STRATEGIJA RAZVOJA - · PDF fileteorijske nastave, koja se dijelom od ex katedra mijenja u...

STRATEGIJA RAZVOJAVETERINARSKOG FAKULTETA

2012. - 2017.

Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet

Strategija 2012. - 2017. 1

Izdavač:Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet

Za izdavača:Prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dekan

Urednik:Prof. dr. sc. Alen Slavica

Grafički urednik:Marko Poletto, dr. med. vet.

Lektor:Željana Klječanin Franić, prof.

Tisak:Tiskara Zelina d.d.

Publicirano:Zagreb, 2012

ISBN:978-953-6062-91-1

Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet2 Strategija 2012. - 2017. 3

SVEUČILIŠTE U ZAGREBUVETERINARSKI FAKULTET

VETERINARSKI FAKULTET STRATEGIJA2012. - 2017.

POVJERENSTVO ZA IZRADU STRATEGIJE

prof. dr. sc. Tomislav Dobranić, dekan, predsjednik Povjerenstva

prof. dr. sc. Josip Kos, prodekan za upravljanje kvalitetom i cjeloživotno

obrazovanje

prof. dr. sc. Nenad Turk, prodekan za poslovanje

prof. dr. sc. Ksenija Vlahović, prodekanica za diplomsku nastavu

prof. dr. sc. Alen Slavica, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju, koordinator

prof. dr. sc. Nina Poljičak-Milas, pročelnica Odjela za temeljne, prirodne i pretkliničke znanosti

prof. dr. sc. Željko Pavičić, pročelnik Odjela za animalnu proizvodnju i biotehnologiju

prof. dr. sc. Zoran Milas, pročelnik Odjela za veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane

prof. dr. sc. Iva Getz, pročelnica Odjela klinika

Josip Brstilo, mag. iur., tajnik Fakulteta

RADNA SKUPINA ZA IZRADU STRATEGIJE PO ODJELIMA

1. prof. dr. sc. Ljubo Barbić

2. prof. dr. sc. Anamaria Ekert Kabalin

3. doc. dr. sc. Željko Gottstein

4. doc. dr. sc. Ivana Kiš

5. doc. dr. sc. Tomislav Mašek

6. doc. dr. sc. Kristina Matković

7. doc. dr. sc. Nikica Prvanović Babić

8. doc. dr. sc. Krešimir Severin

9. doc. dr. sc. Marinko Vilić

10. dr. sc. Maja Belić

11. Jelena Šuran, dr. med. vet.

12. Hrvoje Brzica, dr. med. vet.

13. prof. dr. sc. Alen Slavica, koordinator radne skupine


SADRŽAJ

1. POVIJESNI PREGLED OSNUTKA I RADA VETERINARSKOGFAKULTETA ............................................................................................5

2. UVODNE NAPOMENE ........................................................................6

3. MISIJA FAKULTETA .........................................................................10

4. VIZIJA FAKULTETA ..........................................................................11

5. TEMELJNE POSTAVKE STRATEGIJE ............................................12

6. ANALIZA TRENUTAČNOG STANJA – PRIKAZ PREDNOSTI I NEDOSTATAKA PRI OSTVARIVANJU ZACRTANIH CILJEVA ...........13

7. STRATEŠKI CILJEVI I SMJERNICE REALIZACIJE ........................16 7.1. UNAPREĐENJE NASTAVNE DJELATNOST .......................................16 7.2. UNAPREĐENJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI ..................................19 7.3. UNAPREĐENJE STRUČNE DJELATNOSTI .........................................22 7.4. FINANCIJSKO POSLOVANJE ...............................................................23 7.5. UPRAVNO-STRUČNO I KADROVSKO POSLOVANJE ........................24

8. MJERE KONTROLE KVALITETE ....................................................26

9. ZAKLJUČNA NAPOMENA ...............................................................26

1. POVIJESNI PREGLED OSNUTKA I RADA VETERINARSKOG FAKULTETA

Koncem 1918. godine, na odborskoj sjednici Hrvatsko-slavonskog veterinarskog društva u Zagrebu podnesen prijedlog za osnutak Veterinarske visoke škole u Zagrebu. Taj je prijedlog bio prihvaćen i podnesen Vladi Narodnog vijeća u Zagrebu. Sredinom 1919. godine konačno je prijedlog o osnutku Veterinarske visoke škole u Zagrebu proveden u djelo. Na temelju prijedloga koji je sastavio Upravni odbor Društva veterinara, izrađen je nacrt zakonske osnove za osnivanje Veterinarske visoke škole u Zagrebu. Spomenuta osnova ozakonjena je 31. 8. 1919., a Povjereništvo za prosvjetu izdalo je 26. 9. 1919. naredbu kojom se otvara I. semestar na Veterinarskoj visokoj školi u Zagrebu.

Prvo predavanje na veterinarskoj visokoj školi održano je 13. studenog 1919. godine. Studij je trajao osam semestara, a studenti su upisivali 21 obvezni predmet. Već nakon nekoliko godina rada na Veterinarskoj visokoj školi stvoreni su uvjeti za njezin prijelaz u Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet je počeo s radom u akademskoj godini 1925./26, a nakon višegodišnjeg traženja Gradsko poglavarstvo ustupilo je 1938. godine pet hektara zemljišta u Heinzelovoj ulici, nasuprot gradske klaonice i sajmišta, za izgradnju novog kompleksa Veterinarskog fakulteta. Godinu dana nakon toga već je podignuta glavna fakultetska zgrada, koja je izgrađena od zajma što ga je zagrebačko Sveučilište dobilo od Državne hipotekarne banke. U još nedovršenu zgradu godine 1939/40. uselio se veći broj zavoda. Od sredstava zajma uređen je park oko zgrade i postavljena je ograda. Početkom 1941. idejni nacrti za daljnju izgradnju zavoda i klinika bili su već pripremljeni, ali je zbog početka II. svjetskog rata obustavljena izgradnja već započetih zgrada, a nastavljena je tek pet godina kasnije, u rano proljeće 1946. kada su odobrena i prva novčana sredstva za nastavak izgradnje Veterinarskog fakulteta, pa je nastavljena gradnja započetih krila druge zgrade. Odmah nakon završetka rata započeo je na Fakultetu rad Vijeća, Društva nastavnika, Sindikalne organizacije i Udruženja studenata. Godine 1948. provedene su manje izmjene u nastavnom planu i programu, a 1949. godine predlaže se osnivanje Ambulantne klinike, koja je konačno proradila 1952. Tijekom godina broj nastavnika i asistenata znatno se povećao, što je smanjilo nastavno opterećenje i omogućilo povećanje istraživačkog rada. Prvenstveno su se financirala istraživanja koja su rezultirala neposrednom primjenom znanstvenih spoznaja u veterinarskoj praksi.


