Strategija saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini 2017 ... · vu vec´eg broja i boljih radnih...
-
Upload
trinhxuyen -
Category
Documents
-
view
218 -
download
0
Transcript of Strategija saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini 2017 ... · vu vec´eg broja i boljih radnih...
Strategija saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini2017. – 2020.
Švicarska agencija za razvoj i saradnju
Državni sekretarijat za ekonomske poslove
Naslovna fotografija: Kako bi se zadovoljila rastuca potražnja za kvalifikovanom radnom snagom, na primjer u turizmu i gastronomiji, Švicarska sarad-uje sa kompanijama i školama širom Bosne i Hercegovine kako bi predstavila elemente dualnog obrazovanja.
Stabilnost i prosperitet zemalja Zapadnog Balkana predstavljaju osnovni cilj vanjske i sigurnosne politi-ke Švicarske. Angažman Švicarske u ovoj regiji je po-ceo tokom 1990-ih godina, pružanjem humanitarne pomoci i utocišta za brojne osobe. Tokom godina, Švicarska i regija Balkana su razvile bliske odnose, što najbolje dokazuje velika dijaspora koja živi u Švi-carskoj, kao i intenzivan program saradnje. Više od 500.000 stanovnika Švicarske imaju porodicne veze sa regijom Zapadnog Balkana.
Pocevši sa humanitarnom pomoci 1996. godine, švi-carska saradnja u Bosni i Hercegovini je u sve vecoj mjeri prelazila na pružanje podrške procesima tran-zicije i razvilo se partnerstvo povjerenja zasnovano na zajednickim interesima. Nova Strategija saradnje Švicarske za period 2017.-2020. se zasniva na ugo-vorima o saradnji izmed-u vlada Švicarske i Bosne i Hercegovine. U velikoj je mjeri posvecena nastavku pružanja podrške ekonomskim, socijalnim i politickim procesima tranzicije u Bosni i Hercegovini, nastav-ljajuci se na dugorocno prisustvo Švicarske u zemlji i dosadašnja postignuca. Saradnja izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine rasla je tokom godina. Danas je Švicarska peti najveci partner Bosne i Hercegovine po pitanju bilateralne saradnje.
Bosna i Hercegovina je ostvarila znacajan napredak u vezi sa politickom i makroekonomskom stabilnošcu. Švicarska je odlucna da podrži zemlju pri rješavanju preostalih izazova u skladu sa prioritetima koje je njena vlada definirala za specificne sektore. Strate-gija saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini za pe-riod 2017.-2020. je izraz obnovljene posvecenosti Švicarske nastavku pružanja podrške ekonomskim, socijalnim i politickim procesima tranzicije u Bosni i Hercegovini.
Uvodna rijec
Opci cilj Švicarskog programa saradnje je da dopri-nese napretku Bosne i Hercegovine na njenom putu ka regionalnim i evropskim integracijama, pri osigu-ravanju demokratskog politickog sistema, mirnog i jedinstvenog društva, pružanju inkluzivnog pristupa osnovnim uslugama, vladavini prava i socijalnoj trži-šnoj ekonomiji. Strategija saradnje se fokusira na tri tematske oblasti koje se sve med-usobno dopunjuju i osnažuju. Predvid-ena finansijska sredstva za period 2017.-2020. iznose 74 miliona švicarskih franaka.
Ovaj dokument daje pregled nedavnih politickih i ekonomskih kretanja u Bosni i Hercegovini i pred-stavlja razloge za saradnju izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine. Na osnovu postignuca i iskustava prošlih intervencija iznose se zakljucci o implikacija-ma po novu Strategiju saradnje Švicarske za period 2017.-2020., nakon cega slijedi pregled prioriteta i ciljeva za predstojeci period. Završava se pregledom informacija o vod-enju, pracenju i upravljanju Progra-mom.
Strategiju saradnje Švicarske za period 2017.-2020. je izradila Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC) i Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO) uz intenzivne konsultacije sa vladinim službama Bosne i Hercegovine i partnerima iz civilnog društva. Obje in-stitucije, koje predstavlja Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini, usko sarad-uju i koordiniraju provedbu dijelova Strategije saradnje za koje su nadležne.
Uvjereni smo da su ciljevi i prioriteti sadržani u ovoj strategiji od posebne važnosti za održiv razvoj Bosne i Hercegovine i dobrostanja njenog naroda.
Bern, november 2016. godine
Švicarska agencija za razvoj Državni sekretarijat zai saradnju (SDC) ekonomske poslove (SECO)
Manuel Sager Marie-Gabrielle Ineichen-Fleischgeneralni direktor državni sekretar
4
Uvodna rijec 3
Sadržaj 4
Lista skracenica 6
Rjecnik pojmova 7
Sažetak 8
1 Kontekst 10
1.1 Politicki dogad-aji 10
1.2 Socio-ekonomski dogad-aji 11
1.3 Okoliš 13
2 Razlozi za saradnju izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine 14
3 Rezultati doprinosa Švicarske u Bosni i Hercegovini u periodu 2013.-2016. 16
3.1 Lokalna uprava i opcinske usluge 16
3.2 Zdravstvo 17
3.3 Ekonomija i zapošljavanje 17
3.4 Pravosudna reforma 18
3.5 Ljudska sigurnost 19
3.6 Migracijsko partnerstvo 19
Sadržaj
5
4 Implikacije po Strategiju saradnje za period 2017.-2020. 20
5 Strateška orijentacija i prioriteti Strategije saradnje za period 2017.-2020. 21
5.1 Opci cilj 21
5.2 Oblast A: Demokratska uprava, opcinske usluge i pravda 21
5.3 Oblast B: Zdravstvo 22
5.4 Oblast C: Ekonomija i zapošljavanje 23
5.5 Migracijsko partnerstvo 23
6 Provedba programa i upravljanje strategijom 25
7 Monitoring realizacije Programa, upravljanje rizikom i strateško upravljanje 26
Prilog 1: Pregled Strategije saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini 29
Prilog 2: Matrica rezultata 30
Prilog 3: Sistem monitoring 39
Prilog 4: Finansijsko planiranje 40
Prilog 5: Karta Bosne i Hercegovine 41
6
ARI Agregatni referentni indikator BAM Bh. konvertibilna markaBiH Bosna and HercegovinaCHF Švicarski franakCSPM Konfliktno-senzitivno programsko upravljanje DDLU Demokratizacija, decentralizacija i lokalna upravaDRR Smanjenje rizika od katastrofaEBRD Evropska banka za obnovu i razvoj EIB Evropska investicijska bankaEU Evropska unijaEUFOR Snage Evropske unije EUR EuroFBiH Federacija Bosne i HercegovineGEM Globalno pracenje poduzetništva GSB Grupacija Svjetske bankeIFC Med-unarodna finansijska organizacija IPA Instrument pretpristupne pomoci (Evropske unije) JLS Jedinica lokalne samoupraveJSZZ Javne službe za zapošljavanje KfW Razvojna banka NjemackeMERV Pracenje promjena vezanih za razvoj MFI Multilateralne finansijske institucije MiPro Metodologija za integrirano planiranje lokalnog razvoja MZ Mjesna zajednicaOCD Organizacija civilnog društvaPZZ Primarna zdravstvena zaštitaPPDP Javno-privatno razvojno partnerstvo PPP Javno-privatno partnerstvo RPA Ukupna rana poduzetnicka aktivnost RS Republika SrpskaSB Svjetska bankaSDC Švicarska agencija za razvoj i saradnju SDG Ciljevi održivog razvojaSECO Švicarski državni sekretarijat za ekonomske poslove SEM Švicarski državni sekretarijat za migracije SOG Savez opcina i gradova SZO Svjetska zdravstvena organizacija VET Strukovno obrazovanje i obuka YEP Projekat zapošljavanja mladih
Lista skracenica
7
Rjecnik pojmova
Opci okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, takod-er poznat kao Dejtonski mirovni sporazum, Dejtonski sporazum, Pariški protokol ili Dejtonsko-pariški spo-razum, je mirovni sporazum postignut u zracnoj bazi Wright-Patterson u blizini Daytona, Ohio, Sjedinjene Americke Države, u novembru 1995. godine, zvanicno potpisan u Parizu 14.12.1995. godine. Ovaj sporazum je okoncao troipogodi-šnji rat u Bosni i Hercegovini, jedan od oružanih konflikata u bivšoj Socijalistickoj Federativnoj Republici Jugoslaviji. Trenutno važeci Ustav Bosne i Hercegovine je sadržan u Aneksu 4 ovog sporazuma.
Termin „demokratsko upravljanje“ se odnosi na demokratske vrijednosti (npr. isticanje kljucnih principa upravljanja kao što je ucešce, odgovornost, jednakost i nediskriminacija, vladavina prava, koncept dijeljenja ovlasti) i procese demokratije (npr. izbore, skupština) koje su u sadržane u med-unarodnim ugovorima.
Udruženje i-dijaspora ima za cilj da gradi mostove izmed-u ljudi, profesionalaca i zajednickih interesa Švicarske i Bosne i Hercegovine. Glavni zadatak udruženja je da koordinira, podstice i ponudi inicijative i projekte, koji ce doprinijeti razvoju Bosne i Hercegovine, s posebnim fokusom na ekonomiju, kulturu, znanost i ob-razovanje.
i-platforma (www.i-platform.ch) ima za cilj poboljšanje i jacanje saradnje izmed-u zainteresovanih pojedinaca, udruženja i organizacija bh. dijaspore u Švicarskoj a na osnovu zajednickih interesa. Glavni cilj je da se dijaspori iz Bosne i Hercegovine u Švicarskoj da prilika da se ukljuce i aktivno ucestvuju u procesu razvoja Bosne i Hercegovine.
Švicarska i Vlada Bosne i Hercegovine od 2009. godine razvijaju migracijsko par-tnerstvo, instrument vanjske migracijske politike Švicarske, u cilju uspostavljanja koherentnih i efektivnih politika u oblasti upravljanja migracijama. Okvirna strate-gija za migracijsko partnerstvo na Zapadnom Balkanu (ukljucujuci Bosnu i Herce-govinu, Kosovo i Srbiju) je produžena za period 2016.-2019.
Ured visokog predstavnika je ad hoc med-unarodna institucija odgovorna za nad-zor provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma kojim je okoncan rat u Bosni i Hercegovini. Pozicija visokog predstavnika je uvedena u skladu sa Opcim okvir-nim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini, koji se obicno naziva Dejtonski mirovni sporazum. Visoki predstavnik sarad-uje sa osobama i institucijama Bosne i Hercegovine i med-unarodnom zajednicom kako bi osigurao da se Bosna i Herce-govina razvija u mirnu i održivu demokratsku državu usmjerenu na euroatlantske integracije.
Nakon uspješnih pregovora o Dejtonskom mirovnom sporazumu u novembru 1995. godine, održana je Konferencija za provedbu mira u Londonu u periodu od 8. do 9. decembra 1995. godine kako bi se osigurala med-unarodna podrška spo-razumu. Rezultat ovog sastanka je bilo uspostavljanje Vijeca za provedbu mira. Vijece za provedbu mira ukljucuje 55 zemalja i agencija koje podržavaju mirovni proces na mnogo razlicitih nacina – pružanjem finansijske pomoci, stavljanjem na raspolaganje trupa za snage EUFOR-a ili direktnim vod-enjem operacija u Bosni i Hercegovini.
Dejtonski mirovni sporazum
Demokratsko upravljanje
i-dijaspora
i-platforma
Migracijsko partnerstvo
Ured visokog predstavnika
Vijece za provedbu mira
8
Popratne informacije: U trenutku izrade ove Strate-gije saradnje, ekonomske perspektive Bosne i Herce-govine su dosta obecavajuce. Zahtjev Bosne i Herce-govine za clanstvo u EU je prihvacen u 2016. godini, cime je otpocet proces pristupanja koji pruža mogu-cnosti za transformativne investicije u sve relevantne oblasti države, privrede i društva. Potpisivanje stand--by aranžmana sa Med-unarodnim monetarnim fon-dom je upravo osiguralo važna finansijska sredstva za dva bh. entiteta. To zajedno predstavlja polaznu osnovu za Bosnu i Hercegovinu, kako bi u znacajnoj mjeri uhvatila korak sa ostatkom Evrope u srednjero-cnoj buducnosti.
Istovremeno je politicka volja za rad na ovim per-spektivama i iskorištavanje odgovarajucih prilika ma-nje uocljiva nego ikada ranije u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Umjesto toga, ponovo se pojacava na-cionalna retorika, kako u Bosni i Hercegovini tako i u susjednim zemljama. Pored toga, zemlja nije uspjela pretvoriti ekonomski rast u inkluzivan razvoj na osno-vu veceg broja i boljih radnih mjesta. Ekonomske i socijalne razlike se povecavaju, siromaštvo raste, raz-like izmed-u razvijenih urbanih i nerazvijenih ruralnih sredina se povecavaju, a mladi ljudi i dalje napušta-ju zemlju. Nadalje, med-unarodna zajednica je svoj fokus preusmjerila na druga problematicna podrucja. Više nije u onoj mjeri aktivna kao što je to bio slucaj tokom prvog desetljeca nakon rata.
Obzirom na gore navedeno, nesigurnost i strah med-u stanovništvom rastu, a interes za politickim ucešcem i grad-anskim angažmanom se smanjuje. Brojne gra-d-anke i grad-ani umjesto toga radije koriste prilike da emigriraju, ukoliko to mogu. Stoga je pružanje podr-ške onim akterima u Bosni i Hercegovini koji nastoje dovesti do dugorocnih pozitivnih promjena i razvoja važnije nego ikada ranije. S obzirom na kontradiktor-ni razvoj dogad-aja koji se tice evropske perspektive s jedne strane, te razdorne nacionalisticke politike s druge, slijedece cetiri godine su od posebne važnosti. Bosna i Hercegovina se izlaže riziku propuštanja va-žnih prilika za ekonomski i socijalni razvoj za koje ne postoji vjerovatnoca da ce se uskoro ponoviti.
Na osnovu postignutih rezultata i prethodnih iskusta-va, Švicarska ce u narednom cetverogodišnjem peri-odu nastaviti saradnju i partnerski odnos sa Bosnom i Hercegovinom. Švicarski program saradnje podrža-
Sažetak
Turizam i tehnologija imaju važan ekonomski potencijal širom Bosne i Hercegovine: Adna Žujo-Lakšic radi kao turisticki vodic i za programersku kompaniju koja je specijalizirana za izradu kreativnih rješenja za promociju turizma.
9
Pored toga, Švicarska nastavlja svoje migracijsko par-tnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom. Ovo partnerstvo se fokusira na jacanje kapaciteta zemlje za adekvatno rješavanje izazova i korištenje prilika koje se javljaju uslijed migracija. Posebno za cilj ima upotrebu eko-nomskih i socijalnih razvojnih potencijala migracija u korist Bosne i Hercegovine.
Akteri i modaliteti: Strategija saradnje Švicarske obuhvata programe i projekte koje finansira Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC), Švicarski državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO) i Švicarski državni sekretarijat za migracije (SEM). Provedbene agencije su bh. partneri, švicarske i med-unarodne or-ganizacije, razvojne banke te multilateralne agencije i institucije poput Ujedinjenih nacija i Grupacije Svjet-ske banke.
Svim programima i projektima se upravlja na osnovu pristupa usmjerenih na rezultate. Ciljevi i rezultati koji se nastoje ostvariti su u skladu sa ciljevima i rezul-tatima strategija i reformskih programa na koje su se obavezale razlicite vlasti Bosne i Hercegovine. Sve intervencije su osmišljene tako da budu komplemen-tarne sa programima EU i u skladu sa drugim bila-teralnim i multilateralnim donatorskim agencijama i institucijama.
Resursi: Švicarskim programom saradnje za period 2017.-2020. upravlja Ambasada Švicarske putem svojih ureda u Sarajevu i Banjoj Luci. Ukupan iznos koji ce biti investiran u programe i projekte u strate-škim oblastima intervencije iznosi 74 miliona švicar-skih franaka.
va evropski put zemlje, pri cemu je samo putovanje jednako važno kao i krajnje odredište.
Glavni cilj Strategije saradnje: Opci cilj Švicarskog programa saradnje je jacanje demokratskog politic-kog sistema Bosne i Hercegovine i njene socijalno- tržišne ekonomije. Švicarska se pridružuje svojim bh. partnerima u njihovim naporima na jacanju socijalne, ekonomske i politicke inkluzije na osnovu odgovornih javnih i privatnih aktera i aktivnih i osnaženih grad-an-ki i grad-ana. Kao rezultat toga nastaju brojnije i bolje prilike za ljude, te obecavajuce perspektive evropskih integracija. Slijedece tri oblasti ostaju u fokusu Švicar-skog programa saradnje:
• Demokratska uprava, opcinske usluge i pravda: Fokus ove oblasti leži na poboljšanju pristupa vi-sokokvalitetnim opcinskim uslugama i pravdi za sve osobe u Bosni i Hercegovini. Švicarski program saradnje u tu svrhu podržava svoje partnere pri uspostavljanju funkcionalnog i jakog sistema upra-ve na opcinskom nivou u cilju usvajanja inkluziv-nijih, odgovornijih i adekvatnijih politika. Prakse dobrog upravljanja se uvode i primjenjuju pored ciljanih infrastrukturnih investicija koje imaju direk-tan utjecaj na živote ljudi.
• Zdravstvo: Uz vodstvo ministarstava zdravstva RS i FBiH, Švicarski program saradnje doprinosi po-boljšanju pristupa kvalitetnim uslugama primarne zdravstvene zaštite za sve osobe. Glavne oblasti na koje se fokusira su brojnije i bolje usluge me-dicinskih sestara i tehnicara, mreža usluga zaštite mentalnog zdravlja u zajednici u cijeloj zemlji i pre-vencija kardiovaskularnih bolesti.
• Ekonomija & zapošljavanje: Pružanje brojnijih i bo-ljih ekonomskih prilika i perspektiva za sve, a po-sebno za mlade žene i muškarce u Bosni i Hercego-vini, je glavni fokus ove oblasti. To ukljucuje obuku i srednje strucno obrazovanje orijentirano prema potrebama tržišta rada, stvaranje veceg broja pri-stojnih radnih mjesta, kao i visokokvalitetne usluge posredovanja strucnih javnih službi za zapošljava-nje. Nadalje, programi za poboljšanje opcih eko-nomskih uslova poslovanja, promociju poduzet-ništva i omogucavanje osnivanja i rasta poduzeca su svi kljucni aspekti ove oblasti.
10
1.1 Politicki dogad-aji
Ustav Bosne i Hercegovine, naslijed-e Dejtonskog mi-rovnog sporazuma iz 1995. godine, definira složenu institucijsku strukturu sa dva entiteta – Federaciju Bo-sne i Hercegovine, koja se sastoji od 10 kantona, i Re-publiku Srpsku – kao i nezavisni Brcko distrikt. Sistem etnickih kvota definira politicko zastupanje koje je rezervirano za tri konstitutivna naroda: Bošnjake, Hr-vate i Srbe. Diskriminatorni izborni zakoni sprecavaju pripadnike svih drugih, nekonstitutivnih naroda da se kandidiraju za odred-ene izvršne i poslanicke pozicije.
Još uvijek postoji Ured visokog predstavnika sa svo-jim ovlastima za provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma. Uslijed rastuceg utjecaja Evropske unije, vodece zemlje Vijeca za provedbu mira su podijelje-nog mišljenja o tome da li visoki predstavnik treba odlucno koristiti svoja ovlaštenja. Uslijed toga, Ured visokog predstavnika je izgubio sposobnost promica-nja znacajnih reformi.
Državne institucije, a posebno pravosud-e, su pod stalnim pritiskom. Važne odluke Ustavnog suda Bo-sne i Hercegovine se ne provode, a otvoreno pobija-nje nadležnosti i odluka suda se redovno nastavlja. S obzirom na prilicnu slabost države, politicki predstav-nici na raspolaganju imaju, i koriste, niz mogucnosti za blokiranje demokratskih procesa, a u konacnici i reformi. Protupritisak od strane medija je ogranicen, obzirom da je vecina medijskih kuca povezana sa po-litickim strankama, a pritisak se vrši na novinare koji istražuju.
Bosna i Hercegovina se još uvijek bori sa zaostavšti-nom konflikta iz perioda 1992.-1995. godine. Pre-ko 98.000 osoba je interno raseljeno, a 7.000 lica se vode kao nestali. Otprilike 81.000 preostalih mina i neeksplodiranih naprava koci socio-ekonomski ra-zvoj, dok lokalno pravosud-e tek treba da procesuira na stotine slucajeva ratnih zlocina. Nakon više od 20 godina i dalje postoje etnicke tenzije koje politicar-ke i politicari i njihove stranke instrumentaliziraju za ostvarenje odred-enih interesa. Nepotizam i korupcija onemogucavaju kredibilne perspektive za grad-anke i grad-ane i smanjuju njihov interes za politicko ucešce i grad-anski angažman. Oni sprecavaju stvarnu reformu i dovode do nepovjerenja prema institucijama. Ovi faktori, u kombinaciji sa nedovoljno jakim pravosud-
1. Kontekst
-em i praksom nekažnjavanja, stvaraju atmosferu nesigurnosti, razocarenja i straha. U februaru 2014. nezadovoljstvo grad-anki i grad-ana lošim socio-eko-nomskim uslovima je dovelo do djelimicno nasilnih protesta. Nekoliko kantonalnih vlada je dalo ostavke, a angažirani grad-anke i grad-ani su istupili kako bi iz-nijeli svoje zahtjeve za promjenama politicke struk-ture. Med-utim, ovi pokreti su uskoro izgubili svoju dinamiku bez postizanja trajnog utjecaja.
Bosna i Hercegovina je u toku posljednjih nekoliko godina postala fragilna. Obzirom na ovo nepovolj-no okruženje, Evropska unija je u cilju osiguravanja provedbe neophodne ustavne reforme inicirala novi pristup Bosni i Hercegovini koji se fokusira na socio- ekonomsku reformu. To je stvorilo pozitivan zamah i dovelo do prihvata bh. zahtjeva za clanstvo u Evrop-skoj uniji u septembru 2016. godine. Prije nego Bosna i Hercegovina bude priznata kao zemlja kandi-dat, zahtjev se sada mora dodatno konkretizirati na osnovu upitnika od nekih 6.000 pitanja. Jako puno javnih resursa na razlicitim nivoima ce biti apsorbira-no u ovom kontekstu tokom znacajnog dijela perioda nove Strategije saradnje Švicarske. Bosna i Hercego-vina takod-er teži pridruživanju Organizaciji sjeverno-atlantskog sporazuma (NATO). Dalji koraci u ovom pravcu vode ka tenzijama izmed-u velikih sila svijeta, uz nejasne posljedice po Bosnu i Hercegovinu i regiju.
Uprkos svim ovim problemima, postoje posveceni grad-anke i grad-ani i politicarke i politicari, institucije i organizacije širom zemlje koji ne posustaju u svojim naporima da insistiraju na pozitivnim promjenama i razvoju. Oni to nastoje ostvariti u okviru dugorocne perspektive u kojoj med-unarodna zajednica opce-nito, a posebno Švicarska i njen Program saradnje, mogu ucestvovati i koju mogu podržati.
