Strategija razvoja Vrsar - draftIII‡i… · Liburni. Liburni su naseljavali sjeveroistočni dio...

Coin d.o.o., Dobrilina 9, 52100 Pula

Tel: +385 (0)52 216-947 /Fax: +385 (0)52 210-557

eMail: [email protected], web: www.coin.hr

Strategija razvoja Općine Vrsar za

razdoblje 2009. – 2014.

Pula, ožujak 2009.

COIN, ožujak 2009. 2

Sadržaj 1. Uvod ................................................................................................... 3 2. Regionalni razvoj i regionalna politika ..................................................... 4

2.1. Gospodarstvo................................................................................. 4 2.2. Društvene djelatnosti ...................................................................... 5 2.3. Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura ............................................... 6 2.4. Upravljanje razvojem ...................................................................... 6 2.5. Razvojna vizija Istarske županije i strateški ciljevi .............................. 6

3. Povijest i kulturna baština Općine Vrsar .................................................. 8 4. Osnovna analiza Općine Vrsar ...............................................................12

4.1. Prirodna obilježja, okoliš i prostor ....................................................13 4.1.1. Prirodna obilježja ..........................................................................13 4.1.2. Prirodni resursi .............................................................................15 4.1.3. Okoliš .........................................................................................17 4.1.4. Prostorno uređenje .......................................................................19

4.2. Demografska obilježja....................................................................23 4.3. Komunalna infrastruktura ...............................................................27

4.3.1. Vodoopskrba i kanalizacijski sustavi ................................................27 4.3.2. Energetska infrastruktura ..............................................................30 4.3.3. Prometni infrastrukturni sustav ......................................................32 4.3.4. Zbrinjavanje otpada ......................................................................34

4.4. Gospodarstvo................................................................................36 4.4.1. Primarne djelatnosti ......................................................................38 4.4.2. Sekundarne djelatnosti ..................................................................41 4.4.3. Tercijarne djelatnosti ....................................................................44

4.5. Društvene djelatnosti .....................................................................52 4.5.1. Predškolski i školski odgoj i obrazovanje ..........................................53 4.5.2. Kultura i sport ..............................................................................55 4.5.3. Zdravstvo ....................................................................................57 4.5.4. Socijalna skrb ..............................................................................58 4.5.5. Ostale društvene djelatnosti ...........................................................60

5. Razvojna vizija Općine Vrsar .................................................................61 5.1. SWOT analiza razvojnih potencijala .................................................61 5.2. Vizija, misija i strateški razvojni ciljevi .............................................66

5.2.1. Vizija i strateški razvojni ciljevi Općine Vrsar ....................................66 5.2.2. Povezanost strateških razvojnih ciljeva Općine Vrsar sa strateškim razvojnim ciljevima Istarske županije .......................................................67 5.2.3. Strateški cilj 1. Izgradnja prepoznatljive turističke destinacije visoke kvalitete ...............................................................................................68 5.2.4. Strateški cilj 2. Razvoj ruralnih područja ..........................................70 5.2.5. Strateški cilj 3. Razvoj malog poduzetništva.....................................72 5.2.6. Strateški cilj 4. Izgradnja suvremene komunalne infrastrukture i zaštita okoliša ..................................................................................................73 5.2.7. Strateški cilj 5. Razvoj društvenih djelatnosti s pripadajućim društvenim sadržajima ............................................................................................75

6. Plan provedbe strategije razvoja Općine Vrsar.........................................78


1. Uvod Strategija razvoja Općine Vrsar strateški je dokument kojim su postavljeni okviri budućeg razvoja, a u čijoj je izradi sudjelovala radna grupa Općine Vrsar u suradnji s konzultantskom tvrtkom COIN d.o.o. iz Pule. Prilikom izrade strategije razvoja korištene su odgovarajuće smjernice i metodologija za izradu strateških razvojnih programa preporučena od stane Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka Republike Hrvatske. Okvir za izradu strategije razvoja Općine Vrsar sadržan je u Regionalnom operativnom programu Istarske županije. U tom smislu, na samom su početku istaknute osnovne značajke Regionalnog operativnog programa, kao nadređenog županijskog plana, pri čemu su istaknuta značajnija razvojna područja te razvojna vizija i strateški ciljevi Istarske županije. Imajući u vidu bogato povijesno i kulturno nasljeđe koje karakterizira Općinu Vrsar, pristupilo se zasebnoj obradi povijesti i kulturne baštine što je učinjeno neposredno prije osnovne analize. Prvi korak ka utvrđivanju strateških smjernica razvoja Općine Vrsar obuhvaćao je provođenje iscrpne osnovne analize svih razvojnih područja, a sve u cilju utvrđivanja postojećeg stanja resursa te utvrđivanja razvojnih problema i potreba Općine. Za potrebe osnovne analize, razvojna područja strukturirana su po slijedećim skupinama:

1. prirodna i demografska obilježja, okoliš i prostor; 2. komunalna infrastruktura; 3. gospodarstvo i 4. društvene djelatnosti. Osnovnom analizom temeljito su razrađena navedena razvojna područja Općine Vrsar te su u narednom koraku, u okviru SWOT analize, izdvojene razvojne snage i slabosti Općine te mogućnosti i prijetnje iz okruženja. Nalazi SWOT analize predstavljali su polazište za definiranje razvojne vizije Općine Vrsar koja će se realizirati ostvarenjem postavljenih pet strateških razvojnih ciljeva s ukupno 17 prioriteta koji obuhvaćaju 71 mjeru. Prilikom definiranja ovih središnjih elemenata strategije razvoja Općine korišten je analitički pristup istovjetan Regionalnom operativnom programu Istarske županije, upravo s ciljem isticanja usklađenosti razvojnih ciljeva Općine s ciljevima Istarske županije. U zaključnom dijelu strategije razvoja Općine Vrsar razrađuje se plan njezine provedbe te utvrđuju modaliteti financiranja razvojnih programa.


2. Regionalni razvoj i regionalna politika Sustavni pristup razvoju zemlje, njezinih regija i lokalnih zajednica moguće je realizirati isključivo participacijom svih dionika u određivanju razvojnih vizija i strateških ciljeva. Usvojene globalne razvojne vizije i strateški ciljevi na razini zemlje, detaljnije se razrađuju na nižim jedinicama regija i lokalnih zajednica kako bi se u zadanim okvirima, mobilizacijom postojećih i stvaranjem novih resursa, ostvarilo povećanje blagostanja građana te osigurao uravnotežen i održiv razvoj. Regionalni operativni program (ROP) Istarske županije primjer je sveobuhvatnog i cjelovitog razvojnog programa regije, u čijoj su izradi sudjelovali ključni dionici, a kojim se analizira te potom i određuje županijska razvojna vizija, njezini strateški ciljevi i mjere što u konačnici predstavlja dugoročan, ali istovremeno i fleksibilan okvir za realizaciju pojedinačnih razvojnih projekata kao nositelja regionalnog razvoja. Ovim programom utvrđene su osnove za izradu detaljnijih strateških programa lokalnih zajednica kojima će se, uzimajući u obzir njihove specifičnosti, utvrditi konkretne razvojne mjere. Regionalni operativni program Istarske županije izrađen je u skladu s postupkom i prema standardima koji se primjenjuju u Europskoj Uniji, a sadržava:

Osnovnu analizu stanja na području Istarske županije;

Analizu razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji;

Razvojnu viziju, strateške ciljeve, strategiju razvoja (prioritete i mjere) Istarske županije te analizu usklađenosti istih s nacionalnim razvojnim ciljevima i razvojnim ciljevima i načelima Europske unije;

Analizu razvojnih projekata i projektnih ideja;

Plan provedbe predložene strategije te

Metodologiju za praćenje i vrednovanje provedbe predviđenih aktivnosti.

Provedbom osnovne analize i analize razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji utvrđeni su razvojni potencijali Istarske županije te zapreke njihovu ostvarenju po slijedećim područjima:

2.1. Gospodarstvo Osnovu gospodarskog razvoja čini dinamičan razvoj malog i srednjeg poduzetništva kojeg prati uspostava i jačanje poduzetničke infrastrukture te županijska potpora razvoju istog. Razvoj visokokvalitetnih poljoprivrednih proizvoda te specijalizacija poljoprivredne proizvodnje praćena razvojem lokalnih poljoprivrednih brandova također se nalazi u osnovi gospodarskog razvoja i to posebice ruralnih sredina u središtu regije.


Veliki gospodarski sustavi poput Uljanika, Cimosa, Tvornice duhana Rovinj te u zemlji vodećih turističkih tvrtki, poput Maistre, Istraturista, Plave lagune i drugih, također su važan potencijal za razvoj malih i srednjih poduzeća. Privlačenje stranih ulaganja, prije svega tzv. «green-field» investicija popraćeno je dobrom institucionalnom podrškom što u konačnici rezultira rastom zapošljavanja i standarda stanovništva. Vrlo važan segment gospodarskog rasta nalazi se i u činjenici što Županija ima utvrđene i usuglašene pojedine razvojne programe i projekte na ključnim područjima ili su isti u pripremi, a neki od utvrđenih, već su i realizirani kao primjerice osnivanje Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Na taj način stvara se temelj za realizaciju razvojnih programa na razini Republike Hrvatske i Europske unije. Analizirajući stanje u gospodarstvu Istarske županije utvrđeno je da se kao najznačajnije slabosti ističu: neravnomjerni razvoj regije pri čemu se unutrašnjost razvija sporije od priobalja, neodgovarajuće korištenje raspoloživih resursa što rezultira nezadovoljavajućim BDP-om po stanovniku, usitnjenost i neriješena vlasnička struktura poljoprivrednog zemljišta dovodi do lošeg gospodarenja istim, visoka sezonalnost turizma, veliki izvoz sirovina i poluproizvoda u odnosu na izvoz gotovih proizvoda, nedovoljna konkurentnost u poljoprivredi i proizvodnji hrane, sporo uvođenje inovacija i novih tehnologija u poslovanje te nedovoljna povezanost i umrežavanje poduzetnika.

2.2. Društvene djelatnosti Važan čimbenik razvoja nalazi se u dobroj postojećoj teritorijalnoj mreži zdravstvenih institucija i institucija socijalnih skrbi koja će se unaprijediti realizacijom postojećeg programa izgradnje nove opće bolnice. Bogata i sačuvana kulturna baština osnovni je resurs za razvoj turizma kao jednog od ključnih djelatnosti Županije putem kojeg se ostvaruju multiplikativni učinci. Nacionalne manjine sa svojim specifičnostima obogaćuju kulturnu baštinu Istarske županije dajući joj pritom atribut plurikulturalne, plurijezične i plurietničke regije. U osnovi svekolikog razvoja nalaze se ljudski resursi sa svojim znanjima i kompetencijama. Osnivanjem Sveučilišta stvorene su pretpostavke za stvaranje, koncentraciju i korištenje najnovijih znanja iz različitih područja. Razvijenost srednjoškolskog programa i kvaliteta visokoškolskih institucija osnova su za uspostavu i osnaživanje znanstvenoistraživačkih centara i programa cjeloživotnog obrazovanja čime bi se uspostavilo gospodarstvo zasnovano na znanju i inovacijama te primjeni suvremenih tehnoloških znanja i dostignuća. Osnovne slabosti na području društvenih djelatnosti odnose se na nepovoljnu obrazovnu strukturu radne snage i manjak visokoobrazovanih kadrova što, uslijed neusklađenosti obrazovnih programa s potrebama gospodarstva, dovodi do strukturne nezaposlenosti. Isto tako, kulturna baština nedovoljno je valorizirana i to


ponajprije kao posljedica manjka specijaliziranih kadrova na području upravljanja istom.

2.3. Prirodni resursi, okoliš, infrastruktura Uz kulturnu baštinu, prirodni resursi i okoliš te modernizirana cestovna infrastruktura osnova su razvoja turizma. Očuvani okoliš s velikim brojem biljnih i životinjskih vrsta popraćen krajobraznom raznolikošću temelj je razvoja ekološke proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. U posljednje vrijeme, sve se više turistički valorizira i unutrašnjost Županije što je izuzetno važno za ujednačen razvoj lokalnih zajednica unutar regije. Dovršetak izgradnje cestovne infrastrukture te uspostava novih zračnih linija s važnim europskim zračnim lukama omogućuje približavanje Istarske županije Europskoj uniji gdje ona kulturalno i pripada. Glavne slabosti na području prirodnih resursa i okoliša odnose se na neodgovarajuće upravljanje zaštitom okoliša uslijed izostanka izgradnje sustava za pročišćavanje i odvodnju otpadnih voda te zbrinjavanje otpada. Infrastrukturni problemi proizlaze iz gotovo nepostojeće željezničke infrastrukture te još uvijek neodgovarajuće cestovne povezanosti.

2.4. Upravljanje razvojem Uspostavom suradnje Županije i jedinica lokalne samouprave te rastućim angažmanom Istarske razvojne agencije stvorene su pretpostavke za koordinirano upravljanje razvojem Istarske županije. Tradicionalne veze sa susjednim državama te realizacija prekograničnih projekata sa zemljama iz Europske unije stvorili su solidnu osnovu za pripremu i provedbu projekata Europske unije usmjerenih na razvoj regije. Ipak, uočljivi su i određeni problemi na ovom području među kojima se ističu još uvijek nedovoljno razvijeni kapaciteti za planiranje i provedbu projekata.

2.5. Razvojna vizija Istarske županije i strateški ciljevi Na temelju provedene osnovne analize i analize razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji definirana je razvojna vizija Istarske županije i četiri strateška cilja. Definirana razvojna vizija glasi: Istarska županija je moderna, otvorena i gospodarski konkurentna regija,

prepoznatljive kulturne i prirodne baštine te visokog društvenog standarda u okvirima uravnoteženog i održivog razvoja


Vizija će se nastojati ostvariti usklađenom realizacijom slijedećih strateških ciljeva:

Strateški cilj 1: Konkurentno gospodarstvo,

Strateški cilj 2: Razvoj ljudskih resursa i visoki društveni standard,

Strateški cilj 3: Uravnotežen i održiv razvoj te

Strateški cilj 4: Prepoznatljivost istarskog identiteta.

Ovako definirana vizija i strateški ciljevi, koji se ostvaruju putem utvrđivanja prioriteta, mjera i u konačnici konkretnih projekata, osnova su za formiranje planova razvoja na nižim razinama, odnosno razinama lokalnih zajednica koju predstavlja i Općina Vrsar.


3. Povijest i kulturna baština Općine Vrsar Svekoliki razvoj pojedinog područja ponajviše je rezultat raspoloživih materijalnih resursa te kvalitete upravljanja istim od strane uže i šire društvene zajednice, ali, također, i niza povijesnih okolnosti i događaja. Vrsar kakvim ga danas poznajemo nastao je kao posljedica dinamičnih povijesnih zbivanja koja su karakterizirala prostor Istre još od daleke prošlosti. Tragovi života na području današnjeg Vrsara sežu u prethistorijska vremena. O prvim žiteljima na području Vrsara, nalazi o kojima su pronađeni u spilji Sv. Romualda nedaleko Vrsara, malo se zna te njihova etnička pripadnost do sada nije utvrđena. Prve poznate etničke skupine na istarskom poluotoku bili su Histri i Liburni. Liburni su naseljavali sjeveroistočni dio poluotoka, dok su na ostatku pretežito živjeli Histri. Strateško, teško dostupno područje poluotoka na kojem se nalazi današnji Vrsar predstavljalo je Histrima izvrsno mjesto za gradnju utvrđenog naselja o čemu svjedoče nalazi ulomaka keramike. Na brežuljcima u blizini Vrsara Histri su osnovali još naselja među kojima se ističe Gavanov vrh na kojem je pronađen važan arheološki lokalitet koji, procjenjuje se, datira još iz brončanog doba. Uz tradicionalne djelatnosti ratarstva i stočarstva, za Histre je svakako bila značajna pomorska trgovina pri čemu je važnost vrsarskog područja bila posebno istaknuta. Limski i vrsarski zaljev tako su predstavljali utočišta za mnoge lađe iz dalekih zemalja s kojima su Histri trgovali.

S obzirom na raspoloživost povijesnih podataka o Vrsaru, mnogi tvrde da prava povijest Vrsara započinje s dolaskom Rimljana. Prodor Rimljana u Istru započeo je u drugom stoljeću prije Krista, da bi stoljeće kasnije, nakon Histra, Rimljani svladali i Liburne te zavladali istarskim poluotokom za slijedećih šest stoljeća. Dolaskom Rimljana, uz postojeće naselje na mjestu današnjeg Vrsara, podno brežuljka je

niknulo novo naselje s privatnim i javnim zgradama. Tradicija ratarstva i stočarstva i dalje je nastavljena te se Vrsar profilirao kao jedno od značajnijih trgovačkih središta na istarskom poluotoku. Pomorskoj i kopnenoj trgovini pridonijela je i blizina Ravenne na zapadnoj strani Jadrana te rimske ceste Via Flavia koja je povezivala Pulu i Poreč, dvije novoformirane rimske kolonije, s Trstom i Akvilejom. Kršćanstvo, danas dominantna religija na području Općine Vrsar, svoje začetke pronalazi još u drugom i trećem stoljeću, a već stoljeće kasnije, uz Pulu i Poreč, Vrsar postaje značajno starokršćansko središte. Propašću Zapadnog Rimskog Carstva u petom stoljeću Istra, a s njom i Vrsar zapada pod vlast Gota na 60-tak godina, da bi 538. godine car Justinijan Istru pripojio Bizantu pod čijom upravom, uz manje prekide, ista ostaje do osmog stoljeća. Krajem šestog i početkom sedmog stoljeća na istarski poluotok prodiru Slaveni, uslijed čijeg dolaska stradava kasnoantički Vrsar. Bizantska vlast u Istri bila je nakratko prekinuta okupacijom od strane Langobarda, dok je ista konačno ukinuta 788. godine kada su Istru zauzeli Franci vođeni Karlom Velikim. Dolaskom Franaka na istarskom poluotoku zaživljava feudalni sistem u kojem sve važniju


gospodarsku i političku ulogu dobivaju feudalci njemačkog porijekla, dok slavensko stanovništvo čini klasu kmetova na feudalnim posjedima.

U srednjem vijeku Crkva ima vrlo značajan utjecaj te raspolaže nizom posjeda. Na području Istre posebno je značenje imala Porečka biskupija, formirana u trećem stoljeću, u čijem se vlasništvu Vrsar neprekidno nalazio od 10. do 18. stoljeća te je tada predstavljao administrativni centar grofovije porečkih biskupa. Iako su za područje Vrsara bili iznimno zainteresirani Mlečani i akvilejski

patrijarsi, porečki su biskupi vladali Vrsarom u ime rimskih papa koji su im povremeno potvrđivali njihova prava na Vrsar. Vrsar je pohodio i papa Aleksandar III. u 12. stoljeću. Porečki biskupi upravljali su Vrsarom putem upravitelja, a posjede su davali raznim vazalima koji su im zauzvrat polagali zakletvu i davali različite poklone koji su predstavljali važniji izvor prihoda Porečke biskupije. Godine 1267. Vrsar je došao pod političku vlast Mlečana, ali duždevima nije plaćao nikakav porez, budući se nalazio u vlasništvu Porečke biskupije. U razdoblju renesanse i kasnije baroka Vrsar je postao poznat po svojem kamenu koji se vadio iz obližnjih kamenoloma te koristio kao osnovno građevno sredstvo u gradnji mnogih venecijanskih palača, crkava i mostova. Na značaj Vrsara ukazuje i činjenica da je u njemu u 18. stoljeću u dva navrata boravio znameniti talijanski avanturist i pisac Giacomo Casanova. Potkraj 18. stoljeća na području Vrsara ukinuta je crkvena grofovija te je Vrsar došao izravno pod vlast mletačkog dužda. Porečkoj je biskupiji Venecija isplatila odštetu u novcu, a Vrsar je u administrativnom smislu pripojen Sv. Lovreču.

Kraj 18. i početak 19. stoljeća za Istru i vrsarsko područje predstavljao je čestu promjenu vladara. Naime, vojni pohod Francuske pod vodstvom Napoleona označio je poraz Venecije te je Istra pripala austrijskom caru Franji I. Vladavina Austrije bila je kratkog vijeka te je već nakon sedam godina Istra pripala Francuzima. No, slično austrijskoj, i vladavina Napoleona nije bila dugog vijeka te

je 1813. godine istarski poluotok ponovno pod vlašću Austrijanaca u čijem je sastavu ostao do kraja Prvog svjetskog rata. Vrsar je u 19. stoljeću predstavljao općinu u okviru kotara Poreč. U navedenom razdoblju mijenja se i vizura mjesta. Vrsar se širi izvan gradskih zidina, na padinama između starog grada i mora grade se kuće, dok se u zaljevu dovršava pristanište. Završetkom Prvog svjetskog rata i raspadom Austro-ugarske monarhije Istra postaje dijelom Italije do kraja 1943. godine kada su, po njezinoj kapitulaciji, Istru okupirale njemačke snage. Kapitulacijom Italije i okupiranjem od strane Nijemaca dolazi do narodnog ustanka te se u okolici Vrsara vode borbe za oslobođenje. Konačno oslobođenje Vrsara dogodilo se početkom svibnja 1945. godine, a konačno pripajanje Istre Republici Hrvatskoj u okviru tadašnje Jugoslavije uslijedilo je 1947. godine. Nedugo nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, 1992. godine iz dijela teritorija Općine Poreč formira se


Općina Vrsar u čijem se sastavu danas nalazi ukupno devet naselja. Kulturna baština Općine Vrsar ogleda se prvenstveno kao posljedica bogate povijesti vrsarskog kraja. Još od prethistorijskih vremena na tom su se području izmjenjivale vojske i vladari, stvaratelji i barbari, svaki od njih ostavljajući sebi svojstven trag. Na području Općine nalazi se nekoliko registriranih kulturnih dobara prikazanih tablicom 1.

Tablica 1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina

KULTURNO DOBRO LOKALITET

Arheološki lokalitet (antika), rimska

cisterna, villa rustica

Gradina „Monte Ricco“ („Gavanov

vrh”), 1,8 km SI od mjesta

Arheološki lokalitet (antika/srednji

vijek), višeslojno nalazište Parcela Sv. Marije u luci,

Hidroarheološki lokalitet (antika) Akvatorij: vrsarska luka - otočić

Sv. Juraj

Hidroarheološki lokalitet (20. st.),

američki bombarder „B-24” iz II.

svjetskog rata

Podmorje: Koordinate N 45°09´22” /

E 13°30´57”

Graditeljski sklop: stancija i park

Skulptura D. Džamonje (19./20. st.) Zaselak Valkanela S od mjesta

Kapelica Sv. Jurja (romanika) Otočić Sv. Juraj ispred luke

Crkva Sv. Marije od Mora (romanika) Obala M. Tita, u luci

Crkva Sv. Mihovila i crkva BDM uz

nekadašnji benediktinski samostan Kloštar

Gradina, žarna nekropola Limski kanal

Materijalna kulturna baština Općine manifestira se prvenstveno kroz urbanu cjelinu starog Vrsara te mnoštvo crkava koje jasno ukazuju na religijsko opredjeljenje stanovništva tijekom povijesti. Unutar prostora nekadašnjih gradskih zidina još uvijek se jasno naziru obrisi starog Vrsara – uske i vijugave ulice i mali trgovi s primjercima objekata koji pripadaju različitim povijesnim stilovima od romanike pa do renesanse i baroka, te kaštel, odnosno utvrđena palača koja je nekad predstavljala ljetnu rezidenciju porečkih biskupa. Glavna gradska vrata te stara romanička vrata jasno ukazuju na nekadašnje ulaze u utvrđeni Vrsar. Antičko rimska arheološka zona proteže se od Funtane na sjeveru pa do Limskog kanala na jugu. Pronađeni ostaci rimskih seoskih vila, različitih privatnih i javnih građevina te groblja jasno ukazuju na relevantnost vrsarskog područja još u doba antike. Napušteni kamenolomi svjedoci su prošlih vremena i kvalitete vrsarskog kamena koji je bio izuzetno cijenjen na području Italije. Iako se kamen vadio još u vrijeme


Rima, intenzivnije korištenje kamenoloma zabilježeno je tijekom mletačke vladavine nad prostorom Vrsara. Danas je svakako najpoznatiji kamenolom Montraker koji ima kulturno edukativni karakter. U istom se, naime, tijekom ljetnih mjeseci održava međunarodna studentska kiparska škola, a isklesana ostvarenja ostaju u Vrsaru čime obogaćuju prostor te ujedno podsjećaju na tradiciju umjetničke obrade vrsarskog kamena koji krasi pročelja mnogih palača i crkava u Veneciji. U neposrednoj blizini Vrsara atelje i ljetnikovac izgradio je Dušan Džamonja, jedan od najuglednijih europskih kipara. Jake tradicionalne veze s Italijom koje su uz prekide postojale od 13. do 20. stoljeća te autohtonost talijanskog stanovništva rezultirale su dodjeljivanjem posebnih prava talijanskoj nacionalnoj manjini koja se, između ostalog, ogledaju u usvojenoj dvojezičnosti područja te odgovarajućoj zastupljenosti u tijelima Općine. Moderni Vrsar i njegovo uže okruženje predstavlja jedan od bisera istarske obale i među atraktivnijim je turističkim destinacijama na poluotoku. Mirni i drevni gradić s živopisnim okruženjem u posljednjih se pet desetljeća strateški opredijelio za turizam i preobrazio u dobro poznato kamping i nautičko središte s brojnim turističkim sadržajima.


4. Osnovna analiza Općine Vrsar Postojeća stanja, novi trendovi i problemi te potrebe Općine Vrsar utvrđeni su provođenjem osnovne analize. Navedeni elementi elaborirani su po slijedećim područjima:

1. Prirodna obilježja, okoliš i prostor; 2. Demografska obilježja; 3. Komunalna infrastruktura; 4. Gospodarstvo; i 5. Društvene djelatnosti.

UPRAVNA PODJELA

Jedinica lokalne samouprave: Općina

Naselja: Ukupno 9 statistička naselja: Vrsar, Begi,

Bralići, Delići, Flengi, Gradina, Kloštar,

Kontešići, Marasi

PRIRODNA OBILJEŽJA

Površina: 37,7 km2

Nadmorska visina: 0 - 100 m

Dužina obalne crte: Približno 30 km

Klima: Mediteranska s prosječnom temperaturom

zraka od 13,5oC i prosječnim padalinama

od 903 mm

Udaljenost općinskog središta

od najvećeg grada regije: 45 km, Pula

Udaljenost općinskog središta od zračne luke: 45 km od zračne luke Pula, 3 km od

zračne luke Vrsar

Značajnije prometnice u blizini

općinskog središta: Državna cesta Pula – Pazin – Rijeka (brza

cesta) na udaljenosti od 15 km

STANOVNIŠTVO

Ukupno stanovnika (prema popisu 2001. g.): 2.237 stanovnika

Gustoća naseljenosti: 59,4 stanovnika na km2

Prosječno kućanstvo: 2,92 člana po kućanstvu

GOSPODARSTVO

Ukupno poduzetnika: preko 300

Gospodarski sektori: Turizam i ugostiteljstvo, poljoprivreda,

ribarstvo, trgovina, prerađivačke

djelatnosti

Smještajni kapaciteti u turizmu: cca 19.000 postelja – turističke zone bez privatnog smještaja


Pri provedbi osnovne analize korišteni su različiti izvori informacija te su provedene konzultacije s osobama kompetentnim za pojedina područja. Za određena područja analize nisu bile dostupne informacije koje se odnose na sadašnje područje Općine Vrsar pa su zaključci izvedeni na temelju raspoloživih izvora. U svakom slučaju razlike koje postoje u odnosu na stvarno stanje nisu signifikantne te ne utječu bitno na osnovne nalaze i zaključke analize.