2. UVODNE NAPOMENENakon osamostaljenja Republike Hrvatske u cilju stvaranja kvalitetnog i svrsishodnog obrazovanja, a na temelju Odluke Sveučilišta 1994. godine započela je reforma Sveučilišta u Zagrebu. Tako se nakon parcijalnih promjena u nastavnom programu tijekom iste godine prišlo izvedbi novog nastavnog plana i programa na Veterinarskom fakultetu. Ovaj je program donio određena poboljšanja u studijskom kurikulumu, ali još uvijek nije zadovoljio sve postavljene kriterije. Poboljšanje se uočavalo u smanjenju teorijske nastave, koja se dijelom od ex katedra mijenja u seminarski rad sa studentima, uz povećanje broja sati praktične nastave i mogućnost uvođenja izbornih predmeta. Međutim, ostao je i dalje nesklad u redoslijedu nastave pojedinih kolegija, pa i u obujmu nekih predmeta, jer se osnovna koncepcija studija nije mijenjala. Po završetku studija stjecao se stručni naziv diplomirani veterinar.

Godine 1996. prišlo se izvedbi novog nastavnog plana i programa na osnovi Zakona o visokim učilištima (NN, 59/96) i Zakona o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti (NN 59/96). Na temelju Statuta Sveučilišta u Zagrebu, a sukladno pozitivnom mišljenju Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu i u skladu s zaključcima Senata u rujnu 1996. donesena je Odluka o nastavnom programu Sveučilišnog dodiplomskog studija veterinarske medicine za prvu godinu studija, koji je predložio Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Tako je slijedeći kriterije Sveučilišta i istodobno vodeći računa o preporukama svjetskih društava WVA - World Veterinary Association i EAEVE - European Association of Establishments for Veterinary Education, načinjen novi nastavni plan i program za studij veterinarske medicine, koji je započeo školske godine 1997./98., a prema kojem studenti nakon diplomiranja stječu akademski naziv doktora veterinarske medicine (dr. med. vet.). Završetkom studija student se osposobljava za:1. Rad u primarnoj veterinarskoj medicini2. Rješavanje problematike veterinarskog javnog zdravstva3. Zaštitu čovjekova okoliša4. Terensku, kliničku i laboratorijsku dijagnostiku5. Preventivno suzbijanje zaraznih bolesti, posebice zoonoza6. Izradu stručnih programa za razvijanje te unapređivanje djelatnosti stočarstva, uzgoja

domaćih i divljih životinja te proizvodnje animalnih namirnica, odnosno proizvoda animalnog podrijetla

7. Razvijanje svih oblika zaštite životinja i okoliša8. Njegovanje etike i humanih odnosa spram životinja

Radi što bolje i potpunije stručne izobrazbe budućih veterinara - doktora veterinarske medicine u studij je uveden dodatni stručno-klinički rad, čime je studij veterinarske medicine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izjednačen s kvalitetnim visokim učilištima veterinarske medicine u svijetu. Kao nadopuna pojedinih dijelova gradiva koje nije u osnovnom interesu svih budućih diplomiranih stručnjaka uvedeni su izborni i fakultativni predmeti, koji proširuju i nadopunjuju osnovno stečeno znanje. Sukladno promjenama u dodiplomskom studiju nastaju promjene i u poslijediplomskom studiju. Zbog prihvaćenih promjena u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi bile su neophodne i promjene u Statutu.

Prihvativši načelno upute Sveučilišta, Vijeće Veterinarskog fakulteta se suglasilo o slijedećem: Veterinarski fakultet školuje doktore veterinarske medicine koji po završetku studija moraju biti sposobni obavljati opću medicinsku veterinarsku praksu zaštite

zdravlja životinja i, posredno, zdravlja ljudi. Da bi taj zadatak mogao biti obavljen, kroz 11 semestara formirana je okosnica medicinske edukacije kroz sljedeće kolegije: Anatomija, histologija i embriologija, Fiziologija, Opća patologija i patološka morfologija, Patološka fiziologija, Unutarnje bolesti domaćih životinja, Kirurgija, ortopedija i oftalmologija, Porodništvo domaćih životinja i Zarazne bolesti. Tu medicinsku osnovicu nadopunjuju Mikrobiologija, Veterinarska imunologija, Farmakologija i toksikologija i Parazitologija i invazione bolesti, a priključuju im se Opća i klinička rendgenologija te Metode fizikalne terapije i dijagnostike. Tijekom pretkliničkih studija priključuju se kolegiji koji specifično educiraju studente znanjem kojim se oni detaljnije upoznaju s objektom svoga rada. To su Tehnologija proizvodnje i uzgoja životinja, Fiziologija i patologija hranidbe životinja, zatim Animalna higijena, okoliš i etologija. Konačno, na prikupljenom i usvojenom medicinskom znanju i medicinskoj logici gradi se specifično znanje o Patologiji peradi u uzgoju i proizvodnji, Biologiji i patologiji riba, Biologiji i patologiji pčela, Uzgoju i patologiji divljači, te Higijeni i tehnologiji namirnica.

Valja istaći i to da su, po uzoru na svjetske trendove, u programu zastupljeni i kolegiji koji nadopunjuju studij ekološkim, ekonomskim te napose pravno-forenzičkim sadržajima. To je neophodno za kompletno uključivanje veterinara u sve veći broj suvremenih djelatnosti gdje se traži nazočnost veterinarske profesije, odnosno postoji potreba za njenim sudjelovanjem u materijalnom poslovanju, kao i obavljanju poslova državne uprave. Prema navedenoj koncepciji zadatak studija je školovati veterinare sposobne samostalno obavljati poslove primarne veterinarske zaštite, kontrolirati sigurnost hrane ponajprije životinjskog podrijetla, voditi brigu o dobrobiti životinja te provoditi sve druge oblike veterinarske djelatnosti. Stoga je u nastavnom planu i programu naglasak studija na klinici i to na kvalitetnoj praktičkoj nastavi kroz njezine najraznovrsnije oblike: od programskih vježbi do praktičnih demonstracija na pacijentima, turnusne nastave, mentorskog praćenja pacijenata, stručnog rada na klinikama i kliničkog rada na terenu. Da bi se klinikama omogućio turnusni pristup praktičkoj nastavi i 24-satno sudjelovanje studenata u radu klinika, klinička nastava je koncentrirana u tri semestra pri kraju studija.

Spomenuti nastavni plan i program je godine 2002. evaluiran u sklopu međunarodnoga vizitacijskog postupka na temelju kojega je prema kriterijima Europske udruge ustanova za veterinarsku izobrazbu (European Association of Establishments for Veterinary Education - EAEVE) Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu uvršten 2003. godine na popis pozitivno ocijenjenih veterinarskih fakulteta na području Europske unije. Uzimajući u obzir dobivene preporuke za poboljšanje nastave, te činjenicu nužnosti uvrštavanja novih biomedicinskih spoznaja i didaktičkih postupaka u suvremenom veterinarskom obrazovanju, početkom akademske godine 2004./05. započeo je rad na realizaciji novog nastavnog programa. U tom smislu analizirani su nastavni planovi i programi renomiranih fakulteta u Europi, osobito onih fakulteta koji su članovi Veterinarske mreže za transfer europskih studenata i osoblja (Veterinary Network of Students and Staff Transfer - VetNEST).