11
1.2 Socio-ekonomski dogad-aji
Sa bruto domacim prihodom po glavi stanovnika od 4.800 USD u 2015. godini, Bosna i Hercegovina se ubraja med-u zemlje sa višim srednjim prihodima. Kao mala i otvorena ekonomija, u velikoj mjeri zavisi od izvoza, lokalne potrošnje i transfera doznaka dijaspo-re koji cine najmanje 11% njenog BDP-a. 60.000 osoba iz bh. dijaspore u Švicarskoj šalje iznos od oko 75 miliona CHF godišnje u svoju zemlju porijek-la. Bosna i Hercegovina se i dalje suocava sa velikim strukturalnim problemima. Izgledi za rast tokom sli-jedece cetiri godine su obecavajuci i iznose oko 3% godišnje, iako se on nalazi na relativno niskom nivou. Ponovno pokretanje valjane privatizacije, poboljšanje regulacije banaka, reforme tržišta rada i ogranicava-nje javnih rashoda su glavna pitanja koja treba rješa-vati. Nadalje, mora se smanjiti znacajna neravnoteža izmed-u predimenzioniranog javnog sektora, koji troši oko dvije trecine prihoda zemlje, i slabog privatnog sektora, koji još uvijek ima male potencijale za inve-sticije i zapošljavanje. Pored toga, kao zemlja koja posjeduje komparativnu prednost blizine tržištima Evropske unije, Bosna i Hercegovina mora dalje raz-vijati svoju infrastrukturu kao važan preduslov za jaci ekonomski razvoj.
Prema popisu iz 2013. godine, stanovništvo Bosne i Hercegovine se smanjilo sa 4,3 miliona na 3,5 milio-na u odnosu na 1991. godinu. Geografsko-etnicka podjela se znacajno produbila. Vecina podrucja teri-
torije zemlje se mogu pripisati jednoj glavnoj etnickoj grupi. Iako se indeks ljudskog razvoja u slucaju Bosne i Hercegovine povecao za 5,2% u periodu od 2005. do 2014. godine, socijalne i ekonomske razlike se po-vecavaju, a siromaštvo raste, posebno u ruralnim po-drucjima. Prema zadnjim procjenama, 15-20% sta-novništva živi u siromaštvu, a 25% stanovništva je na rubu siromaštva. Do 50% stanovništva se suocava sa odred-enim vidom socijalne iskljucenosti, diskrimina-cije ili stigme. Mladi i stariji opcenito u najvecoj mjeri nemaju pristup prilikama i perspektivama za pristoj-nu i bolju buducnost. Romi su manjinska grupa koja se u najvecoj mjeri suocava sa socijalnom, ekonom-skom i politickom iskljucenošcu, a ona se posebno odražava na Romkinje. One su cesto žrtve stereotipa, diskriminatornih stajališta i nepoštovanja, kao što je to slucaj sa osobama koje pate od mentalnih bolesti i povratnicima. Onemogucavanje pristupa prilikama i perspektivama stvara okruženje u kojem mladi ljudi, a posebno mladi muškarci, postaju podložniji nacio-nalistickom i religijskom ekstremizmu.
Rodna nejednakost je i dalje problematicna: od svih radno sposobnih žena, samo 34% njih su zaposlene ili aktivne u potrazi za zaposlenjem. Kada se radi o muškarcima, ova stopa ucešca u radnoj snazi izno-si 57%. Politicka zastupljenost žena je i dalje niska i iznosila je samo 19% svih izabranih osoba tokom opcih izbora 2014. godine, a rodno zasnovano na-silje je zabrinjavajuce: svake sekunde jedna žena sta-rija od 15 godina doživljava odred-eni vid seksualnog
Tarik Limo, pravni stucnjak pri Udruženju za odgovorno upravljanje licnim financijama “U plusu”, vodi trening za uposlenicu opcine koja nudi besplatno savjetovanje za prezadužene grad-ane u svojoj opcini.
12
nerazvijenih ruralnih i razvijenih gradskih podrucja. Pored toga, medicinsko i pomocno medicinsko oso-blje je u maloj mjeri motivirano zbog niskih plata, ko-rupcije i malih prilika za napredovanje u karijeri.
Inicijativa „Sporazum za rast i zapošljavanje“ koju je inicirala Evropska unija i koju su podržale med-unaro-dne finansijske institucije 2014. godine je osigurala osnovu za jaci fokus na reformama u cilju ekonom-skog i socijalnog razvoja. Obzirom na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je stupio na snagu u junu 2015. godine, kao i usvojenu „reformsku agen-du“ i naknadni akcioni plan u julu 2015. godine, veca pažnja se posvetila reformama koje se ticu povoljnog poslovnog okruženja, upravljanja javnim finansijama, tržišta rada, socijalne zaštite, vladavine prava i jav-ne uprave. Kriticna finansijska situacija u oba enti-teta Bosne i Hercegovine je dovela do potpisivanja stand-by aranžmana sa Med-unarodnim monetarnim fondom i Sporazuma o koordinacijskom mehanizmu kako bi se iskoristila pretpristupna sredstva koja pru-ža Evropska unija. Tokom zadnjih godina, investitori u nekretnine iz arapskih i zaljevskih država su u vecoj mjeri prisutni u Bosni i Hercegovini, posebno u Sara-jevu i okolici. Iako su investicije dobrodošle, pojavila su se pitanja i zabrinutost u vezi sa izvorima takvog kapitala, netransparentnih kupoprodajnih procedura u slucaju nekretnina i utjecaja strožijeg oblika islama koji se donosi u lokalne zajednice i društvo.
Mladi ljudi dizajniraju i proizvode modu u socijalno-odgovornom poduzecu u kojem se profiti reinvestiraju u projekte zajednice.
nasilja i/ili nasilja u porodici. Iako postoje razliciti ak-cioni planovi, oni se loše provode zbog nedostatka sredstava, kapaciteta i politicke volje.
Prema preliminarnim rezultatima ankete radne sna-ge, nezaposlenost je u 2016. godini dosegla 25,4%. Ona je posebno visoka u slucaju mladih: 54,3% u slu-caju starosne grupe od 15 do 24 godine. Skoro 75% svih nezaposlenih osoba je nezaposleno duže od dvi-je godine. Kao posljedica toga, veliki dio stanovništva nema dovoljno perspektiva za izgradnju pristojne bu-ducnosti. Trenutni obrazovni sistem je fragmentiran i ne odgovara potrebama tržišta rada. Time se poveca-va emigracija u cilju pronalaska boljih ekonomskih prilika, a u periodu od 2013. do 2016. godine zemlju je napustilo skoro 80.000 grad-ana. „Odliv mozgo-va“ ovakvih razmjera predstavlja vremensku socijalnu bombu cije je kretanje je neophodno obrnuti prije nego se dalje odrazi na demografsku ravnotežu u zemlji.
Uslijed dugorocnog utjecaja konflikta iz perioda od 1992. do 1995. godine, oko 450.000 osoba pati od potpuno razvijenog posttraumatskog stresnog po-remecaja, a oko 1,4 miliiona osoba sa takvim simp-tomima treba posebnu zaštitu. Sistem zdravstvene zaštite se odlikuje dosta niskom kvalitetom, fragmen-tiranošcu, nejednakim pristupom i visokim cijenama lijekova. Oko 35% stanovništva ne posjeduje zdra-vstveno osiguranje i postoje rastuce razlike izmed-u
13
1.3 Okoliš
Obilne padavine koje su dovele do najvecih poplava u zadnjih 120 godina, nakon kojih su uslijedile hilja-de klizišta, su pogodile oko jedan milion ljudi u 45 opcina u maju 2014. godine, uglavnom u sjevernim i istocnim dijelovima zemlje. Predvid-a se da ce faza oporavka i obnove trajati sedam do osam godina. Dodatne poplave se ocekuju u buducnosti uslijed klimatskih promjena i degradacije okoliša. Doprinos vecoj otpornosti kroz stalnu integraciju mjera za smanjenje rizika od katastrofa u planove, aktivnosti i mehanizme koordinacije na svim nivoima vlasti pred-stavlja jedan od glavnih izazova u Bosni i Hercegovini.
Reforme u cilju ispunjenja standarda Evropske unije u okolišnom sektoru su i dalje spore. Osnovno okolišno zakonodavstvo je razvijeno uz podršku Evropske uni-je, ali njegova provedba u podzakonske akte i propise zaostaje. Postojeca okolišna infrastruktura je nedo-voljna i cesto se ne održava na adekvatan nacin. U vodovodnom i kanalizacijskom sektoru, vodni gubici su rijetko manji od 40%, a u odred-enim gradovima cak dosežu 70%. Postizanje usklad-enosti sa direkti-vama Evropske unije koje se odnose na vodu za pice i otpadne vode u cijeloj Bosni i Hercegovini bi koštalo oko 3,7 miijardi EUR. Nedostatak finansijskih resursa na nižim nivoima vlasti i nejasno definirane odgovor-nosti dodatno doprinose neadekvatnom pružanju javnih usluga. Drugi važni izazovi su uvod-enje finan-
sijske odgovornosti putem tarifa koje osiguravaju povrat troškova, kompetencija osoblja, operativna efikasnost javnih poduzeca i vodosnabdijevanja ru-ralnih podrucja.
Zagad-enje zraka utice na zdravlje ljudi, posebno to-kom zime, a razlog je upotreba tradicionalnih sistema grijanja i sagorijevanja uglja u industrijske svrhe i za proizvodnju elektricne energije, uz postojanje velike energetske neefikasnosti. Iako je 60% stanovništva, vecinom u urbanim podrucjima, pokriveno organizi-ranim prikupljanjem cvrstog otpada, cvrsti otpad se cesto jednostavno baca u rijeke ili pored puta. Tokom zadnjih godina se osnivaju regionalne sanitarne de-ponije smeca i postrojenja za recikliranje, ali još uvi-jek nije dosegnuta dovoljna kriticna masa kako bi se napravile promjene.
Djeca i mladi u Bosni i Hercegovini uce kako da na miroljubiv nacin zahtijevaju svoja prava (“naša prava”).
14
2. Razlozi za saradnju izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina i Švicarska su bliski partneri sa odlicnim bilateralnim odnosima od proglašenja ne-zavisnosti zemlje 1992. godine. Angažman Švicar-ske se zasniva na njenoj tradiciji solidarnosti i njenoj posvecenosti da svaka osoba živi izvan siromaštva, u dostojanstvu i sigurnosti. Nadalje, prosperitet i sigur-nost same Švicarske u velikoj mjeri zavise od med-u-narodnog okruženja u kojem djeluje, posebno kada se radi o bližem evropskom susjedstvu. Dodatno, partnerstva kroz saradnju sa Bosnom i Hercegovinom stvaraju ekonomske prilike za obje zemlje i daju alter-native legalnoj i nelegalnoj migraciji.
Godine 2016. je obilježena 20. godišnjica bilateral-
nog partnerstva i saradnje izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine. Tokom ovog perioda je investirana oko 1 milijarda BAM (560 miliona CHF). U protekla dva desetljeca, vanjska politika Švicarske na Zapadnom Balkanu se fokusirala na promoviranje vladavine pra-va i ljudskih prava, kao i na pružanje podrške procesu demokratske i ekonomske tranzicije ka evropskim in-tegracijama. Evropske integracije se shvataju kao us-vajanje evropskih vrijednosti poput vladavine prava, ljudskih prava i osiguravanja osnovnih prilika i usluga za sve.
Švicarska strategija saradnje za period 2017.-2020. je u potpunosti usklad-ena sa odlukom Saveznog vi-
Šalter sala, kao rezultat ucinkovitog lokalnog planiranja i upravljanja, nudi sveobuhvatne i transparentne opcinske usluge za sve grad-ane.
15
jeca Švicarske o med-unarodnoj saradnji i relevantnim strategijama, planovima i politikama Bosne i Herce-govine. Putem Programa saradnje se zajedno sa bh. i med-unarodnim partnerima nastavlja djelovati po pi-tanju kljucnih uzroka fragilnosti, kao što su socijalne, ekonomske i politicke razlike i iskljucenost. Time se doprinosi jacanju demokratskog upravljanja, vladavi-ne prava i pristupa kvalitetnim uslugama. Nadalje, na taj nacin se nude brojnije i bolje prilike i perspektive za sve putem programa koji poticu ekonomske ak-tivnosti i u urbanim i ruralnim regijama i na teritoriji cijele zemlje. Mobilizacija švicarskog iskustva i znanja, u onim slucajevima kada je ono dostupno i primjere-no, dalje jaca odnose izmed-u dvije zemlje i njihovih grad- ana. Švicarska ovakvim pristupom nastavlja pru-žati podršku Bosni i Hercegovini u procesu tranzicije na putu ka evropskim integracijama. On se zasniva na strateškoj orijentaciji i planiranju zemlje, a kom-plementaran je pristupu Evropske unije, med-una-rodnih finansijskih organizacija i drugih bilateralnih donatora.
Kada se radi o usklad-enosti ovog pristupa sa Održi-vim razvojnim ciljevima definiranim u Agendi Ujedi-njenih nacija iz 2013. godine, postoje brojna direktna upucivanja na ciljeve i specificne ciljeve, kao što su na primjer specificni cilj 1.4 (jednaka prava na ekonom-ske resurse i osnovne usluge za sve), specificni cilj 4.4 (osiguravanje relevantnih vještina za zapošljavanje, pristojne poslove i poduzetništvo), specificni cilj 10.2 (socijalna, ekonomska i politicka inkluzija za sve) i specificni cilj 16.3 (vladavina prava i jednak pristup pravdi za sve), da spomenemo samo neke.
Putem svojih fokusnih oblasti intervencije, Švicarski program saradnje je usmjeren na šire stanovništvo Bosne i Hercegovine. Istovremeno se posebna pažnja posvecuje socijalnim grupama koje se suocavaju sa odred-enom vrstom iskljucenja, ukljucujuci mlade i starije osobe, djecu, žene, osobe sa invaliditetom i Rome. U svim svojim aktivnostima Švicarska promo-vira potencijale nekih od svojih kljucnih prednosti: demokratske, transparentne i decentralizirane struk-ture, zasnovane na proaktivnom djelovanju grad-ana i postojanju razlicitih jezika, kultura, etnickih grupa i religija. Kako bi ostvarili ove ciljeve, svi akteri iz švi-carskog vladinog sektora koji su angažirani u Bosni i Hercegovini, naime Švicarska agencija za razvoj i sa-radnju, Državni sekretarijat za ekonomske poslove i
Državni sekretarijat za migracije, putem migracijskog partnerstva, primjenjuju pristup saradnje svih vladinih sektora (tzv. whole-of-government pristup).
Zvanicna razvojna pomoc za Bosnu i Hercegovinu se opcenito smanjivala tokom proteklog desetljeca, uz postepeno povlacenje bilateralnih donatora. Švicar-ska je peti po velicini donator koji osigurava gran-tove. Evropska unija je najveci donator, nakon koje slijede Sjedinjene Americke Države, Švedska i Njema-cka. Aktivnosti u zajednickim oblastima, posebno u oblasti zapošljavanja i u pravosud-u, se koordiniraju i prilagod-avaju u onoj mjeri u kojoj je to moguce u cilju osiguravanja med-usobnog osnaživanja. Pomoc u vidu grantova obuhvata oblasti reforme javne uprave, pravosud-e, okoliš i klimatske promjene, razvoj javnog sektora, upošljavanje, obrazovanje i zdravstvo. Naj-veci akteri koji pružaju zajmove su Evropska inve-sticijska banka (EIB), Njemacka, Grupacija Svjetske banke i Evropska banka za obnovu i razvoj. Zajmo-vi su prvenstveno usmjereni na okoliš i ublažavanje klimatskih promjena, transportnu i energetsku infra-strukturu te razvoj privatnog sektora. Postoji rastuci interes med-u donatorima za podršku ekonomskih veza izmed-u bh. dijaspore.
Opcu koordinaciju donatora u Bosni i Hercegovini vrši Ministarstvo finansija i trezora; Švicarska je aktivna clanica relevantnog foruma. Strucno znanje Švicarske je cesto traženo u vezi sa upravljanjem i pracenjem efektivnosti aktivnosti donatora u zemlji. Švicarska takod-er predvodi koordinaciju tematskih grupa do-natora u oblasti lokalne uprave, zdravstva i razvoja tržišta rada, a takod-er je inicirala uspostavljanje koor-dinacijske grupe izmed-u donatora i vladinih partnera za pitanja migracija i razvoja. Švicarska ima blisku i uspješnu saradnju sa slicnim agencijama i akterima iz oblasti med-unarodnog razvoja. Partnerstva za su-finansiranje su uspostavljena sa Švedskom (lokalna uprava i pravosud-e), Norveškom (pravosud-e), Njema-ckom (infrastrukturne investicije), Grupacijom Svjet-ske banke (ekonomski razvoj i zdravstvo) i Svjetskom zdravstvenom organizacijom (zdravstvo). Multilate-ralni partneri poput Razvojnog programa Ujedinjenih nacija, Grupacije Svjetske banke i Svjetske zdravstve-ne organizacije sa sobom donose neophodne kapaci-tete za pracenje vladinih institucija u njihovim refor-mskim naporima u okviru evropskih integracija.
16
3. Rezultati doprinosa Švicarske u Bosni i Hercegovini u periodu 2013.–2016.
Tokom perioda 2013.-2016., Švicarski program sa-radnje se fokusirao na tri strateške oblasti i odab-rao je dodatne oblasti za podršku, naime migracije i pravosud-e. Nadalje, Odjel za ljudsku sigurnost Save-znog ministarstva vanjskih poslova Švicarske je radio na humanitarnom deminiranju, tranzicijskoj pravdi i suocavanju sa prošlošcu. Postignuti su sljedeci kljucni rezultati:
3.1 Lokalna uprava i opcinske usluge
Do 2016. godine, skoro polovina od 145 opcina u Bosni i Hercegovini i 9 od 10 kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine je uvela konsultacije sa grad-an-kama i grad-anima pri planiranju opcinskih investicija i preusmjeravanju resursa. Švicarski programi su dali znacajan doprinos povecanju ovih brojeva u odnosu na 2012. godinu, kada je samo 20% svih opcina, bez ijednog kantona, primjenjivalo metode integriranog strateškog planiranja na sistematican nacin. Grad-an-ke i grad-ani smatraju da se pitanja od važnosti za njih u vecoj mjeri uvažavaju, a povjerenje u lokalne vlasti se povecava u ovim opcinama. Opcinski organi koji
uspješno provode planiranje lokalnog razvoja su otvo-reni za med-uopcinsku i med-uentitetsku saradnju; po-stoji vjerovatnoca da ce njihovi projekti biti uspješni i postati održivi bez potrebe za dodatnom podrškom donatora. Parlament Federacije Bosne i Hercegovine je usvojio pravni okvir kojim se definira cijelokupni integrirani sistem upravljanja razvojem. Poboljšano opcinsko i komunalno upravljanje, kombinirano sa odred-enim infrastrukturnim investicijama, je dovelo do višestrukih dodatnih investicija u istim sektorima. 23 opcine su daleko uznapredovale u razvijanju pro-cesa certificiranja opcina sa povoljnim poslovnim ok-ruženjem, cime ce privuci hitno potrebne investicije iz privatnog sektora u svrhu stvaranja radnih mjesta i povecanja javnih prihoda. Preko 200.000 grad-ana je imalo koristi od ponovnog uspostavljanja pruža-nja javnih usluga koje je bilo prekinuto poplavama iz 2014. godine. Nove intervencije, kao što su mje-re smanjenja rizika od katastrofa, su pripremljene za poboljšanje vodovodnog i kanalizacijskog sistema u dva grada sa preko 200.000 stanovnika. Ukljuciva-nje rodne ravnopravnosti je postao osnovni princip u novom Zakonu o strateškom planiranju Federacije Bosne i Hercegovine: preko 60% direktnih korisnika u odred-enim oblastima su sada žene.
Okupaciona terapija pomaže osobama sa mentalnim poremecajima u obavljanju svakodnevnih zadataka i omogucava im da se integriraju u svoju zajednicu.
17
3.2 Zdravstvo
Podrška Švicarske je dala doprinos poboljšanju kva-litete primarne zdravstvene zaštite i poboljšanom i u vecoj mjeri jednakom pristupu ovim uslugama, po-sebno u oblasti mentalnog zdravlja i sestrinstva, u direktnoj saradnji sa ministarstvima zdravstva u oba entiteta. Od 2012. godine, geografska pokrivenost uslugama zaštite mentalnog zdravlja u zajednici se povecala sa 50% na 90% na teritoriji Bosne i Herce-govine. Koordinirana briga u ovom sektoru je uvede-na u cijeloj zemlji, a preko 1.800 osoba sa ozbiljnim mentalnim bolestima imaju koristi od boljih usluga. U njihovom slucaju je došlo do znacajnog oporavka i poboljšanja kvalitete života. Stope upucivanja osoba sa takvim bolestima u bolnice su se smanjile za 28% u 30 zajednica, što je dovelo do znacajnih ušteda po zdravstveni sistem od oko 500.000 CHF godišnje po opcini. Znanje koje prenose švicarski kantoni Ženeve, Jure, Fribourga i Berna je dalo znacajan doprinos pos-tizanju ovih rezultata. Model sestrinstva u zajednici je uspješno uveden u pilot regiji i sada se može širiti i na druge dijelove zemlje. Sigurnost i kvalitet usluga koje pružaju medicinske sestre i tehnicari se poboljšao u
21% institucija zdravstvene zaštite koje pokrivaju više od 1 miliona pacijenata uvod-enjem standardnih procedura za medicinske sestre i tehnicare. Priznava-nje pacijenata i grupa korisnika usluga zdravstvene zaštite kao partnera zdravstvenog sistema doprinosi uslugama koje su u vecoj mjeri prilagod-ene i fokusi-rane na pacijente, a time i poboljšanju efektivnosti sistema. Nadalje, izrad-en je nacrt Zakona o kontroli i ogranicenoj upotrebi duhana u okviru podrške Švi-carske promoviranju zdravog nacina života u Bosni i Hercegovini.
3.3 Ekonomija i zapošljavanje
Angažman Švicarske je dao doprinos izradi novih za-kona koji se odnose na stecaj, korporativno upravlja-nje i oporezivanje. Izrad-ena je prva ikada provedena procjena javnih rashoda i finansijske odgovornosti. Izvozi iz Bosne i Hercegovine na evropska tržišta su se povecali, što je dovelo do povecanja prihoda i veceg broja zaposlenih, vecinom u industriji namještaja i metaloprerad-ivacke industrije. 35 opcina je uvelo besplatne savjetodavne usluge za prezadužene gra-
Medicinske sestre se obucavaju da pružaju sigurne i visokokvalitetne usluge stanovništvu širom Bosne i Hercegovine.
