa svojom površinom od preko 900km² zahtijeva postojanje razgranatog lokalnog saobraćaja.

Za područje Cetinja van uzeg centra, drumski saobraćaj ima posebnu važnost i predstavlja jedan od

najvažnijih faktora zadržavanja stanovništva na ruralnom području. Rješavanje adekvatne povezanosti

centra Prijestonice sa ostalim područjima je jedan od bitnih uslova daljeg privrednog razvoja Cetinja.

21 Mnogi od navedenih problema bi se riješili izradom Projekta vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije. Detaljnije o projektu u Aneksu 6.

Page 25: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

25

Vodeni sabraćaj

Od posebnog značaja za razvoj turizma bilo bi uključivanje i unapređenje jezerskog saobraćaja,

aktiviranjem plovnih linija sa Skadarskog jezera, izgradnja i rekonstrukcija pristana za prihvat povećanog

broja manjih plovila, te izgradnja i odgovarajuće opremanje servisnih pogona u Lipoviku.

Uključivanje ovog vida saobraćaja aktiviranjem plovne linije Skadarsko jezero-rijeka Bojana-Jadransko

more smatra se izuzetno značajnim ne samo sa turističkog aspekta, koji bi ovo područje direktno, uključio

u mediteranske tokove nautičkog turizma, već i zbog drugih privrednih aspekata i orijentacija.

3.4.2 Elektroenergetski sistem

Snadbijevanje električnom energijom Cetinjskog konzuma uslovljeno je kvalitetom i kapacitetom

ukupnog energetskog sistema Crne Gore. Elektroenergetsko snabdijevanje se odvija preko jednog

dalekovoda 110kV, sa izvorne napojne trafostanice 400/110kV Podgorica 2, te povratne veze

dalekovodom 110kV trafostanice Budva, koji prolazi kroz izrazito nepristupačan teren, posebno u

zimskim uslovima. Što se tiče proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta na teritoriji Prijestonice Cetinje,

malo se iskorišćavaju zbog ograničenog raspoloživog hidropotencijala. Trenutno su u funkciji samo dvije

male lokalne HE „Podgor“ instalisane snage 400kVA koja se koristi za pomoćno (sigurnosno) napajanje

pumpi na vodozahvatu i HE „Rijeka Crnojevića“u samoj Rijeci Crnojevića, instalisane snage 600kVA koja

koristi vode istoimene rijeke. Svi potrošači na konzumnom području energiju dobavljaju preko postojeće

110/35kV trafostanice pojedinačne instalisane snage (20+31.5)MVA koja je locirana u gradu.

Elektroenergetska infrastruktura

Temelj elektroenergetskog sistema Prijestonice predstavlja mreža dalekovoda 110kV, 35kV i 10kV sa

pripadajućim trafostanicama 110/35kV; 35/10kV i 10/04kV.

Prenosna mreža

Prenosnu mrežu sačinjavaju dalekovodi i transformatorske jedinice TS 110/35kV

110kV dalekovod od TS 400/110kV Podgorice2 do TS 110/35kV Cetinje dužine 31.7km sa

užetom AlFe 3x240/40mm2

110kV dalekovod od TS 110/35kV Cetinje TS 110/35kV Budva dužina 11.5km sa užetom

AlFe 3x150/25mm²

TR - 110/35 kV ; 20 MVA

TR – 110/35 kV ; 31.5 MVA.

Nakon izgradnje i puštanja u pogon 110kV dalekovoda (2004. god) sistem prenosa električne energije za

potrebe Cetinja je relativno siguran i obezbjeđuje kvalitetan prenos električne energije, zbog pouzdanosti

ovog dalekovoda i neopterećenosti TS 110/35kV. Međutim, u toku zimskih mjeseci, zbog učestalih

grmljavina i loših vremenskih prilika, dolazi do prekida napajanja, posebno u ruralnim oblastima.

Distributivna mreža

Na gradskom području je podzemna kablovska mreža koja je dosta dobrog kvaliteta. Na vangradskom

području mreža je vazdušna na pojedinim dionicama je zastarjela i lošeg kvaliteta, a provodnici su malog

presjeka. Stubovi su amortizovani u najvećem dijelu i ne ogovaraju propisanim tehničkim uslovima.

Page 26: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

26

Vazdušna mreža 0,4kV kojom je pokrivena cijela teritorija Prijestonice, ne zadovoljava potrebe potrošača.

Pregled distributivnih vodova, trafostanica i potrošača dati su narednim tabelama.

Tabela 12. Dužine distributivnih vodova

NV 35kV KV 35kV NV 10kV KV 10kV NV 0,4kV KV 0,4kV Ukupno

Km km Km km km km km

Cetinje 80.000 5.120 194.000 32.915 610.890 49.980 972.965

NV – nadzemni vod, KV – kablovski vod

Tabela 13. Broj i snaga trafostanica

TS 35/10kV TS 35/04 kV TS 10/0,4kV STR 10/0,4kV

Broj TS Ins.snaga Broj TS Ins.snaga Broj TS Ins.snaga Broj TS Ins.snaga

kom MVA kom MVA kom MVA kom MVA

Cetinje 5 45.000 8 1.910 88 40.740 85 4.940

Tabela 14. Broj potrošača po naponskim nivoima

35 kV 10 kV 0,4kV 0,4kV domaćinstva Ukupno

Cetinje 3 10 738 10.299 11.050

Napomena: Predmetnim pregledom nijesu obuhvaćeni objekti u sastavu privrednih kolektiva.

3.4.3 Telekomunikacije

Stanje u telekomunikacijama definisano je Zakonima o telekomunikacijama i radiodifuziji. Shodno

zakonskim okvirima razvijaju se javni telekomunikacioni sistemi: fiksna telefonija, mobilna telefonija,

radio difuzija i internet.

Fiksna telefonija i internet

Područje Prijestonice Cetinje pokriveno je fiksnom telefonijom sa 2 operatora sa licencama za pružanje

javnih telekomunikacionih servisa putem fiksnog i fiksnog bežičnim pristupa. Veze sa okruženjem

ostvarene su na bazi fiber-optičkih kablova. Operatori fiksne telefonije su Crnogorski Telekom i M:Tel

Dominantni operator na bazi fiksnog pristupa je Crnogorski Telekom sa 6 komutacionih čvorova22

opsluživao je 3.655 korisnika (od instaliranih 6.259) i preko 3 ADSL čvora23 1.301 ADSL korisnika u

2011. godini. Drugi operator M:Tel opsluživao je ukupan broj fiksnih bežičnih korisnika 171 telefona i

336 korisnika interneta na teritoriji Prijestonice.

Mobilna telefonija

Na tržištu postoji konkurencija 3 operatora sa odgovarajućim licencama. Pokrivenost teritorije servisima

mobilne telefonije se može okarakterisati kao dobra. Podaci o broju korisnika po opštinama nisu dostupni

22 TKC Cetinje, Bajice, Gruda, Njeguši, Dodoši i Rijeka Crnojevića 23 TKC Cetinje, Bajice i Gruda

Page 27: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

27

iz razloga što još nije gotova registracija prepaid korisnika. Situacija se konstantno mijenja, pa ne

predstavlja realnu sliku trenutnog stanja. Operatori mobilne telefonije na teritoriji Prijestonice Cetinje:

Crnogorski Telekom (T-Mobile) sa 8 baznih stanica24, Telenor sa 9 baznih stanica25 i M : Tel sa 7 baznih

stanica26.

RTV distributivni sistem

Na teritoriji Prijestonice usluge prenosa i distribucije signala radija i TV vrše 4 operatera. Za potrebe

javnih radio-difuznih servisa vrši JP RDCCG čiju fukcionalnu i položajnu okosnicu čini radio-relejni

punkt na Lovćenu. Na području Cetinja egzistiraju tri komercijalna operatera: Crnogorski Telekom (IPTV

platforma-Extra TV) - 1.745 korisnika, BBM (MMDS platforma) - 143 korisnika, Total TV Montenegro

(DTH platforma) - 1.562 korisnika. Dok je razvoj emisione tehnike u urbanom djelu Prijestonice na

zadovoljavajućem nivou, razvoj iste ne prati potrebe stanovništva u ruralnom području.

3.4.4 Vodovodni sistem

Izvorište „Podgorska vrela" je glavno izvorište u sistemu i nalazi se na visini od 172m.n.m. Minimalni

kapacitet izvorišta, iznosi 170l/s. Voda se sa izvorišta prepumpava u dva stepena. U prvom stepenu voda

se pumpa od izvorišta do PS „Višnjica" koja se nalazi na visini od 503m.n.m. Iz PS „Višnjica" voda se

pumpa do prekidne komore „Velja Gora" (828m.n.m).

Pumpe u PS „Podgor" i PS „Višnjica" su identične i njima se transportuje 83l/s vode u režimu kada radi

samo po jedna pumpa, odnosno oko 150l/s kada rade po dvije pumpe . U režimu rada tri pumpe u

Podgoru, dvije pumpe u Višnjici transportuje se 170 lit/sekundi. Ovaj režim rada je zastupljen u ljetnjem

periodu zbog povećane potrošnje vode u sistemu.

Voda iz Prekidne komore „Velja Gora"3 (821m.n.m, V=400m3) se gravitacijom transportuje do Prekidne

komore „Lašor" (754m.n.m, V=500m3), odakle se dalje transportuje gravitacijom do tri distributivna

rezervoara:

Rezervoar „Sandin Vrh" (730m.n.m.), zapremine 2 x 2000m3 iz kojeg se vrši snabdijevanje

vodom potrošača u drugoj i trećoj visinskoj zoni.

Veliki rezervoar Zagrablje (691m.n.m.), zapremine 8000m3, sa kojeg se vrši snabdijevanje vodom

potrošača u prvoj visinskoj zoni snabdijevanja.

Mali rezervoar „Zagrablje" (695m.n.m.), zapremine 1000m3, sa kojeg se vrši snabdijevanje

vodom potrošača u podzoni prve visinske zone27.

Geodetska visina dizanja vode sa izvorišta Podgor iznosi 657m, manometarska visina oko720m, tako da

su pritisci na dijelovima cjevovoda u blizini pumpnih stanica visoki i iznose oko 36 bara. Geodetska visina

dizanja vode sa izvorišta Uganjska vrela iznosi 68m, dok je manometarska visina 120m.

Na dionici transportnog potisnog cjevovoda od PS „Višnjica" do PK „Velja Gora" priključena su sela

Višnjica, Prekornica, Gluhi do i Pačarađe. Na dionici transportnog gravitacionog cjevovoda od Prekidne

komore „Velja Gora" do PK „Lašor" postoji 70-tak priključaka.

24 Bajice, Cetinje, Čevo, Ivanova korita, Lovćen, Obod, Obzovica i Vrtijevka 25 Bajice, Bobija, Carev Laz, Cetinje, Čevo, Lipe, Lovćen, Obod i Obzovica 26 Cetinje, Obod-Cetinje, Lipe, Lovćen, Ceklin, Rijeka Cnojevića i Obzovica 27 Podaci o transportnim cjevovodima dati su u Aneksu.

Page 28: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

28

Izvorište „Obzovica" se nalazi na visini od 828m.n.m. Kapacitet izvorišta iznosi između minimalnih 0,5l/s

u ljetnim mjesecima i maksimalnih 50l/s u zimskim mjesecima. Prioritet snabdijevanja vodom sa ovog

izvorišta ima lokalni vodovod za selo Obzovica, a višak vode se gravitacijom transportuje cjevovodom AC

Ø 200mm do spojne tačke sa LŽ cjevovodom Ø 300mm „Uganjska vrela" -transportni cjevovod za

snabdijevanje potrošača u gradskom vodovodu Cetinje.

Izvorište „Uganjska vrela" se nalazi na visini od 686m.n.m. Kapacitet izvorišta iznosi između minimalnih

0,5l/s u ljetnim mjesecima i maksimalnih 100l/s u zimskim mjesecima28.

Gradska vodovodna mreža Cetinja, koja je sada u funkciji, građena je i dograđivana u više faza i

vremenskih perioda za proteklih 100 godina. Za izgradnju su korišćeni različiti cijevni materijali i spojevi.

Iz ovih razloga, kao i zbog odsustva odgovarajućeg tekućeg i investicionog održavanja u dužem minulom

periodu, gubici vode iz vodovodne mreže iznose do 80%.

Tokom 2008. godine i u prvom kvartalu 2009. godine urađena je detekcija gubitaka, pri čemu je otkriveno

215 kvarova, od kojih je 155 kvarova otklonjeno, čime su se, gubici smanjili za oko 30l/s. Na vodovodnoj

mreži postoji značajan broj nelegalnih priključaka.

Distribucija vode u vodovodnom sistemu Cetinje vrši se iz pravca distributivnih rezervoara Zagrablje i

Sandin vrh. Distributivni sistem je podijeljen u tri visinske zone i to:

prva visinska zona - od 620 do 670m.n.m - rezervoar Zagrablje,

druga visinska zona - od 670 do720m.n.m - rezervoar Sandin Vrh,

treća visinska zona - više od 720m.n.m - rezervoar Sandin Vrh.

Postojeći distributivni sistem je dosta komotno projektovan i sastoji se od cjevovoda prečnika od 80mm

do 350mm. U sistemu postoji i određen broj malih cjevovoda koji ne zadovoljavaju potrebe potrošača.

Voda se iz rezervoara transportuje cjevovodima prečnika Ø 350mm, a zatim se cjevovodima prečnika Ø

300mm, Ø 200mm, Ø150mm, Ø 100mm i Ø 80mm distribuira do krajnjih potrošača. Ukupna dužina

distributivnih cjevovoda je oko 38km.

Ne postoji katastar vodovodne mreže sa pratećim objektima otežava rad na upravljanju, kontroli i

održavanju čitavog vodovodnog sistema.

Tabela 15. Pregled korisnika vodovoda

Domaćinstva Pravna lica Ukupno

Očitano 3163 265 3428

Paušalno 1013 35 1048

UKUPNO 4176 300 4476

Zbog neispravnosti mjernih instrumenata ugrađenih na crpnim stanicama Vodovoda, nije moguće tačno

utvrditi tačne količine ispumpane vode. Na osnovu pokazatelja u nekim prethodnim periodima i

komparativnih analiza može se sa prihvatljivim stepenom tačnosti konstatovati da VIK Cetinje ispumpa

28 Kapaciteti vodoizvorišta u zimslom i ljetnjem periodu prikazani su u tabelu u Aneksu.

Page 29: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

29

prosječno godišnje cea 4.730.000m3 vode. U narednoj tabeli dat je pregled procijenjenih prosječnih

ispumpanih i fakturisanih količina vode.

Tabela 16. Pregled proizvedene i realizovane vode

Godina m² l/stan na dan l/sec

Prosječna godišnja

proizvodnja vode 4.730.000 836 150

Realizovana voda

2008 814.741 144 25.9

2009 803.689 142 25.5

2010 763.938 134 24

Procijenjeni procenat gubitka vode na vodovodnom sistemu Cetinja, uključujući administrativne i

tehničke gubitke, je više od 80%.

3.4.5 Kanalizacioni sistem i otpadne vode

Odvođenje otpadnih voda na Cetinju vrši se preko gradske kanalizacione mreže, na koju je spojeno oko

40% objekata u gradu do ponora u Donjem polju, gdje se otpadne vode upuštaju u podzemlje bez ikakvog

prethodnog tretmana. Na septičke jame spojeno je oko 60% objekata. Fekalna kanalizacija nije urađena na

periferiji grada, a ima i ulica u užem dijelu grada koje nijesu spojene na kanalizacionu mrežu.

Kanalizaciona i atmosferska mreža nijesu razdvojene, usljed čega dolazi do miješanja fekalne i atmosferske

kanalizacije. U pojedinim ulicama nije urađena fekalna kanalizacija već samo atmosferska, pa su objekti

spojeni na tu kanalizaciju, kao što je slučaj u Bulevaru Crnogorskih junaka ili na Kružnom putu.

Atmosferska kanalizacija slabo funkcioniše jer se nije dugo održavala, pa su cijevi i slivnici puni pijeska,

mulja i raznog otpada, tako da više od 50% atmosferske kanalizacije sa slivnicima ne radi zbog začepljenja.

Kako bi se upravljanje sanitarnim i atmosferskim vodama podiglo na viši nivo, neophodno je izvršiti

otvaranje rigola, kanala, slivnika i drugih slivnih sistema kao i izvršiti instaliranje kolektora za prečišćavanje

otpadnih voda na lokaciji Donje polje.

U cilju rješavanja problema preduzete su sljedeće aktivnosti: pripremljena je aplikacija, Project Fiche –

IPA 2011 za obezbjeđenje sredstava za izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, potpisan

ugovor između države Crne Gore i EIB vezani za sadržaj sporazuma o korišćenju IPF MW 2009

sredstava, odrađen idejni projekat za izgradnju postrojenja i kanalizacione mreže i izabran revident za

idejnog projekta izgradnje postrojenja i kanalizacione mreže.

Upravljanje sistemom vodosnadbijevanja Prijestonice Cetinje predstavlja jedan od najsloženijih zadataka u

cilju realizacije postavljenih ciljeva koji se odnose na racionalizaciju i modernizaciju vodovodne i

kanalizacione mreže sa ciljem smanjenja troškova proizvodnje, dovođenje tehničkih i komrecijalnih

gubitaka u prihvatljive granice kao i obezbjeđenja viših standarda usluga, povećanje tehničke ispravnosti i

sigurnosti pogonskih i distributivnih djelova ovog sistema.

Posebno od velike važnosti je održavanje, rekonsrukcija i modernizacija kanalizacione mreže kao i

realzacija projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koji je jedan od važnih stavki

održivog razvoja i zaštite životne sredine. Izradom studije izvodljivosti za vodovodni i kanalizacioni

sistem Cetinja (rekonstrukcija, rehabilitacija, monitoring i upravljanje) riješiće se problemi

vodosnabdijevanja u tehničkom, ekonomskom i organizacionom smislu. Studija će ukazati na stvarne

smjernice za dalje aktivnosti na zaštiti životne sredine.

Page 30: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

30

3.5 Životna sredina

3.5.1 Upravljanje otpadom

Broj domaćinstava kojima se vrši usluga odvoza otpada iznosi 488129, uz napomenu da jedan dio ruralnog

područja nije pokriven. Broj preduzeća, ustanova, institucija kojima se pružaju usluge za odvoz otpada je

310 korisnika. Treba napomenuti da na području Prijestonice Cetinje ne postoji sanitarna deponija.

Lokacija i mjesto za odlaganje otpada je udaljeno 7km od Cetinja, i nalazi se na putnom pravcu Cetinje-

Budva, u reonu Zabrđe na mjestu Vrtijeljka. Na ovom odlagalištu vrši se neselektivan odvoz otpada,

zauzetost istog je 55% i ne zadovoljava sanitarne uslove za odlaganje otpada. Za trenutno odlagalište

Vrteljka i bivše odlagalište Ševrlja neophodno je uraditi studije izvodljivosti u cilju njihove sanacije. Na

teritoriji Prijestonice postoji i velik broj divljih deponija koje je neophodno sanirati.

Na području Prijestonice Cetinje ne postoje sabirne stanice i reciklažna dvorišta za sakupljanje i tretman

otpada. Na 168 lokacija u gradu instalirana su 262 kontejnera zapremine 1m3, od čega 176 u gradu a

ostatak na seoskom području, kao i 34 kontejnera zapremine 5-7m3, od kojih je 29 instalirano u gradu, a

ostalih 5 na seoskom području.

3.5.2 Vodni resursi

Vodni resursi obuhvataju resurse površinskih i podzemnih voda. Resursi podzemnih voda naročito su

bitni, jer preko 80% pitke vode potiče od podzemnih voda.

S obzirom da na području Cetinja nema prirodnih vodotoka, kao ni značajnijih izvora vode, još krajem

XIX vijeka preduzeti su prvi koraci kako bi se obezbijedilo redovno snadbijevanje pitkom vodom. Još

tada je konstatovano da najznačajnije hidrografske potencijale i kapacitete posjeduju tri izvorišta koja se

nalaze u neposrednoj blizini Cetinja: Uganjska vrela, Obzovica, i Podgor u Crmnici. Postoje takođe

određeni tokovi poput Ljubinog potoka na Ivanovim Koritima koji se javljaju u periodima velikih

padavina.

U NP „Lovćen” postoje sledeće zaštitne zone voda:

Ivanova Korita – sliv Ljubinog potoka (63ha – do 100ha),

Trstenik 20ha,

Mali Bostur – pećina (20ha),

Jezero – ispod Jezerskog vrha (31ha),

Zvjeronjak.

Na osnovu dosadašnjih ispitivanja izvorišta cetinjskog vodovoda, zaključak je da je kvalitet voda na

zavidnom nivou, uprkos niskom stepenu mjera zaštite, a zahvaljujući izuzetnim geomorfološkim,

geografskim, klimatskim, hidrološkim i drugim faktorima. Sve to ukazuje da prirodna svojstva svrstavaju

vode cetinjskog vodovoda u kvalitetne vode.

29 J.K.P. Cetinje

Page 31: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

31

3.5.3 Zemljište i šumski resursi

Zemljište predstavlja jedan od najvažnijih prirodnih resursa, koji ima veoma značajnu ulogu za ukupan

život čovjeka, kako poljoprivredno tako i građevinsko i šumsko zemljište.

Stanje zemljištau odnosu na sadržaj opasnih i štetnih materija u Crnoj Gori, može se okarakterisati kao

dobro. Na osnovu izvršenog praćenja u većini opština je konstatovan povećan sadržaj polutanata

(organskih i neorganskih). Prema rezultatima Monitoringa stanja životne sredine, generalno uzevši,

komunalni otpad je najčešći uzrok povećane koncentracije organskih ili neorganskih polutanata u

uzorcima zemljišta. Takođe, evidentano je i postojanje negativnog uticaja saobraćaja odnosno emisije

izduvnih gasova iz vozila, koji predstavljaju značajan izvor zagađenja, naročito zemljišta u okolini

saobraćajnica.EN

AD

Područje Prijestonice čine različiti agro-geološki uslovi, koji su rezultat razlika u klimi, reljefu i

pedološkom sastavu zemljišta. Ukupna površina Prijestonice iznosi 91.000ha od čega poljoprivredna

površina zauzima 19.370ha ili 21.3%, a šumska oko 30% ili 28.000ha dok ostatak čini neplodno zemljište.

Na području Prijestonice, zbog izraženog reljefa i različitog geološkog supstrata, zemljišta su veoma

heterogena.

Zakonom o zaštiti prirode zabranjena je sječa stabala žbunja, ugrožavanja prizemne flore, uklanjane

organske prostirke ili bilo kakvo narušavanje integriteta zaštićenog prostora Ljubinog potoka koji zahvata

površinu od 100ha. Po nacionalnoj strategiji biodiverziteta, sa Akcionim planom za period od 2009-2014

godine, predlaže se stavljanje pod zaštitu bukovih šuma na Obzovici kao predio posebnih prirodnih

odlika. Takođe treba naglasiti da se pod zaštitom nalaze i bukove šume na Lovćenu kao i kompleks

bukovih šuma na Čevu.

3.5.4 Kvalitet vazduha

Obezbeđivanje kvaliteta vazduha kroz smanjenje i prevenciju industrijskog i drugih vrsta zagađenja, uz

povećanja šumskih površina značajnih za stvaranje novih količina vazduha, predstavlja prioritet djelovanja

u upravljanju ovim prirodnim resursima.

Emisija zagađujućih materija u atmosferu iz stacionarnih izvora u Prijestonici je u poslednje vrijeme

neznatna, zahvaljujući nepovoljnoj privrednoj situaciji, a ne mjerama za zaštitu kvaliteta vazduha. Na

osnovu podataka dobijenih ispitivanjem uzoraka vazduha na teritoriji Cetinja mogu se prepoznati pojave

periodičnog povećanja dima i čađi, uslijed grijanja na čvrsta goriva tokom grejne sezone i povećanje

koncentracije zagađujućih materija kao posledice povećanja obima saobraćaja. Značajan negativan uticaj

na kvalitet vazduha u Prijestonici Cetinje predstavljaju „deponija”, koja se nalazi u neposrednoj blizini

grada, kao i „divlja”odlagališta na periferiji grada i duž saobraćajnica. Ipak, vazduh na teritoriji Prijestonice

Cetinje je zadovoljavajućeg kvaliteta.

3.5.5 Biodiverzitet i zaštita prirode

Stanje biodiverziteta na teritoriji Crne Gore se prati već šest godina, tako da se do sada sakupljene

informacije ne mogu koristiti za ozbiljnu analizu trendova. Naime, tek nakon desete godine moguće je

Page 32: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

32

raditi na detaljnim analizama trenda o stanju populacija indikatorskih vrsta, tako da je neophodno nastaviti

praćenje stanja biodiverziteta.

Prostor Prijestonice Cetinje je vrlo bogat biljnim svijetom. Od ukupno oko 3.400 vrsta vaskularne flore

Crne Gore na ovom prostoru je zastupljeno više od 1.300 vrsta. Neke vrste su široko rasprostranjene na

ovom prostoru a konstatovan je veliki broj endemičnih, reliktnih i rijetkih vrsta biljaka koje su od

posebnog nacionalnog, kao i međunarodnog značaja (neke od njih su: Lovćenski zvončići kao rijetka

endemična vrsta čije je stanište na padinama Lovćena, orhideja koja je obuhvaćena Emerald mrežom i

Natura 2000, čije je stanište prostor vlažnih livada u blizini Ljetnje pozornice i dr.). Zastupljen je i veliki

broj ljekovitih i medonosnih vrsta biljaka što daje dobru osnovu za razvoj farmaceutske industrije i

pčelarstva.

Nacionalni parkovi takođe predstavljaju dio prirodnog bogatstva svake zemlje. U njima se na jednom

području, u definisanim granicama, nalazi veliki broj različitih prirodnih resursa, koji su pod posebnim

režimom zaštite, održavanja i korišćenja. U tom pogledu, zaslužuju posebnu pažnju, s obzirom na njihovu

ekološku i turističku atraktivnost, ali zahtijevaju i specijalne uslove održivosti koje treba ispoštovati kod

biljnih, zemljišnih, vodnih, mineralnih i drugih resursa. Poseban pečat Prijestonice, u pogledu

biodiverziteta, daju dva Nacionalna parka: NP „Lovćen“ i NP „Skadarsko jezero“.

3.5.6 Zaštićena područja prirode

U državi Crnoj Gori stavljen je pod zaštitu veliki broj prirodnih dobara, od kojih mnoga omogućavaju

zaštitu najznačajnijih komponenti biološkog diverziteta.Uspostavljanje Nacionalne mreže zaštićenih

područja prirode, je glavni i osnovni zadatak, koji ima za cilj da obezbjedi zaštitu svih reprezentativnih

tipova staništa, ekosistema i biljnih i životinjskih vrsta.

Postojeća nacionalno zaštićena područja prirode30 u Prijestonici su:

- Nacionalni parkovi: NP „Skadarsko jezero” (40.000 ha) i NP „Lovćen” (6.400 ha)

- Rezervati prirode u NP „Skadarsko jezero”: Manastirska tapija i Pančeva oka,

- Rezervati prirode u NP „Lovćen”: rezervat šume bora munike, rezervat šume bukve, četinata i

rijetkih lišćara, rezervat bukove šume, rezervat šume bora krivulja i Herpetološki rezervat31.

Nacionalni park Skadarsko jezero je zaštićeno kao Ramsarsko područje od 25. decembra 1995. godine,

kada je upisano na Listu wetland područja od međunarodnog značaja posebno kao stanište vodenih ptica.

Razlog za upis NP Skadarsko jezero na Ramsar listu je bogatstvo i diverzitet ornitofaune. Ovo područje je

od 1989. godine prepoznato i kao Područje od značaja za ptice (Important Bird Area - IBA).

Prirodna baština Cetinja je i dalje očuvana u značajnoj mjeri, ali je prisutan narastajući trend pritisaka na

njene vrijednosti i to kroz: iskorišćavanje prirodnih resursa, konverziju prirodnih staništa u poluprirodna i

vještačka, intenzivniji razvoj u određenim sektorima (npr. turizam) i zagađivanje (otpadne vode i otpad).

Posmatrajući period od donošenja prvog Prostornog plana Republike 1985/86 i njegovih izmjena i

dopuna 1997. godine, pa do danas, konstatuje se značajna stagnacija u ustanovljavanju novih zaštićenih

područja prirode, posebno onih sa većom površinom. Postojeći zakonski i institucionalni okvir ne

obezbjeđuje zadovoljavajući nivo efikasnosti u zaštiti područja prirode koja su stavljena pod zaštitu. Za

30 Karta zaštićenih prirodnih dobara na teritoriji Cetinja data je u Aneksu 6. 31 Izvor: http://www.nparkovi.me/np-lovcen

Page 33: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

33

sve kategorije zaštite prirodne baštine potrebno je uraditi Programe zaštite sa revizijom postojećih i

predlogom proglašenja budućih područja zaštite, koji bi se ugradili u prostorno plansku dokumentaciju

nižeg reda.

3.5.7 Nacionalni parkovi

Nacionalni parkovi na području Prijestonice Cetinje, Skadarsko jezero (40.000ha) i Lovćen (6.400ha)

spadaju u drugu kategoriju po IUCN-u32. U okviru ova dva Nacionalna parka postoje rezervati prirode,

koji spadaju u prvu kategoriju zaštite. U NP „Lovćen” postoji 5 rezervata prirode: rezervat šume bora

munike, rezervat šume bukve, četinara i rijetkih lišćara, rezervat bukove šume, rezervat šume bora krivulja

i herpetološki rezervat. U NP “Skadarsko jezero” nalaze dva rezervata prirode: Manastirska tapija i

Pančeva oka, koji su proglašena rezervatima prirode zbog značaja koje ova područja imaju kao stanište i

gnijezdilište ptica. NP „Lovćen” i NP „Skadarsko jezero” su dio Javnog preduzeća Nacionalni prakovi

Crne Gore. Ovim područjima se upravlja prema Zakonu o zaštiti prirode, Zakonu o nacionalnim

parkovima, PPPN za NP „Lovćen“, PPPN za NP „Skadarsko jezero ”, Petogodišnjim Planom upravljanja

NP „Lovćen“ i NP „Skadarsko jezero”.

Nacionalni park „Lovćen”

Nacionalni park „Lovćen“ obuhvata centralni i najviši dio Lovćenskog masiva površine 6.220ha.

Nacionalni park „Lovćen“ je prepoznatljiv po prirodnim i kulturno-istorijskim karakteristikama, koje

treba na pravi način valorizovati i iskoristiti na principu održivog razvoja. Nalazi se na spoju dvije

klimatske zone, mediteranske i kontinentalne, što je uslovilo razvoj bogatog živog svijeta sa brojnim

endemima i zakonom zaštićenim predstavnicima invertebrata i herpetofaune.

U Nacionalnom parku utvrđeno je postojanje oko 1.300 vrsta zeljastih i drvenastih biljaka i preko 700

vrsta gljiva33. Lovćen je veoma bogat brojnim vrstama ljekovitog i aromatičnog bilja od kojih se izdvajaju

pelin i smilje. NP „Lovćen“ oskudijeva u podacima i naučnoj građi o herpetofauni. Na Ivanovim

Koritima kao relativnom očuvanom staništu je stanište žutotrbog mukača. Područje Bjeloša sa ublom

Lašor, iako je van granica nacionalno parka, bogato je stanište tamnih predstavnika plavih guštera i

glavatog mrmoljka. U zoni NP „Lovćen” veoma su brojne ptice grabljivice od kojih se izdvajaju: suri

orao, orao krstaš, sivi soko, jastreb i drugi. Relativno nepogodni uslovi sredine u NP „Lovćen“ snažno se

odražavaju na prisustvo i zastupljenost životinjskog svijeta naročito lovne faune. Od više vrsta

najpoznatije su: šakal, lisica, vuk, kuna, bjelica, zec, divlja svinja itd.

Kada je u pitanju kulturno-istorijsko naslijeđe, najmonumentalniji spomenik nacionalnog parka je

Njegošev mauzolej, podignut na Jezerskom vrhu. Svojevrstan arhitektonski relikt, vrijedan pažnje,

predstavljaju čuvene lovćenske serpentine, koje su dio starog puta od Kotora uz Lovćen do Njeguša.

Brojne su crkve jednostavne arhitekture, kao i tradicionalne građevine (kamene kuće sa pojatama, guvna,

suvomeđe, ublovi i bistijerne).

32 IUCN - International Union for Conservation of Nature, odnosno Međunarodna unije za zaštitu prirode. 33 Jestive gljive: biserka, bukova gljiva, žuta capica, češljar, đurđevak, golubača, kraljevka itd. Otrovne gljive: bijela pupavka, ludara, panterovka, zelena pupavka itd.

