STRATEGIJA RAZVOJA GRADA...6 Posebnu vrijednost Gradu Korčuli donosi korčulanski arhipelag kojega...
Transcript of STRATEGIJA RAZVOJA GRADA...6 Posebnu vrijednost Gradu Korčuli donosi korčulanski arhipelag kojega...
STRATEGIJA RAZVOJA GRADA KORČULE DO 2020. GODINE
GRAD KORČULA Lipanj 2018.
1
I. ANALIZA STANJA ________________________________________________________ 4
DRUŠTVO _____________________________________________________________________ 4 Položaj i geografska obilježja Grada Korčule __________________________________________________ 4 Demografija ___________________________________________________________________________ 6
Opće kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka Korčule __ 6 Kretanje stanovništva otoka Korčule _____________________________________________________ 8 Stanovništva u naseljima Grada Korčule __________________________________________________ 10 Migracijska kretanja __________________________________________________________________ 11
Doseljavanje stanovništva ________________________________________________________ 11 Dnevne migracije ________________________________________________________________ 13 Tjedne migracije _________________________________________________________________ 13
Dobna i spolna struktura stanovništva ___________________________________________________ 14 Prirodno kretanje stanovništva _________________________________________________________ 16
Starenje stanovništva ___________________________________________________________________ 17 Društvena i zdravstvena infrastruktura _____________________________________________________ 18
Zdravstvena infrastruktura ____________________________________________________________ 18
Društvena infrastruktura ________________________________________________________ 21 Odgoj i obrazovanje ____________________________________________________________________ 21
Predškolski odgoj ____________________________________________________________________ 21 Osnovnoškolsko obrazovanje __________________________________________________________ 22 Srednjoškolsko obrazovanje ___________________________________________________________ 24 Glazbena škola ______________________________________________________________________ 26 Analiza stanovanja ___________________________________________________________________ 26
Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi ________________________________________________ 28 Podaci o stanovništvu prema izvorima prihoda ____________________________________________ 28 Rizik od siromaštva __________________________________________________________________ 29 Socijalne usluge _____________________________________________________________________ 30 Broj korisnika i prava u socijalnoj skrbi ___________________________________________________ 31 Stopa kriminala _____________________________________________________________________ 34
GOSPODARSTVO ______________________________________________________________ 36 Opća gospodarska kretanja ______________________________________________________________ 36
Bruto domaći proizvod (BDP) __________________________________________________________ 36 Indeks razvijenosti ___________________________________________________________________ 37
Tržište rada ___________________________________________________________________________ 38 Radno sposobno i aktivno stanovništvo __________________________________________________ 38
Poslovno okruženje ____________________________________________________________________ 44 Analiza strukture gospodarstva u 2015. godini ____________________________________________ 44 Poslovanje trgovačkih društava po područjima djelatnosti u 2015. godini _______________________ 47 Obrtništvo u Gradu Korčuli ____________________________________________________________ 50 Pregled infrastrukture i zona poslovne namjene i potpornih institucija _________________________ 52
Poduzetničke potporne institucije __________________________________________________ 52 Prostorni plan uređenja Grada Korčule _____________________________________________ 53
Poljoprivreda _________________________________________________________________________ 54 Brodogradnja _________________________________________________________________________ 57 Turizam i kultura_______________________________________________________________________ 58
Prikaz turističkog sektora, analiza segmenata turističkog tržišta, svojstava i sezonskih kretanja _____ 58 Ugostiteljski objekti - tipologija, kapacitet, kvaliteta ________________________________________ 61 Nautički turizam i kružna putovanja _____________________________________________________ 62 Kultura ____________________________________________________________________________ 63
Prikaz kulturne baštine koja je od potencijalne vrijednosti s turističkog/gospodarskog
stajališta ________________________________________________________________________ 64
2
Rekreacijski sadržaji ____________________________________________________________________ 66
STANJE U OKOLIŠU I PROSTORU __________________________________________________ 68 Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima _________________ 68 Primarna infrastruktura _________________________________________________________________ 70
Pokrivenost vodoopskrbnim sustavima __________________________________________________ 70 Pokrivenost kanalizacijskom infrastrukturom _____________________________________________ 72 Infrastruktura za distribuciju električne energije ___________________________________________ 73
Korištenje alternativnih izvora energije i postojeća infrastruktura _______________________________ 74 Alternativni izvori energije na Gradskom bazenu Gojko Arneri ________________________________ 74 Alternativni izvori energije u hotelskom kompleksu Port 9 ___________________________________ 75
Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost _________________________________________ 76 Cestovne veze ______________________________________________________________________ 76 Pomorske veze ______________________________________________________________________ 77 Zračne veze ________________________________________________________________________ 77 Pošta i telekomunikacije ______________________________________________________________ 77 Pristup internetu i korištenje računala ___________________________________________________ 78
Urbani prijevoz ________________________________________________________________ 79
Podaci o nesrećama i sigurnosti na cestama _________________________________________ 79
II. SWOT ANALIZA RAZVOJA GRADA KORČULE - PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I
POTENCIJALA _____________________________________________________________ 82
III. STRATEŠKI OKVIR ______________________________________________________ 86
VIZIJA _______________________________________________________________________ 89 Cilj 1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života ________________________ 90 Cilj 2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa _____________________ 92 Cilj 3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša _ 94
Tablični prikaz mjera po prioritetima i ciljevima: _____________________________________ 96
Pokazatelji učinka: ____________________________________________________________ 113
IV. PROVEDBA STRATEGIJE ________________________________________________ 114
7.1. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE ___________________________ 114 7.1.1. PARTNERI U PROVEDBI STRATEGIJE _____________________________________________ 115
7.2. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE __________________________________ 115
V. PRAĆENJE, IZVJEŠTAVANJE I VREDNOVANJE ________________________________ 118
VI. HORIZONTALNA NAČELA _______________________________________________ 119
VII. Akcijski plan provedbe _________________________________________________ 120
VIII. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI __________________________________________ 126
PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA __________________________________________________ 126 Sektorsko fokusiranje ________________________________________________________________ 126 Sektorski ciljevi razvoja ______________________________________________________________ 129 Programi, projekti i aktivnosti _________________________________________________________ 134 Veza s planskim dokumentima viših razina _____________________________________________ 138 Procjena očekivanih ishoda s indikatorima ______________________________________________ 138 Okvirna financijska konstrukcija _______________________________________________________ 140
3
PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA ___________________________________________________ 141 Sektorsko fokusiranje ________________________________________________________________ 141 Sektorski ciljevi razvoja ______________________________________________________________ 142 Programi, projekti i aktivnosti _________________________________________________________ 147 Veza s planskim dokumentima viših razina _____________________________________________ 148 Procjena očekivanih ishoda s indikatorima ______________________________________________ 148 Okvirna financijska konstrukcija _______________________________________________________ 150
PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA I RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE _____________________ 152 Sektorsko fokusiranje ________________________________________________________________ 152 Sektorski ciljevi razvoja ______________________________________________________________ 154 Programi, projekti i aktivnosti _________________________________________________________ 156 Veza s planskim dokumentima viših razina _____________________________________________ 161 Procjena očekivanih ishoda s indikatorima ______________________________________________ 162 Okvirna financijska konstrukcija _______________________________________________________ 164
4
I. ANALIZA STANJA
DRUŠTVO
Položaj i geografska obilježja Grada Korčule1
Grad Korčula nalazi se na istoimenom otoku Korčuli. Pripada najjužnijoj županiji u Republici Hrvatskoj
- Dubrovačko-neretvanskoj županiji (dalje u tekstu DNŽ), koja je ujedno najudaljenija od glavnog grada
Republike Hrvatske. Prema Županijskoj razvojnoj strategiji Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–
2020., DNŽ se sastoji iz tri prostorno odvojena i po problematici različita područja:
- dubrovačkog priobalja kojeg čine: grad Dubrovnik i općina Konavle, Župa dubrovačka te
Dubrovačko primorje;
- otočnog i poluotočnog područja kojeg čine: Grad Korčula te općine Lastovo, Vela Luka,
Blato, Smokvica, Lumbarda, Mljet, Orebić, Trpanj, Janjina i Ston;
- donjoneretvanskog kraja kojeg čine: gradovi Metković, Ploče i Opuzen te općine Pojezerje,
Slivno, Kula Norinska i Zažablje.
Područje donjoneretvanski kraj DNŽ-a graniči sa Splitsko-dalmatinskom županijom i ostatkom
Republike Hrvatske dok je ostatak Dubrovačko-neretvanske županije, uključujući otok i Grad Korčulu,
Neumskim koridorom teritorijalno odvojen od ostatka države.
Korčula je najjužniji otok srednjodalmatinske otočne skupine kojoj pripada više po funkcijama i
gravitacijom stanovništva nego svojim prirodnim položajem. Korčula se ubraja u najveće hrvatske otoke
(276,03 km2). Poluotoku Pelješcu se približila na 1270 metara u predjelu Kneže. Ime iz kojega se
oblikovao njen današnji naziv “Korčula” potječe od imena Corcyra melaina (nigra), a koji je otok dobio
temeljem svog crnog izgleda radi gustih šuma bora i česmine. Konstantin Porfirogenet spominje prvi
put u 10 st. slavenski naziv Kurkra ili Krkar.
Korčula je građena od vapnenca i dolomita gornje krede. Dominantni su oblici otoka dva niza kraških
udolina koje se od glavne vapnene mase polako spuštaju prema istoku i zapadu. Istočni niz tvore
udoline Čarskog, Pupnatskog i Žrnovskog polja te Donje blato, danas u Općini Lumbarda, čija je kota
na svega 1,20 m nadmorske visine i koje je podzemno spojeno s morem. Na krajnjem istoku između
naselja Lumbarda i poluotoka Ražnjića nalazi se Lumbarajsko polje pokriveno naslagama pijeska koje
su nastale nanosima vjetra u pleistocenu. U okolici plaže Pržina ove naslage izlaze na samu površinu.
Korčula je naš najšumovitiji otok, ali se njegov biljni pokrov promijenio antropogenim utjecajem. Najbolje
to potvrđuju toponimi na kojima danas više nema šume. Česmina i bor sjekli su se za građu brodova,
dok je makija uništavana za ogrjev i prehranu stoke. “Brodogradilišta” su bila među prvim izgradnjama
(uz crkve i ljetnikovce te manje suburbane stambene gradnje) izvan zidina povijesnog Grada.
Južna i sjeverna obala kako otoka tako i Grada Korčule izrazito su različite.
Sjeverna obala je relativno niža i pristupačnija te ima nekoliko dobrih manjih uvala (luka i sidrišta: uvale
Uš, Banja, Vrbovica, Kneža, Račišće). Ovaj dio obale dobro je razveden s mnogo zaljeva i otočića.
Nema strmina pa se obala blago spušta do 60 m dubine. Obalski kraj izrazito je nastanjeniji u odnosu
na južni. Naselje Korčula, zajedno sa svojim izdvojenim dijelovima, orijentirano je i izgrađeno na
sjevernoj obali. Grupa otoka: Badija, Planjak, Vrnik, Gubavac, Knežić i drugi tvore zaljevski prostor uz
sjeveroistočnu obalu Grada vrlo povoljan za sidrenje. Tom prostoru orijentiran je samostan na Badiji,
1 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule i Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.
5
brodogradilište u Dominčama, današnje trajektno pristanište linije Korčula-Orebić, a ovom prostoru
orijentirano je i samo naselje Korčula svojim istočnim prigradskim površinama.
Južna je obala mnogo strmija i nepristupačnija. Uvale, sidrišta i dvije luke Zavalatica i Brna nisu sigurne.
Zaljevi su kratki i izloženi jugu. Strmi odsjeci, 10-30 m visoki, protežu se od Ripne do plaže Pržina u
Općini Lumbarda, a nastali su zbog otpornosti stijena, položaja slojeva i djelovanja valova s otvorenog
mora. Pržina, poznata plaža u Općini Lumbarda, zaljev je kojeg je izgradilo more u pleistocenskim
pijescima. Ovaj dio obale nije naseljen, ali je odlično zaštićen od bure. Zavalatica, Žitna, Pupnatska
luka i Rasohatica na južnoj obali Grada tek su manje zaštićenije uvale izložene jakom jugu i otvorenom
moru koje su danas izvrgnute pritisku izgradnje stanovništva zbog povijesno-geografski i ekonomskih
razloga u unutrašnjosti smještenih naselja koje se nastoji dijelom preseliti na obalu.
Ukupna površina Grada Korčule iznosi 108,2 km2 i s 5.663 stanovnika prema popisu stanovništva iz
2011. godine ima gustoću naseljenosti stanovništva 52,34 stanovnika po km2. Gustoća stanovništva je
u padu u odnosu na 2001. godinu s 54,43 stanovnika po km2 i 1991. godinu s 57,67 stanovnika po
km2.
SLIKA 1 POLOŽAJ, GRADOVI I OPĆINE I BROJ STANOVNIKA DNŽ-A
Izvor: Strateška studija o utjecaju na okoliš Županijske razvojne strategije DNŽ-a do 2020. godine
Grad Korčula se prostire na 39,20% ukupne površine otoka Korčule čija površina iznosi 276,03 km2 i
najveća je jedinica lokalne samouprave na otoku. Graniči s Općinom Smokvica na zapadu i Općinom
Lumbarda na istoku, a od poluotoka Pelješca udaljen je 1270 metara na najbližoj točki.
Grad Korčulu čini 5 naselja (Korčula, Žrnovo, Pupnat, Čara i Račišće). Najveće i najznačajnije naselje
je grad Korčula koji se nalazi na sjeveroistočnom dijelu otoka.
6
Posebnu vrijednost Gradu Korčuli donosi korčulanski arhipelag kojega čini oko 20 otoka, otočića i
grebena od kojih su najznačajniji Badija, Majsan i Vrnik, a koji se nalaze sjeveroistočno od Grada.
Geografski položaj Grada Korčule, koji je smješten na otoku u dijelu županije Neumskim
koridorom teritorijalno odvojene od ostatka Republike Hrvatske, čini Grad Korčulu prometno
izoliranim što predstavlja najveći ograničavajući faktor gospodarskog i društvenog razvoja
Grada i otoka Korčule.
Demografija
Opće kretanje stanovništva Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije i otoka
Korčule
Grad Korčula je prema popisu stanovništva 2011. godine imao 5663 stanovnika. U Gradu Korčuli živi
36,48% od svih otočkih stanovnika te je po broju stanovnika najveća jedinica lokalne samouprave na
otoku Korčuli.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji prema popisu stanovništva iz 2011. godine ukupno živi 122.568
stanovnika, a od toga broja Grad Korčula zauzima udio od 4,62%.
U nastavku u tablici 1. nalazi se pregled kretanja broja stanovnika u Republici Hrvatskoj, Dubrovačko-
neretvanskoj županiji, otoku Korčuli te u Gradu Korčuli i ostalim općinama na otoku.
TABLICA 1 BROJ STANOVNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI, OTOKU I
GRADU KORČULI TE U OPĆINAMA OTOKA KORČULE RH, 1857. – 2011.
Republika
Hrvatska
Dubrovačko-
neretvanska
županija
Otok
Korčula
Grad
Korčula
Blato Lumbarda Smokvica Vela
Luka
1857. 2.181.499 63.379 10.021 4.277 3.450 580 496 1.218
1869. 2.398.292 63.292 10.567 4.440 4.928 703 496 0
1880. 2.506.228 69.185 12.388 5.004 4.091 831 522 1.940
1890. 2.854.558 74.708 14.934 5.567 5.047 1.029 659 2.632
1900. 3.161.456 83.135 17.377 5.890 5.887 1.197 840 3.563
1910. 3.460.584 87.665 20.340 6.463 7.208 1.349 986 4.334
1921. 3.443.375 86.610 22.350 6.518 8.270 1.349 1.187 5.026
1931. 3.785.455 90.577 20.698 5.996 8.301 1.243 1.120 4.038
1948. 3.779.858 88.535 17.853 5.685 5.732 1.185 1.160 4.091
1953. 3.936.022 94.812 19.016 6.474 5.787 1.235 1.210 4.310
1961. 4.159.696 99.593 17.949 6.157 5.216 1.142 1.137 4.297
1971. 4.426.221 108.131 18.347 6.097 5.937 1.068 1.052 4.193
1981. 4.601.469 115.683 16.143 5.829 3.874 1.040 1.002 4.398
1991. 4.784.265 126.329 17.038 6.240 4.107 1.102 1.125 4.464
2001. 4.437.460 122.870 16.182 5.889 3.680 1.221 1.012 4.380
2011. 4.284.889 122.568 15.522 5.663 3.593 1.213 916 4.137
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
7
Usporedni trend kretanja broja stanovništva u Gradu Korčuli, Dubrovačko-neretvanskoj županiji i
Republici Hrvatskoj prikazan je indeksom rasta broja stanovnika na Grafikonu 1. Baza za izračun
indeksa je popis stanovništva 1991. godine.
Do 1991. godine trend rasta broja stanovnika gotovo je identičan na razini Dubrovačko-neretvanske
županije i Republike Hrvatske nakon čega dolazi do smanjenja broja stanovnika, iako je taj trend
smanjena puno manje izražen u Dubrovačko-neretvanskoj županiji od onoga u Gradu Korčuli i Republici
Hrvatskoj.
Stanovništvo Grada Korčule raslo je do dvadesetih godina 20. stoljeća, nakon čega dolazi do velikog
pada broja stanovnika u tridesetim i četrdesetim godinama tog stoljeća. Nakon oporavka i porasta broja
stanovništva u Gradu Korčuli, koji je zabilježen popisom stanovništva 1953. godine, u Gradu Korčuli
bilježi se trend blagog, ali konstantnog smanjenja stanovništva. Prema popisu stanovništva 2011.
godine u Gradu Korčuli živjelo je 5.663 stanovnika što je za 12,52% manje u odnosu na broj stanovnika
1953. godine.
GRAFIKON 1 INDEKS RASTA BROJA STANOVNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ
ŽUPANIJI I GRADU KORČULI, 1991. = 100
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
U usporedbi s ostalim gradovima Dubrovačko-neretvanske županije i općinama s otoka Korčule, osim
u Gradu Metkoviću i Opuzenu, sve promatrane jedinice lokalne samouprave bilježile su smanjenje broja
stanovnika.
40,00
50,00
60,00
70,00
80,00
90,00
100,00
110,00
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Ind
eks
rast
a b
roja
sta
no
vnik
a
Popis stanovništva RH
Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska Grad Korčula
8
GRAFIKON 2 STANOVNIŠTVO GRADOVA I POJEDINIH OPĆINA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE S
PROMJENAMA UKUPNOG BROJA U RAZDOBLJU 2001. – 2011. GODINE.
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
Uspoređujući trendove na razini Republike Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Korčule
te ostalih jedinica lokalne samouprave možemo konstatirati kako je smanjenje broja stanovnika u Gradu
Korčuli u većoj mjeri posljedica društvenih i gospodarskih kretanja na razini države, a manje posljedica
gospodarskih i društvenih čimbenika s lokalne razine.
Kretanje stanovništva otoka Korčule
Udio stanovništva Grada Korčule u ukupnom stanovništvu otoka u 2011. godini iznosi 36,48% i ostao
je gotovo nepromijenjen u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine kada je taj udio iznosio
36,39%. Broj stanovnika otoka Korčule u 2011. godini smanjio se za 660 stanovnika u odnosu na 2001.
godinu.
43
.77
0
5.8
89
15
.38
4
3.2
42
10
.83
4
3.6
80
1.2
21
1.0
12
4.3
80
42
.61
5
5.6
63
16
.78
8
3.2
54
10
.13
5
3.5
93
1.2
13
91
6 4.1
37
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
30.000
35.000
40.000
45.000
50.000
Dubrovnik Korčula Metković Opuzen Ploče Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka
2001. 2011.
9
Grafikon 3 Ukupno stanovništvo i promjene stanovništva gradova i općina otoka Korčule, na temelju
Popisa stanovništva 2001. i 2011. godine
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
U promatranom periodu sve su jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli bilježile smanjenje broja
stanovnika, međutim, smanjenje je najizraženije u Općini Vela Luka u kojoj je popisano 243 stanovnika,
odnosno 5,55% od ukupnog broja stanovnika manje u 2011. nego u 2001. godini, dok je najveći relativni
pad broja stanovnika zabilježen u Općini Smokvica čiji broj stanovnika je u istom periodu smanjen za
99 stanovnika, odnosno 9,49% od ukupnog broja stanovnika. U Gradu Korčuli je 2011. godine popisano
226 stanovnika manje, odnosno prisutno je smanjenje od 3,84% u odnosu na popis stanovništva iz
2001. godine.
GRAFIKON 4 UKUPNO STANOVNIŠTVO I PROMJENE STANOVNIŠTVA GRADOVA I OPĆINA OTOKA KORČULE
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
16
.18
2
5.8
89
3.6
80
1.2
21
1.0
12
4.3
80
15
.52
2
5.6
63
3.5
93
1.2
13
91
6
4.1
37
0
2.000
4.000
6.000
8.000
10.000
12.000
14.000
16.000
18.000
Otok Korčula Grad Korčula Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka
2001. 2011.
-66
0
-22
6
-87 -8
-96
-24
3
-4,0
8%
-3,8
4% -2
,36
%
-0,6
6%
-9,4
9%
-5,5
5%
-10,00%
-9,00%
-8,00%
-7,00%
-6,00%
-5,00%
-4,00%
-3,00%
-2,00%
-1,00%
0,00%
-700
-600
-500
-400
-300
-200
-100
0
Otok Korčula Grad Korčula Blato Lumbarda Smokvica Vela Luka
Promjena broja stanovnika između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine
Postotak promjene broja stanovnika između popisa stanovništva 2001. i 2011. godine
10
Usporedbom trendova kretanja broja stanovnika otoka Korčule sa stanovništvom Grada Korčule
primjećujemo da je broj stanovnika otoka Korčule rastao do 1921. kada je bio na vrhuncu s 22.350
stanovnika nakon čega se bilježi opadajući trend broja stanovnika s 15.522 stanovnika prema popisu
stanovništva 2011. godine što je najmanji broj stanovnika na otoku od kraja 19. st. Kretanje broja
stanovnika grada Korčule u promatranom razdoblju je stabilno u odnosu na kretanje stanovništva otoka.
Međutim broj stanovnika u Gradu Korčuli blago opada, o čemu govori činjenica da prema popisu
stanovništva 2011. u Gradu Korčuli živi najmanji broj stanovnika od kraja 19. stoljeća.
Grafikon 5 Broj stanovnika otoka i grada Korčule u razdoblju 1857.–2011.
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
Stanovništva u naseljima Grada Korčule
Grad Korčula sastoji se od 5 naselja od kojih je najveće grad Korčula s 2.856 stanovnika, slijedi ga
Žrnovo s 1.368 stanovnika, Čara s 616 stanovnika, Raščiće s 432 stanovnika i Pupnat s 391
stanovnikom. Grad Korčula bilježi pad broja stanovnika u 2011. godini u odnosu na 2001. godinu,
međutim u istom periodu dva naselja bilježe porast broja stanovništva i to Čara s 8,83% i Žrnovo sa
stopom rasta od 5,56%.
TABLICA 2 BROJ STANOVNIKA PO NASELJIMA U GRADU KORČULI
2001. 2011. Indeks (2001.=100)
Grad Korčula 5.889 5.663 96,16
Čara 566 616 108,83
Korčula 3.126 2.856 91,36
Pupnat 433 391 90,30
Račišće 468 432 92,31
Žrnovo 1.296 1.368 105,56
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
0
5.000
10.000
15.000
20.000
25.000
1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011.
Otok Korčula Grad Korčula
11
Migracijska kretanja
DOSELJAVANJE STANOVNIŠTVA
Stanovništvo Grada Korčule razlikuje se od stanovništva Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske
županije prema migracijskim obilježjima.
GRAFIKON 6 STANOVNIŠTVO PO MIGRACIJSKIM OBILJEŽJIMA
Izvor: Popis stanovništva RH iz 2011. godine, DZS, obrada: KORA d.o.o.
U Gradu Korčuli 52,16% stanovništva od rođenja stanuju u istom naselju, što je više od stanovništva
na razini Republike Hrvatske 47,66% i Dubrovačko-neretvanske županije 50,80%. Sukladno tome u
Gradu Korčuli živi manji postotak doseljenog stanovništva s područja Republike Hrvatske 32,70% u
odnosu na stanovništvo Republike Hrvatske 38,14%, ali više od prosjeka na razini Dubrovačko-
neretvanske županije 30,32%. Grad Korčula privukao je više doseljenika iz inozemstva 15,05% od
prosjeka na razini Republike Hrvatske 14,12%, ali ipak manje od udjela doseljenog stanovništva iz
inozemstva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 18,76%.
Od doseljenog stanovništva čak je 12,11% stanovnika doseljeno iz drugog naselja Grada Korčule, što
je znatno više od 9,70% stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije i 6,97% stanovništva
Republike Hrvatske. U Gradu Korčuli 64,27% stanovnika od rođenja stanuje u istom gradu, što je više
od prosjeka na razini Dubrovačko-neretvanske županije 60,50% i Republike Hrvatske 54,63%.
Zanimljiva je činjenica kako je postotak doseljenog stanovništva iz drugih županija u Gradu Korčuli
10,93%, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 7,38%, što možemo protumačiti da je Grad Korčula
atraktivniji za doseljavanje stanovnika iz Republike Hrvatske od Dubrovačko-neretvanske županije.
47
,66
%
38
,14
%
14
,12
%
0,0
8%
50
,80
%
30
,32
%
18
,76
%
0,1
2%
52
,16
%
32
,70
%
15
,08
%
0,0
5%
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
50,00%
60,00%
Od rođenja stanujuu istom naselju
Doseljeni s područjaRepublike Hrvatske
Doseljeni iz inozemstva Nepoznato
Ud
io o
d u
kup
no
g b
roja
sta
no
vnik
a
Stanovništvo po migracijskim obilježjima
Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija Grad Korčula
12
GRAFIKON 7 DOSELJENO STANOVNIŠTVO
Izvor: Popis stanovništva RH iz 2011. godine, DZS, obrada: KORA d.o.o.
GRAFIKON 8 DOSELJENO STANOVNIŠTVO IZ INOZEMSTVA U GRAD KORČULU PREMA MJESTU ROĐENJA
Izvor: Popis stanovništva RH iz 2011. godine, DZS, obrada: KORA d.o.o.
Od doseljenog stanovništva iz inozemstva u Grad Korčulu, najveći udio stanovništva dolazi iz Bosne i
Hercegovine 31,15%, od kojih je 91,35% stanovnika rođeno u inozemstvu, nakon čega slijedi
stanovništvo doseljeno iz Australije s udjelom od 18,74%, od čega je 73,75% stanovništva rođeno u
6,9
7%
14
,80
%
16
,34
%
6,3
3%
2,8
2%
1,7
1%
0,6
0%
0,3
5% 2,3
1%
9,7
0%
13
,20
%
7,3
8%
12
,73
%
1,6
1%
0,8
8%
0,2
3%
0,1
9%
3,1
2%
12
,11
%
9,6
2%
10
,93
%
4,7
0%
1,5
5%
1,4
7%
0,4
2%
0,3
9%
6,5
5%
0,00%
2,00%
4,00%
6,00%
8,00%
10,00%
12,00%
14,00%
16,00%
18,00%
Ud
io o
d u
kup
no
g b
roja
sta
no
vnik
a
Doseljeno stanovništvo
Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija Grad Korčula
160
266
22 18
88
23 2914 16
83
24 14 14 19
64
0,00%
20,00%
40,00%
60,00%
80,00%
100,00%
120,00%
0
50
100
150
200
250
300
Doseljeno stanovništvo iz inozemstva u Grad Korčulu
rođeni u Hrvatskoj (%) rođeni u inozemstvu (%) Broj doseljenog stanovništva
13
Hrvatskoj, doseljeno stanovništvo iz Njemačke s udjelom od 10,30%, od čega je 62,50% stanovništva
rođeno u Hrvatskoj te doseljeno stanovništvo iz Srbije s udjelom od 63,86% rođenih u inozemstvu.
DNEVNE MIGRACIJE
Najveći udio dnevnih migranata od ukupnog broja stanovništva u Gradu Korčuli odnosi se na zaposlene
koji rade u drugom naselju Grada Korčule 9,45% i veći je od udjela zaposlenih koji rade u drugom
naselju na razini Dubrovačko-neretvanske županije 7,03% i Republike Hrvatske 3,92%. Grad Korčula
ima manji udio zaposlenih koji rade u drugom gradu ili općini iste županije 2,05%, dok je isti udio na
razini Dubrovačko-neretvanske županije 5,93% i Republike Hrvatske 6,80%. Zaposlenih koji rade u
drugoj županiji ili inozemstvu nema među dnevnim migrantima u Gradu Korčuli. Ovi podaci o dnevnim
migracijama karakteristični su za otočne gradove gdje su dnevne migracije u druge gradove rijetka
pojava, a dnevne migracije u druge županije ili inozemstvo su iznimno teške, praktički neizvedive.
Dnevne migracije učenika osnovnih i srednjih škola na jednakoj su razini kao i u Republici Hrvatskoj i
Dubrovačko-neretvanskoj županiji i kreću se između 2% i 3%.
GRAFIKON 9 DNEVNI MIGRANTI
Izvor: Popis stanovništva RH iz 2011. godine, DZS, obrada: KORA d.o.o.
TJEDNE MIGRACIJE
Broj tjednih migranata prema Popisu stanovništva RH iz 2011. godine bio je 88 u Gradu Korčuli,
odnosno 1,55% od ukupnog broja stanovnika. Najveća grupa tjednih migranata u Gradu Korčuli su
studenti i to 0,74% što je nešto više od razine Republike Hrvatske 0,57% i Dubrovačko-neretvanske
3,9
2%
6,8
0%
3,0
7%
0,0
9%
2,2
8%
2,1
6%
0,8
4%
7,0
3%
5,9
3%
0,3
2%
0,0
0%
2,5
7%
2,2
0%
0,5
0%
9,4
5%
2,0
5%
0,0
0%
0,0
0%
2,0
5%
2,3
7%
0,0
0%
0,00%
1,00%
2,00%
3,00%
4,00%
5,00%
6,00%
7,00%
8,00%
9,00%
10,00%
Zaposleni kojirade u drugom
naseljuistog
grada/općine
Zaposleni kojirade u drugomgradu/općiniiste županije
Zaposleni kojirade u drugoj
županiji
Zaposleni kojirade u
inozemstvu
Učeniciosnovnih
škola
Učenicisrednjih
škola
StudentiUd
io u
kup
no
g b
roja
sta
no
vnik
a
Dnevni migranti
Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija Grad Korčula
14
županije 0,47%. Druga velika skupina tjednih migranata u Gradu Korčuli su zaposleni koji rade u drugoj
županiji kojih je 0,35% ukupnog broja stanovnika više od razine Dubrovačko-neretvanske županije
0,31%, ali manje od razine Republike Hrvatske 0,51%.
GRAFIKON 10 TJEDNI MIGRANTI
Izvor: Popis stanovništva RH iz 2011. godine, DZS, obrada: KORA d.o.o.
Ostale grupe tjednih migranata broje do 10-ak stanovnika, odnosno do 0,23% ukupnog stanovništva
Grada Korčule te su jednaki udjelima na razini Republike Hrvatske, dok udio ostalih grupa tjednih
migranata na razini Dubrovačko-neretvanske županije odskače od prosjeka, posebice kod zaposlenih
koji rade u drugom gradu ili općini iste županije, inozemstvu te kod učenika osnovnih i srednjih škola.
Grad Korčula nije imao tjednih migranata koji rade u inozemstvu.
Dobna i spolna struktura stanovništva
Spolna struktura u Gradu Korčuli u skladu je sa strukturom na razini Republike Hrvatske i Dubrovačko-
neretvanske županije. U 2011. godini udio muškaraca u ukupnom stanovništvu Grada Korčule iznosio
je 49,66%, a žena 50,34%.
U odnosu na 2001. godinu, u 2011. godini bilježi se porast prosječne starosti stanovništva na razini
države, županije i grada. Prosječna starost stanovništva prema popisu stanovništva iz 2011. godine u
Gradu Korčuli je 43 godine i veća je od 41,5 godina koliko iznosi prosječna starost u Dubrovačko-
neretvanskoj županiji i 41,7 godina prosječne starosti stanovnika Republike Hrvatske.
0,0
3% 0
,19
%
0,5
1%
0,1
9%
0,0
4% 0,1
3%
0,5
7%
0,0
5%
0,3
8%
0,3
1%
0,2
8%
0,1
5% 0
,27
%
0,4
7%
0,0
5%
0,2
3% 0
,35
%
0,0
0%
0,0
4% 0,1
4%
0,7
4%
0,00%
0,10%
0,20%
0,30%
0,40%
0,50%
0,60%
0,70%
0,80%
Zaposleni kojirade u drugom
naseljuistog
grada/općine
Zaposleni kojirade u drugomgradu/općiniiste županije
Zaposleni kojirade u drugoj
županiji
Zaposleni kojirade u
inozemstvu
Učeniciosnovnih
škola
Učenicisrednjih
škola
Studenti
Ud
io o
d u
kup
no
g b
roja
sta
no
vnik
a
Tjedni migranti
Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija Grad Korčula
15
TABLICA 3 DOBNA I SPOLNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DUBROVAČKO-
NERETVANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU KORČULI
Popis Broj stanovnika Postotak Prosječna
starost Ukupno Muškarci Žene Muškarci Žene
Republika
Hrvatska
2011. 4.284.889 2.066.335 2.218.554 48,22% 51,78% 41,7
2001. 4.437.460 2.135.900 2.301.560 48,13% 51,87% 39,3
Dubrovačko-
neretvanska
županija
2011. 122.568 59.621 62.947 48,64% 51,36% 41,5
2001. 122.870 59.378 63.492 48,33% 51,67% 39
Grad Korčula 2011. 5.663 2.812 2.851 49,66% 50,34% 43
2001. 5.889 2.888 3.001 49,04% 50,96% 40,6
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
Trend starenja stanovništva Grada Korčule javlja se u analizi dobne strukture stanovništva Grada
Korčule. Tako je broj stanovnika Grada Korčule starih 19 godina i manje, u 2011. godini manji za 239
u odnosu na 2001. godinu; broj stanovnika u dobi od 20 do 39 godina smanjio se za 74 u odnosu na
2001. godinu, dok se u istom periodu broj stanovnika u dobi od 40 do 59 godina povećao za 14
stanovnika, a broj stanovnika starijih od 60 godina porastao je za 92.
GRAFIKON 11 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA U KORČULI 2001. I 2011. GODINE
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
Naselje s najmlađim stanovništvom u Gradu Korčuli je Čara s 24% stanovništva mlađeg od 19 godina
i 27% stanovnika u dobi od 20 do 39 godina. Slijedi je Žrnovo s 20% mladih do 19 godina i 26%
stanovnika u dobi od 20 do 39 godina te Korčula s 20% mladih do 19 godina i 25% stanovnika u dobi
od 20 do 39 godina. Naselje s najvećim udjelom starijeg stanovništva je Pupnat s 31% stanovništva u
dobi od 40 do 59 godina i 31% stanovništva starijeg od 60 godina.
13921469
1607
1402
19
1153
1395
16211494
00
200
400
600
800
1000
1200
1400
1600
1800
0-19 20-39 40-59 60 i više Nepoznato
2001. 2011.
16
GRAFIKON 12 DOBNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA PREMA NASELJIMA GRADA KORČULE U 2011. GODINI
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
Prirodno kretanje stanovništva
Demografsko starenje i depopulacija karakterizira stanovništvo Hrvatske, Dubrovačko-neretvanske
županije, a najvećim intenzitetom i stanovništvo Grada Korčule.
Prirodni prirast stanovništva je razlika između broja živorođene djece i broja umrlih u promatranom
razdoblju. Vitalni indeks pokazuje broj živorođene djece na 100 umrlih stanovnika i omogućuje
usporedbu prirodnog kretanja stanovništva s Republikom Hrvatskom i Dubrovačko-neretvanskom
županijom.
146; 24%
165; 27%
147; 24%
158; 25%
Čara
0-19
20-39
40-59
60 i više
567; 20%
698; 25%
836; 29%
755; 26%Korčula
0-19
20-39
40-59
60 i više
69; 18%
89; 23%
122; 31%
111; 28%
Pupnat
0-19
20-39
40-59
60 i više
96; 22%
91; 21%
122; 28%
123; 29%Račišće
0-19
20-39
40-59
60 i više
275; 20%
352; 26%394; 29%
347; 25%
Žrnovo
0-19
20-39
40-59
60 i više
17
TABLICA 4 PRIRODNO KRETANJE STANOVNIŠTVA U RAZDOBLJU OD 2006. DO 2015. GODINE
Godine Prirodni prirast Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih)
Grad
Korčula
Dubrovačko-
neretvanska
županija
Republika
Hrvatska
Grad
Korčula
Dubrovačko-
neretvanska
županija
Republika
Hrvatska
2006. -9 124 -8932 83,3 110,2 82,3
2007. -19 70 -10457 72,5 105,7 80
2008. -20 139 -8398 74,4 110,5 83,9
2009. -7 142 -7837 87,9 111,5 85
2010. -17 139 -8735 79,3 110,7 83,2
2011. -11 -12 -9822 84,7 99,1 80,7
2012. -15 -47 -9939 80 96,6 80,8
2013. -32 -62 -10447 54,3 95,3 79,3
2014. -42 47 -11273 45,5 103,8 77,8
2015. -38 -59 -16702 50,6 95,6 69,2
Izvor: Državni zavod za statistiku, obrada: KORA d.o.o.
Negativni prirodni prirast s trendom smanjenja razlike između broja živorođene djece i broja umrlih u
razdoblju od 2006. do 2015. godine bilježi se u, kako u Gradu Korčuli tako i u, Dubrovačko neretvanskoj
županiji i Republici Hrvatskoj. Između popisa stanovništva iz 2001. i 2011., 226 stanovnika manje je
živjelo u Gradu Korčuli uz istovremeno smanjenje udjela mlađeg stanovništva i povećanje prosječne
starosti na 43 godine, koje je iznad prosjeka Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske.
Vitalni indeks u Gradu Korčuli u 2015. godini iznosio je 50,6%. 26,87% manje od vitalnog indeksa
Republike Hrvatske i 47,08% manje od vitalnog indeksa Dubrovačko-neretvanske županije.