4.1. Prirodna obilježja, okoliš i prostor

4.1.1. Prirodna obilježja Općina Vrsar smještena je na južnom području Poreštine koje se proteže od Limskog kanala na jugu do rijeke Mirne na sjevernom dijelu. Vrsar, kao tipična zapadnoistarska općina, na sjevernoj strani graniči s Općinama Funtana i Poreč, sa zapadne strane s Općinom Sv. Lovreč, dok s jugozapadne i južne strane dodiruje administrativne granice Općine Kanfanar, odnosno Grada Rovinja. Od 1992. godine, kada je došlo do izdvajanja Općine Vrsar iz teritorija tadašnje Općine Poreč, površina Općine se mijenjala i to 2006. godine kada se iz sastava izdvaja Funtana, dok se Općini Vrsar pripajaju dijelovi Općine Sv. Lovreč – katastarske općine Lim i Gradina. Općina Vrsar danas zauzima površinu od 37,7 km2 te obuhvaća ukupno devet naselja (Vrsar, Begi, Bralići, Delići, Flengi, Gradina, Kloštar, Kontešići, Marasi), a prirodnu raznolikost značajno obogaćuju brojni hridi i otočići (Figarolica, Lakal, Salamon, Zavata, Galiner, Sv. Juraj, Longa, Gusti školj, Tuf, Galopon, Koversada, Orlandin). Promatrano u kontekstu 41 jedinice lokalne samouprave koliko ih se nalazi u Istarskoj županiji, Općina Vrsar površinom spada u skupinu manjih jedinica, ali s izrazito dugim obalnim pojasom koji se proteže od početka Limskog kanala do granice s Općinom Funtana čineći tako više od polovice administrativne granice Općine Vrsar. Upravo more i priobalje kao prirodni resurs čine jedan od temeljnih razvojnih resursa Općine i Županije u cjelini.

Prema reljefnim i geološkim obilježjima Općina Vrsar pripada tzv. „Crvenoj Istri“ koju karakterizira niski i valoviti ravnjak s relativno niskim reljefnim oblicima visine između 30 i 100 metara te crvena, krški porozna tla. Reljefno zasebnu cjelinu čini Limski kanal koji predstavlja duboku hidrološku depresiju te je sukladno


specifičnostima proglašen posebnim rezervatom u moru, a obronci istog čine zaštićeni krajolik. Morski dio općine Vrsar pripada akvatoriju sjevernog Jadrana poznatog pod nazivom Venecijanski zaljev. Obilježje tog akvatorija jest mala dubina (srednja dubina kreće se između 35 i 40 metara) te prevladavajuća morska struja koja se kreće u smjeru sjeverozapada. Blizina mora uz nizak reljef ima veliki utjecaj na klimatske osobitosti Općine Vrsar. Područje Općine karakterizira mediteranska klima s prosječnom temperaturom zraka od 13,5oC, toplim ljetima (srednja temperatura u kolovozu iznosi 22oC) te kišnim i blagim zimama (srednja temperatura u siječnju iznosi 5oC). Srednja godišnja količina oborina iznosi 903 mm pri čemu je najsušniji dio godine u ljetnim mjesecima, dok je najkišovitije razdoblje u listopadu. Klimatska osobitost Općine Vrsar jest relativno visoka vrijednost vlažnosti koja u prosjeku iznosi 76%, a rijetko pada ispod 70%. Na području Općine dominiraju za istarski poluotok tipični vjetrovi i to sjeveroistočnjak (bura), jugoistočnjak (jugo) i jugozapadnjak (garbinada ili lebić), a česti su zapadni te istočni vjetar. Tablicom 2. prikazane su izabrane klimatske osobitosti prostora zabilježene u Poreču.

Tablica 2. Izabrane klimatske osobitosti prostora

Klima Mjeseci

I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII

Maksimalne

temperature u oC 8 10 12 16 21 25 29 28 24 19 14 10

Minimalne

temperature u oC 2 3 5 8 12 15 18 18 15 11 7 3

Broj sunčanih sati

u danu 4 4 6 7 6 10 11 10 8 6 4 3

Kišni dani 7 6 7 7 6 5 4 4 5 7 9 9

Temperatura mora

u oC 11 10 11 13 17 21 23 24 22 19 16 13

Klimatske osobitosti i sastav tla značajno predodređuju vegetaciju i životinjski svijet na prostoru Općine. Floru karakterizira zimzelena i listopadna vegetacija šuma te šikarasta i travnjačka vegetacija. Uskim obalnim pojasom te unutrašnjim kopnenim dijelom Limskog kanala dominiraju zajednice hrasta crnike i crnog jasena te vegetacija planike, mirte, lemprike, zelenike, tršlja i velikog vrijesa. U određenim predjelima ove šume miješaju se s listopadnim šumama, pa poprimaju prijelazni oblik u kojem susrećemo i hrast medunac te bjelograb. Najveći dio šuma ovog prostora pripada submediteranskoj zoni kojom dominiraju hrast medunac, bijeli grab, šmrika, brnistra i drača, a kao degenerativni oblik šuma javlja se garig i veliki vrijes. Od travnjačke vegetacije najrašireniju zajednicu čine kršin i mlječika, a u obalnoj zoni javljaju se sunovrat, čepljez, trputac i mrižica.


Rasprostranjene biljne zajednice utjecale su i na razvoj bogatog kopnenog i morskog životinjskog svijeta koji čini svakako jedno od istaknutijih prirodnih obilježja Općine Vrsar.

4.1.2. Prirodni resursi Obilje prirodnih resursa, zemljopisni položaj područja i blaga klima čine okosnicu svekolikog razvoja Općine Vrsar. Posebno istaknuto prirodno obilježje Općine, koje ovo područje čini pogodnim za obitavanje i obavljanje niza djelatnosti, jest upravo područje mora i priobalja. Dužina obalnog pojasa otprilike je jednaka dužini kopnenih administrativnih granica s okolnim općinama što predstavlja temeljni razvojni resurs Općine Vrsar. Iz navedenih razloga Općina treba svoja nastojanja usmjeriti na sustavno unapređenje turističke djelatnosti vodeći istovremeno računa o održavanju i poboljšavanju kvalitete prostora i svekolikih prirodnih resursa. Upravo je uravnotežen i održivi dugoročni razvoj priobalja imperativ za budućnost, budući je izgled obalnog pojasa u manjoj mjeri narušen pretjeranom izgradnjom. More, kao temeljni prirodni resurs koji je povijesno predodredio smjer razvoja Vrsara ključni je element razvoja. Tradicionalna djelatnost ribarstva nadopunjava se djelatnostima marikulture i turizma, a navedene djelatnosti zauzimati će, uz poljoprivredu, središnju ulogu i u budućem razvoju Općine. Od sirovinskih i energetskih izvora na području Općine postoje nalazišta arhitektonsko građevnog i tehničko građevnog kamena te je eksploataciji navedenih sirovina potrebno pristupiti na način da se osigura minimalna devastacija prostora uz odgovarajuću sanaciju po isteku razdoblja vađenja. Značajke tla, vegetacijski pokrov i klimatske osobitosti pogodne su za razvoj tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti vinogradarstva i maslinarstva koje su u određenoj mjeri zaživjele na prostoru Općine na čijem poticanju treba i dalje raditi kako bi se postigao uravnoteženi razvoj obale i unutrašnjosti. Isto tako neophodno je poticanje uzgoja ostalih, za prostor karakterističnih poljoprivrednih kultura kako bi se povećao stupanj korištenja poljoprivrednog zemljišta.


Kombinacija turizma i poljoprivrede ne samo putem izravnog plasmana poljoprivrednih proizvoda, već i putem obilježavanja vinskih cesta i cesta maslinovog ulja te putem dobro poznatog koncepta agroturizma svakako je jedan od elemenata unapređenja postojeće turističke ponude i postizanja uravnoteženog razvoja. Krajobrazna raznolikost s urbanom sredinom područja naselja Vrsar, manjim ruralnim naseljima te obrađenim agrarnim i prirodnim nekultiviranim krajobrazom također predstavlja jedan od temeljnih turističkih atrakcijskih elemenata Općine Vrsar. U tom smislu posebice se ističu prirodni krajobrazi strmih obala, odnosno padina Limskog kanala i šume Kontija koji predstavljaju područja prirodne baštine županijskog značaja. Turistički potencijal krajobrazne raznolikosti i potencijala prostora ogleda se i u mogućnostima označavanja pješačkih i biciklističkih staza pa tako područje Vrsara uvršteno u „Istra Bike“ sustav biciklističkih staza. Bogata flora i fauna na kopnu, ali i u podmorju Općine bitno doprinosi obogaćenju postojeće turističke ponude u smislu bavljenja lovnim i ribolovnim turizmom, ali i ostalim oblicima rekreacije. Povoljan geoprometni položaj i infrastrukturna obilježja Općine Vrsar čine je lako dostupnom turističkom destinacijom što osigurava povoljne mogućnosti razvoja postojeće turističke djelatnosti te pruža dobre geografsko prometne parametre općeg gospodarskog razvoja.

Tablica 3. Problemi i potrebe povezane s prirodnim resursima

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI

RAZVOJNE PERSPEKTIVE I

POTREBE OPĆINE VRSAR


POTREBE PREMA ROP-u

Veliki pritisak na izrazito

urbanizirano priobalno

područje

Nedovoljna iskorištenost

poljoprivrednog zemljišta

Nedovoljna veličina

zemljišnog posjeda

Nedovoljna valorizacija

prirodnih resursa za

turističke namjene

Bespravna gradnja

Nekonzistentna izgradnja

u ruralnim sredinama

Devastirani kulturni

krajobraz

Nepostojanje strategije

uravnoteženog i održivog

Onemogućavanje

bespravne i pretjerane

izgradnje u priobalnom

području sukladno

usvojenim prostornim

planovima

Odgovarajuća provedba

donesenih prostornih

planova

Uravnoteženi razvoj

priobalja i unutrašnjosti

Sustavno upravljanje

poljoprivrednim

zemljištem vođeno idejom

uzgoja za Općinu

karakterističnih

poljoprivrednih kultura

Uravnotežena i održiva

Dosljedno osiguranje

zaštite podzemlja od

površinskog onečišćenja

Ravnomjerniji razvoj u

prostoru – poticanje

razvoja u unutrašnjosti,

kvalitetnije povezivanje sa

sadržajima u obalnom

području

Priprema strategija

dugoročnog održivog

korištenja resursa (npr.

mineralni resursi, resursi

mora i podmorja, prostor

u obalnom području …)

Staviti zaštićena područja

(i prirodna i kulturna) u

funkciju razvoja – izrada

plana održivog razvoja;


korištenja prirodnih

resursa

Devastacija prostora

pretjeranom

eksploatacijom kamena

valorizacija svih prirodnih

resursa, a posebice

zaštićenih područja

prirode za turističke

namjene putem izrade

plana i programa održivog

razvoja

Naglasiti važnost okoliša

kao osnovne

komparativne prednosti i

ključnog elementa u

izboru Istarske županije

za turističko odredište

„Zelenog utočišta

Mediterana“; Pripremiti

ponude zaštićenih

prirodnih područja za

potrebe turizma

4.1.3. Okoliš Relativno mala površina Općine Vrsar i njezina izrazita usmjerenost na turizam kao djelatnost posebice naglašava važnost zaštite okoliša u najširem smislu. Razvoj Općine utemeljen na kvalitetnim prirodnim resursima, poput mora i podmorja, biološke raznolikosti, razvedene obale i dr. samo naglašava relevantnost odgovarajuće zaštite okoliša. Zaštita okoliša podrazumijeva ne samo zaštitu zraka, voda i tla, već i zaštitu od pretjerane buke i svjetlosti kao suvremenih oblika zagađenosti. Ugroženi dijelovi okoliša na području Općine Vrsar su:

1. More i obala, osobito obalni dijelovi naselja i dijelovi obale do koje postoje kolni pristupi (potez obale od Vrsara do Funtane);

2. Kvalitetna poljoprivredna tla u pozadini naselja; 3. Kulturno-povijesni spomenici; 4. Objekti pučkog graditeljstva, svojstvene tipologije i matrice naselja; 5. Prostori postojećeg i neuređenog odlagališta otpada u sanaciji; te 6. Prirodni, kultivirani i kulturni krajolici (Limski kanal). Na području Općine Vrsar, izuzev kakvoće morske vode, do sada nije sustavnije praćen stupanj zagađenosti prostora. S obzirom na nepostojanje velikih zagađivača na prostoru Općine može se zaključiti da je kvaliteta zraka zadovoljavajuća te da su koncentracije onečišćavajućih tvari unutar graničnih vrijednosti propisanih Uredbom o preporučenim graničnim vrijednostima kakvoće zraka. Isto tako kvaliteta tla može se ocijeniti standardno dobrom i vrlo dobrom kakvoćom. Slično se može zaključiti i za kvalitetu mora, budući da, osim kućanstava i turističkih objekata drugih zagađivača nema, a kontrole kvalitete mora na više plaža označenih plavom zastavicom od strane nadležnih institucija potvrđuju rečeno. Određene oscilacije u kvaliteti mora prisutne su tijekom ljetnih mjeseci kada dolazi do tzv. „cvata“ fitoplanktona. Zaštita voda prvenstveno se odnosi na zaštitu mora, budući na području Općine nema izvora pitke vode, a nadovezuje se na cjelovitu izgradnju kanalizacijskog sustava i sustava odvodnje oborinskih voda. Prisutna bioraznolikost prostora jasno naglašava potrebu zaštite okoliša te je u tom smislu neophodno zadržati odgovarajući stupanj izgrađenosti. Ozbiljna prijetnja


kvaliteti prostora sadržana je u pojavljivanju divljih odlagališta otpada te u postojanju kamenoloma sanacija kojih se često ne provodi. Manje naglašeni, moderni oblici zagađenja povezani su s bukom i svjetlosti. Na području Općine ovi oblici zagađenja ne se prate sustavno, ali se može pretpostaviti da su isti prisutniji tijekom ljetnih mjeseci kada su turističke aktivnosti izraženije, a odnose se na buku i osvjetljenje u Vrsaru i okolnim turističkim središtima.

Tablica 4. Problemi i potrebe povezane sa zaštitom okoliša

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Nekvalitetna i neplanska

izgradnja uz obalu i

prometnice

Nepridržavanje pravila

prostornog uređenja

prilikom gradnje novih i

adaptacije postojećih

objekata

Narušavanje kulturnog

krajobraza

Nedovršeni i

neodgovarajući sustav

odvodnje otpadnih i

oborinskih voda

Nesustavno praćenje

stupnja zagađenosti što

dovodi do nedostatka

informacija o

eventualnom zagađenju

Neekološka

poljoprivredna

proizvodnja dovodi do

degradacije tla

Postojanje više divljih

odlagališta otpada

Nepostojanje uređenog

odlagališta građevinskog

otpada na području

Općine

Nedovoljna stvarna

zaštita bioraznolikosti

prostora i krajobraza

Odgovarajući nadzor nad

izgradnjom i adaptacijom

građevina

Izrada planova uređenja

prostora na svim

razinama

Izgradnja učinkovitog

kanalizacijskog sustava

te sustava za

pročišćavanje otpadnih

voda

Organizacija sustavnog

pristupa mjerenju

onečišćenja

Poticanje ekološke

poljoprivredne

proizvodnje

Uvođenje mjera za

sprečavanje ponovnog

nastanka divljih

odlagališta otpada

Rekonstrukcija i sanacija

odlagališta otpada

Uređenje odlagališta

građevinskog otpada

Očuvanje bioraznolikosti

prostora i krajobraza

Poticanje plinofikacije

područja

Održavanje šumskih

površina

Sačuvati od onečišćenja

resurse vode koji se

mogu koristiti kao osnova

za vodoopskrbu

Donijeti Županijski plan

zaštite voda

Izgraditi učinkovit sustav

odvodnje otpadnih voda

Izraditi urbanističke

planove za sva naselja i

izdvojena građevinska

područja

Donijeti/revidirati

program/plan marina i

nautičkih centara te

njihovih kapaciteta.

Izraditi kartu erozije na

području Županije i

uvažavati je pri

određivanju načina

korištenja zemljišta.

Poticanje ekološke

poljoprivrede

Čišćenje divljih

odlagališta i uvođenje

mjera za sprečavanje

njihovog ponovnog

nastanka

Poticati uvođenje čišćih

tehnologija kod glavnih

onečišćivača te kod svih

subjekata kod kojih

postoji mogućnost


Postojanje nesaniranih

kamenoloma

Neosviještenost potrebe

za zaštitom okoliša

Poticanje uvođenja čistih

tehnologija

Očuvanje kvalitete zraka

i tla uslijed razvoja

cestovnog prometa,

industrijskih zona i

poljoprivrede

donošenjem i provedbom

odgovarajućih propisa

Osvješćivanje

stanovništva o važnosti

svih vrsta onečišćenja

Sanacija kamenoloma

Postavljanje ekološke

rasvjete

Osiguranje prihvata

zauljenih voda i

istrošenog ulja s brodica

Ugradnja uređaja za

prihvat i obradu

sanitarnih voda s brodica

u lukama

poboljšanja stanja

Poticati i ubrzati proces

plinofikacije i zamjene

krutih i tekućih

energenata plinom ili

obnovljivim izvorima

energije

Održavati i povećavati

površine pod šumama

Poboljšati javni promet

modernizacijom voznog

parka i uvođenjem plina

kao energenta

Dopuniti regionalnu

mrežu praćenja kakvoće

zraka

Osvješćivanje problema

svjetlosnog zagađenja te

donošenje i dosljedna

provedba odluke o

ugradnji ekološke

rasvjete

Izrada biološke i

krajobrazne osnove

Županije

Izrada i provedba

akcijskih planova te

planova upravljanja za

sve zaštićene dijelove

Staviti zaštićena područja

u funkciju upravljanja

4.1.4. Prostorno uređenje Županijski prostorni plan, kao osnova prostornog uređenja regije, donesen je 2002. godine te je 2005. usklađen s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora. Izmjenom teritorijalnih granica Općine Vrsar iz njezinog je sastava izdvojena Funtana, dok su istovremeno pripojena područja Općine Sv. Lovreč i to katastarske općine Gradina i Lim. Sukladno tome, prostorno uređenje Općine Vrsar određeno je dvama odvojenim dokumentima i to Prostornim planom Općine Sv. Lovreč i istočnog dijela Općine Vrsar usvojenim 14.03.2003. godine te Prostornim planom Općine Vrsar usvojenim 09.12.2006. godine.


Navedeni prostorni planovi doneseni su na osnovi sveobuhvatne analize područnih resursa. Pri tome je posebna pozornost pridana postojećem i planiranom broju stanovnika, gustoći naseljenosti, iskorištenosti i gustoći izgrađenosti, karakteristikama naselja te vrijednostima i specifičnostima krajobraza, prirodnih i kulturno povijesnih cjelina. Prostornim planovima Općine utvrđena je koncepcija svekolikog prostornog i gospodarskog razvoja kojom su određeni slijedeći opći razvojni ciljevi:

1. Uravnoteženi razvoj područja stavljanjem težišta razvoja na postojeći sustav naselja;

2. Razvoj utemeljen na raspoloživim materijalnim i nematerijalnim resursima, odnosno raznolikim i prostoru svojstvenim prirodnim i kulturnim dobrima te ljudskom potencijalu.

Prostorno uređenje kao svoj krajnji cilj ima iznalaženje modela optimalnog korištenja resursa pojedinog područja. Ono podrazumijeva osmišljavanje i provedbu sustava upravljanja prostorom pri čemu se temeljne prostorne pretpostavke razvoja Općine odnose na:

1. Smanjivanje dijela neracionalno velikih građevinskih područja u odnosu na važeći plan (sukladno odredbama Prostornom planu Istarske županije i Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora);

2. Sprječavanje nove priobalne izgradnje; 3. Određivanje lokacija za gospodarsku zonu u okviru građevinskog područja

naselja (Neon); 4. Razgraničenje lokacija za turističku izgradnju unutar naselja; 5. Planiranje izgradnje obilaznice na pravcu županijske ceste; 6. Planiranje uređenja lokalnih cesta zbog bolje integracije prostora; 7. Predviđanje bolje opremljenosti naselja u skladu s razinom središnje važnosti

naselja Vrsara (sukladno Prostornom planu Istarske županije); 8. Predviđanje izrade urbanističkih planova uređenja (UPU) i detaljnih planova

uređenja (DPU) za odabrane zone u zaštićenom obalnom pojasu (sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora);

9. Uspostavu složenog sustava zaštite prostora, njegove prirodne i kulturne baštine, a osobito krajobraza priobalja i pozadine priobalja i u tim zonama restriktivan odnos prema širenju građevinskih područja; te

10. Planiranje bolje infrastrukturne opremljenosti. Postavljeni ciljevi prostornog uređenja ostvariti će se realizacijom projekata izgradnje i/ili adaptacije unutar prostora odgovarajuće namjene. Unutar građevinskih područja Općine Vrsar utvrđena je slijedeća namjena prostora:

Prostor za stanovanje namijenjen je izgradnji smještajnih kapaciteta za stanovništvo i to unutar građevinskog područja naselja, kao i izdvojenih dijelova naselja;

Prostor za gospodarske aktivnosti obuhvaća uglavnom turizam i ugostiteljstvo i to u izdvojenim građevinskim područjima turističke namjene te unutar turističkih lokacija u naselju. Planom je predviđena izgradnja smještajnih turističkih kapaciteta na različitim lokalitetima tako da nakon izgradnje smještajni kapaciteti mogu primati ukupno 26.000 gostiju. Na prostoru za obavljanje gospodarskih aktivnosti omogućena je, također, izgradnja za


proizvodne, zanatsko obrtničke i ostale poslovne namjene unutar zone male privrede „Neon“ u građevinskom području naselja Vrsar, zone poslovne namjene u naselju Gradina i u okviru ostalih dijelova građevinskog područja naselja mješovite namjene. Prostornim planom utvrđena su i dva područja za eksploataciju arhitektonsko građevnog kamena i to na području naselja Bralići, Gradina, Begi i Kontešići, dok je na području Limskog kanala predviđena namjena prostora za obavljanje djelatnosti marikulture.

Prostor sportsko rekreacijske namjene organiziran je u obliku dodatne funkcije unutar građevinskog područja naselja, izdvojenih građevinskih područja namijenjenih turizmu i kao dodatni sadržaj, odnosno izdvojeno građevinsko područje za gradnju golf igrališta sa pratećim sadržajima.

Prostor koji se ne nalazi unutar građevinskog područja obuhvaća poljoprivredno zemljište, šume, površine infrastrukturnih sustava te vodne površine i more. Prostornim planovima predviđaju se mjere zaštite posebno značajnih prirodnih i kulturnih resursa. S obzirom da je područje Limskog kanala i Limske drage zaštićeno temeljem Zakona o zaštiti prirode, za prostorno uređenje navedenog područja potrebno je izraditi Prostorni plan područja posebnih područja kojeg donosi Županijska skupština. Postupak donošenja navedenog plana je u tijeku. Tablicom 5. prikazane su namjene površina sukladno usvojenim prostornim planovima Općine Vrsar. Građevinska područja naselja zauzimaju 5,2% ukupne površine Općine, dok na izgrađene strukture izvan građevinskih područja otpada 18,3% od čega 4,7% površine Općine čine izdvojena građevinska područja poslovno turističke namjene koja se nalaze uglavnom u priobalnom dijelu. Najveći dio površine čine poljoprivredne, šumske i ostale površine, a svakako je signifikantna i proporcija površine koju zauzima zaštićena prirodna i graditeljska baština.

Tablica 5. Prostorni pokazatelji za namjenu površina u Općini Vrsar

OPĆINA VRSAR UKUPNO ha % površine

Općine

Građevinska područja naselja 191,6 5,2%

Građevinska područja

poslovno turističke namjene u

izdvojenom području

175,6 4,7%

Izgrađene strukture izvan

građevinskog područja 501,8 13,6%

Poljoprivredne, šumske i

ostale površine 1.915,9 51,8%

Zaštićena prirodna i

graditeljska baština 913,3 24,7%

Općina Vrsar ukupno 3.698,2 100,0%


Na sjednici Općinskog vijeća održanoj 20.06.2007. godine usvojen je Program mjera za unapređenje stanja u prostoru Općine za razdoblje od 2007. do 2011. godine. Programom je formiran Odbor za prostorno uređenje kao stručno tijelo Poglavarstva Općine, a utvrđeni su i organi te postupci izrade pojedinog dokumenta prostornog uređenja i drugih povezanih dokumenata. Temeljem zakonskih ovlaštenja, Općinskom vijeću Općine Vrsar pripada pravo donošenja dokumenata prostornog uređenja i to: prostornog plana, urbanističkih planova uređenja, detaljnih planova uređenja te ostalih dokumenata prostornog uređenja. Shodno tome, Programom je predviđena izrada izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Vrsar, odnosno izrada elaborata koji će objediniti prikaze i planska rješenja cjelovitog, zakonom utvrđenog područja Općine Vrsar, budući je prostorno uređenje trenutno utvrđeno dvama prostornim planovima. Isto tako, predviđa se izmjena i dopuna sedam postojećih detaljnih planova uređenja (zona male privrede „Neon“, zona zdravstvenih objekata, jaslice, vrtić i osnovna škola, Kapetanova stancija, naselje Trsine, dio grada Vrsara i Vrsar istok), dovršenje četiriju detaljnih planova uređenja (zona Montraker, stancija Valkanela, zona Centar Vrsar i zona poslovne namjene Gradina) te izrada pet urbanističkih (Valkanela, Vrsar, Koversada – Crljenka, golf igralište Stancija Grande i golf igralište Moškati) i dva detaljna plana uređenja (sportsko rekreacijska zona Kontešići i turistički punkt Bekvari). Snažno i slojevito turističko usmjerenje Vrsara očito je iz strukture stambenog prostora. Prema raspoloživim podacima, u naselju Vrsar na 1.872 stanovnika, odnosno 644 kućanstava dolazi 1.209 stanova od kojih njih 775 predstavlja stanove za stalno stanovanje, 365 stanove za odmor, dok je 69 stanova namijenjeno isključivo za obavljanje djelatnosti. Iz navedenog proizlazi da na jedan stan otpada 1,55 osoba, odnosno 0,53 kućanstava.