S provedbom novog programa šestogodišnjeg studija za doktora veterinarske medicine započelo se u akademskoj godini 2005./06. Sukladno kurikulumu šestogodišnjeg studija studenti u prve četiri godine slušaju sve temeljne, pretkliničke i neke kliničke predmete, a tijekom 4. i 5. godine sudjeluju u teorijskoj i praktičnoj nastavi iz obveznih kliničkih predmeta, izbornih kliničkih predmeta (prema odabranom usmjerenju), te obveznih izbornih predmeta veterinarskog javnog zdravstva. Prilikom upisa u petu godinu studija studenti odabiru obvezne izborne predmete iz odabranog usmjerenja (kućni ljubimci,


farmske životinje i konji, higijena i tehnologija animalnih namirnica i veterinarsko javno zdravstvo). Šesta godina studija namijenjena je prvenstveno praktičnom usavršavanju i ekstramuralnoj nastavi. Novi integrirani preddiplomski i diplomski studij veterinarske medicine temelji se na smjernicama kvalitete nastave, koje su predviđene Bolonjskim procesom. Opterećenost studenata je određena novim ECTS-bodovnim sustavom, a šestogodišnji studij obuhvaća ukupno 360 ECTS bodova. Moderan nastavni program je usporediv sa studijima drugih europskih fakulteta, što je od posebne važnosti zbog studentske mobilnosti, ali i lakšeg uključivanja gostujućih nastavnika koji sudjeluju u nastavnom procesu na Veterinarskom fakultetu.

Temeljni pravni akt Veterinarskog fakulteta je Statut usvojen od strane Fakultetskog vijeća 2011. te potvrđen od Sveučilišta u Zagrebu. Sukladno odredbama Statuta ustrojbene jedinice Fakulteta su zavodi i klinike kao temeljne ustrojbene jedinice, odjeli kao viši organizacijski oblik ustrojstva, uprava fakulteta kao ustrojbena jedinica za obavljanje upravljačkih te stručno administrativnih djelatnosti na razini Fakulteta, nastavne katedre i znanstveno-nastavni poligoni, kako slijedi:

1. Odjel za temeljne, prirodne i pretkliničke znanosti- Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju- Zavod za biologiju- Zavod za fiziku- Zavod za fiziologiju i radiobiologiju- Zavod za kemiju i biokemiju- Zavod za patološku fiziologiju- Zavod za povijest i etiku veterinarstva

2. Odjel za animalnu proizvodnju i biotehnologiju - Zavod za higijenu, ponašanje i dobrobit životinja - Zavod za biologiju, patologiju i uzgoj divljači- Zavod za biologiju i patologiju riba i pčela- Zavod za prehranu i dijetetiku životinja- Zavod za stočarstvo

3. Odjel klinika Veterinarskog fakulteta - Ambulantna klinika- Klinika za kirurgiju, ortopediju i oftalmologiju- Klinika za porodništvo i reprodukciju- Klinika za unutarnje bolesti- Zavod za veterinarsku patologiju- Zavod za rendgenologiju, ultrazvučnu dijagnostiku i fizikalnu terapiju- Zavod za sudsko i upravno veterinarstvo

4. Odjel za veterinarsko javno zdravstvo i sigurnost hrane - Zavod za farmakologiju i toksikologiju- Zavod za higijenu, tehnologiju i sigurnost hrane- Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom- Zavod za parazitologiju i invazijske bolesti s klinikom- Zavod za bolesti peradi s klinikom- Zavod za veterinarsku ekonomiku i analitičku epidemiologiju

5. Nastavne katedre- Katedra za tjelesnu i zdravstvenu kulturu- Katedra za strane jezike

6. Znanstveno-nastavni poligoni- Fakultetsko dobro- Lovno-nastavni poligon Črnovšćak

7. Uprava fakulteta

1) Dekanat- Ured dekana- Ured za međunarodnu suradnju, znanost i tehnologiju- Ured za integrirani i poslijediplomski studij- Ured za suradnička i stručna zvanja- Ured za studente

2) Tajništvo- Ured tajnika- Odsjek za pravne i kadrovske poslove- Odsjek za informatiku- Odsjek za održavanje i tehničke poslove- Odsjek za zaštitu na radu- Središnji fakultetski arhiv

3) Računovodstvo- Odsjek za knjigovodstvo- Odsjek za računovodstvo i financije

4) Knjižnica


3. MISIJA FAKULTETA

Misija Veterinarskog fakulteta, kao jedine znanstveno-nastavne ustanove u Republici Hrvatskoj koja obrazuje veterinare (doktore veterinarske medicine) definirana je Zakonom o znanosti i visokom obrazovanju, Statutom fakulteta te drugim odgovarajućim zakonskim i podzakonskim aktima, kao i usvojenom Istraživačkom strategijom Sveučilišta u Zagrebu (2008.).

Sukladno važećem zakonskom okviru te propisima koji su na snazi misija Veterinarskog fakulteta je edukacija doktora veterinarske medicine zasnovana na znanstveno-istraživačkom radu, stjecanju praktičnih vještina te kontroli ishoda učenja. Osim osnovne znanstveno-nastavne djelatnosti, Fakultet obavlja i sljedeće poslove za potrebe veterinarstva:

Unapređuje veterinarstvo putem razvijanja i uvođenja novih spoznaja i metoda u •zaštiti zdravlja i kvalitete životinja.Rješava problematiku veterinarskog javnog zdravstva i zaštite zdravlja životinja.•Sudjeluje u ustrojstvu veterinarske službe, ustrojstvu stočarske proizvodnje te •proizvodnje namirnica i proizvoda životinjskog podrijetla.Obavlja kliničku i terensku dijagnostiku i terapiju bolesti te sudjeluje u suzbijanju •zoonotskih oboljenja.Obavlja vještačenja i daje ekspertize iz područja veterinarstva i stočarske •proizvodnje.Istražuje i proizvodi farmaceutske i biološke pripravke za liječenje i suzbijanje bolesti •životinja.Projektira i sudjeluje u izvedbi pogona za razvoj i unapređenje djelatnosti • stočarske proizvodnje te proizvodnje namirnica i proizvoda životinjskog podrijetla.Ocjenjuje zdravstvenu ispravnost i kakvoću namirnica i drugih proizvoda životinjskog •podrijetla i o tome daje stručne ocjene i mišljenja.Obavlja razudbe lešina i patohistološke pretrage organa domaćih i drugih životinja • za potrebe veterinarske službe i drugih pravnih i fizičkih osoba.Obavlja kemijske, histološke i histokemijske, mikrobiološke, serološke, parazitološke, •toksikološke, molekularne, radijacijske i radiokemijske te druge analize u organima, krvi i krvnom serumu te izlučevinama životinja, u namirnicama životinjskog podrijetla i drugim biološkim supstratima (tlo, voda, zrak i sl.) te daje o njima stručno mišljenje.Razvija i promiče sve oblike zaštite životinja te veterinarske etike i humanih odnosa •prema životinjama i okolišu.

4. VIZIJA FAKULTETAVizija Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je zauzimanje vodeće pozicije u regiji, u području obrazovanja doktora veterinarske medicine (integrirani preddiplomski i diplomski studij, poslijediplomski te specijalistički studiji), kao i u području znanstvenih istraživanja, stručnog rada, cjeloživotnog obrazovanja te međuinstitucionalne i međunarodne suradnje.