Prema projekcijama Državnog zavoda za statistiku koje su objavljene 2011. godine u dokumentu
Projekcije stanovništva Republike Hrvatske od 2010. do 2061., Dubrovačko neretvanska županija ima
najduže očekivano trajanje života i to 75,23 godine za muškarce, odnosno 81,96 godine za žene.
Starenje stanovništva
Starenje stanovništva na području Grada Korčule ćemo promotriti kroz indeks starenja i koeficijenta
starosti. Indeks starenja je relativni odnos starije (starije od 60 godine) i mlađe populacije (mlađe od 20
godina) pa su sve vrijednosti iznad 100 pokazatelj starenja stanovništva, a vrijednosti ispod sto
pokazatelj pomlađivanja populacije. Koeficijent starosti pokazuje udio osoba starijih od 60 godina u
ukupnom stanovništvu.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Gradu Korčuli žensko stanovništvo ima poprilično malu
prednost u odnosu na muški dio populacije. Žensko stanovništvo čini 50,3%, a muško 49,7% ukupnog
stanovništva Grada Korčule. Podaci Dubrovačko-neretvanske županije se minimalno razlikuju od
podataka Grada Korčule (žensko stanovništvo 51,4%, muško 48,6%).
18
TABLICA 5 KONTIGENTI STANOVNIŠTVA GRADOVA I OPĆINA ŽUPANIJE PO VELIKIM DOBNIM SKUPINAMA 2011. GODINE (RELATIVNI UDJELI)
Ime
grada/općin
e
0–14
godina
Radno
sposobno
stanovništv
o (15-64
god.)
65 i
više
godina
Ukupn
o
Prosječn
a starost
Indeks
starenj
a
Koeficijen
t starosti
Korčula 14,60
%
66,64% 18,75
%
100% 43,0 129,6 26,4
DNŽ 16,25
%
65,93% 17,82
%
100% 41,5 109,4 24,4
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Stanovništvo prema starosti i spolu po
gradovima i općinama, Državni zavod za statistiku, Zagreb
Indeks starenja u Gradu Korčuli pokazuje intenzivan proces starenja stanovništva (iz tablice je vidljivo
kako isti iznosi 129,6). Naime, prema definiciji indeksa starenja, sve vrijednosti poviše 100 pokazuju
starenje ukupne populacije S obzirom na geografski položaj otoka, trendove u iseljavanju mladog
stanovništva s otoka te starenje domicilnog stanovništva, ova vrijednost nije posebno iznenađenje –
gotovo svi otoci imaju iste trendove depopulacije.
Uspoređujući podatke indeksa starenja Grada Korčule i Dubrovačko-neretvanske županije, vidljive su
veće vrijednosti u svim kategorijama u Gradu Korčuli te je prosječna starost 43 godine, dok je na razini
županije 41,5. Nastavno na to, indeks starenja u Gradu Korčuli je 2011. godine iznosio 129,6, a u
Dubrovačko-neretvanskoj županiji 109,4.
Ovakvi podaci ukazuju na potrebu omogućavanja pogodnijih uvjeta za život te privlačenja mladih koji
će osnivati obitelji u Gradu Korčuli kako bi se ovaj negativan trend zaustavio.
Tipizacijom dobnog sastava stanovništva Grada Korčule, prema posljednjem popisu stanovništva iz
2011. godine, udio mladih iznosi 20,4%, udio starih 26,4% te udio zrelog stanovništva 53,3%.
Prema klasifikaciji tipova dobnog sastava, Grad Korčula pripada tipu 6, dubokoj starosti. Analizirajući
ostatak mjesta na otoku Korčuli, općine Vela Luka i Smokvica imaju izrazito duboku starost (tip 7)
tamošnjeg stanovništva, a općine Lumbarda i Blato duboku starost (tip 6). Gledajući širu sliku, starost
stanovništva nije samo problem grada i otoka Korčule, već Dubrovačko-neretvanske županije, ali i
čitave Republike Hrvatske.
Društvena i zdravstvena infrastruktura
Zdravstvena infrastruktura
Javno je zdravstvo društveni i politički koncept čiji je cilj unapređenje zdravlja, produženje i unapređenje
kvalitete života naroda kroz zdravstveno prosvjećivanje, sprječavanje bolesti te druge oblike
zdravstvenih i drugih intervencija.
Glavne funkcije javnog zdravstva su:
– praćenje i ocjena zdravstvenog stanja i kvalitete života stanovništva
– identifikacija zdravstvenih problema i opasnosti za zdravlje stanovništva
– planiranje i pripravnost za hitna stanja u javnom zdravstvu
19
– intervencije zaštite zdravlja od štetnih čimbenika u okolišu i na radnom mjestu
– sprečavanje bolesti
– promocija zdravlja
– evaluacija kvalitete i učinkovitosti zdravstvene zaštite
– planiranje ljudskih resursa u zdravstvu
– razvoj i izrada zdravstvene politike i strategije, te vodstvo i upravljanje provođenjem
– istraživanja i znanost u javnom zdravstvu.
Zdravstvenu primarnu uslugu u Gradu Korčuli obavlja Dom zdravlja Korčula.
Dom zdravlja Korčula pruža zdravstvenu zaštitu stanovnicima Grada Korčule, općine Lumbarda,
Orebić, Smokvice i općine Trpanj – prostorno, radi se o zapadnoj polovici poluotoka Pelješca te gotovo
2/3 otoka Korčule. Na tom prostoru prema popisu stanovnika 2011. godine živi sveukupno 13.232.
stanovnika.
Dom zdravlja skrbi za 13.158 osiguranika, a ima prosječno 64 radnika i 16 jedinica zakupa.
Kada analiziramo starost stanovništva dolazimo do podatka da čak 23% stanovništva ima iznad 60
godina, od kojih 10% nije sposobno za samozbrinjavanje. 48% stanovnika starijih od 65 godina živi
samostalno. Općenita starost stanovništva je samo jedan od razloga zbog čega je potrebno preventivno
liječenje kako bi što manje dolazilo do smrtnih slučajeva.
Kao i u ostaloj populaciji Hrvatske, vodeći uzroci smrtnosti stanovnika na području Grada Korčule su
kardiovaskularne i maligne bolesti o čemu treba voditi brigu u planiranjima aktivnosti preventivne
zdravstvene skrbi.
Dom zdravlja Korčula ima registrirane sljedeće djelatnosti: obiteljsku (opću) medicinu, zdravstvenu
zaštitu žena, dentalnu zdravstvenu zaštitu, medicinu rada, sanitetski prijevoz, laboratorijske djelatnosti,
radiologiju i druge dijagnostike; zdravstvenu zaštitu predškolske djece, patronažnu zdravstvenu zaštitu,
specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu iz urologije, opću internu medicinu, neurologiju, fizikalnu
medicinu rehabilitacije, dermatologiju i venerologiju. Također, Dom zdravlja pruža usluge iz slijedećih
područja: ortodoncije, patologije s akreditacijom iz područja citopatologije i psihijatrije, stacionara za
dijagnostiku i liječenje, hemodijalize, zdravstvene njege.
Područje Doma zdravlja udaljeno je od najbliže bolnice, Opće bolnice Dubrovnik, 120 km što uz prijevoz
trajektom čini u najboljim uvjetima cca 2,5 sata vožnje, a do Kliničkog bolničkog centra Split cca 4 sata
vožnje, uključujući i prijelaz granice. Taj moment, kao i nemogućnost u svim vremenskim uvjetima
prijelaza preko Pelješkog kanala, uvjetuje da na otoku postoji jače organizirana zdravstvena zaštita,
posebice Specijalistička konzilijarna zdravstvena zaštita (SKZZ), a radi čega postoji potreba za
sustavnim ulaganjem u opremu i stručno osoblje.
Primarne zdravstvene zaštite organiziraju se kroz ambulante i službe u Korčuli, Smokvici, Orebiću,
Trpnju i Kuni, sukladno mreži javno zdravstvene službe.
Hemodijaliza je organizirana kao bolnički odjel s 12 kreveta, odnosno pacijenata u jednoj smjeni s
maksimumom od 20 pacijenta u dvije smjene.
Primarna zdravstvena zaštita u potpunosti je pokrivena što znači da su timovi kadrovski ekipirani.
Sukladno podacima o zapošljavanju Doma zdravlja Grada Korčule o mogućnostima zapošljavanja
liječnika zaključno je kako postoji manjak zapošljivih liječnika na tržištu radne snage.
Specifičnost Primarne zdravstvene zaštite jest u tome što se sve veći dio ove djelatnosti obavlja kroz
koncesije tako da je u ovoj djelatnosti dodatno zaposleno još 28 zdravstvenih djelatnika.
Radi povećanja standarda zdravstvene zaštite turista, a temeljem zahtjeva struke i dogovora s
predstavnicima lokalne samouprave, Dubrovačko-neretvanska županija kao koordinator cijelog
projekta određuje lokaciju i način pružanja pojačane zdravstvene zaštite uključujući organizaciju
20
dodatnih liječničkih timova. Slijedom navedenog, tijekom ljetnih mjeseci (srpanj i kolovoz) organiziraju
se turističke ambulante - dva tima u Korčuli i jedan tim u Trpnju.
U specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti postoje problemi u djelatnostima urologije,
dermatologije i medicine rada. Odlaskom specijaliste urologa u mirovinu 2011. godine, tim radi 16 sati
tjedno (moguće 20 sati tjedno). Odlaskom specijaliste dermatologa 2015. godine, ovaj tim radi 8 sati
tjedno (moguće 40 sati). Odlaskom specijaliste medicine rada u mirovinu 2009. godine, ovaj tim radi 8
sati tjedno umjesto mogućih 20 sati.
TABLICA 6 BROJ ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA U DOMU ZDRAVLJA KORČULA
Izvor: Dom zdravlja Korčula, obrada: KORA d.o.o.
Analizirajući broj ukupno zaposlenih zdravstvenih djelatnika vidljiv je pad u 2015. godini uspoređujući
podatke s 2011. godinom za 4 djelatnika. 44,7% zdravstvenih djelatnika čine medicinske sestre srednje
stručne spreme. Najveći pad broja zaposlenika bilježi upravo kategorija medicinskih sestara kojih je u
2011. godini bilo 26, a u 2015.-oj 21.
Potrebno je napomenuti problem odvajanja Doma zdravlja od Hitne pomoći nakon čega se Hitna vodi pod okriljem Zavoda za hitnu medicinu Dubrovnik. Zavod ne plaća pripravnost za liječnike Hitne pomoći u Korčuli, stoga su troškovi istog financirani iz proračuna Grada Korčule te kao takvi uvelike predstavljaju financijsko opterećenje Gradu.
Na području grada Korčule nalazi se i Poliklinika „Sveti Nikola“ koja djeluje od 2002. godine, a korisnici su stanovnici otoka Korčule, poluotoka Pelješca, ali i s područja grada Dubrovnika. U Poliklinici se obavlja kompletna neinvazivna kardiološka obrada (klinički pregled s EKG-om, ultrazvuk srca i krvnih žila, Holter EKG-a i arterijskog tlaka, ergometrija, egospirometrija, stres ehokardiografija, vektorkardiografija, terapija kisikom u magnetskom polju); višestupanjsko potporno liječenje modificiranom metodom prema prof. Ardenne-u te preventivni (sistematski) pregledi osobito ciljnih skupina s povećanim rizikom za razvoj srčano-žilnih bolesti.
Svi potencijalni korisnici imaju i mogućnost dodatnih pretraga i to: spirometrije, ultrazvuka
štitnjače, ultrazvuka abdomena, vađenja krvi te naknadne interpretacije nalaza.
Broj zaposlenih u poliklinici „Sveti Nikola“
• 2011.-2015. godine - 2 zaposlenice-internistica kardiologinja i internistica
• 2016. godine - 3 zaposlenice-internistica kardiologinja, internistica te medicinski tehničar.
Zaposlenici u Domu zdravlja
Korčula
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Ukupno zaposleni 51 47 46 47 47
Liječnici specijalisti 5 6 6 7 7
Liječnici opće medicine 6 6 5 4 5
Liječnici dentalne medicine 3 4 4 4 3
Više medicinske sestre 6 5 5 7 6
Medicinske sestre SSS 26 21 21 20 21
Ostali zdravstveni radnici 5 5 5 5
5
21
Na području Grada Korčule jedna ljekarna, koja se nalazi u centru Grada, pokriva potrebe cijelog Grada
Korčule.
Grad Korčula je 2015. godine imao 17 zaposlenih liječnika, odnosno 3 liječnika na 1000 stanovnika.
Prema podacima Eurostata 2 iste je godine Belgija imala 3,02, Francuska 3,12, Hrvatska 3,19,
Njemačka 4,14 liječnika na 1000 stanovnika. Analizirajući navedene podatke i dostupnost i pokrivenost
zdravstvenim uslugama na području Grada Korčule, možemo utvrditi kako je stanje zadovoljavajuće.
Potrebno je nastaviti ulagati u daljnje usavršavanje stručnog osoblja, ali i u novu opremu kako bi, zbog
geografske dislociranosti, stanovnici Grada, ali i otoka Korčule imali što suvremenije mogućnosti
preventivnog pregleda i liječenja.
Društvena infrastruktura
Društvena infrastruktura, kao skupina uslužnih funkcija, najuže je povezana s razvitkom i razmještajem
svojih korisnika, tj. stanovništvom, a njenim razvojem postiže se viši i bolji standard i kvaliteta života.
Čini je niz građevina i ustanova s područja uprave, obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta i rekreacije.
Na području grada Korčule djeluje preko 100 udruga, od kojih je 50-tak aktivno. Najbrojnije su udruge
čije su djelatnosti sport i rekreacija, a zatim one iz područja kulture i gospodarstva.
Odgoj i obrazovanje
Predškolski odgoj
Predškolski program obuhvaća programe odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne
skrbi koji se ostvaruju u vrtićima. Na području Grada Korčule predškolski se program provodi u dvije
ustanove – Dječji vrtić Korčula te u privatnom (vjerskom) Dječjem vrtiću Anđeli Čuvari.
Korčula ima dugu tradiciju predškolskog odgoja. Već 1870. godine je postojalo prvo takozvano pučko-
privatno zabavište u Korčuli u privatnoj obiteljskoj kući. Polazile su ga uglavnom djevojčice, gdje su, uz
igru, savladavale vještine pletenja i šivanja.
Dječji vrtić Korčula je 1996. godine osnovan kao samostalna ustanova.
Dječji vrtić Korčula ima jedanaest pedagoških jedinica i to: po jedna u Čari, Lumbardi, Pupnatu, Račišću
i Žrnovu (petiposatni boravak) te šest u Korčuli (jedna pedagoška jedinica sa šestosatnim boravkom i
pet pedagoških jedinica sa cjelodnevnim boravkom).
2 Izvor: http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/table.do?tab=table&init=1&language=en&pcode=tps00044&plugin=1
22
TABLICA 7 BROJ UPISANE DJECE U RAZDOBLJU OD 2012.- 2016. GODINE
Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Broj
upisane
djece
151 165 165 187 189
Izvor: Dječji vrtić Korčula, obrada KORA d.o.o.
Iz tablice je vidljiv kontinuirani rast upisane djece u Dječji vrtić Korčula.
U Vrtiću su zaposlena 24 djelatnika i to 16 odgojiteljica, 2 kuharice, 2 spremačice, pedagoginja, domar,
računovođa i ravnateljica.
Dječji vrtić Anđeli čuvari osnovale su Sestre Dominikanke 2003. godine želeći odgovoriti potrebama
obitelji grada Korčule i otoka Korčule za odgojem i obrazovanjem djece rane i predškolske dobi. Dječji
vrtić Anđeli čuvari provodi 10-satni program njege, odgoja, naobrazbe, zdravstvene zaštite, prehrane i
socijalne skrbi djece predškolske dobi, obogaćen Programom katoličkog vjerskog odgoja. Vrtić polaze
djeca u dobi od navršene godine života do polaska u školu te su raspoređena u 5 odgojnih skupina.
TABLICA 8 BROJ UPISANE DJECE U RAZDOBLJU OD 2011. – 2016.
Godina 2011./2012. 2012./2013. 2013./2014. 2014./2015. 2015./2016.
Broj upisane
djece
122 126 128 132 130
Izvor: Dječji vrtić Anđeli Čuvari, obrada: KORA d.o.o.
Iz tablice je vidljiv kontinuirani rast upisane djece.
Dječji vrtić Anđeli Čuvari u pedagoškoj godini 2016./2017. zapošljava 13 odgojitelja, 2 spremačice, 2
kuharice te 1 ravnateljicu/pedagoginju (ukupno 18 osoba).
Osnovnoškolsko obrazovanje
Na području grada Korčule nalaze se dvije osnovne škole s područnim odjeljenjima.
Osnovna škola Petra Kanavelića ima sjedište u gradu Korčuli, a područne škole u naseljima Lumbardi
i Račišću. Na taj način obuhvaća područje istočnog dijela otoka Korčule. Matična škola u Korčuli ima
čiste razredne odjele od I. do VIII. razreda. U područnim školama imaju samo razrednu nastavu. U
Lumbardi su čisti razredni odjeli od I. do IV. razreda, a u Račišću jedan čisti odjel (II. razred) i jedan
kombinirani odjel dvorazredna kombinacija ( I. i III. razred).
Prijevoz učenika na svim relacijama je redovito organiziran u jutarnjoj smjeni. Udaljenost do Račišća
iznosi 12 km, do Lumbarde 6 km. Sve aktivnosti izvan redovne nastave u matičnoj školi od 5. do 8.
razreda je teško organizirati jer se moraju odvijati od 8 do 13 sati zbog prijevoza učenika.
23
TABLICA 9 PREGLED BROJA UČENIKA POSLJEDNJIH GODINA
ŠK.GOD. MATIČNA
ŠKOLA
LUMBARDA RAČIŠĆE VIGANJ LOVIŠTE UKUPNO
2016./2017. 321 45 10 - - 376
2015./2016. 314 33 9 - - 356
2014./2015. 340 28 5 - - 373
2013./2014. 346 29 8 _ _ 383
2012./2013. 357 33 13 _ _ 403
2011./2012. 342 33 13 15 8 430
2010./2011. 376 39 17 11 9 452
Izvor: Osnovna škola Petra Kanavelića, obrada: KORA d.o.o.
Iz tablice je vidljiv pad upisanog broja djece u Osnovnoj školi Petra Kanavelića.
GRAFIKON 13 TRENDOVI BROJA UČENIKA TIJEKOM GODINA
Izvor: Osnovna škola Petra Kanavelića, obrada: KORA d.o.o.
10./11. 11./12. 12./13. 13./14. 14./15. 15./16 16./17.
MATIČNAŠKOLA
376 361 357 346 340 314 321
UKUPNO 448 430 403 383 373 356 377
300
350
400
450
500
550
600
650
700
BR
OJ U
ČE
NIK
A
ŠK. GODINE
10./11. 11./12. 12./13. 13./14. 14./15. 15./16 16./17.
LUMBARDA 39 33 33 29 28 33 46
RAČIŠĆE 15 13 14 8 5 9 10
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
50
BR
OJ U
ČE
NIK
A
ŠKOLSKE GODINE
24
Iz gornjih grafikona je vidljiv trend drastičnog smanjivanja broja djece u školi. Ipak, može se
izdvojiti područna škola Lumbarda koja zadnjih godina bilježi lagani rast broja učenika.
U Osnovnoj školi Petra Kanavelića je zaposleno 55 radnika – 14 učitelja razredne nastave, 26
učitelja predmetne nastave, 4 stručna suradnika, 10 ostalih djelatnika i ravnatelj.
Osnovna škola ”Ante Curać-Pinjac” obuhvaća područje mjesta Žrnova (Prvo selo, Postrana,
Kampuš, Brdo, Žrnovska Banja, Vrbovica, Tri Žala, Medvinjak) i Pupnata, sve u okviru grada
Korčule.
Prometna povezanost samih mjesta Žrnova i Pupnata nije zadovoljavajuća. Najlošija povezanost
je s obalnim mjestima: Žrnovska Banja, Vrbovica, Tri Žala i Medvinjak. Od 2003./2004. školske
godine organiziran je prijevoz učenika iz obalnih mjesta do škole autobusom “Korčula busa”, a od
2007./2008. školske godine auto taxi prijevozom „Milea“.
Područni razredni odjel u Pupnatu sastavljen je od jednoga kombiniranoga odjeljenja (2. i 3.)
razreda koji je 2016./2017. školske godine brojao 6 učenika.
U osnovnoj školi „Ante Curać-Pinjac“ zaposleno je 30 djelatnika, od čega je 25 nastavnika, 2
zaposlenih u administraciji i 3 spremačice.
TABLICA 10 BROJ UČENIKA U OŠ „ANTE CURAĆ- PINJAC“ I PODRUČNOM RAZREDNOM ODJELU U PUPNATU
ŽRNOVO PUPNAT UKUPNO
2013./2014. 84 5 89
2014./2015. 89 5 94
2015./2016. 92 7 99
2016./2017. 85 6 91
2017./2018. 86 6 92
Izvor: Osnovna škola „Ante Curać-Pinjac“, obrada: KORA d.o.o.
Prema tablici o broju učenika u OŠ Ante Curać – Pinjac te područnom odjeljenju Pupnat, vidljiv je
lagani pad upisane djece. U proteklih pet školskih godina najveći broj upisane djece bio je školske
godine 2015./2016., kada je broj djece u Žrnovu iznosio 92, a u Pupnatu 7. Od te godine broj upisane
djece u Žrnovu pao je za 6, a u Pupnatu za 1.
Iako je iz prethodnih tablica o broju upisane djece u škole na području Grada Korčule, vidljiv trend smanjivanja broja školaraca, istovremeno je vidljiv i porast upisane djece u lokalne vrtiće koji će u sljedećim godinama utjecati i na broj upisane djece u prvi razred osnovne škole. Aktualni problem Osnovne škole Petra Kanavelića je održavanje nastave u više turnusa za djecu 1.-4. razreda. Naime, 2017. godine, organizirana su tri prva razreda što je stvorilo problem održavanja tri smjene. Potrebno je naći rješenje ovog problema koji će, očigledno, postati sve veći.
Srednjoškolsko obrazovanje
U Gradu Korčuli nalazi se jedna srednja škola – Srednja škola Petra Šegedina. Osnovana je
1993. godine kao slijednik Centra za usmjereno obrazovanje, Gimnazije Korčula i Industrijske
škole Korčula.
25
Nastava se izvodi na tri lokacije što znatno otežava organizaciju nastave s obzirom da nastavnici
moraju prelaziti iz jedne školske zgrade u drugu čime se znatno povećavaju materijalni troškovi.
Slijedom ovog problema izrađen je glavni projekt druge faze izgradnje zgrade srednje škole na
lokaciji Sv. Antun. Projekt je procijenjene vrijednosti od 20 milijuna kuna vrlo važan za grad
Korčulu, ali i cijeli otok. Ovim projektom bi Grad Korčula dobio jednu, sveobuhvatnu zgradu
srednje škole.
Srednja škola Petra Šegedina izvodi program opće gimnazije, različita zanimanja tehničke škole
u četverogodišnjem trajanju i u trogodišnjem trajanju zanimanja po JMO i klasičnom modelu.
U šk. god. 2016./17. izvode se sljedeća zanimanja:
1. Gimnazija
a) opća gimnazija: I., II., III. i IV. razred
2. Tehnička škola
a) turizam i ugostiteljstvo:
- hotelijersko-turistički tehničar: I., II., III. i IV. razred
b) strojarstvo, brodogradnja i metalurgija: - tehničar za brodostrojarstvo: II., III. i IV.r
c) elektrotehnika i računalstvo:
- elektrotehničar: I. i IV. razred
2. Industrijsko-obrtnička škola
a) turizam i ugostiteljstvo:
- kuhar: I., II. i III. razred
- konobar: I., II. i III. razred
- slastičar:: I., II. i III. razred
3. JMO
a) elektrotehnika i računalstvo:
- elektromehaničar: I. i III. razred
b) strojarstvo, brodogradnja i metalurgija - brodski mehaničar: I. i III. razred
d) šumarstvo, prerada i obrada drva
- stolar: III. razred
TABLICA 11 BROJ UČENIKA SREDNJE ŠKOLE PETRA ŠEGEDINA OD 2011./12.–2016./17. ŠK. GOD.
Školska god.
Broj učenika
Broj razrednih odjela
2011./12.
336 18
2012./13.
328 18
2013./14.
329 18
2015./16.
316 17
2016./17.
316 17
Izvor: Srednja škola Petra Kanavelića, obrada: KORA d.o.o.
26
Posljednjih godina broj učenika u školi opada prvenstveno zbog manjih generacija u osnovnim školama.
Zaposlenike škole čine 46 nastavnika, 4 vanjska suradnika te 13 ostalih zaposlenika (domari, čistačice
itd.).
Glazbena škola
Na području Grada Korčule djeluje osnovna glazbena škola.
Na inicijativu Grada Korčule, inicijativnog odbora i Umjetničke škole Luke Sorkočevića iz Dubrovnika,
1995. godine donijelo se rješenje kojim se odobrava početak rada spomenute škole područnog
odjeljenja u Korčuli, tada prvoj otočkoj i županijskog osnovnoj glazbenoj školi. Prva generacija upisanih
brojila je 57 učenika, a ponuđeni programi su bili slijedeći: glasovir, klarinet, saksofon, gitara i solfeggio.
Tijekom idućih godina, sukladno povećanju zainteresiranosti i broju upisanih učenika, povećavao se i
broj programa.
Nakon 17 godina područne škole, zbog problema dislociranosti, osnovna glazbena škola postaje dio
Osnovne škole Petra Kanavelića u Korčuli (školska godina 2012./2013.). Broj programa je narastao pa
sada zainteresirani mogu pohađati satove klavira, klarineta, saksofona, gitare, mandoline, violine,
flaute, trube, harmonike, blok flaute te kao obvezne predmete solfeggio i zbor.
Kroz glazbeno obrazovanje od osnutka do danas, u glazbenoj se školi obrazovao 451 učenik, a broj
upisanih zadnjih pet godina kreće se oko 100.
Analiza stanovanja
Grad Korčula je 2011. godine imao 2.011 kućanstava i 2.010 stambenih jedinica. U odnosu na 2001.
godinu, broj kućanstava je porastao za 104, odnosno 5,45%, kada je bilo 1907 kućanstva. Broj
kućanstava u Dubrovačko-neretvanskoj županiji porastao je za 2.889 kućanstva, odnosno s 38.786 u
2001. na 41.675 kućanstava u 2011. godini što predstavlja porast za 7,45%. Rast kućanstava na razini
Dubrovačko-neretvanske županije veći je od rasta kućanstava u Gradu Korčuli.
Posljedično s porastom broja kućanstava, porastao je i broj stambenih jedinica koji je 2001. godine
iznosio 1.875 te je porastao za 135 stambenih jedinica na 2010 u 2011. godini, što je porast od 7,2%.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji je broj stambenih jedinica porastao s 37.346 u 2001. godini za
3.322 stambene jedinice na 40.668, što je porast od 8,90%. Rast broja stambenih jedinica na razini
Dubrovačko-neretvanske županije veći je od rasta broja stambenih jedinica u Gradu Korčuli.
TABLICA 12 ANALIZA STAMBENIH JEDINICA U KORČULI I DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI
Popis
stanovništva
Broj
stambenih
jedinica
Broj
kućanstava
Nastanjeni
stanovi
Ostale
stambene
jedinice
Broj
instituc. i
privatnih
kućan.
(kolektivni
stanovi)
DNŽ 2011. 40.668 41.675 40.605 21 42
2001. 37.346 38.786 37.088 88 58
Korčula 2011. 2.010 2.011 2.008 0 2
2001. 1.875 1.907 1.872 0 4
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, obrada: KORA d.o.o.
27
U Gradu Korčuli, 2001. godine od ukupnog broja stanova, 76,25% čine stanovi za stalno stanovanje,
stanovi za odmor zauzimaju udio od 15,82%, stanovi u kojima se obavlja djelatnost zauzimaju udio od
7,87%, dok stanovi za potrebe sezonskih radova u poljoprivredi zauzimaju samo 0,06% svih stanova.
Uspoređujući ove podatke s podacima posljednjeg popisa stanovništva, trend je ostao približno jednak.
Tako su prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Gradu Korčuli 68,40% od ukupnih stanova činili
stanovi za stalno stanovanje, 19,44% stanovi za odmor i 12,16% stanovi u kojima se samo obavljala
djelatnost.
Primjećujemo trend rasta ukupnog broja stanova u 2011. godini od 31,14%. Iako je udio stanova u
kojima se obavlja djelatnost u ukupnom broju stanova opao, njihov broj bilježi rast od 102,77% u odnosu
na 2001. godinu.
Analiza stanova prema načinu korištenja pokazuje porast ukupnog broja stanova, ali i porast stanova
namijenjenih ugostiteljstvu u Gradu Korčuli budući da je u razdoblju između popisa stanovništva 2001.
i 2011. godine porastao udio stanova za odmor s 15,82% na 19,44% te stanova u kojima se obavlja
samo djelatnost koja je u Gradu Korčuli u pravilu ugostiteljstvo sa 7,87% na 12,16%, a sve nauštrb
stanova za stalno stanovanje čiji udio je pao sa 76,25% na 68,40%.
TABLICA 13 ANALIZA STANOVA PREMA NAČINU KORIŠTENJA
Popis
stanovništva
Dubrovačko-
neretvanska
županija
Korčula
Stanovi - ukupno 2001. 52.048 3.204
2011. 64.679 4.202
Stanovi za stalno stanovanje 2001. 45.279 2.443
2011. 52.462 2.874
Stanovi za odmor 2001. 5.559 507
2011. 7.027 817
Stanovi za potrebe sezonskih radova
u poljoprivredi
2001. 243 2
2011. 264 0
Stanovi u kojima se samo obavljala
djelatnost
2001. 967 252
2011. 4926 511
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, obrada: KORA d.o.o.
Na razini Dubrovačko-neretvanske županije vidljiv je sličan trend gdje je u razdoblju između popisa
stanovništva 2001. i 2011. godine smanjen udio stanova za stanovanje s 86,99% na 81,11%, udio
stanova za odmor neznatno je promijenjen i kreće se oko 10,86% u 2011., kao i udio stanova za potrebe
sezonskih radova u poljoprivredi koji je u 2011. iznosio 0,41%, dok je udio stanova u kojima se samo
obavljala djelatnost porastao s 1,86% na 7,62%.
U odnosu na Dubrovačko-neretvansku županiju, u Gradu Korčuli manji je udio stanova za stalno
stanovanje, a veći udio stanova za odmor i stanova u kojima se samo obavljala djelatnost.
Analizirajući opremljenost stanova, možemo zaključiti kako je komunalna opremljenost stambenih
jedinica relativno zadovoljavajuća. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011. godine, 99,8%
stanova ima kanalizaciju i vodu, a 100% električnu energiju. Standard Grada Korčule je približno jednak
standardu Dubrovačko-neretvanske županije što pokazuje dobru razvijenost Grada Korčule.
28
TABLICA 14 NASTANJENI STANOVI PREMA POMOĆNIM PROSTORIJAMA I INSTALACIJAMA
Dubrovačko-neretvanska
županija
Korčula
Broj stanova Broj osoba Broj stanova Broj osoba
Ukupno 40605 121549 2008 5592
Stanovi koji
imaju
zahod 40370 121115 2002 5579
kupaonicu 40008 120384 1986 5543
kuhinju 40568 121502 2007 5591
Stanovi s
instalacijama
vodovoda 40441 121260 2003 5583
kanalizacije 40421 121222 2004 5584
električne
energije
40588 121530 2008 5592
plina 634 2156 6 20
Stanovi sa
sljedećim
kombinacijam
a pomoćnih
prostorija
kuhinja, zahod i
kupaonica
39970 120332 1985 5542
kuhinja i zahod 290 530 14 31
samo kuhinja 160 254 3 6
ostale
kombinacije
pomoćnih
180 428 6 13
bez kuhinje,
kupaonice
5 8 0 0
Stanovi sa klimatizacijom 23944 75137 1083 3207
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, obrada: KORA d.o.o.
Prema podacima Popisa stanovništva 2011. godine u Gradu Korčuli prosječan broj članova u kućanstvu
je 2,78%. Najveći je udio dvočlanih kućanstava (26,87%), slijede ih jednočlana (22,59%), a potom i
četveročlana kućanstva (21,30%). Na području Korčule postoji samo jedno deveteročlano kućanstvo.
Socijalno uključivanje i usluge socijalne skrbi
Podaci o stanovništvu prema izvorima prihoda
TABLICA 15 STANOVNIŠTVO PREMA GLAVNIM IZVORIMA SREDSTAVA ZA ŽIVOT
Republika
Hrvatska
Dubrovačko-
neretvanska
županija
Grad Korčula
Prihodi od stalnog rada 32,62% 31,82% 29,45%
Prihodi od povremenog rada 2,43% 3,97% 10,15%
Prihodi od poljoprivrede 1,85% 4,15% 9,84%
Starosna mirovina 14,26% 15,33% 17,61%
Ostale mirovine 11,33% 9,34% 6,78%
Prihodi od imovine 0,57% 1,07% 3,51%
Socijalne naknade 4,17% 2,91% 3,32%
Ostali prihodi 2,23% 2,17% 2,37%
29
Povremena potpora drugih 1,56% 1,58% 1,94%
Bez prihoda 32,15% 33,34% 29,58%
Nepoznato 0,07% 0,07% 0,04%
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, obrada: KORA d.o.o.
Iz podataka o stanovništvu, prema izvorima sredstava za život, vidljiv je broj stanovništva koji prima
prihode od stalnog rada, broj onih bez prihoda te broj stanovnika koji primaju prihode po raznim
osnovama (socijalna naknada, mirovina, povremeni rad…). U Gradu Korčuli 29,45% stanovnika dobiva
prihode od stalnog rada što je ispod nacionalnog i županijskog prosjeka. Znatno veći udio stanovništva
Grada Korčule ostvaruje prihode od povremenog rada i to 10,15% za razliku od nacionalnog 2,43% ili
županijskog 3,97% udjela, što je rezultat velikog utjecaja turizma na lokalnu ekonomiju.
Druga po veličini skupina stanovništva po izvoru prihoda je starosna imovina te od nje živi 997
stanovnika (17,61% stanovnika). Prihodi od poljoprivrede su značajno veći u Gradu Korčuli (9,8%) u
odnosu na Republiku Hrvatsku (1,85%), što pokazuje da se velik dio stanovništva bavi poljoprivredom
od koje prima stalne ili povremene prihode.
Udio stanovništva bez prihoda iznosi 29,58% i manji je od nacionalnog 32,15% i županijskog 33,34%
prosjeka.
Rizik od siromaštva
Nastavno na tablicu o stanovništvu prema izvorima prihoda, slijedi prikaz stope siromaštva u Gradu
Korčuli.
Pokazatelji se temelje na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir raspoloživi dohodak
kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka unutar populacije.
Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi
ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko
je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Prag rizika
od siromaštva postavljen je na 60% od srednje vrijednosti (medijana) ekvivalentnoga raspoloživog
dohotka svih kućanstava. Prag rizika od siromaštva u 2011. za jednočlano kućanstvo iznosi 24 240
kuna na godinu, dok za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 50
904 kune na godinu. Za kućanstvo s dvije odrasle osobe bez djece prag rizika iznosi 36 360 kuna na
godinu.
Poznate su dvije metode prema kojima se mjeri siromaštvo - prema dohodovnoj metodi i potrošnoj
metodi. Prema dohodovnoj metodi, siromaštvo mjerimo Anketom o dohotku stanovništva (EU-SILC)
koja se svake godine provodi u svim zemljama članicama EU, a prema potrošnoj metodi, siromaštvo
mjerimo Anketom o potrošnji kućanstva (APK), koja se provodi svakih nekoliko godina.
TABLICA 16 STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA 2011.
Dohodovna metoda Potrošna metoda
REPUBLIKA HRVATSKA 19,2 17,1
DUBROVAČKO-NERETVANSKA
ŽUPANIJA
14,5 11
KORČULA 12,7* 4,7*
* Uzorak anketiranih kućanstava u 2011. nije dovoljan za dobivanje pouzdanih podataka za niže
teritorijalne razine osim nacionalne.
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, obrada: KORA d.o.o.
30
Stopa rizika od siromaštva označava postotak kućanstava koji imaju manje od 50 904 kuna prihoda
godišnje za kućanstvo od dvije odrasle osobe i dvoje djece. Prema podacima Državnog zavoda za
statistiku, Grad Korčula ima nižu stopu siromaštva od stope Dubrovačko-neretvanske županije, ali i
Republike Hrvatske. Usporedbom strukture izvora prihoda stanovništva Grada Korčule, Dubrovačko-
neretvanske županije i Republike Hrvatske, možemo vidjeti da je struktura prihoda približno jednaka u
skoro svim kategorijama, međutim znatno veći udio stanovništva u Gradu Korčuli, uglavnom kroz
turizam, ostvaruje prihode od povremenog rada, poljoprivrede i imovine, što posljedično rezultira i
manjom stopom rizika od siromaštva.
Socijalne usluge
Socijalna skrb je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku kojom se osiguravaju i ostvaruju mjere i
programi namijenjeni socijalno ugroženim osobama, kao i osobama s nepovoljnim osobnim ili
obiteljskim okolnostima koji uključuju prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju
osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama s ciljem unapređenja kvalitete života
i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog
uključivanja u društvo.
Za socijalnu skrb i zdravstvo, Grad Korčula je za 2017. godinu svojim proračunom predvidio 500.000,00
HRK, odnosno 1,31% ukupnog proračuna i to za programe potpora socijalno ugroženima, za
novorođenu djecu, korisnicima vrtića i umirovljenicima i sufinanciranje prijevoza učenika i studenata,
što je iznos približno jednak onome koji se izdvajao prethodnih godina. Proračunom Grada Korčule u
2017. godini predviđeno je 128.000,00 HRK za Humanitarnu skrb kroz udruge građana, odnosno 0,13%
ukupnog proračuna Grada Korčule za 2017. godinu, isto koliko i u 2016. godini.
Predviđeni iznosi dovoljni su za pokrivanje potreba socijalnih usluga ukoliko se broj korisnika usluga ne
poveća u odnosu na 2016. godinu.
Dubrovačko-neretvanska županija broji 1 dječji dom, 6 domova za starije i nemoćne, 1 dom za psihički
odrasle bolesne osobe, 2 doma socijalne skrbi za tjelesno ili mentalno oštećene osobe (djecu/odrasle)
i 4 centra za socijalnu skrb.