Tablica 6. Problemi i potrebe povezane sa prostornim uređenjem

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Bespravna gradnja s

posebnim naglaskom na

priobalje

Veliki pritisci gradnje na

priobalje u određenim

dijelovima Općine

Zahvati u prostoru

neprimjereni ambijentu i

tradicionalnom sustavu

gradnje

Pritisci potencijalnih

investitora prilikom izrade

prostornih planova na

štetu društvenog interesa

Prostorno planiranje

Uspostava odgovarajućeg

sustava nadzora nad

provedbom prostornih

planova s ciljem

sprečavanja bespravne i

neprimjerene gradnje

Usmjeravanje mjera

zaštite na priobalje

Transparentnost

provedbe prostornih

planova

Objedinjenje planskih

rješenja u prostoru koja

se odnose na cjeloviti

teritorij Općine

Izrada svih propisanih

prostornih planova radi

konačnog definiranja

prostora u Županiji

Dosljedno poštivanje

smjernica viših planova i

pravila dobre prostorno–

planerske prakse pri

izradi planova lokalne

razine PUO/G

Jačanje kadrovskog

potencijala, naročito u

općinama

Kvalitetan nadzor nad

provedbom/poštivanjem

planova


utvrđeno je u dvama

dokumentima te stoga ne

postoje objedinjeni podaci

za cjelovito područje

Općine

Nedovoljno istražen

potencijal ruralnih sredina

Neodgovarajuća

povezanost priobalja s

unutrašnjim dijelom

Općine

Neiskorištenost


Relativno velike površine

Općine nalaze se pod

različitim oblicima zaštite

Neusklađenost podataka u

katastru i zemljišnim

knjigama

Nepostojanje nove

katastarske izmjere

Odgovarajuća valorizacija

zaštićenih dijelova

prirode

Dosljedna primjena

Programa mjera za

unapređenje stanja u

prostoru Općine Vrsar

Potreba donošenja

planova nižeg reda,

odnosno urbanističkih i

detaljnih planova

uređenja

Dovršenje pripremnih

aktivnosti i uspostava

geografsko

informacijskog sustava

(GIS) Općine

Izrada nove katastarske

izmjere na području

Općine

4.2. Demografska obilježja

Aktivnosti i obilježja stanovništva na pojedinom području čine temelj njegova razvoja i središnji su element određivanja strateškog usmjerenja. Na području Općine prema popisu stanovništva iz 2001. godine živi 2.237 osoba pri čemu je prisutna izrazita koncentracija stanovništva u naselju Vrsar u kojem obitava njih čak 1.872 ili 83,7% ukupnog stanovništva. Od ostalih naselja jedino u naselju Flengi živi preko 100 stanovnika, dok se u preostalih sedam naselja broj žitelja kreće od 12 do 49. Na području Općine živi 1,1% ukupnog stanovništva Istarske županije. Gustoća naseljenosti Općine iznosi 59,4 stanovnika po km2 te je za 14 osoba manja od prosjeka Županije. Kretanje broja stanovnika Općine Vrsar od 1931. godine prikazano je tablicom 7. U prvoj prikazanoj godini popisa broj stanovnika bio je gotovo istovjetan broju stanovnika 1991. godine. Međutim, u međurazdoblju od 60 godina zabilježene su signifikantne oscilacije potaknute ratnim i ostalim političkim zbivanjima. Smanjenje broja stanovnika prvenstveno je posljedica iseljavanja talijanskog stanovništva koje je na prostorima Općine obitavalo dugi niz godina i to uslijed političkih promjena koje su se u to vrijeme dogodile. Iseljeno talijansko stanovništvo zamjenjuju doseljenici iz unutrašnjosti istarskog poluotoka te iz Dalmacije i to naročito otoka Brača. Ipak, bilo je potrebno punih 30 godina da broj stanovnika dosegne razinu od prije Drugog svjetskog rata.


Tablica 7. Kretanje broja stanovnika od 1931. do 2001. godine

GODINA POPISA BROJ STANOVNIKA

1931. 1.826

1948. 1.566

1953. 902

1961. 830

1971. 1.115

1981.* 1.657

1991. 1.962

2001. 2.237

* Od 1981. godine uključeni su podaci o broju stanovnika naselja Vrsar i osam okolnih naselja koja čine

današnju Općinu

U posljednja dva desetljeća moguće je uočiti pozitivno kretanje broja stanovnika koje je prvenstveno posljedica imigracijskih aktivnosti, a manje prirodnog priraštaja. Navedenom u prilog govore i podaci o migracijskim obilježjima stanovništva Općine prema kojima tek 40,2% stanovništva od rođenja stanuje u Općini, dok ostatak čini stanovništvo doseljeno iz ostalih dijelova Županije (22,8%), drugih županija (17,2%) ili pak inozemstva (18,3%). Starosna struktura stanovništva posljedica je društveno ekonomskih i političkih zbivanja u prošlosti. Ista predstavlja temelj za razumijevanje mogućnosti reprodukcije stanovništva koje čine okosnicu planiranja svekolikog razvoja Općine. Gotovo 60% stanovništva Općine spada u dobnu skupinu od 20-59 godina starosti, dok približno četvrtina žitelja čini mlađu dobnu skupinu (do 19 godina starosti). Ostatak stanovništva pripada skupini stanovništva starijeg od 60 godina. Sukladno činjenici da je indeks starenja stanovništva veći od granične vrijednosti 0,4 i iznosi 0,67, u budućnosti se može očekivati negativna tendencija demografskog razvoja utemeljena na prirodnom priraštaju za koju je vjerojatno da će biti nadomještena imigracijskim kretanjima. Spolna struktura stanovništva Općine ukazuje na zanemarivo veći udio ženskog stanovništva pa se može zaključiti da je navedena struktura uravnotežena. Na području Općine Vrsar danas egzistira ukupno 766 kućanstava prosječne veličine 2,9 člana. Prema broju članova dominiraju kućanstva s četiri člana (23,5%), nakon čega slijede kućanstva s dva (21,9%) i tri (21,5%) člana. Značajan udio od čak 20,9% imaju samačka kućanstva što može upućivati na starost stanovništva te na migracijska kretanja potaknuta ekonomskim motivima od strane pojedinaca. Prema posljednje raspoloživim podacima za Općinu Vrsar iz 2001. godine 65,9% stanovništva starog 15 i više godina ima srednje, više i visoko obrazovanje, dok 32,9% navedene skupine stanovništva ima završeno najviše osam razreda osnovne škole. Uspoređujući spomenute udjele s podacima na razini Županije moguće je uočiti da je udio osoba sa završenim srednjoškolskim ili višim stupnjem


obrazovanja u Općini približno jednak prosjeku Županije koji iznosi 62,9%, dok je udio skupina slabije obrazovanog stanovništva za 3 postotna boda niži od udjela istog na razini Županije. Školska sprema stanovništva Općine Vrsar ne odstupa značajnije od županijskog prosjeka, ali ipak treba ukazati na relativno veliki udio slabije obrazovanog stanovništva, karakterističan za zemlju u cjelini, koji može bitno utjecati na realizaciju strateških razvojnih ciljeva Općine. Daljnja analiza strukture stanovništva usmjerena je na njegovu gospodarsku aktivnost i djelatnost. Nalazi analize strukture stanovništva prema aktivnostima ukazuju da je 48,7% ukupnog stanovništva aktivno, dok je uzdržavanih svega 28,0%. Ostatak od 23,3% stanovništva čini skupinu s osobnim izvorima prihoda. U skupini aktivnog stanovništva 81,9% jest aktivno stanovništvo koje obavlja djelatnost pri čemu dominantni udio imaju tercijarne djelatnosti u kojima je zaposleno čak 72% aktivnog stanovništva koje obavlja djelatnost. U sekundarnim djelatnostima zaposleno je 10% aktivnog stanovništva koje obavlja djelatnost i to u industriji, rudarstvu i građevinarstvu. Primarne djelatnosti obavlja svega 3% aktivnog stanovništva koje obavlja djelatnost pri čemu je glavnina zaposlena u šumarstvu, a manji dio u poljoprivredi i ribarstvu. S obzirom na relativnu blizinu granice sa Slovenijom i Italijom zamjetan je i udio aktivnog stanovništva zaposlenog u inozemstvu koji iznosi 10%. Struktura stanovništva prema aktivnosti i djelatnosti prikazana je Grafovima 1 – 4. Od ukupnog broja aktivnog stanovništva koje obavlja djelatnost, prema podacima iz 2001. godine, 61,6% stanovništva Općine Vrsar radi na području Općine, dok ostali putuju na rad u okolne općine i gradove ili pak rade u inozemstvu.

Grafovi 1.-4. Struktura stanovništva Općine Vrsar prema aktivnosti i djelatnosti 2001. godine

57%

43%

Graf 3. Struktura sekundarnih djelatnosti

Industrija i rudarstvo

Građevinarstvo

6%

18%

51%6%

7%2%

4% 2% 4% 0%

Graf 4. Struktura tercijarnih djelatnosti

Promet i veze Trgovina Ugostiteljstvo i turizam Obrtništvo i osobne usluge Komunalne i stambene djelatnosti Financijske, tehničke i poslovne usluge Obrazovanje, znanost, kultura i informacije Zdravstvena zaštita i socijalna skrb Tijela državne vlasti,lokalna samoupr.,fondovi i sl. Ostalo

5%10%

72%

10% 3%

Graf 1. Struktura stanovništva prema djelatnostima

Primarne Sekundarne

Tercijarne Rad u inozemstvu

Nepoznato

31%

69%

Graf 2. Struktura primarnih djelatnosti

Poljoprivreda i ribarstvo Šumarstvo


Bogatstvo kulturne baštine Općine Vrsar ogleda se, između ostalog, i u mnoštvu narodnih skupina koje obitavaju na prostoru. Hrvati predstavljaju dominantnu nacionalnu skupinu uz koju na prostoru Općine žive pripadnici još 14 nacionalnih skupina među kojima dominiraju Talijani, uz Hrvate autohtono stanovništvo, Srbi, Albanci i Bošnjaci. Struktura stanovništva Općine Vrsar po nacionalnosti 2001. godine prikazana je tablicom 8.

Tablica 8. Struktura stanovništva Općine Vrsar po nacionalnosti 2001. godine*

Nacionalnost Broj Postotak

Hrvati 2.040 75,4%

Albanci 41 1,5%

Austrijanci 1 0,0%

Bošnjaci 33 1,2%

Crnogorci 7 0,3%

Česi 2 0,1%

Mađari 12 0,4%

Makedonci 14 0,5%

Nijemci 4 0,2%

Rumunji 3 0,1%

Rusi 1 0,0%

Slovaci 3 0,1%

Slovenci 18 0,7%

Srbi 83 3,1%

Talijani 90 3,3%

Ostali 14 0,5%

Regionalna pripadnost 147 5,4%

Nisu se izjasnili 106 3,9%

Nepoznato 42 1,6%

* Podaci se odnose na Općinu Vrsar u čijem je sastavu bila Funtana, a nedostaju podaci za osam naselja

u istočnom dijelu Općine.


Tablica 9. Problemi i potrebe povezane sa stanovništvom

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Koncentracija

stanovništva u priobalju

Porast stanovništva

utemeljen na

imigracijskim kretanjima

Nizak prirodni prirast

Neprikladna obrazovna

struktura stanovništva

Nedostatak kadrova za

rad u turističko

ugostiteljskim

djelatnostima

Visok indeks starenja

stanovništva

Poticanje gradnje u

unutrašnjosti s ciljem

naseljavanja navedenog

područja, a time i

ravnomjernijeg razvoja

Općine

Povećanje stupnja

obrazovanja stanovništva

te usklađivanje

obrazovanja i

kompetencija s

razvojnim potrebama

Općine

Povećanje broja

stanovnika utemeljeno

na prirodnom prirastu, a

manje na migracijskim

kretanjima

Ravnomjerniji razvoj u

prostoru – poticanje

razvoja u unutrašnjosti,

kvalitetnije povezivanje

sa sadržajima u obalnom

području

Kontinuirana i sustavna

edukacija ljudskih

resursa te stvaranje

uvjeta za privlačenje

visokostručnih kadrova iz

domaćeg i

međunarodnog okruženja

4.3. Komunalna infrastruktura Komunalna infrastruktura obuhvaća skup djelatnosti s pripadajućim građevinskim objektima i opremom koje pružaju osnovu za nesmetan razvoj svih sektora unutar lokalne zajednice. Komunalna infrastruktura područja Općine Vrsar obuhvaća slijedeća područja:

1. Vodoopskrbu i kanalizacijske sustave; 2. Prometni infrastrukturni sustav; 3. Energetiku; i 4. Zbrinjavanje otpada.

4.3.1. Vodoopskrba i kanalizacijski sustavi Područje Općine Vrsar nema izvora pitke vode, već ga istom opskrbljuje društvo Istarski vodovod d.o.o. Buzet i to iz slijedećih vodoopskrbnih sustava:

„Gradole“ iz kojeg se pokrivaju potrebe za pitkom vodom dvaju najvećih naselja Vrsar i Flengi te

„Sv. Ivan“ koji, uz prethodna dva opskrbljuje i naselja Begi, Bralići, Delići, Gradina, Kontešići, Kloštar i Marasi.


Opskrba pitkom vodom vrši se putem slijedeće dvije vodospreme:

Vodospreme „Sv. Martin“ kapaciteta 300 m3 i Vodospreme „Lokvica“ kapaciteta 1.300 m3.

Na području Općine Vrsar izgrađena je vodovodna mreža ukupne dužine 15.300 m. Prosječna starost mreže iznosi 30 godina te su prilikom njezine izgradnje korištene cijevi različitog materijalnog sastava, od salonita do lijevanog željeza i plastike. Starost određenih dijelova vodovodne mreže te povremeni kvarovi uzrokuju prosječne godišnje gubitke vode od oko 35.000 m3, dok u određenim godinama gubici bitno nadilaze prosjek. Upravo stoga neophodno je pristupiti postepenoj rekonstrukciji dijelova vodovodne mreže. S obzirom na relevantnost turističke djelatnosti na području Općine logične su i velike varijacije u dnevnoj potrošnji vode ovisno o razdoblju godine. Tako je tijekom ljetnih mjeseci prosječna dnevna potrošnja vode 5.000 m3, dok se u zimskim mjesecima potrošnja višestruko smanjuje i iznosi u prosjeku 500 m3 dnevno. Iznimno velika potrošnja pitke vode u ljetnim mjesecima nameće potrebu za proširenjem vodospreme „Sv. Martin“ na 1.600 m3 čime bi se zadovoljile potrebe za pitkom vodom na području Općine u dugom roku. Odvodnja otpadnih voda na području Općine Vrsar vrši se putem kanalizacijskog sustava „Vrsar“ koji obuhvaća naselje Vrsar i područje priobalja od autokampa „Turist“ na sjeveru do autokampa „Koversada“ s pripadajućim turističkim naseljima na južnom dijelu. Manji dio općinskog teritorija i to dio autokampa „Valkanela“ koji administrativno pripada Općini Vrsar koristi južni krak kanalizacijskog sustava „Poreč Jug“. Kanalizacijski sustav „Vrsar“ obuhvaća središnji uređaj za mehaničko pročišćavanje otpadnih voda (fino sito, mastolov i pjeskolov, sa uključenom prvom fazom kemijske obrade) na poluotoku „Petalon“ s ispustom u more, te pripadajuće sustave glavnih kolektora, crpnih stanica i sekundarne mreže. Uređaj za mehaničko pročišćavanje prihvaća otpadne vode iz dva podsustava:

1. Sjeverni krak, odnosno podsustav koji obuhvaća područje od autokampa „Turist“, preko naselja Vrsar do turističkog naselja „Petalon“. U okviru ovog podsustava na glavnom priobalnom kolektoru izgrađene su ukupno tri crpne stanice i to:

Crpna stanica autokamp „Turist“; Crpna stanica „Saline“; i Crpna stanica „Porto sole“.

2. Južni krak, odnosno podsustav koji prihvaća otpadne vode s priobalja i to od područja autokampa „Koversada“ do turističkog naselja „Petalon“ na sjeveru. Na glavnom priobalnom kolektoru ovog podsustava izgrađene su slijedeće četiri crpne stanice:

Crpna stanica „Koversada 1“; Crpna stanica „Koversada 2“; Crpna stanica „Koversada 3“; i Crpna stanica „Petalon“.


Kanalizacijski sustav „Vrsar“ sastoji se od slijedećih elemenata:

Dva glavna kolektora dužine 6.000 m; Sekundarnih mreža dužine 14.000 m; Sedam crpnih stanica; Uređaja za pročišćavanje „Petalon“ kapaciteta Qs = 110 l/s Podmorskog ispusta „Petalon“ ukupne dužine cca 570 m (70 m kopnene dionice

i 488 m podmorskog dijela sa difuzorskim završetkom) s dubinom ispusta na 30 m ispod površine mora.

Naselja u unutrašnjosti Općine nisu priključena na kanalizacijski sustav, već probleme otpadnih voda rješavaju njihovim prikupljanjem u septičke jame. Svi objekti u navedenim naseljima raspolažu sa sabirnim jamama koje prazni društvo Usluga d.o.o. Poreč. Isto društvo zaduženo je i za upravljanje kanalizacijskim sustavom „Vrsar“. Među otocima ističe se otok Koversada čiji je podsustav odvodnje (ispust otpadnih voda u more preko taložnice) priključen tlačnim cjevovodom na sustav javne odvodnje Vrsar položen u autokampu „Koversada“ u 2008. godini, preko mosta koji povezuje otok s kopnom. U dogledno vrijeme na području Općine Vrsar planiran je pristup izgradnji slijedećih sustava za odvodnju otpadnih voda:

1. Zona male privrede „Neon“ - priključenje na postojeći sustav naselja Brostulade u Vrsaru;

2. Naselje Vrsar (ulica Vidikovac, Trsine) - proširenje sekundarnih mreža s rekonstrukcijom dijela odvodnog sustava u povijesnoj jezgri;

3. Park skulptura Džamonja; 4. Prema prihvaćenoj Koncepciji odvodnje i obrade otpadnih voda te Odluke o

realizaciji pod-projekata Grada Poreča u Projektu Jadran – projektu zaštite okoliša od onečišćenja voda na priobalnom području, zadržava se postojeća lokacija uređaja „Petalon“ uz obavezu dogradnje uređaja sa II. stupnjem pročišćavanja.

Temeljem Koncepcije odvodnje i obrade otpadnih voda otpadnih voda u zaleđu priobalja izrađen je idejni projekt odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda za naselja u unutrašnjosti (IGH d.o.o. Rijeka). Na području naselja Flengi, Gradina, Marasi i Kloštar (naselja u Općini s preko 50 stanovnika), planira se izgradnja autonomnih sustava za odvodnju otpadnih voda s uređajem za pročišćavanje, dok se za ostala naselja, imajući u vidu njihovu veličinu, problem otpadnih voda planira riješiti putem sabirnih jama i njihovog redovitog pražnjenja. Isto tako, za zonu izvan naselja za izdvojene namjene (postojeći ugostiteljsko izletnički punkt) u Limskom kanalu mora se pristupiti izgradnji zatvorenog kanalizacijskog sustava s pročišćavanjem.


Tablica 10. Problemi i potrebe povezane sa vodoopskrbom i kanalizacijskim

sustavima

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Nedostatni vodoopskrbni

kapaciteti u ljetnim

mjesecima

Izražajni gubici vode zbog

dotrajalosti mreže

Upitna zdravstvena

ispravnost cjevovoda

Nedovoljno pročišćavanje

otpadnih voda na sustavu

za pročišćavanje

„Petalon“ - mehanički

sustav pročišćavanja s

određenim stupnjem

kemijske obrade čime se

postiže prvi stupanj

pročišćavanja otpadnih

voda

Nepostojanje i/ili

nedovoljna izgrađenost

sustava za odvodnju i


voda u zaleđu priobalja

Nedovršen sustav

odvodnje i pročišćavanja

oborinskih voda

Osiguranje dostatnosti i

zdravstvene ispravnosti

vode za piće naročito u

ljetnim mjesecima

Sanacija postojeće

vodoopskrbne mreže s

ciljem smanjenja

gubitaka

Izgradnja i dovršenje

postojećeg sustava za

odvodnju otpadnih voda

Izgradnja i unapređenje

cjelovitog sustava za


voda

Dovršenje sustava

odvodnje i pročišćavanja

oborinskih voda

Trajno osigurana

kvalitetna, zdravstveno

ispravna voda za piće na

cijelom području

Županije

Izgraditi sustav javne

odvodnje i zaštite voda

Provesti rekonstrukciju

postojeće kanalizacijske

mreže i izgraditi uređaje

s većim stupnjem

pročišćavanja otpadnih

voda

Objediniti vodoopskrbne

sustave na području

Županije

Izgraditi u potpunosti

vodoopskrbni sustav na

području Županije

Obnoviti dotrajale

građevine u sustavu

vodoopskrbne mreže

4.3.2. Energetska infrastruktura Na području Općine Vrsar razvijen je isključivo elektroenergetski sustav te njome trenutno ne prolazi niti jedna trasa sustava opskrbe energijom koja nije u funkciji njezine opskrbe. Općina Vrsar uključena je u elektroenergetsku mrežu putem 110 kV dalekovoda i trafostanice TS 35/10(20) kV „Vrsar“. Područje je u potpunosti pokriveno elektroenergetskim razvodom i to putem odgovarajućih zračnih i podzemnih vodova. Poradi osiguranja dostatne i stabilne elektroenergetske opskrbe Općine Vrsar što, uz postojanje ostalih infrastrukturnih sadržaja, čini osnovu njezina razvoja, predviđa se razdvajanje dalekovoda do dviju planiranih trafostanica nakon čega bi se sve tri trafostanice povezale u dvije petlje 20 kV dalekovodom.


Potrebe za električnom energijom Općine u cijelosti se namiruju iz mreže Distributivnog područja Elektroistra Pula. Klimatske promjene nastale uslijed rastućeg zagađenja okoliša sve više naglašavaju korištenje obnovljivih oblika energije. Općina Vrsar sa svojim klimatskim i zemljopisnim karakteristikama pogodna je za značajnije korištenje sunčeve energije. Praktično korištenje sunčeve energije moguće je putem fotoćelija i to ponajprije za zagrijavanje vode za potrebe domaćinstava i manjih gospodarskih pogona kao i za proizvodnju električne energije u izdvojenim poslovnim pogonima. Opskrba područja plinom ograničena je na dostavu ukapljenog naftnog plina u bocama te dostavu istog u fiksne spremnike koji pretežno služe za zadovoljenje potreba domaćinstava. S obzirom na rastuću ulogu plina kao energenta budućnosti, relativnu blizinu nalazišta plina u jadranskom podmorju i plinovoda, u doglednoj budućnosti može se očekivati plinofikacija ponajprije priobalnog područja. U naselju Vrsar tako je izgrađen mjesni plinski razvod te je za potrebe plinske mreže planirana izgradnja mjerno čistačke stanice.

Tablica 11. Problemi i potrebe povezane s energetskim sustavom

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Postojanje isključivo

elektroenergetskog

sustava

Nedovoljan kapacitet

elektroenergetskog

sustava nameće se kao

ograničavajući čimbenik

razvoja

Neiskorištenost

obnovljivih izvora

energije

Nepostojanje plinske

mreže

Nedovoljna

infrastrukturna

izgrađenost u zoni male

privrede i obrtništva

Kompletiranje

elektroenergetskog

sustava kao pretpostavke

dostatnosti i stabilnosti

elektroenergetskog

sustava Općine

Poticanje energetske

učinkovitosti uz

zadržavanje postojeće

razine usluge

Stvaranje uvjeta za

plinofikaciju Općine

Poticanje korištenja

sunčeve energije naročito

u objektima poslovne

namjene

Zamjena razmjerno

skupog energenta

ekološki prihvatljivim i

jeftinijim prirodnim

plinom i obnovljivim

izvorima energije

Provesti projekt

plinofikacije koji bi

trebao smanjiti potrošnju

električne energije

Iskoristiti obnovljive

izvore energije –

bioenergije, sunčeve

energije, energije vjetra,

hidroenergije i

hidrotermalne energije

za koje postoje

potencijali

Povećati energetsku

djelotvornost – ušteda

energije bez smanjivanja

razine usluge


4.3.3. Prometni infrastrukturni sustav Prometna infrastruktura na području Općine Vrsar obuhvaća infrastrukturu cestovnog, pomorskog i zračnog prometa te telekomunikacijsku infrastrukturu, dok željeznička infrastruktura ne postoji. Cestovnu infrastrukturu čine tri županijske, dvije lokalne ceste i ostale nerazvrstane ceste koje prolaze kroz naselja Delići i Bralići, prema naselju Gradina, Begi, Kontešići, Stanciji Velika, St. Kapetanova i St. Valkanela te su iste većinom asfaltirane. Ukupna dužina županijskih cesta koje prolaze Općinom Vrsar iznosi 11,2 km, a čine ih slijedeće ceste:

Plovanija - Umag - Poreč - Vrsar - Lim dužine 8,2 km; Vrsar - TN Koversada dužine 1,4 km; te Vrsar - Zračna luka Vrsar dužine 1,6 km.