Page 34: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

34

Nacionalni park „Skadarsko jezero”

Nacionalni park „Skadarsko jezero” obuhvata djelove teritorije lokalnih samouprava: Podgorica, Cetinje i

Bar, u granicama predviđenim Zakonom o nacionalnim parkovima. Skadarsko jezero smješteno je u

Zetsko-skadarskoj kotlini zadržavajući rijekom Bojanom kontakt sa Jadranskim morem. Područje je sa

izrazitim limnološkim karakteristikama, izuzetnim bogatstvom ornitofaune i ihtiofaune i bujnom

vegetacijom. Samo jezero je kriptodepresija, što znači da se neki djelovi njegovog dna nalaze ispod nivoa

mora.

Na Skadarkom jezeru je utvrđeno 271 vrsta ptice, od toga 90% migratornih vrsta od međunarodnog

značaja, od kojih su mnoge prorijeđene i urgožene. Kudravi pelikan postao je zaštitni znak jezera i

Nacionalnog parka.

Zajednica algi Skadarskog jezera odlikuje se ogromnom raznovrsnošću njenih oblika. Obuhvata

mikrofitske i makrofitske predstavnike. Od mikrofitskih, koje mahom obuhvataju planktonske i epifitske

oblike, determinisano je čak 930 vrsta, varijateta i formi, u okviru 174 roda. Posebno mjesto među

vodenim makrofitama ima makrofitska algoflora i među njima hare.

Flora Skarskog jezera je raznovrsna sa više od 30 rijetkih biljnih vrsta. Na površini vode karakteristični su

članovi mješovitih ili čistih sastojina flontantnih vodenih biljaka: žuti i bijeli lokvanj, kasoranja, i dr. Ispod

vode, naročito na plitkom i muljevitom-pjeskovitom jezerskom dnu pojavljuju se brojne submerzne vrste.

Od emerznih vodenih biljaka tipični predstavnici su: trska, rogoz, ševar, žurka i dr.

Skadarsko jezero se odlikuje veoma bogatom herpetofaunom sa sadržajem značajnih endemičnih vrsta.

Jezero se širokom zonom vodene vegetacije i vodoplavnih livada, zatim prostorom za potoke i vlažnim

šumskim područjima idealno je stanište za veliki broj vodozemaca. Faunu gmizavaca čine sledeće

zaštićene vrste: palearktićka šarka, slepić, obični smuk, smukulja, barska bjelouška, sivi gušter, zidni

gušter, gušter zelembać, barska kornjača, kopnena kornjača, kraški gušter, blavor, smuk silac, crnokrpica,

poskok i dr. Šumsku zonu naseljava obični ili šareni daždevnjak.

U slivu Skadarskog jezera, registrovano je prisustvo 48 vrsta riba, od kojih su 15 endemske vrste. Pored

autohtonih vrsta, kakve su krap i ukljeva, interesantno je i prisustvo i nekih morskih riba kao što su:

jegulja, cipol, skakavica, i kubla. Specifični prirodni rezervati obuhvaćeni područjem NP „Skadarsko

jezero” su „oka” Karuč i Grab, koji su od posebnog značaja za mrijest ukljeve.

Na Skadarskom jezeru je evidentirano 50 vrsta sisara, svrstanih u 6 redova. Jedina vodena vrsta koja živi

na jezeru je vidra. Od sisara koji žive na kopnu posebno žumama, su vrste iz porodice: rovčica, ježeva,

dvozubaca, glodara, zvijeri i dvopapkara.

Region Skadarskog jezera je tokom vremena bio važno istorijsko, privredno i kulturno odredište. Ovaj

region je obilježen različitim kulturološkim karakteristikama zbog promjene nekoliko kultura. Međutim,

kulturno-istorijski spomenici nijesu očuvani i adekvatno zaštićeni. Na većem broju oštećenih i

devastiranih spomenika prepoznaju se različiti prirodni i antropogeni faktori34. Najvrjedniji segment

kulturne baštine u Parku i užem okruženju pripada spomeničkom fondu – srednjovjekovnim

34 Zemljotresi, vremenske neprilike, vlaga, zapuštenost i neodržavanje, neplanska i nekontrolisana gradnja, a iznad

svega nezainteresovanost i odsustvo svijesti za očuvanje autentičnih kulturnih i tradicionalnih vrijednosti.

Page 35: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

35

manastirima i fortifikacionim objektima. Sakralna arhitektura baštini i mnoštvo seoskih crkava među

kojima je manji broj pravno zaštićen.

Bitno je istaći da ova dva nacionalna parka sa svojim turističkim ponudama povećavaju mogućnost

turističke valorizacije Cetinja u smislu pravljenja paket aranžmana. Turistima koji dolaze na Cetinje,

zahvaljujući blizini između ova dva nacionalna parka mogu da iskoriste i njihovu zajedničku turističku

ponudu koja obuhvata: hiking, biking, posmatranje ptica, kajaking, jedrenje na dasci, krstarenje Jezerom,

posjete centrima za posjetioce u nacionalnim parkovima i sl.

3.5.8 Spomenici prirode

Prisustvo parkova

Najznačajnije zelene površine grada su „Njegošev“ park i park „13. jul“35. Ova dva parka, zajedno sa

Vladičinom baštom, ljetnom pozornicom, starim stadionom i padinama Orlovog krša, predstavljaju

neodvojivi segment zatečenih spomeničkih i ambijentalnih vrijednosti i integralni dio istorijskog jezgra

Prijestonice.

Njegošev i park „13. Jul“ zaštićeni su 1968. godine Rješenjem o zaštiti objekata prirode („Sl. list SRCG“,

br. 30/68), kao hortikulturni objekti, u skladu sa važećim kategorijama prirodnih dobara, danas se vode

kao spomenici prirode. Pored estetske vrijednosti imaju i kulturnu funkciju.

Zbog dugogodišnjeg neulaganja i neadekvatnog održavanja parkovi ni u estetskom, ni u sanitarno-

higijenskom smislu, ne odgovaraju svojoj namjeni. Otuda se njihova rekonstrukcija nameće kao nužnost,

da bi se oni sačuvali od daljeg propadanja. Rekonstukcija parkova je predviđena u 2013. godini kroz

program Cetinje grad kulture.

Speleološki sistemi

Zahvaljujući svojim prirodnim geografskim i klimatskim karatkeristikama, područje Prijestonice Cetinje

ima velike mogućnosti za razvoj speleoloških sistema. Područje Cetinjske subregije karakteriše bogastvo

kraškim fenomenima, kao što u škrape, vrtače, uvale, kraška polja, jame i posebno pećine. Kao prirodni

spomenici na teritoriji Prijestonice Cetinje izdvojeni su speleološki sistemi Cetinjske, Lipske i Obodske

pećine, kao i jama Duboki do u Njegušima, čija zaštita podrazumijeva i adekvatno uređivanje za pristup i

posjete turista. Po bogatstvu pećinskih ukrasa posebno su interesantne Cetinjska i Lipska pećina kao i

jama Duboki do. Adaptacijom Cetinjske i Lipske pećine, koje se mogu prilagoditi za turističke posjete,

proširila bi se turistička ponuda Cetinja.

35 Detaljnije o parkovima u Aneksu 7.

Page 36: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

36

3.6 Administrativni kapaciteti

3.6.1 Organizaciona struktura

Organizacija i rad organa Prijestonice uređuje se statutom i drugim propisima, u skladu sa Zakonom o

Prijestonici. Organi Prijestonice su Skupština Prijestonice i Gradonačelnik. Zakonodavnu vlast na

lokalnom nivou čini Skupština Prijestonice, dok se na čelu izvršne vlasti nalazi Gradonačelnik.

Shodno Statutu Prijestonice Cetinje („Službeni list CG“ – opštinski propisi, broj 19/09 i 37/10) i Odluci

o organizaciji i načinu rada lokalne uprave Prijestonice Cetinje („Službeni list CG“ – opštinski propisi,

broj 2/11) poslove i zadatke utvrđene zakonom, Statutom Prijestonice i drugim aktima, vrše organi

uprave Prijestonice, koji se obrazuju kao: sekretarijati, uprave i direkcije. Za vršenje specifičnih poslova

osnovane su posebne službe, dok su završenje stručnih i drugih poslova za Gradonačelnika, Glavnog

administratora, Menadžera i organe uprave, osnovane stručne službe. Slijedi struktura organa lokalne

uprave sa javnim preduzećima:

Poslove iz svoje nadležnosti Prijestonica vrši preko svojih organa, organa

lokalne samouprave i javnih službi, u skladu sa zakonom, statutom i drugim

aktima.

Radi obezbjeđivanja vršenja poslova od neposrednog interesa za lokalno

stanovništvo Prijestonica je osnovala javne službe u oblasti:

vodosnabdijevanja i kanalizacije, upravljanja otpadom, kulture, fizičke

kulture i sporta i medija.

3.6.2 Ljudski resursi

U Prijestonici Cetinje radi ukupno 459 lica (u lokalnoj samoupravi 226, u javnim preduzećima i

ustanovama 233) od čega ukupan broj muških zaposlenih je 263, a ukupan broj ženskih zaposlenih 196).

Page 37: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

37

Polna struktura u organima uprave je skoro ravnomjerna, dok u javnim preduzećima nije izbalansirana što

se može objasniti kao posljedica prirode posla. Takođe, polna struktura na mjestima odlučivanja je

neizbalansirana. Naime, svega 21% članova Skupštine je ženskog pola, dok je nešto ravnomjernija

struktura rukovodilaca organa uprave.

Obrazovna struktura zaposlenih razlikuje se u organima uprave i javnim službama. Učešće službenika i

namještenika sa viskom i višim obrazovanjem najviše je u organima uprave (43%). Obrazovna struktura

organa uprave, koju čini većina zaposlenih sa visokim, višim i srednjoškolskim obrazovanjem, predstavlja

dobru osnovu za dalje usavršavanje zaposlenih.

U javnim preduzećima i ustanovama, obrazovana strukura se razlikuje s obzirom na različite poslove koje

službe obavljaju. Stoga, najveće učešće niskokvalifikovanih i kvalifikovanih zaposlenih je u Javnom

komunalnom preduzeću i JP „Vodovod i kanalizacija”.

Tabela 17. Struktura zaposlenih prema obrazovanju (%)

VSS i

VŠS SSS VK KV NK

Organima uprave 43 48 3 1 5

Javno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ 19 44 4 18 15

Javno Komunalno preduzeće 13 40 2 24 21

Javno preduzeće „Sportski centar – Cetinje“ 25 60 0 0 15

Javna ustanova Gradska biblioteka i čitaonica „Njegoš“ 23 77 0 0 0

JLRDS „Radio Cetinje“ 19 81 0 0 0

S obzirom na dužinu radnog staža, dominatno učešće u organima lokalne samouprave i javnim

preduzećima imaju zaposleni preko 20 godina radnoga staža. Starosna struktura službenika lokalne

samouprave može se ocijeniti kao zadovoljavajuća, imajući u vidu da su sve starosne kategorije

zastupljene.

Tabela 18. Struktura zaposlenih prema dužini radnog staža (%)

do 5

godina

od 5 -

10

godina

od 10 -

20

godina

od 20 -

25

godina

preko

25

godina

Organima uprave 17 14 15 15 39

Javno preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ 2 8 26 48 16

Javno Komunalno preduzeće“ 18 13 22 14 33

Javno preduzeće „Sportski centar – Cetinje“ 0 10 40 35 15

Javna ustanova Gradska biblioteka i čitaonica „Njegoš“ 0 23 31 23 23

JLRDS „Radio Cetinje“ 0 43 38 5 14

U pogledu znanja posebnih vještina izdvajaju se potrebe za većim znanjem iz oblasti ICT, znanja stranih

jezika, specifičnih znanja vezanih za stuku i specifične vještine pripreme i sprovođenje projekata.

Page 38: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

38

3.6.3 Tehnička opremljenost

Lokalna samouprava

Prostorni kapaciteti u kojima se obavlja djelatost lokalne samouprave niijesu na zadovoljavajućem nivou.

Prostorni uslovi za rad organa uprave Prijestonice prilično su iskorišćeni i nedovoljni za kvalitetnije

poslovanje. Unutrašnjost zgrade, koja je izgrađena prije 100 godina, adaptirana je za potrebe organa

uprave Prijestonice Cetinje. Međutim, osim organa uprave Prijestonice, prostorne i smještajne kapacitete

zgrade koriste još Osnovni sud, Osnovno tužilaštvu, MUP i JU Cetinje, ANB, kancelarije političkih

partija, Fond PIO i drugi. Tehnička opremljenost je ograničena i veoma skromna, pa je s toga gotovo

nemoguće kvalitetnije osposobljavanje zaposlenih za korišćenje IT tehnologije. Poznavanje stranih jezika

je takodje na skromnom nivou.

Javno komunalno preduzeće

Javno komunalno preduzeće je smješteno u neuslovnom, montažnom objektu čije renoviranje nije

isplativo iz više razloga. Neophodno je u skorijoj budućnosti sagraditi novu upravnu zagradu i opremiti je

novim inventarom i kancelarijskom opremom. Osim toga, pojedina vozila (utovarivač, autobubnjaru i

snjegočistač) su u neispravnom stanju i potrebno je obezbijediti finansijska sredstva za njihovu opravku.

Takođe, neophodno je nabaviti još specijalizovanih vozila/mašina kako bi JKP Cetinje moglo da obavlja

djelatnosti u skladu sa potrebama građana.

U sklopu JKP Cetinje funkcioniše i R.J. „Pogrebno“ čija kancelarije je smještena u neodgovarajućem

montažnom objektu. Da bi se omogućili optimalni uslovi na Novom groblju potrebno je napraviti ogradu,

uraditi nove staze, zatim popločati i betonirati postojeće staze i postaviti stubiće sa rasvjetom. Na Starom

groblju je takođe potrebno postavi rasvijetu. Zbog nedostatka prostora na groblju je neophodno izraditi

još oko 100 novih grobnica i tako formirati posebnu grobljansku parcelu. Kada je u pitanju kapela, ona

sadrži 450 m2 i u adekvatnom je stanju

U okviru JKP Cetinje, fukcioniše i R.J. „Zelenilo“ koji bi trebalo da dobije radni prostor u poslovnom

objektu koji se nalazi u Njegoševom parku. Da bi se taj objekat osposobio za kancelarijski prostor

neophodno je sanirati krovni pokrivač, priključiti ga na vodovodno-kanalizacioni sistem, uvesti električnu

energiju i nabaviti odgovarajući kancelarijski inventar.

3.6.4 Izrada strategija i planova

Važan pokazatelj razvijenosti lokalnih samouprava je ažurnost u donošenju strateških dokumenata. Ovi

indikatori treba da pruže uvid u kadrove za planiranje i implementaciju plana lokalne samouprave.

Nepostojanje ili zastarjelost dokumenata za planiranje ukazuje na ozbiljan nedostatak srednjoročne i

dugoročne razvojne orjentacije lokalne uprave.

Stupanjem na snagu novog Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“, br. 51/08)

lokalne samouprave imaju obavezu da donesu novi Prostorno-urbanistički plan lokalne samouprave.

Prijestonica je toku izrade i donošenja Prostorno-urbanističkog plana, koji se realizuje u okviru projekta

Zemljišne administracije i upravljanja (LAMP). Obrađivač Plana je Planet Cluster – Španija. Takođe,

stupanjem na snagu Zakona o regionalno razvoju Crne Gore („Službeni list CG“ br. 20/11), Prijestonica

je u obavezi da donese strateške planove razvoja, čija je izrada u toku.

Page 39: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

39

Tabela 19. Dokumentaciona osnova

Državni planski dokumenti

Planovi posebne namjene Nacionalni park “Lovćen” iz 1997. godine

Nacionalni park “Skadarsko jezero” iz 2001. Godine

U toku je izrada PPPN NP “ Lovćen”

Detaljni prostorni plan (DPP) Detaljni prostorni plan za Jadransko-jonski auto put

Državna studija lokacije

(DSL)

Ne

Lokalni planski dokumenti

Prostorno urbanistički plan

(PUP)

U izradi je PUP ( Prostorno urbanistički plan )

Postoji Prostorni Plan Opštine Cetinje ( PPO ) iz 1992.

god i GUP koji je usvojen1990. godine po kojima se radi

do usvajanja Prostorno – urbanističkog plana ( PUP-a )

Detaljni urbanistički planovi

(DUP)

DUP-UP “Istorijsko jezgro” iz 1990. godine,

DUP “Aerodrom” (zona B) iz 1996. godine,

DUP “Bogdanov Kraj” (zona C) iz 1996. godine

DUP “Bajice – Osoje” (podzona G3) iz 1990. godine

DUP “Više Palaca” Rijeka Crnojevića

DUP “ Guda - Donje Polje Zona ( D ) – Urađen Nacrt

plana

DUP “ Donji Kraj Zona ( E ) – Urađen Nacrt plana

DUP “ Zagrablje Zona H, podzona H2

U toku je proces Izmjena i dopuna DUP-a “Aerodrom

Zona (B)

U toku je process Izmjena i dopuna Generalnog

urbanističkog plana i urbanističkog projekta “ Istorijsko

jezgro “ Cetinje, dio zone A1 – zona gradskog jezgra

Urbanistički projekat (UP) UP “Istorijsko jezgro” Rijeke Crnojevića iz 1994. Godine

UP “Stari Obod”

Lokalna studija lokacije (LSL) LSL “Benzinska stanica sa pratećim sadržajima i

poslovno turističkim kompleksom u Dobrskoj župi”

LSL “ Žanjev Do “ - Usvojen

LSL “ Jankovića krš “ – Urađen Nacrt Plana

LSL “ Poda” - odluka o pristupanju izradi

LSL “ Rvaši “ - odluka o pristupanju izradi

LSL “ Čisto polje” - odluka o pristupanju izradi

LSL “ Konak 1 “ - odluka o pristupanju izradi

LSL “ Konak 2 “ - odluka o pristupanju izradi

LSL “ Konak 3 “ - odluka o pristupanju izradi

LSL “ Konak 4 “ - odluka o pristupanju izradi

Izmjena i dopuna Prostornog plana Prijestonice Cetinje za

proctor Lokalnih studija lokacije “ Konak 1 “,“ Konak 2

“,“ Konak 3 “ i“ Konak 4 “

Strateški plan razvoja lokalne

samouprave

U izradi

Višegodišnji investicioni plan U izradi

Page 40: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

40

lokalne samouprave

Lokalni plan akcije za djecu U izradi

Lokalni ekološki akcioni plan

(LEAP ) 2006. godine

Da

Lokalni Energetski plan Ne posjeduje

Menadžment plan istorijskog

jezgra Cetinja

Da

Ostale strategije razvoja

Prijestonice (turizma,

upravljanja prirodnim

dobrima, ruralnog razvoja i sl)

U planu je izrada Strategije razvoja turizma.

Pozitivnim se može okarakterisati trenutni rad na urbanističkim razvojnim planovima, strateškom planu

razvoja i višegodišnjem investicionom planu. U daljem periodu potrebno je izraditi i usvojiti ostale

sektorske strategije (iz oblasti turizma, upravljanja prirodnim resursa, ruralnim razvojem itd), kojim se

obuhvataju važna ekonomska i socijalna pitanja.

3.6.5 Kapaciteti za korišćenje sredstava iz EU fondova

S obzirom da je Crna Gora zemlja kandidat za članstvo u Evropsku uniju, lokalne samouprave imaju

mogućnost korišćenja sredstava iz Instrumenta za predpristupnu pomoć. Iskorišćenost dostupnih

fondova u velikoj mjeri zavisi od kapaciteta lokalnih samouprava da pripreme i implementiraju projekte.

Trenutno, u Prijestonici Cetinje radi četiri zaposlena na poslovima pripreme i sprovođenja projekata

finansiranih iz dostupnih EU fondova, dok prije dvije godine tri zaposlena su se bavila ovom vrstom

posla. Porast broja zaposlenih koji se bavi ovim poslovima, ukazuje da je Prijestonica prepoznala značaj

korišćenja EU fondova i jačanja potrebnih ljudskih kapaciteta. U toku je formiranje jednog posebnog

odjeljenja (za evropske integracije) koje radi projekte po metodologiji EU. Svi zaposleni, koji rade na

pripremi i sprovođenju EU projekata, prošli su obuke koje se tiču korišćenja IPA sredstava. Međutim,

kapaciteti za pripremu i sprovođenje EU projekata su na srednjem nivou i potrebno je njihovo dalje

usavršavanje.

U prethodnom periodu Prijestonica Cetinje imala je mogućnost da koristi sredstva iz Prekograničnih

programa saradnje (CBP) prvog i drugog poziva CBP Albanija - Crna Gora (alokacija 2007; 2008 – 2009) i

CBP Hrvatska – Crna Gora (alokacija 2007 i 2008) i sredstva iz Programa podrške Evropske unije reformi

lokalne samouprave „Opštinski razvojni grantovi za manje infrastrukturne projekte“. Takođe, Prijestonica

je imala mogućnost da se prijavi i na pozive Jadranskog programa (IPA Adriatico), Mediteranskog

programa (MED) i Programa Jugoistočne Evrope (SEE).

U prethodne dvije godine, prijestonica Cetinje aplicirala je sa dva projekta prijedloga, u vrijednosti od

1.170.000 eura, a odobren je jedan projekat u vrijednosti od oko 240.000 eura. Prvi odobreni projekat

finansira se iz Programa podrške Evropske unije reformi lokalne samouprave „Opštinski razvojni

grantovi za manje infrastrukturne projekte“ u okviru fonda IPA 2009. Prijedlog projekta nosi naziv

„Unapređenje kanalizacionog sistema u Prijestonici Cetinje“, a biće realizovan sa ciljem nabavka

specijalnog vozila za čišćenje kanalizacionih odvoda i crpljenje septičkih jama. Na poslednjem pozivu IPA

Page 41: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

41

Adriatico programa Prijestonica je učestvovala sa dva projekta, a rezultati ovih aktivnosti biće poznati do

polovine sljedeće godine.

Ključne potrebe, za jačanje apsorpcionih kapaciteta u Prijestonici Cetinje, prepoznate su u: boljoj saradnji

sa evropskim partnerima, boljoj međuopštinskoj saradnji, bolje osposobljenim zaposlenima, dostupnijim i

bolje pripremljenim upustvima za pripremu i sprovođenje projekata. Kada su u pitanju specifične vještine

pripreme i sprovođenja projekata finansiranih iz EU fondova postoji potreba za jačanjem sljedećih

vještina:

priprema projektne dokumentacije,

izrada studije izvodljivosti,

izrada cost benefit analize/analiza troškova i koristi,

poznavanje postupaka procjene uticaja na životnu sredinu,

izvještavanje o napretku projekta,

poznavanje i korišćenje PRAG-a i javna nabavka u skladu sa pravilima PRAG-a.

3.6.6 Budžet

U periodu od 2006. do 2011. godine, Prijestonica Cetinje je uložila 2.264.719 eura u kapitalne izdatke.

Ekonomska kriza uticala je na slabiju realizaciju kapitalnog budžeta u 2009. i 2010. godini koji je izvršen

tek u iznosu od 12,2%(2009) i 8,7% (2010). U 2011. godini situacija se znatno poboljšala, realizovani

kapitali budžet je bio 235% veći od planiranog.

Tabela 20. Realizovani budžet Prijestonice od 2006. do 2011. godine

Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Operativni 3.255.144 4.477.906 5.950.216 5.041.026 4.033.621 6.399.145

Kapitalni 118.908 526.050 652.120 150.605 24.950 792.086

UKUPNO: 3.374.052 5.003.955 6.602.337 5.191.631 4.058.571 7.191.231

Tabela 21. Planirani budžet Prijestonice od 2006. do 2011. godine

Godina 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Operativni 2.812.500 4.053.496 5.761.700 6.407.700 6.014.000 6.162.500

Kapitalni 117.500 936.504 2.258.300 1.232.300 286.000 337.500

Ukupno 2.930.000 4.990.000 8.020.000 7.640.000 6.300.000 6.500.000

Page 42: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

42

4 SWOT ANALIZA

Prednosti Slabosti

Demografija,

rad, socijalno

staranje i ostale

društvene

djelatnosti

Povoljan saobraćajno – geografski

položaj između Glavnog grada i

crnogorskog primorja

Bogato kulturno, istorijsko i

duhovno naslijeđe

Ujednačena polna struktura

stanovništva

Postojanje primarne i sekundarne

zdravstvene zaštite

Postojanje svih nivoa obrazovanja,

posebno visokoškolskih ustanova

Značajan broj sportskih

organizacija i domaćih i

međunarodnih manifestacija

Brojne državne institucije kulture

Depopulacija

Migracija na relaciji selo-grad

Negativan prirodni priraštaj i starenje

stanovništva

Zastarjelost medicinske opreme

zdravstvenih ustanova

Veliki broj korisnika socijalne

pomoći/problem siromaštva

Neadekvatni sportski objekti

Loša infastruktura škola i nedostatak

adekvatnih sala za fizičku kulturu

Mali smještajni kapaciteti doma za

učenike i studente

Neuslovne i tehnički neopremljene

prostorije službe socijalne zaštite

Prevoz studenata i đaka nije adekvatno

organizovan i ne postoji javni prevoz

za građane.

Ekonomski

razvoj

Postojanje privrednih zona koja su

infrastrukturno opremljene

Postojanje mineralnih sirovina

Blizina tržišta za razvoj turizma

(primorje)

Razvijen izletnički i tranzitni

turizam

Postoje kapaciteti za proizvodnju

tradicionalnih i prepoznatljivih

poljoprivrednih proizvoda

Postojanje fabrike za konzerviranje

ribe

Pad broja zaposlenih lica

Visoka stopa nezaposlenosti, porast

dugoročno nezaposlenih lica i

nepovoljna starosna struktura

nezaposlenih lica

Gašenje velikog broja preduzeća

Mali broj zanatskih radnji

Nedostatak kvalitetne turističke

ponude i smještajnih kapaciteta za

razvoj turizma

Niska produktivnost i opremljenost

poljoprivredne proizvodnje

Nedovoljno razvijen preduzetnički

duh

Nepostojanje definisanih biznis zona i

inkubatora

Infrastruktura

Povezanost Prijestonice

magistralnim, regionalnim i

lokalnim putevima

Kvalitetan prenos električne

energije

Razvijeni javni telekomunikacioni

sistemi

Neadekvatna komunalna infrastruktura

(vodovodni sistem, kanalizacioni

sistem itd.)

Loša seoska infrastruktura (elektro

snabdijevanje, vodosnabdjevanje, itd.)

Loša putna infrastruktura

Nedostatak kvalitetne saobraćajne

veze (Cetinja sa primorjem, Cetinje –

Njeguši – Kotor, itd) i adekvatne

Page 43: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

43

Šanse Prijetnje

Demografija,

rad, socijalno

staranje i ostale

društvene

djelatnosti

Stimulacija nataliteta

Prekvalifikacija radne snage

Stvaranje uslova za bolju

zdravstvenu zaštitu

Prepoznat kulturno obrazovni

centar u regionu

Odlazak kadra u druge gradove,

migracije i nastavak depopulacije

Ekonomski

razvoj

Zainteresovanost investitora za

privredne zone

Razvoj prerađivačke djelatnosti na

održivi način

Valorizacija kulturno-istorijskih i

prirodnih potencijala u turističke

svrhe

Novi trendovi u turizmu (vjerski,

ruralni, eko-turizam, kulturni,

sportski, sajamski i kongresni)

Tražnja za tradicionalnim lokalnim

proizvodima

Novi trendovi razvoja organske

proizvodnje

Mogućnost izvoza ribljih

prerađevina

Pad investicione aktivnosti

Globalna konkurecija

Ekonomska kriza, nedostatak

finansijskih sredstava

Nezainteresovanost stanovništva za

privatni biznis

autobuske stanice

Neadekvatna saobraćajna mreža

(nedostatak parking mjesta,

neadekvatno regulisan saobraćaj)

Neadekvatan jezerski saobraćaj

Životna

sredina

Zadovoljavajući kvalitet voda,

zemljišta i vazduha

Bogat biodiverzitet (veliki broj

edemičnih, reliktnih vrsta)

NP „Lovćen“, NP „Skadarsko

jezero“ i rezervati prirode

Bogatstvo kraških fenomena

(kraška polja, jame, pećine itd.)

Neadekvatno rješavanje problema

otpadnih voda i odlaganja čvrtog

otpada

Nepostojanje sanitarne deponije i

veliki broj divljih deponija

Neadekvatan sistem zaštite zaštićenih

područja

Stanje parkova i zelenih površina

Administrativni

kapaciteti

Adekvatna organizacija unutar

lokalne uprave

Službenici i namještenici u lokalnoj

samoupravi su zadovoljavajućeg

nivoa obrazovanja

Postoje zaposleni koji rade na

pripremi i sprovođenju projekata

finansiranih sredstava EU fondova

Neadekvatna tehnička opremljenost

lokalne uprave i javnih preduzeća

Veliki broj zaposlenih

Nepostojanje ili zastarijelost planskih

dokumenata

Mala vrijednost kapitalnog u odnosu

na operativni budžet Prijestonice

Page 44: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

44

Mogućnosti za finansiranje kroz

MIDAS projekat i Investiciono

razvojni fond (IRF)

Razvoj MSP

Razvoj klastera

Infrastruktura

Finansiranje izgradnje i

unaprijeđenja infrastrukture putem

dostupnih EU fondova

Privatno javno partnerstvo

Nepronalaženje investitora za

ulaganje u infrastrukturu

Nedostatak sredstava za donošenje

nove prostorno planske

dokumentacije

Životna sredina

Valorizacija nacionalnih parkova

Zainteresovanost za istraživanje

speleoloških sistema

Obnovljivi izvori energije (vjetar,

biomasa, sunce)

Unaprijeđenje upravljanja

zastićenim područijima

Korišćenje mjera energetske

efikanosti

Svi oblici zagađenja životne sredine

Devastacija prostora zbog neplanske i

nelegalne gradnje

Nepronalaženje invetitora za ulaganje

u obnovljive izvore energije

Svjest stanovništva, državnih

institucija i privrednika o značaju

uvođenja mjera energetske efikasnosti

Elementarne nepogode

Antropogeni uticaj na životnu sredinu

Administrativni

kapaciteti

Otvaranje državnih institucija na

Cetinje

Mogućnost finansiranja iz fondova

EU

Dalja depopulacija i odlazak

najkvalitetnijeg kadra

5 DUGOROČNI STRATEŠKI CILJ RAZVOJA PRIJESTONICE

CETINJE (VIZIJA)

Cetinje kulturna i istorijska Prijestonica Crne Gore sa održivom privredom, očuvanom životnom

sredinom i kvalitetnim uslovima za život.

Page 45: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

45

6 PRIORITETI I MJERE Prioritetne oblasti, odnosno prioriteti treba da doprinesu postizanju strateškog cilja. Svaki prioritet

predstavljen kroz niz mjera u nekom sektoru/oblasti i predstavljaju okvir za pripremu i izradu konkretnih

razvojnih projekata. Svaka mjera bi trebalo da obuhvati jedan ili više razvojnih projekata .

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje 2012-2016. će biti predmet dopuna i poboljšanja u toku

realizacije predviđenih projekata i programa. U narednoj tabeli dat je pregled definisanih prioriteta i mjera kao najbolja procjena potrebnih aktivnosti u trenutku kada se odvija proces strateškog planiranja.

