STRATEŠKI PLAN GRADA METKOVIĆA 2014.-2016.


1

Sadržaj:

1. Uvodno o obvezniku 2. Vizija 3. Misija 4. Analiza stanja/okruženja

- SWOT analiza - PEST analiza - Analiza unutrašnjega ustroja - Analiza dionika - Mogućnosti razvoja

5. Opći ciljevi 6. Posebni ciljevi 7. Načini ostvarenja i pokazatelji uspješnosti 8. Praćenje i evaluacija


2

1. Uvodno o obvezniku

Grad Metković, u samoupravnom djelokrugu, obavlja poslove lokalnoga značaja kojima se ostvaruju potrebe građana koje nisu zakonom dodijeljene državnim tijelima. Djelokrug Grada Metkovića odnosi se na: uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu te promet na svome području. Grad Metković u svojoj nadležnosti ima ove korisnike: Turističku zajednicu, Gradsko kulturno središte, Prirodoslovni muzej Metković, Gradsku knjižnicu, Hrvatsko ornitološko društvo, Gradsku glazbu, Maticu hrvatsku, Mak „Metković“, Klapu „Sveti Nikola“, Kud „Metković“, Pokladno društvo, vjerske zajednice, Dječji centar Metković, OŠ Stjepan Radić, Osnovnu glazbenu školu, OŠ Don Mihovila Pavlinovića, Gimnaziju Metković, Srednju školu Metković, Ustanova športski objekti , Športsku zajednicu, ŠKU „Ispod mosta“, Udrugu branitelja, Hvidra Metković, Udrugu veterana ZNG IV., Dijabetičku udrugu, Dječji vrtć „Leut“, Samostan Sv. obitelji, Zdravi grad Metković, Udrugu tjelesnih invalida, Udrugu «Otac Ante Gabrić», Crveni križ, UHDDR, Udrugu roditelja poginulih hrvatskih branitelja, druge udruge. Kao temelj i podloga za izradu strateškog plana, odnosno za provođenje potrebnih analiza okruženja, ali i samim time uspostavljanje strateških ciljeva, korišten je Program ukupnog razvoja za Grad Metković. Planiranje predstavlja jednu od važnijih i složenijih faza procesa integriranog upravljanja razvojem. Značenje planiranja u uvjetima suvremenog dinamičkog razvoja je višestruko, osobito s gledišta upravljanja, budući da se planiranjem: · određuju ciljevi · integrira razvoj u sustav · određuju vremenski periodi razvoja · usklađuju potrebe i mogućnosti · usklađuje razvoj i okolina · standardiziraju odnosi između gospodarstva, prirodnih resursa i kvalitete života · određuju temeljni pravci razvoja, namjena prostora i korištenje prirodnih resursa · zaštićuju stvorene i prirodne vrijednosti te čovjekova okolina. Integrirano upravljanje razvojem određenog područja ili sektora počiva na sustavnom pristupu koji objedinjuje ekonomsko, socijalno, prostorno, ekološko i infrastrukturno gledište. Osnovni ciljevi upravljanja razvojem su: · trajno održivi razvoj · društveno zadovoljavajuća naseljenost · ujednačeni uvjeti gospodarskih ulaganja u svim dijelovima države · ujednačeni uvjeti života pučanstva u svim dijelovima države · ujednačena opskrbljenost pučanstva i gospodarstva u svim dijelovima države · dovoljna raznovrsnost strukture gospodarstva i domaćinstava · potpuna dostupnost svim prednostima i mogućnostima svih državnih područja. Strateškim planom bit će definirani resursi i prioriteti u razvoju svih segmenata mikroregije: gospodarstvu, društvenim djelatnostima i infrastrukturi te će se pomoću njega aktivnosti i resursi usmjeriti prema poboljšanju standarda i uvjeta za život stanovnika, kao i omogućiti učinkovitiji rad lokalne samouprave i gospodarskih subjekata.


3

Cilj je ovoga dokumenta ostvarivanje kroz planiranje širokih, cjelovitih prioriteta ili usmjerenja koje je prihvatila organizacija; strategije su izbor o tome kako najbolje postići misiju organizacije kroz koju će se poticati razvoj koji integrira ostvarivanje gospodarskih, socijalnih i ekoloških ciljeva.


4

U svrhu strateškog planiranja donesena Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana. Kao prilog nadalje u ovom dokumentu je dana navedena odluka. GRADONAČELNIK Klasa: 400-01/13-01/58 Urbroj: 2148/01-01/13-1 Metković, 15. studenog, 2013. Na temelju članka 48. Statuta Grada Metkovića („Neretvanski glasnik broj 04/9, 2/13 i 7/13-pročišćeni tekst), Gradonačelnik Grada Metkovića donosi slijedeću:

ODLUKU

o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana

Članak 1.

Osniva se radna skupina za izradu Strateškog plana Grada Metkovića za 2014. godinu.

Članak 2. U radnu skupinu za izradu Strateškog plana Grada Metkovića imenuju se: - Božo Petrov – kao predsjednik - Katarina Ujdur - član - Nikola Grmoja– član - Martina Veraja Mijić – član - Katarina Barišić– član - Ivan Kompar – član - Oliver Primorac – član - Matko Jerković – član - Tomislav Jakić – član - Mira Penavić– član - Ivica Puljan – član - Zoran Kozina – član - Marin Veraja - član

Članak 3.

Zadužuju se članovi radne skupine za pripremu i izradu, te praćenje provedbe i realizacije Strateškog plana Grada Metkovića za 2014. godinu.

Članak 4.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

GRADONAČELNIK Božo Petrov


5

1.1. Opći podaci Geografski smještaj Metkovića na 43°03' SŠ i 17°39' ID, te otvorenost doline Neretve prema moru, svrstava ga u mediteranske gradove sa svim utjecajima koje mediteranski civilizacijski i klimatski krug donosi. Smješten na samoj granici dvaju nekadašnjih svjetova, Venecije i Osmanlijskog imperija, Metković je ipak sačuvao svoju pripadnost hrvatskom nacionalnom biću. Današnji grad sa preko 17.000 stanovnika predstavlja središnje naselje doline Neretve s jakim kulturnim i sportskim životom. Na žalost, upravo ono na čemu je grad temeljio svoj razvoj, a to je gospodarstvo, danas još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Sadašnji nedostatak Metkovića kao pograničnog grada vjerojatno će u budućnosti ponovno biti njegova prednost. Osim što je geografski u srcu doline Neretve pa je tradicionalno okrenut poljoprivredi, u zadnje vrijeme otkrivaju se i turistički potencijali Metkovića. U prigradskom naselju Vid skoro je izgrađen prvi muzej in situ - muzej Narone, antičkog grada koji je svoje svijetle trenutke proživljavao u prvim stoljećima prošlog milenija, da bi potonuo u močvaru nakon provala Avara i Slavena početkom velike seobe. Međugorje u susjednoj državi udaljeno je 35 kilometara od Metkovića, a turističko naselje Klek dvadesetak kilometara. No, ono što još nije dovoljno iskorišteno jest upravo rijeka Neretva i njezini pritoci, rukavci, jezera. Cijela delta Neretve prirodni je fenomen, bez obzira na austrougarsku regulaciju njezina toka i kasnije socrealističke melioracije. Sreća je ipak, da smo izbjegli monstruozne dimnjake, slične onima što su uništili Kaštelanski zaljev. Još uvijek je voda tu čista i ptice naseljavaju močvarna područja. U gradu je nadaleko poznata Ornitološka zbirka, jedna od najvećih u Europi. U kolovozu se održava tradicionalni Maraton lađa koji je prije nekoliko godina pokrenula skupina entuzijasta i tako spasila neretvansku lađu. Što je za Sinj Alka - to je za Metković i dolinu Maraton. Sportu u gradu ugled je najviše podigao rukomet, mada je nogomet respektabilno star sport - NK Neretva osnovana je još davne 1919. godine. No, tek uspjesi RK „Metkovića“ natjerali su mnoge da otvore svoje zemljovide i vide "gdje dođe taj Metković". Današnji Metković živi s rukometom, ali uz nogomet, ne smijemo zaboraviti ni boćare koji su uspješni u najvišem hrvatskom natjecanju, vrijedne veslače, medaljama okićene karataše i druga sportska društva koja nastoje opstati. Ne možemo se pohvaliti stoljetnom kulturom kao naš Dubrovnik ili manji gradovi uz obalu i u unutrašnjosti, ali možemo se pohvaliti sadašnjošću. Nema lipa, ali kulture ipak ima. GKS (Gradsko kulturno središte), Matica hrvatska, jedna od najiskorištenijih gradskih knjižnica, kino koje će u 2014. profunkcionirati, Gradska glazba, KUD Metković, kazališni amateri... to je tek dio institucija kroz koje Metkovke i Metkovci utažuju svoju glad za kulturom. Metković ima pravo kazalište, i to na dvije scene sa 480 sjedećih mjesta u zatvorenom prostoru i 800 sjedećih mjesta u prekrasnom otvorenom prostoru uz Neretvu. GKS, kao krovna organizacija, trudi se privesti svojim sugrađanima sve ono što u Hrvatskoj vrijedi, od kazališnih izvedaba preko koncerata do izložaba renomiranih hrvatskih umjetnika u čemu značajnu ulogu igra i Matica hrvatska u Metkoviću. Samo u školskim klupama dviju osnovnih i dviju srednjih škola sjedi njih oko 3.500. Lako je izračunati: 3.500 : 15.000 = 21,88%. Godinama je Metković istican kao grad s najvišim natalitetom u Hrvatskoj. Koliko su tome pridonijele vrijedne Metkovke i Metkovci, a koliko velik interes sa susjednih područja za doseljenjem, teško je utvrditi. Tu bi struka trebala dati svoj sud.


GRAD METKOVIĆ

Ured Gradonačelnika Upravni odjel za društvene djelatnosti

Upravni odjel za gospodarstvo

Upravni odjel za financije

Pročelnik

Tajnik Gradskog vijeća

Viši savjetnik za normativne i kadrovske

poslove

Administrativna tajnica

Administrativni referent - zapisničar

Vozač

Pročelnik

Administrativni referent za poslove pisarnice i

arhive

Daktilograf

Domaćica

Spremačica

Pročelnik

Viši stručni suradnik za komunalno gospodarstvo

Viši stručni suradnik za gospodarstvo i projekte

EU-a

Viši referent za komunalnu infrastrukturu

Komunalni redar za promet

Pročelnik

Viši stručni suradnik za razrez i naplatu poreza

Viši računovodstveni referent za proračun

Računovodstveni referent

Računovodstveni referent za obračun plaće i

blagajnik

Gradonačelnik

Zamjenik gradonačelnika


2. Vizija

Za razliku od Misije, Vizija je izjava koja opisuje kakva bi organizacija htjela biti ili postati u slijedećih 10 godina.

„Gospodarski centar Dubrovačko-neretvanske županije s razvijenom trgovinom, očuvanom tradicijom, te valoriziranom prirodnom, kulturnom i povijesnom baštinom u svrhu razvoja turizma.“ Želimo biti učinkovita i transparentna uprava koja će pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga uživati povjerenje zainteresiranih strana: građana, subjekata u društvenim djelatnostima, gospodarskim subjektima, poslovnim partnerima, nevladinim organizacijama i turistima, posjetiteljima grada. Metković je središte društvenog standarda u dolini Neretve, prepoznatljiv u Hrvatskoj po prirodnim vrijednostima, poljoprivredi, školstvu, gastronomskoj ponudi i kulturno-povijesnim znamenitostima. Želimo da se kroz uslužne obrte, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, male proizvodne pogone i ugostiteljstvo omogući kontinuirano zapošljavanje mladoga obrazovnog kadra, te da razvijena komunalna, prometna i energetska infrastruktura, visoka razina obrazovne, zdravstvene, te športsko-rekreacijske infrastrukture čine Grad Metković ugodnim za življenje i poželjnim za boravak. Za takav status grada i njegov budući kontinuitet razvoja Gradska uprava Grada Metkovića ima veliku odgovornost i obvezu brzoga, transparentnog i učinkovitog djelovanja u opsluživanju zainteresiranih strana. Dakle, može se zaključiti da vizija proizlazi iz pretpostavke da Grad Metković postaje gospodarskim centrom Dubrovačko-neretvanske županije kroz sveobuhvatno razvijanje trgovine i isticanje Grada kroz prirodnu, kulturnu i povijesnu baštinu. Nadalje, strateško planiranje usmjereno je na poticanje aktivnosti koje će rezultirati kontinuiranim razvojem turizma. Grad Metković, sukladno svojim proračunskim mogućnostima, izdvaja određena sredstva u svrhu poticanja razvoja cijeloga područja. Proces planiranja započinje analizom sadašnjeg stanja te usmjerenja na viziju. Definiranje strateških smjernica kroz strateške prioritete, mjere i aktivnosti, rezultira u ostvarivanju dugoročnih ciljeva iz vizije. Slijedom navedenoga, vizija je prva sastavnica od koje se polazi prilikom strateškog planiranja i strateškog djelovanja, te pri samoj implementaciji Strateškog plana. Strateško planiranje Grada Metkovića temelji se na analizi postojećeg stanja kroz koje će se definirati ciljevi za buduće razdoblje, ali i pronalaženje aktivnosti koje će rezultirati ostvarenjem zadanih ciljeva, odnosno ostvarenjem vizije.

3. Misija Gradska uprava Grada Metkovića, obavljanjem poslova iz samoupravnog djelokruga, na zakonit, učinkovit, ekonomičan i transparentan način unapređuje kvalitetu života i rada u Gradu Metkoviću pružanjem izvrsne usluge svim svojim građanima, omogućavanjem participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem javnim dobrima, protokom informacija, osobito ljubaznim i učinkovitim radom administracije. Gradska uprava s gradonačelnikom na čelu mora predstavljati prvu i zadnju kariku građana u rješavanju njihovih problema, oni im u svakom pogledu moraju biti na raspolaganju kao


8

mjesto rješavanja njihovih pojedinačnih i zajedničkih problema. Građani u svakom trenutku moraju znati što je važnije i uvjeriti se u činjenicu da su zaštićeni osnovnim građanskim i ljudskim pravima. Odnos između građana i uprave mora se graditi na međusobnom uvažavanju i povjerenju, ali se isto tako moraju znati prava i obveze obiju strana. S takvom gradskom upravom, koja počiva na zdravim principima rada, građani će moći lakše i efikasnije komunicirati sa svojom neposredno izabranom vlašću, odnosno s gradonačelnikom. Sve je to moguće postići uz tri osnovna načela koja treba provoditi, a to su: stručnost, otvorenost i solidarnost. Ta su načela pretpostavka kvalitetnom radu: stručnost -upošljavanje obrazovnih kadrova željnih rada na dobrobit svih, s posebnim naglaskom na mlade ljude koji će dati svježinu; otvorenost - rad bez ograda i predrasuda, rad kojim dokazujemo da smo spremni prihvatiti sve dobro i pozitivno što činimo podijeliti sa sugrađanima; solidarnost - poseban osjećaj za posao koji se radi, spremnost da se u svakom trenutku stavimo na raspolaganje i angažiramo za dobrobit pojedinca i Grada.

4. Analiza stanja okruženja Povijest Grada Prema arheološkim nalazima na brdu Predolcu život na ovim prostorima počeo je u pretpovijesno doba. Zbog mnogobrojnih ostataka gradina i kamenih gomila na okolnim brdima pretpostavlja se da su prvi poznati žitelji bili helenizirani Iliri Daorsi, koje su kasnije potisnuli Ardijejci i Delmati. U četvrtom stoljeću pr. Kr. Grci su počeli kolonizirati jadransku obalu te osnivaju luku Naronu, današnji Vid. Narona je vjerojatno za cara Augusta postala kolonija i upravno središte sve do kasnoga srednjeg vijeka. U ranom srednjem vijeku područje su naselila slavenska i hrvatska plemena. Od Cetine do Neretve uzdiže se Paganija, zemlja gusara, kako u 10. st. izvješćuje bizantski car Konstantin Porfirogenet. Pretpostavlja se da je hrvatski knez Domagoj podrijetlom bio Neretvanin. U 14. st. u dolinu Neretve spustili su se bosanski vladari, a krajem 15. st. dolaze Turci. Vodeću ulogu Narone preuzima luka Drijeva, koja je vjerojatno bila smještena na desnoj obali Neretve, blizu današnje Gabele. Drijeva su bila veliko trgovište gdje se mogla pronaći raznolika roba: od voska, soli, začina pa do robova. Ime Metković prvi put se spominje 1422. godine u dokumentu koji se čuva u dubrovačkom arhivu: ..flumaria Narrenti subtus Metchovich (...na rijeci Neretvi pod Metkovićem). Metković se počeo razvijati blizu Drijeva bez velika značenja, a za turske vlasti (1494. – 1685.) Metković se ne spominje. Glavna uloga bila je namijenjena Gabeli, Opuzenu i Kuli Norinskoj. Na zemljovidu prvi ga je zabilježio mletački kartograf Jacopo Gastaldi 1570. Sukobi Turaka i Mlečana trajala su na ovim područjima puna dva stoljeća da bi se Požarevačkim mirom 1718. g. utvrdila granica izmenu Otomanskog Carstva i Mletačke Republike. Mlečani osnivaju neretvansku luku u Metkoviću na predjelu Unka, koja postaje središte poljodjelstva, stočarstva, lova i ribolova.