Cestovni promet reguliran je Odlukom o uređenju prometa na području Općine Vrsar. Dotrajalost kolnika i neadekvatno održavanje raslinja koje rezultira nepreglednošću vrlo zavojitih prometnica među istaknutijim je problemima koji otežavaju neometano odvijanje prometa. Navedeni problemi posebno dolaze do izražaja u ljetnim mjesecima kada je intenzitet prometa značajno povećan, a uz motorna vozila na kolnicima se javlja i značajan broj biciklista. Nadalje, kroz središta naselja Kloštar i Flengi prolazi, za Općinu, najznačajnija županijska prometnica što također predstavlja opasnost za ostale sudionike u prometu. Razvoj ugostiteljske djelatnosti u tim naseljima s relativno velikim brojem restorana i štandova uz prometnice koji nemaju odgovarajuća parkirališna mjesta također utječe na sigurnost i protočnost prometa. Promet motornim vozilima u naselju Vrsar zbog uskih je ulica i ugostiteljskih objekata otežan i to posebice u ljetnim mjesecima kada se dijelovi ulica pretvaraju u pješačke zone, a ograničeno je i prometovanje starim gradom samo za dostavu, interventna vozila te stanovnike sa stalnim boravkom. Autobusni promet na području Općine Vrsar poprilično je rijedak i uglavnom se odvija na županijskim cestama. Područje Općine tranzitno je područje za promet autobusa te njime prometuju uglavnom autobusi na linijama prema većim naseljima u blizini Vrsara. Izuzetak je turistička sezona kada je isti pojačan i odvija se u i iz smjera turističkih naselja. Sredstva javnog prijevoza ne pokrivaju dostatno područje u zaleđu priobalja tako da školski autobus predstavlja jedinu vezu sela Marasi, Kontešići, Begi, Delići i Bralići s Vrsarom, a time i Porečom kao upravnim središtem šireg okruženja. Tijekom turističke sezone organiziran je prijevoz turističkim vlakićem i to kružno od TN Koversada po županijskoj cesti Vrsar – TN Koversada do i kroz naselje Brostolade, pa do županijske ceste Lim – Vrsar - Poreč i opet od sjeveroistočnog ulaza u naselje Vrsar ulicom A. Negri i R. Končara do rive, te kroz TN Belvedere i TN Petalon ponovno do TN Koversada. Promet turističkim vlakićem uvelike je pomogao smanjenju prometa i rješavanju problema parkiranja na području naselja Vrsar. Biciklistički promet u Općini Vrsar odvija se po svim prometnicama, budući nijedna od njih nije razvrstana kao državna cesta na kojoj je promet biciklima zabranjen. Za biciklistički promet posebno je značajna uređena biciklistička staza koja počinje


u samom naselju Vrsar te prolazi Kapetanovom stancijom prema stanciji Crljenka. Ista dalje prolazi uz obronke Limskog kanala te kroz šumu Kontija dolazi do Kloštra i dalje županijskom cestom natrag do Vrsara. Uz navedenu, postoji i pješačko biciklistička staza na potezu od Vrsara do Funtane koja se još uvijek ne koristi u dovoljnom intenzitetu, budući biciklisti preferiraju županijsku cestu. U svim naseljima promet pješaka odvija se zajedno s ostalim oblicima prometa. U naselju Vrsar promet pješaka posebice je olakšan tijekom ljetnih mjeseci kada je, zbog velikog broja automobila vikendaša, ograničeno prometovanje starim gradom samo na dostavu, interventna vozila i stanovnike sa stalnim boravkom. Osim Vrsara, ostala naselja za sada nemaju uređenih parkirališta. U naselju Vrsar trenutno postoji nekoliko uređenih parkirališta od kojih se na nekima tijekom sezone vrši naplata parkiranja od strane vrsarskog komunalne tvrtke Montraker d.o.o. Tarifnom politikom naplate parkiranja pokušava se regulirati sam promet i parkiranje uz rivu. Problem parkiranja posebno je izražen u starom gradu Vrsaru gdje zbog nedostatne širine prometnica brzo dolazi do zagušenja prometa. Stoga se predviđa izgradnja garažno parkirne zgrade u ulici A. Negri, gdje bi parkirno mjesto bilo osigurano svim vlasnicima nekretnina u starome gradu, nakon čega bi se stari grad pretvorio u pješačku zonu. Sličan problem prisutan je i u istočnom dijelu naselja Vrsar gdje se zbog prevelikog broja stambenih jedinica u odnosu na plan javlja nedostatak parkirnih mjesta koji je ponajviše istaknut tijekom ljetnih mjeseci. Uslijed porasta značenja cestovnog i zračnog prometa, pomorski je promet izgubio na značenju. Luka Vrsar kategorizirana je kao luka za javni promet županijskog značenja i nalazi se na gatu s jugozapadne strane luke. Uz luku za javni promet izuzetno značenje za pomorski promet Općine Vrsar ima luka za posebne namjene, odnosno marina „Vrsar“ s 220 vezova u moru i 40 vezova na suhom, a koja se nalazi u sklopu istoimenog naselja. Imajući u vidu primorsku usmjerenost žitelja Općine neophodno je osigurati dovoljan broj vezova za ribarska plovila s pratećom infrastrukturom uvažavajući pritom buduće potrebe osoba koje se bave ribarstvom kao i osigurati izgradnju, rekonstrukciju ili uređenje priveza za domicilno stanovništvo. Općina Vrsar prepoznatljiva je i po zračnoj luci za sportske i ostale manje zrakoplove koja se nalazi na udaljenosti od 3 km od naselja Vrsar. Zračna luka Vrsar tercijarne je kategorije sa sezonskim graničnim carinskim prijelazom od međunarodnog značaja druge kategorije otvorenim od mjeseca travnja do listopada. Svojom opremom i duljinom piste zračna luka više ne zadovoljava sve veće potrebe zračnog prometa pa se u skoroj budućnosti očekuje odgovarajuće opremanje iste te produljenje piste. Telekomunikacijska infrastruktura na području Općine Vrsar pokriva sva naselja. Telekomunikacijska mreža razvedena je podzemnim kablovima te se iz osnovnih pružnih pravaca dalje grana podzemno, a ponegdje zračnom mrežom do krajnjih korisnika. Uz fiksnu telefoniju, područje Općine dobro je pokriveno i mobilnom telefonijom postojećih državnih koncesionara. Uz bazne postaje mobilne telefonije u Općini Vrsar instaliran je također radio televizijski pretvarač koji omogućuje odgovarajući prijem radio i televizijskih kanala.


Tablica 12. Problemi i potrebe povezane s prometnom infrastrukturom

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Nedostatna parkirališna

mjesta

Veliki pritisak na naselje

Vrsar tijekom ljetnih

mjeseci

Neodgovarajuće

održavanje prometnica

Neuređena parkirališna

mjesta uz važne

prometnice

Važne prometnice prolaze

kroz središte naselja u

unutrašnjosti

Neodgovarajuća

opremljenost i kapaciteti

zračne luke

Neadekvatan pristup

prometnica luci Vrsar

Nedovoljan broj morskih

vezova

Planiranje uređenja

lokalnih cesta zbog bolje

integracije prostora

Održavanje postojećih

prometnica

Povećanje broja i

uređenje postojećih

parkirališnih mjesta

Odgovarajuće

opremanje zračne luke i

produženje piste

Izgradnja prometnica

koje zaobilaze središta

naselja

Povećanje broja vezova

Proširenje luke

Što prije dovršiti izgradnju

punog profila autoceste

Istarskog ipsilona

Izgraditi sustav

parkirališta u gradskim

središtima

Izgraditi obilaznice oko

turističkih središta

Donijeti dugoročni razvojni

plan unapređenja

željezničke mreže i

povezati je s nacionalnom

i europskom željezničkom

mrežom

Sanirati postojeće,

dotrajale lučke objekte i

izgraditi nove (lukobrani,

operativne obale i

prometnice)

Modernizirati luke radi

povećanja kapaciteta i

sigurnosti prijevoza

putnika i tereta

Razviti zračni promet,

posebice u pogledu

izgradnje dodatnih

pratećih objekata vezano

za razvoj turizma

4.3.4. Zbrinjavanje otpada Prikupljanje i zbrinjavanje komunalnog otpada vrši društvo Usluga d.o.o. Poreč u suvlasništvu Općine Vrsar. Komunalni otpad prikuplja se putem kontejnera koji se prazne dva puta tjedno, osim u ljetnim mjesecima kada se pražnjenje obavlja tri puta. Izuzetak predstavljaju područja obale i turističkih naselja u kojima se prikupljanje otpada tijekom ljeta obavlja svakodnevno. Za razliku od ostalih naselja na području naselja Vrsar organizirano je selektivno prikupljanje korisnog otpada. Zbrinjavanje prikupljenog komunalnog otpada vrši se na sanitarnom odlagalištu Košambra na području Grada Poreča. Veći dio navedenog odlagališta u fazi je


sanacije. Naime, stara površina odlagališta veličine 5 ha na koju se u proteklih 35 godina odlagao otpad zatvara se i sanira, a prikupljeni se otpad trenutno odlaže na plohu veličine 1,5 ha koja je dostatna za naredno petogodišnje razdoblje. Upravo stoga pristupa se rekonstrukciji odlagališta kako bi se rok njegovog korištenja produljio za narednih 25 godina. Značajan čimbenik cjelokupne vizure Općine Vrsar jest uređenost i održavanje čistoće javnih površina za što je zaduženo trgovačko društvo Montraker d.o.o. Vrsar koje u svojoj nadležnosti, osim poslova ručnog i strojnog pometanja ulica te horitkulturnog održavanja zelenih površina, ima i održavanje groblja Vrsar i Gradina, te upravljanje parkirališnim prostorima i marinom Vrsar. Uz dva navedena društva, djelatnošću povezanom s otpadom i održavanjem čistoće na području Općine Vrsar bavi se i jedan obrtnik koji je registriran za reciklažu i posredovanje pri prodaji korisnog otpada. Poseban problem Općine Vrsar predstavljaju ilegalna odlagališta različitog komunalnog otpada te jedno odlagalište građevinskog otpada koje je službeno zatvoreno, ali se zbog nepostojanja odgovarajućeg nadzora na njemu i dalje vrši odlaganje različitih vrsta građevinskog i negrađevinskog otpada.

Tablica 13. Problemi i potrebe povezane sa zbrinjavanjem otpada

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Problem nelegalnih,

odnosno divljih odlagališta

otpada

Nepostojanje odlagališta


Nedovoljna osviještenost

stanovništva o problemima

odlaganja i zbrinjavanja

otpada, te o opasnostima

koje proizlaze iz

neadekvatnog postupanja

s otpadom

Nepostojanje kulture,

prakse i infrastrukture

odvojenog prikupljanja

otpada

Nedovoljna educiranost

stanovništva o mogućnosti

upotrebe otpada

Kapaciteti postojećeg

odlagališta otpada dostatni

za petogodišnje razdoblje

Saniranje postojećih

nelegalnih/divljih

odlagališta otpada i

sustavno sprečavanje

njihova ponovnog

nastajanja

Uređenje odlagališta


Edukacija stanovništva o

načinima smanjenja

proizvodnje otpada u

domaćinstvima i u sklopu

djelatnosti kojima se bave

Edukacija stanovništva o

mogućnostima upotrebe

otpada, te samim time i

načinima odlaganja

Sustavno podizanje

ekološke svijesti među

građanima

Organiziranje odvojenog

prikupljanja korisnog

Pokrenuti proces

uspostave županijskog

sustava gospodarenja

otpadom s ciljem

uspostave jednog

središnjeg županijskog

centra za upravljanje

otpadom sa suvremenim

sanitarnim deponijem te

nekoliko pretovarnih

stanica

Uspostaviti cjeloviti

sustav organiziranog

prikupljanja otpada,

odvojenog prikupljanja

korisnog otpada i dr.

Zatvaranje i sanacija

legalnih odlagališta i

njihova prenamjena

prema Programu zaštite

okoliša Istarske županije

Saniranje ilegalnih/divljih

odlagališta i sustavno


otpada

Rekonstrukcija postojećeg

odlagališta otpada

sprečavanje njihova

ponovnog nastajanja

Širenje kulture

odgovornog postupanja s

otpadom

4.4. Gospodarstvo Osnovni cilj kvalitetnog upravljanja gospodarskim aktivnostima na području Općine Vrsar sadržan je u optimalnoj gospodarskoj, tehnološkoj i ekološkoj valorizaciji raspoloživih prirodnih, kulturnih i demografskih resursa vodeći pritom računa o očuvanju i podizanju razine blagostanja stanovništva. Opći gospodarski razvoj Općine Vrsar u prvom je redu determiniran postojećim prirodnim resursima koji su Općinu svrstali u sam vrh turističke ponude istarskog poluotoka i zemlje u cjelini što potvrđuju osvojene nagrade „Plavi cvijet“ za najuređeniju općinu koje dodjeljuje Hrvatska turistička zajednica. Postojeći stupanj valorizacije prirodne baštine u skorijoj će budućnosti trebati proširiti te nadopuniti obnovom i odgovarajućim vrednovanjem kulturnog nasljeđa vodeći se pritom visokim standardima očuvanja okoliša te uravnoteženog i održivog razvoja. Zasigurno najrelevantniji čimbenik ostvarenja razvojnih ciljeva jesu ljudi sa svojim kompetencijama, znanjima te kulturom rada i sveopćeg djelovanja. Realizacija gospodarskih ciljeva pojedinaca ostvaruje se bilo putem nesamostalnog rada, odnosno zapošljavanjem kod poslodavca ili pak nekim oblikom organiziranja vlastitog poslovnog poduhvata u obliku obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta ili trgovačkog društva. Obrti i trgovačka društva najznačajniji su nositelji gospodarske aktivnosti pojedinog područja, dok obiteljska poljoprivredna gospodarstva predstavljaju manje samostalne gospodarske i socijalne jedinice temeljene na vlasništvu i/ili uporabi proizvodnih resursa i upravljanju obitelji u obavljanju poljoprivredne djelatnosti. Sukladno podacima Udruženja obrtnika Poreč, na području Općine Vrsar djeluje 298 obrtnika grupiranih prema djelatnostima u sedam sekcija prikazanih grafovima 5 i 6. Graf 5. Broj obrta prema djelatnostima Graf 6. Struktura obrta prema djelatnostima

33 267

8474

7

67

11,07%8,72%

2,35%

28,19%24,83%

2,35%22,48%

Ribarski obrti Proizvođački obrti

Građevinski obrti Ugostiteljski obrti

Trgovački obrti Frizerski obrti

Ostali uslužni obrti


U strukturi obrta dominiraju tercijarne djelatnosti sa 77,9%, dok su obrti ostalih dviju skupina djelatnosti podjednako zastupljeni s 11,1% ukupnog broja obrta. Struktura obrta po djelatnostima jasno ukazuje na turističku usmjerenost Općine Vrsar pa tako u obrtima tercijarnih djelatnosti dominiraju ugostiteljski obrti te ostali uslužni i trgovački obrti koji predstavljaju nezaobilazne sastavnice kvalitetne turističke ponude. Turistička usmjerenost Općine za posljedicu ima visoku varijaciju broja zaposlenih u obrtima tijekom kalendarske godine te se stoga u budućim razdobljima nameće potreba za stimuliranjem sekundarnih i posebice primarnih djelatnosti za koje Općina ima komparativne prednosti i koje su istovremeno stabilnije, kako u pogledu održanja zaposlenosti, tako i u pogledu različitih utjecaja iz šireg društvenog okruženja. Uz obrte koji predstavljaju dominantan oblik organizacije gospodarskih aktivnosti, prema raspoloživim podacima na području Općine Vrsar sjedište imaju 134 trgovačka društva, od kojih njih 38 zapošljava 283 osobe, dok ostala društva nemaju zaposlenih. Slično obrtima, dominantu ulogu imaju trgovačka društva koja se bave tercijarnim djelatnostima što je moguće uočiti iz grafa 7.

Graf 7. Struktura trgovačkih društava po djelatnostima

U tercijarnim djelatnostima aktivnost obavlja ukupno 76,9% trgovačkih društava koja imaju sjedište na području Općine Vrsar, a ista zapošljavaju 79,9% ukupno zaposlenih u trgovačkim društvima. Ostala društva registrirana su za obavljanje proizvodnih djelatnosti i djelatnosti građevinarstva. Relativno mali broj pravnih osoba u odnosu na stvarne gospodarske aktivnosti na području Općine upućuje na činjenicu da srednje veliki i veliki poduzetnici imaju sjedište u drugim, ponajviše obližnjim jedinicama lokalne samouprave. To se ponajprije odnosi na društva Maistra d.d. Rovinj i Riviera Poreč d.d. Poreč koji na području Općine raspolažu s najznačajnijim dijelom turističkih smještajnih kapaciteta te društvo Agrolaguna d.d. Poreč koje predstavlja najrelevantnijeg nositelja poljoprivrednih aktivnosti. Sva trgovačka društva sa sjedištem na području

1%5%

17% 17%24%

36%

0%

18%

2% 4%10%

66%

Udio društava Udio zaposlenih


Općine spadaju u skupinu malih trgovačkih društava, a prema pravnom obliku organizirana su kao društva s ograničenom odgovornošću. Izmjenama pojedinih dijelova poreznog zakonodavstva, porez na dobit izuzet je iz prihoda jedinica lokalne samouprave, dok su istima istovremeno prepušteni prihodi od poreza na dohodak. Navedene promjene nameću potrebu da se odgovarajućim stimulativnim mjerama potiče registriranje posebice manjih poslovnih subjekata koji zapošljavaju žitelje Općine Vrsar. Jedna od mjera kojima Općina želi postići navedeni cilj jest poticanje razvoja i unapređenja poduzetničkih aktivnosti putem subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite. Analizom postojeće strukture poduzetnika na području Općine Vrsar utvrđeno je da dominantnu ulogu zauzimaju mali poduzetnici koji obavljaju različite vidove uslužnih djelatnosti. Mali poduzetnici iznimno su važan čimbenik održanja i povećanja postojeće razine zaposlenosti te svekolike gospodarske stabilnosti i blagostanja žitelja Općine. Imajući u vidu relevantnost ove skupine poduzetnika te važnost ostalih neuslužnih djelatnosti, Općina Vrsar je među najvažnijim razvojnim potrebama na području gospodarstva istaknula poticanje poduzetništva putem subvencioniranja kamata, uređenja zone male privrede Neon te odgovarajućeg upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Gospodarske djelatnosti za potrebe analize uobičajeno se sistematiziraju po slijedećim skupinama:

1. Primarne djelatnosti; 2. Sekundarne djelatnosti; i 3. Tercijarne djelatnosti. S obzirom da pojedine skupine djelatnosti obuhvaćaju više za područje Općine relevantnih djelatnosti, iste su zasebno elaborirane u pojedinim točkama u nastavku.

4.4.1. Primarne djelatnosti Primarne djelatnosti na području Općine Vrsar zapošljavaju svega 4,1% ukupnog broja zaposlenih, a obuhvaćaju poljoprivredu, ribarstvo i marikulturu te šumarstvo. Navedene djelatnosti izuzetno su malo zastupljene uzimajući u obzir raspoložive prirodne resurse analiziranog područja. Poljoprivredna aktivnost na području Općine Vrsar rezultat je povijesnih događanja na širim prostorima koju je karakteriziralo napuštanje ruralnih sredina i obradivih površina u unutrašnjosti te migracije u veća središta u priobalju s turizmom i ugostiteljstvom kao dominantnim djelatnostima. Odgovarajući prirodni resursi i pogodna klima u zaleđu priobalja prikladni su za tradicionalne poljoprivredne aktivnosti uzgoja vinove loze i maslina, ali i voća, lavande te pčelarstva. Upravo stoga nameće se nužnost sustavnog upravljanja razvojem poljoprivrede kao djelatnosti koja bi kvalitativno nadopunila postojeću turističku ponudu te pridonijela zaposlenosti i očuvanju ruralne tradicije.


Poljoprivredno i šumsko zemljište čini polovicu površine Općine Vrsar i jedno je od njezinih glavnih komparativnih prednosti. Kvaliteta tla i konfiguracija terena omogućuje obradu većeg dijela poljoprivrednog zemljišta što je prepoznato od strane trgovačkog društva Agrolaguna d.d. Poreč koje je u blizini naselja Vrsar zasadilo 100.000 čokota vinove loze sorte Cabernet Sauvignon. Osim ovog najvećeg nasada, Agrolaguna na području Općine Vrsar ima još nekoliko nasada vinove loze te ostalih poljoprivrednih kultura što je prikazano tablicom 14.

Tablica 14.

Lokacija Kultura ha

Kanjaliga uljna repica 12

Santa Saba uljna repica 32

Rupa lucerna 9

Kamaljer lucerna 20

Male Laville pšenica 14

Kazaveća- Faragude vinova loza 10

Bezmalinovićka vinova loza 4

Laville vinova loza 2

Monšerbo vinova loza 8

Boveda vinova loza 11

UKUPNO 122

Problemi povezani s poljoprivrednom proizvodnjom proizlaze prvenstveno iz veličine posjeda koji značajno otežava racionalnu organizaciju poljoprivredne proizvodnje. Oživljavanju poljodjelstva u određenoj mjeri doprinosi i udruga poljoprivrednika Ulika iz Vrsara osnovana 1996. godine. Ista danas broji 34 člana te povoljnom nabavkom sadnica maslina, voća i vinove loze nastoji povećati postojeći poljoprivredni fond. Udruživanjem poljoprivrednika stvorena je polazišna osnova za oživljavanje i unapređenje poljoprivredne aktivnosti, ali se nameće potreba za proširenjem djelatnosti Udruge. Općina Vrsar je 2005. godine donijela Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prema kojem se 80,5% zemljišta u vlasništvu države površine 331,2 ha planira dati u zakup, dok je namjena preostalog dijela određena za povrat imovine te za izgradnju sadržaja za sport i rekreaciju, odnosno za golf terene kao sadržaje od posebnog interesa Republike Hrvatske. Turistička usmjerenost Općine istovremeno predstavlja objektivnu pretpostavku razvoja poljoprivrede prvenstveno putem osiguranja plasmana poljoprivrednih proizvoda i to bilo putem tržnice ili pak u obiteljskim seljačkim domaćinstvima koja bi uz usluge smještaja pružala usluge autohtone istarske prehrane. Budući je Vrsar prepoznatljivo turističko središte, plasman kvalitetnih, ekološki uzgojenih poljoprivrednih proizvoda s naznakom zemljopisnog porijekla s područja Općine Vrsar može značajno utjecati na pozicioniranje, kako poljoprivrednih proizvoda, tako i samog branda Vrsar.


Zemljopisni položaj Vrsara rezultirao je njegovim tradicionalnim usmjerenjem ka moru i crpljenju njegovih bogatih resursa. Ribarstvo i marikultura i danas zauzimaju značajan segment u primarnim djelatnostima. Na području Općine Vrsar registrirana su ukupno 33 ribarska obrta što jasno ukazuje da je ova tradicijska djelatnost i dalje prisutna te predstavlja nezaobilazan dio kulture gospodarenja žitelja Općine Vrsar. Karakteristično je za dio obrta koji obavljaju ribarsku djelatnost sezonska preorijentacija na prijevoz putnika čime utječu na obogaćivanje postojeće turističke ponude. Marikultura zauzima također vrlo značajan segment primarnih djelatnosti na što jasno ukazuje morska površina u Limskom kanalu od 142,6 ha koja je prostornim planom Istarske županije namijenjena za uzgoj bijele ribe. Na navedenom području uzgajaju se lubin i komarča (orada), a od školjaka kamenice i dagnje te ovo područje spada među poznatija uzgajališta riba na Jadranu. Koncesiju za uzgoj riba ima trgovačko društvo „Marimirna“ d.o.o. Rovinj, a osim mriještenja i uzgoja ribe na navedenom području obavlja se i njezina pokusna prerada. Trenutni proizvodni kapacitet uzgajališta iznosi 250 tona ribe godišnje. Navedeno društvo nedavno je preuzela grupacija „Adris“ te se u skorom roku može očekivati povećanje opsega proizvodnje i kvalitete proizvoda.

Tablica 15.: Problemi i potrebe povezane s primarnim djelatnostima

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Mali i rascjepkani

poljoprivredni posjedi i

parcele

Nedostatno iskorištavanje


Neodgovarajuća agrarna

politika na razini zemlje

Neodgovarajuća

educiranost

poljoprivrednika

Nedostatak stručnog

kadra za kreiranje

razvoja poljoprivrednog

sustava

Nedostatak financijskih

sredstava za razvoj

opreme i mehanizacije

Otežan plasman domaćih

poljoprivrednih proizvoda

zbog jačanja velikih

Okrupnjavanje posjeda

Daljnje poticanje

poljoprivrede putem

davanja općinskog i

državnog zemljišta u

dugogodišnji zakup

Edukacija

poljoprivrednika i osoba

povezanih s agrarnom

politikom i mjerama

Jačanje aktivnosti

postojeće poljoprivredne

udruge

Poticanje ekološke

poljoprivrede

Razvijanje obiteljskih

poljoprivrednih

gospodarstava s ostalim

popratnim sadržajima –

smještaj, prehrana i sl.

Poljoprivredne i morske

resurse i komparativne

prednosti podneblja u

danom okruženju treba

staviti u funkciju

proizvodnje hrane i

valorizirati

Nužno je izgraditi

temeljnu infrastrukturu

koja će biti u funkciji

razvoja poljoprivrede i

ribarstva

Nužno je stvoriti

pretpostavke za

kontinuiranu edukaciju

poljoprivrednika radi

primjene suvremene

tehnologije

Poljoprivredne

proizvođače i ribare

potrebno je interesno

povezivati i udruživati


trgovačkih lanaca

Nedostatak prostora za

ribare u luci

Stvaranje poljoprivrednih

proizvoda s naznakom

zemljopisnog porijekla te

usporedno pozicioniranje

marki proizvoda i branda

Vrsar

Poticanje bavljenja

poljoprivredom i

promjena svijesti o selu i

poljoprivredi kao

fenomenu «zaostalosti»

Povezivanje lokalnih

trgovina s lokalnim

poljoprivrednim

proizvođačima

radi organiziranog

nastupa na tržištu

Osigurati povoljna

financijska sredstva za

ulaganja u primarnu

poljoprivrednu

proizvodnju i ribarstvo te

preradu

Razvijati dopunske

djelatnosti na obiteljskim

poljoprivrednim

gospodarstvima

Zaštititi i valorizirati

tipične autohtone

proizvode te stvarati

tržišne marke proizvoda

4.4.2. Sekundarne djelatnosti Sekundarne djelatnosti predstavljaju djelatnosti pretežito prerađivačkog karaktera, a obuhvaćaju djelatnosti industrije, rudarstva, građevinarstva i proizvodnog zanatstva. Na području Općine Vrsar sekundarne djelatnosti uglavnom se manifestiraju u obliku proizvodnog zanatstva te zapošljavaju 7,8% ukupnog broja zaposlenih u 2001. godini. Djelatnosti industrije i rudarstva, odnosno vađenja kamena zapošljavaju 4,5%, dok je u građevinarstvu zaposleno 3,3% aktivnog stanovništva koje obavlja djelatnost. Djelatnostima industrije i građevinarstva bavi se 33 obrta, odnosno 11,1% ukupnog broja obrtnika registriranih na području Općine Vrsar. Uz obrtnike, ovoj skupini djelatnosti pripada i 30 malih trgovačkih društava koja zapošljavaju 57 osoba. Razvoju industrije svakako će doprinijeti uređenje zone male privrede Neon koje se planira u skoroj budućnosti za što je i pripremljena formalno pravna osnova usvajanjem detaljnog plana uređenja. Zona male privrede Neon smještena je na istočnom rubu naselja Vrsar te je zamišljena kao zona razvoja i smještaja različitih djelatnosti. Površina zone iznosi 7,5 ha u okviru čega je predviđena izgradnja 12 novih građevinskih parcela i mogućnost nadogradnje postojeće parcele sa svom potrebnom infrastrukturom. Detaljnim planom uređenja utvrđena je slijedeća namjena površina:

Površine gospodarske proizvodne i poslovne namjene s mogućnošću gradnje: o Građevina proizvodne, pretežito industrijske i zanatske namjene; o Građevina poslovne, pretežito uslužne, trgovačke ili komunalno servisne

namjene; Zaštitne zelene površine; Površine za infrastrukturne objekte i uređaje (trafostanice); te


Javne prometne površine za kolni, kolno pješački i pješački promet, parkirališta, te za smještaj instalacija telekomunikacija, elektroopskrbe, plina, vodoopskrbe i odvodnje.