Prioritet 1 Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.1 Prostorno-planska dokumentacija

Projekat 1: Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje

Projekat 2: Izrada detaljnih urbanističkih planova

Projekat 3: Izrada Lokalnih studija lokacije

Mjera 1.2 Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Projekat 4: Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rekonstrukcija i

dogradnja kanalizacione mreže u Prijestonici Cetinje

Projekat 5: Rekonstrukcija Gradske Tržnice

Projekat 6: Rekonstrukcija mosta u Ulici Novice Cerovića

Projekat 7: Studija saobraćaja sa projektom horizontalne i vertikalne signalizacije

gradskog područja Prijestonice

Projekat 8: Rekonstrukcija Bulevara Crnogorskih junaka

Projekat 9: Rekonstrukcija Njegoševe ulice

Projekat 10: Rekonstrukcija Bajove ulice

Projekat 11: Izgradnja Autobuske stanice

Projekat 12: Rekonstrukcija Trga Umjetnika

Projekat 13: Rekonstrukcija lokalnih i nekategorisanih puteva

Projekat 14: .Izgradnja prikjlučnog puta od Bojane do magistrale Cetinje-Budva dužine

i Obilića ulice od Vojvode Boža do Mojkovačke

Projekat 15: Rekonstrukcija kružnog puta - zaobilaznice

Projekat 16: Rekonstrukcija Trga u Njegušima

Projekat 17: Rekonstrukcija raskrsnice na magistralnom putu Podgorica – Cetinje – Budva

Projekat 18: Rekonstrukcija i dogradnja gradskog groblja

Projekat 19: Zamjena javne rasvjete u Istorijskom jezgru Prijestonice uz primjenu energetske efikasnosti

Projekat 20: Sanacija nesanitarnog odlagališta „Vrtijeljka“ i izgradnja transfer stanice

Projekat 21: Rekonstrukcija vodovodnog sistema Cetinja i ruralnog područja

Projekat 22: Izgradnja Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti

Projekat 23: Uređenje školskog dvorišta JU OŠ „Lovćenski partizanski odred" i parking

prostora sa istočne strane zgrade

Projekat 24: Izgradnja zgrade za javna preduzeća i institucije

Projekat 25: Izgradnja i osnivanje Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i

teškoćama u razvoju u Prijestonici Cetinje

Projekat 26: Rekonstrukcija stare Dječje bolnice

Prioritet 2 Valorizacija kulturno- istorijskih potencijala na održivi način

Mjera 2.1 Zaštita i očuvanje kulturno-istorijske baštine

Projekat 27: Cetinje - Siguran grad

Projekat 28: Beautiful Cetinje

Page 46: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

46

Projekat 29: Rekonstrukcija tvrđave na Žabljaku Crnojevića i pristupnog puta

Mjera 2.2 Promocija kulturno-istorijske baštine

Projekat 30: Rekonstrukcija hotela „Lokanda“

Projekat 31: Međunarodna kulturno-privredna saradnja - „Cetinje i gradovi pobratimi“

Projekat 32: Projekat Cetinje Card

Prioritet 3 Unapređenje i razvoj turizma

Mjera 3.1 Izgradnja i održavanje turističke infrastrukture

Projekat 33: Projekat turističke signalizacije u istorijskom jezgru Cetinja

Mjera 3.2 JPP u funkciji kreiranja jedinstvene turističke ponude

Projekat 34: Izgradnja žičare Kotor-Lovćen-Cetinje

Mjera 3.3 Podsticanje razvoja novih vidova turizma

Projekat 35: Izgradnja eko naselja „Više palaca“ u Rijeci Crnojevića

Projekat 36: Izmještanje ikone Bogorodice Filermose

Projekat 37: Revitalizacija jednog od 14 mlinova u selu Poseljani (turistička valorizacija)

Projekat 38: Valorizacija i aktiviranje Lipske pećine u turističke svrhe

Mjera 3.4 Promocija Prijestonice kao turističkog centra

Prioritet 4 Unapređenje uslova za razvoj sektora MSP, zanatske djelatnosti, poljoprivrede i

preduzetništva

Mjera 4.1 Poboljšanje poslovnog ambijenta

Projekat 39: Wireless Cetinje

Projekat 40: Izrada plana stimulativnih mjera za investitore

Mjera 4.2 Unapređenje i razvoj poslovne infrastrukture

Projekat 41: Izgradnja infrastrukture za greenfield investicije u industrijsko-servisnosj

zoni Cetinja

Projekat 42: Uspostavljanje kompleksa MACCOC

Mjera 4.3 Promocija investicionih mogućnosti

Projekat 43: It's time to invest in Cetinje /Vrijeme je za ulaganje u Cetinje

Mjera 4.4 Razvoj poljoprivrede i ruralnog područja

Projekat 44: Festival zdrave hrane

Projekat 45: Podrška lokalnim proizvođačima za unapređivanje i plasman svojih

proizvoda u zaštićenom području – NP Lovćen

Prioritet 5 Zaštita i očuvanje životne sredine i održivo upravljanje prirodnim resursima

Mjera 5.1 Unapređenje upravljanja zaštićenim područjima

Projekat 46: Rekonstrukcija parkova „13. Jul“ i „Njegošev park“

Mjera 5.2 Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije i mjera energetske efikasnosti

Mjera 5.3 Podizanje svijesti stanovništva o značaju očuvanja biodiverziteta

Projekat 47: Povratak Zelenom

Page 47: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

47

7 PROJEKTI

U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju (član 20, stav 2), razvojni projekti su projekti izgradnje i/ili

rekonstrukcije saobraćajne, komunalne, obrazovne, zdravstvene, socijalne i energetske infrastrukture i

infrastrukture u funkciji zaštite životne sredine, očuvanja i održivog korišćenja kulturnih dobara i

unaprjeđenja kapaciteta naučnih, obrazovnih, zdravstvenih, kulturnih i drugih institucija, kao i drugi

projekti koji su u funkciji unapređenja životnog standarda i razvoja Crne Gore.

U skladu sa prethodno definisanim dugoročnim ciljem i prioritetima, dat je pregled projekata čija

realizacija je planirana u okviru Strateškog plana razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016.

Realizacija projekata u okviru usaglašenih prioriteta i mjera je u funkciji je ostvarenja dugoročnog

strateškog cilja.

Projekat 1: Prostorno-urbanistički plan Prijestonice Cetinje

Prioritet 1:

Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.1: Prostorno-planska dokumentacija

Aktivnosti:

Odluka o pristupanju izradi prostorno-urbanističkog plana Izrada Nacrta Plana Javna rasprava Izrada Prijedloga Plana Usvajanje Plana

Opis projekta:

Projektom je predviđeno donošenje Prostorno-urbanističkog plana Prijestonice Cetinje, kojim se

određuju ciljevi i mjere prostornog i urbanističkog razvoja lokalne samouprave, u skladu sa planiranim

ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem. Izrada Prostorno-urbanističkog

plana Prijestonice Cetinje realizuje u saradnji sa Ministarstvom održivog razvoja i turizma i finansira se

kroz projekat LAMP, putem kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom.

Proces izrade PUP-a uključuje: pripremne poslove; analizu postojećeg stanja; izradu više scenarija i

odabir najpovoljnijeg u saradnji sa ključnim zainteresovanim stranama; izradu Nacrta plana i

pribavljanje mišljenja nadležnih ministarstava, institucija na državnom i lokalnom nivou; javna rasprava;

izradu Predloga plana; konačnu verziju Plana i usvajanje PUP-a.

Očekivani rezultati:

Izrađen prostorno – urbanistički plan Prijestonice i stvorena formalna i planska pretpostavke za osmišljen razvoj, organizaciju i uredjenje prostora Prijestonice.

Ciljne grupe:

Svi građani Prijestonice, privrednici i budući investitori.

Indikatori:

Odluka o pristupanju izradi prostorno-urbanističkog plana

Izrađen Prostorno-urbanistički plan Prijestonice

Broj građana uključenih u javnu raspravu i konsultacije tokom izrade sa PUP-a.

Potencijalni partneri:

Nosilac projekta je Ministarstvo održivog razvoja i turizma, a partneri u projektu su: UNDP- United Nations Development Programme i GIZ- Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit.

Rizici: Nedostatak potrebnih informacija u cilju izrade što kvalitetnijeg PUP-a.

Monitoring i evaluacija

Page 48: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

48

Monitoring i evaluacija projekta će se vršiti kroz LAMP projekat u saradnji sa Sekretarijatom za

planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje.

Period implementacije

Projekat je u fazi realizacije, a predviđen je završetak projekta u toku 2012. godine.

Budžet:

Nosilac projekta je Ministarstvo održivog razvoja i turizma koje je putem kreditnog aranžmana sa Svjetskom bankom finansijer izrade PUP-a u cjelosti.

Projekat 2: Izrada detaljnih urbanističkih planova

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.1: Prostorno-planska dokumentacija

Aktivnosti:

Donošenje odluke o pristupanju izradi Detaljnih urbanističkih planova

Raspisivanje tendera i odabir izvođača/obrađivača Izrada Nacrta Plana Javna rasprava Izrada Prijedloga Plana Usvajanje Plana

Opis projekta:

Projektom je planirana izrada Detaljnih-urbanističkih planova: Aerodrom, Donji Kraj, Donje polje, Istorijsko jezgro, Bogdanov kraj, Crna Greda, Bajice, Industrijska zona, Zagrablje i drugih.

Važećim Generalnim urbanističkim planom iz 1990. godine predviđeno je donošenje pomenutih

Detaljnih urbanističkih planova. Neophodno je preispitati položaj ovih prostora kao i postojeće namjene

i planirati sadržaje na način koji će omogućiti bolju valorizaciju i veze sa kontaktnim zonama.

Očekivani rezultati:

Usvojeni detaljni-urbanistički planovi za lokacije: Aerodrom, Donji Kraj, Donje polje, Istorijsko jezgro, Bogdanov kraj, Crna Greda, Bajice, Industrijska zona, Zagrablje.

Ciljne grupe:

Svi građani Prijestonice, privrednici i budući investitori.

Indikatori:

Odluka o odabiru obrađivača

Izrađeni Detaljni urbanistički planovi Broj komentara na javnoj raspravi Odluka o usvajanju DUP-ova

Potencijalni partneri: Svjetska banka, MORT, UNDP, Ministarstvo kulture

Rizici: Nedostatak potrebnih informacija u cilju izrade što kvalitetnijih DUP-ova.

Monitoring i evaluacija

Sekretarijatom za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje vršiće monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije 2012-2014

Page 49: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

49

Budžet: Vrijednost projekta cca 2.000.000 EUR

Struktura finansiranja projekta – Prijestonica Cetinje, Ministarstvo kulture, Ministarstvo održivog razvoja i turizma i drugi donatori

Napomena: Nakon pristupanja izradi detaljnih urbanističkih planova utvrdiće se tačna vrijednost svako

plana pojedinačno

Zavisno od plana zavisi učešće Prijestonice Cetinje u ukupnom iznosu projekta

Projekat 3. Izrada Lokalnih studija lokacije

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.1: Prostorno-planska dokumentacija

Aktivnosti: Donošenje odluke o pristupanju izradi Lokalnih studija lokacije

Raspisivanje tendera i odabir izvođača/obrađivača Izrada Nacrta Plana Javna rasprava Izrada Prijedloga Plana Usvajanje Plana

Opis projekta:

Lokalne studije lokacije su predviđene za prostore koji nijesu u zahvatu DUP-ova. Projektom je

planirana izrada sljedećih Lokalnih studija lokacija: Jankovića krš, Poda, Čisto polje, Rvaši, Drušići 1, Bjeloši 1, Konak 1, Konak 2, Konak 3, Konak 4 i drugih.

Očekivani rezultati:

Usvojene Lokalne studije lokacije: Jankovića krš, Poda, Čisto polje, Rvaši, Drušići 1, Bjeloši 1, Konak 1, Konak 2, Konak 3, Konak 4.

Ciljne grupe:

Svi građani Prijestonice, privrednici i budući investitori.

Indikatori:

Odluka o odabiru obrađivača

Izrađene Detaljne studije lokacije Broj komentara na javnim raspravama Odluka o usvajanju Lokalnih studija lokacije

Potencijalni partneri:

Svjetska banka, Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Rizici: Nedostatak potrebnih informacija u cilju izrade što kvalitetnijih Lokalnih studija lokacije.

Monitoring i evaluacija

Sekretarijatom za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje vršiće monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije 2012-2014

Budžet:

Struktura finansiranja projekta – Prijestonica Cetinje, Ministarstvo kulture, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, i drugi donatori

Napomena: Nakon pristupanja izrade lokalnih studija lokacije utvrdiće se tačna vrijednost svako plana

pojedinačno

Zavisno od plana zavisi učešće Prijestonice Cetinje u ukupnom iznosu projekta

Page 50: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

50

Projekat 4: Izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i rekonstrukcija i dogradnja

kanalizacione mreže u Prijestonici Cetinje

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga na održivi način

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Izrada planske i projektne dokumentacije;

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa;

Raspisivanje tendera za izvođača radova;

Izvođenje radova

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Prema Studiji izvodljivosti, postojećim kanalizacionim sistemom Cetinja obuhvaćeno je 55 % gradskog

stanovništva (dužina mreže 15,6 km). U sistemu ne postoje crpne stanice i uređaj za prečišćavanje otpadnih

voda. Prijestonica Cetinje ima prvenstveno problem sa odvođenjem atmosferskih voda. U periodu intenzivnih

kiša dolazi do plavljenja jednog dijela grada. Otpadnim vodama Prijestonica Cetinje, uslijed neadekvatnog

tretmana, zagađuju se podzemne vode na datom području, te u krajnjem vode rijeke Crnojevića i Skadarskog

jezera. Iz tog razloga kao urgentna potreba se nameće izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i

rekonstrukcija i dogradnja kanalizacione mreže u Prijestonici Cetinje.

Očekivani rezultati:

Realizacijom ovog projekta Prijestonica Cetinje će unaprijediti komunalnu infrastrukturu, čime će se smanjiti

vjerovatnoća od plavljenja, smanjiti zagađivanje podzemnih voda, kao i značajno unaprijediti uslove za život

svojim građanima.

Ciljne grupe:

Građani, posjetioci, privrednici i drugi pravni subjekti.

Indikatori:

Izgrađena postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda

Rekonstruisana i dograđena kanalizaciona mreže u Prijestonici Cetinje

Potencijalni partneri:

Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Delegacija Evropske Unije

Druge međunarodne institucije

Rizici:

Nedostatak planske dokumentacije

Neriješeni imovinsko-pravni odnosni

Monitoring i evaluacija

Realizaciju projekta pratiće predstavnici lokalne samouprave, PROCON-a i Ministarstva održivog razvoja i

turizma, kao i druge nadležne institucije za ovu djelatnost.

Period implementacije

Početak izrade Glavnog projekta, odnosno sama izgradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i

kanalizacione mreže u Prijestonici Cetinje, očekuje se u 2013 god. a implementacija bi trajala do kraja 2015 god.

Budžet:

11.5 miliona EUR-a

62% EIB

27.7% IPA 2011

Page 51: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

51

7.79% IPF MW

1% WBIF TA 2012

1% Kapitalni budžet

Projekat 5: Rekonstrukcija Gradske Tržnice

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova/rekonstrukcija tržnice

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Gradska tržnica je trenutno u lošem stanju sa neuređenim odvodom atmosferske kanalizacije, a posljednjih

godina prisutan je bio i problem imovinsko-pravnih odnosa. Projektna dokumentacije je kompletirana, a istom

je predviđena rekonstrukcija platoa Tržnice sa natkrivanjem. Takođe je predviđena rekonstrukcija fasada

objekata koji gravitiraju platou Tržnice. Cilj je da se poboljšaju uslovi rada na tržnici, što bi uticalo i na

povećanje prometa roba.

Očekivani rezultati:

Realizacijom projekta će se poboljšati uslovi rada i boravka unutar kompleksa.

Ciljne grupe:

Lokalno stanovništvo

Lokalni proizvođači

Indikatori:

Površina rekonstruisane tržnice.

Broj trgovaca i očekivani promet roba sada i nakon realizacije projekta.

Potencijalni partneri:

Direkcija za javne radove, Vlada Republika Slovenije

Rizici:

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi

Monitoring i evaluacija

Monitoring i evalaciju projekta će vršiti Direkcija za investicije i razvoj i Sekretarijat za planiranje i uređenje

prostora i zaštitu životne sredine.

Period implementacije

2012-2014

Budžet:

Iznos vrijednosti projekta 500.000 EUR

Struktura finansiranja projekta (%) – Prijestonica Cetinje i donatori

NAPOMENA: Struktura finansiranja projekta izgradnje Gradske tržnice zavisiće od potencijalnih partnera i

njihovih finansijskih mogućnosti da pomognu realizaciju ovog projekta

Page 52: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

52

Projekat 6: Rekonstrukcija mosta u Ulici Novice Cerovića

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Izrada Idejnog i Glavnog projekta

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Realizacija projekta ( izvođenje)

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Realizacijom projekta će se riješi dugogodišnji problem vizuelnog opterećenja prostora gradskog jezgra Cetinja.

Negativan efekat betoniranog usjeka je nastao uslijed neadekvatne obrade i izvodjenja mosta. Most vizuelno

snažno djeluje u prostoru i pri tom opterećuje, do kraja ne definiše prostor, na način na koji prethodno

izgrađena struktura u okruženju to zahtijeva.

Očekivani rezultati:

Uz sanaciju Dvorskog Trga, Njegoševe ulice, Trga Umjetnika, rekonstrukciju fasada objekata u jezgru,

rekonstrukcijom mosta u ulici Novice Cerovića će se u potpunosti zaokružiti proces sanacije istorijskog jezgra

Prijestonice. Novim rješenjem ublažava se negativan efekat mosta na urbani milje Istorijskog jezgra, dobija se

korisna površina od ~ 350 m2, uklanjaju se elementi koji nijesu dio autohtone arhitekture Cetinja.

Ciljne grupe:

Lokalno stanovništvo i posjetioci

Indikatori:

Idejni i glavni projekat

Dužina rekonstruisanog mosta

Potencijalni partneri:

Direkcija za javne radove

Direkcija za saobraćaj

Rizici:

Nemogućnost obezbjeđivanja finansijskih sredstava.

Neizrađena planska dokumentacija.

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine će vršiti

monitoring i evaluaciju projekta.

Period implementacije

2013-2015

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se vrijednost investicije, kao i samo učešće

Prijestonice Cetinje i potencijalnih partnera

Page 53: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

53

Projekat 7: Studija saobraćaja sa projektom horizontalne i vertikalne signalizacije gradskog područja Prijestonice

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Analiza situacije i određivanje konkretnih aktivnosti Izrada projektne dokumentacije Priprema tenderske dokumentacije i raspisivanje tendera Izrada studije

Postavljanje horizontalne i vertikalne signalizacije i uređenje saobraćaja Monitoring

Opis projekta:

Osnovni cilj izrade projekta vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije je da se dođe do značajnog i

dugoročnog poboljšanja stanja saobraćaja u Prijestonici. Projektovana rješenja bi bila primjerena potrebama

oporavka urbane sredine u koju decenijama nije adekvatno ulagano, a brojni problemi su nagomilavani. Ovim

projektom će se definisati saobraćajni tokovi u gradu, označiti zona za saobraćaj u mirovanju (parking prostori,

garaže). Takođe će se odrediti pravci kretanja ulica, postaviće se adekvatna signalizacija i poboljšati protok

saobraćaja, kako drumskog tako i pješačkog.

Kao jedan od elemenata i prioriteta ovog projekta je veća bezbijednost djece u saobraćaju, pogotovo oko škola, i

podizanje nivoa svijesti o saobraćajnoj kulturi.

Očekivani rezultati:

Izrađena studija saobraćaja i postavljena horizontalna i vertikalna signalizacija u gradskom području, što će

značajno unaprijediti gradski saobraćaj

Ciljne grupe:

Građani i posjetioci Cetinja

Indikatori:

Izrađena Studija saobraćaja

Odluka o odabiru izvođača Postavljena horizontalna i vertikalna signalizacija

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske Unije i druge međunarodne i državne institucije institucije

Rizici:

Neobezbijeđivanje finansijskih sredstava iz EU fondova.

Monitoring i evaluacija

Realizaciju projekta pratiće predstavnici lokalne samouprave, Ispostava policije Cetinje, komunalna polica.

Period implementacije: 2012-2015

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se vrijednost investicije, kao i samo učešće Prijestonice Cetinje i potencijalnih partnera

Page 54: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

54

Projekat 8: Rekonstrukcija Bulevara Crnogorskih junaka

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga ncijala na održivi način

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti: Izrada projektne dokumentacije Priprema tenderske dokumentacije i raspisivanje tendera

Izvođenje radova Monitoring

Opis projekta:

Bulevar Crnogorskih junaka je dvosmjerna saobraćajnica od izuzetnog značaja u šemi saobraćaja Cetinja. Ista je

u dotrajalom stanju te je potrebno rekonstruisati. Realizacijom ovog projekta Prijestonica Cetinje će unaprijediti

komunalnu infrastrukturu, povećati protočnost lokalnog i tranzitnog saobraćaja, nastaviti sa realizacijom

razdvajanja otpadnih i atmosferskih voda, smanjiti zagađivanje podzemnih voda i recipijenata kao i značajno

unaprijediti uslove za život svojim građanima.

Očekivani rezultati:

Rekonstruisan Bulevar Crnogorskih junaka, uređeno razdvanja otpadnih i atmosferskih voda, smanjenje

zagađenje podzemnih voda i unaprijeđena saobraćajna i javna infrastruktura.

Ciljne grupe:

Građani, posjetioci, privrednici i drugi pravni subjekti.

Indikatori: Projektna dokumentacija

Odluka o odabiru izvođača

Dužina rekonstuisanog bulevara.

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske Unije i druge međunarodne institucije

Rizici:

Neobezbijeđena finansijska sredstva. Nepovoljni vremenski uslovi.

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine će vršiti monitoring i evaluaciju projekta.

Period implementacije:

2013 – 2016 (zavisno od početka radova)

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se vrijednost investicije, kao i samo učešće Prijestonice Cetinje i potencijalnih partnera

Page 55: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

55

Projekat 9: Rekonstrukcija Njegoševe ulice

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2:Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova/rekonstrukcija ulice

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Realizacijom projekta će se dodatno valorizovati kulturno-istorijske vrijednosti istorijskog jezgra Prijestonice.

Ista će se nadovezati na već odrađenu sanaciju Dvorskog trga i zajedno će formirati prijatnu vizuelnu

kompoziciju. Projektna dokumentacija je kompletirana.

Očekivani rezultati:

Rekonstruisana Njegoševa ulica i stvoren prijatniji prostor za rekreaciju građana.

Ciljne grupe:

Lokalno stanovništvo, turisti i pravni subjekti koji gravitiraju ka ulici

Indikatori:

Odluka o odabiru izvođača

Dužina rekonstruisane ulice

Potencijalni partneri:

Ministarstvo kulture

Direkcija za javne radove

Rizici:

Neobezbijeđenost finansijskih sredstava.

Monitoring i evaluacija

Direkcija za investicije i razvoj, Direkcija javnih radova, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu

životne sredine

Period implementacije

2012-2015

Budžet:

Iznos vrijednosti projekta 1.500.000 EUR

Struktura finansiranja projekta 20% Prijestonica Cetinje, Ministarstvo kulture 20%, Direkcija za javne radove

60%

Page 56: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

56

Projekat 10: Rekonstrukcija Bajove ulice

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Izrada Glavnog projekta

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova/rekonstukcija ulice

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Rekonstrukcijom Bajove ulice promijeniće se dotrajale instalacije i zastor ulice. Realizacijom projekta

oplemeniće se prostor oko drvoreda.

Očekivani rezultati:

Rekonstruisana Bajova ulica.

Ciljne grupe:

Lokalno stanovništvo i pravna lica

Indikatori:

Broj i vrsta promijenjene instalacije

Dužina rekonstruisane Bajove ulice

Potencijalni partneri:

Direkcija javnih radova, Evropski fondovi, Delegacija Evropske Unije i drugi donatori i institucije

Rizici:

Nedostatak finansijskih sredstava.

Nepovoljni vremenski uslovi.

Monitoring i evaluacija

Direkcija za investicije i razvoj, Direkcija javnih radova, Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu

životne sredine.

Period implementacije

2013-2015

Budžet:

Iznos vrijednosti projekta cca 1.500.000 EUR

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se vrijednost investicije, kao i samo učešće

Prijestonice Cetinje i potencijalnih partnera.

Page 57: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

57

Projekat 11: Izgradnja Autobuske stanice

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Usvajanje izmjena i dopuna DUP-UP „Istorijsko jezgro“ – dio zone A1

Izrada Idejnog i Glavnog projekta

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Izgradnjom Autobuske stanice Prijestonica Cetinje će dobiti moderan objekat u Istorijskom jezgru. Isti će kako

sadržajima tako i vizuelno trajno sanirati objekat na postojećoj lokaciji. Izgradnjom Autobuske stanice će se

riješiti gorući problem uslijed nedostatka kvalitetnog sadržaja za tu vrstu objekata. Planirani su i prostori za

obavljanje uslužnih djelatnosti kao i poslovni prostori. Tokom realizacije projekta razmotriće se i mogućnost

javno-privatnog partnerstva.

Očekivani rezultati:

Izgrađena i fukcionalna autobuska stanica u Istorijskom jezgru Prijestonice.

Ciljne grupe:

Lokalno stanovništvo

Turisti

Indikatori:

Usvojena izmijena i dpouna DUP-UP „Istorijsko jezgro“ – dio zone A1

Izrađeni Idejni i Glavni projekat

Broj putnika sada i nakon realizacije, kao i broj prevoznika sada i nakon realizacije.

Površina izgrađene autobuske stanice

Broj radnih mjesta u sklopu Autobuske stanice

Potencijalni partneri:

Privatni investitori, donatori, Vlada Crne Gore

Rizici:

Neriješeni imovinsko- pravni odnosi

Nedostatak finansijskih sredstava

Monitoring i evaluacija

Direkcija za investicije i razvoj i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine će vršiti

monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije

2013-2015

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura

finansiranja.

Page 58: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

58

Projekat 12: Rekonstrukcija Trga Umjetnika

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Izrada Glavnog projekta

Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Realizacijom projekta će se dodatno valorizovati kulturno-istorijske vrijednosti istorijskog jezgra Prijestonice.

Isti će se nadovezati na već odrađenu sanaciju Dvorskog trga, na planirani projekat rekonstrukcije Njegoševe

ulice i zajedno će formirati prijatnu vizuelnu kompoziciju. Rekonstrukcijom Trga Umjetnika oplemeniće se

prostor oko drvoreda, promijeniti zastor Trga i dobiće se prijatan prostor za rekreaciju građana.

Očekivani rezultati:

Rekonstruisan Trg Umjetnika i stvoren prostor za održavanje različitih kulturnih dešavanja.

Ciljne grupe:

Lokalno stanovništvo

Turisti

Indikatori:

Izrađeni Glavni projekat

Odluka o odabiru izvođača radova

Površina rekonstuisanog trga

Broj i vrsta postavljenog mobilijara

Potencijalni partneri:

Direkcija za javne radove

Rizici:

Neriješeni imovinsko pravni odnosi.

Nedostatak finansijskih sredstava.

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine će vršiti

monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije

2013-2015

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura

finansiranja.

Page 59: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

59

Projekat 13: Rekonstrukcija lokalnih i nekategorisanih puteva

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga na održivi način

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Utvrđivanje liste lokalnih i nekategorisanih puteva potrebnih za rekonstrukciju na godišnjem nivou Izrada projekata i revizija Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Priprema tenderske dokumentacije i raspisivanje tendera za izbor izvođača radova

Izvođenje radova Prijem radova Monitoring

Opis projekta:

Projektom je predviđena rekonstrukcija lokalnih i nekategorisanih puteva : 1. Magistrala Cetinje-Podgorica –Dobrsko selo (2,5km)

2. Han Mašanovića-Građani (11,5km)

3. Lastva čevska-Markovina (9,5km) i 4. Kuk-Krstac (4,5km).

Rekonstrukcija četiri lokalna puta na teritoriji Prijestonice podrazumijeva modernizaciju djelova putnih pravaca,

čime bi se dobila brža i efikasnija povezanost sa mjesnim zajednicama, postrojenjima za vodosnadbijevanje i

susjednim opštinama. Realizacijom ovog projekta Prijestonica Cetinje će unaprijediti komunalnu infrastrukturu,

povećati protočnost lokalnog, turističkog i tranzitnog saobraćaja, kao i značajno unaprijediti uslove za razvoj

poljoprivredne proizvodnje, seoskog turizma i povratak građana na seoska domacinstva. Potrebno je napomenuti je u toku izrada projektne dokumentacija i za druge dionice na teritoriji Prijestonice

Cetinje, a koje će biti realizovane u narednom periodu zavisno od finansijskih mogućnosti i i same projektne dokumentacije, dok su za gore navedene projekte kompletirane dokumentacije.

Očekivani rezultati:

Rekonstrisani putni pravci: magistrala Cetinje-Podgorica –Dobrsko selo, Han Mašanovića-Građani, Lastva

čevska-Markovina i Kuk-Krstac.

Ciljne grupe:

Građani, posjetioci, privrednici i drugi pravni subjekti.

Indikatori:

Odluka o odabiru izvođača

Rekonstruisan putni pravac magistrala Cetinje-Podgorica –Dobrsko selo u dužini od 2,5km

Rekonstruisan putni pravac Han Mašanovića-Građani u dužini od 11,5km

Rekonstruisan putni pravac Lastva čevska-Markovina u dužini od 9,5km

Rekonstruisan putni pravac Kuk-Krstac u dužini od 4,5km

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske Unije i druge međunarodne institucije

Rizici: Nije usvojen prostorno - planski dokument Neriješeni imovinsko-pravni odnosni Nedostatak finansijskih sredstava

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine će vršiti

monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije

Konstantno

Page 60: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

60

Budžet: 1.Magistrala Cetinje-Podgorica –Dobrsko selo 2,5km 70 000,00

2.Han Mašanovića-Građani 11,5 km 828.000,00

3.Lastva čevska-Markovina 9,5km 770 000,00 4.Kuk-Krstac 4,5km 675 000,00

UKUPNO: 2 343 000,00

Sredstva će se obezbjeđivati iz :Kapitalnog budžeta Crne Gore, IPA 2012/13, Budžeta Prijestonice

NAPOMENA:Nakon revizije projekata, definisaće se tačna vrijednost Projekta

Projekat 14: Izgradnja priključnog puta od Bojane do magistrale Cetinje-Budva dužine i Obilića ulice

od Vojvode Boža do Mojkovačke

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga na održivi način

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti: Revizija projekta Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Priprema tenderske dokumentacije i raspisivanje tendera za izvođača radova

Izvođenje radova Prijem radova Monitoring

Opis projekta:

1. Postojeća saobraćajnica (priključni put od Bojane do magistrale Cetinje-Budva) nema osnovne uslove za

normalno odvijanje saobraćaja, pogotovo ako se uzme struktura saobraćaja koja se na njoj odvija. Naime radi se

o saobraćaju koji iziskuje bolje elemente, prije svega gabarite saobraćajnice i samog uključenja na magistralni put

Cetinje-Budva. Širina kolovoza na postojećem putu je na većem dijelu oko 4,00m, a samo uključenje na

magistralni put vrlo nepovoljnih horizontalnih elemenata (unutrašnji poluprečnik uključenja za smjer prema

Budvi je oko 5,0m i to direktno na saobraćajnu traku magistrale). Postojeća kolovozna konstrukcija je lošeg

kvaliteta, sa izraženim problemom odvodnjavanja saobraćajnice. Postojeći priključci na ovom putu za kuće su

neuslovni u tehničkom pogledu.

2. Obilića ulica je kolsko pješačka saobraćajnica dvosmjernog saobraćaja od važećeg značaja u šemi saobraćaja

Cetinja. Nema odgovarajući profil, nivelete puta nijesu usklađene kao i neodgovarajući zastori. Regulaciona linija

postojeće saobraćajnice nije definisana (samo kolovoz) i nije u potpunosti opremljena pratećom infrastrukturnim objektima (fekalna,atmosferska kanalizacija,javna rasvjeta i parkinzi).

Realizacijom ovog projekta Prijestonica Cetinje doprinijeće unaprijeđenju komunalne infrastrukture, povećanju

protočnosti lokalnog i tranzitnog saobraćaja. Takođe, doprinijeće se realizaciji razdvajanja otpadnih i

atmosferskih voda, smanjenju zagađenja podzemnih voda i recipijenata, kao i unaprijeđenju uslova za život

građanima.

Očekivani rezultati:

Izgrađen priključni put od Bojane do magistrale Cetinje - Budva (dužine 925m) i izgrađena Obilića ulica od

Vojvode Boža do Mojkovačke (dužine 385m).

Ciljne grupe:

Građani, posjetioci, privrednici i drugi pravni subjekti.

Indikatori:

Odabir izvođača radova

Izgrađen priključni put od Bojane do magistrale Cetinje - Budva u dužini od 925m

Izgrađena Obilića ulica od Vojvode Boža do Mojkovačke u dužini od 385m.

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske Unije i druge međunarodne institucije

Page 61: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

61

Rizici: Nije usvojen prostorno - planski dokument Neriješeni imovinsko-pravni odnosni

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine će vršiti monitoring i evalaciju projekta.

Budžet: Pretpostavljena vrijednost projekta : 14.1 850.000,00€, Projekat 14.2 430.000.00€

Sredstva će se obezbjeđivati iz :Kapitalnog budžeta Crne Gore, IPA fondovi, Budžeta Prijestonice

NAPOMENA:Nakon revizije idejnog projekta, definisaće se tačna vrijednost Projekta

Projekat 15: Rekonstrukcija i nastavak izgradnje kružnog puta – zaobilaznice

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti: Izrada projektne dokumentacije Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Priprema tenderske dokumentacije i raspisivanje tendera za izvođača radova

Izvođenje radova/ rekonstrukcija sa pratećom infrastrukturom Prijem radova Monitoring

Opis projekta:

Projekat podrazumijeva rekonstrukciju postojeće saobraćajnice i prateće infrastrukture do ukrštanja sa

Bulevarom Crnogorskih junaka i izgradnja nastavka do ukrštanja sa Lovćenskom ulicom, u ukupnoj dužini od cca 2km.

Projektom se doprinosi poboljšanju komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture kao i saobraćajne povezanosti

sa putnim pravcem prema nacionalnom parku ”Lovćen” i stvaranju adekvatnih saobraćajnih uslova za

funkcionisanje budućeg MACCOC-a (Marina Abramović Community Center Obod Cetinje).