9

Nakon propasti Mletačke Republike za kratkotrajne francuske uprave došlo je do gradnje tzv. Napoleonove ceste čime je Metković postao važno strateško i trgovačko središte, a 1812. godine postaje općinsko središte za naselja na lijevoj obali Neretve. Za vrijeme austrijske uprave Metković se počinje razvijati, što je vidljivo iz otvaranja 1823. godine Lučkog ureda kao prve državne ustanove. Izgradnjom cesta Mostar – Metković i Mostar – Sarajevo, Metković postaje trgovačko i lučko naselje s razvijenim obrtom i ugostiteljstvom, a otvaraju se zadruge, bankarske, brodarske i osiguravateljske ispostave. Nakon puštanja željezničke pruge Metković – Mostar, pa Mostar – Sarajevo, sagrađen je i 1895. željeznički most, a počinje se širiti i na desnu obalu Neretve. U Prvom svjetskom ratu i nakon njega gospodarski zamah donekle stagnira. Ipak, metkovska luka postaje značajnim trgovinskim središtem (po prometu odmah nakon Sušaka). U doba FNRJ i SFRJ Metković je postupno napredovao na gospodarskom, kulturnom, prosvjetnom i sportskom planu. Nakon uspostave Republike Hrvatske Metković nastavlja svoj urbani rast. Zemljopisni položaj Grada Metkovića Grad Metković, površinom od 50,82 km², odnosno 2,85 % ukupne površine županije, jedna je od manjih jedinica lokalne samouprave Dubrovačko-neretvanske županije. Smješten je na sjeverozapadnom djelu Dubrovačko-neretvanske županije, između Općine Zažablje s kojom graniči na jugu te Općine Kula Norinska na zapadu kao i susjedne Bosne i Hercegovine na sjevernom i istočnom djelu s kojom dijeli 20 km kopnene državne granice. Grad Metković ustrojen je kao jedinica lokalne samouprave 1992. godine te uključuje pet samostalnih naselja: Metković, Dubravica, Glušci, Vid i Prud u kojima živi oko 17 tisuća stanovnika. Metković je smješten na obje obale Neretve; na desnoj obali smještena su još naselja Prud i Vid, a na lijevoj naselja Glušci i Dubravica. Prometna i komunalna infrastruktura

Cestovni promet Područjem Grada Metkovića prolaze dvije državne ceste D-9 i D-62. Obje ceste idu sredinom područja i to paralelno jedna s drugom, s time da državna cesta D-9 (dužine 6,12 km) prolazi lijevom obalom rijeke Neretve, dok državna cesta D-62 prolazi desnom obalom da bi se blizu graničnog prijelaza spojila s D-9. Stalni granični prijelaz kraj Metkovića povezan je s Opuzenom i državnom cestom D-8 upravo s D-9. Sjeverna naselja Prud i Vid povezani su županijskom cestom Ž-6218 koja ide od D-62 kraj Metkovića do graničnog prijelaza kraj Pruda. Južna naselja Dubravica i Glušci povezani su županijskom cestom Ž-6220 koja počinje od D-9 kraj Metkovića pa ide preko susjednog Mliništa do graničnog prijelaza Brestica. Do naselja Glušci vodi lokalna cesta L-69014 koja se nastavlja na Ž-6220. Od značajnih cesta treba izdvojiti još dvije lokalne ceste, L-69013 i L-69012, od kojih jedna vodi do naselja Dubravica, a druga ide paralelno s D-9 kroz Metković. Promet postojećim cestama pretežito je tranzitni prema susjednoj Bosni i Hercegovini i Srednjoj Europi. Razlog leži u činjenicu da se u blizini nalazi međunarodna luka Ploče koja omogućuje uvoz dobara za susjedna područja. Ukupna dužina kategoriziranih cesta kroz područje Grada Metkovića iznosi 33,9 km od čega je dužina državnih 11,5 km, dužina županijskih 14,9 km, a lokalnih cesta 7,5 km.

Pomorski promet


10

U naselju Metkovć nalazi se morska luka za javni promet županijskog značaja, koja je više teretna nego putnička luka. Teret se prevozi od luke Ploče međunarodnim plovnim putem, rijekom Neretvom i obratno. Kraj Metkovića se na Neretvi nalazi međunarodni granični pomorski prijelaz druge kategorije.

Zračni promet Zračni prometni sustav putem zračne luke Dubrovnik u Čilipima trenutno povezuje Županiju sa ostatkom svijeta. Preko nje dolazi oko 62% turista što govori o njenoj važnosti u prometnom i gospodarskom smislu. Najvažniji zahvat na koji se treba usmjeriti u Zračnoj luci je izgradnja aerodromskih svjetala za prilaz uzletno-slijetnoj stazi iz pravca istoka što bi znatno smanjilo broj dana kada zračna luka na radi zbog udara bočnog vjetra. U Pločama je izgrađena i tercijarna zračna luka koja nije u funkciji. Grad Metković udaljen je oko 100 km od zračne luke Čilipi, ali i od zračne luke u susjednoj Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Vodnogospodarski sustav Područje oko Neretve je prirodno bogat vodom iz mnogobrojnih izvora i površinskih tokova. Međutim, suočava se s mnogim problemima u vodoopskrbi i navodnjavanju plodnog zemljišta. U obilju vode nameće se problem opskrbe vodom. Jedan od najvećih problema vezanih uz navodnjavanje predstavlja zaslanjenost površinskih i podzemnih voda koje bi trebale biti temelj natapanja zemljišta. Područje Grada Metkovića opskrbljuje se vodom preko regionalnog vodovodnog sustava Neretva- Pelješac-Korčula-Lastovo s izvora Prud, dok se naselje Metković jednim dijelom povremeno opskrbljuje preko izvora Doljani u Bosni i Hercegovini. Naime, na toj točki, 22 km uzvodno od ušća Neretve, prestaje prisutnost slanog morskog klina pa se voda može nesmetano crpiti i deset kilometara dugim kanalom, koji prolazi kroz područje Kuti, plasirati u agrarna područja. Opskrbni sustav s izvora Doljani ne zadovoljava ni kakvoćom ni kapacitetom, pa je trajno rješenje vodoopskrbe šireg područja vodovod Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo. Prema razvojnim planovima regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo kapacitet mu je planiran na 593,3 l/s od čega je za neretvansko područje predviđeno 178,0 l/s. Klimatska obilježja Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Metkovića Područje Dubrovačko-neretvanske županije ima sve karakteristike sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja. Delta Neretve od Metkovića do ušća sa sjevera i sjeveroistoka omeđena je ograncima dinarskih planina, a s juga podgradinsko-slivanjskim brdima. Na zapadu je Delta otvorena moru i nalazi se pod njegovim stalnim utjecajem. U jesen se more polagano hladi, oslobađa toplinu i time produžuje ljeto, a u proljeće je obrnuto, ohlađeno more sprječava zagrijavanje zraka iznad kopna. U gornjem području otvorena je prema prodiranju suhih vjetrova ljeti, a hladnih zimi i u proljeće, što otežava uzgoj agruma (zimsko izmrzavanje). Ljeta su duga, topla i suha, dok su zime blage i kišovite. Prosječna godišnja temperatura iznosi 15,7°C, no prosjek devet mjeseci u godini iznosi iznad 10° C. Zimski mjeseci su najhladniji, a kraj siječnja se uzima kao najhladniji period s 2,5°C. U veljači 1947. godine zabilježeno je -11°C. Negativne temperature su opasne za suptropske kulture koje uspijevaju na ovom području, kao što su mandarine, zbog smrzavanja. Najtopliji su ljetni mjeseci, a u kolovozu temperatura zraka doseže u pojedinim danima i do 35°C, dok je 1946. Godine zabilježeno 40°C. Godišnja količina padalina u prosjeku iznosi oko 1.300 mm, a od toga 65-75% padne u zimskom razdoblju. Snijeg je


11

rijetka pojava, a zimi i u rano proljeće mogu se pojaviti i mrazevi koji mogu biti opasni za vegetaciju. Insolacija je klimatski faktor koji također ima izrazito povoljne vrijednosti za razvoj poljoprivrede, a na ovom području iznosi oko 7,4 sata dnevno. Zimi dominiraju strujanja iz E i SE smjera (35-40%), a vjetrovi iz ostalih smjerova su rijetki. Ljeti u jutarnjim terminima pušu istočni i jugoistočni vjetrovi, a popodne zapadni. Tijekom cijele godine vrijednosti relativne vlažnosti zraka veće su od 60% i ne mijenjaju se značajno. Srednja godišnja vrijednost relativne vlažnosti zraka iznosi 69% s najvišom srednjom mjesečnom vrijednošću od 74% u studenom i prosincu i najnižom od 60% u srpnju. U Vidu je 2007. godine započela s radom automatska vremenska postaja na kojoj se mogu vidjeti vremenske prognoze za područje Grada Metkovića. Meteorološka postaja Vid prikazuje 24 h dnevno informacije o vremenu u posljednjih mjesec dana i meteogram sljedećih 48 h, koji uključuje pregled kretanja temperature zraka, količine oborina i smjer vjetra. Prognoza se obnavlja automatski 2 puta dnevno, a izrađuje je Norveški Meteorologisk institut (NRK). Meteorološka postaja u Vidu dio je mreže automatskih meteo postaja Crometeo. Prirodni krajobraz i osnovne karakteristike tla Grada Metkovića Geografska obilježja Grada Metkovića ukazuju na pretežito nizinsko područje s dosta plodnih površina te brdovitim zaleđem uz granična područja. Na neretvanskom području prisutna su dva tipa reljefa: �zaravnjeni naplavni tereni delte Neretve – na dijelovima gdje je izvršena meliorizacija stvorene su plodne poljoprivredne površine s prilično poroznim tlom, koje sadrži pijesak i šljunak; �brdoviti kraški vapnenački reljef – ističu se strme forme reljefa s razvijenim elementima krša koji su nastali kemijskim djelovanjem atmosferske vode na vapnence ( korozija). Područje oko rijeke Neretve izgrađeno je od aluvijalnih nanosa. Zbog visoke razine podzemne vode, velike površine još uvijek pokrivaju zamuljeni močvarni, povremeno plavljeni tereni. Geomorfološke značajke prostora uvjetuju razlike u pedološkoj grani pojedinih geomorfoloških sektora, pa su u brdskom području blažih padina uz crnice i rezidne zastupljena i smeđa tla na vapnencu. Na zaravnjenim kraškim terenima nalaze se još i razne forme koluvijalnih tala. U poljima i depresijama ispunjenim zemljišnim materijalom dominantna su duboka antropogena tla nastala od vrlo različitih koluvijalnih, a manjim dijelom i eolskim nanosa. Područje kao dio mediteransko-transazijskog pojasa obiluje seizmičkom aktivnošću. Uzročnik nastanka potresa jest podvlačenje Jadranske platforme pod Dinaride, kao posljedica kretanja Afričke ploče prema Euro-azijskoj. Velikih potresa na ovom području nije bilo kao u ostalim područjima Dubrovačko-neretvanske županije pa nema opasnosti za lokalno stanovništvo. Ugroženost tla na ovom području proizlazi iz pretvaranja melioriranih obradivih površina u građevinsko zemljište, kemijskih onečišćenja, prometnih koridora i zaslanjivanja tla zbog prodora slane vode u unutrašnjost kopna. U ljetnim mjesecima, naročito u fazi plime, jača veličina i prodor slanoga morskog klina, koji je gušći i teži te se podvlači ispod sloja slatke riječne vode i struji uzvodno sve do Metkovića. U tom se razdoblju povećava koncentracija soli i u podzemnim vodama koje se tlačno, odnosno kapilarno uzdižu i zaslanjuju zemljište. Zaslanjene podzemne vode predstavljaju puno veću opasnost za devastaciju tla od samih površinskih tokova čiji se utjecaj koliko-toliko može kontrolirati.


12

Područje delte Neretve posebno je ugroženo od poplava za vrijeme dužih oborina, čemu smo svjedočili i 2010. godine kada se poplave nanijele veliku materijalnu štetu na području grada Metkovića. Zaštitni i melioracijski sustav još je nedovršen pa su pojedini dijelovi delte i dalje nedovoljno zaštićeni. Najugroženiji su desnoobalni niželežeći dijelovi Metkovića, što se postupno rješava dogradnjom sustava. Stanovništvo Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Grada Metkovića živjelo je 16.788 stanovnika u ukupno 5 naselja, odnosno 12,52 % ukupne populacije Dubrovačko-neretvanske županije. Prosječna gustoća naseljenosti područja iznosi 302,71 st/km², pa je iza Grada Dubrovnika najgušće naseljena jedinica lokalne samouprave na području Županije, a oko 4 puta je veća od prosječne gustoće naseljenosti Županije ( 68,93 st/km²) i države ( 78,48 st/km² ). Dobna struktura stanovništva Grada Metkovića je izrazito povoljna. Prosječna starost od 37,2 godina pokazuje da je ovo "najmlađa" jedinica lokalne samouprave u Županiji, čija je dobna struktura 39 godina. Od 16.788 stanovnika, njih oko 66 % čini radno sposobno stanovništvo, pa je tako prema podacima iz 2011. radni kontingent brojao 11.075 stanovnika. Koeficijent starosti Grada Metkovića iznosi 15,8 godina, dok je indeks starosti 48,8 Udio žena je 50,55 % zbog većeg udjela žena u skupini sa 60 i više godina. Prostor Grada Metkovića pokazuje izrazito povoljnu demografsku sliku. Prema prvom popisu stanovništva iz 1857. godine na ovom prostoru živjelo je 1.476 stanovnika, a polagani trend rasta trajao je do 1961. Godine kada je zabilježeno 6.358 stanovnika. Razdoblja koja su uslijedila ubrzala su trend rasta stanovnika do 16.788 koliko je živjelo 2011. U zadnjih 30 godina broj stanovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji porastao je za 13 %, a u Metković za približno 75 %. Promatrajući Županiju rijetka su područja koja bilježe kontinuirano rast stanovništva kao Grad Metković. Na ovakvo kretanje broja stanovnika u posljednje vrijeme utjecali su suvremeni politički, društveno - gospodarski i populacijski procesi, koji su se odrazili na prirodnom kretanju stanovništva (povećani natalitet i pozitivni prirodni prirast) i na demografski migracijski saldo (povećano useljavanje). Metković je godinama istican kao grad sa najvišim natalitetom u Hrvatskoj. Prema popisu iz 2011. g. u Dalmaciji smo ostali šesti grad, a u našoj županiji drugi. Raduje i podatak da nam je prosječna starost 37,2 godine (u Hrvatskoj je 41,7). Od 16.788 stanovnika tinejdžera je u Metkoviću 4.821, a radno sposobnih 11.075. Velik potencijal koji će tek trebati iskoristiti. Naravno, ovu brojku umanjuje oko tisuću djece koja su u procesu srednjoškolskoga obrazovanja, nekoliko stotina studenata, žene koje su se odlučile biti samo majke, te oni koji bi trebali pronaći prekvalifikaciju jer se njihova struka više ne traži… Broj stanovnika Grada Metkovića prema naseljima

NASELJA GODINE 1991. 2001. 2011.

Dubravica 82 106 90 Glušci 97 65 76

Metković 12 026 13 873 15 329 Prud 417 561 497 Vid 748 779 796

Promatrajući migracije žitelja na ovom području, njih 930 svakodnevno putuje na posao ili u školu, u druga naselja, najviše u Metković. Tjedne migracije su znatno manje, njih 199, od čega je velik broj studenata.