Grad Korčula na svom području ima 1 centar za socijalnu skrb i 1 dom za starije i nemoćne osobe.
Centar za socijalnu skrb Korčula je javna ustanova socijalne skrbi koja obavlja poslove za: Grad Korčulu
te Općine Vela Luka, Blato, Smokvica, Lumbarda, Orebić, Trpanj i Lastovo. Centar teritorijalno pokriva
područje otoka Korčule, otoka Lastova te poluotoka Pelješca od mjesta Lovišta do Janjine. Područje
rada Centra obuhvaća 21.107 stanovnika.
Socijalne usluge prema Zakonu o socijalnoj skrbi, a koje centar pruža su:
1. Prva socijalna usluga (informiranje, prepoznavanje i početna procjena potreba)
2. Savjetovanje i pomaganje
3. Pomoć u kući
4. Psihosocijalna podrška
5. Rana intervencija
6. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)
7. Boravak
8. Smještaj
9. Organizirano stanovanje.
31
Centar za socijalnu skrb Korčula zapošljava četiri administrativna radnika, jednog psihologa, dva
pravnika i četiri socijalne radnice. Sveukupno u centru radi 13 zaposlenika; svi navedeni plus ravnatelj
i čistačica.
Broj korisnika i prava u socijalnoj skrbi
TABLICA 17 BROJ KORISNIKA I PRAVA U SOCIJALNOJ SKRBI U RAZDOBLJU OD 2011. DO 2016. GODINE
PRAVO U
SOCIJALNOJ
SKRBI
Podaci centra za socijalnu skrb Korčula-Lastovo, stanje na dan
31.12.2011. 31.12.2012. 31.12.2013. 31.12.2014. 31.12.2015. 31.12.2016.
STALNA
POMOĆ/POMOĆ
ZA
UZDRŽAVANJE:
1. Ukupno
pomoći (samaca
i obitelji)
35 39 41 37 37 34
2. Ukupno
obuhvaćenih
osoba
55 64 70 41 41 41
JEDNOKRATNA
POMOĆ:
1. Ukupno
pomoći u
izvještajnoj
godini
84 75 87 51 59 42
OSOBNA
INVALIDNINA
80 90 98 98 106 112
DOPLATAK ZA
POMOĆ I
NJEGU
221 279 291 269 224 212
STATUS
RODITELJA
NJEGOVATELJA
20 24 26 26 26 26
SMJEŠTAJ U
UDOMITELJSKU
OBITELJ DJECE
I ODRASLIH
10 11 11 9 9 9
SMJEŠTAJ U
OBITELJSKI
DOM DJECE I
ODRASLIH
- - - - - 9
SMJEŠTAJ U
DOM
SOCIJALNE
112 138 148 106 123 121
32
SKRBI ZA
DJECU I
ODRASLE
POMOĆ ZA
STANOVANJE
26 27 25 47 56 -
POMOĆ ZA
TROŠKOVE
OGRJEVA - u
izvještajnoj
godini
26 24 - - - -
Pomoć za
troškove ogrjeva
– Grad Korčula*
- 5 7 10 7
Izvor: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku – Statistička izvješća, obrada:
KORA d.o.o.
Izvor*: Grad Korčula, obrada: KORA d.o.o.
Analiziranjem tablice br. 17 – Broj korisnika i prava u socijalnoj skrbi u razdoblju od 2011. do 2016.
godine vidljiv je lagani pad korisnika za većinu kategorija pomoći. Najviše je dodijeljeno doplataka za
pomoć i njegu u 2013. godini, njih čak 291.
Prema podacima CZSS Korčula, u trećem mjesecu 2017. godine zabilježeno je ukupno 55 korisnika
zajamčene minimalne naknade za područje Korčula-Lastovo. Na području Grada Korčule dostupni su
podaci od 2011. do 2015. godine kada je zabilježeno 11 korisnika zajamčene minimalne naknade što
je povećanje za 5 korisnika u odnosu na 2014. godinu.
TABLICA 18 BROJ KORISNIKA ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE (NEKAD: STALNA POMOĆ)
Izvor: Centar za socijalnu skrb Korčula, obrada: KORA d.o.o.
S obzirom na lošiju ekonomsku i socijalnu sliku Republike Hrvatske, ali i na postotak visoke
nezaposlenosti Grada Korčule (19% u 2016. godini), očekivan je porast korisnika i prava socijalne skrbi.
Potrebna su veća izdvajanja grada za socijalne pomoći, ali i pomoć radno sposobnima za pronalazak
posla ili pak obrazovanje za pokretanje vlastitog poslovanja kako bi se smanjio broj korisnika socijalne
skrbi.
Godina Grad Korčula
2011. 9
2012. 7
2013. 6
2014. 6
2015. 11
2016. 7
33
TABLICA 19 KORISNICI SOCIJALNE SKRBI U KORČULI 2009. I 2010. GODINE
KORČULA
djeca i
mladež
prema
kojima je
primijenjena
mjera
obiteljsko-
pravne
zaštite
djeca i
mladež
društveno
neprihvatljiva
ponašanja
MALOLJETNI
tjelesno ili
mentalno
oštećena
djeca i
mladež
KORISNICI
psihički
bolesna
djeca
i mladež
i ovisnici
djeca i
mladež u
stanju
različitih
potreba
socijalne
skrbi
UKUPNO
2009. 62 25 89 1 1 178
2010. 55 27 90 5 6 183
osobe koje
nemaju
dovoljno
sredstavaza
život
osobe koje
nemaju
dovoljno
prihoda
za
uzdržavanje
osobe
društveno
neprihvatljiva
ponašanja
PUNOLJETNI
tjelesno
ili
mentalno
oštećene
osobe
KORISNICI
psihički
bolesne
osobe
i ovisnici
odrasle
osobe u
stanju
različitih
potreba
socijalne
skrbi
31 45 20 304 92 12 504
28 40 47 304 89 35 543
UKUPNO
2009.
682
UKUPNO
2010.
726
Izvor: Državni zavod za statistiku, Publikacije, obrada: KORA d.o.o.
Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 33/12) definirani su korisnici socijalne skrbi koji mogu ostvarivati
prava u sustavu socijalne skrbi. Sukladno tom Zakonu različite oblike pomoći u 2009. i u 2010.
(posljednji javni podaci) koristilo je 700 građana Korčule. 2010. godine u odnosu na 2009. sveukupno
se povećao broj korisnika socijalne skrbi, a posebno broj osoba društveno neprihvatljivog ponašanja te
odraslih osoba u stanju različitih potreba socijalne skrbi. Također, povećan je i broj psihički bolesne
djece i mladeži te ovisnika i broj djece i mladeži u stanju različitih potreba socijalne skrbi. Najveće
smanjenje se bilježi u kategoriji djece i mladeži prema kojima je primijenjena mjera obiteljsko-pravne
zaštite.
Dom za starije i nemoćne osobe nalazi se u Gradu Korčuli, nedaleko od samog centra grada Korčule.
Osnivač doma je Dubrovačko-neretvanska županija kapaciteta za 42 ljudi. S obzirom na popriličan broj
starijeg stanovništva na području Grada Korčule postoji potražnja za dodatnim mjestima u Domu za
starije i nemoćne. Potrebna je rekonstrukcija i opremanje Doma za starije i nemoćne osobe radi
adekvatnijeg pružanja usluge.
Prosječan broj zaposlenih u Domu je 11.5 (izvor: UO DNŽ za zdravstvo i socijalnu skrb).
34
TABLICA 20 BROJ KORISNIKA PREMA IZVORU PLAĆANJA CIJENE USLUGA
NAZIV I
LOKACIJA
DOMA
PRAVNI
TEMELJ
SMJE -
ŠTAJA
BROJ KORISNIKA PREMA IZVORU PLAĆANJA CIJENE USLUGA
Plaća
državni
proračun
Plaćaju
sami +
državni
proračun
Plaćaju
drugi +
državni
proračun
Plaćaju
sami
Plaćaju
sami +
drugi
Plaćaju
drugi
Ukupno
(4 do 9)
Dom za
starije i
nemoćne
osobe
“Korčula”
Rješenje
CZSS
3 3 - - - - 6
Ugovor - 36 - - 36
Ukupno 3 3 - 36 - - 42
Izvor: Godišnjak zavoda za javno zdravstvo, obrada: KORA d.o.o.
Iz tablice br. 20 vidljiv je broj korisnika prema izvoru plaćanja cijene usluga. Od ukupnog broja korisnika
(42), 86% korisnika plaćaju sami, 7% korisnika plaća državni proračun, a preostalih 7% plaća dio iz
državnog proračuna, a dio iz korisnikovih vlastitih sredstava.
Stopa kriminala
S obzirom na veličinu i prilike u Gradu Korčuli, život u istom možemo okarakterizirati kao sigurnim
mjestom za život. Ipak, kriminal se događa, a u nastavku je pregled učestalosti i vrsta kriminala u Gradu
Korčuli u posljednjih 5 godina.
Na području Grada Korčule u prvih devet mjeseci 2016. godine evidentirano je ukupno 66 kriminalnih
djela što je za 32 kriminalna djela manje nego u 2015. godini.
TABLICA 21 STRUKTURA KRIMINALA NA PODRUČJU GRADA KORČULE 2012.-2016.
Struktura
kriminala
2016. (1.-
9.mj)
2015.
2014.
2013.
2012.
Gospodarski
kriminal
5 8 3 5 3
Opći kriminal 30 45 42 54 74
Zlouporaba
droga
11 (zapljene
28)
16 (zapljene
36)
14 (zapljene
32)
5 (zapljene
27)
30 (zapljene
35)
Prometni
delikti
6 7 1 4 4
KD na štetu
mladih i obitelji
14 18 28 19 5
35
Organizirani
kriminal
/ 4 4 7 /
UKUPNO 66 98 92 94 116
Izvor: Policijska postaja Korčula, obrada: KORA d.o.o.
Promatrajući ukupni broj prijavljenih kriminalnih djela u Gradu Korčuli vidljiv je pad u odnosu na 2012.
godinu kada je zabilježen rekordan broj kriminala od te godine. Za 2016. godinu poznati su samo podaci
do devetog mjeseca pa s toga se pretpostavlja da ukupan broj kriminalnih djela nije veći od ukupnog
broja 2015. godine.
45% kriminala u Gradu Korčuli odnosi se na opći kriminal, tj. krađe i teške krađe. Uspoređujući ovaj
podatak s 2012. godinom kada je iznosio 63,79%, možemo primijetiti postupno smanjivanje općeg
kriminala u Gradu Korčuli. Kriminalna djela na štetu mladih i obitelji povećala su se u odnosu na 2012.
godinu čak za 9 evidentiranih djela, međutim, smanjila su se za 4 u odnosu na prethodnu 2015. godinu.
Ova vrsta kriminala iznosi čak 21,21% u ukupnoj strukturi kriminala.
Organiziranog kriminala u 2016. godini nije bilo, dok su u 2015. godini bila čak 4 evidentirana slučaja.
Primjetan je i pad gospodarskog kriminala, a u posljednjih 5 godina prosjek evidentiranih slučaja je 5
slučaja godišnje.
TABLICA 22 STRUKTURA OPĆEG KRIMINALITETA
Izvor: Policijska postaja Korčula, obrada: KORA d.o.o.
Analizom općeg kriminala u Gradu Korčuli, čak 70% općeg kriminala u 2016. godini čine imovinski
delikti. Iako je riječ o nepotpunoj evidenciji istih s obzirom na nedostatak podataka za posljednja 3
mjeseca 2016. godine, pretpostavka je da neće prijeći broj prijavljenih u 2015. godini. Iz toga možemo
zaključiti da se smanjio postotak imovinskih delikta na području Grada Korčule. Općenito, sve vrste
općeg kriminala su se smanjile u odnosu na posljednju referentnu godinu.
TABLICA 23 STRUKTURA OSTALIH PREKRŠAJA
OSTALI
PREKRŠAJI
2016. (1.-
9.mj)
2015.
2014.
2013.
2012.
JRM 59 73 70 111 122
Ostali
prekršaji
147 174 188 206 543
UKUPNO 206 247 258 317 665
Izvor: Policijska postaja Korčula, obrada: KORA d.o.o.
OPĆI
KRIMINAL
2016. (1.-
9.mj)
2015.
2014.
2013.
2012.
Imovinski
delikti
21 32 20 30 51
Krvni delikti 1 2 1 3 1
Opća
sigurnost
1 3 1 1 -
Ostala KD 7 8 20 20 22
UKUPNO 30 45 42 54 74
36
Tijekom prvih devet mjeseci 2016. godine zabilježeno je 59 prijava remećenja javnog reda i mira, dok
je 2015. godine zabilježeno 73 takva slučaja. Inače, prosjek remećenja javnog reda i mira se smanjio
za čak 63 evidentirane prijave u odnosu na 2012. godinu.
GOSPODARSTVO
Opća gospodarska kretanja
Bruto domaći proizvod (BDP)
S obzirom da podaci o BDP-u na lokalnoj razini nisu raspoloživi iz relevantnih statističkih izvora,
koristimo dostupne statističke podatke za županije. BDP po stanovniku Republike Hrvatske je nakon
vrhunca 2008. godine padao dvije godine i minimum je dosegao 2010. godine kada je iznosio 76.353,27
HRK po stanovniku, nakon čega je 2011. porastao na razinu od 77.654,25 HRK te je u stagnaciji do
2014. godine kada iznosi 77.456,22 HRK.
BDP po stanovniku Dubrovačko-neretvanske županije je za razliku od BDP-a po stanovniku Republike
Hrvatske nakon vrhunca 2008. godine, kada je iznosio 80.200,48 HRK, padao tri godine uzastopce do
2011. godine na 73.298,18 kn. Međutim, BDP Dubrovačko-neretvanske županije nakon 2011. ima puno
veći rast te 2014. godine iznosi 77.651,56 HRK, čime je premašio prosjek BDP-a po stanovniku
Republike Hrvatske za 195,34 HRK.
GRAFIKON 14 BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU U REPUBLICI HRVATSKOJ I DUBROVAČKO
NERETVANSKOJ ŽUPANIJI
Izvor: DZS - BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU ZA REPUBLIKU HRVATSKU I PREMA
NKPJS-u 2012. - 2. RAZINA I ŽUPANIJE, obrada KORA d.o.o.
80
.65
2,8
8
76
.85
5,7
9
76
.35
3,2
7
77
.65
4,2
5
77
.40
7,0
0
77
.46
5,0
0
77
.45
6,2
280
.20
0,4
8
76
.39
1,0
7
74
.78
9,9
9
73
.29
8,1
8
74
.12
9,0
0
75
.50
1,0
0
77
.65
1,5
6
68.000,00
70.000,00
72.000,00
74.000,00
76.000,00
78.000,00
80.000,00
82.000,00
2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.
HR
K
Bruto domaći proizvod po stanovniku
Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska
37
BDP po stanovniku Dubrovačko-neretvanske županije u 2014. godini je neznatno viši od prosjeka
Republike Hrvatske što ga svrstava na četvrti BDP po stanovniku, odmah iza Grada Zagreba, Istarske
i Primorsko-goranske županije.
GRAFIKON 15 BDP PO STANOVNIKU U 2014. GODINI, RAZINA ŽUPANIJE
Izvor: DZS - BRUTO DOMAĆI PROIZVOD PO STANOVNIKU ZA REPUBLIKU HRVATSKU I PREMA
NKPJS-u 2012. - 2. RAZINA I ŽUPANIJE, obrada KORA d.o.o.
Indeks razvijenosti3 Indeks razvijenosti je kompozitni pokazatelj koji se računa kao ponderirani prosjek više osnovnih
društveno-gospodarskih pokazatelja radi mjerenja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave te se na temelju odstupanja vrijednosti pokazatelja od državnog prosjeka
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave razvrstavaju u skupine razvijenosti.
Pri izračunu indeksa razvijenosti koriste se slijedeći pokazatelji:
1. stopa nezaposlenosti
2. dohodak po stanovniku
3. proračunski prihodi jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave po
stanovniku
4. opće kretanje stanovništva i
5. stopa obrazovanosti.
U nastavku donosimo vrijednosti indeksa razvijenosti i pokazatelja za izračun indeksa razvijenosti u
2010. i 2013. godini za Grad Korčulu.
3 Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
13
6.6
40
60
.22
9
49
.90
6
64
.45
8
65
.34
2
66
.27
1
53
.50
2
43
.14
5
44
.45
8
43
.19
1
61
.38
0
44
.99
3
58
.21
3
56
.52
9
95
.74
3
59
.68
0
62
.54
0
61
.56
1
59
.57
3
97
.08
3
77
.65
2
0
20.000
40.000
60.000
80.000
100.000
120.000
140.000
160.000
HR
K
BDP po stanovniku u 2014. godini, razina županije
38
TABLICA 24 VRIJEDNOSTI POKAZATELJA ZA IZRAČUN INDEKSA RAZVIJENOSTI ZA 2010. I 2013. GODINU.
Vrijednost
pokazatelja za
izračun indeksa
razvijenosti na
lokalnoj razini
Prosječni
dohodak
per
capita
Prosječni
izvorni
prihodi
per
capita
Prosječna
stopa
nezaposlenosti
Kretanje
stanovništva
Udio
obrazovanog
stanovništva
u
stanovništvu
16- 65
godina
Indeks
razvijenosti
2013 25.283 2.641 14,2% 99,0 84,25 % 97,58 %
Vrijednosti
standardiziranih
pokazatelja u
odnosu na
nacionalni
prosjek
83,90 % 88,10 % 104,60 % 99,30 % 114,10 %
2010 23.025 2.287 12,1% 95,7 75,9% 94,59 %
Vrijednosti
standardiziranih
pokazatelja u
odnosu na
nacionalni
prosjek
82,90 % 67,90 % 103,00 % 102,20 % 116,40 %
Promjena
2013/2010 9,81 % 15,48 % 17,36 % 3.45 % 11.00 % 3.16 %
Izvor: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, obrada: KORA d.o.o.
U periodu između dva posljednja izračuna indeksa razvijenosti pozitivan trend pokazuju pokazatelji
Prosječni dohodak per capita4 koji je porastao za 9,81% u odnosu na 2010. godinu, Prosječni izvorni
prihodi per capita5 koji su porasli za 15,48% te Udio obrazovanog stanovništva u stanovništvu 16-65
godina koji je porastao za 11%.
Negativan trend pokazuje Prosječna stopa nezaposlenosti koja je u promatranom periodu porasla za
17,36%.
Indeks razvijenosti za Grad Korčulu porastao je za 3,16% te prema izračunu u 2013. godini iznosi
97,58%, što nas svrstava u III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa
razvijenosti između 75% i 100% prosjeka RH.
Tržište rada
Radno sposobno i aktivno stanovništvo
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, broj radno sposobnog stanovništva u dobi od 15 do 64
godine, porastao je za 153 stanovnika u odnosu na popis stanovništva iz 2001., dok je broj stanovništva
od 65 godine i više u 2011. godini smanjen za 14 stanovnika u odnosu na broj stanovnika od 65 i više
4 Prosječni dohodak per capita utvrđuje se prema Zakonu o porezu na dohodak i izračunava se kao omjer ukupnog iznosa ostvarenog dohotka prema svim izvorima oporezivog dohotka sukladno tom Zakonu i broja stanovnika koji žive na području jedinice lokalne samouprave. 5 Prosječni izvorni prihodi per capita izračunavaju se kao omjer ostvarenih prihoda jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave, umanjenih za prihode: od domaćih i stranih pomoći i donacija, iz posebnih ugovora: sufinanciranje građana za mjesnu samoupravu, ostvarene na osnovi dodatnih udjela u porezu na dohodak i pomoći za izravnanja za financiranje decentraliziranih funkcija i od prireza porezu na dohodak, i broja stanovnika na području jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave.
39
godina iz 2001. godine. Negativan trend pokazuje smanjenje broja mladih od 0 do 14 godina, čiji broj
je u 2011. smanjen za 171 u odnosu na popis stanovništva 2001. godine.
Udio mladih od 0 do 14 godina u odnosu na radno sposobno stanovništvo od 15 do 64 godine prema
popisu stanovništva iz 2011. godine iznosi 21,93% te je kao takav manji u odnosu na radno sposobno
stanovništvo na razini Dubrovačko-neretvanske županije (24,65%) i Republike Hrvatske (22,70%).
Izvor: Popisi stanovništva RH, DZS, obrada: KORA d.o.o.
Broj stanovnika koji su potvrdili da imaju teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti koje mogu biti
npr. pri čitanju/gledanju (unatoč nošenju naočala ili leća), slušanju (unatoč nošenju slušnog aparata),
govorenju, kretanju (hodanje, penjanje stepenicama, odlazak u trgovinu), odijevanju, obavljanju osobne
higijene te probleme s koncentracijom, u komunikaciji s ljudima i sl., neovisno o potvrdi mjerodavnih
državnih institucija kojom se potvrđuje teškoća (invaliditet, oštećenje, hendikep), prema Popisu
stanovništva RH iz 2011. godine bio je 774 stanovnika. Od čega ih 233 treba pomoć druge osobe dok
ih 205 i koristi pomoć druge osobe. Od ukupnog broja stanovnika Grada Korčule, 13,67% stanovnika
ima teškoća u obavljanju svakodnevnih aktivnosti što je manje od prosjeka Dubrovačko-neretvanske
županije (15,08%) i Republike Hrvatske (17,73%).
TABLICA 25 OBRAZOVNA STRUKTURA STANOVNIŠTVA STARIJEG OD 15 GODINA PREMA NAJVIŠOJ ZAVRŠENOJ
ŠKOLI
Udio st. bez škole ili s
osnovnom školom
Udio obrazovanog
st. (srednja škola)
Udio više i
visoko
obrazovanog st.
Nepoznato
Blato 34,43% 53,10% 12,28% 0,20%
Lumbarda 22,02% 63,41% 14,58% 0,00%
Smokvica 39,60% 47,29% 13,11% 0,00%
Vela Luka 30,80% 56,63% 12,52% 0,06%
Korčula 24,32% 56,97% 18,71% 0,00%
Dubrovnik 19,05% 55,09% 25,49% 0,37%
DNŽ 25,57% 55,54% 18,72% 0,16%
Izvor: Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb
998
3.621
1.076827
3.774
1.062
(15 – 64 godine)
0 - 14 godina Radno sposobno stanovništvo 65 i više godina
Bro
j sta
no
vnik
a
2001. 2011.
GRAFIKON 16 RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO GRADA KORČULE U 2001. I 2011. GODINI
40
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, Dubrovačko-neretvanska županija ima 74,3%
stanovništva starijeg od 15 godina koje ima završeno srednje ili visoko obrazovanje, a visoko gotovo
svaki peti stanovnik (udio iznosi 18,7%). Nepismenost u županiji je mala te iznosi 1,13% stanovništva
starijeg od 15 godina.
Uspoređujući podatke Grada Korčule po udjelu stanovništva prema obrazovnom statusu s istim
podacima za ostale općine na otoku Korčuli, možemo primijetiti da grad Korčula ima najveći udio visoko
obrazovanog stanovništva starijeg od 15 godina (18,71%), dok u ostalim općinama taj podatak varira
od 12,28% i 14,58%. Obrazovna struktura stanovništva Grada Korčule na razini je prosjeka za
Dubrovačko-neretvansku županiju. Udio srednjoškolskog obrazovanog stanovništva Grada Korčule
iznosi 56,97%, dok udio stanovništva bez škole ili s osnovnom školom iznosi 24,32%.
Prema iskazanim podacima može se zaključiti da Grad Korčula, uz Dubrovnik pripada najobrazovanijim
županijskim prostorima.
Nezaposlenost u Gradu Korčuli je visoka. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u 2011.
godini u Gradu Korčuli bilo je 379 nezaposlenih osoba. Broj nezaposlenih povećavao se do 2013.
godine kada je registrirana 421 nezaposlena osoba, nakon čega se bilježi pozitivan, silazni trend broja
nezaposlenih do 2016. godine kada je u Gradu Korčuli bilo registrirano 329 nezaposlenih osoba.
TABLICA 26 REGISTRIRANI BROJ NEZAPOSLENIH U GRADU KORČULI
Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Broj nezaposlenih u Gradu
Korčuli
379 397 421 416 374 329
Žene 194 187 195 201 188 159
Muškarci 184 210 227 215 186 170
Udio nezaposlenih žena 51,37% 47,14% 46,16% 48,31% 50,19% 48,25%
Udio nezaposlenih muškaraca 48,63% 52,86% 53,84% 51,69% 49,81% 51,75%
Izvor: https://statistika.hzz.hr pristupljeno 18.05.2017., obrada: KORA d.o.o.
Oba spola podjednako su zastupljena u strukturi nezaposlenih te se udio muškaraca i žena u broju
nezaposlenih osoba mijenja tijekom promatranog razdoblja. U 2016. godini udio nezaposlenih
muškaraca bio je nešto veći od udjela nezaposlenih žena i iznosio je 51,75%.
Stopa nezaposlenosti u Gradu Korčuli, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – Područni
ured u Dubrovniku, bila je 19,60% zadnjeg dana 2016. godine i veća je od prosjeka Dubrovačko-
neretvanske županije koja je na isti dan iznosila 15,80%. Ipak je vidljiv pozitivan pomak stope
nezaposlenosti koja je pala za 8,41% u odnosu na stopu nezaposlenosti koja je na zadnji dan 2015.
godine iznosila 21,40% u Gradu Korčuli.6
Osim visoke stope nezaposlenosti mjerene na zadnji dan godine, tržište rada u Gradu Korčuli
karakterizira izraženo cikličko kretanje broja nezaposlenih tijekom godine. Cikličko kretanje
zapošljavanja rezultat je povezanosti velikog broja ekonomskih aktivnosti s turizmom koji je vezan za
ljetne mjesece.
6 Izvor: Statistički godišnjak 2016. HZZ-Područni ured Dubrovnik i Statistički godišnjak 2015. HZZ - Područni ured Dubrovnik.
41
GRAFIKON 17 KRETANJE BROJA NEZAPOSLENIH TIJEKOM GODINE U GRADU KORČULI
Izvor: https://statistika.hzz.hr/default.aspx pristupljeno 29.05.2017., obrada: KORA d.o.o.
Grafikon Kretanje broja nezaposlenih tijekom godine u Gradu Korčuli uspoređuje kretanje apsolutnog
broja nezaposlenih prema mjesecima u 2011. i 2016. godini. U obje godine zabilježen je vrhunac
nezaposlenosti u siječnju, kada je 2011. godine zabilježeno 494, a 2016. godine 496 nezaposlenih
osoba. Broj nezaposlenih tijekom godine postupno se smanjivao proporcionalno s približavanjem
turističke sezone te je svoj minimum dosegnuo u kolovozu kada je 2011. zabilježeno 224, a 2016.
godine 158 nezaposlenih osoba.
U odnosu na 2011. godinu, 2016. godine bilježimo manji broj nezaposlenih tijekom ljetnih mjeseci te u
posljednjim mjesecima 2016. godine, što ukazuje na pozitivan trend smanjivanja broja nezaposlenih u
Gradu Korčuli.
Iako je broj nezaposlenih u 2016. manji, cikličko kretanje, odnosno sezonsko zapošljavanje, je poraslo.
Tako na grafikonu Indeks broja nezaposlenih mjerimo relativnu razliku broja nezaposlenih po
mjesecima u odnosu na kolovoz kada se bilježi najmanji broj nezaposlenih. Tako vidimo da se indeks
broja nezaposlenih u zimskim mjesecima 2016. godine kreće od 313,92% u siječnju do 269,62% u
prosincu, odnosno broj nezaposlenih je tri puta veći u zimskim nego u ljetnim mjesecima. Tijekom
2011. godine indeks broja nezaposlenih kretao se od 220,54% u siječnju do 222,77% u prosincu,
odnosno broj nezaposlenih je oko dva puta veći u zimskim nego u ljetnim mjesecima.
494 500 482
437
349
252225 224 225
375
480499
496 494 456
396
282
186162 158
189
313
384426
0
100
200
300
400
500
600
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac
Bro
j nez
apo
slen
ih
Broj nezaposlenih tijekom godine u Gradu Korčuli
2011 2016
42
GRAFIKON 18 INDEKS BROJA NEZAPOSLENIH
Izvor: https://statistika.hzz.hr/default.aspx pristupljeno 29.05.2017., obrada: KORA d.o.o.
Kako je apsolutni broj nezaposlenih u zimskim mjesecima 2016. godine ostao približno jednak broju
nezaposlenih 2011. godine, porast sezonskog zapošljavanja u Gradu Korčuli rezultat je jačanja
turističke sezone i povećanog zapošljavanja u ljetnim mjesecima.
Registrirana nezaposlenost po godinama u Gradu Korčuli, mjerena na godišnjoj razini u 2016. godini,
pokazuje pozitivne trendove u odnosu na registriranu nezaposlenost po godinama 2011. godine. U
2016. godini registrirano je manje nezaposlenih u odnosu na 2011. godinu osim kod starije populacije
55 i više godina. Najveći pad broja nezaposlenih zabilježen je u dobnoj skupini od 20 do 24 godine s
padom od 15 nezaposlenih te 40-44 godine s padom od 14 nezaposlenih osoba.
22
0,5
4%
22
3,2
1%
21
5,1
8%
19
5,0
9%
15
5,8
0%
11
2,5
0%
10
0,4
5%
10
0,0
0%
10
0,4
5% 1
67
,41
%
21
4,2
9%
22
2,7
7%
31
3,9
2%
31
2,6
6%
28
8,6
1%
25
0,6
3%
17
8,4
8%
11
7,7
2%
10
2,5
3%
10
0,0
0%
11
9,6
2%
19
8,1
0%
24
3,0
4%
26
9,6
2%
0,00%
50,00%
100,00%
150,00%
200,00%
250,00%
300,00%
350,00%
Ind
eks
bro
ja n
ezap
osl
enih
Indeks broja nezaposlenih
2011 2016
43
GRAFIKON 19 REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST PO GODINAMA
Izvor: https://statistika.hzz.hr/default.aspx pristupljeno 29.05.2017., obrada: KORA d.o.o.
Struktura nezaposlenih prema razini obrazovanja uz minimalne oscilacije je nepromijenjena za
promatrani period od 2011. do 2016. godine. Najveći udio u broju nezaposlenih je sa završenom
srednjom školom koji se kreće oko 68% za promatrani period od 2011. do 2016. godine. Druga po
veličini skupina nezaposlenih je sa završenom osnovnom školom čiji udio se kreće oko 16% u
promatranom periodu, iza njih slijedi skupina nezaposlenih sa završenim fakultetom, akademijom,
magisterijem ili doktoratom s udjelom od 8%, skupina s prvim stupnjem fakultetom, stručnim studijem
ili višom školom s udjelom od 7% te nezaposleni bez škole ili nezavršenom osnovnom školom s manje
od 1% udjela u ukupnom broju nezaposlenih.
GRAFIKON 20 REGISTRIRANA NEZAPOSLENOST PO RAZINI OBRAZOVANJA
Godina 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
(0) Bez škole i nezavršena
osnovna škola 4 4 2 2 1 1
(1) Završena osnovna škola 67 64 62 64 57 54
(2) Srednja škola 261 272 293 288 263 223
(3) Prvi stupanj fakulteta, stručni
studij i viša škola 24 31 29 29 23 22
(4) Fakultet, akademija,
magisterij, doktorat 23 27 35 33 30 28
Ukupno 379 397 421 416 374 329
Izvor: https://statistika.hzz.hr/default.aspx pristupljeno 29.05.2017., obrada: KORA d.o.o.
Iz analize nezaposlenosti po trajanju u Gradu Korčuli možemo iščitati trend smanjenja broja
nezaposlenih u svim kategorijama trajanja nezaposlenosti, osim kod nezaposlenih između 9 i 12
mjeseci, čiji broj od 2011. do 2016. godine stagnira. Kod dugotrajno nezaposlenih između 1 i 3 godine
bilježimo trend smanjenja broje nezaposlenih, dok se kod svih ostalih kategorija trajanja nezaposlenosti
18
61
56
49
37 38
32
38 36
1414
46
51
43
31
24
31 30
43
16
0
10
20
30
40
50
60
70
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više
Registrirana nezaposlenost po godinama
2011 2016
44
bilježi trend rasta broja nezaposlenih zaključno s 2013. godinom, nakon čega se bilježi pad broja
nezaposlenih.
GRAFIKON 21 TRAJANJE NEZAPOSLENOSTI U GRADU KORČULI
Izvor: https://statistika.hzz.hr/default.aspx pristupljeno 14.09.2017., obrada: KORA d.o.o.
Poslovno okruženje
Analiza strukture gospodarstva u 2015. godini
U analizi strukture gospodarstva obuhvaćena su trgovačka društva registrirana u Gradu Korčuli koja su
predala godišnje financijske izvještaje za 2015. godinu. Prema Registru poslovnih subjekata Hrvatske
gospodarske komore u 2015. godini bilo je registrirano 188 tvrtki od kojih su 124 aktivne tj. predale su
godišnje financijske izvještaje za 2015. godinu. Aktivne tvrtke imale su ukupno 591 zaposlenog i imale
su ukupne prihode preko 206 milijuna kuna. Tako je u području djelatnosti I - Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i usluživanja hrane poslovalo 25 tvrtki koje su ostvarile 65.982.648 HRK prihoda
i zapošljavale 255 djelatnika i G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla
gdje su poslovale 23 tvrtke s 54.663.309 HRK prihoda i 68 zaposlenih osoba.
TABLICA 27 PREGLED AKTIVNIH TVRTKI PO DJELATNOSTIMA U GRADU KORČULI U 2015. GODINI
DJELATNOST7* Broj tvrtki Ukupni prihodi (HRK) Broj zaposlenih (krajem
razdoblja)
MALE SREDNJE UKUPNO MALE SREDNJE UKUPNO MALE SREDNJE UKUPNO
7 Područja djelatnosti: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B - Rudarstvo i vađenje; C - Prerađivačka industrija; D - Opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije; K - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R - Umjetnost, zabava i rekreacija; S - Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe; U - Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.
13
3
88
41
18
72
27
14
7
96
44
18
59
34
15
5
97
50
23
61
36
15
5
10
5
47
17
54
38
15
3
93
45
18
39
26
12
9
86
37
18
43
18
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
0 - 3 mj. 3 - 6 mj. 6 - 9 mj. 9 - 12 mj. 1 - 3 g. 3 g. i više
2011 2012 2013 2014 2015 2016
45
A 2 0 2 670.016 0 670.016 0 0 0
C 11 0 11 15.583.006 0 15.583.006 72 0 72
D 1 0 1 225.094 0 225.094 1 0 1
E 2 0 2 26.518.370 0 26.518.370 77 0 77
F 12 0 12 5.355.982 0 5.355.982 28 0 28
G 23 0 23 54.663.309 0 54.663.309 68 0 68
H 3 0 3 7.360.969 0 7.360.969 15 0 15
I 24 1 25 12.907.390 53.075.258 65.982.648 38 217 255
J 4 0 4 1.558.775 0 1.558.775 7 0 7
L 6 0 6 10.640.241 0 10.640.241 5 0 5
M 20 0 20 8.253.518 0 8.253.518 33 0 33
N 10 0 10 9.089.082 0 9.089.082 21 0 21
Q 1 0 1 272.032 0 272.032 3 0 3
R 1 0 1 15.561 0 15.561 2 0 2
S 3 0 3 377.978 0 377.978 4 0 4
UKUPNO 123 1 124 153.491.323 53.075.258 206.566.581 374 217 591
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.
Poslovanje trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj u najvećoj mjeri, i to podjednako koncentrirano u
dva područja djelatnosti, G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla i C -
Prerađivačka industrija koje obuhvaćaju 36,17% trgovačkih društava s 48,37% zaposlenih na koje
otpada 46,67% neto plaća i nadnica, generiraju 59,85% prihoda.
Iza njih najzastupljenija područja djelatnosti su djelatnosti F – Građevinarstvo, H - Prijevoz i skladištenje,
I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije, M -
Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti unutar kojih posluje 43,78% trgovačkih društava s 32,07%
zaposlenih na koje otpada 34,22% neto plaća i nadnica i koje generiraju 23,54% prihoda.
GRAFIKON 22 STRUKTURA TVRTKI PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI U REPUBLICI HRVATSKOJ U 2015. GODINI.
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
30,00%
35,00%
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S T
Struktura tvrtki prema područjima djelatnosti u Republici Hrvatskoj u 2015. godini
Udio po broju tvrtki Udio po broju zaposlenih
Udio po ukupnim prihodima Udio po neto plaćama i nadnicama
46
Za razliku od gospodarstva Republike Hrvatske u strukturi gospodarstva Dubrovačko-neretvanske
županije najveća poslovna aktivnost trgovačkih društava vezana je za turizam, odnosno za područja
djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - Trgovina na veliko i na
malo u kojima posluje 35,93% trgovačkih društava koji zapošljavaju 41,04% zaposlenika na koje otpada
43,25% neto plaća i nadnica i koji generiraju 47,83% prihoda.
Veliki dio poslovnih aktivnosti trgovačka društva obavljaju u djelatnostima C - Prerađivačka industrija,
F – Građevinarstvo, H - Prijevoz i skladištenje, M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N -
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti u kojima posluje 44,27% trgovačkih društava koji
zapošljavaju 45,53% zaposlenika na koje otpada 43,69% neto plaća i nadnica i koji generiraju 40,81%
prihoda.
GRAFIKON 23 STRUKTURA TVRTKI PREMA PODRUČJU DJELATNOSTI U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ
ŽUPANIJI U 2015. GODINI.
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.
Poslovna aktivnost trgovačkih društava u Gradu Korčuli najizraženija je u području djelatnosti I -
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u kojoj 20,16% trgovačkih društava
zapošljava 43,15% zaposlenika na koje otpada 43,62% neto plaća i nadnica i koji generiraju 31,94%
prihoda i ukazuje na veliki značaj turizma za Grad Korčulu.
Trgovačka društva Grada Korčule značajno posluju i u djelatnostima G - Trgovina na veliko i na malo;
popravak motornih vozila i motocikla, E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša, C - Prerađivačka industrija i M - Stručne, znanstvene i tehničke
djelatnosti u kojima posluje 45,16% trgovačkih društava koji zapošljavaju 42,30% zaposlenika na koje
otpada 44,14% neto plaća i nadnica i koji generiraju 50,84% prihoda.
Za razliku od strukture gospodarstva Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije, u gradu
Korčuli javne tvrtke koje posluju u području djelatnosti E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda,
gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša generiraju veliki udio po broju zaposlenih 13,03%,
ukupnim prihodima 12,84% i neto plaćama i nadnicama s udjelom od 17,00%.