Očekivani rezultati:

Rekonstruisana postojeća saobraćajnica i prateća infrastruktura do ukrštanja sa Bulevarom Crnogorskih junaka i

izgrađen nastavak do ukrštanja sa Lovćenskom ulicom u ukupnoj dužini od cca 2km.

Ciljne grupe:

Strani i domaći turisti i domicilno stanovništvo, privrednici.

Indikatori:

Odluka o odabiru izvođača radova 2km rekonstruisanog puta

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore, Direkcija javnih radova, Direkcija za saobraćaj

Rizici: Neriješeni imovinsko-pravni odnosi Nedostatak finansijskih sredstava.

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine će vršiti monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije 2012 – 2014. Godine

Page 62: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

62

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura finansiranja.

Projekat 16: Rekonstrukcija Trga u Njegušima

Prioritet 1:

Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2:

Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Izrada tehničke dokumentacije

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova/rekonstrukcija Trga u Njegušima Prijem radova Monitoring

Opis projekta:

Za rekonstrukciju Trga u Njegušima izrađeno je idejno rješenje i Glavni projekat. Realizacijom projekta će se

dodatno valorizovati kulturno-istorijske vrijednosti Njeguša. Takođe će se obezbijediti kvalitetni uslovi za

obavljanje turističko-uslužnih djelatnosti.

Očekivani rezultati: Rekonstruisan Trg u Njegušima.

Ciljne grupe:

Građani, odnosno mještani Turisti

Indikatori: Površina rekonstruisanog trga. Broj i vrsta postavljenog mobilijara.

Potencijalni partneri: Direkcija za javne radove

Rizici: Nedostatak finansijskih sredstava

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine će raditi monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije 2013-2016

Budžet: Iznos vrijednosti projekta 500.000 EUR

Struktura finansiranja projekta Prijestonica Cetinje i drugi donatori zavisno od finansijskih mogućnosti

Page 63: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

63

Projekat 17: Rekonstrukcija raskrsnice na magistralnom putu Podgorica – Cetinje – Budva

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova/rekonstrukcija raskrsnice Prijem radova Monitoring

Opis projekta:

Projekat se donosi na rekonstrukciju raskrsnice na magistralnom putu Podgorica – Cetinje – Budva, u dužini od

cca 100 m u svakom pravcu. Rekonstrukcijom raskrsnice poboljšaće se bezbjednost saobraćaja na navedenom

dijelu magistralnog puta i dobiće se reprezentativniji ulaz u Prijestonicu. Za ovaj projekat trenutno je u izradi

projektna dokumentacija, i ista će biti kompletirana tokom II kvartala 2012. godine.

Očekivani rezultati:

Rekonstruisana raskrsnica na magistralnom putu Podgorica – Cetinje – Budva, u dužini od cca 100 m u svakom pravcu.

Ciljne grupe:

Učesnici u saobraćaju i posjetioci Prijestonice

Indikatori:

Tehnička dokumentacija

Odluka o odabiru izvođača

Dužina rekonstruisanog puta

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore, Direkcija za saobraćaj

Rizici: Poništenje tendera Loši vremenski uslovi

Monitoring i evaluacija

Direkcija za saobraćaj će raditi monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije 2012. godina

Budžet:

Struktura finansiranja projekta – Direkcija za saobraćaj 90%, Prijestonica 10%

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije, koja je u toku, utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura finansiranja.

Page 64: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

64

Projekat 18 : Rekonstrukcija i dogradnja gradskog groblja

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i uslugatencijala na održivi način

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti: Izrada planske dokumentacije; Izrada i revizija Idejnog i glavnog projekta; Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa;

Priprema tenderske dokumentacije i raspisivanje tendera za izvođača radova;

Izvođenje radova

Opis projekta:

Uslijed nedostatka adekvatnog prostora Prijestonica Cetinje se susrijeće sa potrebom proširenja postojećih

kapaciteta gradskog groblja i pratećih objekata.

Očekivani rezultati:

Povećan kapacitet gradskog groblja i kvalitetnija komunalna infrastruktura.

Ciljne grupe: Lokalno stanovništvo

Indikatori:

Procenat povećanja kapacitet gradskog groblja

Potencijalni partneri:

Javno komunalno preduzeće Cetinje Donatori

Rizici:

- Nije usvojen prostorno - planski dokument za lokaciju (potrebne izmjene i dopune DUP-a Bogdanov kraj);

- Neriješeni imovinsko-pravni odnosni, imajući u vidu da je zemljište na kome je predviđeno proširenje u privatnom vlasništvu;

Monitoring i evaluacija

Realizaciju projekta pratiće predstavnici lokalne samouprave, PROCON-a i Ministarstva održivog razvoja i

turizma, kao nadležne institucije za ovu djelatnost.

Period implementacije 2013-2015

Budžet:

NAPOMENA:Nakon izrade projektne dokumentacije utrvidiće se tačna vrijednost investicije i struktura finansiranja

Page 65: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

65

Projekat 19 : Zamjena javne rasvjete u Istorijskom jezgru Prijestonice uz primjenu elemenata energetske efikasnosti

Prioritet 1: Unapredjenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapredjenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Određivanje lokacija na kojima će se izvršiti zamjena rasvjetnih tijela (ulice)

Odabir izvođača radova Zamjena dotrajalih rasvjetnih tijela novim

Praćenje potrošnje el.energije u periodu od mjesec dana (testna zamjena)

Opis projekta: Istorijsko jezgro Prijestonice nedvosmisleno treba da pretrpi promjenu javne infrastrukture u dijelu javne rasvjete. Tim prije jer je javna rasvjeta u Istorijskom jezgru usled starosti u veoma lošem stanju. Takodje, ona

proizvodi i veliku potrošnju električne energije usled činjenice da je u potpunosti energetski neefikasna imajući u

vidu da radi na živinim sijelicama koji su izrazito veliki potrošači. Svakako, zamjena javne rasvjete je prilika i da se nova rasvjeta ambijentalno uklopi u Istorijsko jezgro grada.

Očekivani rezultati:

Modernizacija javne rasvjete dovela do značajnih ušteda u potrošnji električne energije.

Ciljne grupe: Lokalno stanovništvo Turisti

Indikatori: Broj zamijenjenih rasvjetnih tijela % ostvarene uštede u el.energiji

Potencijalni partneri: Ministarstvo ekonomije, odeljenje za energetsku efikasnost NVO sektor- Zeleni Crne Gore, Ozon, itd.

Međunarodni donatori

Rizici: Loša infrastruktura kablova

Loš odabir izvođača radova

Monitoring i evaluacija

Za monitoring biće zadužena lokalna uprava Projestonice Cetinje

Period implementacije 2012 – 2013

Budžet: Cca 300.000

Page 66: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

66

Projekat 20: Sanacija nesanitarnog odlagališta „Vrtijeljka“ i izgradnja transfer stanice

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.1: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

U pripremi je lokalni pran upravljanja otpadom

Studija izvodljivosti

Izrada projektne dokumentacije (Idejni i Glavni projekat, itd.)

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Realizacija projekta/ izvođenje

Monitoring

Opis projekta:

Na području Prijestonice Cetinje ne postoji sanitarna deponija. Lokacija i mjesto za odlaganje otpada je udaljeno

7km od Cetinja, i nalazi se na putnom pravcu Cetinje-Budva, u reonu Zabrđe na mjestu Vrtijeljka. Na ovom odlagalištu vrši se neselektivan odvoz otpada, zauzetost istog je 55% i ne zadovoljava sanitarne uslove za

odlaganje otpada. Projektom se predviđa sanacija odlagališta Vrtijeljka. Prema Strateškom Master planu za

upravljanje otpadom u Crnoj Gori, prosječna količina otpada koja se odlaže na godišnjem nivou na ovom nesanitarnom odlagalištu iznosi 21.500 tona.

Na području Prijestonice Cetinje ne postoje sabirne stanice i reciklažna dvorišta za sakupljanje i tretman otpada.

U skladu sa državnim planom upravljanja otpadom, projekat predviđa izgradnju transfer stanice. Otpad iz

transferne stanice odlagao bi se na deponiji u Podgorici. Realizacijom projekta će se riješi dugogodišnji problem odlaganja, obrade i skladištenja otpada.

Za izradu potrebne tehničke dokumentacije angažovan je međunarodni konsultant “COWI” (WBIF 2010) od strane Komisije Evropske Unije.

Očekivani rezultati:

Sanirano odlagalište Vrtijeljka i izgrađena transfer stanica.

Ciljne grupe:

Lokalno stanovništvo

Indikatori:

Izrađena projektno-tehnička dokumentacija

Površina izgrađene transfern stanice

Količina sakupljenog otpada

Povećani prihodi Javnog komunalnog preduzeća

Potencijalni partneri:

WBIF

EIB

Delegacija Evropske Unije (IPA sredstva)

Privatni Partner

PROCON

Ministarstvo održivog razvoja i turizma

Rizici:

Imovinsko pravni odnosi

Planska dokumentacija

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine vršiće

monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije

2013-2015

Page 67: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

67

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije, koja je u toku, utvrdiće se tačna vrijednost investicije i

struktura finansiranja.

Projekat 21: Rekonstrukcija vodovodnog sistema Cetinja i ruralnog područja

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti

Izrada Studije izvodljivosti za unaprijeđenje sistema za snabdijevanje vodom u Prijestonici Cetinje

Priprema tenderske dokumentacije za izbor izrađivača Glavnih projekata za rekonstrukciju pojedinih objekata vodovodnog sistema

Sprovođenje tenderske procedure (objavljivanje, evaulacija, ugovaranje) Priprema tenderske dokumentacije za izbor revidenta

Sprovođenje tenderske procedure za izbor revidenta

Izdavanje građevinskih dozvola

Priprema tenderske dokumentacije za izbor izvođača radova

Sprovođenje tenderske procedure za izbor izvođača radova Priprema tenderske dokumentacija za izbor nadzora nad izgradnjom

Sprovođenje tenderske procedure za izbor nadzora nad izgradnjom

Izvođenje radova

Tehnički prijem izvesdenih radova Pribavljanje upotrebne dozvole i stavljanje objekata u funkciju Ove aktivnosti koje slijede su planirane sa rokom do 2016 i nalaze se u programu rada vodovoda za 2012. Razvoj geografsko/informacionog sistema (GIS-a) Modernizacija sistema za dezinfekciju vode Razvoj informacionog sistema za upravljanje vodovodnim sistemom Smanjenje gubitaka i optimizacija vodosnabdijevanja

Primjena standarda kvaliteta u poslovanju preduzeća Zaštita izvorišta Monitoring

Opis projekta:

Jedan od ključnih višedecinijskih problema Cetinja je nepouzdan vodovodni sistem koji je u izuzetno lošem stanju. Procijenjeni gubici u vodovodnom sistemu Cetinja su na nivou od 80%. Restrikcije vode su

svakodnevne, a sistem nerentabilan, jer su zbog velike visinske razlike vodoizvorišta u odnosu na potrošače, troškovi prepumpavanja vode izuzetno visoki. Projekat rekonstrukcije i rehabilitacije vodovodnog sistema

predstavlja namjeru da se kroz zamjenu najvećeg dijela opreme i vodovodne infrastrukture sistem dovede u

stanje koje će obezbijediti stabilno i kontinuirano snabdijevanje Cetinja sa vodom.

Ovaj projekat ima za cilj da poboljša vodosnabdijevanje Prijestonice i stvori pretpostavke za ekonomski održivo

funkcionisanje lokalnog vodovodnog i kanalizacionog preduzeća.

Očekivani rezultati:

Obezbijeđeno stabilno snabdijevanje vodom rekonstrukciom i rehabilitacijom vodovodnom sistema.

Ciljne grupe:

Građani Privrednici JP Vodovod i kanalizacije Cetinje

Indikatori: Vrsta i broj zamijenjene infrastrukture i nabavljene opreme Ukidanje restrikcija vode

Page 68: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

68

Procenat smanjenja gubitaka na mreži

Potencijalni partneri: JP Vodovod i kanalizacije Cetinje Delegacija Evropske Unije PROCON Regionalni Vodovod

Rizici:

Obezbjeđivanje finansijskih sredstava za implementaciju projekta.

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne sredine vršiće monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije 2012 – 2015. godine

Budžet: cca 6 miliona EUR

Bespovratna sredsta iz Fondova EU i kreditni aranžman sa EIB-om

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije, koja je u toku, utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura finansiranja.

Projekat 22: Izgradnja Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti: Izrada projektne dokumentacije

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Realizacija projekta/ izvođenje

Monitoring

Napomena: realizacija ovog projekta planirana je fazno, stim u vezi gore navedene aktivnosti su predviđene za sve faze.

Opis projekta:

Prostor nekadašnjeg “Starog Obod”-a je predviđen za gradnju Univerzitetskog kompleksa fakulteta umjetnosti.

Na prostoru od 3,62 ha je predviđena gradnja novih i rekonstrukcija jednog dijela postojećih objekata kako bi se

sačuvala asocijacija na industrijsku prošlost ovog prostora a time i na značaj koji je EI “Obod” imala za Cetinje.

Objekti obrazovanja će se naći na prostoru od 2,90 ha, organizovani u 2 urbanističke parcele. Na urbanističkoj

parceli 1, površine 2,68 ha, je planiran univerzitetski kompleks fakulteta umjetnosti a na urbanističkoj parceli 2,

površine 0,22 ha, studentski dom za oko 200 studenata. Na urbanističkoj parceli 1 je planirana izgradnja

objekata ukupne bruto građevinske površine 16.610 m2, spratnosti do P+3 (prizemlje i 3 sprata). U okviru ove

urbanističke parcele objekti su planirani na 5 lokacija: 1. Fakultet likovnih umjetnosti, bruto površine 4.950 m2, za oko 140 studenata osnovnih i

postdiplomskih studija

2. Objekat zajedničkih sadržaja, bruto površine 1.250 m2 3. Apartmanski objekat za smještaj profesora i gostiju, bruto površine 1.770 m2

4. Fakultet muzičkih umjetnosti, bruto površine 5.190 m2, za oko 160 studenata osnovnih i postdiplomskih studija

5. Fakultet dramskih umjetnosti, bruto površine 3.450 m2, za oko 100 studenata osnovnih i postdiplomskih studija

Ukupan planirani broj studenata je 400, a ukupan planirani broj zaposlenih je oko 120.

Planskim rješenjem je predviđena izgradnja pristupne saobraćajnice (produžetak ulice Peka Pavlovića) i parking

Page 69: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

69

prostora, izgradnja nove mreže instalacija, javnih površina za okupljanje studenata i građana, kao i pješačkih i zelenih površina za šetnju i rekreaciju studenata.

Očekivani rezultati:

Izgrađen Univerzitetski kompleks fakulteta umjetnosti čime su se unaprijedili uslovi za rad profesora i studenata.

Ciljne grupe: Studenti, profesori i umjetnici.

Indikatori: Projektna dokumentacija

Odluka o odabiru izvođača radova

Izgrađena površina Fakulteta likovnih umjetnosti

Izgrađena površina objekta zajedničkih sadržaja

Izgrađena površina apartmanskih objekata za smještaj profesora i gostiju

Izgrađena površina fakulteta muzičkih umjetnosti

Izgrađena površina Fakultet dramskih umjetnosti

Potencijalni partneri: Vlada Crne Gore, Ministarstvo prosvjete i sporta, Direkcija javnih radova, Vlada Republike Turske

Rizici:

Nedostatak finansijskih sredstava, neuspješan odabir izvođača, nepovoljni vremenski uslovi.

Monitoring i evaluacija

Direkcija za javne radove, Ministarstvo prosvjete i sporta i Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu

životne sredine vršiće monitoring i evalaciju projekta.

Period implementacije 2012 – 2016. Godina

Budžet: cca 20.000.000,00 EUR

Struktura finansiranja projekta: Vlada Republike Turske 25%, 75% Vlada Crne Gore i drugi donatori

Page 70: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

70

Projekat 23: Uređenje školskog dvorišta JU OŠ „Lovćenski partizanski odred" i parking prostora sa

istočne strane zgrade

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Formiranje projektnog tima (predstavnika škole, koordinatora i stručnih saradnika)

Analiza situacije i određivanje konkretnih aktivnosti

Izrada projektne dokumentacije

Izbor izvođača radova

Uređenje dvorišta

Monitoring

Opis projekta:

Školsko dvorište JU „Lovćenski partizanski odred" je neograđeno, sa nekvalitetanim pločnikom i loše riješenim

odvodom atmosferskih voda i neuređenim parking prostorom. U cilju rješavanja ovog problema projektom će

se: uraditi atmosferski odvod ispred stepeništa, pokriti odgovarajućom rešetkom i povezati sa već postojećom

kanalizacijom; popraviti oštećene kamene površine; postaviti korpe za otpatke i klupe; urediti zelene površine;

ugraditi odgovarajuća elekrična mehanizacija i rotaciona svjetlosna signalizacija klizne kapije (daljinsko

upravljanje sa mjesta dežurstva). Takođe, projektom je predviđeno rješavanja praking prostora odnosno u planu

je oivičavanje metalnim stubićima parking prostor od dvorišnog dijela i izgradnja parkinga sa istočne strane

škole, čime će se rasteriti glavni prilaz školi.

Očekivani rezultati:

Uređeno školsko dvorište i izgrađen parking prostor.

Ciljne grupe:

Učenici i nastavnici škole

Indikatori:

Broj postavljenih korpi za otpatke i klupa

Postavljena metalna kapija sa električnim mehanizmom upravljanja

Broj popravljenih kamenih površina

Broj parking mjesta

Potencijalni partneri:

Direkcija javnih radova

Privatni investitori

Rizici:

Nedostatak finansijskih sredstava.

Monitoring i evaluacija

Radna grupa sastavljena od predstavnika organa lokalne samouprave i uprave škole vršiće nadzor nad

realizacijom projekta.

Period implementacije

3-6 mjeseci u toku realizacije Strateškog plana razvoja.

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura

finansiranja.

Page 71: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

71

Projekat 24 : Izgradnja zgrade za javna preduzeća i institucije

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Definisanje lokacije Izrada projektne dokumentacije (Idejno i Glavno rješenje, itd.)

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova/ Izgradnja objekta Prijem radova Monitoring

Opis projekta:

Uzimaći u obzir trenutne kancelarijske kapacitete u kojima su smještena javna preduzeća, nameće se potreba za

izgradnjom zgrade u kojoj bi bila smještena javna preduzeća i eventualno dio lokalne samouprave. Ovim

projektom će se unaprijediti rad javnih preduzeća i saradnja istih sa drugim institucijama i građanima, imajući u

vidu da će se izgradnjom pomenute zgrade omogućiti strankama da na jednom mjestu sve aktivnosti koje se tiču

javnih preduzeća odrade.

Očekivani rezultati:

Povećan i značajno poboljšan kancelarijski kapacitet.

Ciljne grupe:

Javna preduzeća i lokalna samouprava

Stanovništvo

Indikatori:

Površina izgrađenih kapaciteta

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore

Javna preduzeća

Drugi donatori

Rizici:

Ograničena finansijska sredstva

Monitoring i evaluacija

Predstavnici lokalne samouprave i javnih preduzeća sa Cetinja vršiće monitoring i evaluaciju

Period implementacije

2013- 2016

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura

finansiranja

Page 72: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

72

Projekat 25: Izgradnja i osnivanje Dnevnog centra za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Prijestonici Cetinje

Prioritet 1:

Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjera 1.3: Poboljšanje i unaprjeđenje sojalnih usluga

Aktivnosti:

Izrada potrebne projektno-tehničke dokumentacije

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova (građevinskih radova i zanatskih radova, nabavka i ugradnja hidrauličnog lifta, raščišćavanje gradilišta od otpada, popravka instalacija itd.) Promocija projekta u medijima Evaluacija i monitoring

Opis projekta:

U Cetinju prema podacima Centra za socijalni rad iz prvog kvartala 2011. godine, nadoknadu za njegu i pomoć

drugog lica prima 259 lica, a ličnu invalidninu njih 69. Prema podacima nevladinih organizacija registrovano je 145 djece i mladih sa smetnjama u razvoju, a više od 50-oro djece i mladih ima potrebu za dnevnim centrom. Pritom, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procijenjeno je da na svim naseljenim teritorijama

10% stanovništva čine invalidna lica.

U oktobru 2010. godine, potpisan je Memorandum o razumijevanju između Ministarstva rada i socijalnog staranja, JU Centar za socijalni rad za opštine Podgorica, Cetinje, Danilovgrad i Kolašin i Prijestonice Cetinje.

Cilj potpisivanja Memoranduma je promovisanje većeg stepena ostvarenja prava djece i omladine sa smetnjama

u razvoju, njihova socijalizacija i integracija u zajednicu na principima jednakih mogućnosti i pripreme za

inkluzivno obrazovanje. Prijestonica kao jedna od ugovorenih strana se obavezala da preduzme i ispuni sledeće obaveze:

obezbijedi potrebne dozvole i saglasnosti neophodne za funkcionisanje javne ustanove;

da bude osnivač javne ustanove Dnevnog centra u skladu sa zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti („Sl. list RCG“ broj 78/05);

učestvuje u radu radne grupe;

učestvuje i u drugim aktivnostima u vezi izgradnje i funkcionisanja Dnevnog centra, u skladu sa

posebnim aktima shodno članu 1, stav e) ovog Memoranduma.

Od obaveza predočenih Memorandumom Prijestonica je obezbijedila potrebne dozvole i saglasnosti neophodne

za izgradnju Devnog centra (pribaljeni su urbanističko-tehnički uslovi (UTU), dobijena je katastar instalacija na parcele broj: 602/2, 602/11, 601/2 i 601/3, kao i saglasnosti za izdavanje gradjevinskih dozvola itd).

Prilikom stvaranja idejne koncepcije dnevnog centra, konsultovane su organizacije iz NVO sektora, čime je i

predvidjena izgradnja i dodatnog objekta pri centru, koji bi nevladine organizacije koristile za upriličenje

sastanaka, rada kao i drugih angažmana, shodno njihovoj potrebi. Do sada je urađen kompletan idejni projekat i revizija projektne dokumentacije, tj. revizioni nalaz Glavnog projekta rekonstrukcije, dogradnje i nadgradnje

postojećih objekata u funkciji organizovanja Dnevnog centra. Takođe, Skupština prijestonice Cetinje usvojila je

Odluku o osnivanju JU Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju u Prijestonici

Cetinje. Finansije za izgradnju i osnivanje Centra biće obezbijeđene iz više izvora: iz budžeta Prijestonice,

budžeta Crne Gore, kapitalnog budžeta, te od strane Ministarstva rada i socijalnog staranja. Izgradnja Dnevnog centara ima za cilj poboljšanje stanja djeca i omladina sa smetnjama u razvoju i da im se

omogući da: budu tretirana dostojanstveno i sa poštovanjem; da se postigne maksimum izvodljivog razvoja i

nezavisnosti; da se ponudi odgovarajuća fizička i medicinska njega, rehabilitacija, dnevne usluge; da žive u

sredini koja im najviše odgovara u skladu sa sopstvenim izborom kao i da žive što je moguće nezavisnije i da

učestvuju u normalnom životu u okviru njihove zajednice. Izgradnjom, kao i sa početkom rada Dnevni centar

Page 73: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

73

za djecu i omladinu sa teškoćama u razvoju će ući u zvanični sistem socijalne zaštite u kome će biti primijenjeni

novi standardi koji se baziraju na partnerstvu svih učesnika u procesu , što će uticati na poboljšanje položaja u

društvu djece i omladine sa teškoćama u razvoju.

Očekivani rezultati:

Izgrađen i fukcionalan Dnevni centar za djecu i omladinu sa smetnjama i teškoćama u razvoju. Decentralizacija i deinstitucionalizacija socijalnih servisa.

Razvoj partnerstva između Udruženja koja se bave OSI populacijom, lokalne zajednice i Centra za socijalni rad.

Ciljne grupe: Direktni korisnici dnevnog centra su djeca i omladina sa teškim i kombinovanim smetnjama u razvoju starosti

od 7-18 godina, djeca i omladina sa svim oblicima teškoća u razvoju, koja njesu obuhvaćena ni jednim vidom

obrazovanja, koja se ne mogu osposobiti za samostalan život i rad. Takođe, Dnevni centar će koristiti djeca sa

težim smetnjama mlađa od 7 godina ( iako oni nisu prioritetni korisnici, jer prvenstveno treba da imaju

mogućnost pohađanja vrtića) i djeca sa lakšim intelektualnim, motoričkim, senzornim ili kombinovanim smetnjama u fazi pripreme za inkluzivno obrazovanje.

Indirektni korisnici dnevnog centra su: porodice djece i omladine sa smetnjama i poteškoćama u razvoju; profesionalci na polju obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, donosioci odluka na lokalnom nivou; volonteri i lokalna zajednica .

Indikatori: Kvalitativni indikatori:

Prikupljanje mišljenja: članova lokalne zajednice o efektima projekta (metoda upitnika), predstavnika lokalne

samouprave, CSR, bolnice, škola i vrtića (metoda intervjua), roditelja djece sa teškoćama u razvoju (fokus

grupe), djece i omladine sa teškoćama u razvoju o efektima projekta – (metoda intervjua), angažovanih

stručnjaka i roditelja - interna evaluacija, na osnovu individualnih kartona za svako dijete. Kvantitativni indikatori:

Indikatori izgradnje dnevnog centra su: projektno-tehnička dokumentacija, odluka o odabiru izvođača radova,

površina izgrađenog objekta, broj i vrsta nabavljene opreme za rad Centra.

Po izgradnji i početku sa radom Dnevnog centra, kvantitativni pokazatelji će se ogledati kroz: broj prisutne

djece na individualnim tretmanima i u grupnim aktivnostima u socijalnom servisu, broj djece sa i bez teškoća u razvoju na kreativnim radionicama, broj edukovanih roditelja, broj objavljenih priloga u medijima.

Potencijalni partneri: Ministarstvo rada i socijalnog staranja NVO/OSI Mediji Donatori

Rizici:

Nemogućnost finansiranja navedenog projekta.

Monitoring i evaluacija

Evaluacija i monitoring predvidja praćenje i sumiranje rezultata uspješnosti projekta kroz dinamiku izgradnje

centra, kao i analizu kvalitativnih i kvantitativnih pokazatelja. Predviđeno je i pravljenje narativnog i finasijskog izvještaja u cilju izvještavanja i planiranja programskih aktivnosti za naredni period.

Period implementacije 24-36 mjeseci u toku realizacije Strateškog plana razvoja.

Budžet: Iznos vrijednosti projekta: 83.000,00 EUR

Struktura finansiranja projekta -Prijestonica 10% -Ministarstvo rada i socijalnog staranja 30%

-Kapitalni budžet CG-40% -Donatori 20%

Page 74: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

74

Projekat 26: Rekonstrukcija stare Dječje bolnice

Prioritet 1: Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga- istorijskih potencijala na održivi način

Mjera 1.2: Unapređenje i razvoj komunalne, javne i saobraćajne infrastrukture

Aktivnosti:

Raspisivanje tendera za izbor izvođača

Izvođenje radova/ Izgradnja objekta Prijem radova Monitoring

Opis projekta:

Projektom rekonstrukcije stare dječje bolnice, čija je projektna dokumentacija kompletirana, predviđeno je da u

prizemlju, pored Urgentnog prijema, bude i RTG, ultrazvučna i endoskopska dijagnostika. Na prvom spratu bile

bi smještene odjeljenske ambulante, koje su danas rasute na svim nivoima objekta Doma zdravlja – pedijatrija,

oftalmologija, ORL, internistička služba, ginekologija i opšta hirurgija. Na dograđenom spratu, pored prostorija

Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, postojala bi dva apartmana koja su potrebna za smještaj saradnika

iz drugih gradova, koji povremeno rade u JZU Opšta bolnica "Danilo I" Cetinje. Preostali prostor na tom spratu

bio bi opredijeljen nakon konačnog definisanja svih sadržaja bolnice. Potrebno je napomenuti i da će ovaj

objekat dobiti adekvatno regulisan pristupni saobraćaj: lift, agregat, kao i nadzemni tunel, koji bi povezivao

sadašnju Bolnicu sa ovim objektom. Uz sve navedeno, riješilo bi se pitanje kontrolisanog ulaza u objekat i

parking prostor.

Očekivani rezultati:

Obnovljena dječja bolnica (moderna i funkcionalna)

Poboljšan nivo njege za djecu i roditelje

Ciljne grupe:

Lokalno stanovništvo, posebno djeca

Indikatori:

Površina rekonstruisanog objekta

Povećan broj pacijenata – djece

Broj novo zaposlenih (doktora i drugog medicinskog osoblja)

Potencijalni partneri:

Ministarstvo zdravlja

Fond zdravstva

Ministarstvo kulture

Donatori

Rizici:

Ograničena finansijska sredstva

Monitoring i evaluacija

Predstavnici lokalne samouprave i Opšte bolnice “Danilo I” vršili bi monitoring i evaluaciju, uz mogućnost

učestvovanja i predstavnika drugih partnera.

Period implementacije

2013- 2016

Budžet:

Vrijednost projekta: 1.200.000

Struktura finansiranja utvrdiće se naknadno i u saradnji sa potencijalnim partnerima

Page 75: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

75

Projekat 27: Cetinje - Siguran grad

Prioritet 2:Valorizacija i očuvanje kulturno-istorijskih potencijala na održivi načinijskih potencijala na održivi

Mjera 2.1: Zaštita i očuvanje kulturno istorijske baštine

Aktivnosti:

Izbor izvođača radova

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Projektom „Cetinje – Siguran grad“, koji će pokriti grad video nadzorom, Prijestonica želi da popravi i osvježi

imidž grada, prati promet saobraćaja u gradu, poveća bezbjednost svojih građana, privrednika, posjetilaca i

institucija koje se nalaze u našem gradu. Realizacijom ovog projekta Prijestonica će, pored povećanja

bezbjednosti i poboljšanja imidža, stvoriti mogućnost da se preko sajta potencijalni turisti animiraju i stimulišu

da posjete Cetinje. Ovaj projekat, koji nema štetnog uticaja na okolinu, doprinijeo bi poboljšanju turističke

ponude Prijestonice Cetinje, kao i stvorio uslove za uštedu građanima, institucijama i privrednicima koji

trenutno samostalno angažuju obezbjeđenje.

Očekivani rezultati:

Povećana bezbjednosti građana i turista

Smanjene nezakonskih aktivnosti

Doprinos Ispostavi policije pri rješavanju sporova u vidu video zapisa prilikom saobraćajnih nezgoda i drugih

incidenata.

Ciljne grupe:

Građani, posjetioci, privrednici, Ispostava policije Cetinje i drugi pravni subjekti.

Indikatori:

Postavljen video nadzor na teritoriji Prijestonice.

Potencijalni partneri:

Vlada Republike Slovenije kroz Program međunarodne razvojne saradnje između Republike Slovenije i Crne

Gore za 2011 i 2012. godinu

Drugi donatori

Rizici:

Otpor dijela javnog mnjenja, odnosno ljudi koji mogu smatrati da je njihova privatnost narušena.

Monitoring i evaluacija

Realizaciju projekta pratiće predstavnici lokalne samouprave i Ispostave policije Cetinje

Period implementacije

2012

Budžet:

75.000 EUR-a

40% Vlada Republike Slovenije

60% Prijestonica Cetinje i donatori

Page 76: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

76

Projekat 28: Beautiful Cetinje

Prioritet 2: Valorizacija kulturno-istorijskih potencijala na održivi način

Mjera 2.1: Zaštita i očuvanje kulturno-istorijske baštine

Aktivnosti:

Izrada projektno-tehničke dokumentacije

Odabir izvođača radova Rekonstrukcija i adaptacija objekata koji su dio kulturno istorijskog nasljedja uz primjenu mjera energetske efikasnosti. Prekvalifikacija i angazovanje nezaposlenih lica sa zavoda za zapošljavanje.

Napomena: realizacija ovog projekta planirana je fazno, stim u vezi gore navedene aktivnosti su predviđene za

svaki objekat koji će se rekostruisati.

Opis projekta:

Projektom „Beautiful Cetinje“ predviđa se rekonstrukcija objekata u Istorijskom jezgru Cetinja uz primjenu

mjera energetske efikasnosti. Imajući u vidu istorijsku i kulturnu dimenziju Cetinja, rekonstrukcija/sanacija

objekata i njihovo prilagođavanje ambijentalnim uslovima Prijestonice, dodatno će afirmisati Cetinje kao

kulturni centar Crne Gore, ali i regiona. Na ovaj način, Prijestonica Cetinje će doprinijeti i unaprijeđenju životne

sredine njenih građana, omogućiti otvaranje novih radnih mjesta kao i poboljšati turističku ponudu grada.

Prvom fazom projekta biće obuhvaćene zgrade bivših poslanstava, institucija kulture, zgrada stare Bolnice

Danilo I, kao i drugi objekti od značaja za Prijestonicu Cetinje i njen imidž. Ovim projektom, takođe, je

obuhvaćeno renoviranje i ostalih, privatnih objekata i stambenih zgrada koji se nalaze u istorijskom jezgru grada.