13

Obrazovna struktura Grada Metkovića Struktura stanovništva prema obrazovanju važna je za analizu radnog potencijala Grada Metkovića, kako bi se mogao nastaviti gospodarski razvijati. Obrazovna struktura stanovništva Grada Metkovića starijeg od 15 godina prema popisu iz 20011. godine (11.634 stanovnika ili 84,39% od ukupnog broja stanovnika) govori da je najveći broj onih koji su završili trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu, njih 6.240. Osnovnu školu završilo je 2.274, a završen manji broj razreda osnovne škole ima 1.432. Fakultet i sveučilišni studij završilo je 821 žitelj, a bez škole je njih 296. Žene imaju veći udio u manje obrazovnim strukturama, dok je među višim obrazovnim strukturama skoro jednak omjer između muškaraca i žena. Iz ovakvih podataka vidljiv je mali broj visokoobrazovnog kadra, a razlog je možda u zaposlenju studenata koji odu studirati u druga područja i ostanu živjeti u mjestu studija. Nezaposlenost u Gradu Metkoviću Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 31.10.2013. godine na području Grada Metkovića evidentirano je 2.587 nezaposlenih od čega su 1.446 žene ili 55,89 %. Prema razini obrazovanja najviše nezaposlenih ima završenu trogodišnju srednju školu i školu za KV i VKV radnike, njih 1.062 ili 41,05%, dok je najmanje nezaposlenih među onima koji su bez škole. Zanimljiv je i podatak da se 179 visokoobrazovnih kadrova nalaze među nezaposlenima, što dovodi do zaključka o odlasku mladih iz ovog područja u potrazi za boljim uvjetima življenja. Promatrajući podatke u zadnjih nekoliko godina može se zaključiti da je broj nezaposlenih rastao. Zdravstvo i socijalna skrb Na području Grada Metkovića nalaze se sljedeće zdravstvene ustanove: dom zdravlja, ambulanta opće medicine, ljekarna, poliklinika za stomatološku protetiku i ortodonciju, poliklinika za internu medicinu, ginekologiju, ortopediju, neurologiju, dermatologiju i venerologiju, ustanova za pružanje hitne medicinske pomoći, zdravstvena ustanova za medicinu rada, ustanova za zdravstvenu njegu u kući. Zdravstvenom sustavu na području grada Metkovića potrebna je nadogradnja kako bi se pružanje usluga u zdravstvu u budućnosti moglo nesmetano odvijati. Postojeća mreža socijalne skrbi na području Grada Metkovića sastoji se od: centra za socijalnu skrb, doma za djecu, doma za starije i nemoćne i tijelesno ili mentalno oštećene osobe, centra za rehabiltaciju i zavoda za zapošljavanje. Kultura Stanovnici ovog područja u prošlosti su bili poljodjelci, stočari i ribari U takvom prirodnom okružju teško da se moglo govoriti o kakvoj kulturi, izuzimajući pučke priredbe koje su vjerojatno bile vezane za crkvene blagdane. Prijelomna godina u kulturnom životu vjerojatno je 1873. kada se osniva Hrvatska narodna čitaonica neretvanska. Narasle kulturne potrebe iniciraju početak rada Matice hrvatske, kazališnih amatera i limene glazbe koji čine temelje kulturnih događaja. Izgradnjom zgrade kazališta, poslije II. svjetskog rata, u Metkoviću počinje novo kulturno doba. Kazalište sadrži dvije pozornice sa 480 sjedećih mjesta u zatvorenom prostoru i 800 sjedećih mjesta u prekrasnom otvorenom prostoru uz Neretvu. U kazalištu je uređen i galerijski prostor u kojem su izlagala mnoga velika imena hrvatskog kiparstva i slikarstva. Gradsko kulturno središte (GKS) kao krovna organizacija, trudi se prikazati svojim sugrađanima sve ono što u Hrvatskoj vrijedi, od kazališnih predstava preko koncerata do


14

izložbi renomiranih hrvatskih umjetnika u čemu značajnu ulogu igra Matica hrvatska u Metkoviću. Od kulturnih manifestacija treba istaknuti smotru folklora pod nazivom „Na Neretvu misečina pala“, koja se organizira svake godine u svibnju već dva desetljeća. Smotra folklora okuplja folklorna društva iz Dalmacije, ali i šireg dijela hrvatske obale sa gostima iz Slavonije i susjednih država. Treba spomenuti i Gradsku knjižnicu koja na raspolaganju za svoje članove ima preko 18.000 svezaka. Muzej Narona je jedan od prepoznat u Hrvatskoj po svojim specifičnostima pa osim lokalnog stanovništva privlači i veliki broj ostalih posjetitelja. Sve navedeno ostavlja dojam da je kulturna mreža na ovom području više nego zadovoljavajuća s obzirom na kratku tradiciju. Sport Sport na području Grada Metkovića amaterskog je karaktera, prvenstveno zbog financijskih i infrastrukturnih razloga. Među najstarijim sportskim društvima koji djeluju na ovom području je NK Neretva osnovana 1919. godine. Najveći uspjeh kluba dogodio se 1994. godine ulaskom u prvu hrvatsku nogometnu ligu, dok danas nastupa u trećoj ligi. Iz kluba su potekli i neki poznati nogometaši, što ukazuje da talenata postoji samo treba ulagati u njihov rad kako šira sportska scena ne bi bila uskraćena za njih. Ipak najveću pozornost sportskih događanja na ovim područjima privukao je rukomet. Najveću zaslugu tomu doprinosi rukometni klub Metković. Klub je osnovan 1963. godine pod imenom RK Mehanika, da bi 1978. upao u prvu ligu gdje nije mogao opstati zbog infrastrukturnih nedostataka, koji se rješavaju 1982. godine gradnjom sportske dvorane. Međutim, najveći uspjesi kluba dogodili su se u zadnjih nekoliko godina. U sezoni 1999/2000 Metković u finalu EHF-a pobjeđuje jaki njemački Flensburg-Handewitt čime se upisuje na europskoj rukometnoj karti i postaje najbolji marketinški promotor područja. Sljedeće godine klub gubi u finalu od njemačkog Magdeburga, a u naredne tri sezone klub igra u ligi prvaka gdje dolazi do četvrtfinala. U domaćem prvenstvu dvaput osvaja nacionalni kup, dok je nekoliko puta bio drugi u prvenstvu koje je i osvojio 2002. godine, ali mu je administrativnim putem oduzet naslov. Danas klub funkcionira na nižoj razini i s financijskim problemima. Treba istaknuti i da je škola rukometa u Metkoviću dala veliki broj svjetskih poznatih rukometaša, a u njemu su igrali i ostali poznati hrvatski i inozemni rukometaši. Veliki broj reprezentativaca igrao je u klubu, a o njihovoj jačini govore i podaci da je nacionalna rukometna vrsta u zadnjih 10 godina osvojila svjetsko prvenstvo i Olimpijadu, a izgubila u još četiri finala, bilo europska bilo svjetska. Od preostalih sportskih klubova treba izdvojiti boćarski klub Metković koji se natječe u prvoj ligi i veslački kub Neretvanski gusari. Na području Grada Metkovića osim navedenih sportskih društava djeluje veliki broj boćarskih klubova, borilačkih klubova, konjičkih klubova, malonogometnih klubova, košarkaških klubovi, rukometnih klubovi i dva nogometna kluba.


15

4.1. SWOT analiza Prednosti Nedostatci

Prirodni resursi Ljudski resursi Geografski položaj Poljoprivredni potencijal Razvijena vodovodna infrastruktura Tradicija i povijesno naslijeđe Prerađivačka industrija Trgovina Prometna povezanost Povoljna klima mediteranska topla i

sunčana ljeta Visoka razina opće obrazovanosti

stanovništva Dobri potencijali i za obnovljive izvore

energije Dobri potencijali mineralnim

sirovinama(kamen) Očuvan okoliš Poznata Ornitološka zbirka, jedna od

najvećih u Europi Krajobrazne vrijednosti prostora Dobri resursi za poljoprivredu, Razvijeno vinogradarstvo,

podrumarstvo, maslinarstvo, uzgoj ljekovitog bilja i agruma,

Društvene djelatnosti

Zastarjele tehnologije; Poljoprivreda: usitnjena

poljoprivredna gospodarstva, nedostatak stručne radne snage, nesređeni vlasnički odnosi koji koče okrupnjavanje poljoprivrednih površina;

Nerazvijena ekološka poljoprivredna proizvodnja;

Turizam: slaba iskorištenost kapaciteta, neizvršena privatizacija, nisu obnovljeni kapaciteti, sezonalnost poslovanja;

Nedovoljna usklađenost obrazovnih programa i potreba na tržištu rada;

Zdravstvo: visoki troškovi održavanja postojeće zdravstvene infrastrukture, nedostatak specijalističkog kadra;

Kultura: visoki troškovi održavanja, zastarjelost prezentacije muzeja, neučinkovita organizacija;

Nepristupačnost usluga osobama sa posebnim potrebama (fizička dostupnost, nedostatak domova za smještaj, posebne škole i programi za djecu, javne institucije za odrasle);

Nedovoljna efikasnost lokalne uprave (administracije, sudovi) neriješeni imovinsko-pravni odnosi;

Tehnička nepripremljenost infrastrukturnih projekata za kandidiranje za sredstva EU fondova (ima niz projekata i inicijativa, ali nisu u fazi u kojoj bi se mogli prijavljivati).


16

Prilike Prijetnje

Poticajni programi za obrtnike; Poticaji za poljoprivrednu

proizvodnju; Razvijanje povoljne poduzetničke

klime; Osnivanje poljoprivrednih zadruga i

ostalih interesnih udruženja; Geostrateški i prirodni položaj; Transfer znanja i tehnologija; Povoljna demografska struktura; Rast stanovništva; Razvoj ruralnog turizma; EU fondovi i financiranje razvojnih

programa i projekata (u ključnim razvojnim područjima);

Prekogranična suradnja; Jadransko-jonska autocesta; Međuregionalna suradnja; Porast ulaganja u obnovljive izvore

energije i upotrebu novih tehnologija; Turistički potencijali.

Nepovoljno poslovno okruženje; Neprihvaćanje projektnih prijedloga

na Nacionalnoj razini; Neuključivanje u nacionalne

programe; Globalizacija; Migracije; Elementarne nepogode; Skupa i neefikasna država; Neodgovarajuća sanitarna zaštita

izvorišta pitke vode u susjednim državama;

Elementarne nepogode (požari, poplave, požari šuma iz susjednih država);

Globalna gospodarska kriza; Migracije iz susjednih država; Neuređena odlagališta otpada u

susjednim državama ugrožava vodne resurse zaslanjivanje delte Neretve;

Globalno zatopljenje;

4.2. PEST analiza Političko okruženje

Regionalnu politiku definiramo kao instrument poticanja regionalnog razvoja. Starije shvaćanje naglašavalo je ulogu države koja je odlučivala o poreznim olakšicama, povoljnijim linijama kreditiranja, preseljenju velikih industrija u slabije razvijena područja te izgradnji fizičke infrastrukture i slično. Novije shvaćanje naglašava ulogu regionalnih aktera te je izraslo tijekom 1980-ih na kritici koncepta “uvoza” razvoja. Sve se više okreće vlastitim snagama, istraživanju, razvoju, inovacijama te malom i srednjem poduzetništvu kao glavnim perspektivama razvoja. Tako možemo razlikovati redistributivnu od aktivne politike. Prva ima pristup odozgo prema dolje – top down te je ključna uloga države koja nastoji smanjiti razvojne razlike. Druga ima pristup odozdo prema gore – bottom up gdje je ključna uloga regionalnih aktera kroz prepoznavanje endogenih faktora razvoja i rješavanje uzroka nejednakog razvoja te na taj način poticanje gospodarskog rasta i konkurentnosti gospodarstva. Naglasak se stavlja na jačanje fizičke infrastrukture (promet, opskrba energentima, poduzetničke zone), razvoj poduzetničkih aktivnosti (MSP, razvoj i primjena inovativnih tehnologija, istraživački parkovi), jačanje ljudskih potencijala (obrazovanje, stručno usavršavanje, prekvalifikacija radnika uslijed promjena na tržištu rada. Regionalna politika EU usmjerena je prema smanjenju gospodarskih i društvenih razlika između regija EU s obzirom na ostvarivanje cilja jedinstvenog tržišta. Strukturna politika ima šire značenje jer sadrži regionalne i neregionalne (sektorske) komponente, dok kohezijska politika ima najšire značenje jer obuhvaća niz mjera za postizanje cilja društvene i gospodarske kohezije. Regionalna politika EU najvažniji je instrument za postizanje tzv. kohezije i podrazumijeva prilagodbe novim kretanjima te restrukturiranja velikih razmjera (razvoj infrastrukture, smanjivanje nezaposlenosti, poticanje


17

industrije i svih oblika djelatnosti) kako bi se poboljšala konkurentnost lokalnih gospodarstava i time izjednačile nejednakosti u razvoju regija Europske unije. Ekonomsko okruženje

Ekonomsko okruženje može uključivati čimbenike koji će utjecati na rad Grada, a oni su sljedeći: proračunska sredstva, stabilnost kune, naklonost stranih investitora, cijena kredita (kamatne stope), izvori financiranja, sredstva dobivena od EU fondova, rast režijskih troškova, rast kamatne stope, dobavljači, poslovni odnosi.

Socio-demografsko okruženje

Zemljopisni položaj Grada Metkovića Grad Metković, površinom od 50,82 km², odnosno 2,85 % ukupne površine županije, jedna je od manjih jedinica lokalne samouprave Dubrovačko-neretvanske županije. Smješten je na sjeverozapadnom djelu Dubrovačko-neretvanske županije, između Općine Zažablje sa kojom graniči na jugu, te Općine Kula Norinska na zapadu kao i susjedne Bosne i Hercegovine na sjevernom i istočnom djelu s kojom dijeli 20 km kopnene državne granice. Grad Metković ustrojen je kao jednica lokalne samouprave 1992. godine te uključuje 5 samostalnih naselja: Metković, Dubravci, Glušci, Vid i Prud u kojima živi oko 17 tisuća stanovnika. Metković je smješten na obje obale Neretve; na desnoj obali smještena su naselja Prud i Vid, a na lijevoj naselja Glušci i Dubravica. Ugroženost tla na ovom području proizlazi iz pretvaranja melioriranih obradivih površina u građevinsko zemljište, kemijskih onečišćenja, prometnih koridora i zaslanjivanja tla zbog prodora slane vode u unutrašnjost kopna. U ljetnim mjesecima, naročito u fazi plime, jača veličina i prodor slanoga morskog klina, koji je gušći i teži te se podvlači ispod sloja slatke riječne vode i struji uzvodno sve do Metkovića. U tom se razdoblju povećava koncentracija soli i u podzemnim vodama koje se tlačno, odnosno kapilarno uzdižu i zaslanjuju zemljište. Zaslanjene podzemne vode predstavljaju puno veću opasnost za devastaciju tla od samih površinskih tokova čiji se utjecaj koliko-toliko može kontrolirati. Područje delte Neretve posebno je ugroženo od poplava za vrijeme dužih oborina, čemu smo svjedočili i 2010. godine kada se poplave nanijele veliku materijalnu štetu na području grada Metkovića. Zaštitni i melioracijski sustav još je nedovršen pa su pojedini dijelovi delte i dalje nedovoljno zaštićeni. Najugroženiji su desnoobalni niželežeći dijelovi Metkovića, što se postupno rješava dogradnjom sustava. Dobna struktura stanovništva Dobna struktura stanovništva Grada Metkovića je izrazito povoljna. Prosječna starost od 37,2 godina pokazuje da je ovo "najmlađa" jedinica lokalne samouprave u Županiji, čija je dobna strukutra 39 godina. Od 16.788 stanovnika, njih oko 66 % čini radno sposobno stanovništvo, pa je tako prema podacima iz 2011. radni kontigent brojao 11.075 stanovnika. Koeficijent starosti Grada Metkovića iznosi 15,8 godina, dok je indeks starosti 48,8 Udio žena je 50,55 % zbog većeg udjela žena u skupini sa 60 i više godina. Kretanje broja stanovništva U Gradu Metkoviću zabilježen je kontinuirani porast stanovništva. Na ovakvo kretanje broja stanovnika u posljednje vrijeme utjecali su suvremeni politički, društveno - gospodarski i populacijski procesi, koji su se odrazili na prirodnom kretanju stanovništva (povećani natalitet i pozitivni prirodni prirast) i na demografski migracijski saldo (povećano useljavanje). Metković je godinama istican kao grad sa najvišim natalitetom u Hrvatskoj. Obrazovna struktura stanovništva