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
30,00%
35,00%
A B C D E F G H I J K L M N O P Q R S
Struktura tvrtki prema području djelatnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2015. godini
Udio po broju tvrtki Udio po broju zaposlenih
Udio po ukupnim prihodima Udio po neto plaćama i nadnicama
47
GRAFIKON 24 STRUKTURA TVRTKI PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI8 U GRADU KORČULI U 2015. GODINI
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.
Poslovanje trgovačkih društava po područjima djelatnosti u 2015. godini Odnos ukupnih prihoda i rashoda za područja djelatnosti i usporedba s razinom Republike Hrvatske i
Dubrovačko-neretvanske županije pruža nam uvid u ekonomičnost i općenito uspješnost poslovanja
trgovačkih društava po pojedinim sektorima.
GRAFIKON 25 EKONOMIČNOST POSLOVANJA PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI U 2015. GODINI
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.
8 Područja djelatnosti: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B - Rudarstvo i vađenje; C - Prerađivačka industrija; D - Opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije; K - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R - Umjetnost, zabava i rekreacija; S - Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe; U - Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.
0,00%
10,00%
20,00%
30,00%
40,00%
A C D E F G H I J L M N Q R S
Struktura tvrtki prema područjima djelatnosti u Gradu Korčuli u 2015. godini
Udio po broju tvrtki Udio po broju zaposlenih
Udio po ukupnim prihodima Udio po neto plaćama i nadnicama
0,80
0,90
1,00
1,10
1,20
1,30
C E F G H I L M N
Ekonomičnost poslovanja po područjima djelatnosti u 2015. godini
Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija Grad Korčula
48
Od onih područja djelatnosti koje su značajnije zastupljene u Gradu Korčuli trgovačka društva koja
posluju u djelatnostima C - Prerađivačka industrija, G - Trgovina na veliko i na malo, H - Prijevoz i
skladištenje, L - Poslovanje nekretninama i N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti imaju
ekonomičnost poslovanja iznad županijskog i državnog prosjeka.
U djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koja je najvažnija
djelatnost u Gradu Korčuli u 2015. godini bilježimo neekonomičnost trgovačkih društava koja je
značajno niža od državnog, a posebno od županijskog prosjeka.
Najveći prosječni prihod trgovačkog društva prema području djelatnosti ostvarila su trgovačka društva
koja posluju u području djelatnosti E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje
otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i iznosi 13.259.185 HRK, što je više od prosjeka područja
djelatnosti u Republici Hrvatskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji te višestruko premašuje područje
djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane koje je drugo po visini
prihoda prosječnog trgovačkog društva s iznosom od 2.639.306 HRK.
GRAFIKON 26 PROSJEČNI PRIHOD TRGOVAČKOG DRUŠTVA PREMA PODRUČJU DJELATNOSTI9 U 2015. GODINI
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.
Trgovačka društva registrirana u Gradu Korčuli koja posluju u ostalim područjima djelatnosti osim
područja djelatnosti L - Poslovanje nekretninama ostvaruju prosječne prihode po trgovačkom društvu
višestruko manje od prosjeka Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije.
U promatranom razdoblju od 2011. do 2015. prihodi trgovačkih društava imali su najizraženiji rast u
područjima djelatnosti I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - Trgovina
na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, odnosno onima usko vezanima za turizam te
u sektoru L - Poslovanje nekretninama. Manji rast prihoda u promatranom razdoblju ostvaren je u E -
Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša i F –
Građevinarstvo. Prihodi trgovačkih društava u ostalim područjima djelatnosti su stagnirali u
9 Područja djelatnosti: C - Prerađivačka industrija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
0
2.000.000
4.000.000
6.000.000
8.000.000
10.000.000
12.000.000
14.000.000
C E F G H I L M N
Prosječni prihod trgovačkog društva prema području djelatnosti u 2015. godini
Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija Grad Korčula
49
promatranom razdoblju izuzev područja djelatnosti C - Prerađivačka industrija, u kojem se osjetio veliki
pad prihoda s 38.647.514 HRK ukupnih prihoda u 2011. na 15.583.006 HRK ostvarenih prihoda u 2011.
godini.
GRAFIKON 27 UKUPNI PRIHODI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI10 U RAZDOBLJU OD
2011. DO 2015. GODINE U GRADU KORČULI
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.
Područja djelatnosti s najvećim brojem registriranih trgovačkih društava su C - Prerađivačka industrija,
F – Građevinarstvo, G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, I - Djelatnosti
pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, N -
Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.
Najveći porast broja tvrtki u promatranom razdoblju ostvaren je u području djelatnosti I s 18 tvrtki u
2011. godini na 25 tvrtki u 2015. godini, dok je najveći pad broja tvrtki zabilježen u području djelatnosti
G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla u kojem je broj tvrtki s 28 u 2011.
godini pao na 23 u 2015. godini.
10 Područja djelatnosti: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B - Rudarstvo i vađenje; C - Prerađivačka industrija; D - Opskrba električnom
energijom, plinom, parom i klimatizacija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije; K - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R - Umjetnost, zabava i rekreacija; S - Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe; U - Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.
0
10000000
20000000
30000000
40000000
50000000
60000000
70000000
A B C D E F G H I J L M N Q R S
Prihodi trgovačkih društava u razdoblju od 2011. do 2015. godine u Gradu Korčuli
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
50
GRAFIKON 28 BROJ TRGOVAČKIH DRUŠTAVA PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI 11U RAZDOBLJU OD 2011. DO
2015. GODINE U GRADU KORČULI
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, obrada: KORA d.o.o.
Obrtništvo u Gradu Korčuli
Prema podacima Ministarstva gospodarstva poduzetništva i obrta iz Obrtnog registra početkom 2017.
godine u Gradu Korčuli je bilo 249 obrta u radu. Od toga najveći broj obrta je iz područja djelatnosti
koje su direktno vezane uz turizam G - Trgovina na veliko i na malo - 20,88% i I - Djelatnosti pružanja
smještaja te pripreme i usluživanja hrane 20,88%, te iz djelatnosti H - Prijevoz i skladištenje 14,46%, C
- Prerađivačka industrija – 8,84%, F – Građevinarstvo – 8,43%, N - Administrativne i pomoćne uslužne
djelatnosti – 7,63% i S - Ostale uslužne djelatnosti – 7,63%.
11 Područja djelatnosti: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B - Rudarstvo i vađenje; C - Prerađivačka industrija; D - Opskrba
električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I - Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije; K - Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti; O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R - Umjetnost, zabava i rekreacija; S - Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe; U - Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.
0
5
10
15
20
25
30
A C D E F G H I J L M N Q R S
Broj trgovačkih društava u Gradu Korčuli u razdoblju 2011.-2015. godine
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
51
GRAFIKON 29 STRUKTURA OBRTA PREMA PODRUČJIMA DJELATNOSTI U GRADU KORČULI 2017. GODINE
Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - Obrtni registar (03. siječnja 2017.), obrada:
KORA d.o.o.
Struktura obrta po područjima djelatnosti u Gradu Korčuli jednaka je strukturi obrta razine Dubrovačko-
neretvanske županije i Republike Hrvatske, osim u djelatnostima G - Trgovina na veliko i na malo i I -
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, čiji udjeli su u Gradu Korčuli znatno iznad
udjela na razini Dubrovačko-neretvanske županije i Republike Hrvatske što ukazuje na veliki značaj
turizma na gospodarstvo Grada Korčule.
15; 6%
22; 9%
21; 8%
52; 21%
36; 15%
52; 21%
3; 1%
6; 2%
19; 8%
1; 0%3; 1%
19; 8%
A POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO IRIBARSTVO
C PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
F GRAĐEVINARSTVO
G TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;POPRAVAK MOTORNIH VOZILA IMOTOCIKALAH PRIJEVOZ I SKLADIŠTENJE
I DJELATNOSTI PRUŽANJA SMJEŠTAJATE PRIPREME I USLUŽIVANJA HRANE
J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE
M STRUČNE, ZNANSTVENE I TEHNIČKEDJELATNOSTI
N ADMINISTRATIVNE I POMOĆNEUSLUŽNE DJELATNOSTI
P OBRAZOVANJE
52
GRAFIKON 30 STRUKTURA OBRTA PO PODRUČJIMA DJELATNOSTI12 U REPUBLICI HRVATSKOJ,
DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI I GRADU KORČULI U 2017. GODINI
Izvor: Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta - Obrtni registar (03. siječnja 2017.), obrada:
KORA d.o.o.
Pregled infrastrukture i zona poslovne namjene i potpornih institucija
PODUZETNIČKE POTPORNE INSTITUCIJE
Gradsko vijeće Grada Korčule je na sjednici održanoj 18.3.2013. godine donijelo odluku kojom je
osnovana poduzetnička potporna institucija Korčulanska razvojna agencija KORA d.o.o., a započela je
s radom 19.6.2013. godine.
Glavne aktivnosti agencije KORA d.o.o. su:
–Suradnja u pripremi strateških dokumenata
–Poticanje Grada Korčule na kompletiranje projektne dokumentacije
–Sklapanje partnerstva s regionalnim i lokalnim agencijama i udrugama
–Pisanje i prijavljivanje projekata
–Provedba projekta u suradnji s partnerima i
–Poticanje poduzetništva.
12 Područja djelatnosti: A - Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo; B - Rudarstvo i vađenje; C - Prerađivačka industrija; D - Opskrba
električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija; E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti
sanacije okoliša; F – Građevinarstvo; G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla; H - Prijevoz i skladištenje; I -
Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane; J - Informacije i komunikacije; K - Financijske djelatnosti i djelatnosti
osiguranja; L - Poslovanje nekretninama; M - Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti; N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti;
O - Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje; P – Obrazovanje; Q - Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi; R -
Umjetnost, zabava i rekreacija; S - Ostale uslužne djelatnosti; T - Djelatnosti kućanstava kao poslodavaca; djelatnosti kućanstava koja
proizvode različitu robu i pružaju različite usluge za vlastite potrebe; U - Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela.
0,00%
5,00%
10,00%
15,00%
20,00%
25,00%
A C F G H I J K L M N P R S
Struktura obrta u RH, DNŽ i Gradu Korčuli u 2017. godini.
Republika Hrvatska Dubrovačko-neretvanska županija Grad Korčula
53
Sjedište agencije KORA d.o.o. je Trg Antuna i Stjepana Radića 1, Korčula, a poslovnica agencije KORA
d.o.o. nalazi se u uredima na bazenu Gojko Arneri u prizemlju i na prvom katu. Agencija ima tri
zaposlenika. Osoba ovlaštena za zastupanje tvrtke je Anamarija Granić, mag. oec.
PROSTORNI PLAN UREĐENJA GRADA KORČULE
Drugim izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Grada Korčule - 2016. unutar građevinskih
područja naselja određene su i površine isključive namjene – infrastrukturne, ugostiteljsko-turističke,
sportsko-rekreacijske i poslovne.
Površine gospodarske namjene – poslovne i proizvodne
Unutar obuhvata Plana planirane su površine gospodarske namjene – proizvodne (I) i poslovne (K),
unutar sljedećih izdvojenih građevinskih područja za izdvojene namjene (izvan naselja) – „gospodarskih
zona“:
- Dominče 1: tip I1 – industrijska namjena (brodogradilište), površine 4 ha
- Čara 1: tip I3 – pretežito prehrambeno-prerađivačka, površine 1,3 ha
- Čara 2: tip K1, K2, K3, I3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna, te prehrambeno-
prerađivačka, površine 3,5 ha
- Dominče 2,3: tip K1, K2, K3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna, površine 3,4 ha
- Lokva: tip K1, K2, K3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna površine 2 ha
- Česvinica 1, 2: tip K1, K2, K3, I2 – pretežito uslužna, trgovačka, komunalno servisna i zanatska, s
reciklažnim dvorištem, površine 13,7 ha
- Pupnat: tip K1, K2, K3 – pretežito uslužna, trgovačka i komunalno-servisna površine 2 ha.
U izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene – proizvodne (I) omogućuje se i
razgraničavanje površina, odnosno gradnja zgrada poslovne namjene (K). U izdvojenim građevinskim
područjima poslovne namjene (K) omogućuje se i razgraničavanje površina, odnosno gradnja zgrada
za gospodarsku namjenu – proizvodnu (I3) – prehrambena industrija.
U izdvojenim građevinskim područjima gospodarske namjene – poslovne i proizvodne omogućuje se
razgraničavanje površina, odnosno gradnja zgrada za samostalne zabavne i ugostiteljske sadržaje bez
pružanja usluga smještaja. Iznimno, unutar gospodarske (poslovne) zone Dominče 2,3 omogućuje se
razgraničenje površina te gradnja i rekonstrukcija građevina javne i društvene namjene.
Unutar građevinskog područja naselja Korčula planirana je površina isključive poslovne – pretežito
uslužne namjene (K1) – poslovna lokacija „Uvala Luka“ i površina isključive poslovne – pretežito
trgovačke (K2) i infrastrukturne namjene (IS) – poslovna lokacija „Potok“.
Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina
Unutar obuhvata plana, na lokaliteti Klokolina, planira se površina za eksploataciju mineralnih sirovina
– kamen (E3), površine 4,0 ha, u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti eksploatacije i obrade
arhitektonsko-građevnog kamena.
Površine ugostiteljsko-turističke namjene
Unutar obuhvata Plana površine ugostiteljsko-turističke namjene planirane su:
- unutar izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene –
„turističkih zona“ (TZ):
o Koromačna: tip T2 – turističko naselje, površine 6,1 ha i kapaciteta 600 kreveta
o Dominče: tip T1 – hoteli i T2 – turističko naselje, površine 1,4 ha i kapaciteta 200
kreveta, s lukom nautičkog turizma „Dominče“ kapaciteta do 200 vezova.
54
- unutar građevinskog područja naselja, kao razgraničene površine isključive ugostiteljsko-
turističke namjene – „turističke lokacije“ (TL):
o Liburna, unutar naselja Korčula (s hotelima Liburna, Park i Marko Polo): tip T1 – hoteli,
površine 3,3 ha i kapaciteta 720 kreveta
o Bon Repos, unutar naselja Korčula: tip T – opći, površine 9,1 ha i kapaciteta 1760
kreveta
o Žrnovska Banja, unutar naselja Žrnovo: tip T2 – turističko naselje, površine 2,1 ha i
kapaciteta 300 kreveta
o Uvala Žitna, unutar naselja Čara, izdvojeni dio Zavalatica: tip T2 – turističko naselje,
površine 11,1 ha i kapaciteta 1621 krevet.
- kao luke nautičkog turizma (LN):
o luka nautičkog turizma „ACI marina Korčula“, unutar naselja Korčula, kapaciteta do 400
vezova
o luka nautičkog turizma „Badija“, unutar naselja Korčula, izdvojeni dio Badija, kapaciteta
do 100 vezova
o luka nautičkog turizma „Račišće“, unutar naselja Račišće, kapaciteta do 100 vezova
o luka nautičkog turizma „Dominče“, unutar TZ Dominče, kapaciteta do 200 vezova.
Poljoprivreda
U Gradu Korčuli je na dan 31.12.2015. godine bilo registrirano 366 obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava s 2540 ARKOD parcela ukupne površine 379,89 ha. Po broju OPG-a i ukupnoj površini
ARKOD Grad Korčula je treća po veličini jedinica lokalne samouprave na otoku Korčuli, dok Grad
Korčula ima najviše ARKOD parcela u odnosu na ostale jedinice lokalne samouprave na otoku Korčuli.
Prosječna veličina ARKOD parcele iznosi 0,15 ha i od Grada Korčule jedino Općina Lumbarda ima
manju prosječnu površinu ARKOD parcele 0,13 ha. U Gradu Korčuli prosječna veličina poljoprivredne
površine OPG-a iznosi 1,04 ha, što je najmanja prosječna površina OPG-a na otoku Korčuli i kao takva
je pokazatelj usitnjenosti poljoprivrednih površina kao i samih poljoprivrednika.
TABLICA 28 POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTAVA NA OTOKU KORČULI NA DAN 31.12.2015. GODINE
Ukupan broj
OPG-a
Ukupan broj
OPG-a
Ukupan broj
ARKOD
parcela
Ukupna površina
ARKOD parcela
(ha)
Prosječna
površina
parcele
Prosječna
površina
OPG-a
Korčula 366 2.540 379,89 0,15 1,04
Blato 431 2.288 543,38 0,24 1,26
Lumbarda 87 769 99,45 0,13 1,14
Smokvica 193 1.887 292,66 0,16 1,52
Vela Luka 395 2.328 483,27 0,21 1,22
Ukupno 1.472 9.812 1.798,64 0,18 1,22
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-34.aspx, obrada: KORA d.o.o.
Prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta na otoku Korčuli maslinici zauzimaju najveću
poljoprivrednu površinu i to 1.303,49 hektara i vinogradi 385,61 hektar. Ostala poljoprivredna površina
odnosi se na voćne vrste, miješane trajne nasade, oranice i ostalo.
55
GRAFIKON 31 PRIKAZ PODATAKA IZ ARKOD BAZE PREMA VRSTAMA UPORABE POLJOPRIVREDNOG
ZEMLJIŠTA NA OTOKU KORČULI NA DAN 31.12.2015. GODINE
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-34.aspx, obrada: KORA d.o.o.
Evidentno je da su kao poljoprivredni proizvodi najvažniji maslinovo ulje i vino. Od vinskih sorti treba
istaknuti pošip kao jednu od najvažnijih bijelih autohtonih sorti Dalmacije, ali i Hrvatske. Ono što je
važno jest podrijetlo iste koje je dokazano otočno, odnosno poznat je roditeljski par ove sorte, a čine
ga dvije stare autohtone korčulanske sorte. To je rijetkost u vinogradarskoj praksi i treba je još bolje
iskoristiti. Do 90-ih poljoprivredne zadruge bile su nositelji razvoja cijele priče da bi se s promjenom
sustava ista prebacila na privatne nositelje. To je u početku izazvalo određenu krizu, višak
poljoprivrednih proizvoda (grožđa) i nered. Međutim, tržište je samo ispravilo te nepravilnosti te se
povećanjem konkurentnosti profiliralo više dobrih vinara i proizvoda. Isto tako, nestala je navika
udruživanja koja je ipak potrebna, barem strateški, ako ne tržišno.
U Gradu Korčuli po poljoprivrednoj proizvodnji među naseljima dominira Čara s najvećim brojem OPG-
ova (127), ARKOD parcela (1.202) i poljoprivrednih površina (140,08 ha), a slijede je naselja Žrnovo,
Korčula, Pupnat i Račišće.
48,10788202
385,6055407
1303,490282
17,0084487 51,40772672 20,94956714
0
200
400
600
800
1000
1200
1400
ORANICA VINOGRADI MASLINIK VOĆNE VRSTE MJEŠANI TRAJNINASADI
OSTALO
Hek
tari
56
GRAFIKON 32 STRUKTURA POLJOPRIVREDNIH GOSPODARSTAVA PO NASELJIMA GRADA KORČULE NA DAN
31.12.2015. GODINE
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-34.aspx, obrada: KORA d.o.o.
U Gradu Korčuli su prema podacima Hrvatskog centra za zadružno poduzetništvo registrirane dvije
zadruge, obje u naselju Čara. Poljoprivredna zadruga Nerica broji 7 zadrugara i 8 zaposlenih. Proizvodi
i usluge zadruge su vinogradarstvo, vinarstvo, maslinarstvo, proizvodnja kruha i trgovina. Druga
poljoprivredna zadruga je Pošip sa 115 zadrugara, 9 zaposlenih i 50 kooperanata. Proizvod zadruge je
proizvodnja vrhunskog vina – Pošip.
Prema vrstama upotrebe poljoprivrednog zemljišta u Gradu Korčuli, u naselju Čara je najviše
poljoprivrednog zemiljišta po maslinicima (96,94 ha) i vinogradima (73,21 ha), nakon čega slijedi naselje
Žrnovo (65,01 ha maslinika i 16,57 ha vinograda), Pupnat (31,16 ha maslinika i 9,96 ha vinograda),
Račišće (26,63 ha maslinika i 2,47 ha vinograda) te Korčula (4 ha maslina i 0,12 ha vinograda). Mješani
i trajni ostali zasadi površinom su znatno manje zastupljeni, a najviše ih je u naselju Žrnovo (11,92 ha
miješanih trajnih nasada i 5,93 ha ostalih nasada), Čari (1,31 ha miješanih trajnih nasada i 3,35 ha
ostalih nasada), Pupnatu (1,11 ha miješanih trajnih nasada i 1,38 ha ostalih nasada), dok je površina
ostalih nasada i miješanih trajnih nasada u Korčuli i Račišću između 0,05 ha i 0,67 ha.
12
7
70
39 56 74
1.2
02
32
7
27
5
25
9
47
7
17
0,0
8
55
,31
37
,61
25
,42
91
,47
0
200
400
600
800
1.000
1.200
1.400
Čara Korčula Pupnat Račišće Žrnovo
Broj PG Broj ARKOD parcela Površina (ha)
57
GRAFIKON 33 PRIKAZ PODATAKA IZ ARKOD BAZE PREMA VRSTAMA UPORABE POLJOPRIVREDNOG
ZEMLJIŠTA U NASELJIMA GRADA KORČULE NA DAN 31.12.2015. GODINE
Izvor: http://www.apprrr.hr/statistika-34.aspx, obrada: KORA d.o.o.
Brodogradnja
Grad Korčula baštini bogatu tradiciju korčulanske brodogradnje. Prvi podaci o tom drevnom zanatu, koji
se u Korčuli održao kroz više stoljeća, potječu iz 14. stoljeća duž istočne i zapadne obale korčulanskih
predgrađa, kako to potvrđuju povijesni likovni prikazi Korčule i dokumenti, bili su položeni korčulanski
škveri – brodogradilišta na kojima su Korčulani vrijedno radili.
Posljednje starinsko brodogradilište u vlasništvu obitelji Ivančević nalazilo se u zapadnom predgrađu
do početka osamdesetih godina 20.st. Brodogradnjom kao zanimanjem bavio se veliki broj građana
Korčule. Ona je određivala način života, izgradnju grada. Raznim odredbama mletačka je republika
ograničavala razvoj brodogradnje u Korčuli jer je Korčula za procvat brodogradnje imala sve uvjete i
mogla je djelovati samostalno, a dubrovački su brodograditelji tražili od njihove državne vlasti da se
podanicima Dubrovačke republike zabrani gradnja brodova na korčulanskim škverima. Unatoč svim tim
zabranama, brodogradnja u Korčuli je doživljavala procvat. Razvoju brodogradnje pogodovao je
pogodan položaj i obilje šume. U drugoj polovini 18. stoljeća Mletačka republika svoj državni arsenal
na ovom dijelu Jadrana uređuje u Korčuli. U Korčuli su se gradili različiti tipovi brodova. Ovisno o
političkim i gospodarskim prilikama u 19. stoljeću i prvoj polovici 20. stoljeća brodogradnja u Korčuli
doživljava uspone i padove. S organiziranim školovanjem za ovaj zanat u Korčuli se započinje u drugoj
polovini 19. stoljeća. Do konačne propasti korčulanskog brodograditeljstva došlo je s propašću
jedrenjaka. Ipak, još je pred Drugi svjetski rat u obrtničkim brodogradilištima Korčule i Vele Luke bilo
zaposleno dvjestotinjak radnika.
73
,21
0,1
2 9,9
6
2,4
7
16
,57
96
,94
4
31
,16
26
,63
65
,01
1,3
1
0,2
8
1,1
1
0,6
7 11
,92
3,3
5
0,0
8
1,3
8
0,0
5 5,9
3
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
Čara Korčula Pupnat Račišće Žrnovo
Vrste uporabe poljoprivrednog zemljišta u naseljima Grada Korčule
VINOGRADI MASLINIK MJEŠANI TRAJNI NASADI OSTALO
58
Tragove starih vještina pronalazimo danas u poduzeću Leda d.o.o., osnovanom 2002. godine. Danas
tvrtka zapošljava 30-ak ljudi, a osnovna djelatnost je remont brodova i izrada trupova.
Turizam i kultura
Prikaz turističkog sektora, analiza segmenata turističkog tržišta, svojstava i sezonskih kretanja
Turizam je, na cijelom otoku pa tako i u Gradu Korčuli, primarna djelatnost čiji razvoj i uspjeh utječe i
na ostale gospodarske grane. Nakon privatizacije hotelskog poduzeća (HTP Korčula), obnovljeni su
gotovo svi hoteli i lokali, čime je grad Korčula dobio kvalitetan smještaj i uslugu. Slijedom toga, potrebna
su konstantna ulaganja u infrastrukturu, turističku ponudu, ali i osposobljavanje turističkih djelatnika
kako bi posjetiteljima grada i otoka Korčule ponudili kvalitetan i bogat sadržaj.
Problem turizma u Dalmaciji je izražena sezonalnost. Taj problem uzrokuje teškoće na tržištu rada, ali
i koncentraciju aktivnosti i događaja te dostupnosti određenih usluga u samo jednom razdoblju u godini.
Broj ostvarenih noćenja u Gradu Korčuli je u uzlaznom trendu u posljednjih 6 promatranih godina. U
Gradu Korčuli za 2011. godinu ostvareno je 299.345 noćenja, a 2016. godine bilo ih je 363.380,
odnosno broj noćenja u promatranom periodu rastao je po stopi od 3,95% godišnje.
GRAFIKON 34 BROJ OSTVARENIH NOĆENJA U GRADU KORČULI
Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, obrada: KORA d.o.o.
Analiza broja noćenja po mjesecima u promatranih 6 godina ukazuje na: stagnaciju broja noćenja izvan
sezone (I-V i X-XII mjesec), blagi rast broja noćenja u posezoni u IX. mjesecu s 35.607 noćenja 2011.
godine na 43.109 u 2016. godini, ali uz stagniranje posljednje četiri promatrane godine. Pad broja
noćenja bilježi se u predsezoni (VI. mjesec) s 39.399 noćenja ostvarenih 2011. godine na 36.933
ostvarena noćenja u 2016. godini.
299.345334.168 335.565 330.141
358.139 363.380
0
50.000
100.000
150.000
200.000
250.000
300.000
350.000
400.000
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Broj ostvarenih noćenja u Gradu Korčuli
59
GRAFIKON 35 BROJ OSTVARENIH NOĆENJA PO MJESECIMA U GRADU KORČULI
Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, obrada: KORA d.o.o.
Najveći porast broja noćenja u promatranom periodu ostvaren je u glavnoj sezoni odnosno u VII. i VIII.
mjesecu kada je ukupno ostvareno 253.893 noćenja odnosno 52.621 noćenje više nego 2011. godine.
Od ukupnog broja porasta noćenja ostvarenih u periodu od 2011. do 2016. godine, 82,18% porasta
ostvareno je u srpnju i kolovozu, što je pokazatelj porasta sezonalnosti turizma u Gradu Korčuli,
koncentriranja broja noćenja u ljetne mjesece te suncu i moru kao glavnom motivu za dolazak turista u
Grad Korčulu. Prema rezultatima istraživanja za Dubrovačko-neretvansku županiju, koje je 2014.
godine proveo Institut za turizam, 68% ispitanika kao motiv dolaska navodi pasivni odmor i opuštanje,
49% zabavu, 34% nova iskustva i doživljaje, gastronomiju 44%, upoznavanje prirodnih ljepota 26%,
sport i rekreaciju 6%, kulturne znamenitosti i događanja 14%, posjet prijateljima i rodbini (VFR) 6% te
zdravstveni razlozi i wellness 6%.
TABLICA 29 BROJ OSTVARENIH NOĆENJA PO MJESECIMA U GRADU KORČULI
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII UKUPNO
2011. 363 351 563 4.261 10.208 39.399 91.522 109.750 35.607 6.205 466 650 299.345
2012. 410 205 1.248 4.380 14.785 42.058 103.618 116.831 41.948 7.484 834 367 334.168
2013. 394 262 799 3.473 12.737 39.582 102.088 122.567 45.516 6.871 769 507 335.565
2014. 447 373 710 5.782 11.722 38.788 96.508 124.706 41.536 7.958 719 892 330.141
2015. 783 1.110 3.143 7.459 16.525 38.546 107.438 129.783 44.047 7.891 912 502 358.139
2016. 94 174 2.211 4.332 11.255 36.933 120.176 133.717 43.109 9.516 856 1.007 363.380
Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, obrada: KORA d.o.o.
Grad Korčula ima veliki potencijal za rast i razvoj turizma bez povećanja broja ležaja budući da je u
kolovozu 2016. godine, kada se bilježi najveći ostvareni broj noćenja, ostvareno 64,07% od
maksimalnog mogućeg broja noćenja u istom mjesecu, dok je popunjenost u srpnju 2016. iznosila
57,08% od maksimalnog mogućeg broja noćenja u istom mjesecu.
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII
Broj noćenja po mjesecima u Gradu Korčuli
2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
60
GRAFIKON 36 PREGLED OSTVARENIH NOĆENJA PO MJESECIMA U ODNOSU NA MOGUĆI BROJ NOĆENJA U
KOMERCIJALNOM SMJEŠTAJU U GRADU KORČULI ZA 2016. GODINU
Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, obrada: KORA d.o.o.
Najveći broj dolazaka bilježi se u hotelima i to 34.969 dolazaka, odnosno 47,73% od svih dolazaka u
2016. godini te u objektima u domaćinstvu koji su ostvarili 28.574 dolazaka, odnosno 39% od svih
dolazaka u 2016. godini. Po broju ostvarenih noćenja vodeće mjesto pripada objektima u domaćinstvu
sa 156.054 ostvarena noćenja ili 42,95% od svih noćenja u 2016. godini, dok je u hotelima ostvareno
150.958 noćenja, odnosno 41,54% od svih ostvarenih noćenja u 2016. godini.
TABLICA 30 STRUKTURA OSTVARENIH NOĆENJA PO SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA U GRADU KORČULI U 2016. GODINI
Vrsta objekta Dolasci
ukupno
Dolasci
udio
Noćenja
ukupno
Noćenja
udio
Prosječan
broj noćenja
Objekti u domaćinstvu 28.574 39,00% 156.054 42,95% 5,46
Hoteli 34.969 47,73% 150.958 41,54% 4,32
Nekomercijalni smještaj 1.698 2,32% 22.439 6,18% 13,21
Kampovi - skupina kampovi 3.583 4,89% 14.278 3,93% 3,98
Druge vrste - skupina kampovi 3.606 4,92% 11.091 3,05% 3,08
Ostali smještaj 827 1,13% 8.552 2,35% 10,34
Objekti u seljačkom domaćinstvu 3 0,00% 8 0,00% 2,67
Ukupno: 73.260
363.380
4,96
Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, obrada: KORA d.o.o.
Prosječni broj noćenja u Gradu Korčuli iznosi 4,96 noćenja te se u objektima u domaćinstvu ostvaruje
veći prosječni broj noćenja 5,46, a u hotelskom smještaju 4,32 noćenja.
Gosti iz Hrvatske ostvaruju najveći broj noćenja i to 13,87% od ukupnog broja noćenja, gosti iz
Ujedinjenog Kraljevstva 9,51% ostvarenih noćenja, Francuske te Slovenije 9,43% od ukupnog broja
ostvarenih noćenja.
38
50
20
65
40
86
10
69
6
34
67
0 10
81
73
12
14
10
40
76
5
90
27
55
5
85
4
18
9.4
65
17
7.2
27
18
7.4
38
17
9.3
04
17
8.8
07
14
8.7
20 8
1.3
30
68
.09
3
14
2.6
25
18
0.4
76
18
2.8
35
18
8.6
49
0
20000
40000
60000
80000
100000
120000
140000
160000
180000
200000
Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac
Ostvareni i mogući broj noćenja u Gradu Korčuli
Ostvarena noćenja Neostvarena noćenja
61
TABLICA 31 DOLASCI I NOĆENJA PO NACIONALNOSTI U 2016. GODINI
Država Dolasci Noćenja Udio dolazaka Udio noćenja Prosječan
broj noćenja
Hrvatska 9.185 50.397 12,54% 13,87% 5,49
UK 7.265 34.546 9,92% 9,51% 4,76
Slovenija 4.541 34.252 6,20% 9,43% 7,54
Njemačka 4.310 29.653 5,88% 8,16% 6,88
BiH 3.174 24.516 4,33% 6,75% 7,72
Francuska 6.828 21.701 9,32% 5,97% 3,18
Poljska 2.559 21.301 3,49% 5,86% 8,32
Italija 2.612 14.272 3,57% 3,93% 5,46
Češka Republika 1.617 12.781 2,21% 3,52% 7,90
SAD 5.080 12.214 6,93% 3,36% 2,40
Srbija 1.053 12.071 1,44% 3,32% 11,46
Austrija 1.717 11.225 2,34% 3,09% 6,54
Tajvan, Kina 2.554 2.614 3,49% 0,72% 1,02
Slovačka 1.346 9.666 1,84% 2,66% 7,18
Ostalo 19.419 72.171 26,51% 19,86% 3,72
Ukupno 73.260 363.380 100,00% 100,00% 4,96
Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, obrada: KORA d.o.o.
Najveći prosječan broj noćenja ostvaruju gosti iz Srbije i to 11,46% noćenja, Poljske 8,32% noćenja,
Češke Republike 7,9%. Najkraći boravak imaju gosti iz Tajvana i Kine s 1,02% noćenja te iz SAD-a s
2,4% noćenja.
Ugostiteljski objekti - tipologija, kapacitet, kvaliteta
U Gradu Korčuli je prema podacima Turističke zajednice Grada Korčule i HTP Korčula d.d. bilo
registrirano 2470 smještajnih jedinica sa 7431 raspoloživim ležajem. Od ukupnog broja raspoloživih
ležaja 6033 ležaja, odnosno 81,19% odnosi se na komercijalni smještaj, dok se 1398 ležaja, odnosno
18,81% odnosi na nekomercijalni smještaj – kuće za odmor i stanove.
U komercijalnim objektima 68,24%, odnosno 4011 ležaja nalazi se u privatnom smještaju i to u 1398
objekata prema čemu je prosječni objekt u privatnom smještaju kapaciteta 2,87 ležaja. U hotelskom
smještaju nalazi se 24,46%, odnosno 1476 ležaja u 645 smještajnih jedinica s prosječnim kapacitetom
2,29 ležaja.
U strukturi hotelskog smještaja prevladava smještaj s 4 zvjezdice i to 92 apartmana kapaciteta 260
ležaja i 430 soba s kapacitetom 970 ležaja, dok su 123 sobe kapaciteta 246 ležaja kategorije dvije i tri
zvjezdice.
TABLICA 32 POPIS KOMERCIJALNIH I NEKOMERCIJALNIH OBJEKATA SA SMJEŠTAJNIM KAPACITETIMA NA
PODRUČJU GRADA KORČULE
Komercijalni objekti
Hoteli Objekt Smještajne jedinice Broj ležaja
Hotel Marco Polo **** 103 210
Hotel Korčula de la Ville **** 20 40
62
Hotel Liburna **** 112 235
Hotel Port 9 13**** 180 449
Apartmani Port 9 **** 92 260
Hotel Park **/*** 123 246
hotel Korsal **** 15 36
Ukupno
645 1476
Hosteli Objekt Smještajne jedinice Broj ležaja
Caenazzo 5 30
Ukupno
5 30
Kampovi Objekt Smještajne jedinice Smještajni kapacitet
Kamp Kalac 3* 124 372
Mini kamp Palma 1* 7 20
Kamp Tri Žala 1* 7 25
Kamp Vrbovica 2* 23 69
Kamp Oskorušica 3* 10 30
Ukupno
171 516
Ostalo Objekt Smještajne jedinice Broj ležaja
Privatni smještaj 1392 3985
Lešić Dimitri 5* 6 26
Ukupno
1398 4011
Ukupno komercijalni objekt 2219 6033
Nekomercijalni objekti
Kuće za odmor i stanovi 251 1398
Ukupno nekomercijalni objekti 251 1398
Ukupno smještajni kapaciteti 2470 7431
Izvor: Turistička zajednica Grada Korčule, HTP Korčula d.d., obrada: KORA d.o.o.
Nautički turizam i kružna putovanja
Korčula je zbog svog strateškog položaja i značajnog kulturnog i prirodnog bogatstva privlačna luka za
nautičare i brodove na kružnim putovanjima koji u Grad Korčulu donesu značajan broj putnika čiji je
broj u porastu. Evidencije o broju putnika na plovilima ne postoje, pa je broj putnika procijenjen temeljem
prosječnog kapaciteta plovila. Tako je 2013. godine procijenjeno da je u Grad Korčulu uplovilo oko
118.323 putnika, a 2016. godine u Grad Korčulu uplovilo je 132.550 putnika. U promatranom periodu
broj putnika na plovilima koji su uplovili u Grad Korčulu rastao je po prosječnoj godišnjoj stopi od 3,86%.
TABLICA 33 BROJ UPLOVLJAVANJA I PROCIJENJENI BROJ PUTNIKA U GRADU KORČULI
Lučka Uprava Korčula - Riva istok i zapad; Luka Uš ACI Marina
Korčula
Ukupno
13 Investicija u bivši hotel Bon Repos, koji je preimenovan u Port 9, je dovršena u lipnju 2017. godine, kategorija hotela kapaciteta 180 smještajnih jedinica sa ukupno 449 kreveta podignuta je na 4 zvjezdice.
63
Trabakuli Jedrilice Jahte Guleti Jahte/jedrilice
Up
lov
ljav
an
ja
Pu
tnic
i
Up
lov
ljav
an
ja
Pu
tnic
i
Up
lov
ljav
an
ja
Pu
tnic
i
Up
lov
ljav
an
ja
Pu
tnic
i
Up
lov
ljav
an
ja
Pu
tnic
i
Up
lov
ljav
an
ja
Pu
tnic
i
2013. 1.894 27 1.528 9 204 9 203 10 7.081 7 10.910 118.323
2014. 2.030 27 1.436 9 250 9 226 10 6.982 7 10.924 121.118
2015. 2.160 27 1.736 9 224 9 250 10 6.839 7 11.209 126.333
2016. 2.211 27 2.281 9 242 9 326 10 6.698 7 11.758 132.550
Izvor: Županijska lučka uprava Korčula; ACI Marina Korčula, obrada: KORA d.o.o.