18
d-anke i grad-ane. Ovaj rad je dopunjen aktivnostima koje se odnose na korporativnu odgovornost i certifi-ciranje mikrofinansijskih institucija. Uprkos nedovolj-no funkcionalnom tržištu rada u Bosni i Hercegovini, više od 3.000 mladih ljudi se zaposlilo tokom proš-le tri godine kao direktan rezultat inicijativa koje je podržala Švicarska. Uvod-enje usluga savjetovanja za mlade osobe koje traže zaposlenje je dio šire refor-me koju uspješno provode službe za zapošljavanje. Jaca posvecenost privatnog sektora pri pružanju dos-tojanstvenih prilika za zapošljavanje i osiguravanje prostora za razvoj relevantnih vještina je postignu-ta, a preko 80 poslodavaca je ucestvovalo u izradi trening programa za neformalne obuke u razlicitim industrijskim oblastima. Sve više poslodavaca se po-vezuje sa školama i spremni su ponuditi prakticnu obuku ili prilike za stažiranje za mlade osobe u svojim kompanijama. Uvod-enje vještina orijentiranih prema tržištu rada u strucnu obuku, kombinirano sa men-torstvom i posredovanjem pri zapošljavanju, dovodi do povoljnih osnova za uspješne start-up kompanije u obecavajucim sektorima poput informacijskih teh-nologija i turizma. Nadalje, razvoj socijalnih poduzeca kako bi se, na primjer, ponudila mogucnost zaposle-nja osobama sa invaliditetom, testiran je uz obecava-juce rezultate. Svi ovi opipljivi rezultati su stvorili nove prilike za politicki dijalog sa nadležnim ministarstvi-ma, što je dovelo do važnih promjena zakonskog i regulatornog okvira.
3.4 Pravosudna reforma
Angažman Švicarske je dao doprinos vidnom pobolj-šanju ucinkovitosti tužilackog sistema. Broj neriješe-nih istraga tužilaštava se smanjio za 21% u odnosu na 2012. godinu. Prosjecno trajanje istrage u krivic-nom postupku se smanjilo za 100 dana (sa 295 na 195 dana), a broj neriješenih starih istraga tužilaštava se smanjio za 25%. Ova poboljšanja efikasnosti su rezultat poboljšane koordinacije izmed-u tužilaštava i policije pri krivicnim istragama. Važne organizacij-ske reforme su rezultat procesa kolegijalnog ucenja izmed-u Tužilaštva Kantona Ciriha i Visokog sud-skog i tužilackog vijeca Bosne i Hercegovine. Kultura upravljanja unutar tužilackog sistema se pocela mije-njati putem alata za strateško planiranje koji su sada uvedeni u 90% tužilaštava. U sistemu maloljetnicke pravde su uvedeni evropski standardi za alternativno postupanje prema maloljetnicima prilagod-eno djeci tokom pravosudnih postupaka. Zakonodavni okvir za maloljetnicku pravdu je usklad-en sa med-unarodnim standardima, koji su predvid-eni Strategijom reforme pravosudnog sektora za Bosnu i Hercegovinu za pe-riod 2014.-2018.
Uposlenica poljoprivrednog kolektiva u Gradaccu priprema lokalno proizvedene namirnice za isporuku jednom od najvecih tržnih lanaca u regiji.
19
3.5 Ljudska sigurnost
U oblasti suocavanja sa prošlošcu i tranzicijske pravde, Švicarske je doprinijela znacajnom napretku u oblasti procesuiranja ratnih zlocina, pri cemu je angažirano dodatno pravosudno osoblje koje je prošlo posebnu obuku. Pružena je podrška procesu traganja za nes-talim osobama, posebno otkrivanjem lokacija novih masovnih grobnica i pregledom posmrtnih ostataka. Ljudska sigurnost se poboljšala uslijed aktivnosti de-miniranja. Više od 3 km2 od ukupno 154 km2 mini-ranog zemljišta je ocišceno u okviru aktivnosti koje je finansirala Švicarska. Mnoge od ovih aktivnosti se nadopunjuju sa projektima u drugim oblastima, na primjer demokratskom upravom i pravosud-em, u ko-jima je strucno znanje izgrad-eno u svrhu relevantnih buducih sinergija.
3.6 Migracijsko partnerstvo
Migracijsko partnerstvo izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine postoji od 2009. godine. U kontekstu ovog partnerstva i uz vodstvo Ministarstva za ljud-ska prava i izbjeglice i Ministarstva sigurnosti je do-šlo do znacajnog poboljšanja upravljanja legalnom i nelegalnom migracijom u Bosni i Hercegovini. Mi-gracijska politika Bosne i Hercegovine se usklad-uje i provodi u skladu sa važecim propisima Evropske unije. Operativne i administrativne strukture za efek-tivnu readmisiju povratnika su uspostavljene, postoje efektivni procesi prije admisije i readmisije, a osoblje relevantnih vladinih agencija je obuceno u vezi sa te-mama važnim za imigraciju i azil, siguran povratak/deportaciju, pratnju razlicitih kategorija migranata i odgovarajuce ophod-enje prema migrantima. Med-u-ministarska saradnja je ojacana, a provedene su pilot mjere koje se odnose na obecavajuce modele za uk-ljucivanje Roma putem obrazovanja i zapošljavanja. Migracijsko partnerstvo je produženo kako bi obuh-vatilo period do kraja 2019. godine.
Kvalitet rada tužilaštva zavisi od profesionalnih tužilaca. Švicarska podržava njihovu obuku.
20
4. Implikacije po Strategiju saradnje za period 2017.-2020.
Tokom 20 godina, Švicarski program saradnje u Bo-sni i Hercegovini je postigao mjerljive i ekonomicne rezultate. Bez obzira na to, opcenito posmatrano, zemlja je još uvijek u zastoju po pitanju svog procesa reformi, a grad-anke i grad-ani su izgubili povjerenje i u javne institucije i u politicarke i politicare, posebno na višim nivoima vlasti. Umjesto da aktivno zahtije-vaju svoja prava i odgovornost, oni se i dalje povla-ce. Nova Švicarska strategija saradnje u obzir uzima ove faktore koji poticu fragilnost, ukljucujuci mjere za omogucavanje pristupa pravdi za svakog/svaku grad-anina/grad-anku i jacanje socijalne, ekonomske
i politicke inkluzije. To takod-er zahtijeva cjelokupno okruženje povoljno za ekonomske aktivnosti, uklju-cujuci investicije kako iz domacih, tako i iz stranih izvora. Švicarski program saradnje sadrži znacajne doprinose ovoj svrsi u vidu poboljšanih opcinskih us-luga, jacih lokalnih vlasti, bolje funkcionirajuceg trži-šta rada, efikasnijeg i pravednijeg sistema zdravstva i boljih ekonomskih uslova poslovanja. Jaci fokus je ta-kod-er usmjeren na funkciju nadzora zakonodavstva i sprecavanje korupcije.
Sve tri oblasti u kojima je Švicarska do sada bila ak-tivna su i dalje prioriteti razlicitih vlasti u Bosni i Her-cegovini. Stoga Švicarska koristi ostvarene rezultate i stecena iskustva i nastavlja raditi na tekucim temat-skim oblastima cija se relevantnost i potencijal uvijek iznova potvrd-uju. Sada se veca pažnja posvecuje po-litickom dijalogu u odabranim strateškim oblastima. Stoga se mogu provoditi reforme u cilju osnivanja normativnih mreža na svim institucijskim nivoima koje ce osiguravati podršku. Migracijsko partnerstvo izmed-u Švicarske i Bosne i Hercegovine se takod-er nastavlja na osnovu intenzivne koordinacije med-u re-levantnim institucijama u obje zemlje.
Švicarska strategija saradnje za period 2017.-2020. u Bosni i Hercegovini se zasniva na pristupu saradnje svih vladinih agencija koji ukljucuje Švicarsku agenciju za razvoj i saradnju, Državni sekretarijat za ekonom-ske poslove i Državni sekretarijat za migracije. Odjel za ljudsku sigurnost Saveznog ministarstva vanjskih poslova Švicarske je odlucio da obustavi svoje pro-grame u Bosni i Hercegovini do sredine 2017. Iako migracijsko partnerstvo na organizacijskom nivou djeluje u svom vlastitom okviru koji se naziva Stra-tegija migracijskog partnerstva za Zapadni Balkan za period 2016.-2019. godine, ono je zapravo dio Opceg strateškog okvira Švicarske u Bosni i Herce-govini. Bliska koordinacija i saradnja izmed-u razlicitih švicarskih institucija nosi posebno veliki potencijal za stvaranje dodatnih vrijednosti u oblastima u kojima je ukljuceno više od jedne institucije.
Bosna i Hercegovina je zemlja koja je najviše pogod-ena minama u Evropi. Specijalista za deminiranje i vodic pasa Dragan Dajic i njegov specijalni pas za detekciju “Pancer” cine minska polja ponovo pristupacnim.
21
5. Strateška orijentacija i prioriteti Strategije saradnje za period 2017.-2020.
5.1 Opci cilj
Opci cilj švicarske Strategije saradnje za period 2017.-2020. u Bosni i Hercegovini je sljedeci : "Švicarska doprinosi jacanju socijalne, ekonomske i politicke uk-ljucenosti u Bosni i Hercegovini. Ona jaca dalji razvoj demokratskog politickog sistema i socijalne tržišne ekonomije na osnovu odgovornih javnih i privatnih aktera te aktivnih i osnaženih grad-anki i grad-ana, uz dugorocnu perspektivu evropskih integracija."
Dobro upravljanje i rodna ravnopravnost su i dalje transverzalne teme cjelokupnog Programa, dok ce smanjenje rizika od katastrofa, zajedno sa migraci-jama i razvojem, nastaviti biti glavni komplementarni koncepti. Dodatni fokus kroz sve oblasti usmjeren je na aktiviranje civilnog društva i jacanje angažmana grad-ana kako bi se osiguralo da se cuje njihov glas i da ucestvuju u procesima donošenja politickih odluka. Konflikt-senzitivno upravljanje programom se primje-njuje kao odgovor na elemente fragilnosti u Bosni i Hercegovini. Pored fokusa na mlade osobe i na žene, Švicarski program saradnje je usmjeren na grupe koje su u najvecoj mjeri iskljucene iz ekonomskih, socijal-nih i politickih prilika. U tu svrhu se vrši detaljna anali-za kako bi se utvrdilo na koji nacin Švicarski program saradnje može smanjiti siromaštvo i potaci socijalnu ukljucenost. Nadalje, od kljucne je važnosti aktivno identificirati i upotrebljavati mogucnosti nadopunja-vanja i sinergija unutar odred-ene oblasti i širom razli-citih oblasti. U svrhu postizanja sveopceg strateškog cilja, švicarska Strategija saradnje se fokusira na tri tematske oblasti i migracijsko partnerstvo:
5.2 Oblast A: Demokratska uprava, opcinske usluge i pravda (SDC, SECO)
Cilj oblasti: Javni organi na svim nivoima usvajaju i provode inkluzivnije i odgovornije politike koje su usklad-ene sa potrebama grad-anki i grad-ana i kao takve cine osnovu jakog sistema upravljanja. Pružaju djelotvorne i kvalitetne usluge svim osobama, naroci-to u oblasti infrastrukture, i poboljšavaju pristup prav-di, na osnovu cega grad-anke i grad-ani ponovo sticu povjerenje u institucije i društvo.
Švicarska zadržava fokus na lokalnom nivou na kojem se istražuju mehanizmi kontrola i ravnoteža izmed-u lokalnih vlasti i lokalnih skupština. U cilju povecanja ucešca grad-ana, predvid-ene su mjere njihovog osna-živanja. Ovakav pristup zahtijeva bolje razumijevanje glavnih uzroka iskljucenja. Dodatno, kroz participator-ne pristupe omogucava se jasnija artikulacija potreba iskljucenih grupa. U tom kontekstu poseban fokus leži na poboljšanju potencijala mladih žena i muška-raca za ucešce u demokratskim procesima kako bi unaprijedili svoje perspektive.
Podrška opcinskim budžetima koja je zasnovana na uspješnom ucinku u oblasti dobrog upravljanja moci ce se koristiti za kapitalne investicije. Time se nagrad--uju nacelnici koji preuzimaju politicki rizik cesto neprivlacnih reformi javnog sektora. A kroz to se po-vecava i odgovornost izmed-u javnih institucija i grad-a-na. Opcinska vijeca dobijaju veci prostor kako bi vršila svoju ulogu nadzornih tijela, a pružanje usluga posta-je u vecoj mjeri fokusirano na grad-anke i grad-ane. To doprinosi stvaranju povjerenja izmed-u grad-anki i grad--ana i institucija, te sprecavanju korupcije. Investiranje u infrastrukturu za pitku vodu i precišcavanje otpa-dnih voda, zajedno sa institucijskim jacanjem javnih komunalnih poduzeca, i dalje ostaje u fokusu. Nadalje su predvid-ene ciljane intervencije u svrhu smanjenih emisija i povecanja otpornosti na klimatske promjene. Pouceni poplavama iz 2014. godine, uvod-enjem mje-ra smanjenja rizika od katastrofa jacat ce se otpornost ranjivih opcina.
Saradnja izmed-u razlicitih nivoa vlasti u cilju politi-cke, administrativne i fiskalne decentralizacije treba postati djelotvornija, predvod-ena Savezima opcina i gradova i profesionalnim udruženjima. Fokusirane
22
aktivnosti podržavaju uspostavljanje funkcionalnih mehanizama saradnje izmed-u lokalnog, podnacional-nog i državnog nivoa vlasti. Usklad-ivanje planiranja razvoja na razlicitim nivoima vlasti omogucava lakši pristup vanjskim resursima, ukljucujuci pretpristupna sredstva EU. S tim ciljem jacat ce se kapaciteti svih relevantnih institucijskih nivoa. Švicarska pruža cilja-nu podršku angažmanu grad-ana, kao i uspostavljanju grad-anskog dijaloga u svrhu postizanja konsenzusa. Ovakav pristup nosi politicku težinu i mogucnost um-režavanja u cilju povezivanja angažiranih grad-anskih pokreta i parlamentarnih odbora. Švicarska u kona-cnici omogucava grad-ankama i grad-anima da se cuje njihov glas i da politicari provode reforme u interesu vecinskog stanovništva.
Smanjenje zaostalih predmeta u tužilaštvima ukazuje na poboljšano i djelotvornije upravljanje u pravosud-u. Nadalje, Švicarska doprinosi povecanoj odgovornosti pravosud-a i poboljšanom pristupu pravdi za sve grad--anke i grad-ane. Ove intervencije omogucavaju izgra-dnju povjerenja izmed-u zajednica i vladinih institucija kao preduslov za stabilan i inkluzivan socio-ekonom-ski razvoj.
5.3 Oblast B: Zdravstvo (SDC)
Cilj oblasti: Stanovništvo ima pristup efikasnijim i kvalitetnim uslugama primarne zdravstvene zaštite, koje su dostupne svakoj osobi i odgovaraju njenim potrebama, i zdravstvena pismenost stanovništva je povecana.
Švicarska nastavlja podržavati vlasti u Bosni i Herce-
govini u provedbi reformi u zdravstvenom sektoru i poboljšanju usluga primarne zdravstvene zaštite. Intervencije su usmjerene na poboljšanje upravljanja i odgovornosti zdravstvenih sistema u zemlji, kao i na kvalitet i dostupnost usluga primarne zdravstve-ne zaštite. Aktivnosti se prvenstveno fokusiraju na tri aspekta: usluge medicinskih sestara i tehnicara, zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici i prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Poseban naglasak se stavlja na med-usektorsku saradnju u prevenciji i kontro-li vodecih nezaraznih bolesti, što je i važan prioritet vlasti u zemlji. Jacace se uloga lokalnih zajednica i organizacija civilnog društva u promoviranju zdravlja i sprecavanju bolesti. Posebna ciljna grupa za interven-cije promocije zdravlja su mladi ljudi, a cilj je stvoriti zdravije buduce generacije. Nastavlja se rad na jaca-nju uloge i pozicije medicinskih sestara i tehnicara kako bi se poboljšali efikasnost i ekonomicnost zdra-vstvenog sistema. Uspješno razvijen model sestrinstva u zajednici i usluge mentalnog zdravlja u zajednici se šire kako bi obuhvatili cijelu zemlju, a posebno su usmjereni na socijalno iskljucene i siromašne osobe. Bliska saradnja sa oblašcu ekonomije i zapošljavanja u cilju razvoja modela socijalnog poduzetništva za osobe sa mentalnim bolestima doprinose poboljšanoj kvaliteti života za ovu grupu stanovništva. Ovakvim pristupom doprinosi se vecoj orijentaciji sistema zdra-vstvene zaštite ka prevenciji bolesti i promociji zdrav-lja. Pristupacnost usluga primarne zdravstvene zašti-te svakoj osobi se osigurava razvojem zdravstvenih usluga u zajednici, posebno usmjerenih na osjetljivu i siromašnu populaciju. Kao krajnji rezultat, zdra-vstvena pismenost stanovništva ce biti povecana, što je preduslov za zdravije nacine života. Takod-er, po-boljšavaju se okvirni uslovi za smanjenje finansijskog
Žena i muškarac cuvaju ulaz u Centralnu banku Bosne i Hercegovine. Statue simboliziraju važnost fer uslova ekonomskog okvira za jednakost i pravicnost unutar društva.
23
i socio-ekonomskog opterecenja koje izazivaju neza-razne bolesti. Bolji okvirni uslovi, usluge i mehanizmi odgovornosti u sistemu zdravstva takod-er doprinose jacanju povjerenja izmed-u grad-anki i grad-ana i vlasti.
5.4 Oblast C: Ekonomija i zapošljavanje (SECO, SDC)
Cilj oblasti: Funkcionalno tržište rada i bolji uslovi poslovanja za razvoj privatnog sektora poboljšavaju investicijsko okruženje i povecavaju zapošljavanje i poslovne prilike za sve.
Švicarski program saradnje angažira se zajedno sa akterima iz javnog i privatnog sektora u cilju stvara-nja povoljnog ekonomskog okruženja za poduzeca i osiguravanje novih i boljih prilika za zaposlenje. Bolji pristup finansiranju je poboljšan za start-up kom-panije, kao i mala i srednja poduzeca. Agencije za bankarstvo i ministarstva finansija dobivaju podršku za stvaranje boljeg zakonodavnog okvira u sektoru mikrofinansija. Transparentnost i odgovornost pruža-telja mikrofinansijskih usluga se podstice procesom certificiranja. Povecava se obim savjetodavnih uslu-ga koje opcine pružaju prezaduženim grad-ankama i grad-anima, a na taj nacin se povecava finansijska pismenost i smanjuje zaduženost pojedinaca.
Na regionalnom planu Švicarska nastavlja djelovati putem med-unarodnih finansijskih institucija u cilju stvaranja boljih regulatornih okvira za rast privatnog sektora i boljih prilika za izvoz. Jacanje finansijskog sektora, zajedno sa uvod-enjem transparentnijih i efikasnijih programa upravljanja javnim finansijama, doprinosi povecanju makroekonomske stabilnosti i transparentnosti, te sprecavanju i smanjenju korup-cije.
Multidimenzionalni pristup složenom problemu ne-zaposlenosti mladih u Bosni i Hercegovini pokazao se uspješnim. Stoga se u okviru aktivnosti za zapoš-ljavanje mladih nastavlja djelovati unutar tri glavna aspekta koja se ticu tržišta rada: mladim ljudima se daje prilika da poboljšaju svoje vještine relevantne za tržište rada, bilo putem formalnog ili neformalnog obrazovanja i obuke. Pored toga pruža im se podrška putem poboljšanog sistema posredovanja koji nude javne službe za zapošljavanje. Kroz dodatne mjere istražuju se mogucnosti za ukljucivanje posebno dis-kriminiranih grupa u ove programe. Nove prilike na tržištu rada, posebno radna mjesta za žene, promovi-raju se putem projekata ekonomskog razvoja u okvi-ru lanaca vrijednosti koji imaju veliki potencijal rasta. Ove intervencije se jacaju kroz ciljanu podršku razvo-ju jaceg poduzetnickog ekosistema koji promovira otvaranje novih i stvaranje pristojnih radnih mjesta.
Politicki dijalog, kao važan dio vecine intervencija, doprinosi sistemskim promjenama. To se posebno odnosi na reformu javnih službi za zapošljavanje, re-formu strukovnog obrazovanja i obuke, reguliranja
obrazovanja odraslih i zakonskog okvira za ucešce dijaspore. Osigurano je povoljno okruženje za one iz bh. dijaspore koji su spremni aktivno podržati ra-zvoj zemlje. Ovo se uglavnom postiže poboljšanjem institucijskih okvira, smanjenjem birokratije, ucešcem privatnog sektora kao i saradnjom sa inicijativama di-jaspore, kao što je i-platforma.
5.5 Migracijsko partnerstvo (SEM)
Ukoliko se njima pravilno upravlja, migracije imaju znacajan potencijal da doprinesu ekonomskom ra-zvoju Bosne i Hercegovine. Stoga migracijsko par-tnerstvo, koje predvodi Državni sekretarijat za migra-cije, i dalje djeluje kroz partnerstvo sa relevantnim institucijama u Bosni i Hercegovini, uglavnom sa Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice i Ministar-stvom sigurnosti. Glavni fokus je na jacanju njihovih kapaciteta za adekvatno rješavanje izazova migracije i korištenje potencijala migracije za ekonomski i soci-jalni razvoj Bosne i Hercegovine. Posebna se pažnja posvecuje upravljanju pitanjima azila i granicama, kao i podršci pri povratku i reintegraciji povratnika i interno raseljenih lica. Nadalje, koristice se prilike za saradnju na regionalnom nivou koje nudi Global-ni program za migracije i razvoj kako bi se ojacao potencijal migracije, na primjer po pitanju investicija, vještina, znanja i mreža.
Tokom 2015. i 2016. godine regija Zapadnog Bal-kana se suocila sa velikim migracijskim kretanjima, uzrokovanih konflikima na Bliskom Istoku. Više od 700.000 migranata prošlo je balkanskom rutom na svom putu iz Turske i Grcke ka Zapadnoj Evropi. Iako su migranti u prošlosti zaobilazili Bosnu i Hercego-vinu, situacija bi se brzo mogla promijeniti, zavisno od odluka koje donose tranzitne i odredišne zemlje. Stoga je važno da Bosna i Hercegovina i relevantne institucije budu dobro pripremljene za masivni priliv migranata.
24
Obrazovanje je faktor uspjeha od kriticnog znacaja za poboljšanje mogucnosti osoba na tržištu rada. Dijaspora može doprinijeti ekonomskom razvoju kroz transfer vještina i znanja, kao i investiranjem u biznise u Bosni i Hercegovini.
Pitka voda za Zenicu se izvlaci iz rijeke Babina i obrad-uje se u ovom postrojenju. Sistem vodosnadbijevanja grada je u procesu rehabilitacije kroz zajedni-cki projekat Bosne i Hercegovine, Njemacke i Švicarske.
25
6. Provedba programa i upravljanje strategijom
Švicarski program saradnje nastavlja težiti ka održivoj i sistemskoj promjeni na nivou normativnog okvira Bosne i Hercegovine. Istovremeno, intervencije mo-raju voditi ka promjeni ponašanja, biti opipljive i di-rektno dosezati do stanovništva. Kako bi se reagiralo na postojece elemente fragilnosti u Bosni i Hercego-vini, neophodno je da pristup partnerstvu i saradnji bude prilagod-en kontekstu, orijentiran na rezultate i u vecoj mjeri usmjeren na inkluziju. Stoga se u svim oblastima i aktivnostima primjenjuje pristup konflikt- senzitivnog upravljanja programom. Ovaj pristup takod-er ukljucuje djelovanje u oba entiteta kako bi se osigurala konstruktivna saradnja u svim kljucnim sektorima relevantnim za razvoj stabilne zemlje. Time se omogucavaju znacajni doprinosi smanjenju socijal-nih, ekonomskih i politickih razlika u svim strateškim oblastima.