18

Struktura stanovništva prema obrazovanju važna je za analizu radnog potencijala Grada Metkovića, kako bi se mogao nastaviti gospodarski razvijati. Obrazovna struktura stanovništva Grada Metkovića starijeg od 15 godina prema popisu iz 2011. godine (13.293 stanovnika ili 79,19% od ukupnog broja stanovnika) govori da je najveći broj onih koji su završili trogodišnju ili četverogodišnju srednju školu, njih 7.749. Osnovnu školu završilo je 2.325, a završen manji broj razreda osnovne škole ima 1.103. Fakultet i sveučilišni studij završilo je 1.934 žitelj, a bez škole je njih 178. Žene imaju veći udio u manje obrazovnim strukturama, dok je među višim obrazovnim strukturama skoro jednak omjer između muškaraca i žena. Iz ovakvih podataka vidljiv je mali broj visokoobrazovnog kadra, a razlog je možda u zaposlenju studenata koji odu studirati u druga područja i ostanu živjeti u mjestu studija. Tehnološko okruženje

Tehnološki okruženje veže se uz uvođenje suvremene tehnologije u objekte, nove sadržaje, novu opremu, nova sredstva poslovanja, bazirat će se na uticanje na sljedeće tehnološke varijable:

unaprjeđenje ukupnog poslovanja kroz implementaciju suvremenih informatičkih rješenja i redizajniranje poslovnih procesa,

nabavu nove informatičke opreme, uvođenje IT novih sustava, ulaganje u kadrove kroz stručno osposobljavanje, kvaliteta školstva udio „high-tech“ poduzeća komunikacijska infrastruktura

Mreža poštanskog sustava veza na području Dubrovačko-neretvanske županije sastoji se od Centra pošta Dubrovnik s tri organizacijske jedinice; Korčula, Metković i Ploče. Poštansko-telekomunikacijski sustav veza, koji je i sada na visokom nivou, nakon kompletiranja mreže pomorskih i podmorskih svjetlovodnih kabela (otočni koridor Korčula-Mljet-Elafiti-Dubrovnik i Vela Luka-Milna-Split), te izgradnje ostalih kapitalnih objekata, u potpunosti će zadovoljiti i buduće potrebe. Organizacijska jedinica Metković obuhvaća 9 poštanskih ureda, optimalna i u odnosu na razmještaj stanovništva i u odnosu na planirane potrebe ovoga područja. Telekomunikacijska infrastruktura na području doline Neretve sastoji se od 14 područnih centrala spojenih na mjesnu centralu u Pločama, koja funkcionira kao čvorna centrala, dok su ostali objekti krajnje centrale. Ovo područje je povezano u državni i međunarodni telekomunikacijski sustav. 4.3. Analiza unutrašnjeg ustroja Analiza unutrašnjeg okruženja temelji se na „Upitniku o samoprocjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola“, koji je pretpostavka za identificiranje trenutnog stanja Grada kroz pet područja upravljanja; Kontrolno okruženje, Upravljanje rizicima, Kontrolne aktivnosti, Informacije i komunikacije i Praćenje i procjena sustava. Prilog 1 odnosno Upitnik o samoprocjeni sustava financijskog upravljanja i kontrola, prikazan je sa zaključkom Upitnika. Prilog 1


19


20


21


22


23


24


25


26

Upitnik za samoprocjenu unutarnje kontrole - Ukupno 5 komponenata

Red br Ukupno 5 komponenata DA

U tij

eku

NE

Ost

vare

no

bodo

va

Max

bod

ova

Min

bod

ova

% o

stva

renj

a bo

dova

Pro

sjek

3 2 1 183 237 79 76,29% 77,22%1 Kontrolno okruženje 21 13 76 102 34 74,51% 77,22%

2 Upravljanje rizicima 2 7 11 27 9 40,74% 77,22%

3 Kontrolne aktivnosti 13 1 40 42 14 95,24% 77,22%

4 Informacije i komunikacija 13 4 43 51 17 84,31% 77,22%

5 Praćenje i procjena 4 1 13 15 5 86,67% 77,22%UKUPNO 51 2 26 183 237 79


27

Djelatnici grada Metkovića nisu upoznati s etičkim kodeksom državnih službenika, odnosno s posebnim kodeksom korisnika. Također nije imenovan povjerenik za etiku, te ne postoje interne upute ili smjernice o standardima ponašanja zaposlenika. Ne postoje jasna pravila (interni akti) kojima se definiraju situacije potencijalnih sukoba interesa i način postupanja. Održavaju se redovno sastanci najviše razine rukovodstva. Na sastancima najviše razine raspravlja se o strateškim ciljevima, o realizaciji programa/projekata te postignutim rezultatima, o ključnim rizicima u poslovanju, te o realizaciji financijskog plana/proračuna. Na sastancima najviše razine rukovodstva sudjeluju čelnici proračunskih korisnika druge razine.

Planski pristup poslovanju definiran je kroz jasnu viziju i misiju Grada, strateške ciljeve i programe, kao i ciljeve programa koji su jasno utvrđeni, te se da zaključiti da su ciljevi programa povezani sa strateškim ciljevima.

U godišnjem planu rada nisu definirani ciljevi koje svaka ustrojstvena jedinica treba u tijeku godine realizirati. Ciljevi iz godišnjih planova rada nisu povezani i usklađeni sa strateškim ciljevima i ciljevima programa. U planskim dokumentima u kojima su navedeni podaci o ciljevima nisu sadržani i podaci o procijenjenim financijskim sredstvima potrebnim za realizaciju utvrđenih ciljeva. Utvrđeni su pokazatelji uspješnosti kroz koje se prati realizacija utvrđenih ciljeva. U izradu strateških dokumenata uključeni su i proračunski korisnici druge razine (razine glave u razdjelu).


28

Jasno su definirane nadležnosti i odgovornosti ustrojstvenih jedinica u procesu strateškog planiranja, ali nisu za realizaciju dogovorenih ciljeva programa/ projekata/ aktivnosti. Poslovi koordinacije razvoja financijskog upravljanja i kontrola stavljeni su u nadležnost ustrojstvenih jedinica za financije . U drugim ustrojstvenim jedinicama ustrojena su radna mjesta za financije. Pročelnici imaju službenu ovlast za upravljanje proračunskim sredstvima koja su im potrebna (odobren) za realizaciju aktivnosti iz njihove nadležnosti. Najviša razina rukovodstva je uspostavila linije izvještavanja o realizaciji ciljeva i povezano s time o realizaciji financijskog plana/proračuna (realizirani ciljevi utrošena proračunska sredstva, ostvareni prihodi, stvorene obveze i sl.) Ne postoje interni akti (sporazumi, uputa) kojima je detaljnije uređena međusobna suradnja između prve i druge razine proračunskih korisnika (razdjela i glava). Ne postoje planovi izobrazbe za zaposlenike vezani za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga rada, te se ne vodi očevidnik izobrazbe po pojedinom zaposleniku. Upućuju se zaposlenici na izobrazbu za FMC, strateško planiranje, pripremu i izradu financijskog plana, upravljanje rizicima, nabave i ugovaranja, računovodstvenih sustava, nepravilnosti i prijevare i sl.

Ne utvrđuju se rizici koji mogu utjecati na realizaciju strateških ciljeva, na realizaciju ciljeva programa, projekata, aktivnosti, ni oni koji mogu utjecati na realizaciju ciljeva sadržanih u godišnjim planovima . Ne navode se rizici u pisanoj formi u planskim dokumentima (strateškim dokumentima, planu razvojnih programa/godišnjim planovima rada). U tijeku je utvrđivanje rizika u pisanoj formi u registrima rizika sukladno smjernicama za provedbu procesa upravljanja rizicima, kao i procjenjivanje vjerojatnosti i učinka za utvrđene rizike. Nije uspostavljen sustav izvješćivanja o najznačajnijim rizicima.

Izrađene su pisane interne procedure (pravilnici, naputci, upute, smjernice) koje nastavno na zakonsku regulativu detaljnije uređuju proces izrade i realizacije strateškog plana, financijskog plana, evidencije poslovnih događaja i transakcija, nabave i ugovaranja, upravljanja imovinom (materijalnom i nematerijalnom), naplate vlastitih prihoda, povrata neopravdano utrošenih ili pogrešno isplaćenih proračunskih sredstava. Interne procedure se ažuriraju.

Osigurana je primjena načela razdvajanja dužnosti sukladno Zakonu o proračunu, odnosno da ista osoba ne obavlja poslove planiranja, nabave i ugovaranja, računovodstvene evidencije, plaćanja i kontrole

Provode se naknadne kontrole potrošnje isplaćenih proračunskih sredstava (npr. kontrole na licu mjesta za isplaćene subvencije, donacije, pomoći, razne naknade, transferirana proračunska sredstva krajnjim korisnicima i sl.).

Pisane interne procedure vezane za izradu i realizaciju: strateških planova, financijskih planova/proračuna, nabavu i ugovaranje, naknadne kontrole sadrže upute o načinu suradnje sa proračunskim korisnicima druge razine .

Postoji saznanje u kolikoj mjeri druga razina proračunskih korisnika ima uređene kontrolne aktivnosti u procesima izrade i realizacija financijskih planova, nabave i ugovaranja, upravljanja imovinom i sl.

Nisu definirane odgovarajuće linije obavještavanja o realizaciji strateških ciljeva sadržanim u strateškim dokumentima. Nije uspostavljen sustav izvješćivanja o realizaciji programa/projekata. Uspostavljen je redovan sustav praćenja i analiziranja izvršavanja financijskog plana/proračuna. Ustrojstvene jedinice sudjeluju u pripremi financijskog plana. Ustrojstvene jedinice dobivaju informacije o odobrenim proračunskim sredstvima za realizaciju programa/projekata, aktivnosti za koje su nadležni. Za potrebe praćenja realizacije financijskog plana/proračuna nije detaljnije razrađena ekonomska klasifikacija od


29

one propisane Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu odnosno otvorena analitika Računskog plana. Računovodstveni sustavi omogućuju praćenja troškova/prihoda po programima, projektima, aktivnostima.

Postoji centralizirana evidencija svih potpisanih ugovora i ugovorenih obveza i podržana je informatičkim sustavom. Ne sastavljaju se propisani financijski izvještaji i dodatna interna izvješća za potrebe financijskog upravljanja. Poslovni sustavi (financije, nabava i ugovaranje, materijalne evidencije, kadrovi i sl.) u dovoljnoj mjeri su podržani informatičkom tehnologijom (IT sustavom). IT sustavi koji podržavaju određene procese međusobno integrirani međusobno su integrirani. Jasno su definirani i dokumentirani postupci i zadaće pojedinih sudionika, ovlasti i odgovornosti u ključnim poslovnim procesima koji se provode unutar ustrojstvenih jedinica. Proračunski korisnici druge razine izrađuju i druga izvješća osim propisanih financijskih izvješća prema proračunskom korisniku prve razine. Nije ostvarena informatička povezanost s drugom razinom proračunskih korisnika (npr. sustav riznice i sl.).

Najviši rukovoditelji uspostavili su izvještajni sustav koji im omogućava dobivanje izvješća o funkcioniranju sustava financijskog upravljanja i kontrola za koji su odgovorni. Uspostavljene su procedure koje osiguravaju da se interni akti (pravilnici, naputci, smjernice, upute i sl.) provode u praksi i da se ažuriraju. Prati se provedba preporuka vanjskih revizora. Postoje odgovarajući izvještajni sustavi uspostavljeni od strane prve razine proračunskih korisnika koji osiguravaju praćenje funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola za drugu razinu proračunskih korisnika.

Kontrolno okruženje u kome je postavljen temelj svih komponenti unutarnjih kontrola jer osigurava uvjete za učinkovito djelovanje kontrola, sa 50% je provedeno aktivnosti. Tu se najmanje napravilo. Presudan utjecaj na kontrolno okruženje ima profesionalni integritet i etične vrijednosti zaposlenika. Rukovođenje i stil upravljanja, određivanje misija i ciljeva, organizacijska struktura, uključujući dodjelu ovlasti i odgovornosti, uspostava odgovarajućih linija izvješćivanja, te praksa upravljanja ljudskim potencijalima i kompetentnost zaposlenika.

4.4. Analiza dionika Od registriranih poslovnih subjekata, na području Grada Metkovića djeluju: društva s ograničenom odgovornošću, obrti, dionička društva, komanditno društvo te zadruge, Primarni dionici velike važnosti i snažnog utjecaja, te uvelike utječu na rad identificirani su kao: Ministarstvo financija RH, EU fondovi i potencijalni ulagači, druga ministarstva i agencije. Kao poslovni partneri, odnosno primarni dionici manjeg utjecaja najviše je registrirano društva s ograničenom odgovornošću, njih 360 te 470 obrta. Područja djelovanja navedenih subjekata su sljedeća: · poljoprivredna djelatnost, · prijevoz, skladištenje i veze, · građevinarstvo, · prerađivačka djelatnost, · trgovina na veliko i malo, · stručne, tehničke i znanstvene djelatnosti Kao primarne dionike manjeg utjecaja, ali veće važnosti jer komuniciraju s javnošću, možemo definirati udruge koje djeluju na području Grada Metkovića. Na području Grada Metkovića registrirano je za rad 173 udruge. Najviše udruga evidentirano je u Metkoviću, njih 164, dok je u Vidu registrirano 6, a u Prudu 3. Broj udruga prema glavnoj grupi djelatnosti u Metkoviću je sljedeći: · 6 ekoloških udruga,


30

· 17 gospodarskih udruga, · 3 hobističke udruge, · 2 humanitarne udruge, · 21 kulturna udruga, · 3 udruge za okupljanje i zaštitu mladeži i obitelji, · 5 socijalnih udruga, · 3 tehničke udruge, · 12 udruga iz domovinskog rata, · 2 udruge za zaštitu prava, · 6 zdravstvenih udruga, · 1 znanstvena udruga, · 74 sportskih udruga, · 9 udruga iz ostalih djelatnosti U Vidu su registrirane dvije sportske i dvije udruge koje se bave ostalim djelatnostima, te po jedna kulturna i socijalna udruga. U Prudu su registrirane dvije sportske i jedna udruga iz ostalih djelatnostima. Prema broju registriranih udruga može se zaključiti da je ovaj sektor dosta razvijen u odnosu na pojedine jedinice lokalne samouprave u Dubrovačko – neretvanskoj županiji. 4.5. Mogućnosti razvoja Kao podloga za strateško planiranje i definiranje, odnosno uspostavljanje strateških ciljeva, osim provedenih analiza unutrašnjeg i vanjskog okruženja Grada, korišten je i Plan ukupnog razvoja za Grad Metković. Grad Metković ima izuzetno veliki razvojni potencijal te je potrebno raditi na razvoju i jačanju kapaciteta posebno se bazirajući na iznalaženje sredstava financiranja iz svih raspoloživih izvora. Iz definirane vizije i misije proizlaze dugoročni ciljevi koji su najvažniji segment strateškog planiranja. 4.5.1. Razvojni prioriteti

Gospodarenje otpadom

Službeno odlagalište otpada "Dubravica" zajedničko je za područja Metkovića, Opuzena, Zažablja i Kule Norinske, a sanirano je 2009. godine.i još se koristi za potrebe deponiranja komunalnog otpada Grada Metkovića. Planirana je također i izgradnja županijskog centra za zbrinjavanje otpada do 2015. godine što bi također pomoglo u adekvatnom deponiranju otpada s ovog područja.