U području obrazovanja Veterinarski fakultet biti će jasno prepoznatljiva i konkurentna visokoškolska ustanova prilagođena zahtjevima tržišta, s jasnom strateškom koncepcijom razvoja temeljenom prvenstveno na ishodima učenja.

U znanstveno-istraživačkom području Veterinarski fakultet biti će dinamično istraživačko središte, koje karakteriziraju interdisciplinarni i multidisciplinarni znanstveni projekti i kolaborativni centri izvrsnosti.

U području stručnog rada Veterinarski fakultet biti će glavni nositelj cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja stručnjaka u svim segmentima veterinarske profesije.

U financijskom poslovanju Veterinarski fakultet će provoditi sve radnje za osiguravanje pozitivnog financijskog poslovanja i odgovorne fiskalne politike, pridržavajući se međunarodnih normi poslovanja.

U kreiranju kadrovske politike Veterinarski fakultet vodit će se postojećim zakonskim odredbama, strategijom Fakulteta, međunarodnim normama te naputcima Sveučilišta o prepoznavanju izvrsnosti i zapošljavanju najboljih mladih stručnjaka, znanstvenika i nastavnika.

U području međuinstitucionalne i međunarodne suradnje Veterinarski fakultet iskazati će akademsku angažiranost u promicanju partnerstva i kooperacije između sastavnica Sveučilišta, te će aktivno sudjelovati u razmjeni znanja, nastavnog osoblja i studenata s ciljanim nacionalno i internacionalno priznatim znanstveno-nastavnim i stručnim ustanovama.


5. TEMELJNE POSTAVKE STRATEGIJE

Osnovna djelatnost i svrha Veterinarskog fakulteta je edukacija veterinara (doktora veterinarske medicine) općeg usmjerenja izvođenjem nastave po disciplinama.

Cilj Veterinarskog fakulteta je nastaviti razvoj kroz unaprjeđivanje nastavne, znanstvene i stručne djelatnosti kojim bi, uz uspostavu sustava kontrole kvalitete, postigli jamstvo poboljšanja rezultata osnovne djelatnosti Fakulteta. Nastavni proces potrebno je uskladiti s drugim Europskim veterinarskim visokim učilištima zadržavajući vlastite specifičnosti koje proizlaze iz potreba veterinarstva Republike Hrvatske.

Program Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sukladan je s misijom, vizijom i ciljevima ustanove, a razvojne mogućnosti primjerene su postavljenim strateškim ciljevima i u skladu su s važećom zakonskom regulativom.

Ostvarivanjem zadanog cilja Veterinarski fakultet bi se pozicionirao kao vodeća visokoškolska ustanova u regiji na području Veterinarske medicine.

Temeljna područja strateškog planiranja:

Strategija se osniva na definiranju i razvitku pet osnovnih područja strateškog planiranja:

1. NASTAVNA DJELATNOST

2. ZNANSTVENA DJELATNOST

3. STRUČNA DJELATNOST

4. FINANCIJSKO POSLOVANJE

5. UPRAVNO-STRUČNO I KADROVSKO POSLOVANJE

Jamstvo provođenja planiranih aktivnosti u pet navedenih područja, očitovati će se kroz odluke svih odjela Veterinarskog fakulteta o strateškim smjernicama unutar osnovnih područja planiranja. Za svaku smjernicu odjeli su se očitovali s definiranjem vremenskog razdoblja provedbe (maksimalno pet godina), načinom provedbe (akcijskim planom) i prijedlogom kontrolnih točaka za kontinuiranu procjenu uspješnosti provedbe.

6. ANALIZA TRENUTAČNOG STANJA - PRIKAZ PREDNOSTI I NEDOSTATAKA PRI OSTVARIVANJU ZACRTANIH CILJEVA

Vjerodostojnost postavki iznesenih u ovom dokumentu, kao i vjerojatnost ispunjenja strateških ciljeva zadanih u poglavlju koje slijedi, nije moguće procijeniti bez uvida u trenutačnu situaciju na nacionalnom, regionalnom i širem međunarodnom nivou. Stoga donosimo sažetu analizu stanja na Veterinarskom fakultetu, s prikazom objektivnih prednosti i nedostataka u trenutku donošenja Strategije.

SWOT analiza ili analiza prednosti, slabosti, mogućnosti i prijetnji (Strengths, Weaknesses, Opportunities and Threats) provedena je po radnim skupinama unutar odjela Fakulteta tijekom izrade istraživačke strategije pojedinih odjela, stoga ćemo u nastavku navesti najvažnije prednosti i nedostatke Veterinarskog fakulteta u okruženju akademske zajednice Sveučilišta u Zagrebu u sadašnjem trenutku. Ova analiza temelji se na zaključcima rasprava na temu Nastava na Veterinarskom fakultetu Sveučilištu u Zagrebu, Znanstvena djelatnost, Međunarodna suradnja i mobilnost studenata, Stručni rad i usavršavanje, Financijsko poslovanje, Kadrovska politika te Uvođenje sustava kontrole kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu.

PREDNOSTI

Ugled Veterinarskog fakulteta kao institucije s gotovo stoljećem tradicije u visokom obrazovanju i znanstvenoistraživačkom radu.

Kompetentno nastavno osoblje koje zauzima vodeću poziciju u svojim znanstvenim i stručnim područjima u Republici Hrvatskoj te ima nacionalnu, regionalnu i međunarodnu prepoznatljivost.

Dosadašnje reference Veterinarskog fakulteta koje jamče visoku razinu kvalitete u nastavi, istraživanjima i transferu znanja u praksu.

Uspješna istraživačka aktivnost, prisutnost nekoliko istraživačkih skupina s vrlo dobrim rezultatima u nacionalnom okruženju te potencijalno visokim dometima u međunarodnom okruženju.

U pojedinim segmentima znanstvenoistraživačkog te nastavnog rada ostvarena kvalitetna suradnja s znanstvenicima i nastavnicima srodnih institucija u zemlji i svijetu.

Nastava usmjerena prema studentu, sukladna dogovorenim principima i standardima međunarodne veterinarske edukacije.

Povoljan omjer broja nastavnika i studenata Fakulteta, koji omogućuje održavanje nastave u malim skupinama studenata. S tim je povezan i odgovarajući broj studenata upisanih po pojedinoj godini studija.

Praktična nastava orijentirana prvenstveno na ambulantnu kliniku i rotacije po klinikama.Razvijeni modeli podrške za studente (mentorski sustav i ured za studente).


Relativno velik broj nacionalnih znanstvenih projekata, te iskustvo u realizaciji EU projekata (FP7, IPA, Bilateralni projekti).

Velik broj razvijenih specijalističkih programa.

Zadovoljavajuća ukupna opremljenost laboratorija.

Povoljan smještaj Fakulteta, s dobrim prilazima i kliničkim zgradama pogodnim za zbrinjavanje i medicinsku obradu različitih životinjskih vrsta. Fakultetsko dvorište je dovoljno prostrano te omogućava nesmetano kretanje svih stacionarnih i ambulantnih pacijenata na klinikama.

Dostupnost usluga na klinikama Veterinarskog fakulteta tijekom 24 sata svih 365 dana u godini.

Kvalitetna prostorna i infrastrukturna potpora za provođenje svih djelatnosti veterinarskog fakulteta.