Grad Korčula poznato je odredište i za velike brodove na kružnim putovanjima, koji nažalost zbog
nedostatne infrastrukture ne uplovljavaju u luku već ostaju usidreni u kanalu ispred Grada Korčule. Broj
brodova na kružnim putovanjima varirao je u promatranom periodu od 2012. do 2016. godine od
najmanjeg broja dolazaka brodova 2015. godine kada je u Gradu Korčuli bilo 133 dolaska brodova, do
maksimalnih 175 dolazaka brodova 2014. godine. Najmanji broj putnika bio je 24.786 u 2013. godini
dok je maksimalni broj putnika koji su posjetili Grad Korčulu brodom bio 49.806 putnika 2014. godine.
TABLICA 34 STATISTIKA DOLAZAKA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMA U LUKU KORČULA
Izvor: Županijska lučka uprava Korčula, obrada: KORA d.o.o.
Kultura14
Administrativna jedinica Grada Korčule obuhvaća 5 naselja - Korčula, Žrnovo, Račišće, Čara i Pupnat.
S obzirom da se većina naselja nalazi u unutrašnjosti otoka, turistička naselja su se razvila u uvalama.
Stare jezgre, djelomično očuvane od nadogradnji i neprikladnih adaptacija uslijed iseljavanja
stanovništva i gradnje naselja na obali, smatraju se kulturnim dobrima. Urbana cjelina grada Korčule
je kao takva zaštićena već 1970. godine, a 2007. godine upisana je na tentativnu listu UNESCO
svjetske kulturne bašine.
Preventivno zaštićene cjeline poput otoka Vrnika, te evidentirane poluurbane cjeline Račišća i ruralne
cjeline naselja Žrnovo, Čara i Pupnat upućuju na visoki stupanj očuvanosti starih naselja.
Osim povijesnih naselja, na području je zaštićeno ili evidentirano i mnoštvo pojedinačnih povijesnih
građevina i sklopova te područja arheološke i memorijalne baštine.
Ministarstvo kulture je 25. veljače 2014. godine donijelo Rješenje prema kojem Povijesna cjelina grada
Korčule i njezina neposredna okolina imaju svojstvo kulturnog dobra. Prethodno je navedena cjelina
14 Tekst preuzet iz Plana razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015.-2020., prosinac 2015., str. 15
Ukupno
brodova
Ukupno
putnika
2012. 141 42469
2013. 151 24786
2014. 175 49806
2015. 133 42494
2016. 159 29407
64
zaštićena kao spomenik kulture i upisana Rješenjem regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture
u Splitu, broj: 24/368-70, od 28. prosinca 1970. godine te je upisana u Registar nepokretnih spomenika
kulture u Splitu pod registarskim brojem RST 541.
Povijesna cjelina grada Korčule i njezine neposredne okoline podijeljene su na tri zone:
Zona A je zona potpune zaštite povijesnih struktura. Odnosi se na kulturno-povijesnu cjelinu ili njezine
dijelove koji sadrže dobro očuvane osobito vrijedne povijesne strukture. Sustavom mjera zaštite u ovoj
zoni uvjetovat će se cjelovita zaštita i očuvanje svih kulturno-povijesnih vrijednosti uz najveće moguće
poštovanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja.
Zona B je zona djelomične zaštite povijesnih struktura. U njoj se uvjetuje zaštita osnovnih elemenata
povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina, pojedinih pojedinačno zaštićenih
građevina i drugih važnih vrijednosti za ukupnost kulturno-povijesne cjeline. Na području ove zone
uvjetuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez
bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije,
rekonstrukcije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim strukturama i
sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba.
Zona C je zona ambijentalne zaštite u kojoj su prihvatljive intervencije uz pridržavanje osnovnih načela
zaštite kulturno-povijesne cjeline. Unutar zaštićenog područja uvjetuje se cjelovita zaštita i očuvanje
matrice povijesne izgradnje, stilsko-morfoloških karakteristika povijesnog i prostornog okoliša cjeline.
Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura i izgradnja novih
uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, posebno tradicijskih oblika,
krajobraznih karaktera i harmoničnog sklada cjeline.
Izmjenama i dopunama Prostornog plana Grada Korčule iz 2011. godine definira se i zona djelomične
zaštite povijesnih struktura (zona zaštite "B") koja se primjenjuje do donošenja formalne zaštite od
strane nadležnog Konzervatorskog odjela. Zaštita se provodi u dijelovima kulturno-povijesne cjeline
koji sadrže vrijedne elemente povijesnih struktura različitog stupnja očuvanosti. Uvjetuje se zaštita i
očuvanje osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupina građevina,
pojedinih građevina i drugih građevina važnih za ukupnost vrijednosti određene kulturno-povijesne
cjeline, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Na području ove zone
omogućuju se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenim potrebama, ali bez
bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metode konzervacije,
rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novim
strukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba; primjenjuje se na pojedinačna kulturna
dobra, sklopove i zaštićene cjeline visoke vrijednosti, arheološke lokalitete te zaštićene kultivirane i/ili
kulturne krajobraze.
Na temelju Zakona o zaštiti kulturnih dobara registriranim i preventivno zaštićenim kulturnim
dobrima i cjelinama zahvati su mogući samo uz posebne uvjete, odnosno suglasnost Uprave za
zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku.
PRIKAZ KULTURNE BAŠTINE KOJA JE OD POTENCIJALNE VRIJEDNOSTI S
TURISTIČKOG/GOSPODARSKOG STAJALIŠTA
Slijedi popis registriranih kulturnih dobara prema Registru kulturnih dobara Ministarstva kulture na
dan 16. veljače 2017. godine.
65
Tablica 35 Popis kulturnih dobara za naselje Korčula
Oznaka
dobra
Mjesto Naziv Vrsta kulturnog dobra
Z-3235 Korčula "Moreška" bojni mačevni ples Nematerijalno kulturno dobro
Z-5568 Korčula Arheološki ostaci crkve sv.
Luke (otok Lučnjak)
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-5662 Korčula Arheološko nalazište na otoku
Gubavac
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4967 Korčula Arheološko nalazište na otoku
Majsan
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
P-5254 Korčula Arsenal Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4861 Korčula Crkva Gospojine Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4859 Korčula Crkva i bratovština Svih svetih Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4919 Korčula Crkva Navještenja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4854 Korčula Crkva sv. Antuna Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4866 Korčula Crkva sv. Mihovila s kućom
bratovštine
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4860 Korčula Crkva sv. Petra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4600 Korčula Gradski muzej Korčula -
muzejska građa
Pokretno kulturno dobro - muzejska građa
Z-4920 Korčula Katedrala sv. Marka Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
RST-
0852-
1975.
Korčula Kuća Palčok Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
RST-
0249-
1964.
Korčula Ljetnikovac Španić - Cviličević Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6627 Korčula Opatski dvor Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4585 Korčula Palača Ismaeli - Gabrielis Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
P-4240 Korčula Podmorsko arheološko
nalazište plič Lučnjak
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6216 Korčula Povijesna cjelina grada
Korčule i njezina neposredna
okolina
Nepokretno kulturno dobro - kulturno –
povijesna cjelina
Z-5517 Korčula Ruševine crkve sv. Barbare na
otoku Sutvara
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
RST-
0049-
1962.
Korčula Samostan i crkva Gospe od
Milosrđa na Badiji
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4918 Korčula Samostan s crkvom sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6467 Korčula Spomenik palim vojnicima u I.
svjetskom ratu
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
RST-
1429-
1996.
Korčula Svjetionik Sestrice Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6621 Korčula Utvrda i arheološko nalazište
Forteca-Sv. Vlaho
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4588 Korčula Velika i Mala kneževa kula Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6614 Žrnovo Arheološko nalazište Jakasova
špilja
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
66
P-4934 Žrnovo Crkva Male Gospe Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4921 Žrnovo Crkva sv. Filipa i Jakova Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6771 Žrnovo Crkva sv. Martina sa zvonikom Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4922 Žrnovo Crkva sv. Mihovila Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4865 Žrnovo Crkva sv. Vida Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6770 Žrnovo Kulturno-povijesna cjelina
Mratin
Nepokretno kulturno dobro - kulturno –
povijesna cjelina
P-5213 Žrnovo Ostaci rimske cisterne Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4924 Pupnat Crkva sv. Jurja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6805 Čara Arheološko nalazište Velo
stražišće
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-5169 Čara Crkva Gospe od Polja Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-4923 Čara Crkva sv. Petra Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-2318 Čara Kaštel Španić Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6676 Čara Ostatci crkve sv. Stjepana Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6484 Račišće Arheološko nalazište špilja
Žukovica
Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-6807 Račišće Crkva Pomoćnice kršćana Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Z-5170 Račišće Crkva sv. Nikole Nepokretno kulturno dobro - pojedinačno
Izvor: Registar Ministarstva kulture, preuzeto 16. veljače 2017. godine, obrada: KORA d.o.o.
Rekreacijski sadržaji
Sport i rekreacija iznimno su važni za zdravlje i kvalitetu života stanovništva, a time i za cjelokupan
razvoj lokalne zajednice. U Gradu Korčuli rekreacijske aktivnosti na visokoj su razini jer se nudi veliki
broj sportskih sadržaja.
Ustanova Športski objekti Korčula upravlja i održava sportske objekte na području Grada Korčule15 i to:
- Gradski bazen Gojko Arneri - Natkriveni plivački bazen Gojko Arneri je bazen dimenzija 25 x
33 metra. Dimenzijama odgovara plivanju u malim bazenima i vaterpolu. Bazen koriste sportski
klubovi, ostale pravne osobe i građanstvo, a otvoren je sedam (7) dana u tjednu. Korištenje
bazena i teretane je na raspolaganju i gostujućim klubovima i grupama sportaša.
- Športsku dvoranu u Korčuli (izgrađena do osnovne škole Petra Kanavelića), s
pripadajućim športskim terenom ispod dvorane – Športska se dvorana nalazi u sklopu
Osnovne škole Petra Kanavelića u Korčuli. Ista je u službi sporta i potreba osnovne i srednje
škole za tjelesni odgoj. U slobodnim terminima postoji mogućnost najma po cjeniku Ustanove
Športski objekti Korčula. Dvorana je namijenjena za šport (košarka, badminton, tae kwon do i
drugo) i rekreaciju. U zimskim mjesecima se grije, sadrži muške i ženske sanitarne čvorove te
sportski plastični pod. Tribine su kapaciteta 250 sjedećih mjesta.
- Igralište za male športove (predjel Ekonomija), prekriveno montažno demontažnom
konstrukcijom («Balon») - Dvorana natkrivena balonom nalazi se u neposrednoj blizini
Srednje škole Korčula na predjelu Ekonomija i namijenjena je za rukomet i mali nogomet.
Montažne tribine su kapaciteta 250 mjesta. Sadrži sanitarne čvorove, a pod je gumirana
podloga.
15 Izvor: http://www.sportkorcula.com
67
- Igralište za male športove u Žrnovu (do Doma kulture i O.Š. A.C. Pinjac) - Asfaltirano
igralište otvorenog tipa nalazi se iza zgrade Osnovne škole A. Curać Pinjac u Kampušu, u
službi je sporta i potreba osnovne škole za tjelesni odgoj. Namijenjeno je za mali nogomet i
rukomet. Dijelom je ograđeno žičanom ogradom, a u noćnim satima je i osvijetljeno. Korištenje
igrališta se ne naplaćuje
- Nogometno igralište u Žrnovu (Postrana) - Nogometno travnato igralište nalazi se u predjelu
Postrane i koristi se uz naplatu po cjeniku Ustanove Športski objekti Korčula. Cijelo igralište je
ograđeno, travnata podloga se redovito održava.
- Igralište za male športove u Račišću - Asfaltirano igralište udaljeno je kilometar od Račišća
i od Kneža. U potpunosti je ograđeno i ima postavljenu rasvjetu. Namijenjeno je za rukomet i
mali nogomet. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.
- Igralište za male športove u Pupnatu - Asfaltirano igralište nalazi se u centru mjesta.
Namijenjeno je igranju rukometa i malog nogometa. Ima postavljenu rasvjetu i u potpunosti je
ograđeno. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.
- Igralište za male športove u Čari - Asfaltirano igralište nalazi se u centru mjesta. Namijenjeno
je za rukomet i mali nogomet. Posjeduje tribine kapaciteta 250 mjesta, postavljenu rasvjetu i u
cijelosti je ograđeno. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.
- Igrališta za male športove u Zavalatici - Dva asfaltirana igrališta nalaze se u Zavalatici.
Namijenjena su za košarku, rukomet i mali nogomet. Oba igrališta su u fazi ograđivanja
žičanom ogradom i postavljanja rasvjete. Korištenje igrališta se ne naplaćuje.
- Igralište za male športove Ferijalni - Igralište je asfaltirano, u potpunosti ograđeno žičanom
ogradom i namijenjeno je igranju malog nogometa, rukometa i košarke. Korištenje igrališta se
ne naplaćuje.
Osim sportskih igrališta, u svim naseljima Grada Korčule za najmlađe su uzraste izgrađena dječja
igrališta.
Važna zona za rekreaciju je i Park-šuma Hober s više od 4 km šetnica koja se nalazi između centra
Korčule i naselja Sv. Anton na sjeveroistočnim obroncima brijega poviše luke Uš. Park-šuma je
zapuštena i neugledna te joj je potrebno ulaganje i rekonstrukcija.
Plivalište KPK nalazi se nadomak centra Korčule uz Šetalište Frana Kršinića. Budući da se radi o
morskom plivalištu, koristi se u ljetnim mjesecima.
68
STANJE U OKOLIŠU I PROSTORU16
Kvaliteta urbanog okoliša, izloženost ekološkim rizicima i klimatskim opasnostima
Iako je prostor Grada Korčule razmjerno rijetko naseljen sa svega 57,7 stanovnika po km2 (poradi
usporedbe prosjek RH je 85 stanovnika po km2), velika koncentracija stanovnika u zoni naselja Korčula,
Žrnova i Račišća u kojem živi 79,4% stanovnika Grada, stvara velike ekološke probleme.
Problemi se očituju kako u klasičnim oblicima zagađivanja okoliša, tako i u vizualnom uništavanju
krajobraznih svojstvenosti obale oblikovno neprimjerenom izgradnjom s jedne strane (npr. Medvinjak,
Zavalatica, Rasohatica) i neprihvatljivom dužobalnom izgradnjom praktično samo u prvom redu
(Korčula-Račišće). Sve to čini dijelove obale Grada iznimno ugroženima. Uočava se izgradnja na
neprihvatljivim pozicijama dolaca terasastih vinograda (npr. u zoni Žrnova).
Problem se ne može riješiti prostim zabranama, već usmjeravanjem izgradnje na prihvatljivim
mikrolokacijama uz striktnu kontrolu i provedbu Prostornog plana. Zbog bogate prirodne i kulturne
baštine te razmjerno velikih površina pod zaštitom krajolika, potrebno je neprekidno i sustavno provoditi
mjere za poboljšanje i unaprjeđivanje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika.
Grad svoj kruti otpad odvozi u Općinu Lumbarda na lokaciju “Kokojevica”. Deponij je nedostatno
opremljen, lokacija je nepovoljna, a smeće se uništava spaljivanjem, što predstavlja opasnost od požara
koji i nisu rijetki, osobito u ljetnoj sezoni. Na deponij se organizirano odvoze otpaci naselja Korčule,
Lumbarde, Račišća i Žrnova. U najnovije vrijeme poduzete su mjere za uređenje deponija: izgrađena
je ograda koja je u međuvremenu većim dijelom uništena, uvedena je čuvarska služba i protupožarne
mjere i osiguran je stroj za zatrpavanje zemljom. Slijedom navedenog, potrebna je izgradnja reciklažnog
dvorišta kako se ne bi i dalje sustavno narušavala priroda, lokacija deponija, ali i zdravlje svih
stanovnika grada Korčule te općine Lumbarda.
Područje Grada Korčule obiđeno je u suradnji sa stručnim službama Grada i evidentirane su 3 veće
lokacije i 6 manjih na kojima se ilegalno odlaže otpad. Otpad se odlaže na divlje, a odlažu ga uglavnom
stanovnici najbližih naselja.
Odlaže se najviše glomazni i komunalni otpad (madraci, frižideri, kauči), granje, otpadna plastika,
olupine vozila, građevinski otpad i to beton, cigla, šuta, kamen i u najvećoj mjeri zemlja i nevezani
prašinasti materijali. Evidentirane su sljedeće lokacije:
1. Smetlište Čara – Koča
2. Smetlište Stubica
3. Smetlište Sustjepan
4. Smetlište Zavalatica-Brguja
5. Smetlište Zagrinčanjiva
6. Smetlište Žrnovska Banja – Podgomilje
7. Smetlište Dolac
8. Smetlište Mala klačina i
16 Preuzeto iz II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule
69
9. Smetlište „Inkobrod“ Korčula.
Što se tiče relativne čistoće okoliša, još uvijek nije ugrožena velikim onečišćenjem i zagađenjem mora
te kao takva stvara značajnu prednost, osobito u turističkom razvoju. Poljoprivredne površine, gdje se
koriste značajno manje količine umjetnog gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu, pogoduju razvoju
ekološke poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane.
Dijelom izvorna netaknuta, dijelom kultivirana priroda, dijelom kulturni krajolik izgradili su raznolikost
svojstvenog krajobraza Grada tipičnog za ovaj dio južne Dalmacije.
U skladu s rečenim možemo odrediti vrijedne prirodne i krajobrazne površine Grada koje je potrebno
štititi. Ističu se:
• Prirodni prostori i krajobrazi:
- Prirodni prostori i krajobraz južne pučinske i dijela sjeverne obale. Strma razvedena obala s
izraženim stijenama i uvalama s gustim pojasom makije u zaobalju pruža sliku nepristupačnosti i
divljine. Usprkos činjenice da je Korčula kao otok botanički i šumarski dosta istraživana, još uvijek
nije detaljno floristički obrađena niti fitocenološki snimljena. Naročito se to odnosi na florne
zanimljivosti grebenjača, ostalog litorala, stijena i pjeskovitih plaža.
- Prirodni prostori i krajobraz arhipelaga korčulanskih otoka, otočića i grebena.
• Kultivirani prostori i krajobrazi:
- Kultivirani krajobraz pokriva velike površine, a obuhvaća poljodjelske površine od kojih se ističu
kraška polja, terasasti vinogradi i maslinici i šumske površine, kako gospodarskih šuma tako i
privatnih.
• Kulturni prostori i krajobrazi
- Kulturni prostori i krajobrazi obuhvaćaju zone naselja i znatnih antropogenih promjena u prostoru.
Kao vrlo vrijedni kultivirani krajobrazi ističu se u unutrašnjosti Čara i Pupnat, a pri morskoj obali
naravno Korčula
• Osobite pojedinačne prirodne vrijednosti.
Osim do sada navedenih prostornih sklopova treba još navest pojave koje su već zaštićene Zakonom
o zaštiti prirode i Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije:
• u kategoriji poseban rezervat šumske vegetacije: Kočje kod naselja Žrnovo;
• u kategoriji park-šuma: park-šuma Hober u naselju Korčula;
• u kategoriji značajni krajobraz: otok Badija;
• u kategoriji spomenik prirode: stablo crnike u naselju Žrnovo-Klokolina;
• u kategoriji spomenik parkovne arhitekture: park Foretić u naselju Korčula, drvored čempresa sv.
Antun u naselju Korčula, stablo čempresa u naselju Čara.
Temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije i PPUG Korčule na području obuhvata
Plana zaštićena su sljedeća područja:
• u kategoriji osobito vrijedan predjel – prirodni krajobraz: južna pučinska obala, krajolik u Pupnatu,
Korčulansko-pelješki arhipelag, šumica u naselju Račišće uz crkvu sv. Nikole, šuma Fortezza, šuma
Carevića glava uz uvalu Uš i hotel Bon Repos, šuma na poluotočiću Banja na istočnom rubu uvale
Banja, šuma Bori, Paganettijeva pećina na Korčuli, špilja Pišurka na Korčuli, špilja Zaglav na Korčuli,
sjeverna obala prema Pelješkom kanalu (od naselja Račišće prema zapadu), uvala Samograd.
70
• u kategoriji osobito vrijedan predjel – kultivirani krajobraz: Žrnovsko polje, Pupnatsko polje, Čarsko
polje, dolac u središtu naselja Račišće, vinogradi na strmim terenima u Žrnovu, Račišću i Knežama;
poluotok Turanj dio sjeverno od ceste Ž-6224
Primarna infrastruktura
Pokrivenost vodoopskrbnim sustavima17
Vodoopskrba područja Grada Korčule riješena je u sklopu regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-
Korčula-Lastovo-Mljet. Ishodište regionalnog vodovoda je izvorište "Prud" u dolini Neretve.
Voda se pumpa na izvorištu i na poluotoku Pelješcu, ukupna visina dizanja vode je 350 m. Na otok
Korčulu voda dolazi gravitacijom iz vodospreme "Janjina" na Pelješcu kroz podmorski cjevovod koji se
sastoji od 5 visokotlačnih polietilenskih cijevi 202 mm, te cjevovodom 350 ACC ulazi u vodospremu
Korčula I. zapremnine 1000 m3 s kotom dna 87,00 m.n.m. koja je centralna vodosprema za opskrbu
vodom otoka Korčule.
Prema podacima «NPKLM vodovoda» d.o.o. Korčula za otok Korčulu je, s obzirom na izgrađene
kapacitete NPKLM vodovoda, utvrđena količina od 104 l/s, od čega za Grad Korčulu 62 l/s. Iz
vodospreme Korčula I. voda gravitacijom ide u vodospremu Korčula II. na jednu stranu i na drugu stranu
do vodospreme "Vela Luka". Naselja uz more spojena su na regionalni vodovod preko vodosprema
mjesne potrošnje, a naselja u sredini otoka vodu dobivaju prepumpavanjem iz magistralnog cjevovoda.
Izgrađeni objekti regionalnog vodovoda na području Grada Korčule su:
A. Cjevovodi
1. Podmorski cjevovod Pelješac-Korčula dužine 2400 m sastoji se od pet visokotlačnih armiranih
polietilenskih cijevi 202 mm.
2. Cjevovod izlaz iz mora vodosprema "Korčula" dužine 1300 m, 350 mm ACC. 3. Povratni vod
vodosprema "Korčula I." - vodosprema "Korčula II." dužine 800 m, 200 mm ACC.
3. Cjevovod vodosprema "Korčula I." - Račišće dužine 1000 m, 450 mm ACC.
4. Tlačni vod crpna stanica Žrnovo - vodosprema "Žrnovo" dužine 2400 m, 108 mm, čelik.
5. Tlačni vod crpna stanica Pupnat - vodosprema "Pupnat", dužine 2000 m, 80 mm ductil.
6. Cjevovod Čara - Zavalatica dužine 2300 m, 100 mm ductil.
7. Cjevovod Smokvica - Čara dužine 3500 m, 150 mm ductil.
B. Crpne stanice
1. Crpna stanica "Pupnat", kapaciteta 3 l/sec, visina dizanja 350 m.
2. Crpna stanica «Žrnovo» kapaciteta 4 l/sec, visina dizajna 190 m.
C. Vodospreme
1. Vodosprema "Korčula I." zapremnine 1000 m3, kota dna 87,00 m.n.m.
2. Vodosprema "Korčula II." zapremnine 2000 m3, kota dna 56,00 m.n.m.
3. Vodosprema "Pupnat" zapremnine 200,00 m3, kota dna 390,00 m.n.m.
4. Vodosprema "Zavalatica" zapremnine 500 m3, kota dna 75,00 m.n.m.
5. Vodosprema «Čara I» zapremnine 250 m3, kota dna 160,00 m.n.m.
17 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule - Obrazloženje
71
SLIKA 2 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - VODOOPSKRBA
IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE - 054_2D-VODOOPSKRBA
Prosječna potrošnja vode po stanovniku u Gradu Korčuli iznosila je 70,17 m3 u 2016. godini. Na
godišnjoj razini potrošnja vode prema podacima iz 2016. godine kreće se oko 397.348,00 m3. Od toga
se najveći dio od 74,58% potroši u gradu Korčuli, nakon čega slijedi potrošnja u naselju Žrnovo s
udjelom od 14,13%, Pupnat 4,03%, Račišće 3,67% i Čara s udjelom od 3,59% u ukupnoj potrošnji vode.
Prosječna potrošnja vode po stanovniku u 2016. godini iznosila je 70,17 m3 u Gradu Korčuli. U potrošnji
vode po stanovniku ističe se grad Korčula s potrošnjom od 103,77 m3. Ovakva visoka potrošnja rezultat
je visoke turističke aktivnosti odnosno velikog broja turista koji su smješteni u hotelima i ostalim
smještajnim objektima te velikog broja ugostiteljskih objekata koji se nalaze u gradu Korčuli.
TABLICA 36 POTROŠNJA VODE U GRADU KORČULI
Potrošno vode u m3
Potrošnja vode po stanovniku
2014 2015 2016 2014 2015 2016
Grad Korčula
350.224 406.187 397.348 61,84 71,73 70,17
Korčula 270.264 300.398 296.369 94,63 105,18 103,77
Žrnovo 42.395 59.555 56.159 30,99 43,53 41,05
Račišće 15.200 16.171 14.581 35,19 37,43 33,75
Pupnat 11.770 16.376 15.994 30,10 41,88 40,91
Čara 10.595 13.687 14.245 17,20 22,22 23,13
IZVOR: NPKLM VODOVOD D.O.O., OBRADA KORA D.O.O.
Voda se dva puta mjesečno u ljetnim mjesecima i jednom mjesečno u zimskim mjesecima šalje na
analizu u Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije–Služba za zdravstvenu
ekologiju. Rezultati analitičkog izvješća vode za ljudsku potrošnju sukladni su uvjetima koji su propisani
Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13, 64/15) jer rezultati parametara odgovaraju maksimalno
dozvoljenim koncentracijama iz Priloga I Pravilnika o parametrima sukladnosti i metodama analize vode
za ljudsku potrošnju (NN 125/13, 141/13 i 128/15).
U Gradu Korčuli je u 2017. godini bilo 3.197 priključaka na vodovod. Od tog iznosa najveći broj
priključaka nalazi se u gradu Korčuli (54,21%).
72
TABLICA 37 POTROŠNJA VODE U GRADU KORČULI U 2017. GODINI
Broj priključaka
Korčula 1733
Žrnovo 339
Račišće 250
Kneže 122
Žrnovska Banja 208
Pupnat 102
Zavalatica 146
Čara 34
Privreda 243
Direktni 20
Ukupno 3197
IZVOR: NPKLM VODOVOD D.O.O., OBRADA KORA D.O.O.
Pokrivenost kanalizacijskom infrastrukturom18
U gradu Korčuli postoje prvi počeci izgradnje kanalizacijske mreže još u Srednjem vijeku. Danas postoji
izgrađena kanalizacijska mreža s glavnim sakupljačima. Izgrađena su dva kanalizacijska sustava i to:
- Grad koji obuhvaća zapadno područje do zaljeva Luka, te
- Dominče koja obuhvaća novo naselje na istočnom području.
Navedenim sustavima otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala.
Održavanje i pogon postojeće kanalizacijske mreže obavlja Javno komunalno poduzeće "Hober".
Početkom sedamdesetih izgrađen je najprije sakupljač Sv. Nikole uz obalu do kraja obale ispod kule
Kerjan. Na tom mjestu izgrađena je crpna stanica kojom su prihvaćene i otpadne vode sakupljača s
istočne strane grada. Crpnom stanicom CS Grad su se potiskivale nepročišćene otpadne vode u
Pelješki kanal "podmorskim ispustom" duljine 300 m na dubinu 40 m. U zapadnom dijelu grada Korčule
još je izgrađen sakupljač Borak s pripadajućim crpnim stanicama CS Hoteli (priključeni su svi hoteli),
CS Obala. Na Borak je priključena i marina "Korčula". Jedino nije priključen restoran Liburna te su te
vode onečišćavale more.
Krajem sedamdesetih je izgrađen prvi veći sakupljač istočnog dijela grada i to na potezu od tadašnje
vojarne do brodogradilišta. Izveden je i vrlo kratki ispust na samom ulazu u kanal Ježevica. Kako ovaj
ispust nije bio izgrađen po pravilima struke, to su otpadne vode onečišćavale dio kanala Ježevica. Na
sakupljač Dominče kasnije su priključene zgrade Doma zdravlja posredstvom CS, isto kao i hotel Bon-
Repos (sadašnji Port 9) te se donekle zaštitilo more u uvali Luka.
Izgradnjom sakupljača u zapadnom dijelu grada postavljeni su temelji za konačno rješenje svih otpadnih
voda zapadnog dijela grada.
U istočnom dijelu grada stanje je slabije, prvenstveno radi neizgrađenog odgovarajućeg podmorskog
ispusta, a i zbog nedovoljno razvijene kanalizacijske mreže.
Na kanalizacijsku mrežu nisu priključene još zgrade u predjelu Sv. Antun, zatim na Solinama i uz obalu
Ježevica. Izvan kanalizacijskih sustava još su predjeli Strečica i Luka. U uvali Luka stambene zgrade
ispuštaju otpadne vode ili procjeđivanjem kroz septičke jame u tlo ili direktno u more. Ovdje se opažaju
18 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule - Obrazloženje
73
promjene kakvoće mora zbog plitkoće uvale. U uvali Strečica stanje je nešto bolje zbog otvorenosti
uvale.
SLIKA 3 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI – VODNOGOSPODARSKI SUSTAV - ODVODNJA OTPADNIH VODA TE
OBRADA, SKLADIŠTENJE I ODLAGANJE OTPADA
IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE - 054_2E-ODVODNJA
U Gradu nema stalnih vodotoka, a nema ni većih problema s bujicama. Najveća bujica nalazi se na
dijelu između Općine Blato i Grada Korčule u vrlo rijetko nastanjenom dijelu Grada u vododerini prema
uvali Babina. Nekoliko bujica ima i na južnim, pučinskim obroncima Grada. Interesantan je veliki broj
lokava koje su označene na slici “Infrastrukturni sustavi – vodnogospodarski sustav – odvodnja
otpadnih voda te obrada, skladištenje i odlaganje otpada“.
Broj stanovnika priključenih na sustav odvodnje na području GK Stari Grad iznosi 95%, a na području
u GK Sv. Antun 30%.
Infrastruktura za distribuciju električne energije19
Postojeći vodovi 110 kV s kabelskim kućicama ucrtani su na grafičkom prilogu. Za podatke 110 kV
mreže nadležna je HEP, Prijenosno područje - Split. Potrebna je razvojna TS 110/35 kV jer napajanje
TS 35/10 (20) kV Korčula vodovima 35 kV ne zadovoljava iz pravca TS 110/35 kV Ston, a na granici je
zadovoljavajućeg iz pravca TS 110/35 kV Blato.
Sadašnje osnovno napajanje potrošača područja Grada (i šire) vrši se vodovima 35 kV kako je
navedeno. Vod 35 kV iz pravca TS 35/10 kV Blato novi je, izgrađen 1999. godine kao dvostruki 35 +
20 kV (osim dijela Čara-Pupnat kao 35 kV) na čelično rešetkastim stupovima. Na njegovu 20 kV stranu
povezane su sve distributivne TS 10 (20)/04 kV između Korčule i Blata, a na zadanom prostoru
kabelskim novim vodom 20 kV Čara, Čara vinarija i Zavalatica 1. Također je 20 kV vodovima na čelično
rešetkastim i kabelskim dionicama istovremeno ostvareno povezivanje TS u Žrnovu (Kampuš,
Postrana, Barina i nova Brdo). Posebno je izgrađen jednak vod s kb dionicama DV 35 + 20 kV - TS
Pupnat 1 - Pupnat 2 - Račišće - Uljara.
Napominje se kako je pogonsko napajanje Čare, Vinarije i Zavalatice iz TS35/10 kV Blato, a cijela
preostala potrošnja prostora iz TS 35/10(20) kV Korčula.
19 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule - Obrazloženje
74
TS 35/10(20) kV Korčula potpuno je rekonstruirana 1995. godine za naponsku razinu 35/20 kV ("vozi"
35/10 kV) i max snagu 2 x 4 MVA. Transformacija je već sada 2 x 4 MVA, a transformatore je moguće
prespajati. Oprema je suvremena (vakum prekidači, numerička zaštita, proc0_0buduću TS 110/35 kV
(kabelske veze nisu izgrađene).
Srednje naponska mreža gradskog i izvangradskog područja je najvećim dijelom kabelska nazivnog
napona 12 kV, a novoizgrađeni dijelovi su za nazivni napon 20 kV kako je to prikazano na podlogama.
Zaključno bi napomenuli kako je elektroenergetika na zadanom prostoru pratila stvarna zbivanja, iako
sva zbivanja nisu bila usklađena s ranijim planovima.
SLIKA 4 INFRASTRUKTURNI SUSTAVI - ELEKTROOPSKRBA
IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE - 054_2C-
ELEKTROENERGETIKA
Ukupna potrošnja električne energije u Gradu Korčuli20 u javnom sektoru iznosi 2 488 MWh u 2012.
godini, dok su u istom razdoblju u Gradu Korčuli kućanstva potrošila 13.750 MWh, uslužni sektor
8.904 MWh, industrija 557 MWh, prema čemu je potrošnja električne energije u Gradu Korčuli za
2012. iznosila 25.669 MWh.
Korištenje alternativnih izvora energije i postojeća infrastruktura
Alternativni izvori energije na Gradskom bazenu Gojko Arneri
Gradska ustanova Športski objekti Korčula izgradila je i 2014. godine pustila u pogon fotonaponski
sustav snage 50kW. Elektrana je spojena na elektroenergetsku mrežu. Prema tehničkom rješenju
proizvedenu električnu energiju troši za potrebe Gradskog bazena Gojko Arneri kojim ustanova
upravlja, a višak proizvedene energije isporučuje u elektroenergetsku mrežu.
20 Izvor: Akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom Grada Korčule
75
Alternativni izvori energije u hotelskom kompleksu Port 921
Solar
Solarni kolektori projektirani su za dogrijavanje potrošne tople vode (sanitarne vode).
U paviljonskom dijelu hotela izvedeno je ukupno 25 solarnih kolektora, i to:
- 24 komada kolektora bruto površine 13 m2 svaki, odnosno neto površine 12,35 m2 svaki
- 1 komad kolektora bruto površine 6,3 m2, odnosno neto površine 5,8 m2.
-
To čini ukupnu bruto površinu solarnih kolektora od 318,3 m2, odnosno ukupnu neto površinu solarnih
kolektora od: 302,2 m2. Kolektori su proizvod Asgard Solarkollektoren GmbH Austria tip ökoTech PRO
13.
Paviljonski dio hotela zajedno s depandansama Korkyra proračunat je na maksimalni boravak 874
osobe dnevno uz prosječnu potrošnju od 50 l/osobi dnevno. Rezultati su bili potrošnja 44.450 l potrošne
tople vode dnevno s 45 °C, odnosno 29.076 l dnevno s temperaturom od 60 °C.
U ukupno 13 spremnika pohranjuje se u svakom trenutku 30.000 l potrošne tople vode. Svih 25 solarnih
kolektora ima ukupnu toplinsku snagu u iznosu od 216 kW. Solarni kolektori su proračunati tako da u
vremenu od 8 sati zagriju dnevno potrebnu količinu potrošne tople vode.
Restoran
Za zagrijavanje potrošne tople vode u kompleksu restorana projektirana su i ugrađena 24 solarna
kolektora proizvod Viessmann tip 11-FM. Svaki kolektor je bruto površine 2,51 m2, te neto površine 2,3
m2. To čini ukupnu bruto površinu solarnih kolektora od 60,24 m2, odnosno ukupnu neto površinu
solarnih kolektora od: 55,2 m2. Solarni kolektori zagrijavaju ukupno 2.000 l potrošne tople vode u 2
spremnika od po 1.000 l.
Otpadna toplina iz dizalica topline zrak/zrak
U 5 paviljona ugrađene su dizalice topline zrak/zrak (VRF-sustavi) s učinkom hlađenja po 28 kW s po
2 hidro-boxa, koje omogućuju iskorištenje otpadne topline na način da se toplina prije vanjskog
kondenzatora i „bacanja“ u okolinu vodi u hidro-boxove u toplinskim pod stanicama u prizemlju svakog
paviljona i ondje predaje za zagrijavanje potrošne tople vode u spremnicima. Ovo je pogodan sustav i
preko dana, kada radi u zajedno sa solarom, no posebno je pogodan noću kada VRF sustavi rade, a
solari su izvan funkcije.
Jedan hydro-box ima mogući kapacitet grijanja 4,5 kW prosječno, ali u rasponu od 3,6 do 16 kW, ovisno
o uvjetima. S ukupno 10 hydro-boxova dobivamo toplinski učinak od prosječno 45 kW, minimalno 36
kW do maksimalno čak 160 kW, ovisno o uvjetima. Maksimalna stvarna temperatura koju hydro-boxovi
daju je oko 55 °C, što je i njihov glavni limit te praktički ostaju izvan funkcije kada ima dovoljno Sunčeve
svjetlosti za puni pogon solarnih kolektora.
Dogrijavanje potrošne tople vode u kompleksu restorana dizalicom topline zrak/voda.
Solarni kolektori zagrijavaju ukupno 2.000 l potrošne tople vode u 2 spremnika od po 1.000 l. Iz ta 2
spremnika potrošna topla voda serijski ulazi u treći spremnik kapaciteta 2.000 l čiju donju spiralu
zagrijava toplina iz cirkulacijske dizalice topline zrak/voda kapaciteta grijanja 53 kW s COP-om od 4,08.
21 Izvor: HTP Korčula d.d.
76
Infrastruktura za mobilnost i internetsku povezanost
Prometna infrastruktura jedan je od glavnih čimbenika gospodarskog razvoja i napretka ne samo Grada
Korčule već i cijele Dubrovačko-neretvanske županije. Dubrovačko-neretvanska županija geografski je
disperzirana te je fizički podijeljena na dva dijela od čega je dolina rijeke Neretve spojena sa teritorijem
Republike Hrvatske, dok je veći dio županije uključujući i Grad Korčulu Neumskim koridorom odvojen
od teritorija Republike Hrvatske. Sam Grad i otok Korčula nalazi se na rubnim dijelovima županije, a s
administrativnim središtem povezan je zastarjelom cestovnom infrastrukturom i neadekvatnim
katamaranskim linijama što dodatno povećava osjećaj izoliranosti. Zbog navedenih razloga prometna
infrastruktura i internetska povezanost ključni su čimbenici za gospodarski napredak Grada Korčule.
Cestovne veze22
Prema “Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste” (NN br.