Za površine namijenjene gospodarskoj namjeni utvrđene su i odgovarajuće djelatnosti koje se na istima mogu obavljati. Sukladno detaljnom planu uređenja površine su namijenjene za obavljanje slijedećih djelatnosti:

Proizvodne djelatnosti u segmentu metalne, drvne i elektroindustrijske proizvodnje, uključivo papirnu konfekciju i ambalažu, proizvode od plastike i sl.;

Proizvodno zanatstvo povezano s proizvodnjom i obradom metalnih proizvoda, drva, kamena i plastike, grafičko tiskarske djelatnosti te različite zanatsko servisne usluge poput limara, bravara i sl.;

Široki segment uslužnih djelatnosti poput trgovine sa skladišnim prostorima, ugostiteljstva bez smještajnih kapaciteta te komunalno servisne djelatnosti.

Planom su utvrđeni standardi za promet u mirovanju, kao i zastupljenost javnih zelenih površina, te zelenih površina unutar parcela za gradnju, a poseban naglasak stavljen je na ekološki prihvatljive djelatnosti na način da je zabranjeno obavljanje onih djelatnosti koje štetno djeluju na život i zdravlje ljudi te stanje okoliša. Na području Općine Vrsar unutar statistički određenih granica naselja Bralići, Gradina i Begi prostornim planom utvrđeno je polje za iskorištavanje kamena ukupne površine 88 ha na kojem iskop vrši trgovačko društvo Kamen d.d. Pazin. Isto tako planom je utvrđen istražni prostor unutar statističkih granica naselja Kontešići površine 34,4 ha na kojem se daje mogućnost otvaranja eksploatacijskog polja pod uvjetom da se istražnim radovima dokaže da će eksploatacija biti usklađena s projekcijama gospodarskog razvoja Istarske županije, odnosno da će se eksploatirati kvalitetna sirovina koja će čak i u relativno malom obimu eksploatacije postići značajni tržišni rezultat. Iskorištavanje kamena na području Općine može biti jedan od čimbenika unapređenja gospodarskog razvoja, budući osigurava izvor prihoda Općini i zaposlenim djelatnicima. Ipak, pozitivni učinci eksploatacije kamena mogu u konačnici rezultirati narušavanjem kvalitete okoliša, ukoliko se prostor ne sanira sukladno usvojenim standardima ili pak ne privede namjeni koja mu je po okončavanju eksploatacije namijenjena. Jedan od važnijih gospodarskih imperativa Općine Vrsar svakako treba biti razvoj industrije utemeljene na čistim tehnologijama te opstanak i jačanje manjih građevinarskih obrta putem njihovog uključivanja u izgradnju infrastrukturnih i ostalih objekata od posebnog značaja za Općinu Vrsar ili pak uključivanja u izvođenje građevinskih radova manjeg obujma poput adaptacije i izgradnje privatnih kuća i/ili manjih stambenih zgrada te komercijalnih objekata. Razvojem navedenih sekundarnih djelatnosti omogućilo bi se povećanje stupnja zaposlenosti, koju s obzirom na turističku usmjerenost vrsarskog podneblja u sve većoj mjeri karakterizira izrazito sezonski karakter, te osiguranje stabilne i pouzdane gospodarske osnove razvoja, budući se koncentriranje na turizam u kriznim i nestabilnim situacijama može pokazati posebno nepovoljnim.


Tablica 14.: Problemi i potrebe povezane sa sekundarnim djelatnostima

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Nedovoljna zastupljenost

sekundarnih djelatnosti

općenito

Usmjerenost na

sekundarne djelatnosti s

niskim stupnjem

korištenja suvremenih

tehnologija i s niskom

dodanom vrijednošću

Nedostatni i

neodgovarajući prostori s

popratnom

infrastrukturom

neophodnom za

obavljanje proizvodnih

djelatnosti

Neodgovarajuća

eksploatacija kamena i

sanacija prostora

Upitni konačni ekonomski

učinci eksploatacije

kamena

Neodgovarajući stupanj

korištenja novih

tehnologija i inovacija

Nepostojanje legalnog

odlagališta građevinskog

otpada

Nedovoljna educiranost

poduzetnika

Uređenje odgovarajućih

poslovnih zona sa svom

potrebnom

infrastrukturom

Usmjeravanje na ekološki

prihvatljive sekundarne

djelatnosti s višim

stupnjem dodane

vrijednosti

Poticanje ulaganja u

inovacije i nove

tehnologije

Nadzor nad

eksploatacijom kamena

te naknadnom sanacijom

prostora, odnosno

dovođenja prostora u

dogovorenu namjenu

Jačanje građevinskih

obrta putem njihovog

uključivanja u različite

projekte općinskog

značaja

Povezivanje graditeljskih

resursa radi zajedničkog


temeljem zajedničke

strategije razvoja

Sustavni pristup

edukaciji poduzetnika na

različitim područjima

Jačanje poslovnog

povezivanja s ciljem

ostvarenja

konkurentnosti na

realizaciji projekata od

općinskog značenja

Poticanje ulaganja

poduzetnika koji

zapošljavaju osobe s

prebivalištem na

području Općine

Povezivanje graditeljskih

resursa radi zajedničkog


temeljem zajedničke

strategije razvoja

Usmjeravanje na

tehnološki složenije i

zahtjevnije poslove s

većom dodanom

vrijednošću

Unapređivanje poslovnih

usluga vezanih uz

graditeljsku djelatnost

radi zaokruženja ponude

građevinskih usluga

(projektiranje, procjena i

promet nekretnina i dr.)

Specijalizacija za potrebe

razvoja istarskog turizma

Jačanje promidžbe

istarskog graditeljstva


4.4.3. Tercijarne djelatnosti Tercijarne djelatnosti obuhvaćaju niz uslužnih djelatnosti profitnog i neprofitnog karaktera. Tercijarne djelatnosti profitnog karaktera čine djelatnosti koje se obavljaju s ciljem ostvarenja profita poput ugostiteljstva i turizma, trgovine, uslužnih obrta, financijskog posredovanja i sl., dok u skupinu djelatnosti neprofitnog karaktera spadaju djelatnosti koje se ne obavljaju s ciljem ostvarenja dobiti, već poradi ostvarenja ciljeva od posebnog javnog i društvenog značenja poput obrazovanja, odgoja, zdravstva, usluga tijela državne vlasti i sl. Općina Vrsar ima izrazito naglašen udio tercijarnih djelatnosti koje su, prema podacima iz 2001. godine, zapošljavale 59% ukupnog broja zaposlenih. Uslužnim aktivnostima na području Općine Vrsar bavi se 77,9% ukupno registriranih obrta pri čemu se njih 28,2% bavi ugostiteljstvom, 24,8% trgovinom, dok ostali uslužni obrti uglavnom obavljaju frizerske usluge, usluge različitih popravaka i sl. Svakako najznačajniji nositelji gospodarske aktivnosti na području Općine Vrsar jesu trgovačka društva. Na području Općine sjedište ima ukupno 103 uslužna trgovačka društva koja zapošljavaju 226 osoba. Turizam zauzima posebno mjesto u strateškom opredjeljenju Istarske županije, a Općina Vrsar se, sa svojim slikovitim prirodnim i kulturnim krajobrazom, smještajnim kapacitetima i ljudskim resursima svakako ističe kao aktivan nositelj održanja i poboljšanja postojeće turističke ponude. Najznačajniji nositelji gospodarske aktivnosti na području Općine Vrsar jesu trgovačka društva koja obavljaju turističko ugostiteljsku djelatnost. Najveći broj zaposlenih osoba na području Općine imaju društva Maistra d.d. Rovinj i Riviera d.d. Poreč, oba sa sjedištima u drugim jedinicama lokalne samouprave. Osim privatnog smještaja, glavnina turističkih smještajnih kapaciteta vezana je upravo za navedena društva. Trgovačko društvo Maistra d.d. Rovinj najznačajnije je turističko poduzeće na području Općine koje upravlja s ukupno devet turističkih objekata u kojima je u 2007. godini zapošljavalo 272, odnosno 333 osobe, ukoliko se turističkim objektima na području Općine Vrsar pridodaju zaposlenici turističkog naselja Funtana te kampa Valkanela koji se nalazi na području Općina Vrsar i Funtana. U istom razdoblju navedeni objekti generirali su 125 milijuna kn prihoda, dok je prihod za otprilike 20 milijuna kn veći pridodaju li se rezultati objekata u sklopu turističkog naselja Funtana i kampa Valkanela. Tablicom 17 prikazani su turistički objekti s pripadajućim kapacitetima i ostvarenim noćenjima u 2007. godini.


Tablica 17.

Objekt Broj postelja /

osoba Noćenja 2007.

Hotel PINETA 198 37.370

TN BELVEDERE 984 123.548

TN KOVERSADA APARTMANI 456 28.407

TN PETALON 596 64.807

APARTMANI RIVA 148 12.153

TN VILLAS KOVERSADA 462 41.542

Kamp KOVERSADA 5.000 275.088

Kamp PORTO SOLE 2.400 148.300

Kamp VALKANELA 5.400 298.658

Ukupno 15.644 1.029.873

Ukupan kapacitet Maistre u čvrstim objektima iznosi 2.844 postelja, dok je u pripadajućim kampovima moguće smjestiti 12.800 osoba. Tijekom 2007. godine u smještajnim kapacitetima Maistre na području Općine Vrsar zabilježeno je ukupno 1.029.873 noćenja pri čemu je popunjenost fiksnih kapaciteta iznosila u prosjeku 108 dana, dok su kampovi zabilježili 56 noćenja po jedinici kapaciteta. Drugo, turistički relevantno trgovačko društvo je Riviera Poreč d.d. Poreč. Turistička djelatnost društva na području Općine Vrsar ogleda se u upravljanju kampom „Orsera“, a Društvo u svojem vlasništvu ima i kompleks „Stari Neon“ sastavljen od zgrade, privrednih objekata, dvorišta, skladišta, kuće te oranice u okviru kojih se nalazi arheološki lokalitet ranokršćanske bazilike. Autokamp „Turist“ (Orsera) spada u kategoriju kampova sa tri zvjezdice, kapaciteta je 1.794 osoba, odnosno 568 mjesta te sadrži 20 mobilnih kućica kapaciteta 80 postelja. U 2008. godini autokamp je zapošljavao ukupno 14 osoba te je ostvario 11,3 milijuna kn prihoda. U istom razdoblju ostvarena je radna popunjenost od 48,5%, dok na godišnjoj razini ista iznosi 23,5%. Smještajni kapaciteti na području Općine Vrsar obuhvaćaju još nekoliko manjih pansiona pretežno u privatnom vlasništvu fizičkih osoba kapaciteta do 40 postelja pri čemu je uočljiv pozitivan trend pružanja usluga smještaja u zaleđu priobalja. Prema dostupnim podacima, izuzmu li se prostorni kapaciteti društava Maistra i Riviera Poreč, na području Općine registrirano je 330 soba, 90 apartmana te 10 mjesta za kampiranje koji, zajedno s plovilima na vezu, raspolažu kapacitetom od 1.160 postelja. Izuzev plovila na vezu može se pretpostaviti da je značajan dio navedenih objekata u privatnom vlasništvu nekog od 154 kućanstava koje se bave iznajmljivanjem smještajnih jedinica. Grafom 8 prikazana je struktura postelja prema dijelovima naselja Vrsar.


Graf 8. Smještajne jedinice prema dijelovima naselja Vrsar Ukupan smještajni kapacitet u čvrstim objektima na području Općine Vrsar iznosi približno 3.900 postelja, dok je u kampovima istovremeno moguće smjestiti oko 13.000 osoba. Uzme li se u obzir neregistrirani privatni smještaj, broj čvrstih smještajnih jedinica još je veći. Usporedbom smještajnih kapaciteta s brojem stanovništva Općine Vrsar moguće je uočiti da na jednu osobu otpada 7,55 mjesta u nekom od smještajnih objekata što jasno ukazuje na turistički potencijal, ali i pritisak tijekom ljetnih mjeseci. Turistička zajednica Općine Vrsar relevantan je akter unapređenja turističke ponude i pozicioniranja Općine kao poželjne turističke destinacije. Osvajanje brojnih državnih nagrada za turističku uređenost Općine jasno ukazuje na njezino strateško opredjeljenje i zajednička nastojanja jedinice lokalne samouprave, građana i gospodarskih subjekata. S obzirom na značaj turističkog gospodarstva, za potrebe utvrđivanja razvojnih ciljeva Općine Vrsar logičnim se nametnula potreba analize kretanja i strukture turističke potražnje na području Općine. Analizom kretanja broja gostiju i noćenja u razdoblju od 2004. do 2007. godine (grafovi 9 i 10) moguće je uočiti nepovoljne trendove. Naime, broj noćenja u promatranom razdoblju je u kontinuiranom opadanju, dok istovremeno broj gostiju značajno varira među godinama. Usporedbom broja noćenja po gostu u analiziranom razdoblju moguće je uočiti postojano opadanje trajanja boravka koje je s 8,8 dana u 2004. smanjeno na 7,5 dana u 2007. godini.

Graf 9. Kretanje broja noćenja 2004.-2007. Graf 10. Kretanje broja gostiju 2004.-2007.

0

400.000

800.000

1.200.000

1.600.000

2.000.000

2004. 2005. 2006. 2007.160.000

170.000

180.000

190.000

200.000

2004. 2005. 2006. 2007.

18%

23%

32%

18%

3% 5%

Stari grad Vrsar Trsine

Vrsar istok Marina

Stancija Valkanela Kapetanova stancija


Analiza strukture gostiju prema različitim kriterijima neophodna je za cjelovito sagledavanje atraktivnosti Općine s pripadajućim sadržajima pojedinim skupinama postojećih gostiju, ali i utvrđivanja područja koja je moguće unaprijediti kako bi se privukle nove ciljane skupine. Tradicionalno najveći udio u ukupnom broju dolazaka i noćenja imaju njemački gosti koji bilježe natprosječno trajanje boravka na području Općine Vrsar. Slijede gosti iz Italije, Slovenije i Austrije s time što gosti iz dviju prvo navedenih zemalja bilježe manji udio noćenja u odnosu na broj dolaska. Navedeno je prikazano grafovima 11 i 12. Graf 11. Noćenja gostiju prema nacionalnosti 12. Dolasci gostiju prema nacionalnosti

U promatranom razdoblju analize zamjetno je opadanje organiziranog dolaska gostiju putem turističkih agencija u korist njihovog dolaska u samostalnom aranžmanu. Izvjesno je da je na navedeno kretanje dolaska gostiju utjecala organizacija putnog aranžmana putem interneta što će u budućnosti biti još izraženije. Kretanje načina dolaska gostiju prikazano je grafom 13.

Graf 13. Kretanje načina dolaska gostiju

0%

25%

50%

75%

100%

2004. 2005. 2006. 2007.

Agencijski Individualni

0%

25%

50%

75%

100%

2004. 2005. 2006. 2007.

Austrija Italija Njemačka Slovenija Ostali

0%

25%

50%

75%

100%

2004. 2005. 2006. 2007.

Austrija Italija Njemačka Slovenija Ostali


Analizom dolazaka i noćenja gostiju prema vrsti smještajnog objekta (grafovi 14 i 15) može se uočiti dominantni udio kampova u koje dolazi između 58% i 65% gostiju u promatranom razdoblju, a koji ostvaruju između 67% i 73% ukupnog broja noćenja. Značajna smanjenja dolazaka i noćenja zabilježena su kod hotela uz istovremeno povećanje udjela turističkih apartmana.

Graf 14. Dolasci gostiju prema vrsti Graf 15. Noćenja gostiju prema vrsti

smještajnog objekta smještajnog objekta

Smanjenje broja uz opadajući trend trajanja boravka gostiju u promatranom razdoblju ukazuje na, u više navrata spomenutu činjenicu, da je turistička djelatnost podložna relativno brzim promjenama uzrokovanih nizom ekonomskih i neekonomskih čimbenika o čemu treba posebno voditi računa u nadolazećem razdoblju gospodarske nestabilnosti. Među smještajnim kapacitetima na području Općine Vrsar dominiraju kampovi s relativno malim udjelom hotela kao smještajnih jedinica najviše kategorije. U tom smislu u budućnosti se javlja nužnost ulaganja u povećanje broja i kvalitete hotelskih smještajnih jedinica te povećanje kvalitete postojećih smještajnih jedinica u turističkim naseljima te kampovima kao prepoznatljivim obilježjima Općine Vrsar. Investicijski planovi trgovačkog društva Maistra d.d. do 2011. godine usmjereni su upravo na povećanje broja i kvalitete smještajnih kapaciteta u hotelima i turističkim apartmanima što će bitno unaprijediti postojeće stanje smještajnih objekata na području Općine. Relevantna sastavnica turističke ponude Općine, marina Vrsar nalazi se u okviru istoimenog naselja. Marinom upravlja trgovačko društvo Montraker d.o.o. u vlasništvu Općine Vrsar. Na poslovima povezanim s marinom društvo zapošljava ukupno 15 djelatnika. Kapacitet marine iznosi 220 vezova u moru te 40 vezova na suhom. U njezinom sastavu nalazi se niz pratećih objekata u kojima se obavljaju popratne djelatnosti među kojima se ističu usluge ronioca, trgovina prehrane, trgovina nautičke opreme, usluge iznajmljivača motornih čamaca i jedrilica (3 charter iznajmljivača), sportskih rekvizita te restoran kapaciteta 400 osoba.

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2004. 2005. 2006. 2007.

Hotel Pansion

Turistički apartman Odmaralište

Kamp Kuća i stan za odmor

Soba za iznajmljivanje Vez

Ostalo

0%

20%

40%

60%

80%

100%

2004. 2005. 2006. 2007.

Hotel Pansion

Turistički apartman Odmaralište

Kamp Kuća i stan za odmor

Soba za iznajmljivanje Vez

Ostalo


Prostornim planovima uređenja Općine Vrsar te Općine Sv. Lovreč i istočnog dijela Općine Vrsar za turističku namjenu predviđena je površina od 210,2 ha, dok je za sportsko rekreacijsku namjenu izgradnje golf igrališta Stancija Grande predviđeno 100,3 ha. Slijedećom tablicom prikazani su planirani turistički kapaciteti Općine. Tablica 18. Planirani turistički kapaciteti i područja sportske rekreacijske namjene u

Općini Vrsar na pojedinim lokalitetima

Područje Kapacitet (broj

postelja ili osoba) Turistička namjena

Turistička lokacija autokamp „Turist“

(Orsera) 2.500

Kamp s cjelovitom zabavnom i

rekreacijskom ponudom

Turistička lokacija „Saline“ 300 Hotel kategorije 4*

Turistička lokacija „Belvedere Vrsar“ 2.000 Hotel kategorije 4* i turističko

naselje s popratnim sadržajima

Turistička lokacija „Marina“ 30 Proširenje ponude pratećih

sadržaja marine

Turistička zona „Valkanela“ 4.700

Kamp kategorije 4* s

cjelovitom zabavnom i

rekreacijskom ponudom

Turistička zona „Koversada“ 12.000 Turističko naselje (apartmani) i

kamp

Površina ugostiteljsko turističke

namjene u okviru zone golf igrališta

„Stancija Grande“

300 Hotel kategorije 4 – 5*

Turistički i izletnički punkt „Bekvari“ 150 Hotel s popratnim sadržajima

Turistički i izletnički punkt Limski

zaljev Nema izgradnje

Ugostiteljski objekti bez

smještajnih kapaciteta

Područje sportsko rekreacijske

namjene – Golf igralište „Stancija

Grande“

/ /

Područje sportsko rekreacijske

namjene – Teniski centar „Kontešići“ / /

Park kulture, sporta i rekreacije

„Montraker“ / /

UKUPNO 21.480

Izrazito turističko usmjerenje Općine vidljivo je i iz predloženih planova prostornog uređenja. Unapređenju turističke ponude značajno će doprinijeti i izgradnja golf igrališta za što se treba donijeti odgovarajući urbanistički plan uređenja. Izuzev površine ugostiteljsko turističke namjene u okviru golf igrališta „Stancija Grande“ te turističkog i izletničkog punkta „Bekvari“, nema značajnijeg odstupanja od postojećih turističkih zona čime se izgrađenost prostora nastoji zadržati u postojećim okvirima što je zasigurno jedna od temeljnih postavki uravnoteženog i održivog razvoja.


Razvojni ciljevi na području turizma svakako trebaju biti usklađeni sa smjernicama određenim Master planom turizma Istre. Istim su utvrđeni postojeći razvojni resursi, mogućnosti i ograničenja te su postavljeni načini ostvarenja zacrtanih ciljeva. Istarska županija podijeljena je u sedam clustera pri čemu cluster Vrsar – Funtana izdvojen kao zasebno razvojno područje. Centralni identitet clustera Vrsar - Funtana naglašava autentičnost ribarske sredine proširenu idiličnim krajobrazom okolnih otoka i uvalica. Tradicija ljudskog djelovanja obogaćena prirodnim okruženjem naglašava podneblje Vrsara kao izvrsno mjesto za umjetnost, kreativnost i blisku povezanost s morem. Centralni identitet clustera nadalje je proširen te je utvrđen cluster kao proizvod povezan za umjetnost, more i njegovu tradiciju, prirodu te je naglašena autentičnost prostora s posebnim naglaskom na ljudski kontakt. Simboli koji se vezuju za Vrsar jesu skulpture, starogradska jezgra i otoci, a posebno je naglašena umjetnička i kreativna komponenta mjesta te bliska povezanost s morem. Sukladno Master planu turizma Istre, za cluster Vrsar – Funtana razrađena su tri najizglednija scenarija razvoja:

1. Kontinuitet kojim bi se zadržao trenutni poslovni model uz polagano razvijanje novih proizvoda usmjerenih prvenstveno na sunce i more. Struktura gostiju prema ovom scenariju ne bi se značajnije mijenjala te bi i dalje bio prisutan visok stupanj sezonalnosti. Kvantitativna obilježja ovog scenarija bila bi sadržana u prosječnom godišnjem povećanju prihoda po sobi od 2,5%, obujma turističkog prometa za 1%, prosječne stope popunjenosti za 1,5%, dok bi prosječni godišnji porast investicija iznosio 6%.

2. Maksimalna izgradnja smještajnih kapaciteta uz umjereno brzo razvijanje novih proizvoda. Usmjerenost bi i dalje bila na sunce i more sa sličnom strukturom gostiju, dok bi se turistička sezona produžila na 6 do 7 mjeseci. Kvantitativni aspekti ovog scenarija podrazumijevaju godišnje povećanje investicija od 10% što bi, uz ostale relevantne elemente, rezultiralo povećanjem prihoda po sobi o 3%, obujma turističkog prometa za 2,8% i prosječne stope popunjenosti za 1%, sve na godišnjoj razini.

3. Restrukturiranje i repozicioniranje podrazumijeva restrukturiranje i poboljšanje postojećih smještajnih kapaciteta uz brzo kreiranje novih proizvoda čime bi se smanjio značaj sunca i mora. Pozicioniranjem Vrsara kao kvalitetne destinacije privukli bi se gosti bolje platežne moći te bi se turistička sezona produljina na 8 do 9 mjeseci godišnje. Kvantitativna svojstva ovog scenarija podrazumijevaju prosječno godišnje povećanje investicija za 8,9%, dok bi obujam turističkog prometa rastao po stopi od 0,8% godišnje. Prosječna stopa popunjenosti kapaciteta te prihod po sobi na godišnjoj bi razini rasli u prosjeku za 2%, odnosno 3,5%.

Detaljna analiza resursa rezultirala je utvrđivanjem temeljnih sustava doživljaja svojstvenih Općini Vrsar. Master plan naglašava visok stupanj koncentracije i/ili atraktivnosti estetskih doživljaja i zabave te srednji stupanj doživljaja bijega te učenja uz provod.


Osim turističko ugostiteljske djelatnosti značajan segment tercijarnih djelatnosti odnosi se na školstvo, predškolski odgoj, tijela lokalne samouprave, komunalne djelatnosti i trgovinu. Osnovna škola Vladimira Nazora zapošljava 32 djelatnika, Dječji vrtić Tići 21 osobu, dok je u tijelima lokalne samouprave zaposleno 17 osoba. Trgovačko društvo Montraker d.o.o. zaduženo je i za održavanje čistoće na području Općine Vrsar te je u pripadajućoj radnoj jedinici zaposleno ukupno 16 djelatnika. Na području Općine trenutno postoji po jedna prodavaonica namještaja i građevinskog materijala te 8 prodavaonica pretežno prehrambenih proizvoda. Tijekom ljetne sezone broj prodavaonica se povećava prvenstveno njihovim otvaranjem u okolnim turističkim naseljima i kampovima, a značajan dio trgovačke djelatnosti obavlja se i putem štandova.

Tablica 19. Problemi i potrebe povezane s tercijarnim djelatnostima

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Nedostatak turističkih

sadržaja više kategorije

(wellness, casino, golf

igrališta i sl.)

Nedostatan broj vezova

u marini u odnosu na

rastuće potrebe

Neodgovarajuća

struktura i kvaliteta

smještajnih kapaciteta

Koncentracija turističke

aktivnosti u priobalju

Izrazito naglašena

sezonalnost turističke

djelatnosti


unutrašnjosti područja

Općine

Neodgovarajuća

prometna infrastruktura

Neodgovarajuća

valorizacija prirodne i

kulturne baštine i

prostora

Problemi s ekološkom

održivosti razvoja

prostora

Neriješen problem

Obogaćivanje postojeće

turističke ponude novim

sadržajima usmjerenim

na goste više platežne

moći

Izgradnja turističkih

kapaciteta više i visoke

kategorije u okviru

postojećih turističkih

zona

Povećanje kategorije

postojećih smještajnih

kapaciteta i to čvrstih

objekata i kampova

podjednako


u marini

Odgovarajuća

valorizacija prirodnih i

kulturnih atrakcija te

prostora vodeći računa

o uravnoteženom i

održivom razvoju i

zaštiti okoliša

Poboljšanje prometne

infrastrukture s

posebnim naglaskom na

zračnu i pomorsku

povezanost

Podizanje kvalitete

turističkih usluga i

proizvoda

Specijalizacija/diversifikac

ija turističkih usluga i

proizvoda

Promjena obrazovnog

sustava i kontinuirana

edukacija ljudskih resursa

Turistički razvoj

unutrašnjeg/ruralnog

područja

Izrada, usvajanje i

promocija jedinstvenog

vizualnog identiteta regije

– branda

Produženje turističke

sezone na 8 – 9 mjeseci

godišnje

Ubrzano definiranje

ključnih zakonskih okvira

koji se izravno ili

neizravno tiču turizma

Povećanje udjela domaćih

proizvoda u turističkoj

ponudi na području Istre

Ulaganja u infrastrukturu


vlasništva tzv.

turističkog zemljišta

Stara geodetska izmjera

Nedostatni dodatni

sadržaji u kampovima

Zanemarivanje

podizanja kvalitete

smještaja u kampovima

po čemu je Vrsar

prepoznatljiv

Rastući udio

individualnih dolazaka

gostiju

Uravnoteženi i održiv

turistički razvoj ruralnih

sredina Općine

utemeljen na

kombinaciji turizma i

poljoprivrede

Sustavno brandiranje

Vrsara

Produženje turističke

sezone

Rješavanje problema

tzv. turističkog

zemljišta

Uspostava nove

geodetske izmjere

4.5. Društvene djelatnosti Ustavom Republike Hrvatske utvrđeno je da jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a, među ostalim, osobito poslove koji se odnose na brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu te tjelesnu kulturu i šport. Relevantnost društvenih djelatnosti jasno je naglašena te je postojanje istih unutar pojedine jedinice lokalne samouprave od izuzetnog značenja. Ipak, pritom treba voditi računa da postojanje funkcija društvenog i javnog sadržaja mora biti primjereno veličini same jedinice i njezinog financijskog kapaciteta. Općina Vrsar zauzima južni dio zemljopisnog područja poznatog pod nazivom Poreština te je stoga svekoliki razvoj iste bio pod neprestanim utjecajem Poreča, najvećeg naselja u navedenom okruženju. Shodno tome, u Poreču su bile locirane sve značajnije funkcije društvenog i javnog sadržaja. Osamostaljenjem Općine Vrsar 1992. godine u istoj započinje izdvajanje odgovarajućih društvenih i javnih funkcija te se do danas na njezinom području uspio organizirati i zadržati zadovoljavajući broj različitih društvenih djelatnosti primjerenih veličini same Općine. U nastavku se razrađuju društvene djelatnosti organizirane u naselju Vrsar kao središnjem naselju općine među kojima je posebna pozornost usmjerena na slijedeće:

1. Predškolski odgoj i obrazovanje; 2. Kultura i sport; 3. Zdravstvo; te 4. Socijalna skrb. Ostale nespomenute društvene djelatnosti biti će elaborirane zajedno u zasebnoj točki.