Očekivani rezultati:

Imajući u vidu da je u februaru 2012. godine završen tender za izbor najpovoljnijeg ponudjača za rekonstrukciju

bivšeg Britanskog poslanstva, u kojem je danas smještena Muzička akademija, plan je da se svi potrebni radovi na sanaciji ovog objekta završe do 3 kvartala 2012. godine. Potrebno je napomenuti da realizacijom ovog

projekta prema procjeni ovlašćenih auditora rezultiraće godišnjim uštedama od 11,379.00 EUR-a. Na taj način

će za potpuni povraćaj sredstava uloženih u rekonstrukciju Muzičke akademije biti potreban vremenski period

od 7 godina. Takođe, važno je napomenuti da će se uz uštede na finansijskom i energetskom planu,

rekonstrukcija poslanstva Velike Britanije imati uticaja i na zaštitu životne sredine, gdje će smanjenje emisije ugljen-dioksida na godišnjem nivou iznositi 36 tona.

Nakon realizacije projekta sanacije bivšeg poslanstva Velike Britanije, nastaviće se sa rekonstrukcijom i adaptacijom bivšeg Ruskog poslanstva kao i stare Bolnice Danilo I, što predstavlja prvu fazu projekta.

Ciljne grupe:

Prijestonica Cetinje i njeni građani, posebno teže zapošljiva lica sa Zavoda za zapošljavanje Korisnici i vlasnici objekata u istorijskom jezgru

Mala i srednja preduzeća koja se bave poslovima rekonstrukcije i adaptacije

Indikatori:

Realizacija projekta Beautiful Cetinje pratiće se na osnovu završenih radova na objektima, koje su UNDP i

Prijestonica Cetinje odredili kao prioritet u navedenoj godini. Indikatori koji će se pratiti su sledeći:

- Procenat smanjenja potrošnje električne energije i emisije CO2 po m2 rekonstruisanog objekta

- Broj objekata i javnih prostora koji će biti rekonstruisani.

Potencijalni partneri:

UNDP, Vlada CG (posebno Ministarstvo kulture, Ministarstvo ekonomije, Ministarstvo održivog razvoja i turizma), Ambasade u Crnoj Gori.

Rizici:

Ograničena finansijska sredstva. Odlaganje završetka projekta zbog vremenskih neprilika.

Monitoring i evaluacija

Formirani Menadžement tim sastavljen od predstavnika lokalne samouprave i UNDP-a, koji će vršiti nadzor nad realizacijom projekta

Page 77: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

77

Period implementacije 2012- 2016

Budžet: 4.5 miliona EUR-a

Prijestonica Cetinje, UNDP, Ministarstvo kulture, Ministarstvo ekonomije, Ambasade i druge institucije (%)

Projekat 29: Rekonstrukcija tvrđave na Žabljaku Crnojevića i pristupnog puta

Prioritet 2: Valorizacija kulturno- istorijskih potencijala na održivi način

Mjera 2.1: Zaštita i očuvanje kulturno-istorijske baštine

Aktivnosti:

Izrada glavnog projekta rekonstrukcije puta i tvrđave na Žabljaku Crnojevića

Odabir izvođača radova

Izvođenje radova na rekonstrukciji puta i tvrđave na Žabljaku Crnojevića Monitoring

Opis projekta:

Žabljak Crnojevića zauzima jedno od značajnijih mjesta u crnogorskoj istoriji. Izvjesno je da su u njemu

stolovali Crnojevići, otuda je poznat kao „Žabljak Crnojevića.“ Zna se da je bio prestonica Stefana Crnojevića, a

potom i Ivana Crnojevića, koji u njemu stoluje od 1466. do 1478. godine. Projekat rekonstrukcije ovog mjesta

predstavlja obavezu očuvanja kulturno-istorijskog nasleđa i slavne istorije Crne Gore. Projekat bi

podrazumijevao rekonstrukciju pristupnog puta do tvrđave, kao i samu tvrđavu. Takođe, planirano je i osvjetljavanje bedema tvrdjave.

Očekivani rezultati:

Rekonstruisan pristupni put do tvrđave i sama tvrđava

Povećanje atraktivnosti Žabljaka Crnojevića kao turističke atrakcije

Oživljavanje ovog usamljenog kraja

Ciljne grupe:

Građani Žabljaka crnojevića Turisti i posjetioci

Indikatori:

Odluka o odabiru izvođača

Dužina rekonstruisanog puta

Povećan broj posjetilaca i turista

Potencijalni partneri: Turska agencija za medjunarodnu saradnju, Donatori, Ministarstvo kulture Nacionalni park Skadarsko jezero

Rizici: Imovinsko pravni odnosi na putu prema tvrdjavi.

Monitoring i evaluacija

U cilju monitoringa i evalacije projekta biće formiran tim sastavljen od partnera u projektu.

Period implementacije 2012 – 2013. godine

Budžet: cca 300.000 eura

potencijalni finansijer – Turska agencija za medjunarodnu saradnju TIKA

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura

Page 78: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

78

finansiranja

Projekat 30: Rekonstrukcija hotela „Lokanda“

Prioritet 2: Valorizacija kulturno-istorijskih potencijala na održivi način

Mjera 2.1: Zaštita i očuvanje kulturno-istorijske baštine

Aktivnosti:

Izrada tehničke/projekte dokumentacije

Odabir izvođača radova

Izvođenje radova/Rekonstrukcija hotela Prijem radova Monitoring

Opis projekta:

Godine 1864, u vrijeme kada je vladalo veliko interesovanje za obilazak Cetinja, koje postojećim ugostiteljskim kapacitetima (hanovima) nije moglo zadovojiti potrebe, javila se neophodnost za izgradnjom prvog javnog objekta – hotela nazvanog “Lokanda”.

Na inicijativu predsjednika crnogorskog Senata Mirka Petrovića, oca knjaza Nikole, “Lokanda” je sagrađena

prvim akcionarskim kapitalom u Crnoj Gori. U hotel su dolazile mnoge poznate domaće i inostrane ličnosti.

Izuzetno ljubazno osoblje se brojnim gostima obraćalo na šest jezika (francuskom, njemačkom, engleskom,

italijanskom, ruskom i grčkom). Svojim sadržajima, “Lokanda” je predstavljala centar cetinjskog društvenog

života, a svojom arhitekturom značajnu komponentu gradskih vizura. U Lokandi je u prvoj deceniji XX vijeka bilo smješteno diplomatsko predstavništvo S.A.D.

Hotel “Lokanda” srušen je nakon zemljotresa zbog oštećenja čiji je obim onemugućavao sanaciju i revitalizaciju.

Kako je objekat i dalje imao status zaštićenog spomenika kulture, rušenje je bilo uslovljeno rekonstrukcijom u

skladu sa važećim konzervatorskim principima. Ovaj pristup je bio sadržan u svim relevantnim planskim i finansijskim projektima iz perioda obnove nakon zemljotresa. Rekonstrukcija ovog objekta bi Istorijskom jezgru Cetinja, nesumnjivo, dala izuzetan doprinos na njegovom putu ka kandidaturi za UNESCO listu kulturne baštine.

Potrebno je napomenuti da je Prijestonica Cetinje već otpočela razgovore po pitanju rješavanja imovinsko-

pravnih odnosa za ovaj projekat., kao i da će u narednom periodu definisati namjena buduće “Lokande”.

Očekivani rezultati:

Rekonstruisan hotel “Lokanda” obogatiće kulturno-turističku ponudu Prijestonice.

Ciljne grupe: Turisti Lokalno stanovništvo

Indikatori: Površina rekonstrusanog objekta

Broj turističkih posjetilaca Broj zaposlenih

Potencijalni partneri: Vlada Crne Gore, Ministarstvo kulture, Direkcija javnih radova, Strateški partner

Rizici: Nedostatak finansijskih sredstava Rješavanje imovinsko-pravnih odnosa

Monitoring i evaluacija

U cilju monitoringa i evalacije projekta biće formiran tim sastavljen od partnera u projektu.

Page 79: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

79

Period implementacije 2013 – 2016. godina

Budžet: NAPOMENA: Vrijednost projekta zavisi od kategorizacije

Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura finansiranja

Projekat 31: Međunarodna kulturno-privredna saradnja - „Cetinje i gradovi pobratimi“

Prioritet 2: Valorizacija kulturno-istorijskih potencijala na održivi način

Mjera 2.2: Promocija kulturno-istorijske baštine

Aktivnosti: - Prezentacija ideje potencijalnim partnerima/gradovima pobratimima

- Kreiranje sadržaja programa manifestacije - Promocija manifestacije - Organizovanje manifestacije ’Susreti gradova pobratima’ - Monitoring

Opis projekta:

Ideja ustanovljavanja manifestacije pod nazivom „Susreti gradova pobratima“ bazirana je na činjenici da je

Cetinje pobratim sa većim brojem gradova iz različitih evropskih zemalja: Italije, Turske, Bugarske, Srbije, itd.U okviru manifestacije, gradovi bi se predstavili sa aktuelnom filmskom produkcijom, pozorišnim predstavama,

primijenjenom umjetnošću, likovnim izložbama, folklornim grupama, modernim baletom, pjevačima, muzičkim orkestrima, tradicionalnim prehrambenim proizvodima.

Koncept razvoja lokalne samouprave podrazumeva uspostavljanje što čvršćih veza između srodnih sredina,

razvoj iskustava, pozitivne prakse i saradnju u svim oblastima društvenog života kako bi se prevazilazile razlike u

privredi i kulturi. Ova manifestacija mogla bi da posluži kao povod za organizovanje i privrednih susreta

gradova pobratima sa ciljem jačanja privredne saradnje („Susreti cetinjskih i privrednika gradova pobratima“).

Očekivani rezultati:

Promovisana saradnja gradova održavanjem manifestacije „Susreti gradova pobratima“ .

Ciljne grupe: Turisti Lokalno stanovništvo

Indikatori: Broj potpisanih Povelja o bratimljenju Kreiran program manifestacije Broj posjetilaca manifestacije ’Susreti gradova pobratima’

Potencijalni partneri: Privrednici Cetinja

Turistička organizacija Prijestonice Cetinje

Rizici: Nedovoljan broj zainteresovanih gradova pobratima.

Nemogućnost obezbjeđivanja finansijskih sredstava

Monitoring i evaluacija

Radna grupa za praćenje realizacije projekta biće formirana od strane Lokalne samouprave koja će odrediti

osobe zadužene za izvještavanje o napretku, aktivnostima, itd.

Period implementacije 12-24 mjeseca u toku realizacije Strateškog plana razvoja

Budžet: Prijestonica 40%

TOPC 35%

Page 80: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

80

Donatori, partneri 25 %

Projekat 32: Projekat Cetinje Card

Prioritet 2: Valorizacija kulturno- istorijskih potencijala na održivi način

Mjera 2.2: Promocija kulturno-istorijske baštine

Aktivnosti:

Objedinjavanje turističke ponude Prijestonice Cetinje kroz uvođenje jedinstvenog sistema elektronskih ulaznica,

umrežavanje sa kulturnim centrima iz zemlje i regiona (Kotor, Dubrovnik) i

kreiranje zajedničkog turističkog proizvoda u saradnji sa Nacionalnim parkovima Lovcen i Skadarsko jezero, Ministartsvom kulture, Narodnim muzejom Crne Gore i dr.

Opis projekta:

Prijestonica Cetinje nema kvalitetno objedinjenu turističku ponudu koja se odnosi na kulturno i istorijsko

nasleđe. U tom smislu, projekat „Cetinje card“ podrazumijeva objedinjavanje turističke ponude Prijestonice i

lakši pristup njegovom istorijskom i kulturnom nasleđu. Takodje, ovaj projekat podrazumijeva i saradnju sa gradovima iz zemlje i regiona koji takodje primjenjuju sistem elektronskih ulaznica, kako bi se napravila jedna komplementarna i konkurentna ponuda regiona.

Očekivani rezultati:

Objedinjena turistička ponuda Cetinja, kroz uspostavljen sistem elektronskih ulaznica i umrežena sa kulturnim

centrima u regionu. Realizacijom projekta doprinijeće se povećanju broja posjeta istorijskom i kulturnom

nasledju Crne Gore smještenom na Cetinju i povećanju broja turista na Cetinju.

Ciljne grupe: Turisti

Indikatori:

Povećan broj posjeta istorijskom i kulturnom nasleđu Crne Gore

Povećan broj turista

Potencijalni partneri: Ministarstvo kulture Nacionalni parkovi CG

Turistička organizacije Prijestonice Cetinje Grad Dubrovnik i opština Kotor

Rizici: Nezainteresovanost gradova za saradnju.

Monitoring i evaluacija

U cilju monitoringa i evalacije projekta biće formiran tim sastavljen od partnera u projektu.

Period implementacije 2013-2014

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade tehničke dokumentacije i dobijanja ponuda utvrdiće se tačna vrijednost investicije

Page 81: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

81

Page 82: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

82

Projekat 33: Projekat turističke signalizacije u istorijskog jezgru Cetinja

Prioritet 3: Unapređenje i razvoj turizma

Mjera 3.1: Izgradnja i održavanje turističke infrastrukture

Aktivnosti:

Skeniranje potreba za turističkom signalizacijom u istorijskom jezgru Cetinja

Izrada vizuelnog identiteta turističke signalizacije

Nabavka i montaža turističke signalizacije Monitoring

Opis projekta:

Turistička signalizacija na teritoriji Prijestonice je trenutno na nezavidnom nivou. Tačnije, Cetinje praktično i

nema turističku signalizaciju što često dovodi do nedostatka informacija za turiste, odnosno do njihovog lošeg

snalaženja u prostoru. Ovim projektom želi se izraditi vizuelni identitet turističke signalizacije, te ista postaviti na

predviđenim lokacijama širom grada. Cilj projekta je poboljšanje informisanosti posjetilaca i turista Prijestonice

o lokacijama značajnih objekata u istorijskom jezgru grada. Projekat predstavlja dobru osnovu za proces

izgradnje brenda grada u budućem periodu, što je svakako i dugoročni cilj Prijestonice.

Očekivani rezultati:

Postavljena turistička signalizacija u istorijskom jezgru grada.

Ciljne grupe:

Građani Prijestonice Turisti i posjetioci

Indikatori: Vizuelni identitet signalizacije Broj i lokacija postavljenje signalizacije

Potencijalni partneri:

Turistička organizacija Cetinja

Rizici: Neadekvatan vizuelni identitet signalizacije

Nemogućnost postavljanja signalizacije usled zabrane zbog konzervatorskih uslova

Monitoring i evaluacija

Tim sastavljen od predstavnika lokalne samouprave i turističke organizacije Cetinje biće zadužen za monitoring i evaluaciju projekta.

Period implementacije 2013 - 2014. godine

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura finansiranja

Page 83: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

83

Projekat 34: Izgradnja žičare Kotor-Lovćen-Cetinje

Prioritet 3: Unaprijeđenje i razvoj turizmarno- istorijskih potencijala na održivi način

Mjera 3.2: JPP u funkciji kreiranja jedinstvene turističke ponude

Aktivnosti:

Izrada prostornog plana posebne namjene za nacionalni park „Lovćen“ je u toku

Izrada elaborata o privatno – javnom partnerstvu je u izradi

Izrada elaborata o eksproprijaciji je u izradi

Izrada elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu je završen

Izrada Idejnog i Glavnog projekta „Izgradnje žičare Kotor-Lovćen-Cetinje“

Raspisivanje međunarodnog tendera za odabir privatno javnog partnera

Radovi na izgradnji žičare Kotor-Lovćen-Cetinje

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Projekat izgradnje Žičare predstavlja šansu za povezivanje Cetinja sa Bokom Kotorskom, Nacionalnim parkom

Lovćen i Njegoševim mauzolejom, na jedan savremen i turistički bogat, ali istovremeno jako atraktivan način. U

pogledu turizma, Žičara ne samo da će predstavljati centralni projekat za područje Cetinja i Bokokotorskog

zaliva, već i za državu Crnu Goru. Ovo je jedinstvena turistička ponuda za domaće i strane goste, najduža i

najveća žičara na Jadranu, sa nevjerovatnim pogledom na zaleđe crnogorske obale.

Očekivani rezultati:

Žičaru koja povezuje dva grada.

Bolja pristupačnost kulturnoj baštini i Nacionalnom parku

Bolja turistička ponuda i veći broj turista

Ciljne grupe:

Strani i domaći turisti, sa posebnim osvrtom na turiste koji dolaze kruzerima u Boku kotorsku.

Indikatori:

Izgrađena žičara

Broj domaćih i stranih turista u Prijestonici Cetinje i Nacionalnom parku ”Lovćen” trenutno i nakon realizacije.

Potencijalni partneri:

Ministarstvo turizma

Privatni partner

Rizici:

Nedostatak finansijskih sredstava

Monitoring i evaluacija

Formirani Nacionalni tim za realizaciju projekta Izgradnje Žičare Kotor-Lovćen-Cetinje

Period implementacije

2012- 2014

Budžet:

40 miliona EUR-a

90% Privatni partner, Vlada Crne Gore 10%

Page 84: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

84

Projekat 35: Izgradnja eko naselja „Više palaca“ u Rijeci Crnojevića

Prioritet 3: Unapređenje i razvoj turizma

Mjera 3.3: Podsticanje razvoja novih vidova turizma

Aktivnosti:

Pronalaženje strateškog partnera

Izrada tehničke/projektne dokumentacije Izgradnja eko naselja kroz privatno-javno partnerstvo Promocija eko naselja Monitoring

Opis projekta:

Prostor od 3,24 ha na platou od 50 do 70 m.n.v. koji se nalazi između industrijske zone fabrike za preradu ribe i

istorijskog jezgra Rijeke Crnojevića. Navedeni prostor je organizovan u vidu 31 urbanističke parcele, površine

od 88 do 426 m2 i bruto građevinskih površina objekata od 88 do 296 m2. Objekti su spratnosti prizemlje,

prizemlje i potkrovlje, prizemlje i sprat, sa baštama i predbaštama sa kojih se pruža jedinstvena vizura prema

skadarskom basenu i starom riječkom gradu. Pozicionirani su u pravcu sjever-jug, upravno na izohipse, kako bi

se prenijela arhitektura najvrijednijih naselja skadarskog basena. Cilj projekta je povećanje turističke ponude

Prijestonice i broja turističkih posjetilaca Prijestonici i Rijeci Crnojevića.

Očekivani rezultati:

Izgrađeno i fukcionalno eko naselje „Više palaca“.

Ciljne grupe: Turisti

Indikatori: Ugovor o privatnom-javnom partnerstvu

Sadržaj i ponuda eko naselja

Broj turističkih posjetilaca Prijestonici i Rijeci Crnojevića prije i nakon izgradnje eko naselja

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore, Ministarstvo održivog razvoja i turizma, Direkcija javnih radova, Strateški partner

Rizici: Globalna ekonomska kriza, nedostatak „prihvatljivih“ strateških partnera.

Monitoring i evaluacija

Monitoring i evalacija projekta će se vršiti kroz uspostavljeno privatno-javno partnerstvo.

Period implementacije 2013. – 2016. Godina

Budžet: Strateski partner

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije

Page 85: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

85

Projekat 36: Izmještanje ikone Bogorodice Filermose

Prioritet 3: Unaprijeđenje i razvoj turizma- istorijskih potencijala na održivi način

Mjera 3.3: Podsticanje razvoja novih vidova turizma

Aktivnosti:

Izrada Idejnog i Glavnog projekta „Izmještanje ikone Bogorodice Filermose“

Raspisivanje tendera za odabir izvođača radova

Početak radova

Prijem radova

Promocija projekta

Monitoring

Opis projekta:

Ikona Bogorodice Filermose jedna je od najznačajnih hrišćanskih čudotvornih relikvija, nekadašnja zaštitnica

ostrva Rodosa i zaštitnica Suverenog Vojnog Malteškog Reda. Ikona Bogorodice Filermose, koja je stigla 1941.

godine u Crnu Goru, od 2002. godine je smještena u Plavoj kapeli u zgradi Narodnog muzeja Crne Gore.

Izmještanje ikone Bogorodice u Cetinjsku pećinu predstavlja državni interes. Realizacijom ovog projekta, koji je

od nemjerljivog značaja za Prijestonicu i državu, Crna Gora i Cetinje bi dobili svoje hodočašće i jedno od

najznačajnijih hrišćanskih svetilišta.

Očekivani rezultati:

Izmještena ikona Bogorodice Filermose u Cetinjsku pećinu i povećan broj turista.

Ciljne grupe:

Turisti, posebno vjernici

Indikatori:

Lokacija u kojoj je izmještena ikona Bogorodice Filermose

Broj domaćih i inostranih gostiju trenutno i nakon realizacije projekta

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore

Malteški red (Suvereni Malteški vojnički red)

Drugi donatori

Rizici:

Rizici su finansijske prirode. Osim toga, postoji mogućnost negodovanja jednog dijela javnog mnjenja.

Monitoring i evaluacija

Osnivanje radne grupe za praćenje projekta, koja će vršiti nadzor nad njegovom realizacijom i izvještavati

partnere u projektu

Period implementacije

2012- 2014

Budžet:

9 miliona EUR-a

Vlada Crne Gore i drugi donatori

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura

finansiranja

Page 86: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

86

Projekat 37: Revitalizacija jednog od 14 mlinova u selu Poseljani (turistička valorizacija)

Prioritet 3 Unapređenje i razvoj turizma

Mjera 3.3. Podsticanje i razvoj novih vidova turizma

Aktivnosti:

Revitalizacija i opremanje jednog od 14 mlinova

1. Ohrabrivanje i podizanje nivoa svijesti lokalnih stanovnika (vlasnici starih mlinova i kuća u Poseljanima) u cilju

eventualne valorizacije jednog od mlinova i stambenog prostora

2. Restauracija mlina – konzervacija i nabavka enterijera

3. Restauracija i nabavka eksponata koji oslikavaju tradiciju Poseljana

4. Izrada panoa na kojima će biti prezentovani tekstovi, sa pratećim fotografijama, koji oslikavaju tradiciju življenja

na Skadarskom jezeru.

5. U stambenom dijelu mlina osmisliti izgled suvenirnice u kojoj će se prodavati lokalni proizvodi

6. Izrada drvenog pristana

Ohrabrivanje stanovnika okolnih sela da ponude svoje domaće proizvode posjetiocima

1. Stanovnici zaleđa Skadarskog jezera su poznati po proizvodnji domaćih, autentičnih proizvoda, kao što su med,

vino, rakija, sušena ukljeva, suvi krap, suve smokve, čajevi, domaći džemovi, koziji sir i sl.

2. Ohrabriti lokalne stanovnike da uzmu aktivno učešće u prezentacijama Poseljana (npr. prezentacija istorije i

kulturePoseljana, prezentovanje rada mlina i starog načina življenja i sl.)

Organizovanje turističkih posjeta

1. Razgovarati sa preduzetnicima koji se bave organizovanim prevozom turista na Jezeru u cilju uključivanja

Poseljana u njihove turističke obilaske brodićima.

2. Mogućnost organizovanja likovnih i fotografskih kolonija

3. Organizovanje edukativnih radionica za djecu

4. Pilot mini aranžman (gastronomija, smještaj i sl.)

5. Sprovođenje promotivnih aktivnosti (promocija na web site nacionalnih parkova Crne Gore, NP Skadarsko

jezero i web site Prijestonice Cetinje, izrada brošura, lifleta i sl., organizovanje promotivnih posjeta)

Monitoring

Opis projekta:

Poseljani su staro, gotovo napušteno naselje na jugozapadnoj obali Skadarskog jezera. Naselje je udaljeno oko

9.5 km od Rijeke Crnojevića i oko 15 km od Virpazara. Do sela se može doći vodom, brodićima i kopnom

koristeći stari asfaltni put Virpazar – Rijeka Crnojevića. Smješteni na samoj obali Skadarskog jezera, Poseljani

predstavljaju izuzetan oblik kulturnog nasljeđa, koji se ogleda u tradicionalnom narodnom graditeljstvu. Stari

mlinovi (njih 14) sa kamenim kućama povezani svoltanim mostićima, predstavljaju autentično neimarstvo

područja Skadarskog jezera. Danas, mlinovi su van funkcije, dok u samom naselju živi samo jedno domaćinstvo.

7. Zaštita naselja Poseljani i njegove autentične arhitekture, i revitalizacija i stavljanje u upotrebu jednog od 14

mlinova, predstavljaće nov turistički proizvod regiona, koji će na najbolji način prezentovati tradiciju života na

Skadarskom jezeru.

Projektom je obuhvaćena rekonstrukcija jednog od mlinova i njegovo opremanje, koji bi potecijalnim

posjetiocima nudilo mogućnost da se upoznaju sa autentičnim narodnim neimarstvom i načinima privređivanja,

istovremeno uključivanjem lokalnih zajednica povećalo mogućnost plasiranja autohtonih proizvoda. Dobar

primjer iz regiona je revitalizacija vodenica u mjestu Brzeće na Kopaoniku, gdje posjetioci, osim upoznavanja sa

starim načinom mljevenja žita mogu i kupiti brašno.

Cilj projekta

1. Restauracija i opremanje jednog od 14 mlinova i njegovo stavljanje u upotrebu kao tematskog punkta u kojem bi

posjetioci mogli da se upoznaju sa ovim vidom tradicionalnog privređivanja. Takođe, jedan od ciljeva je i

Page 87: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

87

ohrabrivanje stanovnika okolnih sela da ponude svoje domaće proizvode posjetiocima, te njihovo aktivno

učešće u turističkoj valorizaciji Poseljana

Očekivani rezultati:

Revitalizacijom mlina i kreiranjem turističkog proizvoda povećan je kvalitet ponude seoskog turizma

Ciljne grupe:

Stanovnici sela Poseljani i okolnih sela.

Proizvođači lokalnih proizvoda-autohtono stanovništvo naseljeno u oblastima kojima su izvori prihoda

ribarstvo i poljoprivredna proizvodnja i sporadnična proizvodnja suvenira i autentičnih proizvoda.

Privatni preduzetnici

Posjetioci Nacionalnog parka

Djeca školskog uzrasta

Indikatori:

Kreirana turistička ponuda mlina

Broj domaćih i inostranih gostiju

Broj izlagača autohtonih proizvoda

Broj djece koji su u formi škola u prirodi posjetila selo

Potencijalni partneri:

NTO

LTO Cetinje

Prijestonica Cetinje

NP Skadarsko jezero

Rizici:

1. Nezainteresovanost lokalnog stanovništva da se uključi u projekat

2. Nezainteresovanost lokalnog stanovništva da ponudi lokalne proizvode

Monitoring i evaluacija

Tokom i u fazi završetka projekta, kao i nakon njegove realizacije po uspostavljenim parametrima, sublimiraće

se podaci o benefitima koje projekat donosi tj. broj posjetilaca, prihodi koje su ostvarile lokalne zajednice,

individualni proizvođači, institucije; podaci će biti objavljivani na sajtovima nakon određenih statističkih analiza.

Period implementacije

Nakon odobrenja sredstava za realizaciju Projekta 6 mjeseci.

Budžet:

30.000 EUR

80% donacija

20% JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Kompletna logistika, akcioni plan i angažman Stručne službe Nacionalnog parka Skadarsko jezero

Page 88: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

88

Projekat 38: Valorizacija i aktiviranje Lipske pećine u turističke svrhe

Prioritet 3: Unapredjenje i razvoj turizma

Mjera #3.3: Podsticanje razvoja novih vidova turizma

Aktivnosti:

Formiranje Poslovnog plana upravljanja Lipskom pećinom

Rešavanje imovinskih odnosa u području Lipske pećine Promocija (priprema i izrada promotivnog materijala, internet prezentacija, promocija u medijima) Izbor koncesionara ili zakupca

Adaptacija Lipske pećine

Opis projekta:

Lipska pećina se nalazi u zaseoku Lipa u Dobrskom selu. Nastala je u stjenskoj masi između Cetinjskog polja i

Dobrske uvale. Možemo je svrstati u grupu etažnih speleoloških objekata jer joj je splet kanala veoma razvijen.

Do sada je istražena dužina pećinskih kanala preko 3,5 km. Njena dobra lokacija, tj. blizina Cetinju u glavnom

putu uz predhodne karakteristike prouzrokovale su da još početkom prošlog vijeka neki njeni djelovi budu

uređeni za turističku posjetu. Adaptacijom ova dva objekta navedeni motivi bi bili dopunjeni i predstavljali

važnu kariku u lancu turističke ponude Cetinja. Kako je Lipska pećina trenutno turistički nevalorizovana postoji

mogućnost uključivanja Lipske pećine u turističku ponudu Cetinja, što bi imalo pozitivne efekte na razvoj, ne

samo cetinjskog već i crnogorskog turizma. Ovo bi bio i prvi projekat ove vrste u Crnoj Gori u kojem bi

učestvovali javni i privatni sektor.

Očekivani rezultati:

Valorizovana Lipska pećina i uključena u turističku ponudu Prijestonice.

Ciljne grupe: Lokalno stanovništvo

Domaći i strani turisti

Indikatori: Internet prezentacija, brošure Odluka o odabiru koncesionara/zakupca

Dužina adaptirane Lipske pećine

Broj domaćih i inostranih turista na početku i posle godinu dana

Potencijalni partneri:

Lokalna turistička organizacija Privatni sektor

Rizici: Ne postoji katastar prirodnih dobara.

Seizmički rizici, opasnost od odronjavanja i urušavanja unutar pećine.

Monitoring i evaluacija

Osnivanje radne grupe sastavljene od predstavnika organa lokalne samouprave koji će vršiti nadzor nad

realizacijom projekta, njegovu ocjenu i koja će podnijeti izvještaj organima lokalne samouprave

Period implementacije Navesti rok implementacije projekta 2013 – 2015

Budžet: 1.500.000 EUR

Koncesionar/Zakupac 100%

Page 89: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

89

Projekat 39: Wireless Cetinje

Prioritet 4: Unapređenje uslova za razvoj sektora MSP, zanatske djelatnosti, poljoprivrede i preduzetništvarživi n

Mjera 4.1: Poboljšanje poslovnog ambijenta

Aktivnosti:

Formiranje tima zaduženog za realizaciju projekta

Kompletiranje projektne dokumentacije

Izbor izvođača radova, odnosno dobavljača opreme.

Postavljanje wireless-a

Prijem radova

Monitoring

Opis projekta:

Projektom „Wireless Cetinje“, koji će pokriti grad bežičnom internet mrežom, Prijestonica želi da ponudi

mogućnost svim svojim građanima, posjetiocima, privrednicima i ostalim institucijama besplatan pristup

internetu. Ovaj projekat doprinijeće poboljšanju turističke ponude Prijestonice Cetinje, i obezbijediti određene

uštede svim korisnicima interneta na teritorije grada.

Očekivani rezultati:

Cijela teritorija grada Cetinja pokrivena bežičnim internetom.

Ciljne grupe:

Građani, posjetioci, privrednici i drugi pravni subjekti.

Indikatori:

Broj korisnika wireless-a

Potencijalni partneri:

Vlada Republike Slovenije kroz Program međunarodne razvojne saradnje između Republike Slovenije i Crne

Gore za 2011 i 2012. godinu

Drugi donatori

Rizici:

Nezadovoljstvo postojećih internet provajdera.

Monitoring i evaluacija

Realizaciju projekta pratiće predstavnici lokalne samouprave.

Period implementacije

2012

Budžet:

65.000 EUR-a

40% Vlada Republike Slovenije

60% Prijestonica Cetinje i donatori

Page 90: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

90

Projekat 40: Izrada plana stimulativnih mjera za investitore

Prioritet 4:

Unapređenje uslova za razvoj sektora MSP,zanatske djelatnosti,poljoprivrede i preduzetništva

Mjera 4.1: Poboljšanje poslovnog ambijenta

Aktivnosti:

Odluka o propisivanju olakšica u dijelu plaćanja naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta

Odluka o propisivanju niže stope poreza na nepokretnosti Odluka o podsticajnim mjerama za razvoj preduzetništva Web prezentacija poslovnog ambijenta Prijestonice

Opis projekta:

Razvoj preduzetništva kroz navedene aktivnosti ogleda se kroz privlačenje investitora za izgradnju objekata za proizvodnju pod povoljnijim uslovima.

Očekivani rezultati:

Veći broj investitora za izgradnju proizvodnih objekata

Ciljne grupe:

Preduzetnici sa područja Prijestonice

Poljoprivredni proizvođači Ostali preduzetnici

Indikatori: Porast broja privrednih subjekata Porast broja zaposlenih

Potencijalni partneri: Privredna društva Lokalna samouprava Banke

Rizici: Kreditna politika-nepovoljni krediti

Nemogućnost prodaje proizvoda

Monitoring i evaluacija

Praćenje realizacije projekta od strane zaposlenih u organima lokalne uprave.