79/99) u Gradu od postojeće cestovne infrastrukture postoji jedna državna cesta:
- D-118 na pravcu trajektno pristanište Dominče /Korčula/ - Smokvica - Blato - Vela Luka.
Povijesni cestovni pravac što je uz nužna poboljšanja trase zadržao svoju ulogu cestovne poveznice
prostora Otoka. Osim što je ova cesta važna za otočki život i za život unutar Grada ona je glavna veza
prostora i otoka i Grada s trajektnim pristaništem u Dominču preko kojega je otok na istočnoj strani
povezan s kopnom.
Osim navedene državne ceste u Gradu postoje još tri županijske ceste:
- Ž-6224 (D-118 /Korčula/ - Račišće),
Cesta je postala nepodesna budući da teče priobalnim izgrađenim prostorom pa će stoga biti potrebno
izgraditi obilaznice oko Žrnovske Banje i Kneže.
- Ž-6225 (D-118 /Korčula/ - Lumbarda)
- Ž-6244 (D-118 - Korčula).
U Gradu postoje i dvije lokalne ceste:
- L-69021 (D-118 /Čara/ - Zavalatica)
- L-69022 (D-118 /Pupnat/ - D-118 /Čara/).
Lokalna cesta L-69022 stara je cesta između Pupnata i Čare koju je zamijenila D-118. Postoji i nekoliko
nerazvrstanih teško prohodnih cesta koje bi trebalo urediti i koje povezuju:
- D-118 /Pupnat/ - Ž-6224 /Kneža/
- L-69022 – Pupnatska luka
- D-118 – Rasohatica.
Ostalo su ulice u izgrađenim zonama stambenog karaktera.
Promatrajući prometno-geografsku situaciju prostora u okviru Države i njenog središnjeg dijela s
glavnim gradom Zagrebom i promatrajući to isto u okviru Županije Dubrovačko-neretvanske, prometni
položaj Grada i otoka izrazito je nepovoljan. Otok je s glavnom prometnom kopnenom cestovnom
22 IZVOR: II. IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KORČULE
77
vezom “jadranskom magistralom”, odnosno državnom cestom D-8, povezan preko poluotoka Pelješca.
Stoga je otok u još nepovoljnijoj prometnoj situaciji od peljeških općina.
Pomorske veze23 Postojeće stanje pomorskog prometa Grada temelji se na “Naredbi o razvrstavanju luka otvorenih za
javni promet na području županije Dubrovačko-neretvanske” (NN br. 96/96). U skladu s navedenom
Naredbom
- morska luka županijskog značaja je luka Korčula-putnička luka (istočna i zapadna obala).
Luke lokalnog značaja su:
- luka Badija
- luka Pupnat
- luka Račišće
- luka Zavalatica i također
- luka Korčula.
U okviru Korčule nalazi se i
- morska luka posebne namjene državnog značaja (LN)-Marina ACI Korčula te
- sportska luka na istočnoj i zapadnoj obali Korčule.
Pelješki kanal je međunarodni i unutarnji plovni put.
Brze dužobalne trajektne linije i pješačka veza brodicama s Orebićem smještene su u luci u Korčuli,
koja ima i međunarodni karakter. Svojom brojnošću i brzinama nikako ne zadovoljavaju.
Trajektna luka za Orebić smještena je u Dominču.
Zračne veze24
Zračne veze Grad ostvaruje na aerodromu u Čilipima što je iznimno nepovoljno. U slučaju hitnosti u
Korčuli postoji heliodrom i za noćno slijetanje. Bitno poboljšanje, kako za Grad, tako i za otok, očekuje
se izgradnjom zračne luke na otoku koja se predviđa u zoni Brne u Općini Smokvica.
Pošta i telekomunikacije25
U Gradu postoji šest poštanskih ureda
- 20260 Korčula
- 20261 Korčula
- 20264 Račišće
- 20273 Čara
- 20274 Pupnat i
23 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule 24 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule 25 Izvor: II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Grada Korčule
78
- 20275 Žrnovo.
Mobilne telekomunikacije su pokrile cijeli prostor Grada. Stacionarna telefonska mreža je kombinirana
kako podzemna tako i nadzemna, a tvore je bakreni i optički kablovi. Vezana je za ATC u Korčuli. Iznad
Korčule i Pupnata izgrađeni su TV i radio pretvarači za poboljšanje programa na području Grada.
Pristup internetu i korištenje računala Putem HAKOM-a dostupni su podaci o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa koji se temelje
na podacima koje su dostavili operatori. Slika prikazuje pokrivenost korisnika na području Korčule
osnovnim, brzim i ultrabrzim širokopojasnim pristupom u nepokretnoj širokopojasnoj mreži. Iz
prikazanog je razvidno kako na području Korčule postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa.
Također je vidljivo kako na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima je moguća dostupnost
brzog i ultrabrzog pristupa.
SLIKA 5 PODRUČJA DOSTUPNOSTI ŠIROKOPOJASNOG PRISTUPA
IZVOR: HTTP://MAPIRANJE.HAKOM.HR/HR-HR/SIROKOPOJASNIPRISTUP#STHASH.JNXKJAM7.DPBS
PRISTUPLJENO 14. RUJNA 2017.
U gradu Korčuli 58,09% kućanstava posjeduje osobno računalo, a 54,85% kućanstava se koristi
internetom što je viši udio nacionalnog i županijskog prosjeka po posjedovanju osobnog računala i
korištenju interneta u kućanstvima.
TABLICA 38 PRIVATNA KUĆANSTAVA PREMA POSJEDOVANJU OSOBNOG RAČUNALA I KORIŠTENJU INTERNETA
Kućanstvo posjeduje osobno
računalo (stolno ili prijenosno)
Kućanstvo se koristi internetom
da ne nepoznato da ne nepoznato
Republika Hrvatska 55,28% 43,59% 1,13% 50,65% 48,02% 1,33%
Dubrovačko-
neretvanska županija
57,24% 41,06% 1,70% 54,08% 44,04% 1,88%
Korčula 58,09% 39,67% 2,24% 54,85% 42,76% 2,39%
IZVOR: DZS, POPIS STANOVNIŠTVA 2011., OBRADA KORA D.O.O.
79
Urbani prijevoz
Grad Korčula nema klasični javni prijevoz putnika, nego isključivo linijski prijevoz te autotaksi prijevoz.
Linijski prijevoz putnika obavlja tvrtka Autotrans d.o.o. Redovne linije 26su kako slijedi: Korčula-Račišće
(4 linije/dan) koja povezuje gradske predjele Medvidnjak, Žrnovska Banja, Vrbovica i Kneže s gradom;
Korčula-(Blato)-Vela Luka (6 linija/dan) koja povezuje i naselja Žrnovo, Pupnat i Čaru s gradom
Korčulom, Korčula-Lumbarda (8 linija/dan) koja povezuje trajektnu luku Dominče i gradski predio Sv.
Anton sa centrom grada Korčule; Korčula-(Split, Zadar)-Zagreb (1 linija/dan), Korčula-Dubrovnik (1
linija/dan).
Osim autobusnog linijskog prijevoza, prijevoz putnika obavljaju i autotaksi prijevoznici. Na području
Grada Korčule autotaksi prijevoz obavlja se s ukupno 27 vozila.
Podaci o nesrećama i sigurnosti na cestama
Analizirajući prometne nesreće na području grada Korčule za period 2012.-2016.godina vidljivo je kako
broj prometnih nesreća varira, odnosno prema godinama stanje je sljedeće:
• 2012.godine ukupno se dogodilo 35 prometnih nesreća, od čega 18 prometnih nesreća s
ozlijeđenim osobama i 17 prometnih nesreća s materijalnom štetom
• 2013.godine ukupno se dogodilo 28 prometnih nesreća, od čega 1 prometna nesreća s
poginulim osobama, 13 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 14 prometnih nesreća s
materijalnom štetom
• 2014.godina ukupno su se dogodile 23 prometne nesreće, od čega 12 prometnih nesreća s
ozlijeđenim osobama i 11 prometnih nesreća s materijalnom štetom
• 2015.godina ukupno su se dogodile 32 prometne nesreće, od čega 14 prometnih nesreća s
ozlijeđenim osobama i 18 prometnih nesreća s materijalnom štetom
• 2016.godina ukupno se dogodila 31 prometna nesreća, od čega 1 prometna nesreća s
poginulim osobama, 14 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama i 16 prometnih nesreća s
materijalnom štetom.
26 Izvor: www.autotrans.hr, pristupljeno 18. rujna 2017.
80
GRAFIKON 37 PRIKAZ BROJA PROMETNIH NESREĆA PREMA POSLJEDICAMA
Izvor: Policijska postaja Korčula, obrada: KORA d.o.o.
Što se tiče nastradalih osoba u prometnim nesrećama koje su se dogodile na području grada
Korčule, vidljivo je sljedeće stanje:
• 2012. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 25 osoba, od čega su 4 osobe zadobile
teške tjelesne ozljede, dok je 21 osoba zadobila lake tjelesne ozljede
• 2013. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 17 osoba, od čega je 1 osoba smrtno
stradala, 3 osobe su zadobile teške tjelesne ozlijede, dok je 13 osoba zadobilo lake tjelesne
ozlijede
• 2014. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 14 osoba, od čega su 2 osobe zadobile
teške tjelesne ozljede, dok je 12 osoba zadobilo lake tjelesne ozljede
• 2015. godine u prometnim nesrećama je nastradalo 17 osoba, od čega je 6 osoba zadobilo
teške tjelesne ozljede, dok je 11 osoba zadobilo lake tjelesne ozljede
• 2016. godine u prometnim nesrećama je nastradala 21 osoba, od čega je 1 osoba smrtno
stradala, 5 osoba je zadobilo teške tjelesne ozljede, dok je 15 osoba zadobilo lake tjelesne
ozljede.
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
20
2012 2013 2014 2015 2016
poginulim
ozlijeđenim
materijalnom
81
GRAFIKON 38 PRIKAZ BROJA STRADALIH SUDIONIKA PREMA POSLJEDICAMA
Izvor: Policijska postaja Korčula, obrada: KORA d.o.o.
0
5
10
15
20
25
2012 2013 2014 2015 2016
SMRTNO STRADALI
TEŠKO OZLIJEĐENO
LAKO OZLIJEĐENO
82
II. SWOT ANALIZA RAZVOJA GRADA KORČULE - PREPOZNAVANJE RAZVOJNIH POTREBA I POTENCIJALA
SWOT analiza (eng. Strengths, Weaknesses, Opportunities, Threats) predstavlja jedan od analitičkih alata koji se primjenjuju prilikom izrade strategija, dajući pregled snaga, slabosti, prilika i prijetnji koje proizlaze iz teritorijalnog, gospodarskog i društvenog konteksta Grada Korčule.
SNAGE SLABOSTI
Društvo
Brojne organizacije civilnog društva (OCD)
Dobro upravljanje od strane Mjesnih odbora i Gradskih kotara uz
pozitivnu suradnju s lokalnim stanovništvom
Razvijena obrazovno-odgojna infrastruktura
Značajan udio obrazovanog stanovništva
Kvalitetna usluga zdravstvene zaštite
Gospodarstvo
Razvijena poljoprivredna djelatnost sa značajnim prihodima od
poljoprivrede
Značajan udio stanovništva koji ostvaruje prihod
Dostupnost poduzetničkoj infrastrukturi
Postojanje poduzetničko-potporne institucije
Postojeći resursi pogodni za razvoj održivog turizma (kulturnog,
nautičkog, ruralnog, gastronomskog i aktivnog turizma)
Povoljni klimatski uvjeti
Brojni turistički smještajni kapaciteti
Bogata i razvijena gastronomska ponuda
Razvijena tradicijska poljoprivredna proizvodnja
Očuvana kulturna materijalna i nematerijalna baština
Bogatstvo prirodnih resursa i bioraznolikost kopnenih, morskih i
podzemnih staništa
Razvijeno obrtništvo i malo poduzetništvo
Pristup otvorenom moru (ribarstvo, trgovina, turizam)
Društvo
Starenje stanovništva i negativna demografska slika
Nedostatak radnih mjesta za visoko obrazovano stanovništvo
Sezonalnost radnih mjesta
Nepostojanje prijevoza učenika osnovnih škola u popodnevnoj smjeni
Kontinuirani pad upisanog broja učenika u osnovnoj i srednjoj školi
Nepostojanje jedinstvene zgrade srednje škole u kojoj se odvijaju sve
nastavne aktivnosti, već su iste podijeljene na tri lokacije
Nedostatna opremljenost obrazovnih ustanova
Nedovoljna opremljenost institucija za pružanje kvalitetnih usluga (u
slučaju povećanja broja korisnika socijalnih usluga) i za aktivniju
socijalnu politiku (npr. deinstitucionalizacija, usluge u kući i sl.)
Neusklađenost obrazovnog sektora s tržištem rada
Visoki broj napuštenih seoskih kuća u unutrašnjosti i zapuštenih
kućišta u starogradskoj jezgri
Manjak inicijative u volonterizmu
Nedovoljna educiranost civilnog društva o upravljanju udrugama
Nedovoljni i neadekvatni kapaciteti i nekvalitetna usluga skrb starijih i
nemoćnih osoba
Nedostatak prostora za održavanje nastave u osnovnoj školi (problem
većeg broja upisane djece u prvi razred zbog čega se nastava održava
u tri smjene)
Neprilagođeno radno vrijeme Dječjih vrtića u ljetnom periodu (roditelji
zaposleni u turizmu) Negativan utjecaj izražene sezonalnosti (turizam) u svim segmentima
života
83
Postojanje ACI marine Korčula te potenciranje daljnjeg razvoja
nautičkog turizma
Postojanje LAG-a s odobrenim financiranjem i definiranom lokalnom
razvojnom strategijom
Postojanje razvojne agencije za strateško planiranje, razvoj i provedbu
projekata i poticanje poduzetništva
Veliki broj pomoraca, razvijeno pomorstvo
Komunalna infrastruktura i okoliš
Donesen prostorni plan (ažuriran 2016.)
Relativno zadovoljavajući sustav vodoopskrbe i opskrbe električnom
energijom
Dobra kakvoća mora i zraka
Potencijal korištenja obnovljivih izvora energije
Za sve sektore:
Postojanje aktivne baze strateških projekata na razini grada koje je
moguće financirati iz ESI fondova
Stečena znanja i iskustva dionika u pripremi i provedbi projekata
financiranih iz EU sredstava
Depopulacija stare gradske jezgre
Manjak obrazovanog zdravstvenog osoblja i medicinskih sestara
Gospodarstvo
Izostanak akcijskih planova provedbe u ključnim područjima
gospodarstva (poduzetništvo, poljoprivreda) uključujući i strategije
privlačenja investicija
Potreba za osposobljavanjem turističkih djelatnika
Izražena sezonalnost turističke ponude i potražnje
Ovisnost cjelokupnog gospodarstva o turizmu
Negativan utjecaj visokog broja turista na svakodnevnicu građana
(gužve u prometu, dućanima i sl.)
Nedostatak promocije destinacije i sadržaja te nepostojanje
definiranog brenda i komunikacijske strategije
Nedostatak održivog upravljanja kulturnom baštinom
Nedovoljno zastupljeni različiti oblici poduzetništva (socijalne inovacije,
društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i dr.)
Nepopunjene i nepotpuno opremljene poduzetničke zone
Nedovoljna poduzetnička znanja i informatička pismenost
Manjak održivog udruživanja u klastere
Usitnjenost i nepovezanost poljoprivrednog zemljišta
Siva ekonomija
Neadekvatni prostorni planovi
Neobrađene poljoprivredne površine
Nepostojanje ostvarivih turističkih zona spremnih za investiranja
Nepostojanje optičke infrastrukture
Komunalna infrastruktura i okoliš
Nepovoljna prometna povezanost s ostatkom zemlje te nepostojanje
izravne prometne povezanosti s inozemstvom
Neujednačena razvijenost prometne infrastrukture
Slabija povezanost manjih naseljenih otočića s gradom Korčulom
Nepostojanje klasičnog javnog prijevoza putnika
84
Neadekvatan sustav odvodnje otpadnih voda (koje se nepročišćene
ispuštaju u obalno more te na nekim mjestima negativno utječu na
promjenu kakvoće mora)
Nefunkcionalnost sustava gospodarenja otpadom
Nerazvijena komunalna djelatnost na otočićima u sastavu
Korčulanskog arhipelaga
Nedovoljno razvijeni sustavi obrane od elementarnih nepogoda
Nerazvijena ekološka svijest građana i neprepoznatost prirodnih
resursa
Nedostatak učinkovitog upravljanja plažama
Neriješeni imovinsko pravni odnosi i zemljišne knjige
Neprimjerena duž-obalna izgradnja koja dovodi do vizualnog
uništavanja krajobraznih svojstvenosti obale
Ugroženi ekosistem
Nedostatak vode (negativan utjecaj na nosivost otoka – zbog
povećanja broja turizma; zastario sustav vodoopskrbe i odvodnje -
kanalizacijski sustav/mreže)
Nedostatak parkirnih mjesta
PRILIKE PRIJETNJE
Za sve sektore:
Razvoj u skladu s odrednicama Nacionalnog programa razvitka otoka,
Državnih programa razvitka otoka i Programa Vlade RH
Povećana dostupnost ESI i nacionalnih fondova za financiranje projekata
iz ključnih razvojnih sektora
Poticanje međuotočne suradnje (s ciljem prijave zajedničkih projekata,
poticanje dobre prakse i dr.)
Društvo
Razvoj novih programa obrazovanja u skladu s Hrvatskim
kvalifikacijskim okvirom s ciljem povezivanja obrazovnog sustava s
tržištem rada RH/EU na svim razinama obrazovanja
Podizanje razine kvalitete socijalnih usluga i daljnji razvoj novih kroz
korištenje dostupnih sredstava iz ESIF-a i nacionalnih programa
Upis na UNESCO listu svjetske kulturne baštine
Za sve sektore:
Onečišćenje mora
Elementarne nepogode (požari, suše itd.)
Visoka depopulacija RH (manjak ljudi za rad u zdravstvu i turizmu u
sezoni)
Negativni utjecaj (masovnog) turizma na prirodnu i kulturnu baštinu
Stalne promjene zakona i poreznog sustava – nestabilnost
Globalne i regionalne ekonomske krize
Usklađivanje sa zakonima EU koji nisu usklađeni s lokalnim
posebnostima i potrebama
Pozicioniranje Korčule prema indeksu razvijenosti koji nije usklađen s
posebnostima otoka (veliki nerazmjer broja ljudi u kolovozu i siječnju)
Nepovjerenje građana u ulaganje
Nepovoljne opcije predfinanciranja i sufinanciranja sredstava iz ESI
fondova
85
Gospodarstvo
Rast trendova u povezivanju poljoprivrede, turizma i nepoljoprivrednih
djelatnosti
Očuvanje tradicionalnih zanimanja
Potencijal razvoja zadružnog poslovanja i drugih oblika udruživanja
Izrađena Strategija razvoja turizma Grada Korčule do 2017.–2020. koja
navodi strateške projekte u području turizma te pruža utemeljenje za
njihovo izvršenje
Potencijal za rast i razvoj turizma bez povećanja broja ležaja
Unapređenje postojećih i razvoj novih javnih usluga podržanih IKT-om
Jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva, poduzetničke
klime i inicijative
Porast turističkih kretanja u Europi
Razvoj novih turističkih zona
Komunalna infrastruktura i okoliš
Brza cesta preko Pelješca i most na Pelješcu
Dvije luke, 1. u Orebiću Perna – 2. Korčula Polačište
Mogućnost korištenja intermodalnog transporta (cestovni, željeznički,
vodeni)
Razvoj otočne urbane aglomeracije
Nespremnost za poduzimanje pravovremenih reformi na državnoj
razini
Loša komunalna infrastruktura (vodoopskrba i odvodnja) poluotoka
Pelješca što utječe i na otok Korčulu
86
III. STRATEŠKI OKVIR
Strateški okvir Grada Korčule predstavlja logičku poveznicu definiranih potreba grada Korčule i ciljeva,
prioriteta i mjera kojima će se ostvariti ispunjavanje tih potreba. Potrebe su prethodno definirane kroz
analizu stanja, koja predstavlja uglavnom statističko stanje grada Korčule, i SWOT analize koja izražava
jakosti i slabosti, prilike i probleme grada temeljem podataka iz analize stanja, ali i podacima dobivenih
od svih ključnih dionika uključenih u izradu ove Strategije. Ključni dionici u izradi ove Strategije su osobe
koje predstavljaju sve ključne sektore razvoja grada Korčule te su svojim intrinzičnim znanjem i
iskustvom pojedinog područja doprinijeli u onim dijelovima koje nije moguće definirati suštinskim
statističkim podacima. Strateškom planiranju pristupljeno je prije svega participativnom metodom, jer
samo s dobrim poznavanjem kulture i identiteta te potreba građana moguće je definirati njihove
specifične potrebe i ulagati u rast kvalitete života.
R.D. CILJ R.D. PRIORITET R.D. MJERA
1. Razvoj
učinkovitosti
ljudskih
potencijala i
podizanje
kvalitete života
1.1. Razvoj i ulaganje
u sustav
obrazovanja i
prilagođavanje
obrazovanja
potrebama tržišta
1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete
sustava odgoja kroz
ulaganje u obrazovne
infrastrukture
1.1.2. Ulaganje u modernizaciju
sustava odgoja i
obrazovanja i podizanje
njegove kvalitete
1.1.3. Usklađivanje i razvoj
obrazovnih programa s
potrebama tržišta rada
1.2. Povećanje
zaposlenosti i
poticanje
poduzetničkih
vještina
1.2.1. Poticanje zapošljavanja i
samozapošljavanja,
posebice mladih i
dugotrajno nezaposlenih
osoba
1.2.2. Ulaganje u programe za
razvoj i unapređenje
poduzetničkih vještina i
informatičke pismenosti
poduzetnika
1.2.3. Poticanje ulaganja u
obrazovanje,
usavršavanje, strukovno
obrazovanje i cjeloživotno
učenje prema potrebama
tržišta rada
1.3. Povećanje
kapaciteta i
kvalitete usluga u
sustavu
zdravstvene i
socijalne skrbi
1.3.1. Ulaganje u podizanje
kvalitete i kapaciteta
socijalnih usluga
1.3.2. Ulaganje u mjere
zbrinjavanja starijih i
nemoćnih i drugih skupina
u nepovoljnom položaju
87
1.3.3. Ulaganje u programe
promocije zdravlja,
prevencije i ranog
otkrivanja bolesti i zdravog
starenja
1.3.4. Ulaganje u unapređenje
sustava zdravstvene
zaštite
1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći
djeci s teškoćama u
razvoju
1.4. Jačanje civilnog
društva i razvoj
različitih oblika
poduzetništva
1.4.1. Poticanje partnerstva
između javnih i privatnih
organizacija i organizacija
civilnog društva
1.4.2. Potpora daljnjem razvoju
civilnog društva,
promicanje volonterskog
rada te jačanje socijalnog i
civilnog dijaloga
1.4.3. Promocija i poticanje
razvoja različitih oblika
poduzetništva i društveno
odgovornog poslovanja
(socijalne inovacije,
društveno poduzetništvo,
zeleno poduzetništvo i dr.)
1.5. Jačanje
učinkovitosti
javnog
upravljanja
1.5.1. Jačanje kapaciteta i
dostupnosti javnih
službenika i dužnosnika za
efikasno i participativno
upravljanje razvojem
1.5.2. Jačanje interaktivnog rada
i komunikacije s
građanima u procesima
donošenja odluka
1.5.3. Razvoj novih e-usluga
2. Stvaranje
konkurentnog
gospodarstva i
povećanje
učinkovitosti
resursa
2.1. Unapređenje
poslovnog
okruženja i
infrastrukture
2.1.1. Jačanje, izgradnja i
opremanje poduzetničke
infrastrukture za razvoj
poduzetništva
2.1.2. Razvoj sektorskih
strateških razvojnih
dokumenata u ključnim
područjima gospodarstva
(poduzetništvo,
poljoprivreda) uključujući i
strategije privlačenja
investicija
2.1.3. Stvaranje povoljnog
administrativnog i
poslovnog okruženja za
razvoj poduzetništva i
88
olakšavanje pristupa
izvorima financiranja
2.2. Povećanje
konkurentnosti
poduzetnika i
ulaganja u
inovacije
2.2.1. Poticanje poduzetnika u
razvoju inovativnih
proizvoda i usluga i
poticanje ulaganja u
istraživanje i razvoj
2.2.2. Ulaganje u poduzetništvo
kroz direktne potpore
poduzetnicima
2.2.3. Poticanje umrežavanja
poduzetnika i održivog
partnerstva među
poduzetnicima
2.3. Razvoj i
unaprjeđenje
ključnih
gospodarskih
djelatnosti
2.3.1. Održivi razvoj
poljoprivrede
2.3.2. Ulaganje u održivi razvoj
brodogradnje
2.3.3. Stavljanje u funkciju i
okrupnjivanje
poljoprivrednih zemljišta
2.3.4. Restrukturiranje turističkog
gospodarstva i produljenje
turističke sezone
2.3.5. Poticanje održivog
gospodarskog korištenja
prirodnih, kulturnih i
kreativnih sadržaja i razvoj
poduzetništva u kulturi
2.4. Razvoj turizma i
održivo
upravljanje
destinacijom
2.4.1. Razvoj selektivnih oblika
turizma kroz održivo
korištenje kulturne,
prirodne i tradicijske
baštine
2.4.2. Ulaganje u promociju
destinacije i sadržaja te
brendiranje destinacije
2.4.3. Ulaganje u educiranje i
osposobljavanje turističkih
djelatnika
2.4.4. Valorizacija prirodne i
kulturne baštine
3. Jačanje
komunalne i
prometne
infrastrukture,
poštujući načela
održivog razvoja
i zaštitu okoliša
3.1. Razvoj i
poboljšanje
infrastrukturnih
sustava
3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje
društvene i komunalne
infrastrukture
3.1.2. Obnova i izgradnja
prometne infrastrukture i
prometne povezanosti s
kopnom
3.1.3. Ulaganje u izgradnju i
obnovu javnog
vodoopskrbnog i
89
odvodnog sustava
uključujući oborinsku
odvodnju
3.1.4. Ulaganje u poboljšanje
energetske infrastrukture
3.1.5. Jačanje elektroničko-
informacijske infrastrukture
(širokopojasni Internet,
digitalno gospodarstvo)
3.1.6. Održivo gospodarenje
otpadom
3.2. Povećanje
energetske
učinkovitosti i
promocija
obnovljivih izvora
energije
3.2.1. Povećanje i promocija
korištenja obnovljivih
izvora energije u svim
sektorima
3.2.2. Povećanje energetske
učinkovitosti u svim
sektorima
3.3. Zaštita okoliša i
očuvanje
biološke
raznolikosti
3.3.1. Unaprjeđenje prirodnoga,
kultiviranoga i kulturnog
krajolika (usmjeravanje
izgradnje i provedba
Prostornog plana)
3.3.2. Razvoj sustava obrane od
elementarnih nepogoda
3.3.3. Zaštita, očuvanje,
promicanje, daljnji razvoj i
održivo upravljanje
okolišem i prirodnim
resursima
Ovo poglavlje sadrži viziju budućeg razvoja grada Korčule koja je definirana na radionici s ključnim
dionicima i izražena je slobodnim i kreativnim jezikom. Nadalje, u ovom poglavlju definirana su tri
strateška cilja koja sadrže prioritete i mjere postizanja pojedinog cilja. Prioriteti i mjere prikazani su
tablično, a praćeni su indikativnim aktivnostima postizanja mjera i indikatorima koji će omogućiti
praćenje provedbe svake mjere.
VIZIJA Grad Korčula je mjesto održivog i kreativnog turizma temeljenog na
očuvanoj prirodnoj i kulturnoj baštini,
modernog gospodarstva,
razvijene infrastrukture,
visoke zaposlenosti i prosperiteta za mlade,
privlačno za život svim generacijama,
kvalitetnog školstva na svim razinama
i iznimno bogatog društvenog života
90
Cilj 1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života
Ovaj cilj proizašao je iz rezultata analize stanja društvenih pokazatelja odnosno problema i potreba
definiranih analizom trenutnog stanja.
Relevantnost
Analiza stanja prikazuje trend pada broja mladih osoba do 19 godina i stanovnika u dobi od 20 do 39
godina. Potrebno je stoga usmjeriti i poticati aktivnosti koje će se baviti zadovoljavanjem potreba mladih
osoba za ostanak u Gradu Korčuli ili za poticanje doseljavanja mladih osoba iz drugih područja.
Pozitivan trend očituje se u povećanju postotka doseljenog stanovništva u Grad Korčulu iz drugih
Županija, no u nedovoljnom broju kako bi se smanjio trend pada mladog stanovništva kao nositelja
gospodarskog i održivog razvoja. Kao poticaj ostanka i doseljavanja mladih potrebno je kreirati i provesti
niz poticajnih aktivnosti koje uključuju kvalitetno i primjenjivo obrazovanje prema specifičnim potrebama
Grada odnosno usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada. Također su potrebna
novootvorena radna mjesta, prilagodba rada pratećih ustanova poput vrtića radnom vremenu osoba u
turističkim djelatnostima, pomoći djeci s teškoćama u razvoju i ostalo.
Prema daljnjim podacima analize stanja i podataka dobivenih putem interaktivnih radionica s dionicima
u području obrazovanja istaknuli su se određeni problemi i potrebe koji zahtijevaju ulaganje u
modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje njegove kvalitete. Podaci su pokazali i
kontinuirani pad upisane djece u prve razrede tijekom proteklih godina. Rješavanje navedenih problema
pozitivno bi utjecalo ne samo na podizanje kvalitete obrazovanja i rast kvote upisa djece u škole već i
na poticanje doseljavanja mladih obitelji i povećanje opće kvalitete i zadovoljstva života mladih. Na
razini srednjoškolskog obrazovanja kao vodeći problem ističe se otežana organizacija nastave jer se
ista izvodi na tri lokacije što ujedno znatno povećava i materijalne troškove. Dodatno se ističe i potreba
unaprjeđenja kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture, posebice u pogledu
informacijsko-komunikacijske tehnologije.
Prema podacima o stanovništvu prema izvoru prihoda, bitno je naglasiti kako su u Gradu Korčuli prihodi
od stalnog rada ispod nacionalnog i županijskog prosjeka. Unatoč tome stopa siromaštva nije negativna
jer veći dio stanovništva ima prihode od povremenog rada uglavnom kroz turizam, poljoprivredu i
imovinu. S time u skladu prioritet, mjere, odnosno aktivnosti koje će se poduzimati u slijedećem
razdoblju trebaju biti usmjereni prema poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i
dugotrajno nezaposlenih osoba, te osiguravanju stalnih prihoda većeg broja osoba što također ima
dalekosežne pozitivne posljedice kroz kreiranje financijske sigurnosti, poticaje za osnivanje obitelji i
mirovinske stabilnosti. Kako bi se postigla veća učinkovitost i održivost programa poticanja
zapošljavanja, odnosno samozapošljavanja, potrebno je usporedno provoditi i ulaganja u programe za
razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika te ulaganja u
obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, a sve sukladno trenutnim
potrebama tržišta rada te u međusobnoj koordinaciji relevantnih aktera iz svih sfera.
Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva važan je faktor
gospodarskog i društvenog napretka nekog društva te doprinosi daljnjem razvoju civilnog društva,
promicanju volonterskog rada te jačanju socijalnog i civilnog dijaloga. Spajanjem socijalne osjetljivosti
s poduzetničkim modelom u obliku poticanja razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno
odgovornog poslovanja kao što su socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo
i slično, Grad će dodatno doprinijeti poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, istovremeno pružajući
mogućnosti zapošljavanja socijalno ugroženim skupinama.
Unatoč pozitivnom trendu pada korisnika socijalnih usluga, bitno je i dalje kontinuirano podizati kvalitetu
i kapacitete socijalnih usluga. Iako Grad Korčula ima nisku stopu siromaštva, razmjerno je visok
postotak nezaposlenih osoba. Potrebno je pritom poticati edukativne i promotivne mjere i aktivnosti
pronalaženja posla nezaposlenim osobama, poticati daljnje obrazovanje i/ili pokretanje vlastitog
poslovanja.
91
Porast broja stanovništva starijeg od 60 godina ukazuje na povećanje potreba zadovoljavanja kvalitete
i načina života osoba u trećoj životnoj dobi te općenito ulaganja u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih
i drugih skupina u nepovoljnom položaju. Te potrebe uključuju prilagođavanje zdravstvenih usluga tim
skupinama poput olakšavanja pristupa zdravstvu za osobe slabije mogućnosti kretanja, prilagođavanje
socijalnih usluga za pružanje pomoći i njege starijim osobama te općenito programe promocije zdravlja,
prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja. Također, bitno je poticati osobe starije životne
dobi na aktivno sudjelovanje u društvu kroz poticanje njihovog daljnjeg rada, volonterstva i obrazovanja
kao i aktivnosti koje potiču zdravi život za osobe starije od 60 godina.
U području zdravstvene skrbi kao razvojna potreba definirane su potrebe povećanja broja liječnika kojih
je općenito manjak na tržištu radne snage te povećanje broja ostalih zdravstvenih djelatnika s obzirom
na trend smanjenja osoblja unatrag nekoliko godina. U specifičnim djelatnostima urologije,
dermatologije i medicine rada posebice je naglašena potreba za dodatnim zapošljavanjem, kao i
potreba za ulaganjem u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju. Također, identificirala se potreba
za palijativnom skrbi za što trenutno u Gradu ne postoji stručan kadar i nisu financijski u mogućnosti
pokrenuti takav oblik zdravstvene skrbi.
Učinkovito javno upravljanje ima direktan pozitivan utjecaj na akumulaciju faktora gospodarskog rasta
i razvoja. Pretpostavka učinkovite javne uprave je u njezinoj efikasnosti u otklanjanju prepreka razvoju
poduzetništva i privlačenju investicija. Učinkovito javno upravljanje također podrazumijeva i
transparentnost podataka i pristup informacijama, donošenje odluka temeljem interaktivne suradnje s
građanima i osposobljeni javni službenici za efikasan rad i participativno upravljanje razvojem. Kako bi
se ojačala direktna suradnja javnih službenika i građana, potreban je i razvoj novih e-usluga s ciljem
pružanja boljih usluga građanima, povećanja transparentnosti podataka i povećanje produktivnosti
javnog sektora.
Očekivani načini postizanja cilja
Ostvarenje ovog cilja planira se kroz provedbu 5 prioriteta kojima se rješavaju definirani razvojni
problemi u sektoru obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva i socijalne skrbi. Uz navedeno, ovim se
nastoji odgovoriti na sve potrebe sektora civilnog društva i učinkovitost javne uprave.
Cilj će se postići kroz slijedeće prioritete:
1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta
2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih vještina
3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi
4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika poduzetništva
5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja.
Dosljednost cilja
Cilj 1. u potpunosti je u skladu sa Strategijom Europa 2020. – europska strategija rasta. Globalno
gledajući, cilj je usklađen s UN-ovim strateškim ciljevima koji se odnose na planiranje održivog razvoja
i socijalno-društvenim stabilnostima, pravo na kvalitetan život, obrazovanje i zdravlje. Na nacionalnoj
razini cilj je usklađen sa sva 4 tematska cilja i njihovim specifičnim investicijskim prioritetima
Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. a koji su 1. Visoka zapošljivost i
mobilnost radne snage, 2. Socijalno uključivanje, 3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje i 4. Dobro
upravljanje. Cilj je također usklađen s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
i to s ciljem 9. Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije te s
ciljem 10. Ulaganje u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje. Od
ostalih nacionalnih planova i strategija ovaj je cilj usklađen i sa Strategijom borbe protiv siromaštva i
socijalne isključenosti za razdoblje 2014.–2020., Operativnim planom deinstitucionalizacije i
transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi,
Nacionalnim planom za razvoj kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH
92
2014.–2016. kao i s Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012. – 2020. Nadalje cilj je u skladu i
s općim smjernicama i ciljevima Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010.–2020. i
Nacionalnom strategijom izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom kao i Konvencijom
Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD). Reforme ovog cilja u području
obrazovanja usklađene su s Programom obrazovanja i osposobljavanja za 2020., Strategijom
obrazovanja, znanosti i tehnologije 2014.–2020. koja posebice ističe preporuke Europske komisije za
uvođenje ključnih kompetencija za razvoj.
Cilj 2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa
Postavljeni cilj rezultat je interaktivnog rada s ključnim dionicima u gospodarskom sektoru u definiranju
njihovih problema i potreba i pokazatelja dobivenih analizom stanja. Naglasak na konkurentno
gospodarstvo iza sebe ima želju za uspostavom održivog i pametnog planiranja gospodarskog rasta.
Takav oblik rasta podrazumijeva potrebe zajednice i budućih generacija ispred trenutnih pojedinačnih
potreba, te kao takav potiče sveukupno zadovoljstvo zajednice i dugoročno kvalitetan život. Također,
takav oblik gospodarskog rasta njeguje i poštuje prirodne resurse i pametno odlučuje o njegovoj
uporabi, poštujući važnost života čovjeka kao pripadnika prirode.
Relevantnost
Prema podacima analize stanja kao vodeći negativan trend u području gospodarstva ističe se porast
nezaposlenosti. Tržište rada Grada Korčule karakterizira cikličko kretanje odnosno smanjenje
nezaposlenosti u vrijeme ljetnih mjeseci zbog turizma i privremenih zapošljavanja te porast
nezaposlenih u zimskim mjesecima. Takav oblik privremenog zapošljavanja ima dugoročne negativne
posljedice poput financijske nestabilnosti i mirovinske nesigurnosti što se odražava na sve ostale
društvene aspekte poput smanjenja mladog stanovništva i obitelji s djecom. Bitno je istaknuti i da
najveći broj nezaposlenih osoba čine mladi do 29 godina i starije osobe od 50 godina. S toga je nužno
kreirati i provoditi aktivnosti koje su usmjerene prema omogućavanju zapošljivosti tih skupina
stanovnika poput razvoja malog i srednjeg poduzetništva, poticanje samozapošljavanja kroz
promoviranje mjera za poticanje samozapošljavanja i sl. Iako je turizam visoko profitni sektor, važno je
promicati zapošljavanje i u ostalim sektorima. Nadalje, potrebno je ulagati u unaprjeđenje poslovnog
okruženja i infrastrukture kroz jačanje, izgradnju i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj
poduzetništva, razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima gospodarstva,
razvoj strategija privlačenja investicija te stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za
razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja te ulaganje u poduzetništvo kroz
direktne potpore poduzetnicima.