4.5.1. Predškolski i školski odgoj i obrazovanje Predškolski i školski odgoj i obrazovanje utvrđeni su kao djelatnosti od posebnog državnog interesa te je shodno tome organizacija i financiranje istih prepuštena jedinicama lokalne samouprave i nadležnom ministarstvu. Aktivnosti predškolskog i školskog odgoja i osnovnog obrazovanja u Općini Vrsar odvijaju se putem Dječjeg vrtića Tići i Osnovne škole Vladimira Nazora, dok se od ostalih obrazovnih institucija ističe Područni ured Osnovne glazbene škole Slavko Zlatić koja djeluje pri Pučkom otvorenom učilištu u Poreču. Predškolski odgoj djece odvija se u Dječjem vrtiću Tići osnovanom 2001. godine od strane Općine Vrsar. Vrtić nudi program predškolskog odgoja i obrazovanja djece na hrvatskom nastavnom jeziku te, s obzirom na turističku usmjerenost Općine, radi tijekom cijele godine u jednoj smjeni. Program odgoja, obrazovanja i njege djece organiziran je u ukupno šest odgojno obrazovnih, uzrasno mješovitih grupa, i to po tri jasličke i vrtićke grupe. Uz navedene grupe u prostorima vrtića smještena je grupa predškolske djece porečkog vrtića Paperino odgoj i obrazovanje kojih se vrši na talijanskom jeziku. Postojeći prostorni kapaciteti i opremljenost vrtića nisu dostatni za obavljanje djelatnosti predškolskog odgoja sukladno novim pedagoškim standardima te se stoga nameće potreba proširenja postojećih kapaciteta ili smanjenja broja djece putem izgradnje novog vrtića na području susjedne Općine Funtana. Školsko područje Osnovne škole Vladimira Nazora u Vrsaru obuhvaća prostor od mjesta Funtane na sjeveru, Kloštra na istoku te nenaseljeni prostor uz obale Limskog kanala na jugoistoku, odnosno prostor Općina Vrsar i Funtana s pripadajućim naseljima. Prijevoz učenika na školskom području obavlja se školskim autobusom koji prolazi svim naseljima Općine Vrsar. Osnovnoškolsko obrazovanje u školi pohađa ukupno 209 učenika. Nastava se odvija na hrvatskom jeziku te u jednoj smjeni što je sukladno suvremenim pedagoškim standardima, a rezultat je odgovarajućih prostornih kapaciteta i dostatnog broja nastavnog osoblja. Moderni prostorni kapaciteti škole smještene u ugodnom okruženju poluotoka Montraker obuhvaćaju tri samostalne, međusobno funkcionalno spojene cjeline. Prvi objekt namijenjen je predmetnoj nastavi, u drugom se održava razredna nastava, dok treći objekt predstavlja sportsku dvoranu, površinom dostatnu za školske potrebe i potrebe mjesnih sportskih klubova. Nastava se odvija u osam specijaliziranih učionica za predmetnu nastavu te pet klasičnih učionica. Osim navedenog u objektu se nalazi devet kabineta te knjižnica s polivalentnim prostorom čitaonice. U sklopu škole organizira se i produženi boravak učenika od prvog do četvrtog razreda te odgovarajuće izvannastavne aktivnosti koje pohađa 85% učenika. Područni odjel Osnovne glazbene škole Slavko Zlatić u Vrsaru osnovan je 2002. godine te se od tada uspješno razvija i sudjeluje kao glavni akter glazbene edukacije osoba s područja Općine Vrsar. Prva generacija učenika imala je mogućnost osnovnog glazbenog obrazovanja s instrumentima harmonika i glasovir, da bi se već druge godine mogućnost izbora instrumenta proširila na violinu i gitaru.


Srednjoškolsko obrazovanje žitelja Općine Vrsar realizira se u Poreču, Rovinju i Puli, dok su najbliže visokoškolske institucije nalaze u Poreču, Pazinu i također u Puli kao najvećem gradu istarske županije. Važnost obrazovanja u realizaciji postavljenih razvojnih ciljeva prepoznata je od strane poglavarstva Općine Vrsar koje, sukladno mogućnostima, redovito stipendira učenike te studente na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini.

Tablica 20. Problemi i potrebe povezane s predškolskim i školskim odgojem i obrazovanjem

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Nedostatni i neprikladni

prostorni kapaciteti vrtića

Neodgovarajuća

opremljenost vrtića

Nepovezanost

gospodarskih subjekata s

obrazovnim institucijama

Neusklađenost nastavnih

programa s aktualnim

gospodarskim i javnim

potrebama

Višegodišnje poteškoće u

financijskom poslovanju

škole

Neodgovarajuća

obrazovna struktura

stanovništva

Prilagodba prostornih

kapaciteta i

opremljenosti prostora

novim pedagoškim

standardima

Dodatna edukacija

odgojnog i nastavnog

osoblja

Povezivanje gospodarskih

subjekata s obrazovnim

institucijama putem

ulaganja u školstvo kroz

zaklade, sponzorstva,

donacije i stipendije te

putem organizacije

različitih obrazovnih

programa

Uspostaviti povezanost

gospodarstva i

obrazovanja te raditi na

njezinom jačanju

Dodatna edukacija

nastavnog osoblja

Dogradnja postojećih

kapaciteta za ostvarenje

predškolskog odgoja i

obrazovanja s ciljem

stvaranja minimalnih

standarda

Prilagodba nastavnih

programa potrebama

gospodarstva i javnog

sektora

Dogradnja postojećih

kapaciteta za ostvarenje

predškolskog odgoja i

obrazovanja s ciljem

stvaranja minimalnih

standarda

Dodatna edukacija

nastavnog osoblja

Potpore školama za

provođenje

izvannastavnih aktivnosti

Izgradnja novih sportskih

dvorana

Osiguranje udžbenika na

talijanskom jeziku

Osigurati uvjete za rad

škola u jednoj smjeni kao

preduvjet za kvalitetniju

provedbu nastavnih

programa

Prilagoditi nastavne

programe potrebama

gospodarstva i javnog

sektora

Poticati ulaganje

gospodarstva u školstvo

putem zaklada,

sponzorstava, donacija i

stipendija

Uspostaviti povezanost

gospodarstva i

obrazovanja i raditi na

njezinom jačanju


4.5.2. Kultura i sport Bogatstvo kulturno spomeničke baštine, burna povijest i prirodni resursi Općine Vrsar koji su vjerojatno na ovo područje privukli jednog od najvećih europskih kipara svakako zauzimaju središnji element kulturne ponude ove male općine. Mnoštvo kulturnih dobara na području Općine nije sustavno zaštićeno i uopće ili prikladno obnovljeno. Značajan dio tradicijskoga graditeljskog fonda više nema spomeničkih obilježja, budući su povijesni objekti radikalno prilagođeni suvremenim potrebama, ili su pak tradicijske okućnice degradirane uklanjanjem brojnih starih građevina i izgradnjom neuklopljenih novogradnja. Stoga se u budućnosti, u okviru materijalnih mogućnosti Općine, očekuje odgovarajuća zaštita, obnova i valorizacija očuvanih kulturnih dobara. Svakako jedan od kulturno istaknutih punktova Općine jest Park Džamonja – park metalnih, kamenih i cementnih skulptura Dušana Džamonje. Vrsar je tradicijski vezan za kamen pa je tako u sklopu napuštenog kamenoloma Montraker 1991. godine osnovana ljetna kiparska škola. Od 1993. godine kada se u rad škole uključuju studenti Akademije lijepih umjetnosti iz Bratislave, ista poprima međunarodni karakter. Međunarodna kiparska škola održava se unutar dvadesetak dana tijekom kolovoza i predstavlja jedinstveno objedinjenje edukativnog kulturološkog i turističkog programa u Istri. Uz kiparsku školu nematerijalnu kulturnu baštinu Općine obogaćuju djelovanje ženskog pjevačkog zbora „Mendule“, tradicionalni koncert ozbiljne glazbe, festival „More i gitare“ te ostale ljetne manifestacije kojima se nastoji očuvati tradicija i predstaviti svojstvenosti kulture žitelja vrsarskog podneblja. Sportske aktivnosti stanovništva Općine Vrsar realiziraju se putem 10 sportskih klubova i društava, a izvode se u školskoj dvorani, na nogometnom igralištu ili pak na moru.

Tablica 21. Problemi i potrebe povezane s kulturom i sportom

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Neodgovarajuća zaštita i

valorizacija objekata

kulturne baštine

Narušeno fizičko stanje

kulturnih dobara na

području Općine

Neprikladna obnova

kulturnih dobara

Nedostatna financijska

sredstva za realizaciju

kulturnih aktivnosti

Sezonski karakter

kulturnih sadržaja

Odgovarajuća

valorizacija i

obogaćivanje kulturne

baštine

Očuvanje i prikladna

obnova kulturne

baštine

Stvaranje i širenje

kulture zdravog života

utemeljenog na fizičkim

aktivnostima koje se

realiziraju putem sporta

Širenje kulturne i

sportske ponude s

Obnova kulturne baštine

„Opremanje“ objekata

kulturne baštine s ciljem

njihovog uključivanja u

turističku ponudu

Osmišljavanje načina

pospješivanja povratka i

privlačenja novih kvalitetnih

kadrova, koji bi osobnim

djelovanjem, posebice u

manjim sredinama, utjecali

na podizanje kulturne

svijesti i samosvijesti

Osnaživanje postojećih


Nedostatak kulturne

scene

Nedostatni prostorni

kapaciteti za različite

kulturne sadržaje poput

gradske knjižnice,

priredbi, kino projekcija i

sl.

Radikalni kulturni zaokret

od Drugog svjetskog rata

nadalje nastao

doseljavanjem

stanovništva te potreba

za oživljavanjem i

održavanjem predratne

tradicije

Kulturni jaz između

tradicije prostora do

Drugog svjetskog rata i

nakon njega

Nepostojanje kvalitetnog i

sustavnog prikaza

resursa Općine (stručne

monografije)

Nedostatak sportske

dvorane kojom bi se

omogućilo odgovarajuće

odvijanje postojećih i

uvođenje novih sportskih

aktivnosti

Nepostojanje bazena

onemogućuje rekreaciju

na vodi u hladnijem

razdoblju godine

Nedovoljno razvijene

sportske aktivnosti za

ženski dio populacije

Nedostatna valorizacija

prostora za sportske

namjene

ljetnih mjeseci na cijelu

godinu

Poticanje obrazovanja

stanovništva u svrhu

njegovanja materijalne

i nematerijalne kulturne

baštine vrsarskog

podneblja

Odgovarajuća

prezentacija resursa

Općine putem stručne

monografije

Izgradnja

odgovarajućih sportskih

sadržaja

Poticanje sporta za

ženski dio populacije

Poticanje sportskih

aktivnosti umirovljenika

kulturnih institucija i

osnivanje novih tipa Institut

za društvena istraživanja

pri Sveučilištu Jurja Dobrile

u Puli, Istarska kulturna

agencija, Regionalni zavod

za zaštitu spomenika i sl.

Zaustavljanje daljnje

litoralizacije zbog

gospodarskih, ekoloških i

dr., a ne samo zbog

kulturnih razloga. Time se

obnavlja i učvršćuje jezgra

očuvanja tradicije, dok je u

obalnim gradovima

istodobno prisutna

izgradnja «novog»

identiteta koji je

kompatibilan s

tradicionalnim, čime se

dugoročno stvara modus

vivendi primjeren

društvenim zajednicama

mediteranskog tipa, ali ne

na štetu zaborava

tradicijskog i tradicionalnog

Širenje kulturne ponude s

ljetnih mjeseci na cijelu

godinu

Poticati obrazovne

programe u svrhu

njegovanja istarskog

identiteta

Stvaranje materijalne

osnove za bavljenje

sportom

Širenje kulture zdravog

života zasnovanog na

fizičkim aktivnostima koje

se realiziraju putem sporta

Povezivanje gospodarstva i

sporta


4.5.3. Zdravstvo Sustav zdravstvene zaštite obuhvaća niz mjera za unapređenje, zaštitu i vraćanje zdravlja. Zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini. Na području Općine Vrsar zdravstvena djelatnost obuhvaća dvije ambulante opće prakse, odnosno primarne zdravstvene zaštite, ambulantu akupunkture, manualne medicine i homeopatije, dvije stomatološke ordinacije i ljekarnu, dok se nadležni dom zdravlja sa svim odgovarajućim sadržajima temeljne zdravstvene zaštite, odnosno hitnomu medicinskom pomoći, općom medicinom, pedijatrijom, stomatologijom, laboratorijem, rendgenom, ultrazvukom, ginekologijom i patronažom nalazi u Poreču. Najbliže bolničko središte stacionirano je u Puli. Potrebe za zdravstvenom zaštitom posebice su izražene u ljetnim mjesecima te se stoga u autokampu „Koversada“ otvara turistička ambulanta. Broj stanovnika po timu primarne zdravstvene zaštite Općine iznad je županijskog prosjeka te se, s obzirom na blizinu Poreča kao središta zdravstvene zaštite u užem okruženju, postojeći sustav zdravstvene zaštite može ocijeniti zadovoljavajućim iako zahtijeva određena unapređenja koja se prvenstveno odnose na poboljšanja materijalnih uvjeta u ambulantama opće medicine. Zona zdravstvenih objekata obuhvaća zdravstvenu infrastrukturu kojom bi se na području Općine Vrsar u dužem roku riješili prostorni nedostaci postojećih zdravstvenih ustanova kao i stvorile pretpostavke za značajno podizanje kvalitete i cjelovitosti zdravstvenih usluga. U okviru zone zdravstvenih objekata objedinili bi se svi Općini potrebni zdravstveni sadržaji i to ambulante, ljekarne, alternativna medicina te smještaj u okviru zdravstvenih usluga kao dodatna ponuda koja bi predstavljala kvalitativnu nadopunu osnovnih sadržaja.

Tablica 22. Problemi i potrebe povezane sa zdravstvom

RAZVOJNI

PROBLEMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Neodgovarajući prostorni

kapaciteti u

ambulantama opće

medicine

Problem ovisnosti

Nedovoljna zdravstvena

osviještenost i

informiranost građana o

osobnoj brizi za zdravlje

te za očuvanje zdravlja

na radnom mjestu

Nedovoljno provođenje

preventivnih programa

Povećana potražnja za

Povećanje broja timova

primarne zdravstvene

zaštite tijekom ljetnih

mjeseci

Bolje zdravstveno

prosvjećivanje i

informiranje građana

Briga za zdravlje i

očuvanje zdravlja na

radnom mjestu

Osiguranje materijalne

osnove za kvalitetno

obavljanje zdravstvene

zaštite u ambulantama

opće medicine

Bolje zdravstveno

prosvjećivanje i

informiranje građana

Briga za zdravlje i

očuvanje zdravlja na

radnom mjestu

Osigurati uvjete za

unapređenje preventivnog

rada: provođenje

specifične i stručne

edukacije, nabava opreme

i modernih dijagnostičkih

sredstava, kreiranje i

provedba učinkovitih

programa i sl.


zdravstvenim uslugama

tijekom ljetnih mjeseci

Starenje stanovništva te

povećanje potreba za

odgovarajućom

zdravstvenom zaštitom

Poticanje volonterskog

rada

Unaprijediti kvalitetu

zdravstvene zaštite

Djelovati na promjenu

postojećeg sustava

financiranja zdravstvenih

usluga

Izgraditi novu opću bolnicu

na jednoj lokaciji

Izraditi i provesti učinkovit

model prevencije ovisnosti

4.5.4. Socijalna skrb Briga o socijalno najugroženijim slojevima stanovništva u ingerenciji je svake jedinice lokalne samouprave. Iako je postojanje socijalno ugroženih slojeva bilo oduvijek prisutno, suvremene promjene u okruženju rezultiraju povećanjem razlika u socioekonomskom statusu građana, osiromašivanjem određenih društvenih kategorija i smanjivanjem sustava organizirane društvene brige za djecu i mladež što značajno naglašava potrebu za uspostavom prikladnog sustava socijalne skrbi. Ipak, zbog dostignutog stupnja svekolike razvijenosti Općine Vrsar navedeni problemi nisu posebno naglašeni. Sustavom socijalne skrbi osigurava se i ostvaruje pomoć za zadovoljenje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženih osoba te nemoćnih i drugih osoba kojima je ta pomoć potrebna, odnosno onima koji nisu u mogućnosti ostvariti dostatna sredstva svojim radom ili prihodom od imovine i drugih izvora. Odlukom o socijalnoj skrbi na području Općine Vrsar korisnicima su osigurana slijedeća prava: savjetovanje, pomoć u prevladavanju posebnih teškoća, pomoć za podmirenje troškova stanovanja, pomoć za novorođenčad, pomoć za podmirenje troškova prehrane, odgoja i obrazovanja, pomoć za vanbolničko liječenje, pomoć za participaciju zdravstvenih usluga, zdravstvena pomoć i njega u kući, pomoć u kući, pomoć osobama smještenim u socijalnim ustanovama te sufinanciranje udruga, društava, ustanova i institucija koje imaju socijalni karakter. Centar za socijalnu skrb te dom za smještaj starijih i nemoćnih nalaze se u Poreču.

Tablica 23. Problemi i potrebe povezane sa socijalnom skrbi

RAZVOJNI

PROBELMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Nedostatni kapaciteti

i loš teritorijalni

raspored ustanova za

starije osobe

Ograničeni razvoj

Izgradnja smještajnih

kapaciteta za dnevni

boravak starijih osoba

Poticanje

izvaninstitucionalnih

Ostvarivanje zakonskih

pretpostavki, uz istodoban

razvoj kapaciteta i

kompetencija regionalne i

lokalne samouprave za


izvaninstitucionalnih

oblika skrbi

Nepostojanje sustava

stalnog stručnog

usavršavanja

djelatnika

Slaba tehnička

opremljenost

ustanova

Starenje stanovništva

Slabo razvijena

volonterska scena

oblika skrbi

Izrada i provedba

učinkovitog modela

prevencije ovisnosti i

poremećaja u

ponašanju djece i

mladih

Poticanje volonterstva

Unapređenje sustava

socijalne skrbi

sukladno

mogućnostima Općine

Poticanje kvalitetnog

roditeljstva

Briga o mladima i

osobama treće dobi

postupno preuzimanje

aktivnije funkcije u socijalnoj

skrbi i provedbu

decentralizacije sustava

Unapređenje sustava

epidemiološkog praćenja

socijalne patologije,

istraživanja socijalnih potreba,

evaluacije mjera i programa,

te razmjene informacija – od

lokalne do nacionalne razine

Izgradnja novih smještajnih

kapaciteta za stalni i dnevni

boravak starijih osoba

Poticanje izvaninstitucionalnih

oblika skrbi

Uključivanje privatnog i

civilnog sektora u socijalnu

skrb

Podizanje stručnosti i

ekspertnih znanja osoba koje

se bave socijalnom skrbi

Orijentacija sustava socijalne

skrbi prema korisniku i

njegovim potrebama

Unapređenje sustava socijalne

skrbi o duševno oboljelim

osobama

Izrada i provedba učinkovitog

modela prevencije ovisnosti i

poremećaja u ponašanju djece

i mladih

Osiguravanje uvjeta za

otvaranje terapijske zajednice

za liječenje ovisnika u mreži

ustanova socijalne skrbi

Poticanje razvoja programa za

resocijalizaciju liječenih

ovisnika

Razvoj programa zaštite

posebno osjetljivih skupina


4.5.5. Ostale društvene djelatnosti Udruživanje ljudi kao odraz nastojanja za ostvarenjem zajedničkih ciljeva, bilo poradi ostvarenja strukovnih interesa ili pak humanitarnih nastojanja, prisutno je i u Općini Vrsar. Na području Općine registrirano je slijedećih šest udruga:

Lovačko društvo „Lim“; Društvo „Naša djeca“; Sindikat umirovljenika Hrvatske – Podružnica Vrsar; Udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata i Udruga poljoprivrednika „Ulika“.

U središnjem naselju Općine, Vrsaru, nalazi se niz društvenih sadržaja i objekata koji služe za zadovoljenje potreba stanovništva. Vrsar ima sjedište Općine s jedinstvenim upravnim odjelom, zatim poštu, banku, benzinsku postaju za opskrbu motornih vozila i plovila te mrežu prodavaonica i ostalih uslužnih objekata primjerenih veličini naselja. Razni sadržaji na području Općine posebno su naglašeni tijekom ljetnih mjeseci kada broj gostiju višestruko nadmaši broj domicilnog stanovništva. Većinu ostalih javnih i društvenih sadržaja žitelji Općine Vrsar mogu koristiti u obližnjem Poreču te, osim u iznimnim slučajevima, u ostalim županijskim središtima.

Tablica 24. Problemi i potrebe povezane s ostalim društvenim djelatnostima

RAZVOJNI

PROBELMI/IZAZOVI




POTREBE PREMA ROP-u

Nedostatak sadržaja

poput gradske knjižnice,

ljetnih pozornica,

predstava i sl.

Nedostatak prostornih

kapaciteta za okupljanje

mladih i organizaciju

različitih sadržaja

Nepostojanje

protupožarne zaštite na

području Općine

Organizacija dodatnih

sadržaja poput ljetnih

pozornica, predstava i sl.

Osiguranje prostornih

kapaciteta za okupljanje

mladih te organizacija

različitih sadržaja

primjerenih mladoj

populaciji

Osigurati financijske,

prostorne i druge

materijalne uvjete za

razvoj programske

djelatnosti udruga

nacionalnih manjina

Uspostaviti sustav trajne

edukacije odgovornih

osoba manjinskih

organizacija o

metodologiji planiranja

programskih aktivnosti i

izvješćivanja

Poticati razvoj

manjinskih prava na

normativno–zakonskoj

razini i kontinuirano

pratiti primjenu

manjinskih prava u

praksi


5. Razvojna vizija Općine Vrsar Razvoju Općine Vrsar pristupilo se sukladno okviru zadanom Regionalnim operativnim programom Istarske županije kojim su definirane smjernice razvoja regije. Osnovni okvir i smjernice razvoja Općine Vrsar za razdoblje od 2009. do 2014. godine utvrđene su razvojnom vizijom koja je utemeljena na iscrpnoj analizi resursa Općine te stanja u okruženju. Osnovnom analizom obuhvaćena su sva relevantna razvojna obilježja Općine Vrsar čime je stvoreno polazište za provedbu SWOT analize koja obuhvaća analizu razvojnih snaga i slabosti te mogućnosti i prijetnji koje čine polazišnu osnovu donošenja razvojne vizije, strateških ciljeva, prioriteta i naposljetku konkretnih mjera.

5.1. SWOT analiza razvojnih potencijala Analiza razvojnih snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji ključni je instrument prepoznavanja razvojnih mogućnosti Općine. Razvojne snage i slabosti ukazuju na potencijal Općine sadržan u njezinim materijalnim i nematerijalnim resursima, odnosno prikazuju što Općina Vrsar može učiniti imajući u vidu mogućnosti i prijetnje iz šireg okruženja koje također predstavljaju neizostavni dio SWOT analize. SWOT analizom se vrednuje usklađenost sposobnosti Općine Vrsar s uvjetima koji prevladavaju u njezinoj okolini čime se stvara ključni prijelaz iz osnovne analize ka strateškom promišljanju o budućim pravcima razvoja. Rezultat SWOT analize jest SWOT matrica u kojoj su transparentno prikazane, u osnovnoj analizi utvrđene, snage i slabosti Općine Vrsar koje će se nastojati upotrijebiti na način da se iskoriste mogućnosti i/ili minimiziraju prijetnje iz okruženja. SWOT analizi pristupili smo na slijedeći način:

1. Prepoznali smo i izdvojili razvojne snage i slabosti te utvrdili i izdvojili mogućnosti i prijetnje iz okruženja po pojedinim razvojnim područjima;

2. Utvrđene elemente SWOT analize rangirali smo prema važnosti i vjerojatnosti pojavljivanja;

3. Analizirali smo međuodnose mogućnosti sa snagama i slabostima te prijetnji sa snagama i slabostima čime smo stvorili polazište za donošenje razvojne vizije, strateških ciljeva, prioriteta i mjera.

SWOT analiza Općine Vrsar razrađena je po slijedećim razvojnim područjima:

1. Prirodni i demografski resursi, okoliš i prostor, 2. Komunalna infrastruktura, 3. Gospodarstvo i 4. Društvene djelatnosti.