Period implementacije Konstatni proces (2012-2016)

Budžet

Posebna sredstva u budžetu nije potrebno izdvajati već se kroz navedene olakšice vrši smanjenje budžetskih prihoda

Page 91: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

91

Projekat 41: Izgradnja infrastrukture u biznis zonama za greenfield investicije

Prioritet 4: Unapređenje uslova za razvoj sektora MSP, zanatske djelatnosti, poljoprivrede i preduzetništva

Mjera 4.2: Unapređenje i razvoj poslovne infrastrukture

Aktivnosti: Identifikacija prostora u industrijsko servisnoj zoni

Izrada projektno-tehničke dokumentacije

Raspisivanje tendera za odabir izvođača

Izgradnja neophodne saobraćajne i komunalne infrastrukture Promocija projekta

Monitoring

Opis projekta:

Prijestonica Cetinje planira ponuditi set stimulansa za privlačenje investicija. Kao jedan od preduslova za

ulaganje u industrijsko-servisnu zonu je postojanje saobraćajne i komunalne infrastrukture. Stim u vezi,

planirana je identifikacija prostora u industrijsko servisnoj zoni koje će biti infrastrukturno opremljeno i

ponuđeno potencijalnim investitorima. Površina industrijsko - servisne zone je 25,3h i nalazi se uz magistralni

put Cetinje – Budva.

Očekivani rezultati:

Izgrađena kompletna saobraćajna i komunalna infrastruktura u industrijsko - servisnoj zoni.

Ciljne grupe: Investitori

Indikatori:

Infrastrukturni sadržaj zone

Potencijalni partneri: Zainteresovani investitori

Rizici: Globalna ekonomska i finansijska kriza. Nezainteresovanost investitora za ulaganje u industrijsko - servisnoj zoni.

Monitoring i evaluacija

Monitoring i evalaciju projekta će vršiti Direkcija za investicije i razvoj i Sekretarijat za planiranje i uređenje

prostora i zaštitu životne sredine.

Period implementacije 2013 – 2014. godine

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura finansiranja

Page 92: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

92

Projekat 42: Uspostavljanje kompleksa MACCOC

Prioritet 4: Unapređenje uslova za razvoj sektora MSP, zanatske djelatnosti, poljoprivrede i preduzetništva

Mjera 4.2: Unapređenje i razvoj poslovne infrastrukture

Aktivnosti: Izrada master plana za uspostavljanje MACCOC-a

Promocija mogućnosti investiranja u MACCOC Uspostavljanje kompleksa MACCOC

Opis projekta:

Marina Abramović Community Center Obod Cetinje podrazumijeva kreiranje jedne nove turističke, kulturne i privredne ponude Cetinja. Naime, na prostoru nekadašnjeg giganta EI OBOD Cetinje, koji se prostire na cca

130.000 m2 sa izvanrednom infrastrukturom, planirano je uspostavljanje različitih kulturnih, umjetničkih,

turističkih i privrednih sadržaja sa ciljem privlačenja poznatih brendova i stranih investitora, a sve pod

„kišobranom“ svjetski poznate umjetnice Marine Abramović. Ovaj projekat treba da doprinese povećanju

atraktivnosti Cetinja kao kulturnog i umjetničkog centra Crne Gore, ali i regiona. Takođe, ovaj projekat, u

kombinaciji sa stimulativnim mjerama lokalne uprave, treba da doprinese značajnijem zapošljavanju lokalnog stanovništva.

Očekivani rezultati: Uspostavljen kompleksa MACCOC Intenzivirana privredna aktivnost u Prijestonici

Ciljne grupe:

Građani Prijestonice i Crne Gore kao konstantna ciljna grupa Turisti kao povremena ciljna grupa Umjetnici

Indikatori:

Izrađen master plan za uspostavljanje MACCOC-a

Sadržaj kompleksa MACCOC Broj zaposlenih

Potencijalni partneri: Vlada Crne Gore Poznati svjetski brendovi i investitori

Rizici: Globalna ekonomska i finansijska kriza

Monitoring i evaluacija

U cilju monitoringa i evalacije projekta biće formiran tim sastavljen od partnera u projektu.

Period implementacije 2012 – 2015 – uspostavljanje MACCOC zajednice 2015 - .... – funkcionisanje MACCOC zajednice

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije, dok će ovaj

projekat biti finansiran od strane budućih investitora

Page 93: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

93

Projekat 43: Vrijeme je za ulaganje u Cetinje/ It’s time to invest in Cetinje

Prioritet 4: Unapređenje uslova za razvoj sektora MSP, zanatske djelatnosti, poljoprivrede i preduzetništva

Mjera 4.3: Promocija investicionih mogućnosti

Aktivnosti:

Određivаnje timа zа izradu priručnika za investitore

Anаlizа situаcije

Izrada priručnika za potencijalne investitore Izrada biznis planova za potencijalna ulaganja (investicione projekte) Priprema i izrada promotivnog materijala (prospekti, brošure, DVD filmovi i sl.)

Promocija u medijima/ Održavanje press konferencija Prisutnost na sajmovima u zemlji i inostranstvu

Opis projekta:

Razvoj Prestonice i funkcije koje bi ona trebalo da obavlja ne može se zamisliti bez davanja prioriteta razvoju

infrastrukture, putne mreže, kao i definisanja ostalih aspekata razvoja jedne urbane cjeline što bi se, između ostalog prezentiralo i ovim dokumentom. Ovaj dokument definiše prioritete u realizaciji konkretnih projekata i to iz oblasti komunalne infrastrukture,

uređenja gradskih cjelina, prostornog planiranja, turizma, kao i mogućnost ulaganja po principu privatno-javnog partnerstava.

Predlog je da se uradi Priručnik za investitore na crnogorskom i engleskom jeziku koji bi trebao da obuhvati

sledeće smjernice: 1. Uvod 2. Istorijski razvoj Cetinja

3. Osnovni podaci (geografski položaj, prirodne karakteristike, klima, teritorija i stanovništvo, javne službe i ustanove) – ukratko

4. Postojeće stanje u privredi i potencijali (stanje komunalne infrastrukture: saobraćajna infrastruktura,

vodosnadbijevanje, kanalizacija i otpadne vode, čvrsti otpad). Turizam, Industrija, Poljoprivreda i proizvodnja zdrave hrane. – ukratko

5. Mogućnost investiranja po principu privatno – javnog partnerstva

Dugoročni plan Prijestonice Cetinje je da se na zemljištu koje je u njenoj svojini, zajedno sa privatnim partnerima investira u izgradnju poslovnih, stambenih, sportskih, hotelskih i drugih objekata. Model

partnerskog odnosa će definisati tender od slučaja do slučaja.

Ulaganja Prijestonice Cetinje: zemljište, komunalni doprinosi, sve dozvole i prilagođavanje

urbanističkog plana. Ulaganje investitora: izgradnja objekata.

Kao interesantne investicije npr. predlažemo (tim koji bude izrađivao dokumenat na osnovu dobijenih podataka od Prijestonice):

Investiranje u industrijsku zonu pored magistralnog puta Podgorica – Cetinje – Budva,

Iskoristiti kompleks EI „Obod“ (Osnivanje Biznis inkubatora, potencijalnim investitorima ponuditi

hale za otvaranje raznih pogona bilo za proizvodnju ili sklapanje nekih proizvoda, pružanje usluga i sl.),

Izgradnja poslovno-stambenog kompleksa na Cetinju,

Izgradnja poslovno-stambene zgrade na Cetinju,

Uređenje Gradske tržnice,

Turistička valorizacija planine Lovćen,

Izgradnja žičare Kotor – Lovćen,

Uređenje Lipske pećine,

Izgradnja savremene deponije,

Eksploatacija pitke vode,

Investicije u obnovljive izvore energije,

.........................

6. Pomoć, olakšice i subvencije koje Prijestonica nudi investitorima

Prijestonica će kroz razne pomoći, olakšice i subvencije da stvori stimulativni ambijent za investiranje. Ukoliko

Investitor bude zaposlio veći broj radnika Prijestonica će preko stručnih službi pomoći u obezbijeđivanju

Page 94: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

94

jačanja finansijske podrške investitorima kroz kontakte sa poslovnim bankama i Investiciono – razvojnim

fondom Crne Gore i pružiti im sve vrste konsultantskih usluga (pomoć u procesu registracije biznisa i pribavljanje svih potrebnih dozvola i saglasnosti, izrada fizibiliti studija, izrada biznis planova i investicionih

projekata, pomoć u marketingu, menadžmentu, organizaciji, dijagnostiku preduzeća i pomoć u pristupu kreditnim linijama).

Pored priručnika, projekat predviđa izradu biznis planova za potencijalna ulaganja u prepoznate značajne investicione projekte Prijestonice.

Priručnik i biznis planovi biće adekvatno promovisani i predstavljeni zainteresovanih investitorima.

Očekivani rezultati:

Kvalitetna prezentacija investicionih mogućnosti Dostupnost informacija potencijalnim investitorima u zemlji i inostranstvu

Povećan broj potencijalnih investitora

Ciljne grupe: Privredni subjekti,

Potencijalni domaći i strani investitori

Indikatori:

Broj distribuiranih priručnika za potencijalne investitore Biznis planovi za potencijalna ulaganja Broj medijskih objava Broj prisustva na sajmovima

Broj domaćih i inostranih potencijalnih investitora na početku i poslije godinu dana/ dvije godine

Potencijalni partneri: Prijestonica Cetinje Biznis centar Cetinje TO Cetinje Ministarstvo ekonomije / MIPA Preduzetnici Donatori

Rizici: Pad investicione aktivnosti Globalna ekonomska kriza, nedostatak finansijskih sredstava

Monitoring i evaluacija

Osnivanje radne grupe za praćenje projekta sastavljene od predstavnika Prijestonice, Biznis centra, turističke

organizacije, ostalih subjekata koja će vršiti nadzor realizacije projekta i njegovu ocjenu i koja će podnijeti izvještaj partnerima u projektu

Period implementacije: 12 mjeseci

Budžet: 50.000,00 EUR 20% Prijestonica,

10% Ministarsvo ili Vlada CG, 70% donatori.

Page 95: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

95

Projekat 44: Festival zdrave hrane

Prioritet 4: Unapređenje uslova za razvoj sektora MSP, zanatske djelatnosti, poljoprivrede i preduzetništva

Mjera 4.4: Razvoj poljoprivrede i ruralnog područja

Aktivnosti:

Priprema festivala (planiranje programa, pozivanje izlagača itd.) Promocija festivala

Održavanje festivala

Opis projekta:

Projekat predviđa organizovanje festivala zdrave hrane na kojem će se predstaviti tradicionalna jela i lokalni

poljoprivredni proizvodi. Posebna pažnja će biti posvećena javnoj kampanji podizanja svijesti o potrebi

proizvodnje i korišćenja domaćih organiskih proizvoda, a ovo će biti prilika i za predstavljanje porodičnih gazdinstava koja se bave organskom proizvodnjom. Cilj projekta je promocija jedinstvenih lokalnih proizvoda

visokog kvaliteta kojim se otvaraju vrata razvojnim mogućnostima proizvođača i lokalne zajednice. Izlagači na

festivalu će biti poljoprivredni proizvođači i poljoprivredna gazdinstva sa područja Prijestonice Cetinje.

Posjetioci bi degustirali lokalnu hranu, piće, tradicionalne proizvode i uživali u programu, a imali bi mogućnost

da kupe neke od lokalnih proizvoda po nižoj cijeni. Festival bi se organizovao na Rijeci Crnojevića, ali i na

drugim značajnim lokacijama na teritoriji Prijestonice, jednom godišnje.

Očekivani rezultati:

Festival zdrave hrane održan i posjećen.

Ciljne grupe:

Građani i posjetioci Cetinja

Lokalni poljoprivredni proizvođači

Porodična gazdinstva

Indikatori: Program festivala Broj posjetilaca festivala

Broj izlagača i njihova ponuda

Potencijalni partneri:

Udruženje poljoprivrednika

Turistička organizacija Prijestonice Cetinje Donatori

Rizici: Loši vremenski uslovi.

Nezainteresovanost izlagača da učestvuju na festivalu.

Monitoring i evaluacija

Realizaciju projekta pratiće predstavnici turističke organizacije.

Period implementacije: 2013-2016

Budžet: oko 10.000 godišnje

NAPOMENA: Struktura finansiranja utvrđivaće se na godišnjem nivou

Page 96: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

96

Projekat 45: Podrška lokalnim proizvođačima za unapređivanje i plasman svojih proizvoda u

zaštićenom području – Nacionalni park Lovćen i Nacionalni park Skadarsko jezero

Prioritet 4: Unapređenje uslova za razvoj sektora MSP, zanatske djelatnosti, poljoprivrede i preduzetništva

Mjera 4.4 Razvoj poljoprivrede i ruralnog područja

Aktivnosti:

Organizovanje sastanaka i radionica sa lokalnim proizvođačima na kojima bi se ukazalo na ono što turisti

trenutno potražuju

Izrada štandova za potrebe izlaganja proizvoda na određenoj lokaciji u Parku

Proces dobijanja sertifikata za korišćenje logoa Nacionalnog parka Lovćen ili Nacionalnog parka Skadarsko

jezero (čime bi se označilo da je proizvod sa zaštićenog područja)

Pružanje logističke podrške lokalnim proizvođačima da svoje proizvode izlažu na različitim manifestacijama

Izrada kataloga (dizajn, štampa, izbor fotografija i tekstova) na 16 strana, na 4 jezika (maternji, engleski, ruski i

francuski) kojim bi se promovisali lokalni proizvodi, sela, smjestajni kapaciteti, ugostiteljski objekti, turistička

infrastruktura i sl.

Opis projekta:

U procesu upravljanja prirodnim resursima, a naročito onima koji se nalaze u zaštićenim područjima kakvi su

nacionalni parkovi, od velikog značaja je saradnja sa direktnim korisnicima područja Parka. Ovo se odnosi na

usku saradnju sa lokalnim zajednicama koje gravitiraju Nacionalnim parkovi.

Stanovništvo koje se bavi proizvodnjom ručne radinosti, izradom suvenira, prehrambenih i poljoprivrednih

proizvoda, nije na adekvatan način povezano sa upravljačem zaštićenog područja (NP Lovćen i Skadarsko

jezero).

Individualni proizvođači bi ovim Projektom mogli plasirati svoje proizvode u Centru za posjetioce NP Lovćen,

kao i u suvenirnici koja se nalazi u sklopu Centra.

Nacionalni parkovi posjeduju kapacitete za izradu promotivnog materijala, kataloškog karaktera, koji bi

omogućio promociju proizvoda lokalnog stanovništva, čime bi se podigao nivo prihoda lokalnom stanovništvu,

jer bi se ti proizvodi plasirali posjetiocima Parka (u 2011.godini NP Lovćen je posjetilo oko 33.400 posjetilaca).

Projekat bi omogućio dobijanje sertifakata da je proizvod iz zaštićenog područja. Proizvođači bi na taj način

dobili lakši, zajednički plasman svojih proizvoda na tržištu.

Institucija koja bi bila lider ovog uključivanja svih zainteresovanih strana bi kroz Projekat omogućila:

1. Prezentaciju

2. Promociju proizvoda

3. Edukaciju

4. Organizovanje određenih manifestacija

5. Izrada i štampa kataloga

6. Implementaciju Projekta.

Očekivani rezultati:

Povećan kvalitet prezentacije tradicionalnih proizvoda sa područja Nacionalnog parka.

Ciljne grupe:

Lokalne zajednice - Proizvođači lokalnih proizvoda - autohtono stanovništvo.

Privatni preduzetnici

Turisti

Indikatori:

Broj izlagača autohtonih proizvoda

Katalozi i drugi promotivni materijal

Page 97: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

97

Broj posjetilaca štandova

Prihod proizvođača koji izlažu proizvode na štandovima.

Potencijalni partneri:

LTO Cetinje

Prijestonica Cetinje

NP Lovćen

JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Rizici:

Nezainteresovanost lokalnog stanovništva da se uključi u projekat.

Nezainteresovanost lokalnog stanovništva da ponudi lokalne proizvode.

Monitoring i evaluacija

Tokom i u fazi završetka Projekta, kao i nakon njegove realizacije po uspostavljenim parametrima, sublimiraće

se podaci o benefitima koje projekat donosi tj. broj posjetilaca, prihodi koje su ostvarile lokalne zajednice,

individualni proizvođači, institucije; podaci će biti objavljivani na sajtovima nakon određenih statističkih analiza.

Period implementacije

12 mjeseci u toku realizacije Strateškog plana razvoja.

Budžet:

15.000 EUR

80% donacija

20% JP Nacionalni parkovi Crne Gore

Kompletna logistika, akcioni plan i angažman Stručne službe Nacionalnog parka Lovćen

Page 98: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

98

Projekat 46: Rekonstrukcija parkova „13. Jul“ i „Njegošev park“

Prioritet 5: Zaštita i očuvanje životne sredine u održivo upravljanje prirodnim resursimaijala na održivi način

Mjera 5.1: Unapređenje upravljanja zaštićenim područjima

Aktivnosti: Izrada projektne dokumentacije Priprema tenderske dokumentacije i raspisivanje tendera

Izvođenje radova Prijem radova Monitoring

Opis projekta:

Zbog dugogodišnjeg neulaganja i neadekvatnog održavanja parkovi ni u estetskom, ni u sanitarno-higijenskom

smislu, ne odgovaraju svojoj namjeni. Otuda se njihova rekonstrukcija nameće kao nužnost, da bi se oni

sačuvali od daljeg propadanja. Rekonstrukcijom parkova „13.Jul“ i „Njegošev park“ urediće se sama šema

parka, dok će se takođe značajno unaprijediti mobilijar u parku, pješačke staze, hortikultura, travnate površine,

javna i dekorativna rasvjeta i drugo. Realizacijom ovih projekata Prijestonica Cetinje će uljepšati izgled i

uređenost parkova, a samim tim i povećati posjećenost parkova od strane djece i roditelja. Rekonstukcija

parkova je predviđena u 2013. godini kroz program Cetinje grad kulture.

Očekivani rezultati:

Rekonstrisani parkovi „13. Jul“ i „Njegošev park“ čime se doprinijelo očuvanju parkova prirode.

Ciljne grupe:

Građani i posjetioci Cetinja

Indikatori:

Izrađena projektna dokumentacija

Odluka o odabiru izvođača Površina rekonstrisanog parka Broj i vrsta postavljenog mobilijara

Broj i vrsta zasađenih sadnica

Potencijalni partneri:

Vlada Crne Gore, Delegacija Evropske Unije i druge međunarodne institucije

Rizici:

Neobezbijeđena finansijska sredstva.

Nesavjesno ponašanje građana.

Monitoring i evaluacija

Realizaciju projekta pratiće predstavnici lokalne samouprave i Javnog komunalnog preduzeća.

Period implementacije: 2013-2016

Budžet:

NAPOMENA: Nakon izrade projektne dokumentacije utvrdiće se tačna vrijednost investicije i struktura finansiranja

Page 99: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

99

Projekat 47: Povratak Zelenom

Prioritet 5: Zaštita i očuvanje životne sredine i održivo upravljanje prirodnim resursima potencijala nin

Mjera 5.3: Podizanje svijesti stanovništva o značaju očuvanja biodiverziteta

Aktivnosti:

Obilazak romskog naselja na Zagrablju i održavanje dvije radionice;

Održavanje četiri radionice u osnovnim školama na teritoriji grada i tri radionice u srednjim školama;

Organizovani školski obilazak Nacionalnih parkova Lovćen, Skadarsko jezero i Biogradska gora

Zasađivanje sadnica u vrtiću;

Čiščenje dvorišta osnovnih i srednjih škola;

Izrada propagandnog materijala

Opis projekta:

Cilj projekta je povećanje nivoa svijesti mlađe populacije, prvenstveno učenika o zaštiti životne sredine. Projekat

predviđa sprovođenje kampanje u osnovnim i srednjim školama u Prijestonici Cetinje u sklopu koje će se:

održati radionice, organizovati obilazak tri Nacionalna parka, organizovati akcija ćišćenja dvorišta i sađenja

sadnica, kao i distribucija promotivnog materijala.

Menadžment planom Istorijskog jezgra Cetinja, bukove šume na Obzovici su prepoznate kao prirodno dobro

koje treba valorizovati i staviti pod zaštitu. Šume su najvredniji prirodni ekosistem i jeste osnov potrebe njihove

zaštite. Ekološke funkcije šuma ( kao i bukovih šuma na Obzovici ) su vezane za zaštitu šumskog tla, od spiranja

i erozije, očuvanja biološke i pejzažne raznovrsnosti i očuvanja stanišnih uslova za razvoj divlje flore i faune.

Ako se želi zaštititi prirodna okolina potrebno je zaustaviti dalju redukciju površina pod šumama.

Očekivani rezultati:

Povećan nivo svijesti djece o značaju zaštite sredine u kojoj žive.

Kvalitetnija prezentacija prirodne okoline Prijestonice Cetinje

Povećan broj kako domaćih tako i stranih izletnika

Ciljne grupe:

Učenici osnovnih i srednjih škola

Lokalno stanovništvo

Domaći i strani turisti – izletnici

Indikatori:

Broj održanih radionica u školama

Broj posjeta nacionalnim parkovima

Broj zasađenih sadnica u vrtiću „Zagorka Ivanović"

Očišćena dvorišta osnovnih i srednjih škola

Izradeno i distribuirano 500 flajera i 200 majica

Potencijalni partneri:

Osnovne i srednje škole

Preduzetnici

NVO

Nacionalni parkovi Crne Gore

Lokalna turistička organizacija

Ministarstvo održivog razvoja i turizma Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Rizici:

Nemogućnost finansiranja ovog projekta.

Nezainteresovanost stanovnika i turista za učešće u projektu.

Page 100: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

100

Monitoring i evaluacija

Osnivanje radne grupe za praćenje i procjenu uspješnosti implementacije projekta, koju će činiti predstavnik

osnovne škole, predstavnik srednje škole, predstavnik Prijestonice i predstavnik nevladinog sektora.

Period implementacije

12 mjeseci u toku realizacije Strateškog plana razvoja.

Budžet:

10.000 EUR

40% Prijestonica Cetinje

60% donatori

Page 101: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

101

8 MONITORING

U namjeri da se prati ostvarenje Strateškog plana razvoja, lokalna uprava će uspostaviti mehanizam

monitoringa sa ciljem efikasne implementacije Strateškog plana i upotrebe resursa, kao i mjerenja efekata

koji se postižu realizacijom predviđenih projekata. Tri člana Konsultativne grupe biće imenovana da vrše

monitoring sprovođenja Strateškog plana razvoja i da o tome izvještavaju koordinatora Grupe.

Monitoring će biti zasnovan na prikupljanju relevantnih informacija za svaki projekat pojedinačno, i to u

dijelu:

- procesnih indikatora (faza u kojoj se nalazi realizacija projekta, a koja će pratiti realizaciju

aktivnosti),

- finansijskih indikatora (opredijeljeni i realizovani budžet, za projekte čija realizacija je u toku),

- fizičkih indikatora, koji će obuhvatiti prikupljanje podataka o učincima i rezultatima.

Za prikupljanje podataka biće zaduženi rukovodioci projekata, u saradnji sa partnerima koji učestvuju u

sprovođenju pojedinačnih projekata. Rukovodioci projekata će o učincima, rezultatima, procesnim i

finansijskim indikatorima izvještavati tročlanu grupu za monitoring, koji će objedinjavati podatake za

potrebe sastanaka sa članovima Konsultativne grupe. U skladu sa Pravilnikom o metodologiji za izradu

strateškog plana razvoja jedinice lokalne samouprave, koordinator Konsultativne grupe će pripremati

izvještaj o sprovođenju Strateškog plana razvoja i dostavljati ga Ministarstvu ekonomije, zaključno sa 30.

aprilom za prethodnu godinu.

Monitoring realizacije Strateškog plana razvoja mora da omoguc i pravovremeno i potpuno izvještavanje

lokalne uprave i resornog ministarstva, ali i svih zainteresovanih subjekata odnosno svih stanovnika i

institucija na teritoriji Prijestonice Cetinje. U tom pogledu, kao preduslov uspješnog informisanja,

motivacije i ukljuc ivanja šire javnosti potrebno je utvrditi i usvojiti medijski plan, c ijim c e se

sprovođenjem omoguc iti medijska podrška i aktivnosti i rezultati uc initi dostupnijim svim građanima. To

je posebno važno za održivost c itavog procesa koji treba da dovede do kvalitetnijeg života stanovnika

Prijestonice.

8.1 Uključeni subjekti u praćenje

Mjera Izvor informacija za monitoring

Mjera 1.1:

Prostorno-planska dokumentacija

- Ministarstvo održivog razvoja i turizma

- Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne

sredine Prijestonice

Mjera 1.2:

Unapređenje i razvoj komunalne, javne i

Saobraćajne infrastrukture

- PROCON

- Ministarstvo održivog razvoja i turizma

- Direkcija za investicije i razvoj

- Direkcija za javne radove

- Direkcija za saobraćaj

- Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne

sredine Prijestonice

- JP Vodovod i kanalizacija Cetinje

Mjera 1.3:

Poboljšanje i unapređenje socijalnih usluga

- Ministarstvo rada i socijalnog staranja

- Sekretarijat za socijalnu politiku i mlade

Page 102: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

102

Mjera 2.1:

Zaštita i očuvanje kulturno-istorijske baštine

- Vlada Republike Slovenije

- Prijestonica/Turistička organizacija

- Ministarstvo kulture

- Donatori (TIKA, itd.)

Mjera 2.2:

Promocija kulturno-istorijske baštine

- Ministarstvo kulture

- Turistička organizacija Prijestonice

- Prijestonica

Mjera 3.1:

Izgradnja i održavanje turističke infrastrukture

- Turistička organizacija Prijestonice

Mjera 3.2:

JPP u funkciji kreiranja jedinstvene turističke

ponude

- Ministarstvo održivog razvoja i turizma

- Investitori

- Prijestonica

Mjera 3.3:

Podsticanje razvoja novih vidova turizma

- Ministarstvo održivog razvoja i turizma

- JP NP Crne Gore

- Prijestonica

- Turistička organizacija Prijestonice

- Investitori

- Donatori

Mjera 3.4:

Promocija Prijestonice kao turističkog centra

- Ministarstvo održivog razvoja i turizma

- Turistička organizacija Prijestonice

- Prijestonica

Mjera 4.1:

Poboljšanje poslovnog ambijenta

- Prijestonica

- Donatori (Vlada Republike Slovenije, itd.)

- ZZZCG/Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Mjera 4.2:

Unapređenje i razvoj poslovne infrastrukture

- Direkcija za investicije i razvoj

- Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne

sredine Prijestonice

- Investitori

- Donatori

Mjera 4.3:

Promocija investicionih mogućnosti

- Ministarstvo ekonomije

- Prijestonica

- Donatori

Mjera 4.4:

Razvoj poljoprivrede i ruralnog područja

- Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

- JP Nacionalni parkovi CG

- Prijestonica

- Donatori

Mjera 5.1:

Unapređenje upravljanja zaštićenim područjima

- Ministarstvo održivog razvoja i turizma

- Donatori

- Prijestonica

Mjera 5.2:

Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora

energije i mjera energetske efikasnosti

- Sekretarijat za planiranje i uređenje prostora i zaštitu životne

sredine Prijestonice

- Investitori

Mjera 5.3:

Podizanje svijesti stanovništva o značaju

očuvanja biodiverziteta

- Prijestonica

- Donatori

Page 103: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

103

8.2 Monitoring indikatora

Mjera Output indikatori Indikatori rezultata

Mjera 1.1:

Prostorno-planska dokumentacija

- Broj projekata

- Broj dokumenata

- Površina prostora

pokrivena

dokumentacijom

Mjera 1.2:

Unapređenje i razvoj komunalne, javne i

Saobraćajne infrastrukture

- Broj projekata

- Broj putnih

intervencija

- Broj komunalnih

infrastrukturnih

intervencija

- Površina rekonstruisane i

izgrađene infrastrukture

- Procenat smanjenja

gubitaka na mreži

(vodovod)

- Broj korisnika (gdje je

moguće utvrditi)

Mjera 1.3:

Poboljšanje i unapređenje socijalnih usluga

- Broj projekata - Broj korisnika usluga

Mjera 2.1:

Zaštita i očuvanje kulturno-istorijske baštine

- Broj projekata

- Broj radova zaštite

- % novih posjetilaca

Mjera 2.2:

Promocija kulturno-istorijske baštine

- Broj projekata,

- Broj manifestacija,

- Broj informisanih

ljudi

- % novih posjetilaca

Mjera 3.1:

Izgradnja i održavanje turističke infrastrukture

- Broj projekata

- Broj i lokacija

postavljene

signalizacije

- Broj posjetilaca

- % novih posjetilaca

Mjera 3.2:

JPP u funkciji kreiranja jedinstvene turističke

ponude

- Broj projekata

- Broj posjetilaca

Mjera 3.3:

Podsticanje razvoja novih vidova turizma

- Broj projekata

- Broj investitora

- Vrste razvijenog turizma

- Broj posjetilaca

Mjera 3.4:

Promocija Prijestonice kao turističkog centra

- Broj projekata

- Broj i vrsta

promotivih

aktivnosti

- Broj posjetilaca

Mjera 4.1:

Poboljšanje poslovnog ambijenta

- Broj projekata

- Broj održanih

sastanaka, okruglih

stolova

- Donijete mjere za

stimulisanje

investicija

- Broj preduzeća

- Broj zaposlenih

-

Mjera 4.2:

Unapređenje i razvoj poslovne infrastrukture

- Broj intervencija u

poslovnoj zoni

- Broj novih preduzeća

- Ukupan generisan iznos

investicija

Mjera 4.3:

Promocija investicionih mogućnosti

- Broj projekata

- Broj i vrsta

promotivih

aktivnosti

- Broj investitora

- Ukupan generisan iznos

investicija

Mjera 4.4:

Razvoj poljoprivrede i ruralnog područja

- Broj projekata

- Broj i vrsta

promotivnih

- broj novo registrovanih

gazdinstava

Page 104: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

104

aktivnosti

Mjera 5.1:

Unapređenje upravljanja zaštićenim područjima

- Broj projekata - Površina zaštićenih

područja na kojima je

rađena intervencija

Mjera 5.2:

Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora

energije i mjera energetske efikasnosti

- Broj projekata

- Broj dokumenata

- Broj zaintersovanih

investitora

Mjera 5.3:

Podizanje svijesti stanovništva o značaju

očuvanja biodiverziteta

- Broj projekata

- Broj i vrsta

promotivnih

aktivnosti

- Broj informisanih

građana

Page 105: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

105

9 FINANSIRANJE

Imajući u vidu obim sredstava koja su dostupna opštinama, finansiranje investicija iz budžeta lokalne

uprave će izvjesno biti najmanje zastupljen model finansiranja, dok će akcenat biti na finansiranju i

realizaciji projekata iz državnih fondova i fondova EU ili drugih donatora (pogotovo u odnosu na putnu

infrastrukturu). Drugi najčešći model finansirana investicija odnosiće se na projekte koje će finansirati

država ili EU i drugi donatori, a koje će sprovoditi lokalna uprava.

U namjeri da iskoristi sve mogućnosti koje postoje, lokalna uprava će nastaviti sa jačanjem

administrativnih kapaciteta kako bi bila u mogućnosti da blagovremeno osmisli i aplicira za fondove

donatora, uključujući EU, kao i da ispuni sve potrebne uslove za finansiranje projekata iz državnog

budžeta. Za projekte koje planira da realizuje u okviru ovog Strateškog plana, pored okvirnog budžeta,

lokalna uprava je prepoznala i potencijalne partnere uz čiju podršku, finansijsku i tehničku, će biti moguće

realizovati naveden projekte.

U određivanju prioritetnih projekata, pored mogućnosti za finansiranje bilo iz kapitalnog budžeta, bilo iz

državnog budžeta ili sredstvima donatora, lokalna uprava će se voditi sledećim kriterijuma:

- Uticaj projekta za strateški cilj,

- Uticaj na investicije i nova radna mjesta,

- Izvodljivost,

- Vremenski okvir za realizaciju,

- Učešće poslovnog sektora,

- Uslađenost sa ostalim prioritetima i projektima.

U sprovođenju Strateškog plana razvoja, lokalna uprava će posebnu pažnju posvetiti razvoju i jačanju

privatno javnog partnerstva.

Page 106: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

106

10 EX-ANTE EVALUACIJA

10.1 Predgovor

Na osnovu člana 8 Zakona o regionalnom razvoju (“Sl. List Crne Gore”, broj, 20/11) Prijestonica Cetinje je u obavezi da donese i usvoji Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016. godine shodno Pravilniku o metodologiji za izradu Strateškog plana razvoja jedinice lokalne samouprave (Sl. List Crne Gore, br. 37/11).

Kvalitet i transparentnost Strateškog plana razvoja Pijestonice Cetinje za period 2012-2016.

godine (u daljem tekstu: Strateški plan razvoja Prijestonice) se ogleda u usklađenosti istog sa Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore za period 2010 – 2014. i drugim relevantnim strateškim dokumentima na loklanom i nacionalnom nivou. U skladu sa tim, Ministarstvo

ekonomije kao nadležno tijelo, angažovalo je ex ante evaluatore za izradu Strateškog plana razvoja Prijestonice.