Razvoj turizma u Gradu Metkoviću Za razliku od pojedinih dijelova Županije gdje je turizam glavna gospodarska djelatnost, Grad Metković ne može se pohvaliti razvijenim turizmom. Geografski položaj u srcu doline Neretve omogućilo je okrenutost poljoprivredi, dok se tek u zadnje vrijeme otkrivaju i turistički potencijali Metkovića čemu će svako pridonijeti i skoro otvaranje i početak rada Turističkog ureda. Prema popisu kategoriziranih turističkih objekata, hotela, kampova i marina u Republici Hrvatskoj (21. 1. 2010.) Ministarstva turizma na području Grada Metkovića evidentirana su tri hotela: Hotel restaurant MB i Pansion Narona, Hotel Metković. Ti hoteli prema kategorizaciji imaju tri zvjezdice. Hotel Metković smješten je na magistralnoj cesti Opuzen – Metković, dok je Hotel-restaurant MB smješten u središtu Metkovića sa 15 soba i 31 krevetom. Pansion Narona također je smješten u središtu Metkovića, a ima 28 soba s 72 kreveta. Područje je bogato kulturnim i povijesnim spomenicima, ali najjači turistički aduti Grada Metkovića svakako su Arheološki muzej Narona, Prirodoslovni muzej (bivša Ornitološka zbirka) i Maratron lađa. Od preostale


31

turističke ponude izdvaja se fotosafari dolinom rijeke Neretve u tradicionalnoj neretvanskoj lađi. Fotosafari je započeo 1996. godine, a svoje goste vodi jednom od netaknutom europskom močvarom kuda su plovili Iliri, Grci,Rimljani i neretvanski gusari. U ponudi se nalazi: posjet Neretvanskoj kući koja se nalazi na izlazu iz jezera Kuti u kojem se ljeti može pronaći osvježenje, degustacija neretvanskih specijaliteta pripremljenih na tradicionalan način ( jegulja i žaba ), berba mandarina za posjetitelje, škola u prirodi na neretvanskoj plani, team building (utrka autohtonim neretvanskim plovilima - trupicama, korporacijski maraton lađa, potezanje konopa, natjecanje kamena s ramena itd ), posjet Prirodoslovnom i arheološkom muzeju Narona te razni seminari. Privatni iznajmljivači nisu evidentirani kao u nekim primorskim dijelovima Županije, ali s razvojem turizma moguć je razvoj i u tome turističkom segmentu. Na području djeluju turističke agencije FORZITA, ELECTUS, POPOVIĆ MARINE, SION 7,, koje pokušavaju na najbolji mogući način privući što više turista. Razvoj turizma u mnogome će ovisiti o ulaganju u promociju postojeće turističke ponude, ali i stvaranju dodatne za što postoje preduvjeti u prirodnom krajoliku. Iskorištenje blizine jakih turističkih središta, poput Dubrovnika i Međugorja, kratkim izletima na ovo područje transferirao bi veliki broj posjetitelja. Gradska uprava je u skladu sa smjernicama Ministarstva turizma započela niz projekata kojima se je prijavila na sufinanciranje preko EU fondova i državnih potpora, čime bi izgradila turističku infrastrukturu potrebnu za razvoj turizma.

Razvoj poljoprivrede u Gradu Metkoviću U delti Neretve postoje dva osnovna preduvjeta koja omogućavaju razvoj intenzivne poljoprivrede, odnosno uzgoj agruma i ostalih komercijalnih kultura. To su mediteranska klima i prisutnost aluvijalnih i euglejnih tala. Obje su vrste tla antropogenizirane, uglavnom meliolirane i desalinizirane te obogaćene hranjivim sastojcima pa su na njima zasađene razne kulture, pretežno agrumi. Dva su osnovna razloga slabo razvijene poljoprivrede u prošlosti. Močvarno tlo u kombinaciji sa sredozemnom klimom stvaralo je sredinu koja je bila izvorište mnogih bolesti, uključujući i smrtonosnu malariju, dok stanovništvo nije poznavalo učinkovit način sanacije močvarnog zemljišta. Tek je tehnika jendečenja kojom su se prokopavali kanali i čistili nanosi iz njih kako bi se dobio materijal za nasipanje zavlaženog zemljišta omogućilo napredak u razvoju poljoprivrede. Jendečenje je uzrokovalo pojavu "kazetnog" krajobraza delte Neretve po kojem je ona danas i prepoznatljiva. Najintenzivniju preobrazbu delta Neretve prolazi od 50-ih do 80-ih godina 20. stoljeća kada su započete i u većoj mjeri završene suvremene melioracije. Melioracije su bile temeljene na isušivanju močvara, zatvaranju rukavaca i navodnjavanju umjetnim ili prirodnim kišenjem. Novo dobivene obradive površine usmjerile su daljnju agrarnu djelatnost, ali su inicirale i čitav niz promjena u cjelokupnom gospodarstvu, demografskim trendovima i načinu života, izgradnju naselja i infrastrukture te brojne druge promjene koje su bile kauzalne. Nastala je nova, intenzivna i tržišno orijentirana proizvodnja. Promjene u agraru bile su višestruke te ih promatramo kroz niz aspekata: · Promjene u površinama- porast udjela obradivog zemljišta, · Promjene u kulturama- uzgoj novih kultura, uglavnom agruma, · Promjene u tehnologiji, organizaciji i metodama u poljoprivredi- intenzifikacija poljoprivrede, uporaba moderne tehnologije i korištenje novih metoda, usmjerenost prema tržištu, · Promjene u stočarstvu- gašenje stočarske djelatnosti, · Promjene u vlasničkim odnosima- porast udjela društvenog (od 1945. do 1990. godine), a zatim privatnog zemljišta ( od 1992.godine). Poljoprivredna kućanstva Grada Metkovića koriste oko 335 hektara zemljišta od ukupno 469 hektara, što čini oko 71 % iskorištenog raspoloživog zemljišta. Sve jedinice lokalne samouprave u neretvanskom kraju imaju ovakav postotak iskorištenosti ili veći, dok ostali dio županije zaostaje u velikoj mjeri, pa se može reći da je ovo područje izrazito poljoprivredno orijentirano. Prema popisu poljoprivrede iz


32

2003. godine među 335 ha poljoprivrednog zemljišta najviše su zastupljeni voćnjaci s 177,93 ha, od čega je 162,19 ha plantažno. Oko 86,28 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta otpada na oranice, oko 15,10 ha na povrtnjake, na livade 17,32 ha, na pašnjake 6,44 ha, a 31,65 ha na vinograde. Iako je područje bogato vodom postoji problem navodnjavanja. Jedan od najvećih problema vezanih uz navodnjavanje predstavlja zaslanjenost površinskih i podzemnih voda koje bi trebale biti temelj natapanja zemljišta. Oko 121 ha zemljišta se navodnjava što čini 13,44 % ukupnog navodnjavanja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Većina poljoprivrednika koriste u sušnim mjesecima osim kemikalije i umjetna gnojiva, površinsku i dubinsku vodu za navodnjavanje koja je često zaslanjena. Na taj način devastiraju zemljište, smanjuju njegovu plodnost, a kroz nekoliko godina dovode u pitanje postanak amorfnih tala, odnosno pojavu slane pustinje sa potpuno neplodnim tlima. Od ostalog neiskorištenog poljoprivrednog zemljišta površine 133,40 ha na neobrađeno poljoprivredno zemljište otpada 44,40 ha, a 62,45 ha čini šumsko zemljište. Mediteranska klima omogućuje da se preko 82 ha poljoprivrednog zemljišta koristi za uzgoj citrusa i ostalog južnog voća među kojima se najviše izdvajaju mandarine, od čega preko 72 ha zauzima rodnu površinu. Preko 106 tisuća stabala, od čega je 93.148 rodno, zasađeno je na području Grada Metkovića što ga čini nakon susjednih područja Opuzena i Slivnog trećim po veličini proizvođačem ovog voća u državi. Za razliku od proizvodnje mandarina i ostalog južnog voća maslinarstvo nije razvijeno kao u preostalim dijelovima Županije. Prema popisu iz 2003. godine evidentirano je 4.279 stablo, od čega je 78 % rodno, što ne čini niti 1 % ukupno zasađenih maslina u Županiji. Vinova loza zastupljena je na 31,65 ha od čega je 97 % rodna površina . Vinogradari Metkovića obrađuju 191.000 trsova, od kojih je 186.000 bilo rodno. Iako područje nema kao pojedini gradovi i općine poznati vinski proizvod, oko 252 kućanstava ostvarilo je prihod od prodaje voća i grožđa. Veliki broj kućanstva ostvarilo je prihod i prodajom povrća. njih 119. Stočarstvom se stanovnici Grada Metkovića bavi zbog vlastitih potreba, što najbolje govore podaci iz 2003. godine kada je 48 kućanstava uzgajalo goveda, a njih 30 imalo je po jedno govedo, dok je 21 kućanstvo imalo tek jednu muznu kravu. Broj kućanstava koji uzgaja ovce je 17 ,a 2 kućanstva ima preko 50 ovaca. Veći je broj kućanstava koji uzgaja koze, a takvih je 105, a prevladavaju 89 kućanstva koja imaju jednu do pet koza. Uzgoj svinja u Županiji najzastupljeniji je baš na području Grada Metkovića, a njih je uzgajalo 141 kućanstvo, od čega je njih 82 imalo dvije svinje. Za daljnji razvoj poljoprivrede treba završiti povrat zemljišta na predjelu Koševo, u suradnji sa Vladom RH raspisati natječaj za najam poljoprivrednog zemljišta na predjelu Vrbovci, te eventualno istražiti mogućnost povećanja poljoprivrednih površina na kazeti Vid-Norin.

Razvoj industrije u Gradu Metkoviću

Industrija nije previše razvijena na području Grada Metkovića, kao niti na cijelom neretvanskom području. Područje je pretežno usmjerena prema djelatnosti trgovine, prometa i veza. Prirodni krajobraz s bogatom florom i faunom vjerojatni su razlozi zbog čega se ovaj kraj nije orijentirao na industrijski razvoj. Prema smjernicama za planiranje iz Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije za razvoj gospodarstva u neretvanskom području predviđaju se zone eksploatacije mineralnih sirovinama u Metkoviću.

Energetski sustav Strateški plan na razini Županije uključuje razvitak energetike u kojem bi se promovirale čiste tehnologije, plinofikacija, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, razvitak poduzetništva i zaštita okoliša. Podupirući taj plan, Grad Metković podržava iskazani


33

interes investitora za izgradnju plinske termoelektrane snage cca 400MWh, kao i za korištenje sunčeve energije za dobivanje toplinske i električne energije. Područja gradova Metković i Opuzen sa susjednim općinama Slivno, Zažablje i Kula Norinska opskrbljuje se elektroenergijom iz TS 110/35 kV "Opuzen". Dužine dalekovoda 110 Kv (Opuzen-Neum i Opuzen-Čapljina ) koji prolaze područjem iznosi oko 46 km. Sustav zadovoljava sadašnje i buduće potrebe. Elektroenergetski sustav područja Grada Metkovića sastoji se od: · transformatorskih i rasklopnih postrojenja: TS (400)220/110 kV i dvije TS 35 (20) kV; · elektroprijenosnih uređaja: dalekovoda 220(400) kV (dvosistemski DS ), dalekovoda 110 kV (dvosistemski DS ), kabela 110 kV, dalekovoda 35(20) kV i kabela 35 (20) kV; · magistralnog plinovoda od 50 bara koji završava mjerno redukcijskom stanicom (Opuzen - Metković - BiH).

Poštanski i telekomunikacijski sustav veza Mreža poštanskog sustava veza na području Dubrovačko-neretvanske županije sastoji se od Centra pošta Dubrovnik s tri organizacijske jedinice; Korčula, Metković i Ploče. Telekomunikacijska infrastruktura na području doline Neretve sastoji se od 14 područnih centrala spojenih na mjesnu centralu u Pločama, koja funkcionira kao čvorna centrala, dok su ostali objekti krajnje centrale. Ovo područje je povezano u državni i međunarodni telekomunikacijski sustav.

5. Opći ciljevi Iz definirane vizije, kao i misije proizlaze opći ciljevi, prema njima i strateški. Opći cilj možemo identificirati kao osiguravanje učinkovite i transparentne uprave koja će pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga uživati povjerenje zainteresiranih strana: građana, subjekata u društvenim djelatnostima, gospodarskim subjektima, poslovnim partnerima, nevladinim organizacijama i turistima posjetiteljima grada. Opći cilj 1 Osiguravanje učinkovite i transparentne uprave Definiraju se ovi opći ciljevi: - Poboljšati raspolaganje, upravljanje i korištenje imovine u vlasništvu Grada - Povećati naplatu prihoda koji pripadaju Gradu Metkoviću - Poboljšati uvjete na polju zaštite i spašavanja - Poboljšati zbrinjavanje socijalno ugroženih osoba i obavljanje poslova socijalne skrbi - Poboljšati uređenje svih naselja Grada Metkovića, kvalitetu stanovanja i komunalne djelatnosti, očuvanje komunalnog reda - Izgradnja objekata i uređenje komunalne infrastrukture i osiguranje uvjeta za održivi razvitak komunalnih djelatnosti - Integracija sustava financijskog upravljanja i kontrola u poslovne procese radi jačanja upravljačke strukture u upravljanju rizicima .koji utječu na ostvarivanje ciljeva uz jasno definiranje ovlasti i odgovornosti u poslovnim procesima - Nastaviti poboljšavati uvjete u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i športa te poticanje primjene djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda - Povećati promicanje poduzetničkih aktivnosti uvažavajući lokalne posebnosti i poštivanje prirodnih i prostornih mogućnosti - Poticati razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva Na kraju obrađenih rezultata i analiza može se zaključiti da je za ostvarenje postavljene


34

vizije Grada Metkovića nužno poduzeti sljedeće aktivnosti: · Postavljene i razrađene ciljeve prioritete i mjere oblikovati u projektne prijedloge te prijavljivati na moguće izvore financiranja · Kontinuirano raditi na ažuriranju Programa ukupnog razvoja grada Metkovića, kao i na Strateškom planu te njegovom usklađivanju sa županijskim i nacionalnim strategijama. Navedenim ključnim ciljevima potrebno je pristupati metodološki i multidisciplinarno, rješavanjem različitih prioriteta i njima pridruženih mjera i aktivnosti. U realizaciji prije navedenoga, nužna je suradnja i koordinacija upravnih odjela Grada sa svim subjektima koji su prisutni na području, ali i stvaranje potencijala za buduću suradnju sa novim, potencijalnim subjektima.

6. Posebni ciljevi

Iz navedenog definirani su sljedeći posebni cijevi: 1. Osiguravanje učinkovite i transparentne uprave

1.1. Ulaganja u društvene djelatnosti 1.2. Izgradnja objekata i uređenje komunalne infrastrukture i osiguranje uvjeta za održivi razvitak komunalnih djelatnosti 1.3. Ulaganja u graditeljstvo, urbanizam, prostorni plan i zaštitu okoliša 1.4. Ulaganja u razvoj poduzetništva 1.5. Razvoj sustava zaštite i spašavanja 1.6. Ulaganja u gradsku upravu 1.7. Integracija sustava financijskog upravljanja i kontrola u poslovne procese


VIZIJA „Gospodarski centar Dubrovačko-neretvanske županije s razvijenom

trgovinom, očuvanom tradicijom te valoriziranom prirodnom, kulturnom i povijesnom baštinom u svrhu razvoja turizma.“

MISIJA „Gradska uprava Grada Metkovića, obavljanjem poslova iz samoupravnog djelokruga, na zakonit, učinkovit, ekonomičan i transparentan način unapređuje kvalitetu života i rada u Gradu Metkoviću svim svojim građanima pružanjem izvrsne usluge, omogućavanjem participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem javnim dobrima, protokom informacija, te nadasve ljubaznim i učinkovitim radom administracije.“

Ulaganja u društvene djelatnosti

Izgradnja objekata i uređenje komunalne

infrastrukture i osiguranje uvjeta za

održivi razvitak komunalnih djelatnosti

Ulaganja u razvoj poduzetništva Ulaganja u gradsku

upravu

Razvoj sustava zaštite i spašavanja

Opći cilj Osiguranje učinkovite i transparentne uprave

Integracija sustava financijskog upravljanja i

kontrola u poslovne procese

Ulaganja u graditeljstvo, urbanizam,

prostorni plan i zaštitu okoliša


7. Načini ostvarenja i pokazatelji uspješnosti Načini ostvarivanja obuhvaćaju skupinu aktivnosti koje vode do ostvarivanju posebnog cilja. Dok posebni ciljevi ukazuju što grad želi postići, načini ostvarivanja ukazuju kako će se isti ostvariti. Opći cilj 1. Osiguravanje učinkovite i transparentne uprave Osiguranje učinkovite i transparentne uprave koja će pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga uživati povjerenje zainteresiranih strana: građana, subjekata u društvenim djelatnostima, gospodarskim subjektima, poslovnim partnerima, nevladinim organizacijama i turistima posjetiteljima grada kroz ostvarenje navedenih ciljeva. Ciljevi određeni za ostvarenje općeg cilja usmjereni su na poboljšanje raspolaganja, upravljanje i korištenje imovine u vlasništvu Grada, povećanje naplate prihoda koji pripadaju Gradu Metkoviću, poboljšanje uvjeta na polju zaštite i spašavanja, poboljšanje zbrinjavanja socijalno ugroženih osoba i obavljanje poslova socijalne skrbi Zatim su doneseni ciljevi koji se tiču uređenja svih naselja Grada Metkovića, kvaliteta stanovanja i komunalne djelatnosti, očuvanje komunalnog reda, izgradnje objekata i uređenje komunalne infrastrukture i osiguranje uvjeta za održivi razvitak komunalnih djelatnosti, integracija sustava financijskog upravljanja i kontrola u poslovne procese radi jačanja upravljačke strukture u upravljanju rizicima .koji utječu na ostvarivanje ciljeva uz jasno definiranje ovlasti i odgovornosti u poslovnim procesima. Također se planira nastavak poboljšavanja uvjeta u oblasti predškolskog uzrasta, odgoja i osnovnog obrazovanja, primarne zdravstvene zaštite, kulture, tjelesne kulture i športa te poticanje primjene djelotvornih mjera radi zaštite životnog standarda, te povećanje promicanje poduzetničkih aktivnosti uvažavajući lokalne posebnosti i poštivanje prirodnih i prostornih mogućnosti.