SWOT – Prirodni i demografski resursi, okoliš i prostor

SNAGE

Povoljan geoprometni položaj

Reljefne i klimatske osobitosti čine osnovu

gospodarskog razvoja

Mnoštvo raznolikih i očuvanih prirodnih

resursa prikladnih za razvoj različitih oblika

turizma, ekološke poljoprivrede, ribarstva i

marikulture

Postojanje prostornog plana kojim je

stvorena osnova za uravnoteženu i održivu valorizaciju prostora

SLABOSTI

Nedostatni stupanj valorizacije

prirodnih resursa

Veliki pritisci na izrazito urbaniziran

prostor priobalja

Koncentracija stanovništva u priobalju

Rast broja stanovništva utemeljen na

migracijskom priljevu

Neodgovarajuća obrazovna struktura

stanovništva

Brzo starenje stanovništva

Nedovoljna osviještenost stanovništva o potrebi zaštite okoliša

MOGUĆNOSTI (PRILIKE)

Sustavnom, uravnoteženom i

održivom valorizacijom prirodnih

resursa i prostornih kapaciteta

moguće je ostvariti povećanje

blagostanja žitelja Općine

Sudjelovanje na različitim

programima zaštite okoliša

financiranih iz programa EU

Sustavna edukacija stanovništva

poradi kvalitetne, ekološki održive

valorizacije raspoloživih prirodnih

resursa i kulturne baštine za

gospodarske namjene

Dovršenje postojećih i izrada novih

planova uređenja prostora nižeg

reda kako bi se realizirali razvojni

projekti

PRIJETNJE

Bespravna gradnja nastala uslijed

neodgovarajućeg nadzora može bitno narušiti

postojeći stupanj kvalitete prostora u priobalju

Nepridržavanje odredbi uređenja prostora

predviđenih prostornim planovima

Pritisci interesnih skupina na izgradnju

priobalja i ruralnih dijelova

Povećanje stupnja zagađenosti mora i obale

uslijed rastućih pritisaka na priobalje

Nelegalno odlaganje otpada može rezultirati

ozbiljnim narušavanjem kvalitete okoliša

Neprikladna zakonska regulativa na području

zaštite okoliša i neprovođenje donesenih

zakona

Odljev obrazovane radne snage u veće urbane

sredine ili u inozemstvo

Imigracijski pritisci mogu rezultirati priljevom

manje obrazovane radne snage čime raste

potražnja za obrazovanjem i ostalim

djelatnostima od društvenog značaja što u

konačnici stvara povećani pritisak na postojeće kapacitete tih djelatnosti


SWOT – Komunalna infrastruktura

SNAGE

Blizina ključnih prometnica jedan je od

temeljnih čimbenika realizacije razvojnih

projekata

Zračna i pomorska luka na području

Općine predstavljaju kvalitativnu

nadopunu osnove njezinog svekolikog

razvoja

Organiziran sustav prikupljanja i

zbrinjavanja otpada

SLABOSTI

Neodgovarajuće stanje postojeće

prometne infrastrukture

Neodgovarajuća povezanost

unutrašnjosti s priobaljem

Nedostatna parkirališna mjesta

Neodgovarajuća i dotrajala

vodoopskrbna mreža

Nedovoljni stupanj pročišćavanja

otpadnih voda

Nedovršen sustav za odvodnju i

pročišćavanje otpadnih i oborinskih

voda s posebnom izraženim

problemom u zaleđu priobalja

Nedovoljan kapacitet

elektroenergetskog sustava

Nedovoljna infrastrukturna

izgrađenost u zoni male privrede


Kvalitetnije održavanje prometnica

Povećanje parkirnih kapaciteta na

području Vrsara

Osuvremenjivanje i proširenje zračne luke


Izgradnja i dovršenje sustava za odvodnju

i pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda

Sanacija vodoopskrbne mreže

Dovršenje elektroenergetskog sustava

Poticanje korištenja alternativnih izvora

energije

Stvaranje uvjeta za plinofikaciju Općine

Uređenje odlagališta građevinskog otpada

PRIJETNJE

Neodgovarajuća izgrađenost

prometne, elektroenergetske i

vodoopskrbne infrastrukture može biti

ograničavajući čimbenik svekolikog

razvoja

Mogućnost ozbiljnog narušavanja

kvalitete okoliša, ukoliko se ne urede

odlagališta kućnog i građevinskog

otpada

Nepostojanje ili neprikladnost sustava

odvodnje i pročišćavanja otpadnih

voda može ozbiljno narušiti osjetljivo

prirodno okruženje, a time i svekoliki

razvoj Općine koja je za njega usko

vezana


SWOT – Gospodarstvo

SNAGE

Postojanje značajnih i raznolikih turističkih kapaciteta

Prepoznatljivost branda Vrsar kao turističke

destinacije

Značajna ulaganja u razvoj turističkih kapaciteta i

marikulture

Institucionalna potpora razvoju gospodarstva od

strane Županije

SLABOSTI

Nerazvijen primarni i sekundarni

sektor

Velika usitnjenost posjeda

predstavlja ograničavajući čimbenik

razvoja poljoprivrede

Izrazito naglašena usmjerenost na

turističko ugostiteljske djelatnosti uz

vrlo mali udio ostalih djelatnosti

može u slučaju nastupa nepovoljnih

okolnosti u okruženju bitno utjecati

na gospodarsku osnovu Općine

Koncentracija gospodarskih

aktivnosti u priobalju

Izrazita sezonalnost turizma

Nedovoljno korištenje novih

tehnologija i inovacija što često

rezultira obavljanjem djelatnosti s

niskom dodanom vrijednošću

Neodgovarajuća obrazovna struktura

gospodarstva

Nedovoljna educiranost poduzetnika


Izgradnja i infrastrukturno opremanje zone male

privrede „Neon“

Poticanjem ekološke poljoprivredne proizvodnje

osigurati razvoj zaleđa priobalja pri čemu se posebne

mjere trebaju usmjeriti na obiteljska poljoprivredna

gospodarstva

Osigurati kvalitetan sustav raspolaganja

poljoprivrednim zemljištem u državnom vlasništvu

Osigurati infrastrukturnu osnovu za obavljanje

djelatnosti ribarstva (vezovi)

Poticati razvoj malog i srednjeg poduzetništva, s

posebnim naglaskom na primarni i sekundarni sektor

Povezivanje poljoprivrednika u cilju poduzimanja

zajedničkih aktivnosti na unapređenju poljoprivrede te

zajedničkog nastupa na tržištu

Pozicioniranje poljoprivrednih proizvoda s područja

Općine Vrsar kao kvalitetnih ekoloških proizvoda s

zemljopisnim porijeklom

Povezivanje poljoprivrede i turizma u smislu plasmana

poljoprivrednih proizvoda i obogaćivanja turističke

ponude

Korištenje poticajnih mjera i programa na

regionalnom, nacionalnom i nadnacionalnom nivou

Poticanje ulaganja u inovacije i nove tehnologije koje

poštuju visoke ekološke standarde te generiraju visoki

stupanj dodane vrijednosti

Sustavni pristup edukaciji poduzetnika

Produženje turističke sezone

Zainteresiranost potencijalnih investitora za ulaganje u

razvojne projekte

Novi modaliteti financiranja razvoja poput javno

privatnog partnerstva

Sustavno brandiranje Vrsara kao turističke atrakcije

visoke kategorije

PRIJETNJE

Financijska kriza u okruženju može u

kratkom roku ozbiljno utjecati na

gospospodarstvo Općine

Naglašeni pritisci na priobalje mogu

ozbiljno narušiti kvalitetu prostora, a

time i turističke atraktivnosti Vrsara

Nesustavni pristup razvoju turizma

bez kvalitetno osmišljenog

pozicioniranja

Masovni turizam niže kvalitete

Ograničenja postavljena od EU na

području poljoprivrede i ribarstva

Izrazita usmjerenost na priobalje uz

zanemarivanje zaleđa

Zapostavljanje obrazovanja

poljoprivrednika, poduzetnika i

stanovništva u cjelini


SWOT – Društvene djelatnosti

SNAGE

Odgovarajući sustav predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja

Zadovoljavajući sustav primarne zdravstvene zaštite

Bogata kulturno povijesna baština

Bogata povijest prostora s posebnim naglaskom na moru

Idilični doživljaj ribarskog gradića

Vezanost za umjetnost

Tradicionalna usmjerenost stanovništva ka moru

Organizirano bavljenje sportskim aktivnostima

SLABOSTI

Nepostojanje ustanova za skrb

starijih i nemoćnih osoba

Devastiran kulturni krajobraz u

unutrašnjosti


postojećih kulturnih resursa


Organizirani pristup sanaciji i vrednovanju

kulturne baštine kao sastavnice turističkog

proizvoda Općine Vrsar

Korištenje različitih međunarodnih programa

za sanaciju kulturnih dobara

Ulaganje u obrazovanje mladih s ciljem

stvaranja ljudskog potencijala koji će biti

nositelj razvoja Grada

PRIJETNJE

Nesustavna izgradnja u ruralnim

dijelovima koja bi značajno

utjecala na narušavanje već

devastiranog kulturnog krajobraza

unutrašnjosti Općine

Neodgovarajuća valorizacija

kulturnih dobara poput pretjerane

komercijalizacije ili neprikladne

obnove može rezultirati njihovom

devastacijom

Nerazrađen dugoročni plan

upravljanja kulturnom baštinom

Suvremena migracijska i turistička

kretanja mogu izmijeniti

tradicionalne elemente kulture

Nepostojanje dugoročnih planova

razvoja društvenih djelatnosti u

kojima se projekcija njihovog

razvoja temelji na kretanju

stanovništva, gospodarskoj

aktivnosti i sl.


5.2. Vizija, misija i strateški razvojni ciljevi

5.2.1. Vizija i strateški razvojni ciljevi Općine Vrsar Oblikujući viziju, jedinica lokalne samouprave određuje poželjnu sliku stanja u budućnosti koja mora biti utemeljena na realnim resursima, jasna, ali istovremeno i ambiciozna te privlačna i motivirajuća. Vizija predstavlja vrstu imidža koju jedinica želi postići osiguravajući na taj način odgovarajuću mjeru fleksibilnosti koja je nužna za njezinu prilagodbu, ukoliko se za to pojavi potreba. Polazište za oblikovanje vizije sadržano je u SWOT matrici kojom su naglašene snage i slabosti te mogućnosti i prijetnje iz okruženja. Uzevši u obzir navedene elemente SWOT matrice, prilikom oblikovanja razvojne vizije potrebno je također voditi računa o potrebama različitih dionika te u što je moguće većoj mjeri uključiti predstavnike skupina upoznatih sa stanjem i potrebama različitih razvojnih područja kako bi se u konačnici postigao opći konsenzus. Razvojem vizije „manageri“ jedinica lokalne samouprave, vodeći računa o svim dionicima koji predstavljaju regiju, daju smjernice za budući razvoj utvrđujući temelje regije koje treba sačuvati. Utvrđeni resursi jedinice lokalne samouprave služe kao osnova za kreativno promišljanje „managera“ jedinice, ali i svih ostalih dionika uključivši i multifunkcijske timove koji razvoj sagledavaju iz različitih aspekata. Jednom oblikovana vizija kao željena slika lokalne samouprave u budućnosti polazište je za definiranje strateških razvojnih ciljeva koji se konkretno razrađuju u obliku prioriteta i mjera. Razvojna vizija Općine Vrsar utvrđena je nakon provođenja detaljne osnovne i SWOT analize te uz aktivno uključivanje niza za Općinu relevantnih dionika, a sve s ciljem osiguranja konsenzusa oko pravca budućeg razvoja koji bi u konačnici trebao rezultirati ostvarenjem postavljenih ciljeva i unapređenjem blagostanja žitelja Općine. Razvojna vizija Općine Vrsar glasi:

Općina Vrsar je prosperitetna sredina u kojoj zadovoljni građani uživaju visoku razinu javnog i privatnog standarda. Razvoj Općine temelji se na turističkom proizvodu visoke kvalitete obilježenim bogatom kulturnom baštinom i zabavnom ponudom te očuvanim prirodnim ljepotama u sinergiji s razvijenom poljoprivredom te malim poduzetništvom. Usvojenu razvojnu viziju Općine Vrsar u idućoj je fazi neophodno konkretizirati što će se postići određivanjem strateških razvojnih ciljeva. U tom smislu istaknuti su slijedeći strateški razvojni ciljevi Općine Vrsar:

1. Izgradnja prepoznatljive turističke destinacije visoke kvalitete; 2. Razvoj ruralnih područja; 3. Razvoj malog poduzetništva; 4. Izgradnja suvremene komunalne infrastrukture i zaštita okoliša; 5. Razvoj društvenih djelatnosti s pripadajućim društvenim sadržajima.


5.2.2. Povezanost strateških razvojnih ciljeva Općine Vrsar sa strateškim razvojnim ciljevima Istarske županije Strateški razvojni ciljevi predstavljaju prvi korak ka konkretizaciji usvojene vizije Općine Vrsar. Prilikom donošenja istih neophodno je uvažiti ciljeve nadređenog razvojnog plana, Regionalnog operativnog programa Istarske županije, uvažavajući pritom specifičnosti koje Općina želi zadržati u okvirima prepoznatljivosti istarskog identiteta. Strateški ciljevi postavljeni Regionalnim operativnim programom Istarske županije su slijedeći:

1. Konkurentno gospodarstvo, 2. Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard, 3. Uravnotežen i održivi razvoj i 4. Prepoznatljivost istarskog identiteta Strateški razvojni ciljevi Općine Vrsar predstavljaju zapravo detaljniju razradu strateških ciljeva Istarske županije svojstvenu specifičnostima Općine. Strateški cilj Istarske županije konkurentno gospodarstvo nadređen je cilj svim jedinicama lokalne samouprave u okviru regije te je kao takav u okvirima Općine izravno sadržan u cilju 1 – Izgradnja prepoznatljive turističke destinacije visoke kvalitete te u cilju 3 – Razvoj malog poduzetništva. Razvoj ljudskih resursa i visok društveni standard obuhvaćen je ciljem 5 – Razvoj društvenih djelatnosti s pripadajućim društvenim sadržajima, dok će se uravnotežen i održivi razvoj Istarske županije u okvirima Općine nastojati realizirati ostvarenjem ciljeva 2 i 4, odnosno razvojem ruralnih područja i izgradnjom suvremene komunalne infrastrukture i zaštite okoliša. Neophodno je napomenuti da su ciljevi međusobno isprepleteni te da ostvarenje jednog cilja na razini Općine istovremeno može značiti djelomično ostvarenje više ciljeva regije. S druge strane, pojedini ciljevi mogu biti konfliktni te je stoga njihova međusobna usklađenost na razini Općine te usklađenost istih s nadređenim ciljevima regije nezaobilazan čimbenik sustavnog razvoja. Izgradnja prepoznatljive turističke destinacije visoke kvalitete postavljena je kao prvi strateški cilj Općine Vrsar koji je realno utemeljen na postojećim i planiranim smještajnim kapacitetima te raznolikim i očuvanim prirodnim resursima. Nematerijalni resursi poput bogate kulturne baštine i stanovništva s bogatom tradicijom bavljenja turizmom kao i prepoznatljivost Vrsara nalaze se u osnovi realizacije ovog strateškog cilja koji naglašava konkurentnost gospodarstva i prepoznatljivost istarskog identiteta kao ciljeva postavljenih na razini Istarske županije. Razvoj turizma prvenstveno stavlja naglasak na priobalje na koje postoje značajni pritisci te se stoga logičnim nameće potreba uravnoteženog i održivog razvoja Općine što je sukladno cilju postavljenom na razini regije. U tom smislu prepoznata je nužnost razvoja ruralnih područja koja se nalaze u zaleđu priobalja pri čemu je naglasak stavljen na razvoj poljoprivrede, ali i turističkih sadržaja čime bi se stvorila kohezija ovih dviju, na području Općine, najrelevantnijih djelatnosti.


Svjesni osjetljivosti turističkih kretanja na različite društvene i gospodarske čimbenike kao i važnosti malog gospodarstva u svekolikom razvoju Općine, donositelji strategije razvoja prepoznali su potrebu poticanja razvoja malog poduzetništva i samozapošljavanja čime bi se osigurao diverzificiran razvoj djelatnosti na području Općine te smanjio učinak eventualnih nepovoljnih kretanja turističke potražnje. Postojanje odgovarajuće infrastrukture pretpostavka je gospodarskog razvoja Općine te se stoga nameće nužnost osiguranja suvremenog infrastrukturnog sustava koji će omogućiti realizaciju gospodarskih projekata, ali i očuvati okoliš koji, uz stanovništvo, predstavlja najvažniji razvojni resurs Općine Vrsar. Kvaliteta življenja u sredini nije određena isključivo ekonomskim standardom, već i kvalitetom okoliša te postojanjem niza društvenih sadržaja. U tom smislu neophodno je osigurati odgovarajuće društvene sadržaje koji će zadovoljavati rastuće potrebe stanovništva što je obuhvaćeno posljednjim, ali ne manje važnim strateškim ciljem.

5.2.3. Strateški cilj 1. Izgradnja prepoznatljive turističke destinacije visoke kvalitete

Razvoj turizma strateško je opredjeljenje Republike Hrvatske. Geoprometni položaj, reljefne i klimatske osobitosti, bogata kulturna baština te postojeća turistička infrastruktura čine okosnicu turističkog usmjerenja Općine Vrsar koja već sada spada u sam vrh turističke ponude Istarske županije. Gospodarska obilježja naglašavaju izrazito visok udio turističko ugostiteljskih djelatnosti te se stoga logičnim nametnula potreba odabira turističkog usmjerenja Vrsara u budućnosti. Suvremeno turističko tržište izrazito je dinamično te zahtijeva profiliranje destinacije i pretakanje njezinih komparativnih u konkurentske prednosti. U tom su smislu, donositelji strategije razvoja izdvojili strateški cilj izgradnje Vrsara kao prepoznatljive turističke destinacije visoke kvalitete kao jedan od prioritetnih ciljeva razvoja. Postavljeni strateški cilj pozicioniranja Vrsara kao turističke destinacije visoke kvalitete ostvariti će se putem četiri prioriteta koji obuhvaćaju u ukupnosti 14 mjera.


Tablica 25. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja izgradnje prepoznatljive turističke destinacije visoke kvalitete

PRIORITET MJERA

Prioritet 1.1. Restrukturiranje

postojećih i

izgradnja novih

smještajnih

kapaciteta vodeći

računa o održivom

razvoju

Mjera 1.1.1. Dovršenje nove katastarske izmjere

Mjera 1.1.2. Donošenje mjera za stimuliranje

investicija

Mjera 1.1.3. Donošenje urbanističkih planova

uređenja

Prioritet 1.2. Izgradnja novih

pratećih sadržaja i

razvoj proizvoda s

ciljem produljenja

turističke sezone

Mjera 1.2.1. Izgradnja golf igrališta

Mjera 1.2.2. Izgradnja sportskih sadržaja (dvorana,

bazen)

Mjera 1.2.3. Izgradnja specijaliziranih zdravstvenih

sadržaja

Mjera 1.2.4. Izgradnja casino-a

Mjera 1.2.5. Izgradnja welness-a

Mjera 1.2.6. Izgradnja kongresne dvorane

Mjera 1.2.7. Uređenje šetnica i vidikovaca te zone

Montraker – zabavni sadržaji i plaže

Prioritet 1.3. Organizacija Vrsaru

svojstvenih

kulturno zabavnih i

sportskih

manifestacija

Mjera 1.3.1. Intenziviranje suradnje javnog i

privatnog sektora, odnosno svih

turističkih subjekata

Mjera 1.3.2. Unapređenje postojećih kulturno

zabavnih i sportskih manifestacija

Prioritet 1.4. Obrazovanje

sukladno

potrebama

turističke

destinacije visoke

kvalitete

Mjera 1.4.1. Uspostavljanje suradnje gospodarskih

subjekata s obrazovnim institucijama i

ustanovama

Mjera 1.4.2. Cjeloživotno obrazovanje turističkih

djelatnika – seminari, radionice i sl.

Turističku infrastrukturu na području Općine Vrsar ponajviše karakterizira veliki broj smještajnih kapaciteta različitih vrsta i kvalitete smještenih na priobalnom području. U nastojanju da se ostvari cilj izgradnje Vrsara kao prepoznatljive turističke destinacije visoke kvalitete neophodno je pristupiti restrukturiranju postojećih i izgradnji novih smještajnih kapaciteta vodeći pritom računa o održivom razvoju. Mjere kojima će se ostvariti navedeni prioritet u petogodišnjem razdoblju odnose se na stvaranje administrativne podloge u obliku donošenja nove


katastarske izmjere te urbanističkih planova uređenja kao i definiranja mjera kojima će se stimulirati investicije, a sve u cilju održivog razvoja kojim bi se očuvali resursi za buduće naraštaje. Turistička djelatnost na području Općine izrazito je sezonskog karaktera te je u petogodišnjem razdoblju realno očekivati da će tako i dalje ostati imajući u vidu motive dolaska gostiju. Ipak, sustavniji pristup valorizaciji prirodnih i kulturnih resursa zasigurno bi osigurao produljenje turističke sezone o čemu su donositelji strategije postigli konsenzus te su tako naglasili potrebu za izgradnjom novih pratećih sadržaja poput golf igrališta, sportske dvorane, bazena, casino-a, welness-a i sl. Uz materijalne sadržaje nametnula se i potreba organizacije različitih kulturno zabavnih i sportskih manifestacija koji također čine signifikantnu komponentu kvalitetne turističke ponude. Iako zahtijeva značajna materijalna ulaganja i organizaciju niza manifestacija, turistička destinacija visoke kvalitete nezaobilazno podrazumijeva kvalitetnu uslugu u čijoj pozadini stoje ljudski resursi s odgovarajućim znanjima. S obzirom na neodgovarajuću obrazovnu strukturu stanovništva i nedostatak kadra za obavljanje različitih poslova u turizmu, neophodno je poduzeti odgovarajuće aktivnosti obrazovanja i to prvenstveno putem povezivanja gospodarskih subjekata s obrazovnim institucijama i ustanovama te organizacije programa cjeloživotnog obrazovanja turističkih djelatnika.

5.2.4. Strateški cilj 2. Razvoj ruralnih područja Demografska kretanja u razvijenijim zemljama obilježavaju naglašeni pritisci na gradske sredine iz ruralnih područja. Navedeno je karakteristično i za Republiku Hrvatsku što rezultira zapuštanjem sela uz istovremenu pojavu niza problema svojstvenih pritiscima na urbane sredine. Općinu Vrsar karakterizira izrazito naseljeno i izgrađeno priobalje u okolici naselja Vrsar, dok u osam naselja u unutrašnjosti živi manji broj stanovnika. Navedeno rezultira izraženim pritiscima na priobalni prostor, posebice tijekom ljetnih mjeseci kada broj posjetitelja višestruko nadmašuje broj žitelja. Za razliku od razvijenog priobalja, unutrašnjost Općine Vrsar obilježena je nedovoljno razvijenom poljoprivrednom djelatnošću s obzirom na raspoložive reljefne i klimatske osobitosti. Prepoznavši potrebu za uravnoteženim i održivim razvojem, Općina Vrsar u okviru cilja Razvoja ruralnih područja odredila je dva prioriteta s devet pripadajućih mjera.


Tablica 26. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja razvoja ruralnih područja

PRIORITET MJERA

Prioritet 2.1. Razvoj

poljoprivrede

Mjera 2.1.1. Podizanje nasada maslina i vinograda

Mjera 2.1.2. Poticanje ekološke poljoprivredne

proizvodnje

Mjera 2.1.3. Poticanje razvoja malih poljoprivrednih

proizvođača

Prioritet 2.2. Razvoj turističkih

sadržaja u ruralnim

područjima

Mjera 2.2.1. Razvoj agroturizama

Mjera 2.2.2. Razvoj lovnog turizma

Mjera 2.2.3. Poticanje izletničkog turizma

Mjera 2.2.4. Označavanje pješačkih i biciklističkih

staza

Mjera 2.2.5. Odgovarajuća valorizacija kulturno

povijesnih i prirodnih lokaliteta

Razvoj ruralnih područja značajno će doprinijeti uravnoteženom i održivom razvoju cjelokupne Općine Vrsar prvenstveno putem razvoja poljoprivrede i njezine kohezije s turističko ugostiteljskom djelatnošću kako u priobalju tako i u unutrašnjosti Općine. Ruralna područja relevantan su segment istarske kulturne baštine te je njihov razvoj u duhu tradicije bavljenja poljoprivrednom djelatnošću iznimno značajan čimbenik očuvanja prepoznatljivosti istarskog identiteta što je naglašeno u okviru strateških ciljeva Istarske županije. Razvoju poljoprivrede, kao prvom prioritetu, zasigurno će doprinijeti postojeći sustav davanja općinskog zemljišta u dugogodišnji zakup, ali će se isti nastojati postići također putem novih mjera i to podizanja nasada maslina i vinograda, poticanja ekološke poljoprivredne proizvodnje, te poticanja razvoja malih poljoprivrednih proizvođača, a sve u smjeru poticanja uzgoja onih kultura za koje na području Općine postoje reljefno klimatski preduvjeti. Usporedno s razvojem poljoprivrede, drugim prioritetom obuhvaćen je razvoj turističkih sadržaja u ruralnim područjima. Turistički sadržaji u ruralnim područjima omogućuju koheziju poljoprivrede s turizmom, ne samo putem plasmana poljoprivrednih proizvoda posjetiteljima Općine, već i putem razvoja agroturizama u zaleđu priobalja kao oblika simultanog poljoprivredno turističkog razvoja. Ostali relevantni oblici razvoja turističke djelatnosti u ruralnim područjima zasnovani su prvenstveno na prirodnim raznolikostima unutrašnjosti te obuhvaćaju razvoj lovnog turizma i izletničkog turizma, daljnje označavanje pješačkih i biciklističkih staza te odgovarajuću valorizaciju prirodnih lokaliteta. Iako je najveći broj kulturno povijesnih spomenika lociran u priobalju, određeni lokaliteti nalaze se u ruralnim područjima te se stoga njihova odgovarajuća valorizacija nameće kao jedan od relevantnih načina unapređenja skromne turističke ponude u unutrašnjosti Općine.