Dobri odnosi i suradnja s regionalnim javnim veterinarskim službama te javnim i pravnim institucijama i udrugama u području veterinarske službe

Povoljan geografski položaj s obzirom na regionalno pozicioniranje.

NEDOSTATCI (SLABOSTI)

Slabija povezanost bazičnih i pretkliničkih zavoda s klinikama i kliničkim zavodima.

Neodgovarajuće prostorije za izolaciju zaraženih životinja svih vrsta. Sadašnji prostori ne ispunjavanju opće prihvaćene EU norme.

Rascjepkanost i nedovoljna povezanost istraživačkih skupina i projekata.

Djelomično zastarjela informatička oprema.

Neracionalno korištenje postojeće znanstvene opreme.

Neadekvatno organizirane stručne službe, što mnoge procese na fakultetu čini sporijim i manje efikasnim.

Neizvjesnost pri zbrinjavanju znanstvenih novaka u nacionalnom okruženju.

Nedostatak efikasnih financijskih rješenja u slučaju uvođenja ‘’Lump sum’’ proračunskog sustava.

Nepostojanje namjenskih projekata u svrhu osamostaljivanja i afirmacije najboljih mladih znanstvenika.

Prema obrazovnoj strukturi stanovništva te ulaganjima u obrazovanje, istraživanje i razvoj Republika Hrvatska u ovom trenutku bez sumnje ne iskazuje težnju da u vrijeme krize izravno i najviše ulaže upravo u obrazovanje i znanost. Štoviše, u vrijeme gospodarske krize država je već pribjegla smanjivanju sredstava za

znanstvena istraživanja, što vidimo kao najveću prijetnju za ostvarivanje zacrtanih ciljeva Strategije Veterinarskog fakulteta.

MOGUĆNOSTI

Uključivanje u međunarodne (kolaborativne) projekte te apliciranje na različite investicijske fondove.

Povezivanje s lokalnim, domaćim te međunarodnim gospodarskim subjektima te partnerstva s javnim i privatnim sektorom (JPP).

Jačanje suradnje i timskog rada među klinikama i zavodima u istraživačkom te stručnom radu kao i u nastavi, s ciljem da se stvori jedinstveni institucionalni okvir.

Intenzivnije korištenje međunarodnih stipendija i projekta razmjene studenata i nastavnog osoblja. Povezivanje s uspješnim znanstvenicima i stručnjacima, bivšim studentima Veterinarskog fakulteta (alumni).

Sustavna izgradnja i promicanje pozitivnog imidža Veterinarskog fakulteta, veterinarske struke i biomedicine uopće, te promocija koncepta jednog zdravlja.

Korištenje novih metoda učenja (e-učenje) uz redefiniranje studijskih programa.

Uvođenje modela nagrađivanja i stimuliranja najkvalitetnijih djelatnika.

OPASNOSTI (UGROZE)

Visoka kompetitivnost biomedicinskih istraživanja u svijetu.

Nedovoljna pripremljenost za promjene koje donosi ulazak u EU.

Centraliziran, nestabilan i nejasan način financiranja uz potencijalno smanjen priljev sredstava iz državnog proračuna.

Nedovoljno stimuliranje mladih znanstvenika i odljev kadrova.

Nedostatak sredstava za slanje mladih znanstvenika na usavršavanje, studijske boravke i ostale međunarodne aktivnosti.

Nemogućnost angažiranja novih mladih istraživača (financijska kriza koja je posebno zahvatila sustav znanosti).

Otežano sufinanciranje znanstvenoog i stručnog rada od strane gospodarskih subjekata, koji su svakako zainteresirani za zajednička istraživanja u području veterinarske medicine.


7. STRATEŠKI CILJEVI I SMJERNICE REALIZACIJEStrategijsko planiranje obuhvaća analizu trenutnog stanja, realnu procjenu provedenih aktivnosti te prepoznavanje i planiranje ciljeva, odnosno načina realizacije zacrtanih ciljeva u svrhu učinkovitijeg djelovanja.Veterinarski fakultet do sada nije imao svoju generalnu strategiju, a pojedinačne strategije usvojene su na nivou zavoda/klinika i tajništva. Radna skupina za izradu strategije po odjelima definirala je pet osnovnih područja strateškog planiranja, na osnovu kojih su donesene smjernice djelovanja. Strategija je planirana uz učestvovanje svih ustrojbenih jedinica, iz razloga što se ostvarivanje rasta i razvoja može postići isključivo usklađenim djelovanjem svih ustrojbenih jedinica Fakulteta.

7.1. UNAPREĐENJE NASTAVNE DJELATNOSTI

Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao ustanova u kojoj se obrazuju budući doktori veterinarske medicine mora uskladiti svoj nastavni plan i program na način da zadovolji opće uvjete tzv. ‘regulirane profesije’ i priznavanje kvalifikacije na međunarodnom planu. Sve do sada usvojene izmjene u studijskom programu dio su procesa usklađivanja s minimalnim standardima koje preporučuje EAEVE i koji će biti kontrolirani tijekom evaluacijskog postupka na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

STRATEŠKI CILJ 1. Unaprjeđenje kvalitete nastave na integriranom preddiplomskom i diplomskom studiju, harmonizacija kurikuluma prema EU standardima te međunarodna evaluacija studijskog programa

Aktivnosti:

a) Analiza uspješnosti i znanja studenata, koja će se provesti po završetku svake akademske godine te izrada periodičnih izvješća o provedbi studijskih programa. Nositelj zadatka je prošireni dekanski kolegij i povjerenstvo za upravljanje kvalitetom, a koordinatori su prodekan za diplomsku nastavu i predstojnici.

b) Redovita revizija Nastavnih planova i programa, nakon završetka svake akademske godine. Za provedbu su zaduženi voditelji kolegija, a potrebne izmjene donose se u dogovoru s ostalim nastavnim osobljem svakog pojedinog Zavoda ili Klinike. Koordinator je prodekan za diplomsku nastavu.

c) Prema jasno definiranim pravilima i postupcima za vrjednovanje izmjena i dopuna studijskih programa od strane Sveučilišta u Zagrebu predložiti uvođenje novih, prvenstveno izbornih predmeta sukladno smjernicama EAEVE-a. Priprema za vizitacijski postupak, odnosno prvi korak (Step 1 – Approval) međunarodnog priznavanja studijskog programa Fakulteta. Nositelj zadatka je prošireni dekanski kolegij, a koordinator je prodekan za diplomsku nastavu.

d) Izrada akcijskog plana za drugi korak potpunog međunarodnog priznanja Veterinarskog fakulteta (Step 2 - Full Accreditation). Nositelj zadatka je prošireni dekanski kolegij, a koordinatori su prodekan za nastavu i prodekan za upravljanje kvalitetom i cjeloživotno obrazovanje.

e) Osigurati periodično vrjednovanje studijskih programa od strane vanjskih ocjenjivača na nacionalnoj razini (AZVO). Nositelj zadatka je prošireni dekanski kolegij, a koordinatori su prodekan za nastavu i prodekan za upravljanje kvalitetom i cjeloživotno obrazovanje.

f) Osuvremenjivanje predmeta koje obuhvaća poboljšanje nastavnih metoda, praćenje recentne literature i uspjeha studenata te usklađivanje sadržaja sa suvremenim spoznajama. Nositelj zadatka je prošireni dekanski kolegij i povjerenstvo za diplomsku nastavu, a koordinator je prodekan za diplomsku nastavu.