Elementi fragilnosti se tematiziraju radeci na pitanji-ma povjerenja kako bi se mobilizirali grad-anke i gra-d-ani i ponovno aktiviralo civilno društvo, posebno na opcinskom nivou. Intenziviran dijalog o politikama i saradnja sa kredibilnim medijima se koriste kao in-strument za rješavanje uzroka nepovjerenja. Ovo se posebno odnosi na povecanje pritiska na vlasti na svim nivoima u cilju osiguranja socijalne inkluzivnosti politika, zakona i propisa. Vodeci principi rodne rav-nopravnosti i dobrog upravljanja, ukljucujuci aktivno ucešce grad-anki i grad-ana, odgovornost i transpa-rentnost, su sastavni dijelovi svih intervencija u okviru Švicarskog programa saradnje.
U svim oblastima i programima posebna pažnja se posvecuje ekonomskoj, socijalnoj i politickoj ukljuce-nosti u cilju osiguravanja izlaza iz siromaštva. Jedan procenat cjelokupnog budžeta se može dodijeliti mjerama koje su specificno osmišljene da obuhva-te siromašne i iskljucene grupe. Od dostupnog niza modaliteta saradnje koriste se oni koji su najadek-vatniji za relevantne intervencije, a novi pristupi se testiraju putem testnih aktivnosti onda kada je pri-mjereno. Programi sufinansiranja koji su razvijeni to-kom zadnjih godina sa nacionalnim i med-unarodnim partnerima i institucijama koje razmišljaju na isti na-cin, nastavljaju se i mogu se širiti zavisno od njihovih iskustava. Švicarska nastavlja igrati aktivnu ulogu u podržavanju i daljoj koordinaciji med-u donatorima i vladinim partnerima. Fokusirana saradnja se razvija sa privatnim i javnim akterima iz Švicarske koji osigu-
ravaju relevantno iskustvo u odabranim projektima, kao što je Kanton Cirih za tužilacki sistem Bosne i Hercegovine, kantoni Bern, Ženeva, Jura i Friburg u projektu poboljšanja usluga mentalnog zdravlja i udruženje i-dijaspora za i-platformu. Aktivno se na-stoji uspostaviti saradnja sa privatnim sektorom koja rezultira javno-privatnim razvojnim partnerstvima, a istražuju se mogucnosti za intenzivniji angažman sa organizacijama civilnog društva i kredibilnim medijima.
Ciljevi i interesi vanjske politike Švicarske su uvaženi u provedbi Švicarskog programa saradnje, a proaktivno se identificiraju i koriste prilike za med-usobno jacanje ciljeva saradnje i vanjske politike. Pored toga, mre-ža kompanija i nevladinih organizacija iz Švicarske sa djelatnostima u Bosni i Hercegovini služi kao osnova za dalje povecanje opceg utjecaja i jedinstvenog imi-dža Švicarske u Bosni i Hercegovini.
26
7. Monitoring realizacije Programa, upravljanje rizikom i strateško upravljanje
Tim za provedbu Programa saradnje u Ambasadi Švi-carske u Bosni i Hercegovini preuzima odgovornost za realizaciju, monitoring i upravljanje Švicarskom strategijom saradnje za period 2017.-2020. godine. Tim osigurava usklad-enost svih intervencija aktuelne Strategije saradnje sa relevantnim razvojnim planovi-ma Bosne i Hercegovine. Nadalje, koordinira strategi-je i intervencije sa bosanskohercegovackim, med-una-rodnim i švicarskim akterima i institucijama kako bi se poboljšala povezanost i med-usobno nadopunjavanje zajednickih aktivnosti u cilju ostvarivanja boljih opcih rezultata.
Godišnji izvještaj o Švicarskom programu saradnje, ukljucujuci odgovor menadžmenta koji daju Švicar-ska agencija za razvoj i saradnju i Državni sekretarijat za ekonomske poslove, predstavlja glavni instrument strateškog upravljanja. Izvještaj prikazuje postignute rezultate, koji se mjere i ocjenjuju u odnosu na de-finirane ciljeve u okvirnoj matrici rezultata Strategije saradnje (prilog 2). Takod-er analizira doprinos Švicar-skog programa saradnje i njegov uticaj na rezultate razvoja zemlje, kao i prioritete planiranja za sljedecu godinu.
Godišnji izvještaj se zasniva na nalazima sistema za monitoring Strategije saradnje, a sastoji se od niza sofisticiranih instrumenata koji se koriste u razlicitim vremenskim periodima. Služe za analizu relevantnog konteksta i njegovih promjena; za vod-enje, upravlja-nje i pracenje Programa na nacin koji se fokusira na rezultate; za procjenu rizika angažovanja partnera koji provode aktivnosti prije stvaranja finansijskih obaveza; za osiguravanje administrativne i finansijske usklad-enosti i transparentnosti rada svih ukljucenih strana; te analizu koristi i ucinkovitosti troškova inter-vencija kao sastavni dio procjene projekta.
Konacno, i dalje se primjenjuje pristup nulte toleran-cije u slucaju prevare, korupcije, dosluha i nepotizma. Detaljniji opis sistema monitoringa je dat u prilogu 3.
27
Raseljeni tokom rata, Hasiba i Ahmet Music su se vratili u svoju uništenu kucu u Foci 2011. godine. Njihova kuca je rekonstruisana 2016. godine u sklopu Regionalnog stambenog programa, zajednicke inicijative Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije.
Almedina Osmanovic (l.) i Amera Babic (d.) su ucenice sedmog razreda. Bliske su prijateljice od kad se Almedina upisala u školu uz pomoc projekta inte-gracije romske djece u redovne školske razrede.
28
29
Prilog 1Pregled Strategije saradnje Švicarske u Bosni i Hercegovini
1 Pr
ilog
1: P
regl
ed S
trat
egije
sar
adnj
e Šv
icar
ske
u B
osni
i H
erce
govi
ni
Preg
led
Stra
tegi
je s
arad
nje
Švic
arsk
e u
Bos
ni i
Her
cego
vini
za
perio
d 20
17.-2
020.
O
pći c
ilj: Š
vica
rska
dop
rinos
i jač
anju
soc
ijaln
e, e
kono
msk
e i p
oliti
čke
uklju
čeno
sti u
Bos
ni i
Her
cego
vini
. Ona
jača
dal
ji ra
zvoj
dem
okra
tsko
g po
litič
kog
sist
ema
i soc
ijaln
e trž
išne
eko
nom
ije n
a os
novu
odg
ovor
nih
javn
ih i
priv
atni
h ak
tera
, te
aktiv
nih
i osn
ažen
ih g
rađa
nki i
gra
đana
, uz
dugo
ročn
u pe
rspe
ktiv
u ev
rops
kih
inte
grac
ija.
Obl
asti
inte
rven
cije
: Cilj
evi i
isho
di
A –
Dem
okra
tska
upr
ava,
opć
insk
e us
luge
i pr
avda
(S
DC
i SE
CO
, dod
ijelje
ni b
udže
t: 41
m C
HF)
B –
Zdr
avst
vo
(SD
C, d
odije
ljeni
bud
žet:
14m
CH
F)
C –
Eko
nom
ija i
zapo
šlja
vanj
e (S
ECO
i SD
C, d
odije
ljeni
bud
žet:
17,2
m C
HF)
C
ilj:
Javn
i org
ani n
a sv
im n
ivoi
ma
usva
jaju
i pr
ovod
e in
kluz
ivni
je i
odgo
vorn
ije p
oliti
ke k
oje
su u
skla
đene
sa
potre
bam
a gr
ađan
ki i
građ
ana
i kao
takv
e či
ne o
snov
u ja
kog
sist
ema
upra
vlja
nja.
Pr
užaj
u dj
elot
vorn
e i
kval
itetn
e us
luge
sv
im
osob
ama,
na
roči
to
u ob
last
i in
frast
rukt
ure,
i po
boljš
avaj
u pr
istu
p pr
avdi
, na
osn
ovu
čega
gra
đank
e i
građ
ani
pono
vo s
tiču
povj
eren
je u
in
stitu
cije
i dr
uštv
o.
Cilj
: Sta
novn
ištv
o im
a pr
istu
p ef
ikas
nijim
i kv
alite
tnim
us
luga
ma
prim
arne
zdr
avst
vene
zaš
tite,
koj
e su
do
stup
ne s
vako
j oso
bi i
odgo
vara
ju n
jeni
m p
otre
bam
a, i
zdra
vstv
ena
pism
enos
t sta
novn
ištv
a je
pov
ećan
a.
Cilj
: Fu
nkci
onal
no t
ržiš
te r
ada
i bol
ji us
lovi
pos
lova
nja
za r
azvo
j pr
ivat
nog
sekt
ora
pobo
ljšav
aju
inve
stic
ijsko
ok
ruže
nje
i pov
ećav
aju
zapo
šlja
vanj
e i p
oslo
vne
prilik
e za
sve
.
Isho
d 1:
Jed
inic
e lo
kaln
e sa
mou
prav
e (J
LS)1 p
ruža
ju
inkl
uziv
ne,
efik
asne
i k
valit
etne
usl
uge
i po
boljš
avaj
u sv
oje
upra
vlja
nje
učin
kom
u
okvi
ru
cikl
usa
javn
ih
polit
ika.
Isho
d 2:
Jav
ni a
kter
i na
svim
niv
oim
a us
klađ
uju
svoj
e pl
anira
nje
razv
oja
i us
pješ
no u
čest
vuju
u p
rogr
amim
a fin
ansi
ranj
a, u
klju
čuju
ći p
retp
ristu
pna
sred
stva
EU
.
Isho
d 3:
Gra
đank
e i g
rađa
ni u
spos
tavl
jaju
sav
eze
sa
polit
ički
m
pred
stav
nici
ma
i dr
žavn
im
služ
beni
cim
a,
zaht
ijeva
ju re
form
e i a
ngaž
iraju
se
u ok
viru
inic
ijativ
a za
po
boljš
anje
usl
ova
živo
ta.
Isho
d 4:
Pra
vosu
đe p
osta
je e
fikas
nije
i dj
elot
vorn
ije,
i na
ta
j na
čin
se
bori
prot
iv
neka
žnja
vanj
a i
bolje
od
gova
ra p
otre
bam
a m
alol
jetn
ika
koji
su u
dod
iru s
a pr
avos
udni
m s
iste
mom
kao
žrtv
e ili
poči
nioc
i.
Isho
d 1:
In
stitu
cije
pr
imar
ne
zdra
vstv
ene
zašt
ite
pruž
aju
uslu
ge b
olje
kva
litet
e i z
asno
vane
na
doka
zim
a ko
je s
u ro
dno
osje
tljiv
e, e
kono
mič
ne i
dost
upne
svi
ma,
po
sebn
o so
cija
lno
iskl
juče
nom
i/i
li si
rom
ašno
m
stan
ovni
štvu
i
usm
jere
ne
na
prom
ociju
zd
ravl
ja
i pr
even
ciju
nez
araz
nih
bole
sti.
Isho
d 2:
Sta
novn
ištv
o je
pob
oljš
alo
svoj
u zd
ravs
tven
u pi
smen
ost,
ima
bolje
usl
ove
za z
drav
ije s
tilov
e ži
vota
i po
veća
lo
je
svoj
e za
htje
ve
za
odgo
vorn
ošću
u
zdra
vstv
enom
sis
tem
u.
Isho
d 1:
Žen
e i m
uška
rci s
u za
posl
eni i
imaj
u pr
istu
p po
duze
tnič
kim
pril
ikam
a ko
je o
mog
ućav
aju
pruž
atel
ji po
slov
nih
uslu
ga, k
ao i
efek
tivno
m p
osre
dova
nju
javn
ih
služ
bi z
a za
pošl
java
nje.
Isho
d 2:
Pos
loda
vci (
uklju
čuju
ći d
ijasp
oru)
i pr
užat
elji
uslu
ga o
buke
dop
rinos
e po
veća
nom
raz
voju
vje
štin
a re
leva
ntni
h za
trž
ište
i p
obol
jšan
ju s
iste
ma
sred
njeg
st
ručn
og
obra
zova
nja,
te
na
ta
j na
čin
pove
ćava
ju
zapo
šljiv
ost m
ladi
h lju
di.
Tran
sver
zaln
e te
me:
rodn
a je
dnak
ost i
dob
ro u
prav
ljanj
e
1 JLS
ukl
juču
ju s
ve ja
vne
funk
cije
: izv
ršnu
i za
kono
davn
u fu
nkci
ju, l
okal
nu u
prav
u i j
avna
kom
unal
na p
oduz
eća.
30
Prilog 2Matrica rezultata
Obl
ast i
nter
venc
ije A
: Dem
okra
tska
upr
ava,
opć
insk
e us
luge
i pr
avda
(SD
C, S
ECO
) C
ilj o
blas
ti: J
avni
org
ani n
a sv
im n
ivoi
ma
usva
jaju
i pr
ovod
e in
kluz
ivni
je i
odgo
vorn
ije p
oliti
ke k
oje
su u
skla
đene
sa
potre
bam
a gr
ađan
ki i
građ
ana
i kao
takv
e či
ne o
snov
u ja
kog
sist
ema
upra
vlja
nja.
Pru
žaju
dje
lotv
orne
i kv
alite
tne
uslu
ge s
vim
oso
bam
a, n
aroč
ito u
obl
asti
infra
stru
ktur
e, i
pobo
ljšav
aju
pris
tup
prav
di, n
a os
novu
čeg
a gr
ađan
ke i
građ
ani p
onov
o st
iču
povj
eren
je u
inst
ituci
je i
druš
tvo.
H
ipot
eza
o ut
jeca
ju:
Niz
ak n
ivo
povj
eren
ja z
ajed
nica
i g
rađa
nki
i gr
ađan
a u
inst
ituci
je j
e kl
jučn
i fa
ktor
koj
i uz
roku
je f
ragi
lnos
t. P
rom
ovira
njem
šire
ink
luzi
je,
veće
od
govo
rnos
ti i b
olje
g pr
istu
pa p
ravd
i, gr
ađan
ski a
ngaž
man
koj
i je
od k
ljučn
e va
žnos
ti za
pov
ećan
je d
inam
ike
i kva
litet
e re
form
e će
biti
pod
ržan
, a fr
agiln
ost s
man
jena
. O
jača
na ja
vna
kom
unal
na p
oduz
eća,
u k
ojim
a op
ćine
i gr
adov
i im
aju
ulog
u na
dzor
a, p
ruža
ju b
olje
usl
uge,
sm
anju
ju te
ret n
a bu
džet
opć
ina
i gra
dova
i st
vara
ju p
rihod
e za
in
vest
icije
. Bol
je u
slug
e i p
ovol
jnije
pos
lovn
o ok
ruže
nje
priv
lače
dod
atne
inve
stito
re. U
napr
ijeđe
no p
ruža
nje
uslu
ga o
d st
rane
jedi
nica
loka
lne
sam
oupr
ave
i dje
lotv
orno
za
gova
ranj
e nj
ihov
ih in
tere
sa o
d st
rane
sav
eza
opći
na i
grad
ova
mož
e pr
oizv
esti
priti
sak
odoz
do k
a go
re z
a ve
ćom
fis
kaln
om d
ecen
traliz
acijo
m i
bolji
m r
egul
ator
nim
ok
ruže
njem
. Int
eres
i gra
đank
i i g
rađa
na s
u ra
zmat
rani
u (o
pćin
skim
i gr
adsk
im) v
ijeći
ma
i (lo
kaln
e) v
last
i ih
uvaž
avaj
u, a
na
taj n
ačin
oni
pon
ovo
stič
u po
vjer
enje
i po
činj
u ak
tivno
uče
stvo
vati
u po
litič
kom
živ
otu.
(1
) Ish
odi Š
vica
rsko
g po
rtfo
lija
(2) D
oprin
os Š
vica
rsko
g pr
ogra
ma
(3
) Raz
vojn
i ish
odi z
emlje
Is
hod
1: J
edin
ice
loka
lne
sam
oupr
ave
(JLS
)1 pru
žaju
in
kluz
ivne
, ef
ikas
ne i
kva
litet
ne u
slug
e i
pobo
ljšav
aju
svoj
e up
ravl
janj
e uč
inko
m
u ok
viru
ci
klus
a ja
vnih
po
litik
a.
Indi
kato
ri •
% J
LS u
cije
loj z
emlji
pov
ećav
a pr
ihod
e za
inve
sti-
cije
u s
klad
u sa
inte
grira
nim
stra
tešk
im p
lani
ranj
em.
P
olaz
na v
rijed
nost
SD
C:
35 J
LS (
25%
) je
pov
ećal
o pr
ihod
e do
201
5.
Cilj
na v
rijed
nost
SD
C: 5
0 JL
S (3
5%) u
cije
loj z
emlji
.
• U
ci
ljnim
JL
S
(sa
ukup
nim
br
ojem
od
ot
prili
ke
1.00
0.00
0 os
oba)
gr
ađan
ke
i gr
ađan
i, ta
kođe
r i
iskl
juče
negr
upac
ije, k
oris
te u
slug
e bo
ljeg
kval
iteta
. P
olaz
na v
rijed
nost
SE
CO
: 0
građ
anki
i g
rađa
na u
ci
ljnim
JLS
SE
CO
-a k
oris
te u
slug
e bo
lje k
valit
ete
Cilj
na v
rijed
nost
SE
CO
: 211
.000
gra
đank
i i g
rađa
na
Pol
azna
vr
ijedn
ost
SD
C:
500.
000
građ
anki
i
građ
ana
u ci
ljnim
JLS
SD
C-a
kor
isti
uslu
ge b
olje
kv
alite
te
C
iljna
vrij
edno
st S
DC
: 70
0.00
0 gr
ađan
ki i
gra
đana
(5
0% ž
ene,
10%
iskl
juče
ne g
rupe
) •
Udi
o op
erat
ivni
h tro
škov
a i t
rošk
ova
održ
avan
ja č
iji
je p
ovra
t osi
gura
n pu
tem
nap
late
nak
nada
. P
olaz
na v
rijed
nost
SE
CO
: tre
ba b
iti o
dređ
ena
2017
. go
dine
C
iljna
vrij
edno
st S
EC
O:
treba
biti
odr
eđen
a 20
17.
godi
ne
Pol
azna
vrij
edno
st S
DC
: tre
ba b
iti o
dređ
ena
2017
. go
dine
C
iljna
vrij
edno
st S
DC
: tre
ba b
iti o
dređ
ena
2017
. go
dine
•
Bro
j JL
S k
oji
info
rmira
ju o
dređ
eni
broj
gra
đank
i i
građ
ana
na
trans
pare
ntan
na
čin,
uk
ljuču
ju
ih
u pr
oces
e do
noše
nja
odlu
ka
i uv
ažav
aju
njih
ove
inte
rese
u l
okal
nim
pla
novi
ma
razv
oja
i bu
džet
a.
Bro
j JL
S
koji
podu
zim
aju
spec
ifičn
e m
jere
za
ur
avno
teže
no u
češć
e i
uvaž
avan
je i
nter
esa
žena
i
ranj
ivih
gru
pa. (
AR
I 24,
SD
G 1
6)
Pol
azna
vrij
edno
st S
DC
: n/a
Inte
rven
cije
Š
vica
rske
se
fo
kusi
raju
na
po
boljš
anje
up
rave
JLS
kro
z ja
čanj
e ci
klus
a ja
vnih
pol
itika
, pod
ršku
pr
užan
ju u
slug
a bo
ljeg
kval
iteta
i po
veća
nje
inve
stic
ija
JLS
na
os
novu
uv
eden
og
inte
grira
nog
stra
tešk
og
plan
iranj
a lo
kaln
og
razv
oja,
up
ravl
janj
a uč
inko
m
i oj
ačan
ih
prov
edbe
nih
kapa
cite
ta,
uz
prio
ritiz
iranj
e se
ktor
a ok
oliš
a i e
kono
mije
.
U n
apre
dnim
par
tner
skim
JLS
će
budž
etsk
a po
dršk
a ra
zvoj
nim
pr
ojek
tima
na
osno
vu
dobr
e up
rave
i
pruž
anja
usl
uga
biti
nagr
ada
za (
grad
o-)n
ačel
nike
koj
i pr
euzi
maj
u po
litič
ki
rizik
re
form
i ja
vnog
se
ktor
a.
Infra
stru
ktur
ne i
nves
ticije
i r
efor
me
javn
ih k
omun
alni
h po
duze
ća m
ogu
uklju
čiva
ti m
jere
sm
anje
nja
rizik
a od
ka
tast
rofa
u c
ilju
pove
ćanj
a ot
porn
osti
na k
limat
ske
prom
jene
. Š
vica
rske
in
terv
enci
je
će
na
sist
emat
ski
nači
n pr
omov
irati
prin
cipe
do
bre
upra
ve
pri
radu
op
ćins
kih
i gr
adsk
ih u
prav
a i
vije
ća u
cilj
u po
veća
nja
odgo
vorn
osti
(pre
ma
građ
anka
ma
i gr
ađan
ima)
i
učin
ka,
a na
ta
j na
čin
će
se
pove
ćati
legi
timite
t in
stitu
cija
. R
izic
i •
Par
tner
ske
JLS
koj
e se
suo
čava
ju s
a bu
džet
skim
de
ficiti
ma
mož
da
neće
bi
ti u
stan
ju
osig
urat
i su
finan
sira
nje
uz
sred
stva
ko
ja
pruž
a šv
icar
ska
sara
dnja
. •
Pro
mje
ne u
dod
jeli
nadl
ežno
sti i
fina
nsija
unu
tar i
na
razl
ičiti
m n
ivoi
ma
vlas
ti će
utje
cati
na o
dnos
e m
oći i
m
ože
doći
do
otpo
ra.
Isho
d 1:
(i)
Sta
lno
pobo
ljšan
je k
valit
ete
i is
plat
ivos
ti us
luga
koj
e pr
užaj
u JL
S u
cilj
u za
dovo
ljenj
a po
treba
gr
ađan
a; (
ii) K
ljučn
i ins
trum
enti
upra
vlja
nja
(stra
tešk
o gr
adsk
o/op
ćins
ko p
lani
ranj
e, lo
kaln
i raz
vojn
i pla
novi
, ok
oliš
ni p
lano
vi)
se p
rogr
esiv
no iz
rađu
ju i
prov
ode
u sv
im je
dini
cam
a lo
kaln
e sa
mou
prav
e u
zem
lji.
(Stra
tegi
ja ra
zvoj
a lo
kaln
e sa
mou
prav
e u
BiH
200
6.-2
020.
)
(i)
Dop
rinos
kva
litet
nije
m u
čink
u lo
kaln
ih o
rgan
a pr
i iz
vrše
nju
zada
taka
u o
kviru
njih
ovih
odg
ovor
nost
i; (ii
) P
obol
jšan
kv
alite
t us
luga
ko
je
građ
anka
ma
i
građ
anim
a pr
užaj
u nj
ihov
e JL
S;
(iii)
Pod
rška
ha
rmon
izira
nom
st
rate
škom
lo
kaln
om
plan
iranj
u pr
omov
iranj
em
MiP
RO
m
etod
olog
ije
i po
boljš
anih
ka
paci
teta
JLS
. (S
trate
gija
Sav
eza
opći
na i
gra
dova
RS
za
perio
d 20
15.-2
019.