Posebni cilj 1.1 Ulaganja u društvene djelatnosti Planira se jačanje uloge društvenih djelatnosti kroz određene aktivnosti; Rekonstrukcija zgrade GKS-a, završetak opremanja Prirodoslovnog muzeja Metković, ulaganje u kulturu, ulaganje u školstvo, financiranje udruga i ustanova. Način ostvarenja postavljenog cilja 1.1.1. Rekonstrukcija zgrade GKS-a Uspješna rekonstrukcija zgrade GKS-a predviđa se kroz završetak klimatizacije objekta što će omogućiti komfor pri boravku i radu, uštedu energetskih troškova, zaštita životne sredine, održavanje/uvećavanje vrijednosti građevinskog objekta, neovisnost (ili manja ovisnost) od nesigurnih izvora energije, kao i kroz digitalizaciju dijela zgrade u kojoj će se prikazivati filmovi. 1.1.2. Ulaganja u kulturu Nabavljena potrebna oprema, odnosno knjige 1.1.3. Ulaganja u školstvo


37

Dovršena projektna dokumentacija i uspješna ulaganja u građevinske objekte Projektna dokumentacija OŠ Pržine (Građevinski objekti), te Projektna dokumentacija OŠ Jerkovac (Građevinski objekti) 1.1.4. Opremanja stalnog postava Prirodoslovnog muzeja Metković Kapitalni projekt uz potporu Ministarstva kulture RH u prostorijama zgrade „Vaga“ koji će obogatiti kulturnu i turističku ponudu našeg grada.


TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj

1. Osiguravanje učinkovite i transparentne uprave

Posebni cilj 1.1 Ulaganja u društvene djelatnosti

Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output)

Definicija Jedinica Polazna vrijednost Izvor

Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.1.1.1. Završetak rekonstrukcije zgrade kroz klimatizaciju objekta

Klimatizacija zgrade

% izvršenja 90 Grad

Metković 100 100 100 1.1.1. Rekonstrukcija

zgrade GKS-a

1.1.1.2. Digitalizacija dijela zgrade

Nabava i instalacija digitalne oprema za prikazivanje filmova

% izvršenja 0

Grad Metković,

Minist. kulture

25 63 100

1.1.2. Ulaganja u kultura

1.1.2.1. Nabavljena potrebna oprema, odnosno knjige

Nabava opreme za knjižnicu

% izvršenja

25 (kumulativ)

Grad Metković 50 75 100

1.1.3.1. Ulaganja u građevinske objekte

Projektna dokumentacija OŠ Pržine (Građevinski objekti)

% izvršenja 0 Grad

Metković 0 100 100 1.1.3. Ulaganja u

školstvo 1.1.3.2. Ulaganja u građevinske objekte

Projektna dokumentacija OŠ Jerkovac (Građevinski objekti)

% izvršenja 0 Grad

Metković 0 100 100

1.1.4. Financiranje udruga i

1.1.4.1. Novčani iznos kojima se

Pomoći Udrugama i ustanovama u

kn 156.000,00 Grad Metković

150.000,00 (godišnja

vrijednost)

150.000,00 (godišnja vrijednost)


39

ustanova financiraju udruge i ustanove

kulturi

1.1.5. Opremanja stalnog postava Prirodoslovnog muzeja Metković

1.1.5.1 Nabava i montaža opreme i izložaka

Kn 2.500.000,00 Minist. Kulture 4.000.000,00 1.000.000,00

TABLICA POKAZATELJA UČINKA (OUTCOME)

Opći cilj 1. Osiguravanje učinkovite i transparentne uprave

Posebni cilj Pokazatelj učinka (outcome) Definicija Jedinica Polazna

vrijednost Izvor Ciljana

vrijednost (2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.1. Ulaganja u društvene djelatnosti

Realizacija projekata ulaganja u društvene djelatnosti

Rekonstrukcija GKS Nabava opreme za knjižnicu Projektna dokumentacija OŠ Pržine i Jerkovac Opremanje Prirodoslovnog muzeja

% izvršenja (kumulativ) 50

Plan razvojnih programa

grada Metkovića

75 100 100


Posebni cilj 1.2 Izgradnja objekata i uređenje komunalne infrastrukture Način ostvarenja postavljenog cilja 1.2.1. Građenje javnih površina Građenje javnih površina podrazumijeva izgradnju objekata oborinskih voda Slatine-Jelaševac, radovi na uređenju javne površine – podvožnjak, građenje javne odvodnje - otkup zemljišta, izgradnju zelenih otoka i ulaganje u sustav zaštite javnih površina. 1.2.2. Građenje nerazvrstanih cesta Građenje nerazvrstanih cesta podrazumijeva sljedeće: izgradnja križanja A.K. Miošića i Splitske, nastavak izgradnje ulice A. Hebranga, izgradnja nogostupa - ulica Mobine, otkup zemljišta za prometnicu Dubravica 1.2.3. Građenje javne rasvjete Građenje javne rasvjete će se provoditi na sljedećim lokacijama: A. Hebranga, nastavak i na ostale razne lokacijama. 1.2.4. Građenje groblja Podrazumijeva gradnju zelenih površina, novih staza i parkirališta na groblju Sv. Ivana u Metkoviću

TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT)


Posebni cilj 1.2. Izgradnja objekata i uređenje komunalne infrastrukture osiguranje uvjeta za održivi razvitak komunalnih djelatnosti



Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)


41

1.2.1.1. Izgradnja objekata

Izgradnja objekata oborinskih voda Slatine-Jelaševac

% realizacije

(kumulativ) 0 Grad

Metković 0 50 100

1.2.1.2. Građenje odvodnje

Građenje javne odvodnje – otkup zemljišta

% realizacije

(kumulativ) 85 Grad

Metković 90 100 100

1.2.1.3. Uređenje podvožnjaka

Radovi na uređenju javne površine – podvožnjak

% realizacije (kumulativ)

0 Grad Metković 15 65 100

1.2.1.4. Izgradnja otoka

Izgradnja zelenih otoka

% realizacije

(kumulativ) 0 Grad

Metković 33 66 100

1.2.1. Građenje javnih površina

1.2.1.5. Sigurnost javnih površina

Ulaganje u sustav sigurnosti javnih površina

% realizacije

(kumulativ) 0 Grad

Metković 33 66 100

1.2.2.1 Uređenje i obnova

Izgradnja križanja A.K. Miošića i Splitske

% izvršenja 5 Grad Metković 0 100 0

1.2.2.2. Izgradnja ulice

Nastavak izgradnje ulice A.Hebragna % izvršenja 30 Grad

Metković 100 0 0

1.2.2.3.Izgradnja ulice

Nogostup ulica Mobine

% izvršenja

(kumulativ) 0 Grad

Metković 0 70 100

1.2.2. Građenje nerazvrstanih cesta

1.2.2.4. Otkup zemljišta

Otkup zemljišta za prometnicu Dubravica

% realizacije (kumulativ)

0 Grad Metković 100 0 0

1.2.3.1. Građenje rasvjete

Nastavak izgranje u ulici A. Hebranga

% realizacije 33 Grad

Metković 100 0 0 1.2.3. Građenje

javne rasvjete 1.2.3.2. Građenje rasvjete Razne lokacije %

realizacije Grad Metković 50 100 0

1.2.4. Građenje groblja 1.2.4.1. Građenje

grobalja

Gradnja zelenih površina, novih staza i parkirališta na groblju Sv. Ivana

% realizacije 0 Grad

Metković 33 66 100


42





vrijednost (2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.2. Izgradnja objekata i uređenje komunalne infrastrukture, osiguranje uvjeta za održivi razvitak komunalnih djelatnosti

Osigurani uvjeti za razvitak komunalnih djelatnosti

Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

% izvršenja (kumulativ) 40 Grad

Metković 65 85 100


Posebni cilj 1.3 Ulaganja u graditeljstvo, urbanizam, prostorni plan i zaštita okoliša Način ostvarivanja postavljenog cilja

1.3.1. Završiti započete Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Izrada izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića. Razlozi za izradu izmjena i dopuna PPU-a su:

Usklađenje s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07 i 38/09.) Usklađenje s Prostornim planom Dubrovačko neretvanske županije („Službeni

glasnik Dubrovačko-neretvanske županije” br.6/03) Digitalizacija građevinskih područja tj. njihovo precrtavanje na digitalne i ažurirane

katastarske podloge Novih zahtjeva vezanih uz korištenje i uređenje prostora Grada Metkovića:

a) prometna infrastruktura (korekcija elemenata i trasa gradskih prometnica; glavnih, sabirnih i ostalih), organizacija javnih parkirališta, planiranje premoštavanja Neretve i ostali zahtjevi za izmjenama i korekcijama prometne infrastrukture), riječni promet; planiranje luke posebne namjene ili športske luke u akvatoriju luke županijskog značaja

b) ostala infrastruktura (elektroopskrba, vodno gospodarstvo, vodoopskrba i odvodnja, TK instalacije); ažuriranje prema posebnim zahtjevima nadležnih institucija

c) zoniranje građevinskih područja u odnosu na urbanističke parametre (veličina građevinskih čestica, koeficijenti izgrađenosti i iskorištenosti, visina građevina i sl.), određivanje posebnih urbanističkih parametara za gradnju u povijesnoj jezgri i kontaktnom području (nova „pjaca”, prostor Vage”, novo igralište, Pržine....)

d) preispitivanje urbanističkih parametara za gradnju na prostoru poslovnih zona (npr. K1 zona Razvitka i sl.)

e) zahtjevi za novom gradnjom tj. korekcija granica građevinskih područja (Predolac – Šibanica uz suglasnost Ministarstva kulture i pojedinačni opravdani zahtjevi)

f) izmjena i dopuna odredbi za provođenje i njihovo usklađenje sa zakonskim odrednicama i posebnim propisima

g) izrada elaborata urbanističkih mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti sukladno posebnim propisima- Zakon o zaštiti i spašavanju (NN br. 174/04,79/07 i 38/09)

1.3.2. Osigurati preduvjete za uspostavu cjelovitog sustava zaštite okoliša Osiguranje preduvjeta kroz izradu Plana gospodarenja otpadom, te izgradnju zelenih otoka. Jedna od najvažnijih odrednica zaštite okoliša uopće, je postupanje s otpadom, a posebice na priobalnom pojasu zbog mogućnosti kontaminacije veće zone. Preduvjet za osiguranje sustava zaštite okoliša je doneseni Plan gospodarenjem otpadom koji ima za cilj spriječiti nastanak otpada, smanjiti količine otpada i/ilinjegovoga štetnog utjecaja na okoliš, obavljanje skupljanja, prijevoza, uporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti, skrb za odlagališta koja su zatvorena, kao i izgradnju „Zeleni otoka“ koji omogućavaju odvojeno skupljanje otpada, a sastoje se od plavih kontejnera za papir, zelenih za staklo, te žutih za plastiku i limenke (PET i MET). Odvojenim skupljanjem otpada omogućava se sakupljanje korisnih sirovina koje se mogu reciklirati, odnosno ponovo iskoristiti što je izuzetno važno za zaštitu okoliša. Grad Metković je u suradnji sa poduzećem Čistoća Metković d.o.o. i sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost krenuo u izgradnju „zelenih otoka“ kao i u nabavku kontejnera za odvojeno skupljanje otpada.



Opći cilj 1. Osiguravanje učinkovite i transparentne uprave Posebni cilj 1.3. Ulaganja u graditeljstvo, urbanizam, prostorni plan i zaštita okoliša



Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.3.1. Izraditi prostorni plan

1.3.1.1. Kompletiran prostorni plan

Izrada izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića

% 0 Grad

Metković 100

1.3.2. Osigurati preduvjete za uspostavu cjelovitog sustava zaštite okoliša

1.3.2.1. Gospodarenje otpadom

Nabavka opreme i izgradnja objekata

% 0

Grad Metković, FZOEU 30 65 100





vrijednost (2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.3. Ulaganja u graditeljstvo, urbanizam, prostorni plan i zaštita okoliša

Osigurani preduvjeti

Osigurani preduvjeti za ulaganja u graditeljstvo, urbanizam, prostorni plan i zaštita okoliša

% izvršenja

(kumulativ)0 Grad

Metković 60 80 100


Posebni cilj 1.4 Ulaganja u razvoj poduzetništva

Način ostvarenja postavljenog cilja

1.4.1. Građenje turističke infrastrukture Građenje turističke infrastrukture podrazumijeva projektiranje i gradnju turističkih staza, obnovu povijesno kulturnih spomenika i gradnju druge infrastrukture koja pomaže razvoju turizma. Grad Metković prepoznaje priliku da prijavi te projekte na fondove EU, kao i na druge državne potpore. Cilj ovih mjera je podupiranje poduzetničkih aktivnosti u turizmu kao i povećanje prihoda i zapošljavanja. 1.4.2. Osnivanje Poduzetničkog inkubatora Cilj je povećanje poduzetničkih aktivnosti kroz institucionalnu podršku gospodarskim subjektima koji počinju svoje aktivnosti u suradnji sa regionalnim razvojnim agencijama i poduzetničkim centrima, kao i drugim institucijama.