Predviđeni vremenski period realizacije cilja: Pet akademskih godina.

STRATEŠKI CILJ 2. Ustrojstvo studijskog programa na engleskom jeziku

Aktivnosti:

a) Angažiranje radne skupine u pripremi engleskog kurikuluma.

b) Osiguravanje obveznih tečajeva engleskog jezika za nastavno i suradničko osoblje unutar Fakulteta.

c) Organiziranje odlaska prvenstveno mlađeg nastavnog osoblja na fakultete i sveučilišta izvan Hrvatske, na kojima bi slušali nastavu na engleskom jeziku te usavršavali znanje jezika.

Nositelji svih aktivnosti su radna skupina i prošireni dekanski kolegij, a koordinator je prodekan za diplomsku nastavu.

Predviđeni vremenski period realizacije cilja: Četiri akademske godine.

STRATEŠKI CILJ 3. Preraspodjela ECTS bodova unutar pojedinog predmeta tako da ukupan broj bodova na nivou kurikuluma ostaje nepromijenjen

Aktivnosti:

a) Unutar pojedinih predmeta dio satnice teoretske nastave preusmjeriti u satnicu seminara i praktičnih vježbi.

b) Preraspodjela satnice unutar ekstramuralne nastave.

c) Osiguravanje veće zastupljenosti praktične nastave na velikim životinjama potpisivanjem novih Ugovora s farmama i OPG-ima.

Za provedbu su zaduženi voditelji kolegija, a potrebne izmjene donose se u dogovoru s ostalim nastavnim osobljem svakog pojedinog Zavoda ili Klinike. Koordinator je prodekan za diplomsku nastavu.

Predviđeni vremenski period realizacije cilja: Tri akademske godine.


STRATEŠKI CILJ 4. Unaprjeđenje kvalitete specijalističkih studija

Aktivnosti:

a) Redovita revizija postojećih smjerova u cilju poboljšanja kvalitete izvođenja pojedinih specijalističkih studija provodit će se svake dvije godine. Za provedbu su zaduženi voditelji studija, a potrebne izmjene donose se u dogovoru s Vijećem specijalističkih studija. Koordinator je predsjednik Vijeća specijalističkih studija.

b) Izrada akcijskog plana po odjelima za ustrojstvo novih specijalističkih studija sukladno potrebama struke. Nositelj zadatka je prošireni dekanski kolegij, a koordinator je predsjednik Vijeća specijalističkih studija. c) Izrada akcijskog plana za uvođenje novog modela interdisciplinarnog specijalističkog studija na engleskom jeziku. Nositelji zadatka su voditelji pojedinih specijalističkih studija, a koordinatori su predsjednik Vijeća specijalističkih studija te prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.


STRATEŠKI CILJ 5. Unaprjeđenje kvalitete doktorskog studija

Aktivnosti:

a) Redovita revizija postojećih predmeta na doktorskom studiju provodit će se svake tri godine. Za provedbu su zaduženi voditelji predmeta, a potrebne izmjene donose se u dogovoru s Vijećem doktorskog studija. Koordinator je predsjednik Vijeća doktorskog studija.

b) Izrada akcijskog plana za povećanje uspješnosti doktorskih kandidata s obzirom na dužinu studiranja i prosječan broj obranjenih doktorata po akademskoj godini. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i Vijeće doktorskog studija, a koordinator je predsjednik Vijeća doktorskog studija.

c) Usklađivanje mentorskog sustava i donošenje akcijskog plana za poboljšanje znanstvene produkcije doktoranda, u svrhu povećanja broja znanstvenih publikacija objavljenih u časopisima s medijanom Impact Factor-a većim od prosjeka za veterinarsku znanost (IF ≥ 0,7). Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i Vijeće doktorskog studija, a koordinator je predsjednik Vijeća doktorskog studija.


STRATEŠKI CILJ 6. Unaprjeđenje međunarodne razmjena studenata, nastavnika i suradnika

Aktivnosti:

Intenziviranje bilateralne suradnje na osnovu potpisanih sporazuma na nivou a) Sveučilišta i Fakulteta. Nositelj zadatka je Ured za međunarodnu suradnju, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.

Izrada akcijskog plana za povećanje broja dolaznih mobilnosti stranih nastavnika. b) Nositelj zadatka je prošireni dekanski kolegij, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.


7.2. UNAPRJEĐENJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI

Na nacionalnoj razini Veterinarski fakultet definirao je prioritete istraživanja na temelju pokazatelja znanstvene izvrsnosti u proteklom petogodišnjem razdoblju. U cilju zadržavanja vodeće pozicije u znanstvenoistraživačkom radu na području Hrvatske, kao i što boljem pozicioniranju u veterinarskom znanstvenom prostoru na regionalnoj razini Fakultet je po odjelima definirao najvažnija istraživačka područja.

PRIORITETNA PODRUČJA ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA S OBZIROM NA ORGANIZACIJSKU STRUKTURU VETERINARSKOG FAKULTETA:

TEMELJNA, PRIRODNA I PRETKLINIČKA ISTRAŽIVANJAANATOMIJA, MORFOLOGIJA I HISTOLOGIJABIOLOGIJA, KEMIJA, BIOKEMIJA I FIZIKAFIZIOLOGIJA I PATOFIZIOLOGIJAISTRAŽIVANJA EKOSUSTAVA

ISTRAŽIVANJA U BIOTEHNOLOGIJI I ANIMALNOJ PROIZVODNJISELEKCIJA I UZGOJ RAZLIČITIH VRSTA ŽIVOTINJAZDRAVSTVENI NADZOR KAO DIO TEHNOLOGIJE UZGOJA I PROIZVODNJE ŽIVOTINJA UVJETI DRŽANJA, OKOLIŠ I DOBROBIT ŽIVOTINJAHRANIDBA ŽIVOTINJA TE KVALITETA I SIGURNOST HRANE ZA ŽIVOTINJE

ISTRAŽIVANJA U PODRUČJU VETERINARSKOG JAVNOG ZDRAVSTVA I SIGURNOSTI HRANEZDRAVSTVENA I HIGIJENSKA ISPRAVNOST HRANEKONTROLA KOMERCIJALNE KAKVOĆE I SIGURNOSTI HRANEISTRAŽIVANJE ZOONOZAREZIDUEFARMAKOLOŠKA ISTRAŽIVANJAEKOTOKSIKOLOGIJA


KLINIČKA ISTRAŽIVANJATEMELJNA I PRIMIJENJENA ISTRAŽIVANJA IZ PODRUČJA:UNUTARNJIH BOLESTIZARAZNIH BOLESTIPARAZITARNIH BOLESTITUMORSKIH BOLESTIVETERINARSKE PATOLOGIJEPORODNIŠTVA I REPRODUKCIJE KIRURGIJE, ORTOPEDIJE I OFTALMOLOGIJE RENDGENOLOGIJE I FIZIKALNE TERAPIJESUDSKOG I UPRAVNOG VETERINARSTVA