Osnovni cilj ex ante evaluacije se ogleda u ocjeni interne usklađenosti dokumenta i eksterne

usklađenosti sa Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore i drugim strateškim dokumentima višeg reda. Pored navedenog, cilj je provjeriti da li je dokument dosljedno primijenjen Pravilnikom o metodologiji za izradu Strateškog plana razvoja (u daljem tekstu: Pravilnik).

Shodno tome, zadatak ex ante evaluatora se ogledao u praćenju rada OKG i sukcesivnom

davanju komentara i sugestija na dostavljeni materijal u cilju povećanja kvaliteta dokumenta i

davanju ocjene mogućnosti spovođenja istog u naznačenom periodu.

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje sadrži devet poglavlja: uvod o radu konsultativne grupe

kao i procesu i partnerstvu; analizu postojećeg stanja; SWOT analizu; strateški cilj razvoja

(viziju); prioritete i mjere; projekte; monitoring i finansiranje, uključujući ex ante evaluaciju. Navedena struktura Strateškog plana razvoja Prijestonica Cetinje je u skladu sa Pravilnikom.

10.2 Proces izrade strateškog plana razvoja Prijestonice Cetinje

Za izradu Strateškog plana razvoja Prijestonice, 07. septembra 2011. godine imenovana je

opštinska konsultativna grupa (u daljem tekstu: OKG) koja je prvobitno brojala 22 člana.

Međutim, istu je Rješenjem 01-031/12-3977 od 10. maja 2012. godine izmjenio gradonačelnik

Prijestonice. Nova struktura OKG, koja je formirana u skladu sa Pravilnikom, brojala je 21 člana

pri čemu je 8 članova predstavnika opštinskih organa i 13 predstavnika drugih interesnih grupa sa nacionalnog i lokalnog nivoa.

Od oktobra 2011. godine, opštinska konsultativna grupa je aktivno radila na izradi Strateškog

plana razvoja Prijestonice. Održano je nekoliko internih sastanaka radne grupe i tri radionice za

izradu zakonski obaveznog planskog dokumenta uz stručnu pomoć konsultanata angažovanih

od strane GIZ-a (Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit). Članovi konsultativne grupe

su takođe pojedinačno, shodno svojoj nadležnosti, pružali svoj doprinos izradi dokumenta u vidu dostavljanja neophodnog materijala, preporuka, sugestija i predloga razvojnih projekata. Pored navedenog, koordinator OKG je redovno prisustvovao sastancima i radionicama koji su

organizovani od strane Ministarstva ekonomije u cilju pružanja podrške za uspješnu izradu strateškog dokumenta.

Page 107: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

107

Konačna verzija nacrta Strateškog plana razvoja je usvojena 24. maja 2012, a zatim je u periodu

od 30. maja do 14.juna organizovana javna rasprava. Cilj je bio uključiti i širu javnost u proces strateškog planiranja.

10.3 Proces ex ante evaluacije

Ex ante evaluacija se sprovodila paralelno sa izradom Strateškog plana razvoja Prijestonice

Cetinje, što znači da se proces odvijao sukcesivno na osnovu privremenih rezultata procesa izrade Strateškog plana razvoja. Komentari i sugestije dostavljani od strane ex ante evaluatora su

značajnim dijelom prihvaćeni od strane OKG.

U nastavku je dat pregled pojedinačnih poglavlja Strateškog plana razvoja uz prateća mišljenja ex ante evaluatora.

Analiza postojećeg stanja

Analiza postojećeg stanja Prijestonice Cetinje predstavlja osnov za dalju izradu dokumenta. Uspješno je prikazana trenutna socio-ekonomska situacija Prijestonice. U vidu tabelarnih i

grafičkih prikaza jasno je prikazana tendencija kretanja ključnh indikatora uz adekvatnu analizu i

uz poređenje sa nacionalnim nivoom. Dodatno, u cilju preciznijeg sagledavanja stanja, poglavlje

je popraćeno prilogom sa detaljnijim kvantitativnim i kvalitativnim informacijama. Na taj način je postignuto uspješno sagledavanje prednosti i nedostataka stanja Prijestonice. Evaluacijom je

utvrđeno da je struktura analize postojećeg stanja usklađena sa Pravilnikom.

SWOT analiza

SWOT analiza daje jasan prikaz prednosti, slabosti, mogućnosti i prijetnji za razvoj Prijestonice

koji su prikazani u Analizi postojećeg stanja. U tabelarnom prikazu su jasno obrađeni svih pet

tematskih oblasti pri čemu su naglašeni interni i eksterni faktori uticaja. Shodno tome, SWOT analiza je u skladu sa Pravilnikom o metodologiji za izradu Strateškog plana razvoja.

Strateški cilj razvoja, prioriteti i mjere

Strateški cilj razvoja Prijestonice Cetinje je realan i predstavlja integralni dio prioriteta koji su

prepoznati u Prijestonici. Uspješno je uspostavljena veza između vizije, prioriteta i mjera, što

ukazuje na međuzavisnost između navedenih komponenti i internu usklađenost dokumenta.

Takođe, prioriteti i mjere su definisani u skladu sa prioritetima i mjerama Strategije regionalnog

razvoja Crne Gore 2010-2014 koji se odnose na Središnji region, kako je predviđeno Pravilnikom.

Projekti

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje sadrži 47 razvojnih projekata u okviru 5 prepoznatih

prioriteta koji obećavaju dugoročno održiv razvoj Prijestonice Cetinje. Planirani budžet za

navedene projekte je ambiciozno postavljen, međutim na osnovu dosadašnjih i predstojećih

aktivnosti koji su navedeni u okviru opisa projekata, zaključuje se da su isti ostvarivi. Za 22

razvojna projekta nije utvrđen indikativni budžet. Pored navedenog, u opisu projekata je dat

prikaz mogućih izvora finansiranja, pri čemu se pored opštinskog budžeta ukazuje na mogućnost

eksternih izvora finansiranja, odnosno na sredstva iz fondova Evropske unije, državnog budžeta i drugih stranih fondova i donacija.

Page 108: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

108

Monitoring

Na osnovu Pravilnika o metodologiji za izradu strateškog plana razvoja, monitoring

podrazumjeva praćenje i ocjenu procesa implementacije predviđenih rezultata Strateškog plana razvoja Prijestonice. U cilju prikupljanja podataka o stepenu realizacije Strateškog plana razvoja,

predviđeno je formiranje tima koji će na osnovu utvrđenih indikatora redovno izvještavati javnost o realizaciji projekata.

10.4 Analiza usklađenosti

10.4.1 Interna usklađenost

Interna usklađenost se ogleda u postizanju povezanosti i međuzavisnosti pojedinačnih poglavlja

obrađenih u Strateškom planu razvoja. Na osnovu prethodne analize i opisa pojedinačnih

komponenti, ex ante evaluacijom je utvrđeno da postoji interne usklađenosti dokumenta. Svaka komponenta Strateškog plana razvoja Prijestonice proizilazi iz prethodne te se integriše u realno ostvarivu viziju razvoja Prijestonice.

10.4.2 Eksterna usklađenost

Eksterna usklađenost podrazumjeva usklađenost Strateškog plana razvoja sa drugim relevantim

strateškim dokumentima na lokalnim i nacionalnom nivou, sa akcentom na usklađenost sa Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore za period 2010-2014. godine. U cilju ocjene

usklađenosti u nastavku je dat pregled prioriteta i mjera koji su definisani Strategijom regionalnog razvoja a odnose se na Središnji region i prioriteta i mjera koji se odnose na Strateški plan razvoja Prijestonice.

Usklađenost prioriteta i mjera Strategije regionalnog razvoja Crne Gore 2010 – 2014. koji se odnose na Središnji region i prioriteta i mjera Strateškog plana razvoja Prijestonice Cetinje 2012 – 2016.

Prioriteti i mjere

Strategija regionalnog razvoja Prioriteti i

mjere

Strateški plan razvoja Prijestonice

Prioritet 1 Povećanje konkuretnosti jačanjem ljudskih potencijala

Mjere

Umrežavanjem visokoobrazovnih ustanova i privrednih subjekata

Razvoj tržišta rada i sistema zapošljavanja

Promovisanje

društvenih inkluzija

Ulaganje i izgradnja sistema doživotnog

osiguranja u skaldu sa potrebama tržišta

Jačanje kapaciteta lokalnih samouprava za

strateško planiranje i korišćenje EU

fondova i drugih raspoloživih izvora finansiranja

Prioritet 2 Unapređenje uslova za razvoj usluga, Prioritet 4 Unapređenje uslova za razvoj

Page 109: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

109

proizvodnje i preduzetništva sektora MSP, zanatske djelatnosti, poljoprivrede i preduzetništva

Mjere

Unapređenje privredne infrastrukture (poslovnih zona, biznis inkubatora, tehnoloških partnera)

Unapređenje informacionih tehnologija i e-trgovine

Transfer znanja i tehnologija

Promocija i ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije

Mjere

Poboljšanje poslovnog ambijenta

Unapređenje i razvoj poslovne infrastrukture

Promocija investicionih

mogućnosti

Razvoj poljoprivrede i ruralnog

područja

Prioritet 3 Valorizacija kulturnih i prirodnih

potencijala na održiv način Prioritet 2

Valorizacija kulturno- istorijskih

potencijala na održivi način

Mjere

Održivi razvoj poljoprivrede

Održivi razvoj turizma i izgradnja

turističke infrastrukture

Promocija regionalnih klastera radi

jačanja turističkih potencijala

Razvoj energetike (obnovljivi izvori energije, primjena principa energetske efikasnosti i sl.)

Razvoj prerađivačke industrije na održivi

način

Valorizacija prirodne i kulturno-istorijske baštine

Mjere

Promocija kulturno-istorijske baštine

Zaštita i očuvanje kulturno-istorijske baštine

Prioritet 3 Unapređenje i razvoj turizma

Mjere

Promocija Prijestonice kao

turističkog centra

Javno privatno partnerstvo u funkciji kreiranja jedinstvene

turističke ponude

Podsticanje razvoja novih vidova turizma

Izgradnja i održavanje turističke infrastrukture

Prioritet 4 Razvoj komunalne, javne i putne infrastrukture

Prioritet 1 Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga

Mjere

Održavanje i unapređenje komunalne infrastrukture

Upravljanje otpadom i otpadnim vodama

Izgradnja, održavanje i unapređenje

saobraćajne infrastrukture

Veći stepen bezbjednosti u saobraćaju

Mjere

Prostorno-planska dokumentacija

Unapređenje i razvoj komunalne,

javne i saobraćajne infrastrukture

Poboljšanje i unapređenje

Page 110: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

110

socijalnih usluga

Prioritet 5 Zaštita životne sredine

Prioritet 5

Zaštita i očuvanje životne

sredine i održivo upravljanje prirodnim resursima

Mjere

Održivo upravljanje i korišćenje prirodnih resursa

Nisko karbonski razvoj

Infrastruktura za zaštitu životne sredine (komunalna infrastruktura)

Mjere

Unapređenje upravljanja

zaštićenim područjima

Podsticanje korišćenja obnovljivih izvora energije i mjera energetske efikasnosti

Podizanje svijesti stanovništva o

značaju očuvanja biodiverziteta

Na osnovu pregleda usklađenosti jasno je da dokument postiže potpunu usklađenost sa

Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore, što je u skladu sa Pravilnikom. Prioritet Povećanje

konkuretnosti jačanjem ljudskih potencijala koji je Strategijom regionalnog razvoja Crne Gore 2010 – 2014. prepznat za Središnji region Crne Gore, u Prijestonici se ostvaruje kroz Prioritet

1 Unapređenje i razvoj javne infrastrukture i usluga i Prioritet 4 Unapređenje uslova za razvoj sektora MSP,

zanatske djelatnosti, poljoprivrede i preduzetništva. Ostvarenjem navedenih prioriteta svakako će se

postići unapređenje funkcionisanja društvenih djelatnost i poboljšati uslovi za život u Prijestonici.

Zaključak

Proces ex ante evaluacije podrazumjeva provjeru i ocjenu usklađenosti Strateškog plana razvoja sa Strategijom regionalnog razvoja i drugim nacionalnim strategijama i politikama, kao i ocjenu

usklađenosti samog dokumenta. Na osnovu procesa ex ante evaluacije koji se odvijao fazno i

paralelno sa izradom Strateškog plana razvoja, utvrđeno je da postoji potpuna interna i eksterna

usklađenost dokumenta, kako je predviđeno Pravilnikom.

Analiza postojećeg stanja koja pruža dovoljno informacija o trenutnoj situaciji u lokalnoj

samoupravi je u skladu sa strukturom iz Pravilnika. Podaci su koherentni i fokusirani na način da

su jasno naglašene prednosti i problemi u Prijestonici. Takođe, postoji direktna veza i

usklađenost između analize postojećeg stanja i SWOT analize. Na taj način sadržaj SWOT

analize jasno prikazuje prednosti i nedostatke (pod uticajem unutrašnjih faktora) i mogućnosti i opasnosti (pod uticajem spoljašnjih faktora) Prijestonice.

Eksterna usklađenost je ostvarena kroz prioritete i mjere koji su definisani u skladu sa prepoznatim prioritetima i mjerama za Središnji region u Strategiji regionalnog razvoja Crne Gore. Isti su proizašli iz SWOT analize i integrišu se u strateški cilj Prijestonice što ukazuje na

postojanje međusobne logične veze i internu usklađenost dokumenta.

U skladu sa mjerama i prioritetima definisani su razvojni projekti koji su ambiciozni ali , kako je navedeno u opisu projekata, uz podršku eksternih izvora finansiranja i ostvarivi. Isti su

prepoznati kao osnovna potreba Prijestonice i kao razvojni put u cilju povećanja stepena razvijenosti jedinice lokalne samouprave.

Page 111: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

111

11 ANEKSI

ANEKS 1

Tabela 1. Stanovništvo prema polu u Prijestonici Cetinje za 2003 i 2011. godinu Cetinje Ukupno Muško Žensko

2011 16657 8031 8626

2003 18482 8879 9603

Tabela 2. Stanovništvo prema tipu naselja u Prijestonici Cetinje – broj i struktura za 2003. i 2011

godinu

Cetinje Ukupno Gradsko Ostalo

2011 16657 14093 2564

2003 18482 15353 3129

Tabela 3. Prosječna starost stanovništva u Prijestonici Cetinje za 2003 i 2011. godinu

Tabela 4. Procijenjeno stanovništvo, prirodni priraštaj i vitalni indeks u Prijestonici Cetinje za 2010. godinu

Procijenjeni broj stanovnika

Prirodni priroštaj Stopa prirodnog priroštaja (na 100

stanovnika)

Vitalni indeks

(živorođeni na 100 umrlih)

16678 -32 -1.9 82.6

Tabela 5. Rođeni, živorođeni po polu i stopa nataliteta u Prijestonici Cetinje za 2010. godinu

Rođeni Živorođeni Stopa nataliteta svega muški ženski svega Muški ženski

152 82 70 152 82 70 9.1

Tabela 6. Umrli i umrla odojčad po polu i stopa smrtnosti u Prijestonici Cetinje za 2010. godinu

Umrli Stopa smrtnosti

Ukupno Muško Žensko Ukupno

184 103 81 11.0

Tabela 7.Migracioni tokovi u Prijestonici Cetinje za 2010. godinu

Doseljeni Odseljeni Migracioni saldo

81 151 -70

Tablea 8. Prosjek zaposlenih lica na Cetinju od 2006. godine do 2010.

Cetinje

Ø 2006 4545

Ø 2007 4890

Ø 2008 4396

Ø 2009 4197

Ø 2010 3706

Prosjek = Ø

Cetinje Ukupno Muško Žensko Gradsko Ostalo

2011 40.3 38.4 42.0 39.0 47.2

2003 38.1 36.6 39.5 36.7 45.1

Page 112: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

112

Tabela 9. Zaposlena lica u Prijestonici Cetinje za period od 07.2010 do 07.2011 godine po mjesecima 2010

VII 3510

VIII 3543

IX 3552

X 3502

XI 3511

XII 3522

2011

I 3481

II 3545

III 3544

IV 3566

V 3620

VI 3676

VII 3701

I- VII 2011/I- VII 2010 93.6

Tabela 10. Struktura nezaposlenih lica prema stepenu stručne spreme

Cetinje Ukupno I II III IV V VI VII-1 VII-2

1.1.2010. 1585 571 69 321 460 15 47 101 1

31.12.2010. 1512 517 66 303 452 17 43 112 2

1.1.2011. 1565 525 68 317 465 17 43 127 3

31.3.2011. 1563 527 64 311 477 17 43 122 2

Tabela 11. Neto zarade po mjesecima 2011. godina

2011

I 454

II 440

III 443

IV 433

V 458

VI 412

VII 394

VIII 418

I- VIII 2011/I- VIII 2010 104.9

Page 113: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

113

ANEKS 2

JZU “Dom Zdravlja” pruža primarne zdravstvene usluge kao što su: usluge imunizacije, preventivni

pregledi novorođenčadi, preventivni pregledi djece do 15 godina, sistematski pregledi djece školskog

uzrasta, savjetovanje žena u reproduktivnom dobu, preventivni pregledi trudnica, pregled i liječenje u

Centrima Doma zdravlja, rendgenske usluge, ambulantne-fizioterapeutske usluge itd.

Broj ljekara specijalista koji ordinira u JZU “Dom Zdravlja” je 10, od čega su: 3 specijalisti opšte

medicine; 1 specijalista medicine rada; 2 ljekara opšte medicine; 1 specijalista pneumoftiziolog; 1

specijalista radiolog; 1 specijalista mikrobiolog i 1 specijalista psihijatar. U JZU “Dom Zdravlja” rade i 2

ljekara pripravnika, dok su 5 ljekara na specijalizacijama iz sljedećih oblasti: Sportska medicina; Klinička

biohemija; Pedijatrija; Ginekologija i akušerstvo i Opšta medicina.

Broj korisnika koji primaju zdravstvene usluge JZU “Dom Zdravlje” je znatno veći od osiguranih lica,

ukupan broj pregledanih pacijenata kod izabranog doktora za odrasle od 01.01.2011. do 30.09.2011.

godine iznosio je 50.825 pacijenata, dok je ukupan broj registrovanih 10.947. U istom periodu broj

pregledanih pacijenata kod izabranog ginekologa iznosio je 3.061, dok je registrovanih pacijentkinja 1.676.

Što se tiče izabranog doktora za djecu ukupan broj pregledanih pacijenata je 15.482, dok je registrovanih

4.147. U okviru ovih brojki nalaze se osobe kojima usluge pružaju centri za podršku JZU “Dom

Zdravlja”.

Tehnička opremljenost ustanove zadovoljava osnovne standarde i kriterijume predvidjene važećim

Zakonskim aktima, medjutim veliki broj medicinske opreme je zastareo i datira čak iz perioda 80-tih

godina prošlog vijeka. Trenutno Dom Zdravlja raspolaže sa osam vozila čija prosječna starost iznosi oko

8,5 godina dok je jedno vozilo-reanomobil ustupili Zavodu za hinu medicinku pomoć. Što se tiče seoskog

područja opremljenost ambulanti je loša te nedostaje veliki dio opreme. Pored nedostataka koji se tiču

tehničke opremljnosti moraju se istaći i nedostaci infrastrukturne opremljenosti, odnosno nedostaci

samog objekta, te bi sanacija zgrade bila jedan od prvih koraka ka osavremenjavanju ustanove. U tom

cilju, što se tiče nabavke same opreme bilo bi poželjno krenuti od nabavke aparata za mamografiju u RTG

i UZ dijagnostici, do poboljšanja stanja Voznog parka i opremanja seoskih ambulanti.

U cilju podizanja usluga na viši nivo, nužna je nabavka adekvatne nove medicinske opreme u narednom

periodu, koja bi obuhvatila sljedeće savremene aparate: aparat za test opterećenja i spirometar, porođajne

stolove i UZ aparat, elektro nož, aparat za otoakustičnu emisiju i novu frezu, jedan inkubator, aparat

OCT za snimanje retine i očnog živca i sanitetsko auto.

JZU Opšta bolnica “Danilo I” pripada bolnicama opšteg tipa, koja će po novom Statutu imati šest

odjeljenja i to: Interno odjeljenje, Ginekologija sa akušerstvom, Hirurgija, Pedijatrija, Orl i Humana

reprodukcija, kao i sljedeće službe: anesteziju sa intezivnom njegom, službu medicinske dijagnostike,

medicinskog snabdijevanja, tehničke podrške, službu za fizikalnu medicinu, službu za urgentnu

medicinsku pomoć, službu za pravne i opšte poslove, kao i ekonomsko-finasijsku službu.

Broj ljekara koji ordinira u JZU Opšta bolnica “Danilo I” je 32 od čega: 26 ljekara specijalista (4 spec.

interne medicine; 6 spec. ginekologije i akušerstva; 4 spec. opšte hirurgije; spec. ORL; spec. anesteziologije

sa reanima; 2 spec. pedijatrije; 1 spec. radiolog; 1 spec. transfuzije; 1 spec. kliničke biohemije i 2 spec.

oftalmologije.) i 6 ljekara na specijalizaciji.

Page 114: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

114

U 2010. godini, u bolnici sa kapacitetom od 100 kreveta liječeno je 4804 pacijenta, a ambulantnih pregleda

je bilo 27103, anestezija 1800, porođaja 305, od toga 118 iz Cetinja. Takodje, 60% hospitalizovanih

pacijenata je van teritorije Cetinja.

U cilju podizanja usluga na viši nivo, nužna je nabavka adekvatne nove medicinske opreme u narednom

periodu, koja bi obuhvatila sljedeće savremene aparate: aparat za test opterećenja i spirometar, porođajne

stolove i UZ aparat, elektro nož, aparat za otoakustičnu emisiju i novu frezu, jedan inkubator, aparat

OCT za snimanje retine i očnog živca i sanitetsko auto.

ANEKS 3

Osnovno obrazovanje

U OŠ “Lovćenski partizanski odred” školsku 2011/12 godinu je upisalo 73 učenika, od kojih su 38

djevojčice, a 35 dječaci. Nastavu u školskoj 2011/12 godini pohađa 707 učenika u matičnoj školi

raspoređenih u 29 odjeljenja. U 3 područna kombinovana odjeljenja nastavu pohađaju: 4 učenika u

Bajicima, 6 učenika na Njegušima i 4 učenika na Čevu. Nastavni kadar odgovara potrebama škole i

obuhvata sve profile. Prema podacima iz ove ustanove, broj učenika je svake godine manji. Ilustracije radi

deveti razred školske 2010/211 godine završilo je 117 učenika, dok ga ove godine pohađa 88 učenika.

Školsku 2011/12 godinu upisalo je 73 učenika.

Treba istaći da prostorne mogućnosti škole nijesu na zadovoljavajućem nivou. Pored nedostatka sale za

fizičku kulturu, dosta je loša infrastrukturna instalacija (problem sa nedovršenom električnom

instalacijom, spoljašnjom fasadom, neograđenim dvorištem, nekvalitetanim pločnikom i loše riješenim

odvodom atmosferskih voda).

U OŠ “Njegoš” u školskoj 2011/12 godini upisano je 68 učenika, od kojih su pola dječaci a pola

djevojčice. Nastavu u školskoj 2011/12 godini pohađa 596 učenika, od toga su 315 dječaci i 281

djevojčica. Prevoz je obezbijeđen za 37 učenika koji su putnici. Ove školske godine je upisano 68 prvaka i

to je porast u odnosu na prethodne 4 godine. Takođe, nastavu pohađaju 19 učenika RAE populacije, 1

interno raseljeno lice, 2 učenika koji imaju hrvatsko državljanstvo, kao i 1 učenik sa posebnim potrebama.

Pomoći asistent bio je angažovan za rad sa učenikom sa posebnim potrebama do 31.12.2011.godine, ali

zbog nedostatka finansijskih sredstava prekinut je njegov rad u ovoj ustanovi. Prethodne školske godine

9. razred je završilo 83 učenika, od čega 11 učenika ima diplomu ``Luča``. U ovoj školskoj godini 9.

razred pohađa 73 učenika. Nastavni kadar broji 36 nastavnika-profesora u stalnom radnom odnosu i 3

nastavnika koji su sporazumno na dopuni časova. Od toga, u predmetnoj nastavi je 11 profesora i 6

nastavnika, a u razrednoj nastavi 6 profesora, 5 nastavnika i 2 učitelja. Takođe 3 nastavnika ove škole

izvode nastavu u drugim školama kao dopunu norme.

U školskoj zgradi površine 3024m2 smješteno je: 17 učionica, 6 kabineta, 2 specijalizovane učionice za

prvi razred i produženi boravak, sportska sala, biblioteka i ostale pomoćne prostorije. Površina školskog

dvorišta je 4694m2. Infrastrukturna konstrukcija škole je dotrajala. Takođe, školska bravarija, krovna

konstrukcija, mreža za grijanje su dotrajale, dok su sportski teren i dvorište škole neadekvatno opremljeni

i u lošem stanju.

JU OŠ „Boro Vukmirović“ na Rijeci Crnojevića spada medju najstarije škole u Crnoj Gori. Školsku

2011/12 godinu upisalo je 29 učenika, rasporedjenih u 6 odjeljenja od 1do 9 razreda u matičnoj školi i 1

Page 115: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

115

područno odjeljenje u Drušićima. Dva odjeljenja razredne nastave u matičnoj školi i područno odjeljenje

u Drušićima su kombinovana odjeljenja. U školskoj 2011/12 godini, u školi „Boro Vukmirović“ nastavu

izvodi 14 nastavnika, a od toga su 4 profesora iz drugih škola( rade po osnovu ugovora o preuzimanju

radi dopune norme) i 3 profesora koji rade na odredjeno radno vrijeme.

Matična škola u Rijeci Crnojevića smještena je u školskoj zgradi površine 446,50 m2 . Područno odjeljenje

radi u Drušićima u školskom objektu u sklopu kojeg je izgradjena „Vinarija-Drušići“. Za nastavu se

koriste dvije učionice površine 115 m2 i dvorište površine 965 m2. Školsko dvorište, površine 986 m2,

nije ogradjeno iako pored njega prolazi glavna saobraćajnica Cetinje - Rijeka Crnojevića – Podgorica.

Grijanje je putem drva i TA peći. Školski prostor i opremljenost školskim namještajem adekvatni su u

odnosu na trenutno brojno stanje učenika. Unutrašnjost škole i dvorišta su pokriveni alarmom i video

nadzorom. Unutrašnje prostorije škole su: pet klasičnih učionica (2 opremljene za razrednu nastavu), dva

kabineta (djelimično opremljena), fiskulturna sala (neadekvatna namjeni), biblioteka i čitaonica i ostale

administrativne kancelarije.

U JU Osnovnoj školi “Šunjo Pešikan” u Trešnjevu, na početku školske 2011/2012 godine upisano je

14 učenika, od čega 7 djevojčica i 7 dječaka. U školi ima svega 5 odjeljenja. Sva djeca imaju organizovan

prevoz školskim vozilom. Područna odjeljenja Kobilji Do i Bata ne rade (nema učenika). Brojčano stanje

učenika i odjeljenja u školi je sledeće: I razred reformisane nastave-dvoje učenika; IV razred reformisane

nastave-dvoje učenika; IV klasične-jedno; VI razred reformisane-dvoje; VII razred reformisane-dvoje;

VIII razred reformisane-jedno; VIII razred klasične- četvoro. Škola raspolaže sa nastavnim osobljem

koje je stručno osposobljeno za obavljanje poslova u nastavnom procesu.U nastavi je raspoređeno 8

zaposlenih, od toga broja su 4 profesora, 3 nastavnika i 1 sa srednjom stručnom spremom. Trenutno je

izražen nedostatak kadrova iz oblasti matematike, fizike i engleskog jezika.

Škola raspolaže sa 346,27m2 , u okviru kojih ima 6 učionica, radionica, sala za fizičko vaspitanje,

biblioteka, zbornica, kancelarija, 3 MC kabine, 3 hodnika i stepenište. Školski poligon ima 696 m2,

aškolski vrt 5.429 m2 .

Niže muzičko obrazovanje organizovano je u Osnovnoj muzičkoj školi „Savo Popović“. Ministarstvo

prosvjete je 1946. godine, donijelo odluku o osnivanju muzičke škole na Cetinju, koja je počela sa radom

januara 1947. godine. Škola je radila u zgradi Biljarde, a 1951.godine, preseljena je u Kotor. Muzičku

tradiciju nastavila je od 1958. godine, muzička škola Savo Popović.

Broj učenika koji pohadjaju Osnovnu muzičku školu broji 150, od kojih su 105 djevojčice a 45 dječaka i

to: 29 učenika u pripremnom razredz, 39 učenika u prvom razredu, 22 učenika u drugom razredu, 23

učenika u trećem razredu, 19 učenika u četvrtom razredu, 7 učenika u petom razredu, 11 učenika u

šestom razredu. Broj nastavnog kadra je deset, a nenastavnog kadra četiri. Škola ima problema sa

nedostatkom nastavnog kadra, a pored profesorskog kadra školi nedostaje sekretar sa punim radnim

vremenom, jer trenutno u upravi škole postoji sekretar sa polovinom norme.

Škola raspolaže sa 2 učionice solfeđa (jedna manja i jedna veća), 7 kabineta od kojih su 3 namijenjena za

klavirsku nastavu, 1 kabinet violine, 1 kabinet flaute, 1 kabinet harmonike, 1 gitare i koncertna sala

(kapaciteta od 80 do 100 ljudi). Takođe postoje kancelarija direktora, 2 mala hola, 1 veliki hodnik,

zbornica, mala kuhinja sa bifeom i 3 wc-a. Što se tiče tehničke opremljenosti, škola ima video nadzor, 3

stara kompjutera, jedan kopir aparat i dva štampača.

Page 116: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

116

Srednje obrazovanje

U JU Gimnazija Cetinje ostvaruje se opšte obrazovanje na način i pod uslovima propisanim Zakonom

o gimnaziji. U školskoj 2010/11 godini bilo je upisanih 343 učenika u sva četiri razreda, rasporedjenih u

12 odjeljenja (u svakom razredu po 3 odjeljenja). Školske godine 2011/12, upisano je 349 učenika takođe

raspoređenih u 12 odjeljenja. Od ukupno upisanih učenika 166 su dječaci (48%), a 183 su djevojčice

(52%). Interesovanje za upis u gimnaziju poslednje dvije godine je nešto veće nego ranije, ali nedovoljno

da bi se formiralo četvrto odjeljenje I razreda.

Nastavni kadar čine 30 profesora različitih struka. Od toga je 22 profesora zaposleno u Gimnaziji a ostali

dopunjavaju normu iz drugih škola.Od 22 zaposlenih, 11 je zaposleno na neodredjeno vrijeme. Izražen je

nedostatak nastavnog kadra iz matematike i hemije.

Prostorni kapaciteti škole su solidni, površine 3.606m2. Uslijed nedostatka finansijskih sredstava, javljaju

se brojni problemi. Fiskulturna sala nije renovirana i sa oskudnim rekvizitima. Osim toga, krovna

konstrukcija je dotrajala, a javlja se i niz drugih problema, koje nije u mogućnosti blagovremeno sanirati

zbog skromnih finasijskih sredstava.

JU Srednja stručna škola u svoj program rada objedinjuje sljedeće profile: ekonomski tehničar, tehničar

drumskog saobraćaja, tehničar marketinga i trgovine, carinski tehničar, automehaničar, instaler sanitarnih

uređaja, grijanje i klimatizacija III SSS. U školskoj 2011/12 godini u JU Srednjoj stručnoj školi Cetinje

upisano je 405 učenika u 16 odjeljenja i to:

od I do IV razreda 41 učenik, tehničar drumskog saobraćaja IV stepen stručnosti

od I do IV razreda 118 učenika, turistički tehničar IV stepen stručnosti

od I do III razred 119 učenika, ekonomski tehničar IV stepen stručnosti

medicinski tehničar u IV razredu - 19 učenika;

konobar, kuvar III razred - 21 učenik,

špediter IV stepen stručnosti - 30 učenika;

automehaničar I razred - 18 učenika.

Nastavni kadar čini 33 nastavnika, a vannastavno osoblje 11 zaposlenih. Više od polovine nastavnog

kadra koji radi u ovoj vaspitno-obrazovnoj ustanovi putuje iz drugog grada. U objektu JU Srednje stručne

škole postoji 10 učionica, jedna računarska sala, radionica i fiskulturna sala. Prostorni kapacitet škole je

solidan, ali je evidentan problem dotrajalosti kompletnog stanja škole.

U školskoj 2011/12 godini Srednju likovnu školu „Petar Lubarda“ upisala su 22 učenika, a u prosjeku

svake godine se upiše 20 učenika. Preko 70% učenika dolazi iz drugih gradova Crne Gore. Škola ima

licence za dva obrazovna programa: Likovni saradnik slikar/slikarka i Grafički dizajner

saradnik/saradnica. U ovoj školskoj godini nastavu izvoditi 21 nastavnik, od čega 13 stručne i 8 opšte -

obrazovne predmete. Svi predmeti su stručno zastupljeni.