; S
trate
gija
Sav
eza
opći
na i
grad
ova
FBiH
201
5.-2
022.
) O
pser
vaci
jske
obl
asti
i ind
ikat
ori
• %
ned
ovol
jno
razv
ijeni
h JL
S
Pol
azna
vrij
edno
st:
50%
JLS
u R
S-u
(20
13.)
i 37
%
u FB
iH
(201
4.)
i da
lje
imaj
u st
atus
si
rom
ašni
h i n
edov
oljn
o ra
zvije
nih
opći
na
C
iljna
vr
ijedn
ost:
sman
jen
%
nedo
voljn
o ra
zvije
nih
JLS
• %
JLS
prim
jenj
uje
inte
grira
no l
okal
no s
trate
ško
plan
iranj
e
P
olaz
na v
rijed
nost
: 45%
JLS
, 90%
kan
tona
C
iljna
vrij
edno
st: c
ijela
zem
lja
(Iz
vori:
sta
tistič
ki p
odac
i zem
lje)
1 JLS
ukl
juču
ju s
ve ja
vne
funk
cije
: izv
ršnu
i za
kono
davn
u fu
nkci
ju, l
okal
nu u
prav
u i j
avna
kom
unal
na p
oduz
eća.
31
Cilj
na v
rijed
nost
SD
C: 3
0 JL
S k
oji z
astu
paju
otp
rilik
e 60
0.00
0 gr
ađan
a.
• O
pće
zado
voljs
tvo
građ
anki
i g
rađa
na o
pćin
skim
us
luga
ma.
P
olaz
na v
rijed
nost
SD
C:
treba
biti
odr
eđen
a 20
17.
godi
ne
pute
m
repr
ezen
tativ
ne
anke
te
(pro
cjen
a ko
risni
ka)
C
iljna
vr
ijedn
ost
SD
C:
pove
ćanj
e de
finira
no
na
osno
vu p
rocj
ene
koris
nika
Isho
d 2:
Jav
ni a
kter
i na
svim
niv
oim
a us
klađ
uju
svoj
e pl
anira
nje
razv
oja
i us
pješ
no u
čest
vuju
u p
rogr
amim
a fin
ansi
ranj
a, u
klju
čuju
ći p
retp
ristu
pna
sred
stva
EU
. In
dika
tori
• %
lo
kaln
ih
i ka
nton
alni
h vl
asti
sa
uskl
ađen
im
okvi
rima
za ra
zvoj
no p
lani
ranj
e i u
prav
ljanj
e
Pol
azna
vrij
edno
st:
28%
JLS
i 1
0% k
anto
na 2
016.
go
dine
C
iljna
vrij
edno
st: 5
0% J
LS i
70%
kan
tona
.
• B
roj
podr
žani
h JL
S
koje
su
im
ale
koris
ti od
po
veća
nja
budž
etsk
ih
resu
rsa,
uk
ljuču
jući
pr
etpr
istu
pna
sred
stva
EU
. (A
RI 2
5, S
DG
16)
P
olaz
na v
rijed
nost
: 22
JLS
Cilj
na v
rijed
nost
: 50
%
cilja
nih
JLS
Sar
adnj
a iz
međ
u ra
zlič
itih
nivo
a vl
asti
(od
drža
vnog
ni
voa
do
loka
lne
zaje
dnic
e)
u ok
viru
pr
oces
a de
cent
raliz
acije
će
se
pr
omov
irati.
O
sigu
rat
će
se
jača
nje
inst
ituci
ja
i iz
grad
nja
kapa
cite
ta
entit
etsk
ih
save
za o
pćin
a i g
rado
va u
cilj
u ar
tikul
iranj
a i l
obira
nja
za
inte
rese
JL
S
u in
tera
kciji
sa
vi
šim
in
stitu
cijs
kim
ni
voim
a.
Inte
rven
cije
Švi
cars
ke ć
e po
veća
ti ni
vo u
skla
đeno
sti
prog
ram
a st
rate
škog
pl
anira
nja
i fin
ansi
jsko
g up
ravl
janj
a iz
međ
u JL
S
i vi
ših
stru
ktur
a vl
asti.
A
ktiv
nost
i Š
vica
rske
tre
baju
do
prin
ijeti
sman
jenj
u ra
zlik
a iz
međ
u sl
abih
i j
akih
JLS
i j
ačan
ju s
trate
ških
pa
rtner
stav
a m
eđu
JLS
u c
ilju
zaje
dnič
kog
lobi
ranj
a un
utar
ver
tikal
ne li
nije
vla
sti.
Švi
cars
ka s
arad
nja
se a
ngaž
ira z
a do
bro
koor
dini
ran
stra
tešk
i i
polit
ički
dija
log
u ci
lju u
vođe
nja
povo
ljnog
re
gula
torn
og o
kvira
za
dece
ntra
lizac
iju i
loka
lnu
upra
vu.
R
izic
i •
Pot
eško
će
pri
usva
janj
u no
vog
zako
noda
vstv
a,
pose
bno
kada
po
stoj
e iz
azov
i po
po
stoj
eću
ravn
otež
u m
oći i
zmeđ
u ra
zlič
itih
nivo
a vl
asti.
Isho
d 2:
N
a os
novu
po
stig
nuto
g pr
oces
a de
cent
raliz
acije
, ha
rmon
izira
n ra
zvoj
lok
alni
h vl
asti
dovo
di
do
stal
nih
pobo
ljšan
ja
kval
itete
ži
vota
gr
ađan
a.
(Stra
tegi
ja ra
zvoj
a lo
kaln
e sa
mou
prav
e u
BiH
200
6.-2
020.
)
Ops
erva
cijs
ke o
blas
ti i i
ndik
ator
i •
Efe
ktiv
na
međ
uvla
dina
(v
ertik
alna
) in
tera
kcija
i
regu
lato
rno
okru
ženj
e za
lo
kaln
u up
ravu
i
dece
ntra
lizac
iju.
P
olaz
na
vrije
dnos
t: R
efor
ma
fiska
lne
dece
ntra
lizac
ije
u in
icija
lnoj
fa
zi,
nedo
stac
i u
regu
lato
rnom
ok
viru
lo
kaln
ih
vlas
ti na
sv
im
nivo
ima.
C
iljna
vrij
edno
st:
Sta
tus
loka
lnih
vla
sti
pobo
ljšan
pu
tem
pr
oces
a da
lje
dece
ntra
lizac
ije
i za
kona
re
leva
ntni
h za
lo
kaln
i ra
zvoj
(n
pr.
Zako
n o
finan
sira
nju
jedi
nica
lo
kaln
e sa
mou
prav
e FB
iH,
Zako
n o
javn
o-pr
ivat
nom
par
tner
stvu
RS
).
• N
ivo
uspj
ešne
pro
vedb
e st
rate
gija
sav
eza
opći
na i
grad
ova
u R
S i
FBiH
2 . P
olaz
na
vrije
dnos
t: Jo
š uv
ijek
ogra
niče
no
pruž
anje
stra
tešk
og u
smje
renj
a, u
čina
k, p
ruža
nje
uslu
ga l
okal
nim
vla
stim
a i
sred
stva
za
oper
acije
en
titet
skih
sav
eza
opći
na i
grad
ova.
C
iljna
vr
ijedn
ost:
Stra
tešk
i ci
ljevi
pr
etež
no
post
ignu
ti do
201
9./2
022.
Is
hod
3: G
rađa
nke
i gr
ađan
i usp
osta
vlja
ju s
avez
e sa
po
litič
kim
pr
edst
avni
cim
a i
drža
vnim
sl
užbe
nici
ma,
za
htije
vaju
refo
rme
i ang
ažira
ju s
e u
okvi
ru in
icija
tiva
za
pobo
ljšan
je u
slov
a ži
vota
. In
dika
tori
• %
gra
đana
(ra
ščla
njen
i po
spol
u) u
cilj
nim
JLS
koj
i se
an
gaži
raju
na
de
finira
nju,
ra
zvoj
u i
prov
edbi
''v
izije
mje
sne
zaje
dnic
e''
i/ili
drug
ih p
roce
sa b
itnih
za
zaj
edni
cu.
Pol
azna
vrij
edno
st:
Uče
šće
građ
anki
i g
rađa
na u
ja
vnim
ini
cija
tivam
a je
nis
ko;
proc
es r
evita
lizac
ije
mje
snih
zaj
edni
ca je
u ra
noj f
azi.
Cilj
na v
rijed
nost
:15
% g
rađa
na u
cilj
nim
JLS
se
anga
žira
na
defin
iranj
u, r
azvo
ju i
pro
vedb
i ''v
izije
m
jesn
e za
jedn
ice'
' i/i
li dr
ugih
pr
oces
a bi
tnih
za
za
jedn
icu.
Švi
cars
ki p
rogr
am s
arad
nje
će d
oprin
ijeti
širo
j ink
luzi
ji i
većo
j odg
ovor
nost
i, uz
pob
oljš
ano
pruž
anje
usl
uga
sa
foku
som
na
građ
anke
i g
rađa
ne k
ao i
svi
jest
da
su
pozi
tivne
pr
omje
ne
mog
uće,
u
cilju
ob
navl
janj
a po
vjer
enja
međ
u za
jedn
icam
a i
povj
eren
ja g
rađa
nki
i gr
ađan
a u
njih
ove
inst
ituci
je
i pr
užan
ja
podr
ške
građ
ansk
om
anga
žman
u kl
jučn
om
za
pove
ćanj
e di
nam
ike
i kv
alite
te r
efor
me.
Pod
ržav
at ć
e se
pro
cesi
sa
foku
som
na
meh
aniz
mu
kont
rola
i ra
vnot
eža
izm
eđu
loka
lnih
adm
inis
traci
ja i
vije
ća i
njih
ovoj
int
erak
ciji
sa
građ
anka
ma
i gr
ađan
ima.
Za
jedn
ice
sa
ojač
anim
ka
paci
tetim
a će
uče
stvo
vati
u do
noše
nju
odlu
ka n
a lo
kaln
om
nivo
u i
prim
jenj
ivat
i pa
rtici
pato
rne
meh
aniz
me.
Gra
đank
e i
građ
ani
i nj
ihov
i pr
edst
avni
ci
(mje
sne
zaje
dnic
e, v
ijeća
, gru
pe g
rađa
na i
orga
niza
cije
ci
viln
og d
rušt
va)
će i
mat
i pr
iliku
da
izra
žava
ju s
voje
m
išlje
nje
i na
odgo
vora
n na
čin
učes
tvuj
u u
proc
esim
a
Isho
d 3:
(i)
G
rađa
nke
i gr
ađan
i u
većo
j m
jeri
učes
tvuj
u u
javn
im p
oslo
vim
a na
svi
m n
ivoi
ma
vlas
ti;
(ii)
Uče
šće
građ
anki
i g
rađa
na u
jav
nim
pos
lovi
ma
stog
a u
sve
većo
j mje
ri do
prin
osi j
avni
m o
dluk
ama
i kv
alite
ti ži
vota
gra
đank
i i g
rađa
na.
(Stra
tegi
ja ra
zvoj
a lo
kaln
e sa
mou
prav
e u
BiH
200
6.-2
020.
)
(i)
Dop
rinos
po
boljš
anju
os
novn
ih
oper
acija
(n
pr.
učeš
će g
rađa
nki
i gr
ađan
a u
proc
esim
a do
noše
nja
odlu
ka);
(ii)
Pod
izan
je
svije
sti
upos
leni
ka
loka
lnih
vl
asti
i gra
đana
o p
roce
sim
a pr
istu
panj
a E
U i
stat
usu
i od
govo
rnos
tima
loka
lne
vlas
ti.
(Stra
tegi
ja S
avez
a op
ćina
i g
rado
va R
S z
a pe
riod
2015
.-201
9.;
Stra
tegi
ja S
avez
a op
ćina
i gr
adov
a FB
iH z
a pe
riod
2015
.-202
2. -
pa
rafra
zira
no)
Ops
erva
cijs
ke o
blas
ti i i
ndik
ator
i •
Loka
lne
vlas
ti od
ržav
aju
efik
asne
meh
aniz
me
za
dire
ktno
uče
šće
građ
anki
i
građ
ana
i po
dršk
u
2 (i)
Sav
ezi
opći
na i
gra
dova
zag
ovar
aju
najb
olje
int
eres
e JL
S–a
(sv
ojih
čla
nova
) i
pruž
aju
im u
slug
e; (
ii) p
obol
jšav
aju
zako
nski
okv
ir za
rad
i f
unkc
ioni
ranj
e lo
kaln
e sa
mou
prav
e; (
iii)
zago
vara
ju f
iska
lnu
dece
ntra
lizac
iju i
jasn
o re
gulir
anje
fina
nsira
nja
JLS
; (iv
) ra
zvija
ju i
jača
ju k
apac
itete
za
prov
edbu
pro
pisa
koj
i su
uskl
ađen
i sa
prav
nom
ste
čevi
nom
EU
; (v)
pod
ržav
aju
JLS
pri
prov
edbi
mje
ra s
trate
škog
pla
nira
nja.
(S
trate
gija
Sav
eza
opći
na i
grad
ova
RS
za
perio
d 20
15.-2
019.
; Stra
tegi
ja S
avez
a op
ćina
i gr
adov
a FB
iH z
a pe
riod
2015
.-202
2. –
par
afra
zira
no)
32
Prilog 2Matrica rezultata (nastavak)
• G
rađa
nke
i gr
ađan
i ar
tikul
iraju
zaj
edni
čke
zaht
jeve
za
refo
rmam
a na
org
aniz
iran
nači
n.
Pol
azna
vrij
edno
st: G
rađa
nska
akt
ivno
st i
inte
rakc
ija
sa in
stitu
cija
ma
se d
ešav
a po
vrem
eno
Cilj
na v
rijed
nost
: Tre
ba b
iti o
dređ
ena
2017
. god
ine
plan
iranj
a i d
onoš
enja
odl
uka.
R
izic
i •
Ned
osta
tak
inte
resa
gra
đana
da
se n
a pr
oduk
tivan
na
čin
anga
žira
ju u
loka
lnim
inic
ijativ
ama
i pol
itičk
im
proc
esim
a.
• P
oliti
zaci
ja s
trana
ka u
tiče
na v
elik
i bro
j pot
enci
jaln
ih
građ
ansk
ih a
ktiv
ista
i m
ože
se n
egat
ivno
odr
aziti
na
dem
okra
tski
javn
i ang
ažm
an.
proa
ktiv
nih
orga
niza
cija
civ
ilnog
dru
štva
.
Pol
azna
vrij
edno
st:
Mot
ivac
ija z
a uč
ešće
gra
đana
i ni
vo n
jihov
og u
češć
a u
dono
šenj
u od
luka
je m
ala
C
iljna
vr
ijedn
ost:
Odr
živo
st i
sta
lno
pobo
ljšan
je
meh
aniz
ama
za u
češć
e gr
ađan
a u
cije
loj z
emlji
Isho
d 4:
Pra
vosu
đe p
osta
je e
fikas
nije
i dj
elot
vorn
ije ,
i na
ta
j na
čin
se
bori
prot
iv
neka
žnja
vanj
a i
bolje
od
gova
ra p
otre
bam
a m
alol
jetn
ika
koji
su u
dod
iru s
a pr
avos
udni
m s
iste
mom
kao
žrtv
e ili
poč
inio
ci.
Indi
kato
ri •
Bro
j ot
vore
nih
prel
imin
arni
h is
traga
i
nerij
ešen
ih
star
ih p
redm
eta
(dvi
je g
odin
e i v
iše)
.
P
olaz
na v
rijed
nost
: 15
.593
otv
oren
ih p
relim
inar
nih
istra
ga i
3.47
7 ne
riješ
enih
sta
rih p
redm
eta
u 20
15.
C
iljna
vrij
edno
st: N
ema
sluč
ajev
a ko
ji su
sta
riji o
d 2
godi
ne.
Bro
j pr
elim
inar
nih
istra
ga j
e sm
anje
n za
10
%
• P
oveć
anje
mje
ra3 u
obl
asti
prav
de z
a dj
ecu
u sk
ladu
sa
međ
unar
odni
m s
tand
ardi
ma.
P
olaz
na
vrije
dnos
t: G
odin
e 20
16.
je
za
57%
po
veća
nja
upot
reba
mje
ra o
dvra
ćanj
a i p
reve
ncije
u
odno
su n
a 20
12.
C
iljna
vr
ijedn
ost:
Nas
tava
k po
veća
nja
prim
jene
m
jera
odv
raća
nja
i pr
even
cije
na
nivo
u ze
mlje
i
loka
lnom
niv
ou
Inte
rven
cije
Š
vica
rske
će
do
prin
ijeti
pobo
ljšan
om
učin
ku
suds
kog
i tu
žila
čkog
si
stem
a i
efik
asno
m
proc
esui
ranj
u pr
edm
eta,
što
pob
oljš
ava
upra
vlja
nje
i ko
ordi
naci
ju
u su
dsko
m
i tu
žila
čkom
si
stem
u i
rele
vant
ni o
kvir
regu
lativ
a i p
oliti
ka.
Put
em
spec
ifičn
og
foku
sa
na
pove
ćanu
in
tera
kciju
iz
međ
u ci
viln
og d
rušt
va i
prav
osuđ
a, š
vica
rski
Pro
gram
će
dop
rinije
ti pr
avos
udno
m s
iste
mu
koji
je u
već
oj m
jeri
odgo
vora
n i
prila
gođe
n po
treba
ma
njeg
ovih
kr
ajnj
ih
koris
nika
. R
izic
i •
Ned
osta
tak
polit
ičke
vo
lje,
finan
sijs
kih
resu
rsa
i po
sveć
enos
ti za
nas
tava
k ko
ordi
nira
nih
i usk
lađe
nih
napo
ra n
a pr
oved
bi re
form
i u p
ravo
sudn
om s
ekto
ru.
• V
lada
juće
pol
itičk
e el
ite p
aral
izira
ju i
vrše
priti
sak
na
neza
visn
ost p
ravo
suđa
.
• P
roce
si p
ravo
sudn
e re
form
e u
fragi
lnim
kon
teks
tima
zaht
ijeva
ju s
veob
uhva
tne
dugo
ročn
e pr
istu
pe.
Isho
d 4:
Efik
asan
, efe
ktiv
an i
koor
dini
ran
prav
osud
ni
sist
em o
dgov
oran
svi
m b
h. g
rađa
nkam
a i g
rađa
nim
a i
u po
tpun
osti
uskl
ađen
sa
st
anda
rdim
a i
najb
oljim
pr
aksa
ma
EU
, čim
e se
gar
antir
a vl
adav
ina
prav
a.
(Stra
tegi
ja r
efor
me
prav
osud
nog
sekt
ora
u B
iH z
a pe
riod
2014
.-20
18.)
Ops
erva
cijs
ke o
blas
ti i i
ndik
ator
i •
Nez
avis
nost
, od
govo
rnos
t, ef
ikas
nost
, pr
ofes
iona
lnos
t i
uskl
ađen
ost
bh.
prav
osud
nog
sist
ema
se d
alje
jača
i od
ržav
a.
Pol
azna
vrij
edno
st: B
roj z
aost
alih
pre
dmet
a u
bih.
pr
avos
udni
m in
stitu
cija
ma
izno
si o
ko 2
mili
ona,
a
oni
se v
ećin
om o
dnos
e na
pre
dmet
e u
izvr
šnim
po
stup
cim
a sa
mal
im p
otra
živa
njim
a. E
fekt
ivno
st i
efik
asno
st
prav
osud
nih
inst
ituci
ja
zaht
ijeva
po
boljš
anja
.
Cilj
na
vrije
dnos
t: a)
S
man
jenj
e br
oja
zaos
talih
pr
edm
eta
će p
oveć
ati m
oguć
nost
bh.
pra
vosu
dnih
in
stitu
cija
da
rje
šava
ju
drug
e pr
edm
ete
pore
d pr
edm
eta
koji
se
tiču
izvr
šnih
po
stup
aka;
b)
P
oveć
ana
efik
asno
st b
h. p
ravo
sudn
ih i
nstit
ucija
kr
oz n
asta
vak
obno
ve i
kom
pjut
eriz
acije
, ka
o i
veće
do
slje
dnos
ti pr
i up
ravl
janj
u;
c)
Pov
ećan
a ef
ikas
nost
, št
o do
prin
osi
boljo
j pe
rcep
ciji
bh.
prav
osud
nih
inst
ituci
ja
od
stra
ne
građ
anki
i
građ
ana.
(4) P
ravc
i dje
lova
nja
(Švi
cars
ki p
rogr
am)
• P
obol
jšan
je r
egul
ator
nog
okvi
ra z
a ef
ektiv
ne p
roce
se d
emok
rats
ke i
dece
ntra
lizira
ne lo
kaln
e up
rave
i ra
zvoj
loka
lne
ekon
omije
u o
ba e
ntite
ta i
na d
ržav
nom
niv
ou;
polit
ički
dija
log
i dal
je š
irenj
e po
tvrđ
enih
isku
stav
a od
ozdo
ka
gore
u c
ilju
inte
grira
nja
najb
oljih
pra
ksi u
rele
vant
na z
akon
odav
stva
. •
Pob
oljš
anje
dje
lotv
orne
izg
radn
je k
apac
iteta
, um
reža
vanj
a i
uzaj
amno
g dj
elov
anja
izm
eđu
klju
čnih
akt
era
na s
vim
niv
oim
a vl
asti
u ci
lju p
ostiz
anja
fun
kcio
naln
e i
djel
otvo
rne
verti
kaln
e in
tegr
acije
dem
okra
tske
i de
cent
raliz
irane
loka
lne
upra
ve u
BiH
. To
prve
nstv
eno
ima
za c
ilj v
ertik
alnu
inte
grac
iju u
čink
ovith
fina
nsijs
kih/
fiska
lnih
po
litik
a. D
alje
jača
nje
kapa
cite
ta o
rgan
a JL
S u
svr
hu p
obol
jšan
ja n
jihov
ih s
iste
ma
upra
vlja
nja
učin
kom
, pr
užan
ja u
slug
a, u
prav
ljanj
a ja
vnim
res
ursi
ma,
oko
lišno
g i
ekon
omsk
og u
prav
ljanj
a; p
rove
dba
pilo
t mje
ra i
pruž
anje
mod
ela
podr
ške
budž
etu
odab
rani
m J
LS.
• S
ufin
ansi
ranj
e in
vest
icija
JLS
u c
ilju
pobo
ljšan
ja k
valit
ete
i dos
tupn
osti
uslu
ga J
LS i
infra
stru
ktur
e, s
a fo
kuso
m n
a ok
oliš
ne i
ekon
omsk
e se
ktor
e.
• Ja
čanj
e in
stitu
cijs
kih
i pro
fesi
onal
nih
kapa
cite
ta s
avez
a op
ćina
i gr
adov
a dv
a en
titet
a, u
skl
adu
sa n
jihov
im s
trate
gija
ma.