Prema razini obrazovanja najveći udio nezaposlenih osoba je sa srednjom stručnom spremom a
najmanji s visokom stručnom spremom. To ukazuje na potrebu dodatnog osposobljavanja,
dokvalificiranja i prekvalificiranja kao i općenitog obrazovanja nezaposlenih osoba, ali i na potrebu za
povećanjem broja radnih mjesta za poslove srednje stručne kvalifikacije. Grad Korčula ima oko 27
mladih koji se godišnje upisuju na fakultete. Po završetku fakulteta najveći je izazov mladih pronaći
radno mjestu u Gradu Korčuli, zbog čega se mladi često odlučuju za život izvan Korčule. Taj trend
predstavlja dugoročan društveni problem iseljavanja stanovništva, posebice visoko obrazovanog
stanovništva. Vezan uz ovaj problem jest i problem niske razine inovativnosti odnosno ulaganja u
istraživanje i razvoj. Tome Grad Korčula pokušava doskočiti poticanjem ulaganja u istraživanje i razvoj
te promicanjem međusektorske suradnje, umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među
poduzetnicima, kako bi se stvorili proizvodi i usluge visoke dodane vrijednosti i radna mjesta za osobe
visoke stručne spreme, a koja nisu sezonski uvjetovana.
Bitno je napomenuti kako u suprotnosti s visokom stopom nezaposlenosti postoji visoki broj osoba s
visokim prihodima. Takav trend je razumljiv s obzirom na to da se veliki broj stanovnika bavi turizmom
i ima prihode od iznajmljivanja privatnog smještaja. S obzirom da stanovnicima nije u ekonomskom
93
interesu prestati se baviti takvom vrstom djelatnosti, potrebno je u izradi ove Strategije pristupiti
kreiranju strateških smjernica razvoja uzimajući u obzir ovakvu specifičnost područja – visoka
nezaposlenost uz visoke prihode.
Najviše prihoda i zaposlenika evidentirano je u djelatnosti I – Djelatnost pružanja smještaja te pripreme
i usluživanja hrane što ukazuje na dominaciju turizma kao vodeće gospodarske djelatnosti u Gradu. Uz
pozitivne aspekte turizma u gospodarskom smislu bitno je sagledati i negativne posljedice oslanjanja
na turizam kao jedinog ili glavnog izvora prihoda. S tim u svezi potrebno je ulagati i u razvitak drugih
oblika djelatnosti koje mogu i ne moraju biti povezane s turizmom, poput održive poljoprivrede,
brodogradnje i pomorstva, koje imaju potencijala za daljnji rast i razvoj.
U području poljoprivrede ističe se pozitivan pokazatelj, a to je visoki broj obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava. No također se ističe i razvojni problem koji se odnosi na male prosječne poljoprivredne
površine po OPG-u, što ukazuje na usitnjenost poljoprivrednih površina. Sukladno, poticat će se
stavljanje u funkciju nekorištenog zemljišta i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta. Nadalje, ističe se
potreba za boljim pozicioniranjem, brendiranjem i ulaganjem u prepoznatljivost autohtonih
poljoprivrednih proizvoda. Povezujući oba navedena razvojna problema, odnosno potrebe, uz ostale
aktivnosti kojima će se rješavati, bitno je istaknuti i mogućnost udruživanja poljoprivrednika i općenito
poduzetnika u različite oblike zadruga, klastera i sl. Takvi oblici zajedničkog djelovanja na tržištu imaju
višestruke pozitivne rezultate kako za gospodarstvo tako i općenito za društvo. Njima se potiče
kreativno i inovativno razmišljanje i često se potiču alternativni oblici poslovanja kojih u Gradu Korčuli
nedostaje poput društvenog poduzetništva, društvenih inovacija, zelenog poduzetništva i društveno
odgovornog poslovanja.
Djelatnost turizma i nadalje je obilježena izraženom sezonalnosti koja negativno utječe na već
spomenutu materijalnu sigurnost, ali i na stabilnost tržišta rada, visoku koncentraciju aktivnosti i
događaja te dostupnost određenih usluga samo u vrijeme turističke sezone, opterećenje grada
brojnošću ljudima i prometom, općenito smanjenje kvalitete života stanovnika za vrijeme turističke
sezone i drugo. Potrebno je stoga usmjeriti aktivnosti na proširenje sezone kroz razvoj selektivnih oblika
turizma, restrukturiranje turističkog gospodarstva, koordinirano praćenje trendova u turizmu, strateško
planiranje turizma na svim razinama te ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika.
Usmjeravanje prema smanjenju broja turista u ljetnim mjesecima i kreiranje destinacije za turiste više
platežne moći podrazumijeva i ulaganja u povećanje kvalitete smještaja, pažljivu promociju destinacije
i sadržaja te brendiranje destinacije.
Jedno od bogatstava kojima Korčula raspolaže te koji izrazito doprinosi privlačnosti neke destinacije
jest njena kulturna baština. Kulturna dobra u područjima visoke koncentracije turista izložena su
negativnim utjecajima turizma poput devastacije, krađe i općenito vandalizma. Također, nosivost
pojedinih objekata bez negativnog utjecaja često je manja od dozvoljenog. S obzirom da Grad Korčula
ima mnoštvo zaštićenih pojedinačnih povijesnih građevina i sklopova kao i područja arheološke i
memorijalne baštine, potrebna su ulaganja i programi održivog upravljanja svim oblicima materijalne i
nematerijalne kulturne baštine te njihova valorizacija. Kulturu je potrebno sagledati kroz njezin
gospodarski i društveni razvojni potencijal te je sukladno potrebno poticati poduzetništvo u kulturi, kao
i poticati razvoj kulturnih/kreativnih industrija.
Očekivani načini postizanja cilja
Ovaj strateški cilj ostvarit će se rješavanjem definiranih i opisanih razvojnih problema i potreba koji
cjelovito pridonose lošoj konkurentnosti gospodarstva, neodrživom upravljanju resursima i općenito
nezadovoljstvu zajednice. Uz rješavanje svakih od definiranih problema i potreba, potrebno je i povećati
ulaganja u područje istraživanja i razvoja, unaprijediti poduzetničku klimu općenito, poboljšati
poduzetničku infrastrukturu, primjenjivati nove tehnologije, poticati izume i inovacije kao i suradnju
privatnog sektora i znanstveno-istraživačkih organizacija.
Cilj će se postići kroz sljedeće prioritete:
1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture
94
2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije
3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti
4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom.
Dosljednost cilja
Ovaj strateški cilj u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj
i lokalnoj razini te na razini EU-a.
Usklađen je sa strategijom Europa 2020. koja određuje ciljeve u području zapošljavanja, inovacija,
obrazovanja, socijalne uključenosti i klime/energije koji se moraju postići do 2020. godine. Cilj je u
skladu s Operativnim programom Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., konkretnije sa sljedećim
prioritetnim osima: 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 3. Poslovna
konkurentnost; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa. Usklađen je u potpunosti sa Županijskom
razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016. – 2020.
Cilj je u skladu s Planom razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015.–2020. kao i Strategijom razvoja
turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012.–2022. te s Akcijskim planom za održivo korištenje
kulturne i prirodne baštine Dubrovačko-neretvanske županije u funkciji lokalnog razvoja. Zatim, u skladu
je s Programom ruralnog razvoja Hrvatske 2014.-2020. te sa sljedećim nacionalnim strategijama:
Strategijom regionalnog razvoja RH 2016.–2020., Strategijom razvoja turizma RH do 2020., Strategijom
razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Cilj 3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša
Definiranje ovog cilja proizlazi iz analize stanja u sektorima komunalne, društvene, prometne i
energetske infrastrukture kao i analizi stanja u okolišu. Pretpostavka gospodarskog rasta, ali prije svega
i kvalitete života je razvijena komunalna i prometna infrastruktura. U Gradu Korčuli prema analizi stanja
i podataka primljenih od lokalnih dionika postoje određeni razvojni problemi i potrebe u području
komunalne i prometne infrastrukture, posebice u području vodoopskrbe i odvodnje. Također, sva
buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti usklađena s
načelima održivog razvoja. Iz tog razloga ovaj cilj definira jačanje infrastrukture poštujući načela
održivog razvoja i zaštitu prirode te će se kroz prioritete ovog cilja definirati i aktivnosti ulaganja u
upravljanje obnovljivim izvorima energije i povećanje energetske učinkovitosti.
Relevantnost
Kontinuirani razvoj i unapređenje društvene i komunalne infrastrukture neizbježan je element razvoja
nekog društva, pri kojem se moraju poštivati načela zaštite, očuvanja, promicanja, daljnjeg razvoja i
održivog upravljanja okolišem i prirodnim resursima. Ekološki problemi očituju se prije svega kroz
prenapučenost stanovnika u pojedinim dijelovima Grada poput Korčule, Žrnova i Račišća. Problemi se
očituju kroz zagađivanje okoliša i u vizualnom uništavanju krajobraznih svojstvenosti obale
neprimjerenom i neprihvatljivom dužobalnom izgradnjom. U rješavanju problema neprihvatljive
izgradnje kao primjer dobre prakse ističe se usmjeravanje izgradnje na prihvatljivim mikrolokacijama
slijedeći provedbu Prostornog plana. Kako bi se u potpunosti provodila zaštita prirodnog, kultiviranog i
kulturnog krajolika potrebno je sustavno, kontrolirano i neprekidno provođenje mjera zaštite,
poboljšanja i unaprjeđivanja.
Ekološki problemi očituju se i kroz ilegalno i neadekvatno upravljanje otpadom. Na području Grada
postoji nekoliko većih i manjih divljih odlagališta otpada na kojima odlažu i stanovnici Grada, ali i
obližnjih naselja. Otpad koji se legalno odlaže na deponiju „Kokojevica“ nedostatno je opremljen, ima
nepovoljnu lokaciju, a smeće se uništava spaljivanjem što predstavlja opasnost od požara i zagađenja
zraka. Potrebna je i izgradnja reciklažnog dvorišta.
95
U sustavu vodooprskbe javlja se potreba za održivijim upravljanjem potrošnje vode odnosno ulaganjem
u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući i sustav oborinske odvodnje.
Grad Korčula bilježi visoku potrošnju vode tijekom ljetnih mjeseci što je posljedica visoke turističke
aktivnosti. S povećanjem obujma dolazaka premašuje se nosivost otoka – komunalne i prometne
infrastrukture. Kao vodeći razvojni problem ističe se neprimjeren sustav otpadnih voda, koji
nepročišćenu vodu ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala. S obzirom da su infrastruktura Korčule i
Orebića povezane, ovaj razvojni problem odnosno potreba za učinkovitijim sustavom treba se rješavati
sinergijski s Orebićem. U turističkim zonama koje su izvan sustava odvodnje vode treba se ugraditi
pročišćivač na postojeće sustave što bi omogućilo i obližnjim naseljima priključivanje na njihove
sustave, čime se zajednički rješava problem ispusta nepročišćene vode i turističkih zona i raštrkanih
naselja.
Grad Korčula također ima potrebu za unapređenjem sportske infrastrukture. Srednje škole nemaju
sportskih objekata što ukazuje na potrebu uređenja srednjoškolskog centra koji bi uključivao i sportsku
dvoranu. Takva infrastruktura doprinijela bi razvoju turizma, odnosno sportskog turizma.
Prometna infrastruktura općenito na Korčuli je zadovoljavajuća, no postoji potreba za unapređenjem
prometne infrastrukture na razini svih područja Grada Korčule te prometne povezanosti s kopnom.
Obzirom da sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti
usklađena s načelima održivog razvoja, Grad Korčula veliki naglasak stavlja na povećanje i promociju
korištenja obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, što za
sobom povlači ulaganja u poboljšanje energetske infrastrukture u svim sektorima.
Također, radi se i na jačanju elektroničko-informacijske infrastrukture kako bi Grad išao u korak s
tehničkim napretcima, te je u tu svrhu već izrađen nacrt Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog
pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih
Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.
Očekivani načini postizanja cilja
Cilj će se postići kroz slijedeće prioritete:
1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava
2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije
3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti.
Dosljednost cilja
Ovaj strateški cilj u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj
i lokalnoj razini te na razini EU-a. Na razini EU usklađen je sa strategijom Europa 2020., posebice u
pogledu obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Na nacionalnoj razini cilj je usklađen sa
sljedećim prioritetnim osima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.: 1. Jačanje
gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 2. Korištenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija; 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; 5. Klimatske promjene
i upravljanje rizicima; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa; 7. Povezanost i mobilnost. Usklađen je
također s Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.
Dosljednost cilja očituje se u usklađenosti s Prostornim planom uređenja Grada Korčule, odnosno II.
izmjenom i dopunom Prostornog plana uređenja Grada Korčule iz 2016. godine, a koji je nadalje
usklađen s Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-
neretvanske županije, broj 7/16). Cilj je u skladu sa županijskim Planom gospodarenja otpadom koji je
planski dokument propisan Zakonom o otpadu (NN 178/04, 111/06 i 60/08), usklađen sa Strategijom
gospodarenja otpadom (NN130/05) koja je sastavni dio Strategije zaštite okoliša NN 46/02), Planom
gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07), Programom
zaštite okoliša Dubrovačko-neretvanske županije te Akcijskim planom učinkovitog gospodarenja
energijom Grada Korčule. Također je u skladu sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/2013) i Zakonom o
96
zaštiti prirode (NN RH 80/2013) kao i pratećim dokumentom Strategija i akcijski plan zaštite biološke i
krajobrazne raznolikosti Republike Hrvatske (NN 143/08) te Strategijom održivog razvitka RH, Planom
zaštite okoliša RH, Programom zaštite okoliša i Izvješću o stanju okoliša. Ovaj cilj također je usklađen
sa Strategijom prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine i
Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11 i 80/13) te Konceptom prometnog
razvitka Grada Korčule (2013). Dosljednost je osigurana i s Planom upravljanja pomorskim dobrom na
području Grada Korčule, koji je usklađen s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom
Dubrovačko-neretvanske županije, u pogledu plana koncesioniranja i davanja koncesijskih odobrenja,
u smislu članka 5. stavka 2. Uredbe o postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom
dobru.
Cilj je dosljedan i Nacrtu Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji
doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog
pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. (NN 68/2016) i Okvirnim programom za
razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni
interes za ulaganja.
Tablični prikaz mjera po prioritetima i ciljevima:
1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života
1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje obrazovanja
potrebama tržišta
1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne
infrastrukture
Popis indikativnih
aktivnosti • Organizirati nastave za osnovne škole u jednoj smjeni
• Osigurati provedbu nastave srednje škole na jednoj lokaciji
• Izgraditi sportsku dvoranu s tribinama za osnovnu i srednju
školu
• Osigurati bolju internetsku povezanost za škole
• Ulagati u unaprjeđenje opreme škola i ostalih obrazovnih
institucija
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi Škole
Korisnici • Učenici osnovnih i srednjih škola, škole, nastavnici i profesori,
roditelji
Pokazatelji • Broj izgrađenih novih učionica za provedbu srednjoškolskih
aktivnosti;
• Broj kupljene IKT opreme za škole
1.1.2. Ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i
podizanje njegove kvalitete
Popis indikativnih
aktivnosti • Ulagati u educiranje odgajatelja i nastavnika o
karakteristikama i radu s darovitom djecom i djecom s
teškoćama
• Poticati i promovirati interdisciplinarno obrazovanje koje
povezuje znanost, ekonomiju i tehnologiju
• Educirati i ulagati u kontinuirani profesionalni razvoj
odgajatelja, nastavnika i profesora
97
• Uključivati odgajatelje, nastavnike i profesore u programe
cjeloživotnog učenja
• Razvijati i provoditi programe posebno kreirane za darovitu
djecu
• Ulagati u sustav rane identifikacije i davanje podrške djeci s
teškoćama u razvoju
• Prilagoditi radno vrijeme vrtića potrebama roditelja tijekom
turističke sezone
• Povećati broj odgajatelja u vrtiću
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi Vrtići, škole
Korisnici • Učenici osnovnih i srednjih škola, djeca predškolske dobi,
škole, nastavnici i profesori, odgajatelji-suradnici u nastavi,
dječji psiholozi
Pokazatelji • Broj nastavnika i odgajatelja uključenih u obrazovne programe;
• Prilagođeno radno vrijeme vrtića tijekom turističke sezone;
• Povećan broj odgajatelja u vrtiću
1.1.3. Usklađivanje i razvoj obrazovnih programa s potrebama tržišta
rada
Popis indikativnih
aktivnosti
• Povezivati gospodarski i obrazovni sektor s ciljem prilagodbe
obrazovnih programa direktnim potrebama tržišta
• Pokrenuti dodatne srednjoškolske programe sukladno
interesima učenika i potrebama tržišta
• Educirati nastavnike i profesore o potrebama tržišta i
implementaciji novih tehnologija u procesu obrazovanja
• Provoditi programe kojima se potiče obrazovanje u
deficitarnim i tradicijskim zanimanjima
• Strateško planirati razvoj i provoditi programe visokog školstva
na području Grada Korčule
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi Škole
Korisnici • Ustanove za obrazovanje odraslih, učenici srednjih škola,
studenti, poslodavci
Pokazatelji • Broj novih srednjoškolskih programa;
• Broj educiranih nastavnika i profesora o implementaciji novih
tehnologija u nastavi;
• Izrađeni programi razvoja visokog školstva
1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih vještina
1.2.1. Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i
dugotrajno nezaposlenih osoba
Popis indikativnih
aktivnosti
• Kvalitetno i pravovremeno informirati nezaposlene osobe o
mogućnostima zapošljavanja i korištenja mjera za
samozapošljavanje i zapošljavanje
• Provoditi programe i aktivnosti za poticanje zapošljavanja
• Ulagati u aktivnosti i potpore za (samo)zapošljavanje mladih i
dugotrajno nezaposlenih osoba
• Kontinuirano pratiti potrebe na tržištu
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi HZZ
98
Korisnici • Mladi do 29 godina, dugotrajno nezaposlene osobe,
nezaposlene osobe, poslodavci
Pokazatelji • Broj aktivnosti informiranja o mogućnostima korištenja potpora
• Broj programa i aktivnosti za poticanje zapošljavanja
1.2.2. Ulaganje u programe za razvoj i unapređenje poduzetničkih
vještina i informatičke pismenosti poduzetnika
Popis indikativnih
aktivnosti • Ulagati u programe edukacije poduzetnika
• Omogućiti povezivanje poduzetnika, obrazovnih institucija i
znanstveno-istraživačkih institucija s ciljem širenja znanja i
vještina
• Promovirati poduzetništvo u obrazovnim institucijama
• Unaprijediti informatičku pismenost i provoditi edukacije o
digitalnim tehnologijama poduzetnika
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi
Korisnici • Poduzetnici, poslodavci, obrazovne institucije, učenici i
studenti
Pokazatelji • Broj uključenih poduzetnika u aktivnosti i programe edukacije
1.2.3. Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno
obrazovanje i cjeloživotno učenje prema potrebama tržišta rada
Popis indikativnih
aktivnosti • Promovirati cjeloživotno učenje i usavršavanje
• Ulagati u obrazovanje odraslih osoba u području deficitarnih
zanimanja
• Sufinanciranje programa prekvalifikacije u području deficitarnih
zanimanja
• Poticati direktne suradnje obrazovnih ustanova za odrasle s
poduzetnicima i poslodavcima
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi Škole, HZZ
Korisnici • Poduzetnici, poslodavci, obrazovne institucije, učenici i
studenti
Pokazatelji • Broj korisnika mjera za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju
1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi
1.3.1. Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga
Popis indikativnih
aktivnosti • Poticati razvoj izvaninstitucionalnog oblika socijalne skrbi i
povjerenja zajednice u takav oblik skrbi
• Ulaganje u usluge pomoći u kući
• Osigurati više kreveta za palijativnu skrb
• Ulagati u podizanje kvalitete pružanja socijalnih usluga
• Sustavno planirati i osigurati dovoljan broj stručnog kadra u
socijalnoj skrbi
• Sufinanciranje i/ili osiguravanje smještaja za stručni kadar koji
pruža usluge socijalne skrbi
• Infrastrukturno poboljšati, opremiti i modernizirati institucije
socijalne skrbi
• Poticati umrežavanje pružatelja socijalnih usluga
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi -
Korisnici • Korisnici socijalnih usluga, pružatelji socijalnih usluga
99
Pokazatelji • Broj kreveta za palijativnu skrb
• Broj novozaposlenih stručnih osoba u socijalnoj skrbi
1.3.2. Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina
u nepovoljnom položaju
Popis indikativnih
aktivnosti • Izgradnja i opremanje depadanse doma za starije i nemoćne u
Gradu Korčuli koji je namijenjen za stacionarni i dnevni
smještaj
• Povećati kapacitete i podići kvalitetu usluge skrbi o starijim i
nemoćnim osobama
• Povezivati lokalnu zajednicu u zajednički rad zbrinjavanja i brige
oko starijih i nemoćnih osoba
• Osiguravanje dostupnosti osobama s invaliditetom u postojeće
i nove turističke objekte i objekte javnih službi
• Nabava kombi vozila prilagođenog osobama s invaliditetom
kojim se pruža usluga javnog prijevoza
• Uključivati osobe treće dobi u rad nakon umirovljenja
• Promovirati pozitivne stavove o društvenoj potrebi uključivanja
starijih i nemoćnih osoba u svakodnevne aktivnosti
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi -
Korisnici • Skupine u nepovoljnom položaju, pružatelji socijalnih usluga,
opća javnost
Pokazatelji • Izgradnja novih kapaciteta za starije i nemoćne osobe
• Nabavljeno 1 vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom
1.3.3. Ulaganje u programe promocije zdravlja, prevencije i ranog
otkrivanja bolesti i zdravog starenja
Popis indikativnih
aktivnosti • Promovirati zdravi život za sve dobne skupine kroz promociju
sportskih aktivnosti i zdrave prehrane
• Promovirati važnost pravovremene dijagnostike i prevencije
bolesti
• Promovirati rad u trećoj životnoj dobi (volontiranje, rad s
životinjama, rad s djecom, rad s lokalnom zajednicom i sl.)
• Ulagati u promociju ranog otkrivanja bolesti
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi Dom zdravlja, udruge, Dom za starije osobe
Korisnici • Opća javnost, osobe treće životne dobi
Pokazatelji • Broj aktivnosti za promociju zdravog/aktivnog života;
1.3.4. Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvene zaštite
Popis indikativnih
aktivnosti
• Ulagati u novu opremu u zdravstvu
• Sufinancirati i/ili osiguravati smještaj za stručni kadar koji
pruža usluge zdravstvene skrbi
• Ulagati u privlačenje zdravstvenog osoblja iz svih dijelova RH s
ciljem povećanja zdravstvenog kadra kroz davanje poticaja i
stimulacija/ili stvarati poticajno okruženje za ostanak
zdravstvenih kadrova
• Ulagati u obnovu zdravstvenih ustanova
• Zaposliti nedostajuće zdravstveno osoblje (medicinske sestre,
specifične specijalizacije)
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi Dom zdravlja
Korisnici • Zdravstveni djelatnici, pacijenti
100
Pokazatelji • Broj projekata kojima se ulaže u poboljšanje usluga u
zdravstvu;
• Obnovljena zdravstvena infrastruktura
1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju
Popis indikativnih
aktivnosti • Poticati povećanje zapošljavanja stručnjaka za rad s djecom s
poteškoćama u razvoju
• Ulagati u izobrazbu stručnjaka za rad s djecom s teškoćama
• Ulagati u usluge ranog dijagnosticiranja teškoća u razvoju
djece
• Poticati programe asistenata u nastavi
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi Škole, udruge
Korisnici • Djeca i obitelji djece s teškoćama u razvoju, stručnjaci koji rade s djecom s teškoćama u razvoju
Pokazatelji • Broj provedenih aktivnosti pomoći djeci s teškoćama u razvoju
1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika poduzetništva
1.4.1. Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i
organizacija civilnog društva
Popis indikativnih
aktivnosti
• Poticati i razvijati međusektorsku suradnju između organizacija
civilnih društva i javnih i privatnih organizacija
• Educirati javni i privatni sektor o mogućnostima i modelima
suradnje s organizacijama civilnog društva
• Davati poticaje provođenju programa i aktivnosti
međusektorske suradnje i civilnog društva
• Organizirati i provoditi zajedničke inicijative u rješavanju
problema u lokalnim zajednicama
• Pružati usluge educiranja o mogućnostima financiranja
projekata partnerskih inicijativa od društvenog značaja
• Informirati privatan sektor o mogućnostima doniranja i
ulaganja u programe i aktivnosti civilnih organizacija
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi -
Korisnici • Organizacije civilnog društva, javni/privatni sektor
Pokazatelji • Broj provedenih aktivnosti u suradnji organizacija civilnog
društva i javnih/privatnih organizacija
• Broj provedenih inicijativa za rješavanje problema u lokalnim
zajednicama
• Broj provedenih edukacija/informativnih aktivnosti o
mogućnostima financiranja aktivnosti civilnih organizacija
1.4.2. Potpora daljnjem razvoju civilnog društva, promicanje
volonterskog rada te jačanje socijalnog i civilnog dijaloga
Popis indikativnih
aktivnosti • Promovirati volonterski rad kao dobrobit za cjelokupnu
zajednicu
• Educirati i poticati volontere i organizatore volontiranja kroz
davanje stručnih i savjetodavnih usluga u pripremi za rad sa
skupinama u nepovoljnom položaju
• Poticati interakciju između organiziranog civilnog društva i
javnog sektora u procesima donošenja odluka
101
• Ulagati u stjecanje novih znanja i vještina svih dionika koji su
uključeni u civilni dijalog
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi Udruge, civilna društva
Korisnici • Volonteri i organizatori volontiranja, organizacije civilnog
društva, skupine u nepovoljnom položaju
Pokazatelji • Broj projekata civilnih organizacija ili promotivnih akcija
organiziranih od strane volontera;
• Broj organizatora volontiranja
1.4.3. Promocija i poticanje razvoja različitih oblika poduzetništva i
društveno odgovornog poslovanja (socijalne inovacije, društveno
poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i dr.)
Popis indikativnih
aktivnosti
• Poticati educiranje poduzetnika u području društvenog
poduzetništva, društveno odgovornog poduzetništva, socijalnih
inovacija i zelenog poduzetništva
• Promovirati oblike poduzetništva koja su korisna za rješavanje
društvenih problema
• Poticati ulaganja u razvoj društvenog poduzetništva i inovacija
kroz informiranje o mogućnostima financiranja projekata
Nositelji Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi -
Korisnici • Poduzeća, opća javnost
Pokazatelji • Broj programi edukacije poduzetnika
1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja
1.5.1. Jačanje kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika
za efikasno i participativno upravljanje razvojem
Popis indikativnih
aktivnosti
• Unaprijediti prostorne kapacitete za rad javnih službenika i
dužnosnika
• Poticati obavljanje studentske i učeničke prakse u
djelatnostima javnih službi
• Unaprijediti informatički sustav javnih službi
• Educirati i razviti kompetencije službenika u području dobrog i
participativnog upravljanja
• Osiguravati otvorenost i transparentnost uprave prema
načelima europskog sustava upravljanja (proporcionalnost,
supsidijarnost, usklađenost i sudjelovanje)
Nositelji Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu
Partneri u provedbi
Korisnici • Javni službenici, opća javnost
Pokazatelji • Broj educiranih službenika i dužnosnika u području upravljanja
razvojem i planiranja
• Broj programa u području upravljanja razvojem i planiranja
1.5.2. Jačanje interaktivnog rada i komunikacije s građanima u
procesima donošenja odluka
Popis indikativnih
aktivnosti
• Javno promicati dobro upravljanje
• Informirati stanovnike o specifičnim izazovima i pokretanje
njihove involviranosti u rješavanju i donošenju odluka
Nositelji Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu
Partneri u provedbi -
102
Korisnici • Lokalna zajednica
Pokazatelji • Broj uključenih građana kroz razne programe u proces
donošenja odluka
• Broj akata koji su dani građanima na komentiranje
• Broj javnih radionica i rasprava na kojima sudjeluju građani
1.5.3. Razvoj novih e-usluga
Popis indikativnih
aktivnosti
• Izraditi planove, studije i ostale dokumente za razvoj i
implementaciju novih e-usluga
• Razviti nove e-usluge temeljem definiranih potreba raznih
sektora
• Razviti/uspostaviti/nadograditi postojeći IT sustav kojim se
pružaju e-usluge
• Ulagati u nabavu potrebne opreme za uspostavu i razvoj e-
usluga
• Podizati svijesti i educirati stanovnike i službenike u području
korištenja i prednosti novih e-usluga
Nositelji Upravni odjel za opće poslove i mjesnu samoupravu
Partneri u provedbi -
Korisnici • Javne službe, građani
Pokazatelji • Broj novo razvijenih e-usluga
• Broj promotivnih aktivnosti podizanja svijesti građana i
službenika u korištenju i prednosti novih e-usluga
2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa
2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture
2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za
razvoj poduzetništva
Popis indikativnih
aktivnosti • Poticati pokretanje poduzetničkih inkubatora
• Izgraditi i opremati poduzetničku infrastrukturu za razvoj
poduzetništva i pružati administrativnu pomoć poduzetnicima
• Ulagati u poduzetničke zone i privlačenje poduzetnika i
investitora
• Promovirati model zajedničkog ulaganja s ciljem smanjenja
troškova izgradnje poduzetničke infrastrukture
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi KORA
Korisnici • Poduzetničke potporne institucije, poduzetnici
Pokazatelji • Broj opremljenih poduzetničkih zona
• Broj aktivnih poduzetničkih potpornih institucija
• Broj poduzeća koja posluju u zonama
2.1.2. Razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim
područjima gospodarstva uključujući i strategije privlačenja
investicija
Popis indikativnih
aktivnosti • Izraditi strateške razvojne dokumente prema ključnim
područjima gospodarstva
• Uključivati ključne dionike u izradu dokumenata svih razina
103
• Izraditi i provesti akcijske planove ključnih strateških
dokumenata u ključnim područjima gospodarstva
• Izraditi i provesti programe privlačenja poslovnih i
poduzetničkih ulaganja
• Izmijeniti, doraditi i provesti adekvatne prostorne planove
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi KORA
Korisnici • Poduzetnici
Pokazatelji • Broj strateških razvojnih dokumenata i akcijskih planova
2.1.3. Stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za
razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja
Popis indikativnih
aktivnosti
• Provesti prezentacije i promocije Grada Korčule za skupove
investitora i potencijalnih investitora
• Informirati poduzetnike o mogućnostima financiranja projekata
putem EU fondova (praćenje i davanje pravovremenih
informacija o otvorenim i najavljenim natječajima i
mogućnostima financiranja)
• Informirati poduzetnike, posebice MSP-ove o mogućnostima
ulaganja i traženja potpora za provedbu projekata
Nositelji Upravni odjel za računovodstvo i financije
Partneri u provedbi KORA
Korisnici • Malo i srednje poduzetništvo, javne ustanove i službenici
Pokazatelji • Provedene edukacije i informativne radionice o mogućnostima
financiranja
2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije
2.2.1. Poticanje poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga i
poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj
Popis indikativnih
aktivnosti
• Pružati informacije o mogućnostima financiranja projekata
proizašlih iz aktivnosti istraživanja i razvoja (partnerstvo
poduzetnika i znanstveno-istraživačkog sektora)
• Povezivati, razmjenjivati iskustva i promovirati dobre prakse prema
primjerima iz RH u području istraživanja i razvoja
• Poticati povezivanje poduzetnika Grada Korčule s znanstveno-
istraživačkim institucijama u RH
• Pružati savjetodavne usluge o procesima zaštite intelektualnog
vlasništva
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi KORA
Korisnici • Poslovni subjekti, javne ustanove i službenici, lokalno stanovništvo
Pokazatelji • Broj aktivnosti poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga
2.2.2. Ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima
Popis indikativnih
aktivnosti • Izraditi ekonomske analize stanja i gospodarskog razvoja Grada
Korčule u svrhu davanja pravovremenih smjernica razvoju
poduzetništva
• Donositi programe poticaja i davanja olakšica razvoju gospodarstva
• Poticati osnivanja start-up i spin-off poduzeća
104
• Provoditi interaktivnu komunikaciju između poduzetnika i javnih
ustanova s ciljem jačanja međusobnog razumijevanja i definiranja
specifičnih potreba poduzetnika
• Provoditi komunikaciju prema državnim ustanovama s konkretnim
primjerima postupaka koji bi pojednostavili administrativne
procedure za poduzetnike s naglaskom na specifičnost
poduzetništva na otoku tj. Gradu Korčuli
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi
Korisnici • Poslovni subjekti, javne ustanove, lokalno stanovništvo
Pokazatelji • Broj provedenih aktivnosti davanja potpora
• Broj poduzetnika uključenih u aktivnosti davanja potpora
2.2.3. Poticanje umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među
poduzetnicima
Popis indikativnih
aktivnosti • Pružati informacije i davanje savjeta o mogućnostima suradnje i
financiranja partnerskih projekata
• Pružati sumirane i relevantne informacije o poduzetnicima i
poduzetništvu na području Grada Korčule s ciljem povezivanja
poduzetnika ili stvaranja klastera
• Provoditi edukativne i informativne programe za poduzetnike s
ciljem poticanja stvaranja konkurentnog proizvoda temeljem
suradnje više poduzetnika
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi
Korisnici • Poslovni subjekti, javne ustanove, lokalno stanovništvo, obrazovne
institucije
Pokazatelji • Broj aktivnosti za poduzetnike (edukacije, radionice i sl.)
2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti
2.3.1. Ulaganje u razvoj održive poljoprivrede
Popis indikativnih
aktivnosti • Ulagati u njegovanje zdravih ekosustava kroz poticanje na
održivo upravljanje tlom, vodom i ostalim prirodnim resursima
tijekom poljoprivredne proizvodnje
• Promovirati i brendirati lokalne poljoprivredne proizvode,
posebice kroz turizam
• Educirati lokalne poljoprivrednike o prednostima ekološke i
organske proizvodnje hrane
• Informirati javnost o negativnim utjecajima neodržive
proizvodnje u sektorima poljoprivrede
• Izgraditi sustave navodnjavanja
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi -
Korisnici Poljoprivrednici
Pokazatelji • Broj informativnih radionica za pomorce, ribare i
poljoprivrednike
2.3.2. Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje
Popis indikativnih
aktivnosti • Poticati obnovu brodogradilišta
105
• Izraditi plan održivog razvoja brodogradnje sa strateškim
smjernicama (gradnja i održavanje mini kruzera)
• Ulagati u izgradnju i opremanje nautičkog i servisnog centra
• Provoditi aktivnosti obnove znanja tradicionalne gradnje
korčulanskih brodova
• Poticati razvoj brodogradnje temeljene na novim
tehnologijama i povezivanje s održivim turizmom
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi -
Korisnici Ribari, pomorci, uzgajivači ribe i plodova mora, lokalno stanovništvo,
turisti
Pokazatelji • Izrađen početni plan razvoja/aktivnosti u sektoru brodogradnje
2.3.3. Stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta
Popis indikativnih
aktivnosti • Dodijeliti prava zakupa poljoprivrednog zemljišta poljoprivrednicima
• Kreiranje programa za gospodarsko korištenje neiskorištenih
zemljišta
• Poticati partnerstva i zadrugarstva među poljoprivrednicima kroz
davanje poljoprivrednih zemljišta na zajedničku uporabu
• Provoditi komasaciju
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi
Korisnici • Poljoprivrednici, poljoprivredni klasteri, udruge, zadruge
Pokazatelji • Površina okrupnjenog poljoprivrednog zemljišta
2.3.4. Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke
sezone
Popis indikativnih
aktivnosti • Razvijati turističke zone
• Organizirati razne turističke manifestacija u predsezoni i
postsezoni
• Povećati kvalitetu i kategorizaciju turističkog smještaja
• Izraditi i provesti programe za razvoj izvansezonske turističke
ponude s ciljem produljenja sezone
• Sustavno pratiti turističke trendove i potražnju na globalnom i
europskom tržištu i pružati informacije o rezultatima i
primjerima dobre prakse
• Povezivati turističke subjekte s ostalim sektorima s ciljem
kreiranja zajedničke suradnje i turističkih proizvoda koji će
privući turiste i izvan sezone
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi Hotelske kuće, TZ, KORA, turističke agencije
Korisnici • Poduzetnici u turizmu, vlasnici smještaja, hoteli, TZ
Pokazatelji • Broj novih turističkih proizvoda
• Broj razvijenih turističkih zona
2.3.5. Poticanje gospodarskog korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja
i razvoj poduzetništva u kulturi
Popis indikativnih
aktivnosti
• Poticati razvoj i aktivnosti kulturnih / kreativnih industrija Grada
Korčule
106
• Provesti radionice na temu poduzetništva u kulturi i promovirati
kulturno poduzetništvo kroz primjere dobre prakse i
informiranje o mogućnostima financiranja projekata u kulturi
• Povezivati poduzetnike i kulturni/kreativni sektor
• Razvijati kulturni turizam
• Promovirati i poticati inovacije u kulturi
Nositelji • Upravni odjel za društvene djelatnosti
Partneri u provedbi • KORA, Udruge
Korisnici • Kulturne/kreativne ustanove, kulturni klasteri, udruge, tvrtke,
obrti i ostali pojedinci u kulturi i kreativnoj industriji, lokalno
stanovništvo, turisti i posjetitelji
Pokazatelji • Broj aktivnosti (poduzetništvo u kulturi, ekonomski aspekti
kulturnih/ kreativnih industrija i sl)
2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom
2.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne,
prirodne i tradicijske baštine
Popis indikativnih
aktivnosti • Ulagati u razvoj selektivnih oblika turizma koji imaju najveći
potencijal prema Strategiji razvoja turizma Grada Korčule
• Educirati i informirati pružatelje usluga u turizmu o
mogućnostima razvoja selektivnih oblika turizma i umrežavanje
s ostalim davateljima usluga u razvoju jedinstvene ponude
• Pratiti provedbu Strategije razvoja turizma Grada Korčule,
izvještavati javnost i pružatelje usluga o provedbi i rezultatima
provedbe te kreiranje novih smjernica sukladno rezultatima
izvještaja
• Ulagati u izgradnju, dogradnju i rekonstrukciju turističkih
objekata
• Ulagati u razvoj autohtonih turističkih proizvoda
• Promovirati kulturne, prirodne i tradicijske baštine kao i održivo
upravljanje kulturnom i prirodnom baštinom u turizmu
• Povezivati lokalne poljoprivrednike, uzgajivače riba i ribara s
turističkim sektorom
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi KORA, TZ
Korisnici • Turisti i posjetitelji, pružatelji usluga u turizmu, TZ, institucije u
kulturi, poljoprivrednici
Pokazatelji • Broj novih turističkih proizvoda
2.4.2. Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje
destinacije
Popis indikativnih
aktivnosti • Razviti i provesti akcijske planove za promociju i brendiranje
destinacije
• Brendirati i promovirati turističke sadržaje, suvenire, usluge i ostalo
• Izraditi komunikacijsku strategiju
• Promovirati suradnju lokalnog stanovništva s turističkim sektorom
prilikom kreiranja jedinstvenih turističkih proizvoda
• Poticati suradnju javnog sektora i destinacijskog menadžmenta s
ciljem jačanja vidljivosti i prepoznatljivosti Grada Korčule na
turističkom tržištu
• Promovirati Grad Korčulu na strateško odabranim stranim tržištima
prema smjernicama Strategije razvoja turizma Grada Korčule
107
• Povezivati pružatelje usluga u turizmu, turističke zajednice, lokalno
stanovništvo i lokalne predstavnike radi ostvarenja uspješne
suradnje i rada na zajedničkom predstavljanju destinacije
• Promovirati korištenje EU financijskih instrumenata namijenjenih
turizmu s ciljem promocije i jačanja destinacije
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi TZ, turistička kuća, OPG-ovi, obrtnici, poduzetnici
Korisnici • Turisti i posjetitelji, pružatelji usluga u turizmu, TZ, lokalno
stanovništvo
Pokazatelji • Broj aktivnosti promocije Grada Korčule kao turističke destinacije
2.4.3. Ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika
Popis indikativnih
aktivnosti
• Provoditi edukacije i radionice o mogućnostima sufinanciranja
projekata u turizmu
• Pripremati i održavati kreativne edukativne radionice za
povećanje kvalitete i originalnosti turističkih proizvoda i usluga
• Ulagati u edukaciju turističkih djelatnika o održivom razvoju u
turizmu, primjeni inovacija u turizmu i povezivanju s ostalim
sektorima (kultura, poljoprivreda, brodogradnja, ribarstvo)
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi
Korisnici • Turisti i posjetitelji, TZ, lokalno stanovništvo, učenici i studenti,
turistički djelatnici
Pokazatelji • Broj provedenih edukacija za unaprjeđenje kvalitete turističkih
proizvoda i usluga
2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Popis indikativnih
aktivnosti
• Primijeniti modele valorizacije prirodne i kulturne baštine koja
zadovoljavaju društvene, ekonomske i ekološke potrebe društva
• Ulagati u rekonstrukciju, dogradnju i izgradnju objekata kulturne
baštine
• Provesti analizu doprinosa učinkovite valorizacije kulturne baštine u
funkciji turizma i općenito ekonomskog razvoja Grada
• Unaprijediti promidžbu prirodne i kulturne baštine i stvaranje
jedinstvenih i prepoznatljivih turističkih proizvoda kroz provedbu
valorizacije
• Promovirati nužnost i važnost održivog upravljanja kulturnom i
prirodnom baštinom
• Poticati valorizaciju napuštenih seoskih kuća u unutrašnjosti i
napuštenih kućišta u starogradskoj jezgri
Nositelji Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom, gospodarstvo i
turizam
Partneri u provedbi
Korisnici • Lokalno stanovništvo, turisti i posjetitelji
Pokazatelji • Provedene valorizacije kulturnih dobara i prirodne baštine
• Broj obnovljenih i/ili revitaliziranih objekata kulturne baštine
• Broj obnovljenih objekata kulturne baštine stavljenih u funkciju
3. Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog
razvoja i zaštitu okoliša
108
3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava
3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
Popis indikativnih
aktivnosti • Rekonstruirati, modernizirati i/ili dograditi društvene domove
različitih namjena
• Ulagati u izgradnju luka i lučica
• Ulagati u izgradnju, rekonstrukciju, održavanje i obnavljanje
sportske infrastrukture
• Ulagati u građenje i/ili opremanje građevine za ostvarivanje
organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do
polaska u osnovnu školu
• Ulagati u izgradnju, dogradnju i obnovu komunalne
infrastrukture
• Donijeti plan gospodarenja vodom
• Ulagati u dogradnju parkirnih mjesta i izgradnju javnih i privatnih
garaža
• Izgraditi, obnoviti i modernizirati javnu rasvjetu
• Izgraditi i obnoviti šetnice
• Rekonstruirati, obnoviti i modernizirati biciklističke staze i trake
• Uređivati okoliš
• Ulagati u sitno komunalno opremanje
• Izgraditi i održavati sve površine javne namjene (javne zelene
površine, pješačke staze i zone, otvoreni odvodni kanali i dr.)