STRATEŠKI CILJ 1. Definiranje najvažnijih razvojno-istraživačkih tema s obzirom na osnovna istraživačka područja te unaprjeđenje znanstvenog rada Fakulteta

Aktivnosti:

a) Određivanje najvažnijih razvojno-istraživačkih tema po odjelima za naredno petogodišnje razdoblje. Nositelji zadatka su pročelnici odjela i predstojnici, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.

b) Sastavljanje i javna objava popisa svih analiza i metoda koje se koriste na Veterinarskom fakultetu te popisivanje sve opreme koja se koristi za znanstvena istraživanja po pojedinim odjelima. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.

c) Akcijski plan za definiranje modela financiranja održavanja i popravaka zajednički korištene opreme po odjelima. Donošenje Pravilnika o nabavi, korištenju i održavanju opreme koja se koristi u znanstvene svrhe. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su prodekan za poslovanje i tajnik.

d) Izraditi akcijski plan za podizanje znanstvene produkcije. Definirati način formiranja istraživačkih timova unutar odjela te posebice poticati znanstvenu suradnju između pretkliničkih i kliničkih odjela. Nositelji zadatka su pročelnici odjela i predstojnici, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.

e) Izraditi akcijski plan za potpisivanje novih ugovora o znanstvenoj suradnji s renomiranim znanstvenim ustanovama u zemlji i svijetu. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.


STRATEŠKI CILJ 2. Priprema za prijavljivanje znanstveno-istraživačkih timova na natječaje za EU projekte

Aktivnosti:

a) Organiziranje radionica za voditelje projekata te priprema istraživačkih timova za predstojeće EU projektne natječaje. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.

b) Izrada akcijskog plana za osnivanje Ureda za transfer tehnologije koji bi pratio objave novih natječaja u EU zoni, pronalazio potencijalne međunarodne partnere te pomagao u pripremanju i izradi projektne dokumentacije. Nositelj zadatka je dekanski kolegij, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.

c) Akcijski plan za podizanje kvalitete znanstvenih publikacija djelatnika Fakulteta te objavljivanja radova u časopisima s Impact Factor-om većim od prosjeka za veterinarsku znanost (IF ≥ 0,9). Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.

d) Određivanje najvažnijih razvojno-istraživačkih tema po odjelima za naredno petogodišnje razdoblje, s obzirom na međunarodnu prepoznatljivost i prihvatljivost. Nositelji zadatka su pročelnici odjela i predstojnici, a koordinator je prodekan za znanost i međunarodnu suradnju.



7.3. UNAPRJEĐENJE STRUČNE DJELATNOSTI

Veterinarski fakultet nositelj je brojnih programa cjeloživotnog obrazovanja i stručnih tečajeva iz svih područja veterinarske djelatnosti, a djelatnici Fakulteta uključeni su u različite oblike kliničkog rada, specijalističke programe te projekte suradnje s privredom. Pored napora za poboljšanjem ugleda veterinara u društvu Fakultet se zalaže za uspostavljanje što boljih odnosa sa Hrvatskom veterinarskom komorom, resornim ministarstvom i Hrvatskim veterinarskim institutom.

STRATEŠKI CILJ 1. Formiranje stručnih timova za suradnju s privredom po vrstama životinja i područjima stručnog interesa te unaprjeđenje stručne djelatnosti Fakulteta

Aktivnosti:

a) Izrada akcijskog plana za suradnju s privredom i formiranje timova unutar odjela, s posebnim poticanjem suradnje pretklinika i klinika. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinator je prodekan za upravljanje kvalitetom i cjeloživotno obrazovanje.

b) Prijedlog novih tema stručnih tečajeva i ostalih oblika cjeloživotnog obrazovanja po odjelima. Nositelji zadatka su pročelnici odjela i predstojnici, a koordinator je prodekan za upravljanje kvalitetom i cjeloživotno obrazovanje.

c) Akcijski plan za definiranje stručnog rada na Fakultetskom dobru. Priprema projektne dokumentacije i prijava na natječaj za strukturne projekte EU-a. Određivanje prioriteta pri izgradnji farmi na Fakultetskom dobru. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su dekan i prodekan za poslovanje.


STRATEŠKI CILJ 2. Uvođenje programa specijalističkog usavršavanja na Odjelu klinika Veterinarskog fakulteta (‘’Internship program’’)

Aktivnosti:

a) Izrada akcijskog plana za definiranje programa specijalističkog usavršavanja iz područja malih životinja, odnosno male veterinarske prakse. Nositelji zadatka su Odjel klinika i prošireni dekanski kolegij, a koordinatori su pročelnik odjela klinika s predstojnicima te prodekan za upravljanje kvalitetom i cjeloživotno obrazovanje.

b) Aktiviranje mogućnosti sufinanciranja ‘’Internship programa’’ putem korištenja sredstava koje je osigurala vlada RH-a, u okviru mjera zapošljavanja mladih visokoobrazovanih stručnjaka. Nositelji zadatka su dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su dekan i prodekan za poslovanje.


7.4. FINANCIJSKO POSLOVANJE

Financijsko poslovanje fakulteta prikazuje se ciklički završnim računom, kroz razdoblje od jedne proračunske godine sukladno Zakonu o proračunu. Najveću stavku prihoda od preko 75% čine sredstva iz proračuna, a prema prijedlozima zakonodavca u skoroj budućnosti očekuje se primjena ‘’Lump sum’’ sustava financiranja, koji podrazumijeva isplatu financijskih sredstava u jednokratnom iznosu. U spomenutom sustavu financiranja izuzetno važna stavka biti će prihodi ostvareni od vlastite djelatnosti, stoga se Veterinarski fakultet mora pripremiti za ostvarivanje što većeg prihoda na tržištu, posebice u području pružanja intelektualnih i stručnih usluga, kliničkom radu te organizaciji specijaliziranih tečajeva i radionica.

STRATEŠKI CILJ 1. U uvjetima ekonomske krize održati vlastite prihode na istoj razini kao u proteklom razdoblju, a kad se ekonomska situacija stabilizira povećati udio vlastitih prihoda u ukupnim prihodima Fakulteta na više od 25 %

Aktivnosti:

a) Definiranje modela ostvarivanja sredstava na tržištu u petogodišnjem razdoblju po odjelima. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su dekan i prodekan za poslovanje.

b) Akcijski plan za formiranje prioritetne liste ulaganja sredstava Veterinarskog fakulteta – prioriteti po odjelima, odnosno zavodima i klinikama. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su dekan i prodekan za poslovanje.

c) Uspostava modela sufinanciranja razvojnih projekata i kapitalne opreme po zavodima/klinikama. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su dekan i prodekan za poslovanje.


STRATEŠKI CILJ 2. Reprogramiranje isplata po sudskim predmetima u vezi s posebnim uvjetima rada

Aktivnosti:

Izrada akcijskog plana za reprogramiranje isplata po sudskim tužbama u pet a) simulacijskih modela. Nositelj zadatka je prošireni dekanski kolegij, a koordinatori su dekan, prodekan za poslovanje i šef računovodstva. Predviđeni vremenski period realizacije cilja: Pet akademskih godina.