Posebni cilj 1.4. Ulaganja u razvoj poduzetništva

Načini ostvarenjaPokazatelj rezultata (output)

Definicija Jedinica Polazna vrijedno

st Izvor

Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.4.1. Građenje turističke infrastrukture

1.4.1.1. Izgrađena infrastruktura

Projektiranje i izgradnja turističke infrastrukture

% (kumulativ) 0

Grad Metković, državna

tijela, fondovi

EU

10 60 100

1.4.2. Osnivanje Poduzetničkog inkubatora

1.4.2.1. Poduzetnički inkubator u finkciji

Opremanje i uređenje zgrade Poduzetničkog inkubatora

% (kumulativ) 0

Grad Metković, državna

tijela, fondovi

EU

50 100 0



Posebni cilj Pokazatelj

učinka (outcome)


Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.) 1.4. Ulaganje u razvoj poduzetništva

Povećanje poduzetničkih aktivnosti

Građenje i opremanje

% (kumulativ) 0 Grad

Metković 33 66 100


Posebni cilj 1.5 Razvoj sustava zaštite i spašavanja Poboljšati uvjete na polju zaštite i spašavanja. Sukladno razmjeru opasnosti, prijetnji i posljedicama velikih nesreća i katastrofa utvrđenih Procjenom ugroženosti stanovništva i materijalnih dobara od mogućeg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa na području grada Metković, s ciljem zaštite i spašavanja ljudi, materijalnih dobara te okoliša kao i ravnomjernog razvoja svih nositelja sustava zaštite i spašavanja (civilna zaštita, vatrogasne postrojbe i zapovjedništva, udruge građana od značaja za zaštitu i spašavanje, službe i pravne osobe koje se zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti) donose se Smjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja u 2014. godini. Način ostvarenja postavljenog cilja 1.5.1. Redovna djelatnost vatrogastva u Metkoviću Kroz djelovanje JVP i DVD Metković smanjuju se posljedice izazvane požarima, nesrećama i prirodnim katastrofama što pridonosi općoj sigurnosti građana i smanjivanju štete nastale uslijed tih događaja. U ljetnim mjesecima kad dolazi do većeg broja požara i u drugim prirodnim katastrofama kao što su bile poplave u Metkoviću, uvidjelo se da je neophodna brza i učinkovita intervencija vatrogasaca u spašavanju ljudskih života, prirodnih i materijalnih dobara, te je stoga potrebno konstantno ulaganje u vatrogasnu zaštitu, opremu i obuku djelatnika i članova vatrogasnih postrojbi 1.5.2. Nabava opreme za Civilnu zaštitu Uloga civilne zaštite je koordinirati i povezati sve relevantne društvene subjekte, u pripremi, ublažavanju i otklanjanju posljedica velikih nesreća i katastrofa, a njena najplemenitija svrha je, dakako, spašavanje ljudskih života. No, da bi pružena pomoć bila učinkovita i racionalna, ona mora biti organizirana i usklađena s vrstom i razmjerima nepogode, kao i s realnim potrebama stradalog područja. Stoga, je poželjno i potrebno neprestano obnavljati i razvijati postojeće resurse i potencijale. Samo kroz temeljitu informiranost, tehničku podršku i u korak s novim znanjima, bit ćemo u mogućnosti i pravovremeno reagirati. Katastrofe i nepogode ne pitaju za vrijeme i mjesto i niti jedna država, županija, općina ili grad nisu uvijek u potpunosti spremni za njeno svladavanje. U slučajevima kada dolazi do ljudskih žrtava, uništenja infrastrukture, prekida proizvodnje, gospodarskih gubitaka, odnosno u vrijeme sveopćeg "kaosa", ljudska nam priroda nalaže pomoći jedni drugima.


TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1. Osiguravanje učinkovite i transparentne uprave

Posebni cilj 1.5. Razvoj sustava zaštite i spašavanja

Načini ostvarenja

Pokazatelj rezultata (output)


st Izvor

Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.) 1.5.1. Redovna

djelatnost vatrogastva u Metkoviću

1.5.1.1. Smanjenje štete zbog učinkovitih intervencija

Djelatnost gašenja požara i drugih hitnih intervencija

Visina štete (Postotak) 100%

Grad Metković, Proračun

RH

90% 80% 70%

1.5.2. Nabava opreme za Civilnu zaštitu

1.5.2.1. Nabava opreme % (kumulativ) 25 Grad

Metković 50 75 100




učinka (outcome)


st Izvor

Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost (2016.)

1.5. Razvoj sustava zaštite i spašavanja

Poboljšani uvjeti na polju zaštite i spašavanja

Redovna djelatnost i nabava potrebne opreme

% izvršenja (kumulativ) 25 Grad

Metković 50 75 100


Posebni cilj 1.6. Ulaganja u gradsku upravu Grad u svojem samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojim se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tjelima stoga treba stalno ulagati u nju. Ulaganje u gradsku upravu može se izvršiti kroz nabavku određene opreme. Način ostvarivanja postavljenog cilja 1.6.1. Nabava opreme Nabavka određene opreme podrazumijeva:

Postrojenja i opreme Ulaganje u računalne program




Posebni cilj 1.6. Ulaganja u gradsku upravu

Načini ostvarenjaPokazatelj rezultata (output)


Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.) 1.6.1.1. Nabavljena oprema

Postrojenja i oprema

% realizacije 34


1.6.1. Nabava opreme

1.6.1.2. Unaprjeđenje IT tehnologije

Ulaganja u računalne programe

% realizacije 0





učinka (outcome)


Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.6. Ulaganja u gradsku upravu

Unaprjeđeno poslovanje

Unaprjeđivanje poslovanja gradske uprave kroz nabavu opreme, i računalnih programa

% 30 Grad Metković 80 90 100


Posebni cilj 1.7 Integracija sustava financijskog upravljanja i kontrola Integracija sustava financijskog upravljanja i kontrola u poslovne procese radi jačanja upravljačke strukture u upravljanju rizicima .koji utječu na ostvarivanje ciljeva uz jasno definiranje ovlasti i odgovornosti u poslovnim procesima. Zakonom o proračunu i Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru propisana je odgovornost čelnika za zakonito, namjensko i svrhovito korištenje proračunskih sredstava te učinkovito i djelotvorno funkcioniranje sustava financijskog upravljanja i kontrola. Načini ostvarenja postavljenog cilja: 1.7.1. Nastaviti uvođenje i primjenu procesa u poslovanju i razraditi mjere koje će osigurati kontinuirano praćenje implementacije FMC-a. Ukazivati na posebnosti kreativnog i inventivnog rada prilikom razrade procesa. Ustanoviti broj aktivnosti, te predložiti alternativni model određenih procedura.

1. Implementacija FMC-a, kao način poboljšanja poslovanja Načini ostvarenja/aktivnosti

1.Tijek aktivnosti u projektu uspostave sustava financijskog upravljanja i kontrola


52

Financijsko upravljanje i kontrole sveobuhvatan su sustav unutarnjih kontrola koji uspostavljaju za koji su odgovorni čelnici korisnika proračuna, a kojim se, upravljajući rizicima, osigurava razumna sigurnost da će se u ostvarivanju ciljeva proračunska i druga sredstva koristiti pravilno, etično, ekonomično, djelotvorno i učinkovito. To znači u skladu sa zakonima i drugim propisima, štiteći sredstva od gubitka, zlouporabe i štete. Taj sustav obuhvaća sve poslovne transakcije, a posebice one koje su vezane uz prihode/primitke, rashode/izdatke, natječajne procedure i ugovaranje, povrate pogrešno uplaćenih iznosa, imovinu i obveze. Sustav unutarnjih kontrola provode čelnici i zaposlenici korisnika proračuna Iskustva iz prakse pokazuju da je ključ uspjeha uspostave sustava financijskog upravljanja i kontrola FMC u pravodobnoj i trajnoj ugradnji svih spoznaja i rješenja, te aktiviranju svih djelatnika u podizanju svijesti za financijsko upravljanje i kontrole.

Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru NN 141/2006

Odgovornost čelnika korisnika proračuna

Članak 4.

(1) Čelnik korisnika proračuna i osoba na koju su prenesene ovlasti i odgovornosti odgovorni su za uspostavu, razvoj i provedbu sustava unutarnjih financijskih kontrola. (2) Neovisno o prenošenju ovlasti i odgovornosti na druge osobe, čelnik korisnika proračuna odgovoran je za uspostavu, razvoj i provedbu sustava unutarnjih financijskih kontrola.

Svrha financijskog upravljanja i kontrola

Članak 6. (1) Svrha uvođenja financijskog upravljanja i kontrola jest poboljšanje financijskog upravljanja i odlučivanja radi postizanja općih ciljeva, kao što su: a) obavljanje poslovanja na pravilan, etičan, ekonomičan, učinkovit i djelotvoran način, b) usklađenost poslovanja sa zakonima, propisima, politikama, planovima i postupcima, c) zaštita imovine i drugih resursa od gubitaka uzrokovanih lošim upravljanjem, neopravdanim trošenjem i korištenjem, te od nepravilnosti i prijevara,


53

d) jačanje odgovornosti za uspješno ostvarenje zadaća, e) pravodobno financijsko izvješćivanje i praćenje rezultata poslovanja. (2) Financijsko upravljanje i kontrole provode se u svim ustrojstvenim jedinicama i na svim razinama korisnika proračuna, a obuhvaćaju sva sredstva korisnika proračuna, uključujući sredstva Europske unije i druga sredstva. (3) Sustav je potrebno neprestano procjenjivati i razvijati radi učinkovitog ostvarenja misija i ciljeva korisnika proračuna.

Upravljačka odgovornost

Članak 7.

(1) Čelnik korisnika proračuna odgovoran je za: a) uspostavu prikladnog, učinkovitog i djelotvornog sustava financijskog upravljanja i kontrola, b) izradu i provedbu strateških i drugih planova kao i programa za ostvarivanje općih i posebnih ciljeva korisnika proračuna, c) zakonito, svrhovito, učinkovito, ekonomično i djelotvorno raspolaganje proračunskim i drugim sredstvima, d) određivanje i ostvarivanje ciljeva organizacije, upravljanje rizicima i uvođenje odgovarajućih i učinkovitih unutarnjih kontrola u skladu s odredbama ovoga Zakona i međunarodnim standardima unutarnje kontrole, e) uspostavu linija izvješćivanja u skladu s prenesenim ovlastima i odgovornostima, f) kompetentnost svih zaposlenika za obavljanje zadaća u skladu s financijskim upravljanjem i kontrolama. (2) Čelnik korisnika proračuna može na temelju akata o unutarnjem ustrojstvu i načinu rada prenijeti ovlasti na druge osobe. Prenošenjem ovlasti, prenosi se i odgovornost, a prenošenje ovlasti i odgovornosti ne isključuje odgovornost čelnika korisnika proračuna. (3) Čelnici unutarnjih ustrojstvenih jedinica odgovorni su čelniku korisnika proračuna za aktivnosti financijskog upravljanja i kontrola koje uspostavljaju u organizacijskim oblicima u skladu s njihovim posebnostima i smjernicama Središnje harmonizacijske jedinice Ministarstva financija.

Praćenje i procjena sustava

Članak 14.

(1) Čelnik korisnika proračuna odgovoran je za pravodobno praćenje i procjenu sustava u skladu s odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka. (2) Praćenje sustava financijskog upravljanja i kontrola obavlja se u svrhu procjenjivanja njegova odgovarajućeg funkcioniranja i osiguranja njegova pravodobnog ažuriranja. (3) Praćenje i procjena sustava u načelu se obavlja stalnim praćenjem, samoprocjenom i unutarnjom revizijom.

Izvješćivanje o financijskom upravljanju i kontrolama

Članak 15.

(1) Čelnik korisnika proračuna izvješćuje Središnju harmonizacijsku jedinicu Ministarstva financija o funkcioniranju, djelotvornosti i učinkovitosti financijskog upravljanja i kontrola.

1.1. Pripremna faza


54

Uvid u stanje provodi se kod korisnika proračuna. Uvidom se utvrđuje postojeće stanje i način kako su organizirani horizontalni i vertikalni poslovni procesi, organizacija korisnika proračuna, sistematizacija i opis radnih mjesta.

2. Izobrazba

S obzirom da uspješnost uvođenja i implementacije sustava unutarnjih financijskih

kontrola ovisi o razumijevanju zahtjeva sustava unutarnjih financijskih kontrola od strane čelnika i djelatnika izobrazbom se predlaže obuhvatiti sljedeće:

1. Čelnik korisnika proračuna i prvi tim suradnika 2 sata 2. Tim za uspostavu FMC-a 6 sati

Izobrazba se provodi u grupama (do 15 sudionika) korištenjem suvremenih nastavnih metoda i grupnog rada. Nakon odslušanog seminara sudionici dobivaju Uvjerenje o usavršavanju. Izobrazba se izvodi u vašim prostorima. Rad i termini za radionice dogovaraju se sukladno zahtjevima i mogućnostima naručitelja vodeći računa i o operativnim poslovima koji se trebaju obaviti.

3. Dokumentiranje sustava unutarnjih financijskih kontrola FMC Po završetku edukacije, imenovani tim za FMC pod vodstvom savjetnika započinje izradu dokumentacije sustava unutarnjih financijskih kontrola FMC. Izrađuje se Plan uspostave FMC, u koliko ranije nije izrađen. Nakon toga slijedi rad sukladno definiranim dijagramom tijeka u točki 1.

3.1 Organizacija rada na projektu uspostave sustava unutarnjih

financijskih kontrola FMC

3.2. Faze uspostave sustava unutarnjih financijskih kontrola FMC


55

3.3. Izrada knjige/mape procesa

Popis poslovnih procesa je pregled poslovnih procesa koji se odvijaju u muzeju, odnosno pregled postupaka kojima se određuje način odvijanja pojedinog poslovnog procesa, kao i popratne dokumentacije koja se prilikom njihova provođenja koriste. Pregled poslovnih procesa koji su identificirani Knjiga procesa sastoji se od tri dijela:

Poslovni procesi opisuju se postupcima

Primjer knjige procesa Primjer postupka procesa


56

3.4. Revizijski trag

Zakonom je propisano da revizijski trag prikazuje dokumentirani tijek financijskih i drugih transakcija od njihovog početka do završetka, s ciljem omogućavanja rekonstrukcije svih pojedinačnih aktivnosti i njihova odobrenja. Obuhvaća sustave dokumentiranja, izvješćivanja, računovodstva i arhiviranja. Revizijski trag koristi rukovodstvo kao alat za procjenjivanje adekvatnosti financijskog upravljanja i unutarnjih kontrola, mogućih jazova u procesima i sve radnje koje se nepotrebno preklapaju. Revizijski trag omogućuje rekonstrukciju svih pojedinačnih transakcija i operacija provedenih u okviru jednog konkretnog procesa, odnosno verificiranje navedenih transakcija i operacija Svi poslovni procesi javne uprave, odnosno način njihova provođenja trebaju biti prikazani u pisanom obliku.

Revizijski trag posebno se prikazuje za vertikalne procese a posebno za horizontalne procese.

3.5. Utvrđivanje i procjena rizika

3.6. Rangiranje rizika

Rangiranje rizika kombinacija je učinka i vjerojatnosti, a ovisno o odabranoj metodi rizici se mogu rangirati s maksimalno 25 bodova. Kategorija visoke-srednje-niske razine rizika rezultira izradom matrice rizika u formi 3x3

Opis poslovnog procesa treba sadržavati dijagram tijeka (grafički prikaz procesa, odnosno postupka), opis aktivnosti, osobu odgovornu za provođenje određene aktivnosti u poslovnom procesu, kao i rok u kojem ili do kada aktivnost treba provesti kao i druge dokumente (obrasce, upute i drugo) koji se koriste u poslovnom procesu


57

4. Prikaz modela rizika

4.1. Registar rizika Registar rizika interni je dokument svakoga korisnika proračuna, a sadrži najmanje sljedeće elemente:

- cilj programa, poslovnog procesa, planiranih godišnjih aktivnosti, - kratak opis rizika, - procjenu rezidualne razine rizika, - sažetak odabranih odgovora na rizik, te - osobe zadužene za provođenje potrebnih aktivnosti i rokove za njihovo izvršenje.

5. Koji je cilj sustava unutarnjeg financijskog upravljanja i kontrola ? Upravljanje rizicima nužan je dio upravljačkog procesa u svakom korisniku proračuna. Njime se unapređuje proces planiranja time što se ističu ključni procesi, a ujedno se osigurava kontinuitet pružanja usluga. Djelotvorno upravljanje rizicima omogućit će čelniku korisnika proračuna davanje razumne razine sigurnosti da će se ciljevi korisnika proračuna ostvariti. Sustavni pristup upravljanju rizicima na razini korisnika proračuna pomoć je čelniku u pravodobnom reagiranju na rizike koji mogu spriječiti ili otežati ostvarenje ciljeva korisnika proračuna.


TABLICA POKAZATELJA REZULTATA (OUTPUT) Opći cilj 1. Osiguravanje učinkovite i transparentne uprave Posebni cilj 1.7. Integracija sustava financijskog upravljanja i kontrola

Načini ostvarenja

Pokazatelj rezultata (output) Definicija Jedinic

a Polazna

vrijednost

Izvor Ciljana

vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednos

t (2015.)

Ciljana vrijednos

t (2016.)

1.7.1.1. Kompletiranje mape procesa

Redovito praćenje i dopuna


1.7.1. Nastaviti uvođenje i primjenu procesa u poslovanju i razraditi mjere koje će osigurati kontinuirano praćenje implementacije FMC-a

1.7.1.2. Ustanovljene aktivnosti

Predložiti alternativni model





učinka (outcome)


Ciljana vrijednost

(2014.)

Ciljana vrijednost

(2015.)

Ciljana vrijednost

(2016.)