5.2.5. Strateški cilj 3. Razvoj malog poduzetništva

Malo gospodarstvo u većini tržišnih gospodarstava zapošljava iznimno značajan broj ljudi. Mali i fleksibilni poslovni subjekti vrlo su često nositelji gospodarskih aktivnosti u manjim i ruralnim sredinama u kojima se najčešće pojavljuju kao obiteljski poduhvati kojima pojedinci nastoje valorizirati raspoložive prirodne i nematerijalne resurse pretačući na taj način komparativne prednosti prostora u njegove konkurentske prednosti. Prepoznavši potrebu za razvojem primarnih i sekundarnih djelatnosti kojima bi se osigurala zaposlenost i izvan sezonskih djelatnosti povezanih s turizmom, Općina Vrsar strateški se opredijelila za razvoj malog poduzetništva u okviru čega su definirana dva prioriteta s ukupno 10 provedbenih mjera. Tablica 27. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja razvoja malog poduzetništva

PRIORITET MJERA

Prioritet 3.1. Izgradnja

poduzetničkih zona

Mjera 3.1.1. Dovršenje prostorno planske

dokumentacije

Mjera 3.1.2. Dovršenje radne zone „Neon“

Mjera 3.1.3. Izgradnja radne zone „Gradina“

Prioritet 3.2. Poticanje razvoja i

edukacije

poduzetnika

Mjera 3.2.1. Osiguranje zemljišta za poduzetnike

Mjera 3.2.2. Poticanje razvoja starih zanata i

uslužnih djelatnosti unutar

starogradske jezgre

Mjera 3.2.3. Sufinanciranje različitih programa

edukacije

Mjera 3.2.4. Formiranje savjetodavnog tijela za

poduzetništvo

Mjera 3.2.5. Poticanje osnivanje udruga obrtnika

Mjera 3.2.6. Oslobađanje od plaćanja dijela

različitih lokalnih naknada i doprinosa

Mjera 3.2.7. Razvoj obiteljskih hotela

Prvi prioritet u okviru razvoja malog poduzetništva odnosi se na izgradnju poduzetničkih zona koje predstavljaju temeljnu poduzetničku infrastrukturu neophodnu za osnivanje poslovnih subjekata u primarnim, a posebice sekundarnim djelatnostima. Kompletiranjem prostorno planske dokumentacije stvoriti će se polazište za dovršenje postojeće i izgradnju nove radne zone. Sukladno postojećim planovima, na području Općine Vrsar izgraditi će se dvije radne zone pri čemu se


vodi računa o uravnoteženom razvoju unutrašnjosti i priobalja. Naime, u priobalju se u petogodišnjem razdoblju planira infrastrukturno opremanje i izgradnja radne zone „Neon“, dok se na području unutrašnjosti planira izgradnja radne zone „Gradina“. Poticanje razvoja i edukacije poduzetnika drugi je prioritet u okviru čega je definirano sedam mjera. Osiguranje zemljišta putem odgovarajućih mjera raspolaganja zemljištem u državnom i općinskom vlasništvu zasigurno je jedna od mjera kojom će se ponajprije potaknuti razvoj primarnih djelatnosti. Oživljavanje starogradske jezgre u naselju Vrsar putem poticanja razvoja starih zanata i uslužnih djelatnosti u funkciji je valorizacije prostora i kulturnog nasljeđa kojim će se sadržajno obogatiti naselje i osigurati zaposlenost. Udruživanje obrtnika i poduzetnika s ciljem organiziranog nastupa na tržištu, organizacije edukativnih programa i niza ostalih aktivnosti jedna je od mjera kojima bi se unaprijedilo malo gospodarstvo. Svjesna nepovoljnih gospodarskih kretanja, Općina Vrsar spremna je pristupiti razradi sustava oslobađanja od plaćanja dijela različitih lokalnih naknada i doprinosa, a sve u cilju poticanja samozapošljavanja i razvoja malog poduzetništva.

5.2.6. Strateški cilj 4. Izgradnja suvremene komunalne infrastrukture i zaštita okoliša Suvremena komunalna infrastruktura i zaštita okoliša u osnovi su održivog razvoja svih djelatnosti unutar Općine Vrsar. Imajući u vidu važnost ovog segmenta, Općina Vrsar kao četvrti razvojni cilj postavila je izgradnju suvremene komunalne infrastrukture i zaštitu okoliša u okviru kojeg su utvrđena pet prioriteta s ukupno 16 mjera.

Tablica 28. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja izgradnje komunalne infrastrukture i zaštite okoliša

PRIORITET MJERA

Prioritet 4.1. Izgradnja i

dovršenje sustava

za odvodnju i

pročišćavanje voda

Mjera 4.1.1. Modernizacija sustava za

pročišćavanje otpadnih voda

Mjera 4.1.2. Izgradnja sustava za odvodnju i

pročišćavanje voda u unutrašnjem

dijelu Općine

Prioritet 4.2. Poboljšanje

postojeće prometne

infrastrukture

Mjera 4.2.1. Izgradnja garažne zgrade

Mjera 4.2.2. Uređenje novih parkirališnih površina

Mjera 4.2.3. Modernizacija nerazvrstanih cesta

Mjera 4.2.4. Povećanje i diverzifikacija kapaciteta u

lučkom području

Mjera 4.2.5. Stvaranje pretpostavki za osnivanje

ispostave lučke kapetanije


Mjera 4.2.6. Modernizacija zračne luke


energetskog

sustava

Mjera 4.3.1. Povećanje elektroenergetskog

kapaciteta

Mjera 4.3.2. Stvaranje pretpostavki za plinofikaciju

Mjera 4.3.3. Poticanje korištenja alternativnih

izvora energije


vodooprskrbnog

sustava

Mjera 4.4.1. Proširenje vodospreme

Mjera 4.4.2. Obnova postojećeg cjevovoda

Prioritet 4.5. Zaštita okoliša

Mjera 4.5.1. Sanacija postojećeg odlagališta

građevinskog otpada i stvaranje

pretpostavki za otvaranje novog

Mjera 4.5.2. Selektivno prikupljanje otpada

Mjera 4.5.3. Edukacija stanovništva glede

smanjenja stvaranja i selektivnog

prikupljanja otpada

Središnji element razvojne vizije Općine Vrsar odnosi se na turizam te javni i privatni standard. Shodno navedenome, briga za okoliš te izgradnja infrastrukture neophodne za osiguranje kvalitete okoliša neizostavni su prioriteti potrebni za realizaciju postavljenog strateškog cilja. Izgradnja i dovršenje sustava za odvodnju i pročišćavanje voda prvi je prioritet koji obuhvaća mjere modernizacije sustava za pročišćavanje otpadnih voda te izgradnju sustava za odvodnju i pročišćavanje voda u području unutrašnjosti. Zajedno s prioritetom zaštite okoliša, koji će se realizirati putem mjera sanacije postojećeg odlagališta građevinskog otpada i stvaranja pretpostavki za otvaranje novog, organizacije selektivnog prikupljanja otpada te edukacije stanovništva glede smanjenja stvaranja i selektivnog prikupljanja otpada, ovaj prioritet ima iznimno istaknutu ulogu u očuvanju kvalitete prostora. Poboljšanjem postojeće prometne infrastrukture nastojat će se riješiti problemi nedostatka parkirališnih površina, problemi s nedostatkom i neodgovarajućom strukturom kapaciteta u lučkom području kao i neprikladnost kapaciteta i opremljenosti zračne luke. Energetski sustav Općine Vrsar obuhvaća isključivo sustav elektroopskrbe koji zahtijeva povećanje kapaciteta što je postavljeno kao jedna od mjera na području poboljšanja energetskog sustava. Uz navedeno, Općina Vrsar planira stvoriti pretpostavke za plinofikaciju te poduzeti odgovarajuće mjere na poticanju korištenja alternativnih izvora energije. Poboljšanje vodoopskrbnog sustava četvrti je prioritet koji će se konkretizirati proširenjem postojeće vodospreme te obnovom cjevovoda, a sve u cilju osiguranja dostatnosti i kakvoće vode za piće.


5.2.7. Strateški cilj 5. Razvoj društvenih djelatnosti s pripadajućim društvenim sadržajima Briga za javni standard žitelja prvenstveno je u nadležnosti Općine Vrsar koja svojim aktivnostima osigurava zadovoljenje potreba od javnog značaja. Postavljanjem strateškog cilja razvoja društvenih djelatnosti s pripadajućim društvenim sadržajima Općina Vrsar nastoji unaprijediti postojeći sustav društvenih djelatnosti. Realizacija postavljenog strateškog cilja osigurana je utvrđivanjem 22 mjere strukturirane u četiri prioriteta. U okviru svakog prioriteta, Općina Vrsar razradila je mjere kojima se u značajnoj mjeri zadovoljavaju razvojne potrebe određene prethodno provedenom osnovnom analizom. Tablica 29. Prioriteti i mjere u okviru strateškog cilja razvoja društvenih djelatnosti

s pripadajućim društvenim sadržajima

PRIORITET MJERA

Prioritet 5.1. Kvalitetna briga

za djecu

predškolskog i

školskog uzrasta

Mjera 5.1.1. Proširenje prostornih kapaciteta vrtića

Mjera 5.1.2. Osuvremenjivanje prostora i opreme

vrtića

Mjera 5.1.3. Stvaranje preduvjeta za uvođenje

HACCP sustava

Mjera 5.1.4. Rješavanje problema blokade žiro

računa osnovne škole

Mjera 5.1.5. Kvalitetna organizacija slobodnog

vremena djece putem provođenja

programa Društva Naša djeca

Prioritet 5.2. Unapređenje

kulturnih sadržaja

Mjera 5.2.1. Izgradnja i uređenje kulturnog centra

Sv. Marija od mora

Mjera 5.2.2. Obilježavanje, uređenje i valorizacija

kulturne baštine

Mjera 5.2.3. Stvaranje pretpostavki za osnivanje

kulturnog centra u staroj školi

Mjera 5.2.4. Stvaranje pretpostavki za postavljanje

Murtićeve donacije

Mjera 5.2.5. Razvoj parka skulptura Dušana

Džamonje

Mjera 5.2.6. Izrada stručne monografije Vrsara

Mjera 5.2.7. Donošenje plana komercijalizacije i

razvoja međunarodne kiparske škole

Montraker


Prioritet 5.3. Izgradnja

sportskih i

rekreativnih

sadržaja

Mjera 5.3.1. Izgradnja sportske dvorane i bazena

Mjera 5.3.2. Dovršetak prostorno planske

dokumentacije i uređenje zone

Montraker

Mjera 5.3.3. Uređenje sportskih sadržaja u

unutrašnjosti

Prioritet 5.4. Razvoj ostalih

društvenih

sadržaja

Mjera 5.4.1. Realizacija projekata zone

zdravstvenih objekata

Mjera 5.4.2. Uređenje dnevnog boravka za potrebe

umirovljenika

Mjera 5.4.3. Pojačavanje sustava pomoći u kući za

starije i nemoćne osobe (dostava

toplog obroka, kućanski poslovi i sl.)

Mjera 5.4.4. Donošenje programa poticanja

volonterstva i razvoja civilnog društva

u Vrsaru

Mjera 5.4.5. Poticanje programa za mlade

srednjoškolskog uzrasta s uređenjem

pripadajućeg prostora

Mjera 5.4.6. Donošenje općinskih preventivnih

programa vezanih za bolesti ovisnosti

Mjera 5.4.7. Programi poticane stanogradnje

Polazište za povećanje društvenog standarda sadržano je u utvrđivanju stanja i dugoročnim projekcijama varijabli koje određuju kretanje potreba za nekom od usluga koje se pružaju u okviru društvenih djelatnosti. Navedeno varijable prvenstveno obuhvaćaju broj i obilježja stanovništva, stanje okoliša, potrebe gospodarstva i sl. Prvi prioritet odnosi se na uspostavu kvalitetne brige za djecu predškolskog i školskog uzrasta. Na temelju provedene osnovne analize definirano je ukupno pet mjera kojima će se ostvariti postavljeni prioritet, a koje obuhvaćaju rješavanje prostornih kapaciteta vrtića, stvaranje preduvjeta za uvođenje HACCP sustava, poticanje organizacije različitih programa Društva Naša djeca te rješavanje financijskih poteškoća s kojima je suočena osnovna škola. Unapređenje kulturnih sadržaja prepoznato je kao potreba kojoj u petogodišnjem razdoblju treba također seriozno pristupiti. U tom pogledu Općina Vrsar odredila je ukupno sedam mjera koje će za posljedicu imati sustavno obilježavanje, uređenje i valorizaciju kulturne baštine, te razvoj novih i unapređenje postojećih kulturnih sadržaja poput međunarodne kiparske škole, parka skulptura i sl. Suvremeni način života sve više naglašava potrebu za bavljenjem sportom i ostalim rekreacijskim aktivnostima. Na temelju osnovne analize uočene su odgovarajuće


razvojne potrebe te se u narednom petogodišnjem razdoblju, sukladno mogućnostima Općine planira izgradnja sportske dvorane, bazena, donošenje detaljnog plana uređenja zone Montraker te uređenje sportskih sadržaja u unutrašnjosti Općine. Posljednjim prioritetom u okviru ovog strateškog razvojnog cilja objedinjene su mjere niza ostalih društvenih djelatnosti kojima se nastoje zadovoljiti potrebe starijih i nemoćnih osoba, osigurati različiti sadržaji za mlade srednjoškolskog uzrasta, realizirati projekt izgradnje zone zdravstvenih objekata kao i općenito podići razina javnog standarda stanovništva Općine.


6. Plan provedbe strategije razvoja Općine Vrsar Donošenjem razvojne vizije Općine Vrsar za razdoblje od 2009. do 2014. godine s pripadajućim strateškim ciljevima, prioritetima i mjerama stvoreno je polazište željenog razvoja Općine. Usvojeni pravci razvoja početna su osnova te zahtijevaju sustavan i dobro organiziran pristup usmjeren na realizaciju donesenih mjera koje u konačnici rezultiraju ostvarenjem strateških ciljeva i vizije kao željene slike Općine Vrsar u budućnosti. Priprema plana provedbe i upravljanja projektima u okviru definiranih mjera nameće se kao nezaobilazan čimbenik konkretizacije ovog strateškog dokumenta. S obzirom na značaj i sveobuhvatnost razvojne strategije neophodno je formiranje zasebnog tijela na projektnoj osnovi unutar Općine Vrsar koje će biti pod izravnom ingerencijom načelnika. Jedinica za upravljanje razvojnim projektima predstavljati će organizacijsku jedinicu postavljenu na principu projektnog managementa što znači da će se za svaku pojedinu mjeru formirati stručni tim sastavljen od stručnog kadra iz jedinice lokalne samouprave, organizacija na koje se mjera odnosi i/ili vanjskih eksperata, ovisno o obilježjima i složenosti pojedine mjere. Na čelu Jedinice nalaziti će se načelnik Općine koji će imenovati glavnog koordinatora. Osnovni zadaci Jedinice za upravljanje razvojnim projektima sastojati će se u postavljanju programa rada jedinice sukladno usvojenoj strategiji, oblikovanje projektne organizacije odnosno definiranje stručnih timova po pojedinoj mjeri, pripremu konkretnih projekata, iznalaženje izvora financiranja projekata, nadzor nad tijekom izvođenja projekata te informiranje nadležnih tijela Općine Vrsar i javnosti o dinamici odvijanja, odnosno statusu projekta. Središnje mjesto u Jedinici za upravljanje razvojnim projektima zauzimati će stručni tim. Temeljni zadatak stručnog tima sastojati će se u utvrđivanju konkretnih projekata u okviru definiranih mjera te planiranju i upravljanju njihovom provedbom kao i odgovarajućem informiranju koordinatora Jedinice o statusu projekta. Formiranje i kvalitetno obavljanje zadataka Jedinice za upravljanje razvojnim projektima, odnosno stručnih timova u okviru iste pretpostavka je konkretizacije razvojne strategije i povećanja blagostanja žitelja Općine Vrsar. Jedan od složenijih zadataka Jedinice jest iznalaženje odgovarajućih izvora financiranja koji će istovremeno omogućiti neometano zadovoljenje postojećih javnih potreba žitelja Općine Vrsar, odnosno neće značajno opteretiti financijsko poslovanje Općine, i ostvarenje postavljenih strateških ciljeva. Općina Vrsar realizaciju razvojnih projekata planira financirati iz slijedećih izvora:

Proračunska sredstva Općine Vrsar; Proračunska sredstva Istarske županije namijenjena kapitalnim ulaganjima; Sredstva resornih ministarstava i nacionalnih fondova Republike Hrvatske i Sredstva Europske unije i drugih međunarodnih fondova.

Prilikom odabira odgovarajućeg načina financiranja, Općina Vrsar razmotriti će različite oblike financiranja razvoja vodeći računa o dozvoljenoj granici zaduženosti propisanoj zakonskom regulativom. Suvremeno financijsko tržište jedinicama lokalne samouprave omogućuje različite načine financiranja razvoja.


Klasični, najjednostavniji oblik financiranja razvoja sastoji se u izravnom kreditnom zaduženju kod banaka pri čemu se mora voditi računa ne samo o trošku zaduženja u obliku kamata, već i o valutnom riziku koji proizlazi iz zaduženja vezanog za tečaj strane valute. S obzirom da Općina ostvaruje proračunske prihode u kunama, jedino prihvatljivo zaduženje jest ono u domicilnoj valuti. Jedan od suvremenijih oblika financiranja podrazumijeva izravnu uključenost Općine na tržište vrijednosnih papira putem izdavanja municipalnih obveznica. Ovakav oblik financiranja svakako je fleksibilniji u odnosu na klasično kreditno zaduženje, ali podrazumijeva odgovarajući stupanj transparentnosti javnih financija i financijskog izvještavanja. Javno privatno partnerstvo među najsuvremenijim je modelima financiranja javne infrastrukture koji teret i rizik financiranja prenosi u potpunosti ili u značajnoj mjeri na privatnog partnera te na taj način omogućuje izgradnju nužne infrastrukture bez angažiranja značajnih proračunskih sredstava koja se mogu usmjeriti na ostale javne sadržaje te time povećati razinu javnog standarda. Privatni partner, s druge strane, zauzima bitnu ulogu u pojedinim fazama tijekom cijelog životnog vijeka projekta, odnosno obavlja projektiranje i vođenje izgradnje, obavlja investicijsko i tekuće održavanje, upravlja izgrađenom infrastrukturom, pruža odgovarajuće usluge i sl. Proračun Općine Vrsar Financiranje razvojnih projekata iz proračunskih sredstava Općine Vrsar realizirati će se u okviru fiskalnih mogućnosti vodeći računa o dostignutoj razini javnog standarda te rastućim potrebama koje se postavljaju pred Općinu. Proračunska sredstva svakako će zauzimati značajan udio u strateškom cilju razvoja društvenih djelatnosti, budući su Općini kao jedinici lokalne samouprave dodijeljeni zadaci usmjereni upravo na to područje. U financiranju projekata usmjerenih na realizaciju ostalih ciljeva očekuje se da će proračunska sredstva zauzimati manji udio te će se aktivnosti Jedinice za upravljanje projektima usmjeriti na prikupljanje sredstava iz ostalih dostupnih izvora. Proračunska sredstva Istarske županije namijenjena kapitalnim ulaganjima Donošenjem Regionalnog operativnog programa Istarske županije utvrđene su aktivnosti Županije u poticanju razvojnih projekata gradova i općine usklađenih s Regionalnim operativnim programom kao nadređenim razvojnim planom, o čemu se posebno vodilo računa prilikom izrade ovog strateškog dokumenta. Poticaji resornih ministarstava i nacionalnih fondova Republike Hrvatske Nacionalna sredstva resornih ministarstava i nacionalnih fondova Republike Hrvatske predstavljaju važan izvor financiranja razvoja gradova i regija.


Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi i ribarstvu putem resornog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja definirani su vrste i načini odobrenja poticaja u poljoprivrednoj djelatnosti. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva putem odgovarajućih mjera i projekata (jačanje konkurentnosti malog gospodarstva, razvoj poduzetničkih zona, inovacija i novi proizvodi, financiranje poduzetništva, edukacija u poduzetništvu, zadružno poduzetništvo, promidžba poduzetništva, poduzetništvo žena i ostalih ciljnih skupina, poduzetničke potporne institucije, klasteri – udruživanjem do uspjeha, projekti Europske unije za malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo i sl.) potiče razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Jedinicama lokalne samouprave posebno je zanimljiv program izgradnje poduzetničkih zona čije poticaje koriste upravo jedinice lokalne i područne samouprave. Ovim programom, država sufinancira izradu projektne dokumentacije, izgradnju prometne i komunalne infrastrukture, te promidžbu zone u svrhu privlačenja investitora. Ministarstvo turizma dodjeljuje poticaje i potpore za više programa kao što su osmišljavanje, promidžba i realizacija novih turističkih proizvoda („Novi turistički proizvod“), obrazovanje i obuka kadrova u turizmu, zaštita, obnova i uključivanje u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima („Baština u turizmu”), razvoj tematskih turističkih putova u Republici Hrvatskoj („Tematski putovi“), unapređenje izrade i plasman suvenira („Izvorni suvenir“), formiranje multisektorskih klastera za potrebe turizma, ulaganje u javnu turističku infrastrukturu („Turizam kroz regije“), razvoj posebnih oblika turizma na kontinentu i na moru („Zelena brazda“ i „Plava brazda“), manifestacije i druge promotivne aktivnosti u funkciji razvoja turizma, programi i projekti za unapređenje kvalitete ugostiteljske industrije, turistički projekti kojima su prethodno odobrena sredstva iz predpristupnih fondova EU i drugih međunarodnih fondova.

Isto ministarstvo, već godinama, u okviru programa „Poticaj za uspjeh“, u suradnji s bankama realizira kreditne linije za ulaganja u manje objekte za smještaj (hotel, pansion, aparthotel, kamp), dok u okviru programa „Pod stoljetnim krovovima“ realizira kreditne linije za obnovu starih kuća sa izvornom, tradicijskom i ambijentalnom arhitekturom. Fond za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost raznim mjerama (odobravanje zajmova, subvencija, financijske pomoći i donacija) na temelju provedenog javnog natječaja potiče projekte i slične aktivnosti u području zaštite okoliša i području energetske efikasnosti. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izravno dodjeljuje poticaje u za istaknuta znanstvena postignuća međunarodnog ili nacionalnog značaja, znanstvenicima i znanstvenim institucijama („izvrsnost u znanosti“). Poticaji se dodjeljuju i za uspješno evaluirane ili ugovorene projekte Sedmog okvirnog programa za istraživanje i tehnologijski razvoj. Putem poslovno inovacijskog centra BICRO i Hrvatskog instituta za tehnologiju daje potpore tehnološkom razvoju i uvođenju novih tehnologija u proizvodni i uslužni sektor. Općina Vrsar će se u narednom razvojnom razdoblju aktivnije uključiti u suradnju s resornim ministarstvima i nacionalnim fondovima kako bi se malim poduzetnicima i


poljoprivrednicima omogućilo kvalitetnije i povoljnije financiranje poduzetničkih pothvata. Sredstva iz fondova Europske unije Praksa je Europske unije da se strukturni fondovi definiraju za programska razdoblja od šest godina. Godine 2007. započinje novo obračunsko razdoblje kada se pojedini programi zatvaraju i mijenjaju dosadašnji oblik, a neki novi otvaraju. Hrvatskoj su dostupni slijedeći programi Europske unije:

1. predpristupni programi (PHARE, ISPA, SAPARD i IPA). Primatelji pomoći su uglavnom državna tijela i institucije nadležne za preuzimanje zakonodavstva Europske unije i njegove kasnije primjene. Izuzetak je SAPARD/IPARD koji je namijenjen privatnim poduzetnicima, ali i jedinicama lokalne samouprave (III. mjera);

2. programi zajednice - U načelu su namijenjeni državama članicama, ali omogućuju pristup i državama kandidatkinjama radi upoznavanja s politikama i metodama Europske unije. Republika Hrvatska potpisala je Okvirni program za sudjelovanje u programima Zajednice čime joj se otvara mogućnost pristupa u 25 programa Zajednice, dok se Vlada Republike Hrvatske odlučuje za participiranje u nekolicini ponuđenih na temelju zaključenog Memoranduma o razumijevanju i uplate doprinosa. Godine 2007. Vlada donosi Zaključak o participiranju Hrvatske u 26 programa tijekom 2007. – 2013.;

3. razne inicijative kao INTERREG I, II, II koje promiču prekograničnu i međuregionalnu suradnju ili TRI „J“ inicijativa koja promiče bolje korištenje strukturnih fondova.

IPA (Instrument for Pre-accession assistance) - jedinstveni predpristupni instrument koji objedinjava sve prijašnje predpristupne fondove na način da su ciljevi i prioriteti PHARE, ISPA i SAPARD programa u cijelosti ugrađeni u ciljeve i prioritete IPA-e. IPA je kroz provedenu strukturu vrlo slična strukturnim fondovima i na neki način ona priprema Hrvatsku za korištenje budućih strukturnih fondova. IPA program sastoji se od pet komponenti – pomoć u tranziciji i jačanje institucija, regionalna i prekogranična suradnja, regionalni razvoj, razvoj ljudskih potencijala i ruralni razvoj. Općina Vrsar je svoje ciljeve i prioritete uskladio sa ciljevima i prioritetima regionalnog operativnog programa Istarske županije koji su usklađeni sa IPA komponentama, a u narednom razvojnom razdoblju Općina će se proaktivno uključiti u praćenje programa Europske unije.

***

Definiranjem strategije razvoja, usklađene u svim značajnim elementima s Regionalnim operativnim programom Istarske županije, Općina Vrsar jasno je


utvrdila buduće pravce djelovanja usmjerene na ostvarenje željenog stanja u Općini prikazanog putem razvojne vizije. Polazište za izradu strateških smjernica bila je temeljita osnovna analiza na koju se nadovezala SWOT analiza u okviru koje su naglašene razvojne snage i slabosti te mogućnosti i prijetnje iz okruženja. Realizaciji postavljene razvojne vizije Općine Vrsar pristupilo se određivanjem odgovarajućih strateških razvojnih ciljeva, prioriteta i mjera te formiranjem Jedinice za upravljanje razvojnim projektima koja u svojoj nadležnosti ima definiranje konkretnih projekata u okviru usvojenih mjera, organizaciju multidisciplinarne analize gospodarskih, pravnih i financijskih modela realizacije projekata, predlaganje nadležnim tijelima najpovoljniji model za usvajanje, nadzor nad njihovim odvijanjem te odgovarajuće izvještavanje tijela Općine i javnosti o dinamici odvijanja, odnosno statusu projekata. Jedan od svakako najizazovnijih zadataka Jedinice jest iznalaženje najpovoljnijeg modela realizacije projekata. Modeli će se međusobno razlikovati ovisno o vrsti i obilježjima projekta na koji se odnose. Unatoč tome, najpovoljniji modeli za realizaciju razvojnih projekata Općine Vrsar trebali bi valorizirati općinske resurse sukladno usvojenoj strategiji povećavajući kvalitetu življenja žitelja Općine Vrsar te osiguravajući prihvatljivu stopu rentabilnosti nositeljima financiranja. Izrada strategije razvoja Općine Vrsar inicijalna je točka strateškog i sustavnog pristupa razvoju koja podrazumijeva kontinuirane i koordinirane aktivnosti usmjerene ka realizaciji postavljenih razvojnih ciljeva. Suvremeno i nestabilno gospodarsko okruženje postavlja pred nositelje razvoja mnoštvo izazova među kojima je posebno aktualno iznalaženje odgovarajućih izvora financiranja razvojnih projekata. Studiozan i multidisciplinaran pristup problematici financiranja projekata nezaobilazan je čimbenik prilikom apliciranja projekata za sredstva dostupna iz predpristupnih fondova te strukturnih fondova Europske unije koji će Republici Hrvatskoj biti dostupna nakon priključenja. Kvalitetni prijedlozi projekata koji osiguravaju dostupnost izvora financiranja trebaju imati pozitivnu ocjenu izvedivosti te naglašavati njihovu važnost u kontekstu svekolikog razvoja jedinice lokalne samouprave, odnosno trebaju biti sukladni usvojenom okviru strateškog razvoja definiranim ovakvim strateškim dokumentom.

Strategija razvoja Vrsar - draftIII‡i… · Liburni. Liburni su naseljavali sjeveroistočni dio...

Documents

Transcript of Strategija razvoja Vrsar - draftIII‡i… · Liburni. Liburni su naseljavali sjeveroistočni dio...