7.5. UPRAVNO-STRUČNO I KADROVSKO POSLOVANJE

Pri zapošljavanju novih djelatnika Veterinarski fakultet se rukovodi politikom prepoznavanja izvrsnosti te odabira najboljih mladih zaposlenika u svim segmentima svojeg djelovanja. Trenutačno je na Fakultetu zaposleno 335 djelatnika, od čega je 108 djelatnika u znanstveno-nastavnom zvanju, 36 u suradničkom zvanju, 4 u znanstvenom zvanju i 34 znanstvena novaka. Preostalih 153 djelatnika raspoređena su na upravno-stručnim, administrativnim i tehničkim poslovima.

Na području kadrovskog planiranja unutar upravno-stručnog i administrativnog poslovanja Fakulteta postojali su pravni i organizacijski nedostaci. Stoga je u posljednje dvije godine bilo nužno poduzeti niz mjera koje će otkloniti spomenute nedostatke. Razumljivo je da navedenim mjerama nije bilo moguće u spomenutom razdoblju ispraviti sve nedostatke, tim više što je ova razina poslova usko povezana s reformom Sveučilišta u Zagrebu i nizom pravilnika koji se donose na razini Sveučilišta, kao i reformama i zakonima koje se donose i provode na državnoj razini.

U narednom razdoblju potrebno nastaviti i pojačati preobrazbu upravno-stručnog (administrativnog) te kadrovskog poslovanja Veterinarskog fakulteta. Smjernice preobrazbe s naznakom zadataka istaknute su u dokumentu koju je izradilo Tajništvo fakulteta, pod nazivom ‘’Prikaz rada tajništva sa zadacima i mjerilima za daljnji rad’’.

Pri navedenoj preobrazbi u potpunosti će se pratiti i primjenjivati standardi i smjernice te akti na razini Europske unije, kao i svi relevantni dokumenti doneseni na nacionalnoj razini u području visokog obrazovanja.

Za ovo područje djelatnosti Veterinarskog fakulteta bitno je naglasiti da je usvojen Pravilnik o sustavu osiguranja kvalitete i Priručnik za osiguranje kvalitete. Na temelju navedenih dokumenata provedena je akreditacija sukladno sustavu upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001: 2008 te je Veterinarski fakultet stekao certifikat ISO 9001:2008 s pripadajućom dokumentacijom sustava upravljanja kvalitetom. Slijedom navedenoga potrebno je izraditi u području kadrovske politike i upravljanja određene Strategije i opće akte Fakulteta kao razradu sustava upravljanja kvalitetom: strategija kadrovske politike, strategija razvoja upravno administrativnog dijela Fakulteta, Pravilnik o uvjetima i postupku izbora u zvanja, Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta.

Posebno se ističe Pravilnik o mjerilima i kriterijima za vrednovanje kvalitete i učinkovitosti visokih učilišta i studijskih programa Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa gdje se u sadržaju vrednovanja navodi potreba uvođenja ISO standarda u administrativno poslovanje sveučilišnih sastavnica.

STRATEŠKI CILJ 1. Održati optimalan broj zaposlenika u znanstveno-nastavnom zvanju uz pomlađivanje kadra

Aktivnosti:

a) Projekcija kadrovske politike nastavnog osoblja u sljedećem petogodišnjem razdoblju s obzirom na aktualnu društveno-ekonomsku situaciju i pristupanje Hrvatske europskom tržištu rada. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su predsjednik Povjerenstva za izbore u znanstveno-nastavna, znanstvena, nastavna i suradnička zvanja, prodekan za poslovanje i tajnik.

b) Akcijski plan za zbrinjavanje mladih znanstvenih kadrova te planirani odlazak

u mirovine s obzirom na najnovije izmjene zakona. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su predsjednik Povjerenstva za izbore u znanstveno-nastavna, znanstvena, nastavna i suradnička zvanja i tajnik.

c) Izrada akcijskog plana za definiranje kriterija odabira i usmjeravanja izobrazbe mladih kadrova, sukladno potrebama i strategiji razvoja pojedinih klinika/zavoda te Veterinarskog fakulteta u cjelini. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su dekan te prodekan za upravljanje kvalitetom i cjeloživotno obrazovanje.


STRATEŠKI CILJ 2. Održati optimalan broj zaposlenika u nenastavnim zvanjima uz reorganizaciju upravno-stručnog i administrativnog poslovanja

Aktivnosti:

a) Projekcija kadrovske politike nenastavnog osoblja u sljedećem petogodišnjem razdoblju, s obzirom na aktualnu društveno-ekonomsku situaciju i pristupanje Hrvatske europskom tržištu rada. Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su dekan, prodekan za poslovanje i tajnik.

b) Izrada akcijskog plana za dopunsko usavršavanje nenastavnog osoblja s obzirom na zakonsku regulativu (zaštita na radu, zaštita okoliša, zbrinjavanje opasnog otpada). Nositelji zadatka su prošireni dekanski kolegij i predstojnici, a koordinatori su dekan, prodekan za poslovanje i tajnik.

c) Reorganizacija upravno-stručnog i administrativnog poslovanja. Nositelj zadatka je tajnik Fakulteta.


Sveučilište u Zagrebu Veterinarski fakultet26

8. MJERE KONTROLE KVALITETE

Provedbu Strategije nadgledati će Povjerenstvo za izradu strategije na način da će dekan predložiti Povjerenstvo za praćenje provedbe Strategije, koje će se sastojati od članova proširenog dekanskog tima, odnosno članovi Povjerenstva za izradu strategije postati će članovi Povjerenstva za praćenje provedbe Strategije. Uspješnost provođenja strategije mjerit će se pravovremenim ažuriranjem svih relevantnih informacija o započetim aktivnostima te pokazateljima uspješnosti za svako od pet temeljnih područja. S ciljem što bolje kontrole kvalitete pročelnici odjela će svake godine u mjesecu prosincu pisanim putem izvjestiti Povjerenstvo za praćenje provedbe Strategije o stupnju realizacije Strategije na razini njihovih odjela.Povjerenstvo će o postignutim rezultatima provedbe Strategije periodički, a najmanje jednom godišnje, izvještavati Fakultetsko vijeće. Uvažavajući izvještaje Povjerenstva, ostvarene rezultate, ali i eventualne neostvarene ciljeve, Fakultetsko vijeće će najkasnije u siječnju 2017. na prijedlog dekana imenovati tim za izradu Strategije Veterinarskog fakulteta za naredno razdoblje (2017.-2022.)

9. ZAKLJUČNA NAPOMENA

Uspješna provedba ove Strategije neće biti moguća bez potpore svih važnijih institucija, prije svega Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ), Ministarstva poljoprivrede, Sveučilišta u Zagrebu, Nacionalnog vijeća za znanost (NVZ), ali i drugih ministarstava i nadležnih nacionalnih tijela, posebno u pogledu nužnih promjena zakonske regulative u području znanosti i visokog obrazovanja.

STRATEGIJA RAZVOJA - · PDF fileteorijske nastave, koja se dijelom od ex katedra mijenja u...

Documents

Transcript of STRATEGIJA RAZVOJA - · PDF fileteorijske nastave, koja se dijelom od ex katedra mijenja u...