1.7. Integracija sustava financijskog upravljanja i kontrola

Izvršenje integracije sustava i poboljšanje financijskog poslovanja

Redovito praćenje i dopuna



59

Veza strateškog plana i državnog proračuna Opći cilj

Posebni cilj Program u državnom proračunu

Pokazatelj učinka

(outcome)

Naĉin ostvarenja posebnog cilja

Aktivnost/projekt u državnom proraĉunu


A01 DRUŠTVENE DJELATNOSTI

1.1.1. Rekonstrukcija zgrade GKS-a

A01 0102 Rekonstrukcija zgrade GKS-a A01 0102 K100001 Klimatizacija zgrade

1.1.1.1. Uspješna rekonstrukcija zgrade kroz klimatizaciju objekta


1.1.2. Ulaganja u kulturu

B01 0101 Kultura B01 0101 T100001 Nabava opreme za knjižnicu


1.1.3.1. Uspješna ulaganja u građevinske objekte A01 DRUŠTVENE

DJELATNOSTI 1.1.3. Ulaganja u

školstvo

A01 0100 Ulaganja u školstvo A01 0100 K100001 Projektna dokumentacija

1.1.3.2. Uspješna ulaganja u građevinske objekte

1.

Osi

gura

vanj

e uč

inko

vite

i tr

ansp

aren

tne

upra

ve

1.1 Ulaganja u društvene djelatnosti



1.1.4. Financiranje udruga i ustanova

A01 0100 FINANCIRANJE UDRUGA I USTANOVA A01 0100 A100003 Kapitalne pomoći trg. Društvima

1.1.4.1. Novčani iznos kojima se financiraju udruge i ustanove


60

Opći cilj


Pokazatelj učinka

(outcome)




B01 0100 K100016 Vodovodno - električni priključak

1.2.1.1. Realizacija provođenja priključka B01 GRAĐENJE

OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

1.2.1. Provedba vodovodno - električnog priključka i odvoda

B01 0100 K100018 Izgradnja objekata oborinskih voda Slatine-Jelaševac


1.2.2.1. Izgradnja objekata 1.2.2.2. Građenje Trga

B01 GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE


B01 0100 Građenje javnih površina 1.2.2.3. Izgradnja

otoka B01 0100 K100004 Radovi na uređenju javne površine – podvožnjak


B01 0100 K100005 Izgradnja zelenog otoka - Platan


1.

Osi

gura

vanj

e uč

inko

vite

i tr

ansp

aren

tne

upra

ve

1.2. Izgradnja objekata i uređenje komunalne infrastrukture i osiguranje uvjeta za održivi razvitak komunalnih djelatnosti



1.2.3. Radovi na uređenju javne površine

B01 0100 K100003 Uređenje lijeve obale Neretve

1.2.3.3. Uređenje obale


61

Opći cilj


Pokazatelj učinka

(outcome)




1.2.4.1. Izgradnja ulice 1.2.4.2. Izgradnja ceste



B01 0101 Građenje nerazvrstanih cesta 1.2.4.3. Uređenje i

obnova B01 GRAĐENJE OBJEKATA I UREĐAJA KOMUNALNE INFRASTRUKTURE

1.2.5. Građenje javne rasvjete

B01 0102 Građenje javne rasvjete

1.2.5.1. Provedena javna rasvjeta


1.2.6. Građenje groblja

B01 0103 Građenje groblja

1.2.6.1. Izgrađena rasvjeta

1.2.7.1. Izgradnja kanalizacija



1.2.7. Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture

B01 0100 A100003 Metković d.o.o. za izgradnju kanalizacije A. Hebranga

1.2.7.2. Građenje javnih površina


62

Opći cilj


Pokazatelj učinka

(outcome)




D01 GRADITELJSTVO, URBANIZAM, PROSTORNI PLAN I ZAŠTITA OKOLIŠA

1.3.1. Prostorni plan

D01 0100 Prostorni plan D01 0100 K100001 Izrada izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića


D01 0101 Zaštita okoliša D01 0101 K100001 Plan gospodarenja otpadom

1.3.2.1. Izrađen plan


D01 GRADITELJSTVO, URBANIZAM, PROSTORNI PLAN I ZAŠTITA OKOLIŠA

Osigurani preduvjeti za ulaganja

1.3.2. Zaštita okoliša D01 0101 K100002 Izgradnja zelenih otoka

1.3.2.2. Izgrađeni otoci

1. O

sigu

rava

nje

učin

kovi

te i

tran

spar

entn

e up

rave

1.4. Povećati promicanje poduzetničkih aktivnosti uvažavajući lokalne posebnosti i poštivanje prirodnih i prostornih mogućnosti

A03 PODUZETNIŠTVO


1.4.1. Građenje infrastrukture

B01 0100 K100019 Građenje infrastrukture



63

Opći cilj


Pokazatelj učinka

(outcome)




1.5. Razvoj civilne zaštite

B01 CIVILNA ZAŠTITA



B01 0100 K100001 Nabava opreme za Civilnu zaštitu

1.5.1.1. Kompletirana oprema za civilnu zaštitu

1.6.1.1. Nabavljena oprema

1.6.1.2. Nabavljena prijevozna sredstva


A01 TIJELA GRADSKE UPRAVE



A01 0101 Ulaganja u gradsku upravu A01 0101 K100001 Nabava opreme 1.6.1.3.

Unaprjeđenje IT tehnologije

1.7.1. Praćenje procesa i standarda FMC-a

1.7.1.1. Praćenje procesa i standarda FMC-a

1. O

sigu

rava

nje

učin

kovi

te i

tran

spar

entn

e up

rave



1.7.2. Ustanoviti broj aktivnosti

1.7.2.1.Ustanovljene aktivnosti


64

Skraćeni prikaz strateškog plana

Opći cilj

Posebni cilj Pokazatelj učinka (outcome)

Naĉin ostvarenja posebnog cilja Pokazatelj rezultata (output)

1.1.1. Rekonstrukcija zgrade GKS-a 1.1.1.1. Uspješna rekonstrukcija zgrade kroz klimatizaciju objekta

1.1.2. Ulaganja u kulturu 1.1.1.2. Nabavljena potrebna oprema, odnosno knjige 1.1.3.1. Uspješna ulaganja u građevinske objekte

1.1.3. Ulaganja u školstvo 1.1.3.2. Uspješna ulaganja u građevinske objekte



1.1.4. Financiranje udruga i ustanova 1.1.4.1. Novčani iznos kojima se financiraju udruge i ustanove 1.2.1.1. Realizacija provođenja priključka 1.2.1. Vodovodno - električni priključak 1.2.1.2. Građenje odvodnje 1.2.2.1. Izgradnja objekata 1.2.2.2. Građenje Trga 1.2.2. Građenje javnih površina 1.2.2.3. Izgradnja nogostupa 1.2.3.1. Uređenje podvožnjaka 1.2.3.2. Izgradnja otoka

1.

Osi

gura

vanj

e uč

inko

vite

i tr

ansp

aren

tne

upra

ve


Osigurani uvjeti za razvitak komunalnih djelatnosti 1.2.3. Radovi na uređenju javne površine



65

Opći cilj



1.2.4.1. Izgradnja ulice 1.2.4.2. Izgradnja ceste 1.2.4. Građenje nerazvrstanih cesta

1.2.4.3. Uređenje i obnova

1.2.5. Građenje javne rasvjete 1.2.4.1. Provedena javna rasvjeta

1.2.6. Građenje groblja 1.2.5.1. Izgrađena rasvjeta



1.2.5. Građenje objekata i uređaja komunalne infrastrukture 1.2.6.2. Građenje javnih

površina

1.3.1. Prostorni plan 1.3.1.1. Kompletiran prostorni plan 1.3.2.1. Izrađen plan



1.3.2. Zaštita okoliša 1.3.2.2. Izgrađeni otoci

1. O

sigu

rava

nje

učin

kovi

te i

tran

spar

entn

e up

rave

1.4. Povećati promicanje poduzetničkih aktivnosti uvažavajući lokalne posebnosti i poštivanje prirodnih i prostornih mogućnosti


1.4.1. Građenje infrastrukture 1.4.1.1. Izgrađena infrastruktura


66

Opći cilj





1.5.1. Nabava opreme za Civilnu zaštitu 1.5.1.1. Kompletirana oprema za civilnu zaštitu




Unaprjeđeno poslovanje 1.6.1. Nabava opreme

1.6.1.3. Unaprjeđenje IT tehnologije

1.7.1. Praćenje procesa i standarda FMC-a

1.7.1.1. Praćenje procesa i standarda FMC-a

1. O

sigu

rava

nje

učin

kovi

te i

tran

spar

entn

e up

rave


Izvršenje integracije sustava i poboljšanje financijskog poslovanja 1.7.2. Praćenje procesa i standarda

FMC-a 1.7.2.1. Ustanovljene aktivnosti


8. Praćenje i evaluacija Praćenje provedba (monitoring) i vrednovanje (evaluacija) sastavni su dijelovi strateškog plana kojima se procjenjuje i ocjenjuje učinkovitost u provedbi strateškog plana.

Praćenje postignuća planiranih ciljeva može se odvijati tijekom same provedbe strateškog plana, te nakon završetka analizirajući učinak strateškog plana. Evaluacija (kao analiza podataka i donošenje ocijene o uspješnosti) vršit će se povremeno-periodično i pratit će određene faze implementacije. Evaluacije uspješnosti implementacije obavljat će se jednom godišnje, na kraju godine,i izvještaj o evaluaciji je sastavni dio godišnjeg izvještaja. Iz navedenog u „Uputi za izradu strateških planova“ Ministarstva financija da je „Provedbu strateškog plana potrebno je sustavno i redovito pratiti i mjeriti. Svrha praćenja je pravovremeno uočavanje odstupanja od plana te ocjena hoće li planirane aktivnosti imati željeni učinak na postavljene ciljeve. Sustav praćenja može se u velikoj mjeri uspostaviti kroz sustav unutarnjih financijskih kontrola sukladno metodologiji koju propisuje Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine, br.141/06), a koji su obveznici dužni uspostaviti.“ zaključujemo da je sustav praćenja je uspostavljen kroz implementaciju Financijskog upravljanja i kontrola, koji je u Gradu Metkoviću u tijeku uspostave. Na temelju definiranih pokazatelja rezultata i učinaka omogućit će se vrlo uspješan sustav praćenja, pošto se na temelju navedenih pokazatelja može utvrditi u kojem smjeru realiziraju ciljane veličine. Kroz prethodne cikluse strateškog planiranja grad Metković je uspostavio sustav, praćenja te odredio dinamiku izvještavanja kako bi se osigurale informacije o postizanju postavljenih ciljeva. Kao prilog sustavu praćenja i evaluacije u prilogu 2 i 3 su dati obrasci putem kojih će se vršiti interno praćenje i izvještavanje, kao i polugodišnje, odnosno godišnje izvještavanje Ministarstva financija.


68

U svrhu praćenja i evaluacije strateških ciljeva, odnosno strateškog plana, donesene su i odluke o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana, kao i odluka o prijenosu ovlasti i odgovornosti za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranih u financijskom planu i za 2014. godinu kako bi se povezali ciljevi, programi i proračunska sredstva. Praćenje i evaluacija je kontinuirani proces strateškog planiranja, odnosno vršit će se kroz implementaciju financijskog upravljanja i kontrola koja je u tijeku, izvještavanje će se, prema danim obrascima, vršiti polugodišnje i godišnje.


Prilog 2 IZVJEŠTAJ O PROVEDBI NAČINA OSTVARENJA STRATEŠKOG PLANA


Planirana proračunska sredstva

Iskorištena proračunska

sredstva Posebni

cilj Načini

ostvarenja Odgovorna

osoba Pokazatelj rezultata (output) Je

dini

ca

Pola

zna

vrije

dnos

t

Tren

utna

vr

ijedn

ost

Cilj

ana

vrije

dnos

t os

tvar

enja

se

odv

ija

prem

a pl

anu

Akt

ivno

sti/

proj

ekti

u pr

orač

unu

Sred

stva

dr

žavn

og

pr

orač

una

Pom

oći

Euro

psk

e

unije

dr

žavn

og

pr

orač

uPo

moć

i Eu

rops

ke

un

ije

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

1.1.1. Rekonstrukcija zgrade GKS-a

1.1.1.1. Uspješna rekonstrukcija zgrade kroz klimatizaciju objekta

%

A01 0102 Rekonstrukcija zgrade GKS-a

1.1.2. Ulaganja u kulturu


%

A01 0102 K100001 Klimatizacija zgradeB01 0101 Kultura

1.1.3.1. Uspješna ulaganja u građevinske objekte

%

B01 0101 T100001 Nabava opreme za knjižnicu


1.1.3. Ulaganja u školstvo

1.1.3.2. %

A01


70

Uspješna ulaganja u građevinske objekte

0100 Ulaganja u školstvo A01 0100 K100001 Projektna dokumentacija

1.1.4. Financiranje udruga i ustanova

1.1.4.1. Novčani iznos kojima se financiraju udruge i ustanove

kn

A01 0100 Financiranje udruga i ustanova

1.2.1.1. Realizacija provođenja priključka

%

B01 0100 K100016 Vodovodno - električni priključak


1.2.1. Provođenje vodovodno - električnog priključka


%

B01 0100 K100018 Izgradnja objekata oborinskih voda Slatine-Jelaševac


71

1.2.2.1. Izgradnja objekata

%

1.2.2.2. Građenje Trga

%



%

B01 0100 Građenje javnih površina


%

B01 0100 K100004 Radovi na uređenju javne površine – podvožnjak


%

B01 0100 K100005 Izgradnja zelenog otoka - Platan

1.2.3. Radovi na uređenju javne površine


%

B01 0100 K100003 Uređenje lijeve obale Neretve


72

1.2.4.1. Izgradnja ulice

B01 0101 K100008

1.2.4.2. Izgradnja ceste

%

B01 0101 K100010 Izgradnja nove ceste


1.2.4.3. Uređenje i obnova

%

B01 0101 K100022 Uređenje i obnova kolnika – razne lokacije

1.2.5. Građenje javne rasvjete

1.2.5.1. Izgrađena rasvjeta

%

B01 0102 Građenje javne rasvjete

B01 0103 Građenje groblja

1.2.6. Građenje groblja

1.2.6.1. Izgrađena groblja

%

1.2.7. Građenje objekata i uređaja


% B01 0100 A100003 Metković


73

d.o.o. za izgradnju kanalizacije A. Hebranga

komunalne infrastrukture 1.2.7.2.

Građenje javnih površina

% B01 0100 A100002

1.3.1. Prostorni plan


%

D01 0100 Prostorni plan

1.3.2.1. Izrađen plan %


1.3.2. Zaštita okoliša

1.3.2.2. Izgrađeni otoci

%

D01 0100 K100001 Izrada izmjena i dopuna PPU Grada Metkovića

1.4. Povećati promicanje poduzetničkih aktivnosti uvažavajući lokalne posebnosti i poštivanje prirodnih i prostornih

1.4.1. Građenje infrastrukture


%

B01 0100 K100019 Građenje infrastrukture


74

mogućnosti



1.5.1.1. Kompletirana oprema za civilnu zaštitu

%

B01 0100 K100001 Nabava opreme za Civilnu zaštitu


%

A01 0101 Ulaganja u gradsku uprav u


broj

A01 0101 K100001 Nabava opreme



1.6.1.3. Unaprjeđenje IT tehnologije %

A01 0101 K100001 Nabava opreme

1.7.1.Praćenje procesa i standarda FMC-a

1.7.1.1.Praćenje procesa i standarda FMC-a

%


1.7.2. Ustanoviti aktivnosti

1.7.2.1. Ustanovljene aktivnosti

%


75

Prilog 3

IZVJEŠTAJ O OSTVARENJU POSEBNIH CILJEVA STRATEŠKOG PLANA

Opći cilj 1. Osiguranje učinkovite i transparentne uprave

Posebni cilj Odgovorna osoba Pokazatelj učinka (outcome)

Jedi

nica

Pola

zna

vrije

dnos

t

Tren

utna

vr

ijedn

ost

Cilj

ana

vrije

dnos

t

Ost

varu

je li

se

pos

ebni

ci

lj pr

ema

plan

u D

A/N

E

1 2 3 4 5 6 7 8 1.1. Ulaganja u društvene djelatnosti






1.4. Povećati promicanje poduzetničkih



76

aktivnosti uvažavajući lokalne posebnosti i poštivanje prirodnih i prostornih mogućnosti 1.5. Razvoj civilne zaštite Poboljšani uvjeti na polju

zaštite i spašavanja





STRATEŠKI PLAN GRADA METKOVIĆA 2014.-2016.

Documents

Transcript of STRATEŠKI PLAN GRADA METKOVIĆA 2014.-2016.