To
će o
jača
ti nj
ihov
u ul
ogu
mod
erat
ora
u ok
viru
ver
tikal
ne d
imen
zije
razv
oja
dem
okra
tske
i de
cent
raliz
irane
loka
lne
upra
ve i
elim
inira
nja
ogra
niče
nja
u re
gula
torn
om o
kviru
za
pruž
anje
usl
uga
JLS
. •
Jača
nje
inst
ituci
jski
h i p
rofe
sion
alni
h ka
paci
teta
mje
snih
zaj
edni
ca, o
pćin
skih
i gr
adsk
ih v
ijeća
, oda
bran
ih o
rgan
izac
ija c
iviln
og d
rušt
va i
nevl
adin
ih o
rgan
izac
ija u
cilj
u sn
ažen
ja n
jihov
e ul
oge
kao
klju
čnih
pok
reta
ča p
roce
sa d
emok
rats
ke i
dece
ntra
lizira
ne lo
kaln
e up
rave
na
loka
lnom
niv
ou.
• P
rom
ovira
nje
inkl
uziv
nog
učeš
ća i
odgo
vorn
ije u
loge
gra
đank
i i g
rađa
na u
pro
cesi
ma
dono
šenj
a od
luka
u n
jihov
im z
ajed
nica
ma
i vrš
enju
pro
aktiv
ne (
odgo
vorn
e)
ulog
e u
inic
ijativ
ama
loka
lnog
razv
oja
i međ
uopć
insk
e/m
eđue
ntite
tske
sar
adnj
e.
• Ja
čanj
e ka
paci
teta
sud
skog
i tu
žila
čkog
sis
tem
a za
pob
oljš
an u
čina
k i e
fikas
nost
(ukl
juču
jući
sm
anje
nje
broj
a za
osta
lih p
redm
eta
i pro
cesu
iranj
e pr
edm
eta)
. •
Jača
nje
zako
noda
vstv
a i p
oliti
ka k
oje
se o
dnos
e na
pra
vosu
đe i
mal
olje
tnič
ko p
ravo
suđe
, kao
i ko
ordi
naci
je i
sist
ema
stra
tešk
og u
prav
ljanj
a.
• Ja
čanj
e in
stitu
cijs
kih
i pro
fesi
onal
nih
kapa
cite
ta tu
žila
štav
a u
BiH
u s
klad
u sa
Stra
tegi
jom
refo
rme
sekt
ora
prav
de.
• Ja
čanj
e ka
paci
teta
ci
viln
og
druš
tva
i po
boljš
anje
pr
istu
pa
i pr
užan
ja
uslu
ga
(ukl
juču
jući
al
tern
ativ
ne
mje
re
mal
olje
tnič
kog
prav
osuđ
a)
građ
anka
ma
i gr
ađan
ima/
mal
olje
tnic
ima
u ob
last
i pra
vde/
mal
olje
tnič
ke p
ravd
e.
3 Mje
re v
ezan
e za
žrtv
e, s
vjed
oke
i poč
inio
ce, t
j. m
jere
odv
raća
nja
kojim
a se
spr
ečav
a iz
laga
nje
djec
e i m
alol
jetn
ika
prav
osud
nim
pos
tupc
ima.
33
Reg
iona
lni p
rogr
ami S
EC
O-a
se
foku
sira
ju n
a sl
jede
će o
blas
ti:
• S
avje
toda
vne
uslu
ge v
last
ima
u ve
zi s
a pr
ipre
mom
, pro
vedb
om te
nder
a, u
gova
ranj
em i
prov
edbo
m ja
vno-
priv
atni
h pa
rtner
stav
a u
obla
sti i
nfra
stru
ktur
e.
• O
sigu
rava
nje
pris
tupa
fina
nsija
ma
za in
frast
rukt
urne
pro
jekt
e JL
S p
utem
kom
erci
jaln
ih b
anak
a.
(5) R
esur
si, p
artn
erst
va (Š
vica
rski
pro
gram
)
• Fi
nans
ijski
resu
rsi:
Pla
nira
ni b
udže
t za
ovu
obla
st iz
nosi
41
mili
on C
HF.
•
Ljud
ski r
esur
si: O
vom
obl
ašću
će
upra
vlja
ti sl
užbe
nik
Švi
cars
kog
prog
ram
a (5
0%)
i tri
služ
beni
ka N
acio
naln
og p
rogr
ama
(190
%)
uz p
odrš
ku d
irekt
oric
e za
sar
adnj
u i
zam
jeni
ka d
irekt
oric
e za
sar
adnj
u.
•
JLS
i m
jesn
e za
jedn
ice
su g
lavn
i par
tner
i i o
dgov
orni
su
za p
roce
se d
emok
rats
ke i
dece
ntra
lizira
ne lo
kaln
e up
rave
koj
i će
se u
napr
ijedi
ti kr
oz d
oprin
ose
Švi
cars
ke.
Sav
ezi o
pćin
a i g
rado
va i
drug
e od
abra
ne o
rgan
izac
ije c
iviln
og d
rušt
va s
u kl
jučn
i par
tner
i pri
prov
edbi
gla
vnih
inic
ijativ
a, u
klju
čuju
ći v
ertik
alnu
inte
grac
iju p
roce
sa
dem
okra
tske
i de
cent
raliz
irane
loka
lne
upra
ve.
Rel
evan
tna
min
ista
rstv
a na
ent
itets
kom
i ka
nton
alni
m n
ivoi
ma
su k
ljučn
i par
tner
i u r
ealiz
aciji
stra
tešk
e or
ijent
acije
ve
zane
za
dem
okra
tsku
i de
cent
raliz
iranu
loka
lnu
upra
vu i
rele
vant
ni d
ijalo
g kr
eira
nja
polit
ika.
•
Pod
rška
Švi
cars
ke u
ovo
j obl
asti
je s
peci
fično
pril
agođ
ena
potre
bam
a pa
rtner
a na
svi
m r
elev
antn
im n
ivoi
ma
za p
rom
ociju
dem
okra
tske
i de
cent
raliz
irane
loka
lne
upra
ve. I
nteg
riran
i int
erve
ncijs
ki p
ristu
pi o
buhv
ataj
u i p
otra
žnju
i po
nudu
pro
cesa
loka
lne
upra
ve. Š
vica
rska
prim
jenj
uje
pris
tup
koji
obuh
vata
cije
lu z
emlju
kad
a se
radi
o
pruž
anju
pod
rške
u o
blas
ti de
mok
rats
ke i
dece
ntra
lizira
ne lo
kaln
e up
rave
u B
iH,
uz p
oste
pene
akt
ivno
sti k
roz
klas
tere
na
opći
nsko
m n
ivou
i bl
isku
inte
rakc
iju i
koor
dina
ciju
sa
drug
im a
genc
ijam
a za
sar
adnj
u ko
je d
jelu
ju u
ovi
m o
blas
tima.
•
Klju
čni
partn
eri
u di
jalo
gu k
reira
nja
polit
ika
i up
ravl
janj
u pr
ogra
mom
pra
vosu
đa s
u V
isok
o su
dsko
i t
užila
čko
vije
će B
iH,
rele
vant
na m
inis
tars
tva
na d
ržav
nom
, en
titet
skom
i ka
nton
alno
m n
ivou
. Pro
gram
je u
vel
ikoj
mje
ri us
klađ
en s
a re
leva
ntni
m v
ladi
nim
stra
tegi
jam
a i o
mog
ućav
a nj
ihov
u dj
elot
vorn
u pr
oved
bu. U
ovo
j obl
asti
uspo
stav
ljena
su
stra
tešk
a i
dona
tors
ka p
artn
erst
va s
a V
lado
m Š
veds
ke i
Nor
vešk
e, a
akt
ivno
se
prom
ovira
koo
rdin
acija
don
ator
a. T
ehni
čka
pom
oć,
uklju
čuju
ći
stru
čnu
podr
šku
Tuži
lašt
va iz
Ciri
ha, s
e us
klađ
uje
sa c
iljan
om p
odrš
kom
za
sani
ranj
e ili
pob
oljš
anje
infra
stru
ktur
e pr
avos
uđa/
mal
olje
tnič
kog
prav
osuđ
a.
• K
ljučn
i par
tner
je i
Kre
dita
nsta
lt fü
r W
iede
rauf
bau
(KfW
) ka
o i i
pot
enci
jaln
i par
tner
Evr
opsk
a ba
nka
za o
bnov
u i r
azvo
j (E
BR
D)
za in
frast
rukt
urne
pro
jekt
e. N
adal
je,
kom
unal
na p
oduz
eća
(npr
. vod
ovod
na k
omun
alna
pod
uzeć
a) p
artn
ersk
ih o
pćin
e i g
rado
va s
u va
žni p
artn
eri u
ovo
m k
onte
kstu
. •
U s
ekto
ru v
odos
nabd
ijeva
nja
inst
rum
enti
i pris
tupi
SD
C-a
i S
EC
O-a
su
se p
okaz
ali k
ao f
unkc
iona
lni i
međ
usob
no u
skla
đeni
(po
pita
nju
infra
stru
ktur
nih
inve
stic
ija,
mje
ra k
orpo
rativ
nog
razv
oja
na n
ivou
kom
unal
nih
podu
zeća
i pr
istu
pa lo
kaln
om u
prav
ljanj
u), u
slije
d če
ga s
e ov
i prin
cipi
tako
đer
pren
ose
na d
ruge
obl
asti
u ko
jima
JLS
pru
žaju
usl
uge.
O
blas
t int
erve
ncije
B: Z
drav
stvo
(SD
C)
Cilj
obl
asti:
Sta
novn
ištv
o im
a pr
istu
p ef
ikas
nijim
i kv
alite
tnim
usl
ugam
a pr
imar
ne z
drav
stve
ne z
aštit
e, k
oje
su d
ostu
pne
svak
oj o
sobi
i od
gova
raju
nje
nim
pot
reba
ma,
i zd
ravs
tven
a pi
smen
ost s
tano
vniš
tva
je p
oveć
ana.
H
ipot
eza
o ut
jeca
ju:
Pod
vod
stvo
m z
drav
stve
nih
vlas
ti će
se
jača
ti fo
kus
uslu
ga p
rimar
ne z
drav
stve
ne z
aštit
e na
pre
venc
iji b
oles
ti i p
rom
ociji
zdr
avlja
, a
meh
aniz
mi
upra
vlja
nja
i odg
ovor
nost
i sis
tem
a će
biti
pob
oljš
ani.
Med
icin
ske
sest
re i
tehn
ičar
i će
imat
i već
e od
govo
rnos
ti i k
ompe
tenc
ije p
ri pr
užan
ju u
slug
a, s
igur
nost
i kv
alite
t nje
ge
će b
iti p
obol
jšan
i, a
ekon
omič
nost
sis
tem
a će
se
unap
rijed
iti. P
ruža
njem
pod
rške
raz
voju
zdr
avst
veni
h us
luga
u z
ajed
nici
, prv
enst
veno
put
em r
ada
med
icin
skih
ses
tara
i
timov
a za
men
taln
o zd
ravl
je k
oji s
u us
mje
reni
na
soci
jaln
o is
klju
čene
kat
egor
ije i/
ili s
irom
ašne
, bit
će o
sigu
ran
prav
edni
ji i p
riušt
iv p
ristu
p us
luga
ma
prim
arne
zdr
avst
vene
za
štite
. V
lada
će
pobo
ljšat
i okv
irne
uslo
ve z
a sm
anje
nje
opte
reće
nja
neza
razn
im b
oles
tima
pute
m m
ultis
ekto
rske
sar
adnj
e, a
zaj
edni
ce i
civi
lno
druš
tvo
će o
sigu
rava
ti ok
ruže
nja
u ko
jima
se p
rom
ovira
zdr
avlje
. S
ve o
ve i
nter
venc
ije ć
e do
prin
ijeti
pobo
ljšan
ju z
drav
stve
ne p
ism
enos
ti st
anov
ništ
va,
što
će d
oves
ti do
usv
ajan
ja z
drav
ijeg
nači
na ž
ivot
a i p
obol
jšan
og z
drav
stve
nog
stan
ja s
tano
vniš
tva
dugo
ročn
o gl
edan
o.
(1) I
shod
i Švi
cars
kog
port
folij
a (2
) Dop
rinos
Švi
cars
kog
prog
ram
a
(3) R
azvo
jni i
shod
i zem
lje
Isho
d 1:
Ust
anov
e P
ZZ p
ruža
ju u
slug
e bo
lje k
valit
ete
i za
snov
ane
na d
okaz
ima4 k
oje
su r
odno
osj
etlji
ve,
pri-
uštiv
e i d
ostu
pne
svim
a, p
oseb
no s
ocija
lno
iskl
juče
nim
i/i
li si
rom
ašni
m s
egm
entim
a st
anov
ništ
va,
i usm
jere
ne
na p
rom
ociju
zdr
avlja
i pr
even
ciju
nez
araz
nih
bole
sti.
In
dika
tori
• %
us
tano
va
PZZ
ko
je
pruž
aju
rodn
o-os
jetlj
ive
uslu
ge p
rimje
nom
sta
ndar
da n
jege
zas
nova
nih
na
doka
zim
a za
nez
araz
ne b
oles
ti, u
klju
čuju
ći u
slug
e m
edic
insk
ih s
esta
ra i
tehn
ičar
a P
olaz
na
vrije
dnos
t: 0%
us
tano
va
PZZ
ko
je
prim
jenj
uju
stan
dard
e nj
ege
za
uslu
ge
koje
se
pr
užaj
u pu
tem
tim
ova
i 21
%
usta
nova
ko
je
prim
jenj
uju
stan
dard
e nj
ege
za u
slug
e ko
je p
ruža
ju
med
icin
ske
sest
re i
tehn
ičar
i
Cilj
na v
rijed
nost
: 5
0% u
stan
ova
PZZ
koj
e pr
imje
n-
Inte
rven
cije
Š
vica
rske
se
od
vija
ju
na
nivo
u ja
vnog
si
stem
a zd
ravs
tva
i fo
kusi
raju
se
na
po
boljš
anje
up
ravl
janj
a si
stem
om P
ZZ,
razv
oj l
juds
kih
resu
rsa
u zd
ravs
tvu
(flek
sibi
lnija
ra
dna
snag
a sa
ra
zlič
itim
vj
eštin
ama,
foku
sira
na n
a ra
d u
timu)
, kva
litet
usl
uga
i nj
ihov
u do
stup
nost
za
cije
lo s
tano
vniš
tvo.
Ula
žu s
e na
pori
u ja
čanj
e ul
oge
i poz
icije
med
icin
skih
ses
tara
i te
hnič
ara
u si
stem
u, u
klju
čuju
ći n
jihov
o ob
razo
vanj
e,
što
bi
treba
lo
dopr
inije
ti sm
anje
nju
trošk
ova
zdra
vstv
enog
sis
tem
a.
Važ
ne
pred
nost
i ko
je
se
tiču
ispl
ativ
osti
tako
đer
nast
aju
uslij
ed in
vest
icija
u ja
čanj
e pr
omoc
ije z
drav
lja i
prev
enci
ju
neza
razn
ih
bole
sti,
pose
bno
kard
io-
vask
ular
nih
bole
sti i
pro
blem
a sa
men
taln
im z
drav
ljem
, a
koji
su u
pov
ećan
ju.
Pos
eban
nag
lasa
k se
sta
vlja
na
razv
oj ro
dno-
osje
tljiv
ih
uslu
ga
zasn
ovan
ih
na
doka
zim
a i
prila
gođe
nih
Isho
d 1:
PZZ
je je
dnak
o do
stup
na s
vim
gra
đank
ama
i gr
ađan
ima
i os
igur
ava
sman
jenj
e zd
ravs
tven
ih
neje
dnak
osti.
P
ruža
is
plat
ive
uslu
ge
zasn
ovan
e na
do
kazi
ma,
či
me
se
rješa
va
veći
na
zdra
vstv
enih
pr
oble
ma
i po
treba
sta
novn
ištv
a, u
z ak
tivno
uče
šće
poje
dina
ca, p
orod
ica
i zaj
edni
ca.
(Izvo
ri: S
trate
gija
prim
arne
zdr
avst
vene
zaš
tite
RS
, 20
06.,
i S
trate
gija
raz
voja
prim
arne
zdr
avst
vene
zaš
tite
FBiH
, 20
06.
– pa
rafra
zira
no)
Indi
kato
ri
• P
okriv
enos
t zdr
avst
veni
m o
sigu
ranj
em
P
olaz
na
vrije
dnos
t: 86
,4%
u
FBiH
, 72
%
u R
S
(201
4)
Cilj
na v
rijed
nost
: Uni
verz
alna
pok
riven
ost
• %
sr
edst
ava
zdra
vstv
ene
zašt
ite
iz
fond
ova
4 Pra
ksa
zasn
ovan
a na
dok
azim
a ko
risti
najb
olje
dos
tupn
e do
mać
e i m
eđun
arod
ne d
okaz
e ka
ko b
i se
odre
dile
kor
isti,
ned
osta
ci i
trošk
ovi b
ilo k
oje
inte
rven
cije
.
34
Prilog 2Matrica rezultata (nastavak)
juju
sta
ndar
de n
jege
za
uslu
ge k
oje
se p
ruža
ju
pute
m ti
mov
a i o
d m
edic
insk
ih s
esta
ra i
tehn
ičar
a
• S
topa
up
ućiv
anja
u
boln
ice
veza
na
za
kard
io-
vask
ular
ne b
oles
ti i p
orem
ećaj
e m
enta
lnog
zdr
avlja
. P
olaz
na
vrije
dnos
t: Tr
eba
biti
odre
đena
20
17.
godi
ne
Cilj
na
vrije
dnos
t:
Sm
anje
nje
stop
a za
10
%
u sl
učaj
u ka
rdio
-vas
kula
rnih
bo
lest
i i
za
10%
u
sluč
aju
pore
meć
aja
men
taln
og z
drav
lja
• B
roj s
ocija
lno
iskl
juče
nih
i/ili
siro
maš
nih
osob
a5 koj
e im
aju
koris
ti od
usl
uga
PZZ
u z
ajed
nici
i n
jihov
o za
dovo
ljstv
o ov
im u
slug
ama.
Pol
azna
vrij
edno
st: U
slug
e ni
su d
ostu
pne
Cilj
na v
rijed
nost
: N
ajm
anje
20.
000
osob
a; v
elik
o za
dovo
ljstv
o
• B
roj
osob
a ko
je
su
obuh
vaće
ne
sesi
jam
a zd
ravs
tven
og o
braz
ovan
ja v
ezan
im z
a pr
even
ciju
ne
zara
znih
bol
esti
(AR
I 34,
SD
G 3
).
Pol
azna
vrij
edno
st: 0
C
iljna
vrij
edno
st: T
reba
biti
odr
eđen
a 20
17. g
odin
e
potre
bam
a st
anov
ništ
va,
koje
za
cilj
imaj
u sm
anje
nje
zdra
vstv
enih
ne
jedn
akos
ti u
zem
lji.
Dal
je
šire
nje
m
odel
a se
strin
stva
u
zaje
dnic
i i
uslu
ga
men
taln
og
zdra
vlja
u z
ajed
nici
koj
i su
priu
štiv
i i
održ
ivi
će b
iti
omog
ućen
o iz
van
pilo
t po
druč
ja
i do
prin
ijeti
pobo
ljšan
om
pris
tupu
i
koriš
tenj
u us
luga
P
ZZ
od
stra
ne is
klju
čeni
h i/i
li si
rom
ašni
h gr
upa
stan
ovni
štva
.
Riz
ici
• Fi
nans
ijska
ogr
anič
enja
i s
tim
pov
ezan
pro
blem
ne
dovo
ljnog
br
oja
upos
leni
ka
u zd
ravs
tven
om
sekt
oru
mož
e ug
rozi
ti od
rživ
ost r
efor
me.
•
Kap
acite
ti pr
užat
elja
usl
uga
PZZ
su
preo
pter
ećen
i.
• O
buče
ne o
sobe
, npr
. med
icin
ske
sest
re i
tehn
ičar
i, em
igrir
aju
(odl
jev
moz
gova
).
zdra
vstv
enog
osi
gura
nja
koja
se
izdv
ajaj
u za
PZZ
. P
olaz
na v
rijed
nost
: 26%
(201
4.)
Cilj
na v
rijed
nost
: 35%
• %
usl
uga
koje
se
pruž
aju
na n
ivou
PZZ
koj
e se
tič
u pr
omoc
ije z
drav
lja i
prev
enci
je b
oles
ti.
P
olaz
na v
rijed
nost
: <20
% (2
014.
) C
iljna
vrij
edno
st: 4
0%
• P
rivat
ni i
zdac
i (p
laća
nja
"iz d
žepa
") k
ao u
dio
u uk
upni
m ra
shod
ima
u zd
ravs
tvu.
P
olaz
na v
rijed
nost
: 28,
4% (2
013.
) C
iljna
vrij
edno
st: s
man
jenj
e
(Izvo
ri:
Nac
iona
lni
zdra
vstv
eni
raču
ni,
stat
istič
ki
poda
ci
zem
lje)
Isho
d 2:
Sta
novn
ištv
o je
pob
oljš
alo
svoj
u zd
ravs
tven
u pi
smen
ost,
ima
bolje
usl
ove
za z
drav
ije s
tilov
e ži
vota
i po
veća
lo
je
svoj
e za
htje
ve
za
odgo
vorn
ošću
u
zdra
vstv
enom
sis
tem
u.
Indi
kato
ri
• %
op
ćeg
stan
ovni
štva
i
%
mla
dih
su
svje
sni
zdra
vstv
enih
rizi
ka v
ezan
ih z
a nj
ihov
o po
naša
nje.
P
olaz
na
vrije
dnos
t: 25
,9%
st
anov
ništ
va
(8,1
%
mla
dih)
C
iljna
vrij
edno
st:
40%
opć
eg s
tano
vniš
tva
i 25
%
mla
dih
• P
osto
janj
e re
gula
torn
og o
kvira
(za
kon
trolu
duh
ana
i al
koho
la,
regu
liran
je u
nosa
sol
i, še
ćera
i t
rans
m
asti,
fiz
ičku
akt
ivno
st)
za s
man
jenj
e fa
ktor
a riz
ika
po
zdra
vlje
pu
tem
m
ultis
ekto
rsko
g pr
istu
pa
i nj
egov
a pr
oved
ba.
P
olaz
na v
rijed
nost
: Reg
ulat
orni
okv
ir ne
pos
toji
Cilj
na v
rijed
nost
: R
egul
ator
ni o
kvir
je u
spos
tavl
jen
i pr
oved
en
• N
ivo
uklju
čeno
sti
paci
jena
ta
u ra
zvoj
nj
ihov
ih
plan
ova
liječ
enja
u
cilja
nim
us
tano
vam
a P
ZZ
i za
htje
vanj
e kv
alite
tne
zdra
vstv
ene
zašt
ite.
Pol
azna
vrij
edno
st:
Uče
šće
paci
jena
ta u
pla
nira
nju
liječ
enja
je
uv
eden
o sa
mo
u sl
učaj
u us
luga
m
enta
lnog
zd
ravl
ja;
nedo
stat
ak
meh
aniz
ama
za
zaht
ijeva
nje
odgo
vorn
osti
Cilj
na
vrije
dnos
t: P
acije
nti
su a
ktiv
no u
klju
čeni
i
pove
ćava
ju s
voje
zah
tjeve
za
kval
itetn
u za
štitu
Švi
cars
ki
prog
ram
po
drža
va
podi
zanj
e zd
ravs
tven
e pi
smen
osti
stan
ovni
štva
i
potic
anje
os
oba
na
kont
rolir
anje
det
erm
inan
ti ko
je u
tiču
na n
jihov
o zd
ravl
je
i na
zd
ravi
ji st
il ži
vota
. K
ljučn
a vr
ijedn
ost
koja
se
pr
omov
ira j
e da
zdr
avst
veni
sis
tem
tre
ba p
repo
znat
i pa
cije
nte
kao
resu
rs i
kao
partn
ere.