Škola se susreće sa više problema kao što su: problem grijanja školskih prostorija, problem prevoza

učenika na relaciji Podgorica-Cetinje-Podgorica i Budva-Cetinje-Budva, problem sa smještajem učenika

zbog malih smještajnih kapaciteta, tehnički problemi na zgradi, nedovoljna obezbijeđenost vatrogasnim

aparatima i neadekvatan prilaz za slučaj požara ili druge nepogode. Takođe, neophodno je opremiti

fotografski studio za izvođenje nastave iz predmeta Fotografija i Digitalna fotografija, kao i povećanje

Page 117: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

117

stručne literature školske biblioteke koja još uvijek ne zadovoljava potrebe. Sem toga, škola nema salu za

fizičko vaspitanje, a nastava se izvodi u sali Gimnazije i Srednje stručne škole. Zbog poklapanja rasporeda

sa navedenim školama učenici najčesce ne drže nastavu fizičkog.

Visoko obrazovanje

Muzička akademija je osnovana 1980. godine. Akademija je bila locirana u Podgorici sve do požara, koji

je 1996. godine zadesio krajnje neuslovnu zgradu ove visokoškolske institucije. Nakon ovog događaja

Akademija se preselila na Cetinje, u zgradu bivšeg Engleskog poslanstva. Muzička akademija, od svog

osnivanja do danas, angažuje priznate profesore iz inostranstva čime, uz učešće kvalitetnih domaćih

kadrova, permanentno ostvaruje visok nivo nastave i koncertne djelatnosti.

Nastavni kadar ove visokoobrazovne institucije čine 23 nastavnika i saradnika, od čega je 14 sa

akademskim zvanjem i 9 saradnika. U školskoj 2010/11 godini ukupan broj studenata je 84, od čega I

godina 26, II godina 23 i III godina 35 studenata.

Za Muzičku akademiju koja je u dosta lošem stanju, urađen je projekat sanacije kroz projekat Beautiful

Cetinje za koji je dobijena saglasnost. Početkom 2012. godine očekuje se sanacija britanskog poslanstva,

što je i prva faza projekta Beautiful Cetinje koji Prijestonica realizuje u saradnji sa UNDP-em.

Osnivanjem Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju 1988. godine, na neki način je okončan

višedecenijski krug u razvoju pedagoških ustanova likovne kulture, na mjestu na kome je i počeo poslije

drugog svjetskog rata formiranjem srednje umjetničke škole. Fakultet je smješten u velelepnoj zgradi

nakadašnjeg Ruskog poslanstva, koja je posebnim aktom zaštićena kao spomenik kulture. Fakultet

likovnih umjetnosti u okviru svoje matične djelatnosti organizuje osnovne, specijalističke i postdiplomske

studije za sticanje zvanja magistra umjetnosti.

Nastavni kadar čine: 9 redovnih profesora, 5 vanrednih profesora, 5 docenata, 12 saradnika u nastavi, od

kojih 7 žena i 4 tehnička saradnika. U školskoj 2010/11 godini ukupan broj studenata je 65, od čega I

godina 21, II godina 19 i III godina 25 studenata.

Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju počeo je sa radom školske 1994/95 godine, kao odsjek u

okviru Fakulteta likovnih umjetnosti. Tek 1997. godine, ovaj Fakultet stiče svoju institucionalnu

samostalnost. Fakultet dramskih umjetnosti u okviru svoje nastavne djelatnosti organizuje i realizuje

osnovne, specijalističke i postdiplomske studije. Nastavni kadar čine 13 lica sa akademskim zvanjemi 3

saradnika u nastavi. Podršku pruža i nenastavno osoblje ukupno 9. U školskoj 2010/11 godini ukupan

broj studenata je 56, od čega I godina 26, II godina 3 i III godina 27 studenata.

Fakultetska jedinica Cetinje, Fakulteta za pomorstvo Kotor, studijski program - Menadžment u

pomorstvu otvorena je 12. septembra 2011. godine i smještena je u prostorijama Crvenog krsta. Broj

studenata koji su upisali prvu godinu je 106. Drugu godinu pohađa 19 studenata, a treću 23 studenta iz

Prijestonice Cetinje.

Page 118: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

118

U planu je realizacija projekta Univerzitetski kompleks na prostoru Donjeg Oboda. Izgradnjom ovog

kompleksa postojeći fakulteti će se premjestiti, a Prijestonica Cetinje dobiti sadašnje objekte u kojima se

nalaze na upravljanje.

ANEKS 4

Sportski objekti u vlasništvu Prijestonice Cetinje

Sportskim objektima koji su u vlasništvu Prijestonice Cetinje gazduje JP Sportski centar Cetinje, u čijem

su sastavu:

Gradski stadion i pomoćni stadion su u dosta lošem stanju. Od izgradnje Gradskog stadiona,

tačnije od 1953. godine, nije izvršena rekonstrukcija tribina. Svlačionice, smještene u obližnjim

prostorijama stare Kasarne (koja ne pripada cjelini stadiona) su improvizovane. Promjena

podloge je izvršena uz pomoć Prijestonice Cetinje, Fudbalskog saveza Crne Gore i Fudbalskog

kluba „Lovćen“, što je stvorilo bolje uslove za takmičenje. Za sada je dosta dobro očuvana

međutim ograda oko pomoćnog terena je srušena, tako da je nova vještačka trava na terenu

izložena propadanju.

Poligon malih sportova, koji je u relativno dobrom stanju, uslovan je za obavljanje treninga

sportskih ekipa, kao i za odigravanje turnira, kao što je tradicionalni turnir u malom fudbalu koji

se organizuje u ljetnjim mjesecima.

Sportski centar u okviru koga se nalaze:

- Glavna sportska dvoranaje u stanju pune funkcionalnosti i u njoj se odvijaju treninzi i

takmičenja sportskih klubova iz Cetinja i treninzi reprezentacija koje svoje pripreme obavljaju

na Cetinju. Nedostaci dvorane: posebno malikapacitet i značajan procenat vlažnosti zbog

ukopanosti dvorane u teren, koji se do sada uspješno rješavao dobrim ventilacionim

sistemom.

- Tri manje- namjenske dvorane se koriste za stoni tenis, džudo i body building. Takođe su

funkcionalne i ispunjavaju uslove za treninge i zvanična takmičenja.

- Teretanesu date pod zakup i zadovoljavaju postojeće standarde. Osim rekreativaca, usluge

teretana koriste i sportski klubovi.

- Bilijar salau okviru koje funkcioniše i kafe bar,data je u zakupBilijar klubu „Biljarda“,

funkcionalna je i ispunjava uslove za takmičenja.

Teniski teren u Njegoševom parku, dat je u zakup teniskom klubu „Lovćen“, koji je izvršio

njegovu punu rekonstrukciju.Teren je pokriven šljakom i zadovoljava uslove za treninge i

takmičenja, kao i za večernje odigravanje mečeva.

Sportski objekti u vlasništvu obrazovnih ustanova

U okviru OŠ „Njegoš“, nalazi se sportska sala, u kojoj se pored nastave fizičkog vaspitanja održavaju i

treninzi odbojkaškog i košarkaškog kluba. Pored rekonstrukcije koja je završena prije par godina, parket

sale je u fazi propadanja, a kao uzrok prepoznaje se visok procenat vlažnosti koju uzrokuje ukopanost sale

Page 119: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

119

u teren. Otvoreni poligon (u dvorištu škole) ne ispunjava uslove za obavljanje nastave fizičkog vaspitanja

zbog nedostatka sportskog mobilijara, neravne podloge i neodgovarajuće lokacije u krugu škole.

OŠ „LPO“ još uvijek nije dobila svoju sportsku dvoranu, pa se nastava fizičkog vaspitanja odvija u

učionicama i u dvorištu škole. Izgradnja sportske dvorane je u planu.

JU Gimnazija posjeduje renoviranu sportsku salu u kojoj se odvija nastava fizičkog vaspitanja. U krugu

škole se nalazi i višenamjenski sportski poligon, koji pored učenika Gimnazije koriste i učenici Srednje

stručne škole. U ljetnjim mjesecima poligon se koristi za rekreaciju građana. Takođe se može koristiti i za

pripreme sportista.

JU Srednja stručna škola posjeduje sportsku salu u kojoj se odvija nastava fizičkog vaspitanja.

Sportski objekti u okviru državnih ustanova

U neposrednom okruženju objekta u kojem je bilo smješteno Austro-ugarsko poslanstvo u Kraljevini

Crnoj Gori, nalazi se višenamjenski sportski teren za tenis i odbojku, a ranije je postojala i kuglana, koja

sada nije u funkciji.

U okviru Centralne narodne biblioteke „Đurđe Crnojević“, nalazi se tenisko igralište, koje zahtijeva

izvjesna ulaganja. Koristi se za rekreaciju građana.

JU „Lovćen – Bečići“ je na Ivanovim koritima izgradila dva višenamjenska sportska poligona, koja u

ljetnjim mjesecima služe za rekreaciju i pripreme sportista, kao i za učesnike rukometnog i košarkaškog

kampa. Takođe, u izgradnji su fudbalski teren i dva teniska terena.

Na prostoru NP „Lovćen“, nalaze se Avanturistički park, francuskog investitora, kao i teren za paintball,

koji koristi Paintball klub „Viktoria“ i rekreativci.

Sportski objekti u okviru privrednih društava

U sklopu Hotela „Grand“, nalazi se 25m dug plivački bazen. Osim bazena, hotel raspolaže i kuglanom.

Bazen i kuglana su sa svim propratnim sadržajima, u stanju pune funkcionalnosti i ispunjavaju sve uslove

za trening i takmičenja.

U okviru preduzeća AD“Ribarstvo“ u Rijeci Crnojevića, postoji viđenamjensko sportsko igralište, na

kojem se održavaju mnogobrojna amaterska sportska takmičenja, kao što su Riječke sportske igre.

Ostali sportski objekti u Gradu

Na „Starom igralištu“ u neposrednoj blizini Njegoševog parka, u izgradnji je privatni sportski centar, koji

bi trebao da ima slijedeće sadržaje: dva otvorena, dva zatvorena teniska terena i poligon za male sportove.

Završen je i stavljen u funkciju otvoreni teniski teren.

Na Ševrlji postoji Strelište glinenih golubova, za koje su svojevremeno uložena značajna finansijska

sredstva. Sadašnje stanje ne dozvoljava korišćenje.

Sportski objekti u okviru mjesnih zajednica

Page 120: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

120

U okviru mjesnih zajednica, Njeguši, Dobrsko selo, Bokovo, Čevo, Trešnjevo, Žabljak Crnojevića-

Dodoši, takođe postoje višenamjenska sportska igrališta.

ANEKS 5

U zavisnosti od lokacije na kojoj se nalaze, kulturne dobra možemo uslovno posmatrati u tri segmenta. (i)

Prvi najznačajniji i najbrojniji segment čine kulturna dobra koja se nalaze skoncentrisana na relativno

malom prostoru Istorijskog jezga grada; (ii) drugi segment čine kulturna dobra sa teritorije gradskog

naselja, ali van istorijskoga jezgra i (iii) treći segment su takođe veoma značajna kulturna dobra koja se

nalaze van Cetinjskoga polja rasuta na prostoru čitave Prijestonice36.

(i) Zbog vrijednosti kulturnih dobara i ukupnih ambijentalnih karakteristika samo Istorijsko jezgro Cetinja

je zakonom zaštićeno kao posebno kulturno dobro od izuzetnog značaja. U okviru ove gradske cjeline

nalaze se 25 pojedinačno zakonom zaštićenih kulturnih vrijednosti (spomenika kulture). Tu se pored 8

zakonom zaštićenih kulturnih dobara treće kategorije nalaze i 11 druge, odnosno 6 svrstanih u okviru

prve kategorije koje i ovom prilikom treba pomenuti: Biljarda, Cetinjski manastir sa crkvom Rođenja

Bogorodice, Dvorac kralja Nikole I Petrovića, Ostaci manastira manastira Crnojevića na Ćipuru, Vladin

dom – dom vlade Kraljevine Crne Gore i Zetski dom – teatar tj. prvo zdanje namijenjeno kulturnim

potrebama u Crnoj Gori.

(ii) Van zaštićenoga Istorijskoga jezgra Cetinja, na području grada se nalazi niz značajnih sakralnih i

sekularnih spomenika, odnosno zaštićenih kulturnih dobara. Ovdje se pored grobljanskih crkva iz 19.

stoljeća ističu zaštićena kulturna dobra - zgrade bivšeg Italijanskog i Austrougarskog poslanstva. Tu je

zatim i Tehnički muzej smješten u okviru prostora sa elektro postrojenjima iz vremena početaka

elektrifikacije Crne Gore (1910. god.), te crkva sv. Antuna Padovanskog koja je izgrađena nedaleko od

bivšega Austrougarskoga poslanstva.

(iii) Van samog područja grada Cetinja, na teritoriji Prijestonice značajna kulturna dobra nalaze se u

okviru naselja Njeguši (crkve i zdanja vezana za dinastiju Petrović). U zaseoku Erakovići na Njegušima

nalazi se Njegoševa rodna kuća koju je Njegošev stric Petar I Petrović podigao 1779.godine. Kuća u kojoj

se rodio vladika Rade, više puta je obnovljena. Jednostavna izdužena građevina 1973.godine adaptirana je

u memorijalni muzej posvećen Njegošu. Muzej sadrži predmete pokućstva njeguške kuće iz Njegoševog

doba.

Najmonumentalniji spomenik nacionalnog parka Lovćen je Njegošev mauzolej, podignut na Jezerskom

vrhu. Na području nacionalnog parka “Lovćen“ značajnu vrijednost čini kulturno-istorijsko nasljedje.

Svojevrstan arhitektonski relikt, vrijedan pažnje, predstavljaju čuvene lovćenske serpentine. Stari put od

Kotora vijuga uz Lovćen do Njeguša, živopisnog planinskog sela. Lovćenski kraj obiluje brojnim

elementima narodnog graditeljstva. Autentične su stare kuće i seoska guvna, kao i kolibe u katunima –

ljetnjim stočarskim naseobinama.

Značajna kulturna dobra se nalaze u Rijeci Crnojevića sa Obodom te izuzetno vrijednim sakralnim

spomenicima na ostrvima Skadarskog jezera. U okviru ovoga segmenta posebno treba pomenuti sakralne

objekte na selima koji datiraju od 15. do 19. stoljeća. Pored kulturnih dobara i spomenika u naseljenim

36 Detaljniji prikaz kulturnih dobara dat je u Aneksu 5.

Page 121: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

121

mjestima treba skrenuti pažnju i na čitav niz obilježja, a odnose se najviše na dogadjaje iz perioda

neposredno prije, u toku ili odmah poslije Drugog svjetskog rata.

ANEKS 6

Osnovni cilj izrade Projekta vertikalne i horizontalne saobraćajne signalizacije je da se, projektovanjem

dostižnih rješenja koja će izvjesno, ubrzo biti i realizovana, kao i nizom relativno jednostavnih i

investiciono, ne pretjerano, zahtjevnih kratkoročnih mjera, dođe do značajnog i dugoročnog poboljšanja

stanja saobraćaja u Prijestonici. Projektovana rješenja bi bila primjerena potrebama oporavka urbane

sredine u koju decenijama nije adekvatno ulagano, a brojni problemi su nagomilavani.

Pored navedenog, značaj izrade ovog projekta je i u tome što bi predstavljao kvalitetnu polaznu osnovu

za dalje aktivnosti u cilju praćenja i regulisanja saobraćaja u Prijestonici, kao što su: izrada Programa

organizovanja auto-taksi prevoza na teritoriji Prijestonice, izrada Studije (Elaborata o parkinzima, izrada

Katastra saobraćajne signalizacije, formiranje baze podataka i praćenje ključnih parametara dinamičkog i

mirujućeg saobraćaja na nivou grada, formiranje baze podataka o saobraćajnoj infrastrukturi i dr.

ANEKS 7

Page 122: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

122

Karta 1 – Zaštićena prirodna dobara na teritoriji Cetinja

Njegošev park je najstarija zelena površina u gradu, čije je formiranje vezano za podizanje Novog

dvorca, odnosno za drugu polovinu 19-og vijeka. Prvobitno je bio u pejzažnom stilu, a danas je to javna

površina, čisto geometrijskog oblika.

Biljni fond parka sačinjava visoko drveće autohtonih vrsta (smrča, jasen, bukva, brijest), dok su alohtone

vrste zastupljene malim brojem individua gledičije, hameciporisa, duglazije itd. Gotovo sve alohtone vrste,

posebno smrča čiji je udio u parku dominantan, približavaju se dobu fizičke zrelosti odumiranja, što može

ugroziti i postojanje samoga parka..

Sve parcele u parku su bile oivičene živom ogradom, čime je naglašena geometrizacija parka. Sadašnji

izgled živih ograda je bez ikakve funkcionalne vrijednosti. Rekonstukcija parka je predviđena u 2013.

godini kroz program Cetinje grad kulture.

Park „13. Jul“ je podignut u slobodnom stilu i dosta je mlađi od Njegoševog. Koncepcija parka je

pejzažnog stila sa krivudavima stazama, izuzev središnjeg dijela koji je riješen geometrijski. Duž staza,

drveće je sađeno u redovima, dok je po parcelama sađeno stihijski, ne vodeći računa o njihovom

ekološkim zahtjevima, a posebno estetskim vrijednostima. Činjenica da veći dio drveća sačinjavaju

autohtone lišćarske vrste, sa slabo razvijenom krošnjom, navodi na zaključak da je ono samoniklo, zbog

čega su likovne i kompozicione vrijednosti parka male.

Učešće grmlja u biljnom fondu parka je minimalno. I u ovom parku je izvršeno asfaltiranje, tako da je

dobio izgled asfaltnih ulica. Što se tiče biljnog materijala, ovo su parkovske površine, gdje dominira više

vrsta visokog drveća, lišćara i četinara. Zbog nedovoljnog ulaganja, neadekvatnog održavanja planske i

neplanske sadnje, parkove sačinjavaju jednodobne sastojine, bez spratnosti, ritma i kolorita, gdje vlada

opšta monotonija. Kod velikog broja individua, a posebno smrče koja je dominantna vrsta u Njegoševom

parku, primjetno je djelimično ili potpuno sušenje stabala.

ANEKS 8

Tabela 12. Kulturno istorijsko nasljeđe na teritoriji Prijestonice Cetinje (Zakonom

zaštićena nepokretna kulturna dobra)

I kategorija

1. Zetski dom, zgrada kraljevskog pozorišta

2. Biljarda, Njegoševa rezidencija

3. Dvorac kralja Nikole

4. Manastir Sv. Petra ( Cetinjski manastir)

5. Vladin dom, zgrada vlade u kraljevini Crnoj Gori

6. Mauzolej Petru II Petroviću Njegošu na Lovćenu

7. Žabljak, prijestonica Crnojevića na Skadarskom jezeru

8. Manastir Kom

9. Ostaci manastira Crnojevića na Ćipuru

10. Istorijsko jezgro Cetinja

Page 123: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

123

II kategorija

11. Vlaška crkva

12. Rusko poslanstvo u kraljevini Crnoj Gori

13. Englesko poslanstvo u kraljevini Crnoj Gori

14. Reljef Crne Gore u kompleksu Biljarde

15. Mauzolej vladike Danila na Orlovom kršu

16. Dvor prijestolonasljednika Danila ( Plavi dvorac )

17. Bolnica „Danilo I“

18. Dvorska crkva na Ćipuru

19. Italijansko poslanstvo u kraljevini Crnoj Gori

20. Francusko poslanstvo u kraljevini Crnoj Gori

21. Austro-ugarsko poslanstvo u kraljevini Crnoj Gori

22. Crkva Sv. Nikole, Riječki grad, Rijeka Crnojevića

23. Most knjaza Danila na Rijeci Crnojevića

24. Kuća u kojoj se rodio vladika Rade ( Njeguši )

25. Manastir Ćelija dobrska ( Dobrsko selo )

26. Vladičina kula na Karuču ( Skadarsko jezero )

27. Crkva Uspenja Bogorodice ( Resna-Bjelice )

28. Crkva Sv. Đorđa ( Erakovići-Njeguši )

29. Crkva Blagovještenja ( Jeksa-Čukovići )

30. Kuća Sv. Petra na Rijeci Crnojevića

31. Obod Crnojevića – Riječki grad ( Rijeka Crnojevića )

32. Zgrada Arhiva Crne Gore

III kategorija

33. Mlin Ivana Crnojevića

34. Tursko poslanstvo u kraljevini Crnoj Gori

35. Zgrada crnogorske banke Kraljevine Crne Gore

36. Tablja-kula iznad manastira Sv. Petra

37. Rodna kuća kralja Nikole ( Njeguši )

38. Crkva Sv. Dimitrija ( Ljubotinj )

39. Tvrđava Lesendro u blizini Vranjine

40. Crkva Uspenja Bogorodice – Rajičevići ( Njeguši )

41. Crkva Sv. Nikole ( Rvaši )

42. Preobraženska crkva ( Ivanova korita )

43. Kuća Kenja Jankovića ( Rvaši )

44. Zgrada OŠ „Šunjo Pešikan“ - Trešnjevo (Cuce )

45. Crkva Sv. Jovana Krstitelja – Košćele

46. Kuća Toma Petrovića-Njegoševa gostinjska kuća ( Njeguši )

47. Crkva Sv. Antuna Padovanskog

48. Crkva Sv. Jovana Krstitelja – Ržani do (Bata Cucka )

49. Crkva Sv. Nikole – Boguti ( Ljubotinj )

50. Apoteka u Njegoševoj ulici

Page 124: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

124

51. Stara električna centrala,objekat prve el.cent. u Crnoj Gori

52. Crkva Sv. Jovana Krstitelja – Blace ( Bjelice )

53. Crkva Sv. Ćekle ( Strugari )

54. Crkva u Čistom polju ( Ljubotinj )

55. Zgrada bivšeg vojnog stana

Tabela 13. Poljoprivredna gazdinstva prema veličini razreda korišćenog poljop. zemljišta

Crna Gora Cetinje

Najviše površine od 0,10-0,50

ha

ukupno

bez

zemlje ukupno

bez

zemlje Crna Gora Cetinje

Ukupan broj

poljop. gazdin. 48824 581 895 22 15418 440

Tabela 14. Poljoprivredna gazdinstva prema sjedištu i korišćenju poljop. zemljišta

Crna Gora Cetinje

gazdinstva površina u ha

gazdinstva

ukupno površina u ha

Ukupno 48824 294400,70 895 4 763,60

Ukupno korišćeno

poljop. Zemljište 4824 212724,40 873 928,00

Vinogradi 1998 340,40 253 44.20

Voćnjaci 5321 1393,60 89 7,00

Rasadnici 122 561,80 - -

Livade i pašnjaci 43125 204359,40 700 799,70

Tabela 15. Porodična poljoprivredna gazdinstva prema površini obradivog zemljišta

Crna Gora Cetinje

Gazdinstva površina (ha) gazdinstva površina (ha)

Oranice 10153 3656,40 222 33,40

Žito u zrnu 3926 1115,20 32 5,30

Industrijsko bilje 190 65,90 - -

Krompir 5692 792,00 204 22,30

Krmno bilje 2010 847,00 7 0,90

Povrće 3897 806,00 56 4,70

Cvijeće 69 3,20 - -

Sjeme i rasadi 25 1,60 - -

Ostalo bilje 122 13,70 - -

Ugari 44 11,90 - -

Tabela 16. Porodična poljoprivredna gazdinstva prema površini okućnice/bašte

Page 125: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

125

Crna Gora Cetinje

Gazdinstva površina (ha) gazdinstva površina (ha)

Površina okućnice/bašte 37 010 2 412,80 634 43,70

Povrće 29733 680,10 525 15,70

Voće 13315

755,90

(515,510 stabala)

84

1,70

(1775 stabala)

Vinova loza 6268

170,2

(673,963 čokota) 94

3,00

(9 299 čokota)

Krompir 25851 806,60 403 23,30

Tabela 17. Površina voćnjaka

Crna Gora Cetinje

Gazdinstva Površina(ha) gazdinstva površina (ha) (Extezivno)

Ukupno 5321 1393,60 89 7,00 (5,00 ha)

Voće 3684 861,00 89 7,00 (5,00ha)

Tablea 18. Gazdinstva prema površini vinograda i broju čokota

Crna Gora Cetinje

gazdinstva površina (ha) gazdinstva površina (ha)

1998 340,40

(1.403.523čokota)

253

44,20

(159271 čokota)

Tabela 19. Gazdinstva prema broju uslovnih grla stoke (UG)

Crna Gora Cetinje

gazdinstva (UG) gazdinstva (UG)

Ukupno 32656 112 861,90 523 2173,1

Goveda 24616

78633,00

(50888 muznih)

334

1043

(734 muznih)

Ovce 6082

226752,00

(130459 muznih) 90

3408

(2049 muznih)

Koze 3580

35001,00

(21016 muznih) 144

3295

(2013 muznih)

Svinje 13465

41118,00

(1134 suprasnih) 161

678

(8 suprasnih)

Živina 16304 411086,00 235 9198

Konji, mazge, magarci 3122 4397,00 155 330

Tablea 20. Gazdinstva po veličini stada

Crna Gora Cetinje

gazdinstva gazdinstva

Ukupno 48824 895

Bez goveda 24208 561

1-2 grla 15023 211

Page 126: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

126

3-9 grla 8510 110

10-19 grla 916 9

Bez ovaca 42742 805

1-9 grla 1591 9

10-19 grla 1474 26

20-49 grla 1610 34

Bez koza 45244 751

1-2 grla 1393 22

3-9 grla 1452 45

10-19 grla 352 30

* Podaci popisa poljoprivrede 2010. godine.

Tabela 21. Lokalni putni pravci i njihova dužina

Reg.br.

Puta

Dionica puta Ukupna

dužina u km

1. Resna-Bata-Trešnjevo-granica opštine Nikšić 28,0

2. Ulići(magistrala)R.Crnojevića-Carev Laz(magistrala) 18,60

3. Košćele-Ljubotinj-Građani-granica opštine Bar 11,0

4. R.Crnojevića-Čukovići-granica opštine Bar 12,2

5. Ulići(magistrala)-Bokovo-Kosijeri-Đinovići-Štitari-

granica Glavnog grada Podgorica

15,50

6. Kosijeri-Mikulići-Tomići 11,5

7. Krstac-Kuk 6,0

8. Rvaši-Bobija-Dodoši 8,5

9. Obzovica(magistrala)-Prekornica-Boguti 14,6

10. Ubli-Lastva-Markovina 17,5

11. Mulinovo počivalo-Uba-Jezer-Jasikovica 10,5

12. Trešnjevo-Rokoči 10,0

13. Grab-Trnjine-Rovine 8,0

14. Ubli-Prentin do-Gornji izvori 11,4

15. Prašino Ždrijelo-Proseni do-Lipa-Jama Vojvodina-Čevo 20,0

16. R.Crnojevića-Riječki grad 1,2

17. R.Crnojevića-Obodska pećina(hidrocentrala) 1,0

18. Meterizi(magistrala)-Češljari Đalci 6,8

19. Metrizi –Pavlova strana- Rijeka Crnojevića 2,7

20. Bokovo-Markov do 3,0

21. Bata-Donja Zaljut 3,0

Page 127: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

127

22. Magistrala-Vrela-Crpna stanica 1,5

23. Milišina pećina-Pejovići-Prediš 5,0

24. Začir-Dubova-Smokovci 5,0

25. Sa putnog pravca Obzovica-Prekornica-Veljagora-

Crpna stanica-granica opštine Bar

6,0

26. Sa putnog pravca R.Crnojevića-Virpazar-Rvaši-Karuč-

zajčina-Njive

2,0+1,5+1,5=5,0

27. Ubli-Prentin Do-Izvori 18,0

28. Prnji Do-Lokve 2,5

29. Ukupno 310,0

Tabela 22. Transportni cjevovodi

Dionica Preènik cjevovoda Vrsta materijala Dužina (m)

Izvorište Podgor - PS Višnjica Ø400 mm čelik 2,753.00

PS Višnjica - PK Velja Gora Ø 400 mm čelik 5,643.00

PK Velja Gora – PK Lašor Ø 350 mm čelik 5,065.00

PK Lašor - R. Zagrablje Ø 200 i 300 mm ACCIPEHD 1,120.00

PK Lašor - R. Sandin Vrh Ø 400 mm čelik 4,840.00

Ukupno: 20,022.00

Tabela 23. Kapacitet vodoizvorišta

IZVORIŠTE ZIMSKI PERIOD LJETNJI PERIOD

lit. / s lit./ s

Podgorska vrela min 200 170-200

Uganjska vrela min 50 0.50

Obzovica 2-50 0.50

Tabela 24.Visinske kote i tip objekata Vodovoda

OBJEKAT m.n.v. FUNKCIJA

Podgorska vrela 172 Glavni izvor - Pumpna stanica

Višnjica 503 Pumpna stanica

Velja gora 828 Prekidna komora

Obzovica 828 Izvorište - gravitacija

Uganjska vrela 686 Izvorište -Pumpna stanica

PK Lašor 754 Prekidna komora

Veliki rezervoar Zagrablje 691 Rezervoar I visinska zona

Mali rezervoar Zagrablje 695 Rezervoar I visinska podzona

Rezervoar Sandin vrh 730 Rezervoar II i III visinska zona

Tabela 25. Pregled podataka za vodosnabdijevanje i kanalizacioni sistem na gradskom području

Kapacitet sopstvenih izvora vodosnabdijevanja (Kapacitet

izvorišta Q(l/sj vode za piće)

Vrijednost

1.Glavni izvor za snabdijevanje

vodom za piće Cetinja je izvorište "

Podgorska vrela" .Izvorište je

locirano na oko 20 km južno od

Nominalni kapacitet 150

Page 128: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

128

Cetinja na visini 172m n.v.

2..Izvorište " Obzovica " locirano

na visini 828m,n,m n a na 8 km

južno od Cetinja

Nominalni

kapacitet sezonski

karakter

20

Ljetni period min 0,5

Zimski period (zavisno od kišnog

periodaj

max 50

3.Izvorište " Uganjska vrela " se

nalazi na visini 686 m,n,m na

lokaciji 7 km južno od Cetinja

Nominalni

kapacitet sezonski

karakter

45-60

Ljetni period min 0,5

Zimski period(zavisno od kišnog

periodaj

max100

Kapacitet na osnovu korišćenja drugih izvora

(Kapacitet Q(l/s) vode za piće)

nema

Dužina vodovodne mreže (km) 58

Broj priključaka na vodovodnu mrežu na gradskom području 6127

Ukupan broj priključaka na vodovodnu mrežu 6127 +77=6204

Broj priključaka na kanalizacionu mrežu na gradskom području 1300

Broj priključaka na kanalizacionu mrežu, od priključenih na vodovodnu

mrežu na gradskom području

1220 (20 %j

Pokrivenost - broj domaćinstava sa priključcima na kanalizacionu mrežu 1440(30 %j

Dužina gavitacionog cjevovod (km) 5

Dužina potisnog cjevovoda (km) -

Broj i kapacitet crpnih stanica Q(l/s) -

Količina otpadnih voda (m3 ) domaæinstva -

Količina otpadnih voda (m³ ) industrija -

Ukupne količine proizvedenih otpadnih voda ( m3)/god 901000

Instalisani kapacitet pumpi Q (l/s) -

Dužina, dubina i prečnik ispusta kanalizacionih mreža -

Tip i kapacitet ( predretman i uređaj za prečišćavanje otpadnih voda) nema

Tabela 26. Količina vode u sistemu vodosnabdijevanja(uporedni pregled za (2005.god i 2010.god)

2010 2005

Količina vode u sistemu vodosnabdijevanja

Količina vode (1000 m3) 4730 4500

Podzemna voda

Površinska voda ( izvori )

UKUPNO 4730 4500

Količina isporučene vode (1000m3)

Domaćinstva 640 565

Page 129: STRATEŠKI PLAN RAZVOJA PRIJESTONICE - database.uom.medatabase.uom.me/_czr-uom/repository/(003736)STRATESKI PLAN.pdf · Stanovništvo predstavlja osnovi faktor razvoja jedinica lokalne

Strateški plan razvoja Prijestonice Cetinje za period 2012-2016, prijedlog

129

Industrija 123 145

UKUPNO 763 710

Oprema za ispuštanje

Broj pumonih stanica (2+1) 3 3

Ukupan kapacitet (l/s)

- Projektovani 150 l/s 150 l/s

Rezervoari

Broj 3 3

Kapacitet (m3) 14740 14740

Dužina glavnog cjevovoda (m) 20022 20022

Dužina distributivne mreže(m) od

profila DN 80 38000 38000

Broj priključaka na sistem

vodosnabdijevanja 6204 4820