Tim
e će
se
post
ići
bolja
i
ispl
ativ
ija
zdra
vstv
ena
zašt
ita
i po
boljš
ano
zdra
vlje
sta
novn
ištv
a.
Pod
rška
se
pruž
a ra
zvoj
u no
ve r
adne
kul
ture
koj
a po
drža
va
sara
dnju
iz
međ
u zd
ravs
tven
og
i dr
ugih
se
ktor
a za
osi
gura
vanj
e po
zitiv
nih
učin
aka
polit
ika
u ra
znim
sek
torim
a na
zdr
avlje
sta
novn
ištv
a. P
obol
jšan
i ok
virn
i us
lovi
, us
luge
i
odgo
vorn
ost
će
tako
đer
dopr
inije
ti ja
čanj
u po
vjer
enja
izm
eđu
građ
ana
i vla
sti.
Sin
ergi
je
sa
obla
sti
ekon
omije
i
zapo
šlja
vanj
a pr
i ra
zvoj
u m
odel
a so
cija
lnog
pod
uzet
ništ
va z
a os
obe
sa
inva
lidite
tom
će
dopr
inije
ti po
boljš
anju
kva
litet
a ži
vota
ov
e gr
upe
stan
ovni
štva
. R
izic
i •
Mog
ući
nedo
stat
ak
resu
rsa
za
prov
edbu
m
ultis
ekto
rski
h po
litik
a.
• P
rom
jena
po
naša
nja
stan
ovni
štva
za
htije
va
dugo
ročn
u pe
rspe
ktiv
u.
• P
reve
ncija
nez
araz
nih
bole
sti m
eđu
stan
ovni
štvo
m
sred
nje
dobi
je p
oseb
an iz
azov
, ob
ziro
m d
a je
ova
gr
upa
već
u ve
likoj
mje
ri po
gođe
na o
vim
bol
estim
a.
Isho
d 2:
Zdr
avst
veni
sis
tem
om
oguć
ava
paci
jent
ima
da
dono
se
odlu
ke
o sv
om
zdra
vlju
za
snov
ane
na
odgo
vara
jući
m i
nfor
mac
ijam
a i
brin
u se
za
sebe
, a
tako
đer
prom
ovira
zd
ravs
tven
u pi
smen
ost.
Mul
ti-se
ktor
ske
aktiv
nost
i i p
oliti
ke s
e pr
ovod
e ut
ican
jem
na
soci
jaln
e de
term
inan
te
zdra
vlja
i
prom
ovira
njem
zd
ravi
h iz
bora
put
em fo
rmul
iranj
a i i
zrad
em p
roiz
voda
, re
gulir
anja
mar
ketin
ga,
akci
za i
por
eza
i ob
razo
vanj
a po
troša
ča,
prom
ovira
nja
aktiv
nog
živo
ta
i zd
rave
pr
ehra
ne i
sigu
rnog
fiz
ičko
g i d
rušt
veno
g ok
ruže
nja,
u
cilju
za
štite
i
prom
ovira
nja
zdra
vlja
i
dobr
osta
nja
i sp
reča
vanj
a bo
lest
i i in
valid
iteta
.
(Izvo
ri: S
trate
gija
prim
arne
zdr
avst
vene
zaš
tite
RS
, 20
06.,
i S
trate
gija
raz
voja
prim
arne
zdr
avst
vene
zaš
tite
FBiH
, 20
06.
– pa
rafra
zira
no)
Indi
kato
ri
• Za
bran
a pu
šenj
a na
jav
nim
mje
stim
a i
akci
ze n
a du
han
i alk
ohol
.
Pol
azna
vr
ijedn
ost:
Puš
enje
ni
je
zabr
anje
no;
akci
ze s
u ni
ske
Cilj
na v
rijed
nost
: P
ušen
je je
zab
ranj
eno,
a a
kciz
e su
pov
ećan
e •
Fakt
ori r
izik
a ve
zani
za
pona
šanj
e st
anov
ništ
va:
- Iz
lože
nost
duh
ansk
om d
imu
(pol
azna
vrij
edno
st:
35%
) -
Sto
pa p
ušen
ja (
pola
zna
vrije
dnos
t: M
28,
4%,
Ž 25
,4%
) -
Sto
pa f
izič
ke n
eakt
ivno
sti (
pola
zna
vrije
dnos
t: M
32
%, Ž
39%
) -
Pre
kom
jern
a te
žina
(p
olaz
na
vrije
dnos
t: M
46
,5%
, Ž 2
5,5%
) C
iljna
vrij
edno
st: S
vi fa
ktor
i riz
ika
su s
man
jeni
(Izvo
ri: A
nket
e S
vjet
ske
bank
e, s
tatis
tički
pod
aci
Svj
etsk
e zd
ravs
tven
e or
gani
zaci
je)
5 Etn
ičke
man
jine,
siro
maš
ni, n
ezap
osle
ni, s
tarij
a lic
a, o
sobe
sa
inva
lidite
tom
.
35
(4) P
ravc
i dje
lova
nja
(Švi
cars
ki p
rogr
am)
• P
obol
jšan
je o
kvirn
ih u
slov
a za
sm
anje
nje
glav
nih
fakt
ora
rizik
a i p
reve
nciju
nez
araz
nih
bole
sti p
utem
pris
tupa
sar
adnj
e sv
ih v
ladi
nih
sekt
ora.
• P
ruža
nje
stru
čne
podr
ške
i om
oguć
avan
je re
form
skih
akt
ivno
sti k
oje
pred
vode
zdr
avst
vene
vla
sti i
zdr
avst
vene
ust
anov
e.
•
Jača
nje
zdra
vstv
enog
sis
tem
a i
upra
vlja
nja
PZZ
pot
ican
jem
na
njen
u od
govo
rnos
t, up
ravl
janj
e za
snov
ano
na d
okaz
ima
i isp
lativ
e in
terv
enci
je.
• Ja
čanj
e lju
dski
h re
surs
a u
zdra
vstv
u in
vest
iranj
em u
pob
oljš
anje
njih
ovog
obr
azov
anja
i k
ontin
uira
nu o
buku
za
pobo
ljšan
u kv
alite
tu,
obim
i r
odnu
osj
etlji
vost
pri
pruž
anju
usl
uga.
•
Osn
aživ
anje
kor
isni
čkih
gru
pa i
orga
niza
cija
civ
ilnog
dru
štva
, tj.
udru
ženj
a zd
ravs
tven
ih p
rofe
sion
alac
a i k
oris
nika
usl
uga/
paci
jena
ta k
ao p
artn
era
zdra
vstv
enih
vla
sti.
• Š
irenj
e m
odel
a P
ZZ u
zaj
edni
ci k
ako
bi s
e do
segl
e is
klju
čene
i/ili
siro
maš
ne g
rupe
sta
novn
ištv
a i p
oseb
no u
smje
rilo
na m
lade
oso
be.
•
Uvo
đenj
e na
jpov
oljn
ijih,
naj
pode
sniji
h i
najis
plat
iviji
h in
stru
men
ata
Svj
etsk
e zd
ravs
tven
e or
gani
zaci
je (
tzv.
bes
t-buy
ins
trum
enti)
pri
kont
roli
i pr
even
ciji
neza
razn
ih
bole
sti.
•
Raz
voj m
ehan
izam
a za
mul
tisek
tors
ku s
arad
nju
u ci
lju u
ticaj
a na
soc
ijaln
e de
term
inan
te z
drav
lja.
(5) R
esur
si, p
artn
erst
va (Š
vica
rski
pro
gram
)
• Fi
nans
ijski
resu
rsi:
Pla
nira
ni b
udže
t za
ovu
obla
st je
14
mili
ona
CH
F.
•
Ljud
ski r
esur
si: O
vom
obl
ašću
će
upra
vlja
ti ko
ordi
nato
r pro
gram
a uz
pod
ršku
dire
ktor
ice
za s
arad
nju
i zam
jeni
ka d
irekt
oric
e za
sar
adnj
u.
•
Klju
čni p
artn
eri z
a po
litič
ki d
ijalo
g i u
prav
ljanj
e pr
ogra
mom
su
dva
entit
etsk
a m
inis
tars
tva
zdra
vstv
a i M
inis
tars
tvo
civi
lnih
pos
lova
BiH
. P
rogr
am je
u v
elik
oj m
jeri
uskl
ađen
sa
rele
vant
nim
stra
tegi
jam
a vl
ade
i ola
kšav
a nj
ihov
u ef
ektiv
nu p
rove
dbu.
Utje
caj Š
vica
rske
kao
par
tner
a vl
asti
u re
form
i zdr
avst
veno
g se
ktor
a je
dod
atno
po
jača
n sa
radn
jom
sa
Svj
etsk
om z
drav
stve
nom
org
aniz
acijo
m i
Svj
etsk
om b
anko
m u
okv
iru z
ajed
ničk
og p
oliti
čkog
dija
loga
sa
zdra
vstv
enim
vla
stim
a. P
artn
erst
va s
a ka
nton
ima
Ber
n, J
ura,
Frib
urg
i Žen
eva
i njih
ova
stru
čna
podr
ška
u ob
last
i men
taln
og z
drav
lja ć
e se
nas
tavi
ti.
•
Kad
a se
rad
i o
mod
alite
tima
pom
oći
i ob
ziro
m n
a či
njen
icu
da s
u pr
ilike
za
proj
ekte
koj
ima
se d
aje
finan
sijs
ki d
oprin
os o
gran
ičen
e u
ovom
sek
toru
, ob
last
se
prve
nstv
eno
sast
oji
od u
govo
rnih
(m
anda
tnih
) pr
ojek
ata.
Stru
čna
pom
oć s
e na
ura
vnot
ežen
nač
in k
ombi
nira
sa
cilja
nom
pod
rško
m p
ri sa
naci
ji ili
una
pređ
enju
zd
ravs
tven
e in
frast
rukt
ure.
Lok
alno
suf
inan
sira
nje
inte
rven
cija
će
se s
timul
irati
kad
god
je to
mog
uće.
Obl
ast i
nter
venc
ije C
: Eko
nom
ija i
zapo
šlja
vanj
e (S
ECO
, SD
C)
Cilj
obl
asti:
Fun
kcio
naln
o trž
ište
rad
a i b
olji
uslo
vi p
oslo
vanj
a za
raz
voj p
rivat
nog
sekt
ora
pobo
ljšav
aju
inve
stic
ijsko
okr
užen
je i
pove
ćava
ju z
apoš
ljava
nje
i pos
lovn
e pr
ilike
za
sve.
H
ipot
eza
o ut
jeca
ju: J
avni
i pr
ivat
ni in
vest
itori
će s
tvor
iti v
iše
mog
ućno
sti z
a za
posl
enje
, pos
ebno
za
mla
de n
ezap
osle
ne o
sobe
, zah
valju
jući
bol
jem
regu
lato
rnom
okv
iru
koji
se t
iče
finan
cijs
kog
i mik
rofin
ansc
ijsko
g se
ktor
a, k
ao i
podu
zeća
i in
vest
itora
. D
jelo
vanj
e kr
oz m
eđun
arod
ne f
inan
sijs
ke in
stitu
cije
će
dove
sti d
o tra
nspa
rent
nijih
i ef
ikas
nijih
pro
gram
a up
ravl
janj
a ja
vnim
fina
nsija
ma.
Mla
de o
sobe
će
pobo
ljšat
i svo
je v
ješt
ine
rele
vant
ne z
a trž
ište
rad
a, p
utem
form
alno
g ili
nef
orm
alno
g ob
razo
vanj
a i
obuk
a, i
i p
ruži
t će
im
se
podr
ška
kroz
pob
oljš
an s
iste
m p
osre
dova
nja
u ok
viru
jav
nih
služ
bi z
a za
pošl
java
nje.
Pol
itičk
i di
jalo
g će
dop
rinije
ti od
rživ
im s
iste
msk
im
prom
jena
ma,
pos
ebno
u v
ezi s
a re
form
om ja
vnih
slu
žbi z
a za
pošl
java
nje,
refo
rmom
sre
dnje
g st
ručn
og o
braz
ovan
ja i
prop
isim
a ve
zani
m z
a ob
razo
vanj
e od
rasl
ih.
(1) I
shod
i Švi
cars
kog
port
folij
a (2
) Dop
rinos
Švi
cars
kog
prog
ram
a
(3) R
azvo
jni i
shod
i zem
lje
Isho
d 1:
Žen
e i m
uška
rci s
u za
posl
eni i
imaj
u pr
istu
p po
duze
tnič
kim
pril
ikam
a ko
je o
mog
ućav
aju
pruž
atel
ji po
slov
nih
uslu
ga,
kao
i ef
ektiv
nom
po
sred
ovan
ju
javn
ih s
lužb
i za
zapo
šlja
vanj
e.
In
dika
tori
• B
roj
star
t-up
kom
pani
ja /
ras
t i
(soc
ijaln
ih)
podu
-ze
ća k
oja
se p
održ
avaj
u i/i
li os
niva
ju.
P
olaz
na v
rijed
nost
SD
C: 3
C
iljna
vrij
edno
st S
DC
: 57
podu
zeća
(30
podu
zeća
+
27 s
ocija
lnih
pod
uzeć
a ve
zani
h za
mla
de +
20
podu
zeća
usm
jere
nih
na i
sklju
čene
i/il
i si
rom
ašne
gr
upe6 ; s
veuk
upno
35%
pod
uzeć
a ko
ja v
ode
žene
)
Švi
cars
ki
Pro
gram
sa
radn
je
utje
lovl
juje
id
eju
trodi
men
zion
alno
g pr
isup
a pr
omov
iranj
u za
pošl
java
nja
(mla
dih)
i
bolje
g fu
nkci
onira
nja
tržiš
ta
rada
: (I)
po
boljš
anje
upo
šljiv
osti
mla
dih
neza
posl
enih
lju
di (
II)
pobo
ljšan
je
sist
ema
posr
edov
anja
; (II
I) po
dršk
a st
vara
nju
radn
ih m
jest
a i n
ovih
mod
ela
zapo
šlja
vanj
a,
npr.
(soc
ijaln
o) p
oduz
etni
štvo
, sam
ozap
ošlja
vanj
e.
Pro
vedb
a 'P
aket
a re
form
e ja
vnih
sl
užbi
za
za
pošl
java
nje'
7 ra
zvije
nog
u ok
viru
po
rtfol
ija
Zapo
šlja
vanj
a m
ladi
h u
velik
oj
mje
ri do
prin
osi
ispu
njen
ju ra
zvoj
nog
isho
da z
emlje
bro
j 1.
S
tart-
up k
ompa
nije
se
razv
ijaju
i da
lje ra
stu
upot
rebo
m
Isho
d 1:
Pob
oljš
ana
efik
asno
st t
ržiš
ta r
ada
u B
iH,
ojač
ane
inst
ituci
je
rada
i
zapo
šlja
vanj
a i
razv
ijene
po
litik
e trž
išta
rada
.
(Izvo
ri: D
okum
enti
za s
ekto
rsko
pla
nira
nje
– S
PD
; Dok
umen
t za
pro
gram
iranj
e IP
A II
) In
dika
tori
• S
topa
nez
apos
leno
sti
Pol
azna
vrij
edno
st: 2
7,2%
C
iljna
vrij
edno
st: 2
2% (d
o 20
20.)
•
% c
ertif
icira
nih
upos
leni
ka k
oji r
ade
na p
redm
etim
a u
ured
ima
javn
ih s
lužb
i za
zapo
šlja
vanj
e u
skla
du
6 Ove
gru
pe u
klju
čuju
mla
de i
star
ije o
sobe
, dje
cu, ž
ene,
oso
be s
a in
valid
iteto
m, R
ome,
itd.
7 'Ref
orm
ski
pake
t ja
vnih
slu
žbi
za z
apoš
ljava
nje'
: (I)
def
inira
nje
inst
ituci
jski
h ci
ljeva
i in
dika
tora
mje
renj
a; (
II) n
ova
inte
rna
podj
ela
zada
taka
; (II
I) ra
zvrs
tava
nje
neza
posl
enih
oso
ba;
(IV)
foku
sira
nje
uslu
ga
posr
edov
anja
na
'naj
aktiv
nije
' tra
žite
lje z
apos
lenj
a (V
) res
trukt
urira
nje
proc
esa
i pro
cedu
ra z
a pr
užan
je p
odrš
ke e
fikas
nim
usl
ugam
a po
sred
ovan
ja p
ri za
posl
enju
; (VI
) uvo
đenj
e sa
vjet
odav
nih
uslu
ga; (
VII)
uvo
đenj
e si
stem
a up
ravl
janj
a uč
inko
m (P
MS
); (V
III)
preu
ređe
nje
ured
a ka
ko b
i se
osig
ural
o da
i ur
edi p
održ
avaj
u ef
ikas
no p
ruža
nje
uslu
ga u
skl
adu
sa p
rijed
logo
m Y
EP
pro
jekt
a.
36
Prilog 2Matrica rezultata (nastavak)
Pol
azna
vrij
edno
st S
EC
O: n
/a
Cilj
na v
rijed
nost
SE
CO
: 84
(35%
žen
a)
• B
roj
novi
h ra
dnih
m
jest
a ko
ja
su
stvo
rena
u
podr
žani
m i/
ili o
snov
anim
pod
uzeć
ima.
P
olaz
na v
rijed
nost
SE
CO
: n/a
C
iljna
vrij
edno
st S
EC
O:
400
novi
h ra
dnih
mje
sta
koja
su
stvo
rena
• B
roj
osob
a up
osle
nih
pute
m s
ocija
lnih
pod
uzeć
a i
posr
edov
anja
javn
ih s
lužb
i za
zapo
šlja
vanj
e.
Pol
azna
vrij
edno
st S
DC
: 14
0 os
oba
zapo
slen
ih u
so
cija
lnim
pod
uzeć
ima;
2.6
65 p
utem
pos
redo
vanj
a ja
vnih
slu
žbi z
a za
pošl
java
nje
C
iljna
vrij
edno
st S
DC
(ra
ščla
njen
o po
rod
u, m
ladi
i is
klju
čene
gru
pe):
doda
tnih
570
oso
ba z
apos
leni
h u
soci
jaln
im p
oduz
ećim
a; d
odat
nih
3.90
0 pu
tem
pos
-re
dova
nja
javn
ih s
lužb
i za
zapo
šlja
vanj
e (4
0% ž
e-na
, naj
man
je 6
0% m
ladi
h i 1
0% is
klju
čeni
h os
oba)
•
Kol
ičin
a m
obiliz
irani
h pr
ivat
nih
inve
stic
ija (
uklju
čuju
ći
dija
spor
u) u
sta
rt-up
kom
pani
jam
a / r
ast p
oduz
eća.
P
olaz
na v
rijed
nost
SD
C: n
/a
Cilj
na v
rijed
nost
SD
C:
najm
anje
7.0
00.0
00 B
AM
pr
ivat
nih
inve
stic
ija (
inve
stic
ije p
oslo
vnih
anđ
ela
i di
jasp
ore)
P
olaz
na v
rijed
nost
SE
CO
: n/a
C
iljna
vrij
edno
st S
EC
O:
najm
anje
1.2
00.0
00 C
HF
priv
atni
h in
vest
icija
pobo
ljšan
ih i
odr
živi
h us
luga
koj
e pr
užaj
u po
drža
ne
orga
niza
cije
(a
kcel
erat
ori,
inku
bato
ri,
men
tori,
in
vest
itori)
i pr
ogra
msk
ih a
ktiv
nost
i. P
rom
ocija
sta
rt-up
ko
mpa
nija
koj
e su
osn
oval
e že
ne u
ran
im f
azam
a i
podu
zetn
ička
obu
ka ć
e po
veća
ti uč
ešće
žen
a.
Priv
atni
sek
tor
u B
iH i
dija
spor
a os
tvar
uju
efek
tivnu
in
tera
kciju
kro
z pr
enos
zna
nja
i vje
štin
a, u
mre
žava
nje
i in
vest
icije
, te
na
taj
dopr
inos
e st
vara
nju
novi
h ra
dnih
m
jest
a i e
kono
msk
om ra
stu.
Riz
ici
• P
rivat
ni in
vest
itori
i dija
spor
a ne
voljk
o se
ang
ažira
ju
u po
litič
ki n
esta
biln
om o
kruž
enju
. •
Pro
mje
njiv
o po
slov
no
okru
ženj
e sa
ne
jasn
im
prop
isim
a za
regi
strir
anje
pod
uzeć
a.
sa n
ovom
met
odol
ogijo
m p
rofil
iranj
a/sa
vjet
ovan
ja
P
olaz
na v
rijed
nost
: 0
Cilj
na v
rijed
nost
: 90%
(do
2020
.) •
Met
odol
ogija
pro
filira
nja
za n
ezap
osle
ne o
sobe
je
razv
ijena
.
Pol
azna
vrij
edno
st: n
/a
Cilj
na v
rijed
nost
: Met
odol
ogiju
je o
dobr
ila i
usvo
jila
upra
va ja
vne
služ
be z
a za
pošl
java
nje
• P
obol
jšan
i in
dika
tori
glob
alno
g pr
aćen
ja
podu
zetn
ištv
a (G
EM
) (tj.
uku
pna
rana
pod
uzet
ničk
a ak
tivno
st (
RP
A),
uoče
ne p
rilik
e (P
O),
podu
zetn
ička
na
mje
ra (E
I) P
olaz
na v
rijed
nost
201
4.:
RP
A 7
,4%
, P
O 2
0%,
EI
20%
] C
iljna
vrij
edno
st: T
reba
biti
pot
vrđe
na
Isho
d 2:
Pos
loda
vci (
uklju
čuju
ći d
ijasp
oru)
i pr
užat
elji
uslu
ga o
buke
dop
rinos
e po
veća
nom
raz
voju
vje
štin
a re
leva
ntni
h za
trž
ište
i p
obol
jšan
ju s
iste
ma
sred
njeg
st
ručn
og
obra
zova
nja,
te
na
ta
j na
čin
pove
ćava
ju
zapo
šljiv
ost m
ladi
h lju
di.
In
dika
tori
• B
roj s
redn
jih s
tručn
ih š
kola
sa
izm
jenj
enim
pro
gra-
mim
a ob
uke,
koj
i se
prim
jenj
uju
i koj
i nud
e sv
ojim
uč
enic
ima
kom
pete
ncije
u
skla
du
sa
zaht
jevi
ma
posl
odav
aca.
P
olaz
na v
rijed
nost
: Mal
i bro
j od
206
škol
a (tr
eba
biti
odre
đeno
)
Cilj
na v
rijed
nost
: 40
škol
a (o
d 20
6) (2
0%)
• B
roj o
soba
, raš
član
jen
po ro
du i
star
osno
j dob
i, ko
je
imaj
u pr
istu
p po
boljš
anim
st
ruko
vnim
vj
eštin
ama
koje
dop
rinos
e po
boljš
anoj
zap
ošlji
vost
i (A
RI
12,
SD
G 4
+8).
P
olaz
na v
rijed
nost
: n/a
C
iljna
vrij
edno
st:
1.60
0 uč
enik
a (5
0% ž
ena,
80%
m
ladi
h)
• B
roj m
ladi
h os
oba
koje
su
zapo
slen
e na
pla
ćeni
m
pozi
cija
ma
šest
mje
seci
nak
on o
buke
ili
zavr
šetk
a šk
ole.
P
olaz
na v
rijed
nost
: 750
mla
dih
osob
a C
iljna
vrij
edno
st: 7
.500
mla
dih
osob
a (5
0% ž
ena)
• B
roj
novi
h po
slov
a ko
ji su
na
stal
i ka
o re
zulta
t do
prin
osa
dija
spor
e i B
2B ra
zmje
ne.
P
olaz
na v
rijed
nost
: n/a
C
iljna
vrij
edno
st: n
ajm
anje
320
nov
ih ra
dnih
mje
sta
(30%
žen
a)
Švi
cars
ki p
rogr
am d
oprin
osi b
oljo
j zap
ošlji
vost
i oso
ba
koje
tra
že z
apos
lenj
e, u
čeni
cim
a sr
ednj
eg s
tručn
og
obra
zova
nja
i zap
osle
nim
oso
bam
a ko
je im
aju
potre
bu
da p
obol
jšaj
u sv
oje
vješ
tine.
To
se p
ostiž
e pu
tem
in
icira
nih
sist
emsk
ih
prom
jena
u
form
alno
m
sred
nješ
kols
kom
st
ručn
om
obra
zova
nju
u sv
rhu
osig
urav
anja
vi
še
prak
tične
ob
uke
za
učen
ike,
do
datn
og
obra
zova
nja
nast
avni
ka
po
pita
nju
novi
h te
hnol
ogija
i po
boljš
ane
kom
unik
acije
akt
era
u se
ktor
u,
pose
bno
škol
a i k
ompa
nija
. A
ktiv
no u
češć
e pr
ivat
nog
sekt
ora,
ukl
juču
jući
zna
nje
dija
spor
e, je
vrlo
važ
no z
a po
boljš
anje
fo
rmal
nog
sred
nješ
kols
kog
stru
kovn
og
obra
zova
nja,
ali
tako
đer
i za
uvo
đenj
e ne
form
alno
g si
stem
a ob
uke
vođe
nog
i pril
agođ
enog
pot
ražn
ji.
Raz
voj
adek
vatn
og z
akon
skog
okv
ira z
a ob
razo
vanj
e od
rasl
ih
i re
form
a sr
ednj
eško
lsko
g st
ruko
vnog
ob
razo
vanj
a je
od
klju
čne
važn
osti;
to
čini
dio
nap
ora
veza
nih
za p
oliti
čki
dija
log
i ta
kođe
r je
vez
ano
za
podr
šku
drža
vi
pri
izra
di
stra
tešk
og
i in
stitu
cijs
kog
okvi
ra z
a sa
radn
ju s
a bh
. dija
spor
om.
R
izic
i •
Nem
oguć
nost
os
igur
avan
ja
kriti
čne
mas
e po
slod
avac
a sp
rem
nih
da s
e ak
tivno
ang
ažira
ju p
ri sa
radn
ji sa
ško
lam
a.
• N
epov
oljn
i ok
virn
i us
lovi
za
fu
nkci
onira
nje
nefo
rmal
nih
cent
ara
obuk
e.
Isho
d 2:
Ref
orm
a ob
razo
vanj
a u
služ
bi z
apoš
ljava
nja.
(Iz
vori:
Dok
umen
ti za
sek
tors
ko p
lani
ranj
e –
SP
D; D
okum
ent
za p
rogr
amira
nje
IPA
II)
Mob
ilizi
ranj
e lju
dski
h re
surs
a,
znan
ja
i vj
eštin
a di
jasp
ore
za ra
zvoj
zem
lje.
(Stra
tegi
ja B
osne
i H
erce
govi
ne z
a sa
radn
ju s
a di
jasp
orom
za
per
iod
2017
.-202
1.)
Indi
kato
r
• S
topa
nez
apos
leno
sti m
ladi
h P
olaz
na v
rijed
nost
: 62
% (2
015.
) C
iljna
vrij
edno
st: 4
0% (d
o 20
20.)
37
• (4
) Pra
vci d
jelo
vanj
a (Š
vica
rski
pro
gram
)
• Fi
nans
ijski
sis
tem
: po
dršk
a op
ćina
ma
pri
uvođ
enju
usl
uga
za s
avje
tova
nje
o za
duže
nju
i fin
ansi
jsko
j pi
smen
osti
stan
ovni
štva
. P
rom
ocija
odr
živi
h st
anda
rda
za
mik
rofin
ansi
jske
inst
ituci
je.
• R
azvo
j priv
atno
g se
ktor
a: p
odrš
ka ra
zvoj
u po
duze
tniš
tva
jača
njem
usl
uga
ekos
iste
ma
i raz
voju
nov
ih in
vest
icijs
kih
prili
ka.
•
Dop
rinos
efe
ktiv
nom
sis
tem
u po
sred
ovan
ja p
ri ja
vnim
slu
žbam
a za
zap
ošlja
vanj
e.
•
Pob
oljš
anje
zap
ošlji
vost
i uče
nika
sre
dnjih
stru
čnih
ško
la i
mla
dih
neza
posl
enih
oso
ba p
utem
pob
oljš
anja
pra
ktič
ne n
asta
ve u
ško
lam
a i o
buka
orij
entir
anih
na
tržiš
te
rada
koj
e nu
de ra
zlič
iti c
entri
za
obuk
u.
•
Stv
aran
je n
ovih
pril
ika
za z
apoš
ljava
nje
za m
lade
ljud
e na
trži
štu
rada
.
• O
sigu
rava
nje
povo
ljnog
okr
užen
ja z
a di
jasp
oru
koja
je s
prem
na d
ati d
oprin
os e
kono
msk
om r
azvo
ju: r
azvo
j pol
itika
mig
raci
je i
razv
oja
i ins
tituc
ijsko
g ok
vira
, pru
žanj
e st
rukt
ura
i pris
tupa
pod
rške
, te
prom
ocija
inte
rakc
ije s
a di
jasp
orom
u v
ezi s
a in
vest
icija
ma
i pre
noso
m z
nanj
a.
Reg
iona
lni S
EC
O p
rogr
ami s
e fo
kusi
raju
na
slije
deće
obl
asti:
•
Pod
rška
bh.
fina
nsijs
kom
sek
toru
(ban
ke i
mik
rofin
ansi
jske
inst
ituci
je) u
vez
i sa
razv
ojni
m k
apac
itetim
a ka
ko b
i se
prov
ele
najb
olje
pra
kse
u ob
last
i upr
avlja
nja
rizik
om
i nen
apla
tivim
zaj
mov
ima,
kao
i tra
nspa
rent
nijim
i is
plat
iviji
m p
reno
som
doz
naka
. •
Pob
oljš
anje
mak
roek
onom
skog
okv
ira, p
oseb
no n
apla
te ja
vnih
prih
oda
i raz
voja
inte
rnih
pra
vila
i pr
oced
ura
jača
njem
kap
acite
ta p
ores
kih
upra
va, C
entra
lne
bank
e,
min
ista
rsta
va fi
nans
ija i
zavo
da z
a st
atis
tiku.
•
Pod
rška
razv
oju
priv
atno
g se
ktor
a pu
tem
pom
oći p
ri pr
onal
asku
kup
aca
na e
vrop
skim
trži
štim
a za
pro
izvo
de i
uslu
ge u
cilj
nim
sek
torim
a i p
utem
efe
ktiv
nijih
pro
cedu
ra
za p
odm
irenj
e du
gova
i ne
solv
entn
osti.
•
Pro
mov
iranj
e ot
porn
osti
na k
limat
ske
prom
jene
put
em o
sigu
ranj
a od
rizi
ka k
atas
trofe
iz p
rivat
nog
sekt
ora.
(5) R
esur
si, p
artn
erst
va (Š
vica
rski
pro
gram
)
• Fi
nans
ijski
resu
rsi:
Pla
nira
ni b
udže
t za
obu
obla
st iz
nosi
17,
2 m
ilion
a C
HF.
•
Ljud
ski r
esur
si: O
vom
obl
ašću
će
upra
vlja
ti tri
slu
žben
ika
Nac
iona
lnog
pro
gram
a uz
pod
ršku
dire
ktor
ice
za s
arad
nju
i zam
jeni
ka d
irekt
oric
e za
sar
adnj
u.
• G
lavn
i pr
oved
beni
par
tner
i u
obla
sti
ekon
omsk
og r
azvo
ja s
u: G
rupa
cija
Svj
etsk
e ba
nke,
ukl
juču
jući
Međ
unar
odnu
fin
ansi
jsku
kor
pora
ciju
(IF
C),
Sw
issc
onta
ct,
Evr
opsk
a ba
nka
za o
bnov
u i r
azvo
j, M
eđun
arod
ni m
onet
arni
fond
(MM
F), I
nstit
ut z
a m
eđun
arod
ne i
razv
ojne
stu
dije
u Ž
enev
i.
•
Gla
vni
naci
onal
ni p
artn
eri
su:
min
ista
rstv
a fin
ansi
ja (
na d
ržav
nom
i e
ntite
tsko
m n
ivou
), M
inis
tars
tvo
za l
juds
ka p
rava
i i
zbje
glic
e B
iH (
Sek
tor
za i
selje
ništ
vo),
min
ista
rstv
a ob
razo
vanj
a (n
a en
titet
skom
i ka
nton
alno
m n
ivou
), ja
vne
služ
be z
a za
pošl
java
nje
(kan
tona
lni i
ent
itets
ki n
ivo)
, stru
kovn
e šk
ole,
loka
lne
opći
ne, p
oslo
vni
inku
bato
ri, fi
nans
ijske
inst
ituci
je i
orga
niza
cije
koj
e pr
užaj
u po
slov
nu p
odrš
ku.
• S
iner
gije
izm
eđu
obla
sti i
koo
rdin
acija
sa
drug
im d
onat
orim
a će
biti
osi
gura
ni.
38
Prilog 2Matrica rezultata (nastavak)
Rez
ulta
ti uč
inka
upr
avlja
nja:
(va
žeće
za
sve
obla
sti)
Isho
di
Indi
kato
ri Š
vica
rski
pro
gram
sar
adnj
e te
ži in
kluz
ivno
sti,
grad
i mos
tove
u s
vrhu
pre
vazi
laže
nja
gran
ica
i osi
gura
va p
ovez
ivan
je u
BiH
i iz
van
nje.
• R
efor
msk
i pro
cesi
su
stru
ktur
irani
na
inkl
uziv
an n
ačin
u s
vim
slu
čaje
vim
a ka
da
Švi
cars
ka u
čest
vuje
u iz
radi
pol
itika
.
• O
mog
ućen
a je
pla
tform
a za
info
rmira
nje
i raz
mje
nu (
i-pla
tform
) i m
reža
za
bh.
dija
spor
u u
Švi
cars
koj.
P
artn
eri
(kak
o na
cion
alni
tak
o i
međ
unar
odni
) us
vaja
ju v
rijed
nost
i i
pris
tupe
koj
e pr
omov
ira Š
vica
rska
, a m
oguć
nost
i za
koru
ptiv
ne p
raks
e se
sm
anju
ju.
•
Rad
i se
na
sist
emat
skom
rje
šava
nju
aspe
kata
koj
i se
tič
u pr
ava
man
jina,
so
cija
lne
inkl
uzije
i lju
dski
h pr
ava.
•
Zako
noda
vna
tijel
a na
drž
avno
m,
entit
etsk
om,
kant
onal
nom
i op
ćins
kom
niv
ou
su s
ve b
olje
info
rmira
na i
u sv
e ve
ćoj m
jeri
uklju
čena
u p
rogr
ame
i pro
jekt
e.
• N
acio
naln
i i
međ
unar
odni
par
tner
i se
na
sist
emat
ični
ji na
čin
bave
asp
ektim
a do
brog
upr
avlja
nja,
rodn
e je
dnak
osti,
inkl
uzije
, vla
davi
ne p
rava
i ko
rupc
ije.
Švi
cars
ka p
rom
ovira
koo
rdin
aciju
don
ator
a, u
poj
edin
ačni
m o
blas
tima
i na
niv
ou
zem
lje, u
cilj
u ja
čanj
a re
zulta
ta s
arad
nje.
•
Već
a is
plat
ivos
t zah
valju
jući
sin
ergi
jam
a na
niv
ou p
roje
kata
i po
rtfol
ija.
•
Zaje
dnič
ki d
ogov
oren
a do
nato
rska
sta
jališ
ta p
rihva
taju
lok
alne
vla
sti
na s
vim
ni
voim
a.
• N
acio
naln
i al
at
za
prać
enje
pi
tanj
a ve
zani
h za
P
ariš
ku
dekl
arac
iju,
kojim
up
ravl
ja F
orum
za
koor
dina
ciju
don
ator
a (D
CF)
(M
inis
tars
tvo
finan
sija
BiH
) je
us
post
avlje
n i
funk
cion
ira
uz
znač
ajnu
po
dršk
u Š
vica
rsko
g pr
ogra
ma
za
sara
dnju
u B
iH.
•
Švi
cars
ka s
taja
lišta
se
redo
vno
pred
stav
ljaju
i o
njim
a se
ras
prav
lja u
okv
iru
koor
dina
cijs
ke p
latfo
rme
EU
za
sara
dnju
age
ncija
nje
nih
drža
va č
lani
ca k
oje
su
aktiv
ne u
BiH
.
• U
spos
tavl
jen
je u
već
oj m
jeri
inst
ituci
jski
dija
log
sa a
raps
kim
don
ator
skim
ze
mlja
ma.
Š
vica
rski
m p
rogr
amom
sar
adnj
e up
ravl
ja o
sobl
je A
mba
sade
Švi
cars
ke i
klju
čno
osob
lje p
artn
ersk
ih o
rgan
izac
ija n
a ko
nflik
t-sen
zitiv
an n
ačin
.
• D
ani p
artn
era
se k
oris
te n
a pr
oakt
ivan
nač
in k
ako
bi s
e ši
rila
ne s
amo
prav
ila,
već
tako
đer
i vr
ijedn
osti
u ci
lju p
rikup
ljanj
a ra
znol
ikih
sta
jališ
ta,
pove
ziva
nja
proj
ekat
a iz
raz
ličiti
h ob
last
i i o
mog
ućav
anja
međ
usob
nog
učen
ja. P
reds
tavn
ici
ciljn
ih g
rupa
/kor
isni
ka s
e uk
ljuču
ju u
ove
dis
kusi
je k
ad g
od je
to m
oguć
e.
•
Obu
ke, p
oput
oni
h u
sklo
pu z
ajed
ničk
og ru
čka
se n
a pr
oakt
ivan
nač
in k
oris
te z
a ši
renj
e zn
anja
u
okvi
ru
tima
Am
basa
de
Švi
cars
ke
i pr
ihva
tanj
a ek
ster
nih
staj
ališ
ta,
kriti
ka
i po
ticaj
a u
obla
stim
a od
in
tere
sa
za
Švi
cars
ki
prog
ram
sa
radn
je.
Prav
ci d
jelo
vanj
a
• Iz
grad
nja
kapa
cite
ta k
roz
cilja
nu o
buku
o k
onfli
kt-s
enzi
tivno
m u
prav
ljanj
u pr
ogra
mom
za
osob
lje A
mba
sade
Švi
cars
ke i
za k
ljučn
o os
oblje
pro
vedb
enih
par
tner
a.
•
Kon
flikt
-sen
zitiv
an k
onte
kstu
alna
ana
liza
se v
rši z
a sv
e in
terv
enci
jske
obl
asti,
par
ticip
ator
na iz
rada
pra
ćenj
a pr
omje
na v
ezan
ih z
a ra
zvoj
. •
Dan
i par
tner
a se
odr
žava
ju n
ajm
anje
dva
put
a go
dišn
je.
•
Obu
ke s
e or
gani
zira
ju n
ajm
anje
jedn
om s
vaka
tri m
jese
ca.
• P
rocj
ene
koris
nika
u o
kviru
pro
jeka
ta.
R
esur
si, p
artn
erst
va
• S
vi is
hodi
će
biti
post
ignu
ti uz
pom
oć d
ostu
pnih
ljud
skih
i fin
ansi
jski
h re
surs
a.
39
Prilog 3Sistem monitoring
1
Svrha sistema monitoringa realizacije Strategije saradnje Efektivnost intervencija Švicarskog programa saradnje osigurava se upravljanjem projektima koji se provode u okviru Strategije saradnje za period 2017.-2020. na način koji je fokusiran na ostvarenje rezultata. Glavna svrha sistema monitoringa realizacije Strategije saradnje je upravljanje Programom saradnje na koherentan način u odnosu na postavljene strateške ciljeve.
Ciljevi monitoringa realizacije Strategije saradnje Monitoring realizacije Strategije saradnje je integralni zadatak upravljačkog sistema Švicarski program saradnje. Sistem monitoringa realizacije Strategije saradnje služi za postizanje tri glavne svrhe: 1) Upravljanje – Osiguravanje da je Švicarski program saradnje relevantan, efikasan, efektivan, usmjeren na
rezultate i da dovodi do održivih učinaka. 2) Izvještavanje – Održavanje visokog nivoa odgovornosti i transparentnosti švicarskih intervencija u Bosni i
Hercegovini na osnovu sistematiziranih rezultata na različitim nivoima opservacija (prvenstveno na nivou ishoda). Činjenice i podaci se redovno prikupljaju i analiziraju u cilju izvještavanja prema različitim ciljnim grupama; pretežno švicarskim donosiocima odluka, nacionalnim partnerima, švicarskoj i bh. javnosti, agencijama za saradnju i drugim zainteresiranim stranama.
3) Učenje – Doprinos strukturiranoj razmjeni i zajedničkom učenju na osnovu provjerenih iskustava i najboljih praksi Švicarski program saradnje, sa partnerima i članovima stručnih mreža. Nadalje, time se osiguravaju reference za dijalog o politikama i zagovaranje u odabranim oblastima intervencije.
Nivoi i instrumenti monitoringa realizacije Strategije saradnje
Instrument Svrha Učestalost
Stra
tešk
i
Godišnji izvještaj Kumulativno izvještavanje zasnovano na rezultatima kao osnova za upravljanje i planiranje slijedeće godine.
Jednom godišnje (oktobar)
Polugodišnji pregled Evidentiranje i identifikacija neophodnih kratkoročnih prilagodbi godišnjeg programa.
Jednom godišnje (juni)
Srednjoročni pregled Pregled rezultata postignutih u okviru Strategije saradnje, potvrda relevantnosti strategije na osnovu sektorske analize i analize aktera, identifikacija mogućih prilagodbi strategije.
Februar 2019.
Ope
rativ
ni
Eksterne evaluacije projekata
Evaluacija projekata za izvještavanje, upravljanje i definiranje narednih projektnih faza.
Jednom u dvije projektne faze
Sastanci upravnih odbora
Upravljačka i/ili savjetodavna tijela pružaju stratešku pomoć na nivou projekta.
Najmanje jednom godišnje u svakom projektu
Izvještaji na kraju faze i kraju projekta
Interna evaluacija sa glavnim zaključcima o postignutim rezultatima i sa preporukama za naredne projektne faze.
U skladu s potrebama
Posjete projektima Posjete projektnim partnerima, učešće u projektnim događajima, diskusije sa osobama/institucijama zaduženim za provedbu i korisnicima, itd.
Najmanje jednom mjesečno po projektu
Interni projektni odbor Diskusije o prijedlozima novih projekata i novih faza projekata u okviru operativnih odbora.
U skladu s potrebama
Sistem interne kontrole Periodična finansijska i proceduralna revizija koju vrši finansijski i administrativni tim Ambasade.
3-5 projekata godišnje
Kont
ekst
Sastanci upravljačkog tima Ambasade
Stalno praćenje konteksta i diskusija. Sedmično
Praćenje promjena vezanih za kontekst
Analiza razvoja konteksta u cilju identifikacije promjena relevantnih za Program saradnje.
Jednom godišnje (septembar)
U periodu 2017. – 2020., alat i instrumenti za monitoring Strategije saradnje će se dalje elaborirati, što će omogućiti jasan fokus na rezultate pojedinih oblasti. Ovo se odnosi na sve instrumente i nivoe monitoringa, uključujući provedbene partnere. Kao rezultat, svijest o ciljevima razvoja u sektorima se povećava i prenosi se u dizajn programa i projekata u cilju ostvarivanja većeg uticaja na politike.
40
Prilog 4Strateško alociranje budžeta
Strategija saradnje u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2020.
Isplate planirane u periodu 2017.-2020.
Oblast SDC m CHF
% ukupnog
iznosa SECO
m CHF
% ukupnog
iznosa
Ukupno SDC & SECO
m CHF Ukupno SDC & SECO u %
A – Demokratska uprava, općinske usluge i pravda 28,0 41% 10,0 14% 38,0 55%
B - Zdravstvo 12,5 18% - - 12,5 18%
C – Ekonomija i zapošljavanje 12,7 18% 4,0 6% 16,7 24%
*Ostale intervencije 1,8 3% 0,0 - 1,8 3%
Ukupna raspodjela budžeta za period 2017.-2020. 55,0 80% 14,0 20% 69,0 100%
* Uključujući male akcije / Globalni kredit, ali bez troškova rada ureda.
Strategija saradnje u Bosni i Hercegovini za period 2017.-2020.
Obaveze planirane za period 2017.-2020.
Oblast SDC m CHF
% ukupnog
iznosa SECO
m CHF
% ukupnog
iznosa
Ukupno SDC & SECO
m CHF Ukupno SDC & SECO u %
A – Demokratska uprava, općinske usluge i pravda 29,0 39,5% 12,0 16% 41,0 55,5%
B - Zdravstvo 14,0 19% - - 14,0 19%
C – Ekonomija i zapošljavanje 13,2 18% 4,0 5% 17,2 23%
*Ostale intervencije 1,8 2,5% - - 1,8 2,5%
Ukupna raspodjela budžeta za period 2017.-2020. 58,0 79% 16,0 21% 74,0 100%
* Uključujući male akcije / Globalni kredit, ali bez troškova rada ureda.
41
Prilog 5Karta Bosne i Hercegovine
Urednici i izdavaci
Savezno ministarstvo vanjskih poslova ŠvicarskeŠvicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC)3003 BernŠvicarskawww.deza.admin.ch
Savezno ministarstvo za ekonomske poslove ŠvicarskeDržavni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO)3003 BernŠvicarskahttps://www.seco.admin.ch/seco/en/home.html
Kontakt:Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini, Sarajevohttps://www.eda.admin.ch/bosnia-and-herzegovina
Dizajn:Mark Manion, Commusication Arts
Fotografije:Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini
Štampa:3DownŠtampa – 3DownPrint, www.3dp.ba, Sarajevo
Dostupno:[email protected] Ova publikacija je takod-er dostupna u Bosni i Hercegovini (na engleskom i b/h/s) na: https://www.eda.admin.ch/bosnia-and-herzegovina ili [email protected]
Odgovorne organizacijske jedinice:Švicarska agencija za razvoj i saradnju (SDC)Ured za saradnju sa Istocnom Evropom
Državni sekretarijat za ekonomske poslove (SECO)Ekonomska saradnja i razvoj
SDC / SECO / 2016.