• Ulagati u građenje i/ili opremanje gospodarske i komunalne
infrastrukture (groblja, tržnice, javne prometne površine i dr.)
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
KORA, KTD Hober
Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni subjekti, učenici, sportaši, turisti,
posjetitelji
Pokazatelji • Pripremljen 1 projekt aglomeracije
• Broj obnovljenih i izgrađenih objekata društvene i komunalne
infrastrukture
3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne
povezanosti s kopnom
Popis indikativnih
aktivnosti • Ulagati u bolju prometnu povezanosti s ostatkom zemlje i
inozemstvom
• Poboljšati prometnu povezanost Grada Korčule i manjih otoka
• Izgraditi javnu garažu
• Izgraditi/modernizirati lokalne ceste i pripadajuće cestovne objekte
• Izgraditi/rekonstruirati nerazvrstane ceste
• Izgraditi kolnike
• Povećati sigurnost u prometu
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi -
Korisnici • Lokalno stanovništvo, posjetitelji, turisti
Pokazatelji • Broj kilometara sagrađenih/obnovljenih cesta
3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog
sustava uključujući oborinsku odvodnju
Popis indikativnih
aktivnosti
• Ugraditi pročišćivače vode
• Izgraditi i nadograditi postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda
109
• Rješavati problem nedovoljne opskrbe vodom, posebice u ljetnim
mjesecima
• Ulagati u modernizaciju, obnovu i izgradnju zastarjelog sustava
vodoopskrbe i odvodnje
• Provesti istraživanja i analize kvalitete morske i slatkovodne vode
• Izgraditi oborinske odvodnje uz prometnu infrastrukturu
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi Vodovod, KTD Hober, Hober odvodnja
Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni subjekti
Pokazatelji • Broj sporazuma (ili strategija, strateških dokumenata, odluka itd.) sklopljenih s partnerskim gradovima/općinama u svrhu zajedničkog ulaganja u unaprjeđenje sustava odvodnje i vodoopskrbe
• Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže javne
vodoopskrbe
• Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže nadogradnje
odvodnje
3.1.4. Ulaganje u poboljšanje energetske infrastrukture
Popis indikativnih
aktivnosti
• Ulagati u infrastrukturne projekte u području električne energije
• Kreirati plan razvoja proizvodnje, opskrbe, potrošnje i
razmjene električne energije
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi HEP
Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti,
posjetitelji
Pokazatelji • Broj projekata/ulaganja u obnovu energetske infrastrukture
3.1.5. Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni
Internet, digitalno gospodarstvo)
Popis indikativnih
aktivnosti • Ulagati u gradnju i rekonstrukciju elektroničko-informacijske
infrastrukture
• Usvojiti plan razvoja širokopojasne infrastrukture i primjenjivog
investicijskog modela
• Izraditi potrebnu projektnu i tehničku dokumentaciju te pripadajuće
dozvole za jačanje električko-informacijske infrastrukture
• Informirati javnost o prednostima širokopojasnog interneta
• Poticati usvajanje novih tehnologija i razvoj digitalnog gospodarstva
• Stvarati mrežu za digitalno gospodarstvo
• Osigurati učinkovitost širokopojasne mreže
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi
Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti,
posjetitelji
Pokazatelji • Usvojen plan razvoja širokopojasne infrastrukture
• Povećana pokrivenost širokopojasnom mrežom
• Povećan broj korisnika širokopojasnog interneta
3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom
Popis indikativnih
aktivnosti
• Pripremiti teren i izgraditi reciklažno dvorište
• Izgraditi sortirnice za odvojeno prikupljanje otpada
• Izgraditi kompostište za obradu odvojeno prikupljenog
biorazgradivog otpada
110
• Educirati javnost o štetnim posljedicama divljeg odlaganja
otpada i o održivom gospodarenju otpadom
• Saniranje divljih odlagališta otpada
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi
Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti, posjetitelji
Pokazatelji • Izgrađeno reciklažno dvorište
• Izgrađena sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada
• Izgrađeno kompostište za obradu, odnosno odvojeno
prikupljanje biorazgradivog otpada
3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije
3.2.1. Povećanje i promocija korištenja obnovljivih izvora energije u
svim sektorima
Popis indikativnih
aktivnosti
• Ulagati u razvoj infrastrukture za OIE
• Provoditi mjere poticanja i subvencija za projekte korištenja
obnovljivih izvora energije
• Ulagati u instalaciju novih postrojenja stvaranja energije pomoću
obnovljivih izvora
• Poticati privatna ulaganja u objekte za pretvorbu obnovljivih izvora
energije u iskoristivu energiju
• Obrazovati stanovnike o obnovljivim izvorima energije i
mogućnostima (su)financiranja projekata korištenja OIE
• Obrazovati stručni kadar u području OIE
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi KORA
Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti
Pokazatelji • Broj projekata kojima se ulaže u obnovljive izvore energije;
• Broj korisnika (javnih i privatnih) koji koriste obnovljive izvore
energije
3.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima
Popis indikativnih
aktivnosti • Pripremati planove za efikasnije gospodarenje energijom
• Optimizirati poslovne procese s ciljem uštede energije
• Ulagati u smanjenje energetske potrošnje u zgradama javnog
sektora
• Uvoditi napredne mreže u distribucijske sustave energijom –
implementacija naprednih tehnologija za pametno upravljanje
energijom
• Promovirati smanjenje energetske potrošnje u stambenim
zgradama i obiteljskim kućama
• Povećati energetsku učinkovitost u proizvodnim industrijama
• Povećati energetsku učinkovitost u uslužnim djelatnostima
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi KORA, HEP
Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti, turisti,
posjetitelji
Pokazatelji • Broj projekata kojima se povećava energetska učinkovitost
111
3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti
3.3.1. Unaprjeđenje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika
(usmjeravanje izgradnje i provedba Prostornog plana)
Popis indikativnih
aktivnosti
• Izraditi konzervatorske podloge kulturnih krajolika
• Promovirati pozitivne uloge tradicionalne poljoprivredne
proizvodnje u očuvanju prirodnih krajolika
• Provesti pravnu zaštitu krajolika temeljem Prostornog plana
• Uspostaviti metodologiju prepoznavanja, razvrstavanja i
vrednovanja krajolika s ciljem njihove zaštite
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi -
Korisnici • Lokalno stanovništvo, posjetitelji i turisti
Pokazatelji • Broj provedenih aktivnosti
3.3.2. Razvoj sustava obrane od elementarnih nepogoda
Popis indikativnih
aktivnosti
• Izraditi studijsku dokumentaciju obrane od elementarnih nepogoda
• Razvijati sustave obrane od elementarnih nepogoda
• Educirati građane o mjerama i djelovanjima kojima se sprječava
nastanak elementarne nepogode
• Educirati građane o mjerama zaštite i spašavanja u slučaju
elementarnih nepogoda
• Informirati turiste i posjetitelje o odgovornom postupanju za vrijeme
boravka u destinaciji kao i zakonskoj odgovornosti u slučaju kršenja
zakona
• Organizirati sustav civilne zaštite za eventualne situacije svih oblika
elementarnih nepogoda
• Ulagati u opremanje vatrogasnog doma i spremišta
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
Partneri u provedbi -
Korisnici • Lokalno stanovništvo, poslovni i javni subjekti
Pokazatelji • Broj edukacija za građane o mjerama zaštite i spašavanja u slučaju
elementarnih nepogoda
• Broj izrađene studijske dokumentacije obrane od elementarnih
nepogoda
3.3.3. Zaštita, očuvanje, promicanje, daljnji razvoj i održivo upravljanje
okolišem i prirodnim resursima
Popis indikativnih
aktivnosti
• Ulagati u programe sprječavanja devastacije obalnog područja
• Učinkovito upravljati plažama s ciljem smanjenja negativnih utjecaja
turizma na obalu i eko sistem
• Sprječavati daljnju privatizaciju i ilegalne infrastrukturne radnje u
obalnom području
• Razvijati ekološku svijest građana
• Educirati djecu predškolskog i školskog uzrasta o zaštiti okoliša,
važnosti ekosustava i bioraznolikosti te održivom korištenju resursa
• Provesti radionice i seminare na temu okoliša i održivog razvoja s
ciljem educiranja građana i poticanja njihove aktivne uloge u
promicanju očuvanja okoliša
Nositelji Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju,
komunalno gospodarstvo i promet
112
Partneri u provedbi Škole, vrtići, KORA
Korisnici • Lokalno stanovništvo
Pokazatelji • Provedene promocije i edukacije o zaštiti okoliša i održivom
korištenju resursa
• Broj educirane djece i građana o zaštiti okoliša, važnosti
ekosustava, bioraznolikosti i održivom korištenju resursa
113
Pokazatelji učinka:
CILJ POKAZATELJI UČINKA POČETNA VRIJEDNOST CILJANE VRIJEDNOSTI UČESTALOST
PRAĆENJA IZVOR
Vrijednost Godina Vrijednost Godina
Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života
Smanjenje broja nezaposlenih osoba 329 2016. 300 2021. Godišnje HZZ
Povećanje broja stanovnika starih do 39 godina 2548 2011. 2675 2021. Godišnje DZS
Povećanje broja djece upisane u osnovnu školu 376 2016./2017. 400 2021./2022. Godišnje OŠ Petra
Kanavelića
Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa
Povećanje broja noćenja izvan sezone (IV., V., XI. I X . mjesec)
68 212 2016. 75 033 2021. Godišnje TZ Grad Korčula
Povećanje turističkih dolazaka i noćenja Dolasci stranih i domaćih turista
23911 2015. 30000 2020. Jednom godišnje TZ
Jačanje komunalne i
prometne infrastrukture,
poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša
Smanjiti broj ilegalnih odlagališta otpada 8 2016. 4 2021. Jednom godišnje Grad Korčula
Povećati broj priključaka na Internet (kućanstava) 55% 2016. 75% 2021. Jednom godišnje DZS
114
IV. PROVEDBA STRATEGIJE
7.1. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE
Provedba procesa izrade Strategije razvoja Grada Korčule za razdoblje do 2020. godine odgovornost
je upravnih tijela grada Korčule na čelu s gradonačelnikom. Proces se zasnivao na izradi sveobuhvatne
analize stanja, identifikaciji ključnih razvojnih problema i potreba Grada prema načelu participativnosti i
koordinaciji svih relevantnih lokalnih dionika iz svih sektora. Kontinuirana suradnja ostvarena je kroz
održane radionice, sastanke te redovite konzultacije telefonom i elektroničkom poštom. Kontinuirana
komunikacija i suradnja nastavit će se i u procesu provedbe Strategije, pri čemu i dalje ostaje uloga
Grada Korčule kao odgovornog tijela za realizaciju ciljeva Strategije.
Sukladno navedenom, ključnu ulogu u provedbi Strategije imaju upravna tijela Grada Korčule, koja su
odgovorna za pripremu i provedbu razvojnih projekata identificiranih u Strategiji, izradu izvješća o
provedbi Strategije, razmatranje rezultata i učinaka provedbe u odnosu na postavljene ciljeve,
prikupljanje podataka od relevantnih dionika, praćenje ispunjavanja zadanih indikatora te suradnju s
drugim nositeljima aktivnosti i ostalim dionicima te koordinaciju njihova rada.
Tablica u nastavku detaljnije prikazuje odgovornosti pojedinih upravnih odjela Grada Korčule u odnosu
na pojedine prioritete Strategije.
Prioritet Upravni odjel Grada Korčule
1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i
prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta
Upravni odjel za društvene djelatnosti
1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih
vještina
Upravni odjel za društvene djelatnosti
1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu
zdravstvene i socijalne skrbi
Upravni odjel za društvene djelatnosti
1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika
poduzetništva
Upravni odjel za društvene djelatnosti
1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja Upravni odjel za upravljanje opće poslove i
mjesnu samoupravu
2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture Upravni odjel za upravljanje Gradskom
imovinom, gospodarstvo i turizam
2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u
inovacije
Upravni odjel za upravljanje Gradskom
imovinom, gospodarstvo i turizam
2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih
djelatnosti
Upravni odjel za upravljanje Gradskom
imovinom, gospodarstvo i turizam
2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Upravni odjel za upravljanje Gradskom
imovinom, gospodarstvo i turizam
3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i
promet
3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija
obnovljivih izvora energije
Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i
promet
115
3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu
okoliša, gradnju, komunalno gospodarstvo i
promet
7.1.1. PARTNERI U PROVEDBI STRATEGIJE
U provedbi ove Strategije surađivat će cijeli niz aktera koji su relevantni za provedbu određenih razvojnih
projekata te na taj način uspješnost provedbe Strategije ne ovisi isključivo o Gradu Korčuli, već i o
drugim subjektima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini iz javnog, privatnog i sektora civilnog
društva.
Partneri u provedbi Strategije, kategorizirani prema ciljevima, su sljedeći:
Razvoj učinkovitosti ljudskih
potencijala i podizanje
kvalitete života
Centar za socijalnu skrb Korčula; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
sporta; Odgojno-obrazovne ustanove; Hrvatska gospodarska komora –
županijska komora Dubrovnik; Hrvatski zavod za zapošljavanje – ispostava
Korčula; Županijski zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske
županije; Dom zdravlja Korčula; humanitarna udruga „Kap u moru“ Korčula;
Dom za starije i nemoćne osobe Korčula - Vela Luka
Stvaranje konkurentnog
gospodarstva i povećanje
učinkovitosti resursa
Dubrovačko-neretvanska županija; Ministarstvo gospodarstva,
poduzetništva i obrta; Hrvatska gospodarska komora – županijska komora
Dubrovnik; Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije;
Područni ured za katastar Dubrovnik - Ispostava Korčula; Turistička
zajednica Dubrovačko-neretvanske županije; Turistička zajednica Grada
Korčule; Hrvatska gorska služba spašavanja; Agencija za plaćanje u
poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju; Ministarstvo poljoprivrede;
Hrvatska poljoprivredna agencija; Hrvatska poljoprivredna komora;
Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije; Udruženje obrtnika
Korčula – Lastovo; OPG EKO ŠKOJ; Centar za kulturu Korčula; Korčulanska
razvojna agencija KORA d.o.o.; DUNEA d.o.o.; Poduzetnička zona Vela
Luka; poljoprivredne zadruge; HTP Korčula d.d., hoteli
Jačanje komunalne i
prometne infrastrukture,
poštujući načela održivog
razvoja i zaštitu okoliša
Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije; Područni
ured za katastar Dubrovnik - Ispostava Korčula; Ustanova športski objekti
Korčula; ADRIATIC CROATIA INTERNATIONAL CLUB, za djelatnost
marina d.d.; Hober – komunalno trgovačko društvo Korčula; Korkyra
shipping d.o.o., Županijska lučka uprava Korčula; Neretvansko-Pelješko-
Korčulansko-Lastovski vodovod d.o.o.; Ministarstvo zaštite okoliša i
energetike; Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
Dubrovačko-neretvanske županije; Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost; HEP; Hrvatske ceste
7.2. FINANCIJSKI OKVIR ZA PROVEDBU STRATEGIJE
Ciljevi i prioriteti Procjena potrebnih
sredstava u razdoblju 2017.
– 2020.
1. Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i
podizanje kvalitete života
10.595.000,00
116
1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i
prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta
2.545.000,00
1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih
vještina
-
1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu
zdravstvene i socijalne skrbi
8.050.000,00
1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika
poduzetništva
-
1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja -
2. Stvaranje konkurentnog gospodarstva i
povećanje učinkovitosti resursa
175.521.187,40
2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture 73.890.000,00
2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u
inovacije
-
2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih
djelatnosti
26.150.000,00
2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom 75.481.187,40
3.
Jačanje komunalne i prometne infrastrukture,
poštujući načela održivog razvoja i zaštitu
okoliša
479.531.789,77
3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava 464.031.789,77
3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija
obnovljivih izvora energije
15.500.000,00
3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti -
117
2%
26%
72%
Financijska ulaganja po ciljevima
1. Cilj: Razvoj učinkovitosti ljudskihpotencijala i podizanje kvaliteteživota
2. Cilj: Stvaranje konkurentnoggospodarstva i povećanjeučinkovitosti resursa
3. Cilj: Jačanje komunalne iprometne infrastrukture, poštujućinačela održivog razvoja i zaštituokoliša
118
V. PRAĆENJE, IZVJEŠTAVANJE I VREDNOVANJE
Praćenje, vrednovanje i izvještavanje politike regionalnog razvoja i njezinih učinaka propisani su
Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14). Zakon u čl. 47 navodi kako
Ministarstvo prati provedbu politike regionalnog razvoja i njezinih učinaka na razvoj svih dijelova
Republike Hrvatske, a nadležna tijela državne uprave prate provedbu za svoja upravna područja i njihov
učinak na razvoj svih dijelova Republike Hrvatske.
Provedba Strategije podrazumijeva uspostavu sustava za praćenje i vrednovanje postignutoga. Grad
Korčula će tijekom provedbe ove Strategije pratiti:
• Stupanj ostvarenja utvrđenih ciljeva, razvojnih prioriteta i mjera
• Ostvarene učinke na razvoj, učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava
• Sudjelovanje i doprinos partnerstva;
• Učinkovitost rukovođenja i organizacija provedbe
• Vidljivost Strategije u javnosti s područja Grada Korčule i okolnim jedinicama lokalne
samouprave.
Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Strategije su zadani pokazatelji učinka koji su definirani
Strategijom, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje provedbe.
Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednostima te rokovima
za postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a
njihovo praćenje je ključno za razumijevanje jesu li ciljevi ostvareni, odnosno hoće li biti ostvareni.
Pokazatelji učinka moraju biti kvantificirani kako bi ciljevi bili mjerljivi. Smatra se da je cilj postignut ako
su postignuti i s njim povezani očekivani učinci. S druge strane, pokazatelji ishoda moraju biti
kvantificirani kako bi prioriteti ili mjere bili mjerljivi. Smatra se da je prioritet ili mjera postignut ako su
postignuti s njim povezani očekivani ishodi.
Temeljem praćenja provedbe KORA (Korčulanska razvojna agencija za lokalni razvoj i poslovne usluge)
će pripremati godišnje izvještaje nadležnim tijelima, kao i zainteresiranoj javnosti o napretku provedbe
Strategije. Sustavno praćenje i izvještavanje će osigurati dovoljno informacija za donošenje cjelovite
ocjene provedbe s obzirom na relevantnost, učinkovitost, djelotvornost, ostvareni utjecaj i održivost,
odnosno omogućit će vrednovanje Strategije. Proces vrednovanja i ocjene učinka i utjecaja Strategije
provodit će se od strane KORA-e na sredini vremenskog roka trajanja Strategije te na kraju.
Kvalitetno uspostavljen sustav praćenja, izvještavanja i vrednovanja stvorit će preduvjete za:
• učinkovitije upravljanje provedbom Strategije
• realizaciju rezultata u zadanom terminskom planu i
• identifikaciju uzroka za uspjeh (neuspjeh) pojedine aktivnosti.
119
VI. HORIZONTALNA NAČELA
U ciljeve, mjere i aktivnosti Strategije ugrađene su tzv. horizontalne mjere u području jednakih
mogućnosti, održivog razvoja i dobrog upravljanja u skladu s praksom na razini Europske unije u
procesima strateškog planiranja.
Što se tiče jednakih mogućnosti, mjere i aktivnosti Strategije posebno su usmjerene na poticanje
zapošljavanja i samozapošljavanja rizičnih skupina na tržištu rada, povećanje kapaciteta i kvalitete
usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi te jačanju socijalnog dijaloga i poticanju razvoja društveno
odgovornog poduzetništva.
U području održivog razvoja, Strategija doprinosi ostvarenju Globalnih ciljeva održivog razvoja koji su
prožeti kroz sva prioritetna područja Strategije te predstavljaju okvir i za provedbu svih mjera.
Dobro upravljanje integrirano je kroz mjere jačanja kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i
dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem, jačanje interaktivnog rada i komunikacije
s građanima u procesima donošenja odluka te razvoj novih e-usluga.
120
VII. Akcijski plan provedbe
Strateški cilj
Prioritet Mjera/projekt Nositelj Iznos ulaganja Izgledni izvori financiranja
Stra
tešk
i cilj
1. R
azvo
j uči
nko
vito
sti l
jud
skih
po
ten
cija
la i
po
diz
anje
kva
lite
te ž
ivo
ta
Pri
ori
tet
1.1
. Raz
voj i
ula
gan
je u
sust
av o
bra
zova
nja
i
pri
lago
đav
anje
ob
razo
van
ja
po
treb
ama
trži
šta
Mjera 1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
2.500.000,00 EU fondovi, lokalni proračun
10
.59
5.0
00
,00
HR
K
Mjera 1.1.2. Ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje njegove kvalitete
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Mjera 1.1.3. Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
45.000,00
Lokalni proračun, županijski proračun
Pri
ori
tet
1.2
. Po
veća
nje
zap
osl
eno
sti i
po
tica
nje
po
du
zetn
ički
h v
ješt
ina
Mjera 1.2.1. Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Mjera 1.2.2. Ulaganje u programe za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Mjera 1.2.3. Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje prema potrebama tržišta rada
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Pri
ori
tet
1.3
.
Po
veća
nje
kap
acit
eta
i kva
litet
e
usl
uga
u s
ust
avu
zdra
vstv
ene
i
soci
jaln
e sk
rbi
Mjera 1.3.1. Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Mjera 1.3.2. Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
8.000.000,00 Županijski proračun, EU fondovi
121
Mjera 1.3.3. Ulaganje u programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Mjera 1.3.4. Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvene zaštite
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Mjera 1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
50.000,00 Lokalni proračun, županijski proračun
Pri
ori
tet
1.4
. Jač
anje
civ
ilno
g d
rušt
va i
razv
oj r
azlič
itih
ob
lika
po
du
zetn
ištv
a
Mjera 1.4.1. Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Mjera 1.4.2. Potpora daljnjem razvoju civilnog društva, promicanje volonterskog rada te jačanje socijalnog i civilnog dijaloga
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Mjera 1.4.3. Promocija i poticanje razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja (socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i dr. )
Grad Korčula - Upravni odjel za društvene djelatnosti
-
Pri
ori
tet
1.5
. Jač
anje
uči
nko
vito
sti
javn
og
up
ravl
jan
ja
Mjera 1.5.1. Jačanje kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje opće poslove i
mjesnu samoupravu
-
Mjera 1.5.2. Jačanje interaktivnog rada i komunikacije s građanima u procesima donošenja odluka
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje opće poslove i
mjesnu samoupravu
-
Mjera 1.5.3. Razvoj novih e-usluga Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje opće poslove i
mjesnu samoupravu
-
122
Strateški cilj
Prioritet Mjera/projekt Nositelj Iznos ulaganja Izgledni izvori financiranja St
rate
ški c
ilj 2
. Stv
aran
je k
on
kure
ntn
og
gosp
od
arst
va i
po
veća
nje
uči
nko
vito
sti r
esu
rsa
Pri
ori
tet
2.1
. Un
apre
đe
nje
po
slo
vno
g
okr
uže
nja
i in
fras
tru
ktu
re
Mjera 2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
73.890.000,00 EU fondovi , lokalni proračun, županijski proračun, privatni
investitor
17
5.5
21
.18
7,4
0 H
RK
Mjera 2.1.2. Razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima gospodarstva (poduzetništvo, poljoprivreda) uključujući i strategije privlačenja investicija
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
-
Mjera 2.1.3. Stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
-
Pri
ori
tet
2.2
. Po
veća
nje
kon
kure
ntn
ost
i po
du
zetn
ika
i
ula
gan
ja u
ino
vaci
je
Mjera 2.2.1. Poticanje poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga i poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
-
Mjera 2.2.2. Ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
-
Mjera 2.2.3. Poticanje umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među poduzetnicima
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
Pri
ori
tet
2.3
. Raz
voj i
un
aprj
eđe
nje
klju
čnih
gosp
od
arsk
ih
dje
latn
ost
i
Mjera 2.3.1. Ulaganje u razvoj održive poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i pomorstva
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
-
Mjera 2.3.2. Poticanje gospodarskog korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja i razvoj poduzetništva u kulturi
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
25.000.000,00 EU fondovi
123
Mjera 2.3.3. Stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
-
Mjera 2.3.4. Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke sezone
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
1.150.000,00 Državni proračun, lokalni proračun
Mjera 2.3.5. Poticanje održivog gospodarskog korištenja prirodnih, kulturnih i kreativnih sadržaja i razvoj poduzetništva u kulturi
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
- -
Pri
ori
tet
2.4
. Raz
voj t
uri
zma
i od
rživ
o
up
ravl
jan
je d
est
inac
ijom
Mjera 2.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne, prirodne i tradicijske baštine
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
2.925.000,00
Mjera 2.4.2. Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
1.500.000,00 Lokalni proračun
Mjera 2.4.3. Ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
-
Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Grad Korčula - Upravni odjel za upravljanje Gradskom imovinom,
gospodarstvo i turizam
71.056.187,40 EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun,
ostali izvori
124
Strateški cilj
Prioritet Mjera/projekt Nositelj Iznos ulaganja Izgledni izvori financiranja
Stra
tešk
i cilj
3. J
ačan
je k
om
un
aln
e i
pro
me
tne
infr
astr
ukt
ure
, po
štu
jući
nač
ela
od
rživ
og
razv
oja
i
zašt
itu
oko
liša
Pri
ori
tet
3.1
. Raz
voj i
po
bo
ljšan
je in
fras
tru
ktu
rnih
su
stav
a Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
80.894.226,77 EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun
47
9.5
31
.78
9,7
7 H
RK
Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
299.450.063,00 EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun
Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
60.000.000,00
EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun
Mjera 3.1.4. Ulaganje u poboljšanje energetske infrastrukture
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
-
Mjera 3.1.5. Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni Internet, digitalno gospodarstvo)
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
10.000.000,00 EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun
Mjera 3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
13.687.500,00 EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun
Pri
ori
tet
3.2
. Po
veća
nje
ener
gets
ke u
čin
kovi
tost
i
i pro
mo
cija
ob
no
vljiv
ih
izvo
ra e
ner
gije
Mjera 3.2.1. Povećanje i promocija korištenja obnovljivih izvora energije u svim sektorima
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
15.500.000,00 EU fondovi, državni proračun, županijski proračun, lokalni proračun
125
Mjera 3.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
-
Pri
ori
tet
3.3
. Zaš
tita
oko
liša
i oču
van
je
bio
lošk
e ra
zno
liko
sti
Mjera 3.3.1. Provoditi mjere za poboljšanje i unaprjeđivanje prirodnoga, kultiviranoga i kulturnog krajolika (usmjeravanje izgradnje i provedba Prostornog plana)
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
-
Mjera 3.3.2. Razvoj sustava obrane od elementarnih nepogoda
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
-
Mjera 3.3.3. Zaštita, očuvanje, promicanje, daljnji razvoj i održivo upravljanje okolišem i prirodnim resursima
Grad Korčula - Upravni odjel za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, gradnju, komunalno
gospodarstvo i promet
-
126
VIII. SEKTORSKI RAZVOJNI PLANOVI
PLAN EKONOMSKOG RAZVOJA
Sektorsko fokusiranje Prema podacima analize stanja iz 2015. godine u Gradu Korčuli registrirano je 124 aktivnih tvrtki koje su imale ukupno 591 zaposlenog i preko 206 milijuna HRK prihoda. Prema broju tvrtki i prihodu najzastupljenije su I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i G - trgovina na veliko i malo. Slijede ih M - stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, F – građevinarstvo i C – prerađivačka industrija. Prema broju zaposlenih situacija je drugačija. Najviše zaposlenih je u djelatnostima E – opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnost sanacije okoliša, C – prerađivačka industrija i G – trgovina na veliko i malo. Pozitivne promjene u odnosu na 2011. godinu bilježi djelatnost I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u kojoj je broj tvrtki porastao s 18 na 25. Negativne promjene bilježi se u području djelatnosti G - Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla u kojem je broj tvrtki s 28 u 2011. godini pao na 23 u 2015. godini. Struktura obrta prema područjima djelatnosti podjednaka je strukturi tvrtki. Jednako su zastupljene djelatnosti G - trgovina na veliko i malo i I - djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Slijede ih H – prijevoz i skladištenje, C- prerađivačka industrija i F – građevinarstvo. Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u 2015. godini registrirano je čak 366, a obrađuju ukupnu površinu od 379,89 ha. Turizam: Turizam predstavlja vrlo važan pokretač gospodarstva te stvara prelijevajući učinak na sva ostala gospodarska područja. Prema prethodnoj analizi ključnih djelatnosti, turizam u gradu Korčuli predstavlja vodeću gospodarsku djelatnost. Poticanje daljnjeg razvoja turizma stoga predstavlja logičan slijed daljnjeg razvoja gospodarstva, no pritom svakako treba promotriti i negativne aspekte poticanja razvoja turizma. Razvoj turizma ovisi o turističkoj potražnji na koju utječe niz, često nezavisnih, čimbenika. Turistička potrošnja ne predstavlja primarnu potrošnu građana, te će se oni u trenutcima gospodarske krize prvenstveno odlučiti na uštedu na putovanjima. Politička nesigurnost, ratovi i migracijska kretanja također snažno utječu na pad turističkog gospodarstva. Europa je svjedočila ozbiljnom padu turističkih kretanja u velikim turističkim destinacijama uzrokovanog unutarnjim i vanjskim faktorima (Barcelona, Atena, Turska). Mogući ratni sukobi mogu u kratkom roku prouzročiti ekstremne ekonomske posljedice posebice za destinacije koji apsolutno ovise o turizmu. Drugi negativni aspekti turizma, koji se posebice očituju u manjim sredinama, su utjecaji na promjene tradicije i kulture. Kultura i tradicija nisu statični pojmovi već su pojmovi koji se oblikuju vremenom i interakcijom unutar i izvan zajednice. Turizam je sektor koji promjene u zajednicama ne donosi postepeno već rapidno i naglo, a za sobom donosi i ekonomski prosperitet, što stanovnicima stvara osjećaj vrednovanja vlastite kulture kroz turistički spektrum, odnosno kroz turističku potražnju. Iz tog razloga, utjecaj na zajednicu može biti stradanje vlastitog kulturnog identiteta i umjetno stvaranje identiteta prema onome što se trenutno potražuje na turističkom tržištu. Turizam u gradu Korčuli i dalje je obilježen visokom sezonalnošću u ljetnim mjesecima, što ima
negativne posljedice na materijalnu sigurnost, ali i na tržište rada, koncentraciju aktivnosti i događaja te
na dostupnost određenih usluga samo u vrijeme turističke sezone, opterećenje Grada i smanjenje
kvalitete života stanovnika za vrijeme turističke sezone. Potrebno je stoga usmjeriti aktivnosti na
proširenje sezone kroz razvoj selektivnih oblika turizma, restrukturiranje turističkog gospodarstva,
koordinirano praćenje trendova u turizmu, strateško planiranje turizma na svim razinama te ulaganje u
educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika. Usmjeravanje prema smanjenju broja turista isključivo
127
u ljetnim mjesecima i kreiranje destinacije za turiste više platežne moći podrazumijeva i ulaganja u
povećanje kvalitete smještaja, pažljivu promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije.
Grad Korčula naručitelj je Strategije razvoja turizma Grada Korčule kojom se, između ostalog, želi usmjeriti razvoj turizma temeljem načela održivosti. Od ostalih bitnih dijelova Strategije razvoja turizma valja istaknuti da se njome profilirao turistički profil destinacije, pružali temelji za razvoj turističkog proizvoda, odredila turistička strateška orijentacija, analizirale mogućnosti smanjenja sezonalnosti, a istovremeno povećala konkurentnost i općenito postavile dugoročne smjernice razvoja turizma Grada Korčule. Kao visoki potencijali za razvoj turizma istaknuli su se slijedeći turistički proizvodi: Sunce i more, Nautički turizam, Kulturni turizam, Ruralni i gastro turizam i Sportsko-rekreacijski turizam. Također su definirani strateški ciljevi turizma Grada Korčule:
1. Produljenje sezone 2. Povećanje potrošnje 3. Investicije u hotele 4. Razvoj novih i rast kvalitete postojećih proizvoda 5. Razvoj komunalne i turističke infrastrukture 6. Poticanje poduzetništva u turizmu 7. Povećanje investicija u marketing i komunikaciju 8. Unaprjeđenje cjelokupne kvalitete destinacije 9. Prepoznatljivost destinacije 10. Gospodarska i populacijska opstojnost 11. Podizanje kvalitete i standarda lokalnog života.27
Sustavan razvoj turizma ne podrazumijeva samo edukaciju lokalnog stanovništva o održivom razvoju turizma i ciljevima razvoja destinacije već i turista koji dolaze u destinaciju. Turisti često ne poznaju lokalnu kulturu i kulturni karakter, već ohrabruju ponudu koja podliježe masovnim proizvodima globalnih karaktera od smještajnih usluga do kupnje suvenira. Iz tog razloga i u skladu sa strateškim ciljevima razvoja turizma u gradu Korčuli, turizam je potrebno razvijati temeljem načela održivosti, poštujući kulturu, identitet, prirodne vrijednosti i posebnosti područja. Potrebno je poticati tradicijske obrte, zanate i općenito kvalitetu znanja izrade domaćih rukotvorina. Potrebna su ulaganja u očuvanje tradicijskih znanja i općenito kulturne baštine, materijalne i nematerijalne te promociju kroz turizam temeljem smjernica stručnjaka i stručnih institucija. Turistički proizvodi bi trebali sadržavati lokalni karakter što se može postići kontinuiranim edukacijama turističkih pružatelja usluga i lokalnog stanovništva. Turizam se kao gospodarska djelatnost ne izdvaja kao zasebna djelatnost već djeluje u sinergiji s njima. U djelatnostima kojima nedostaje promocije i vidljivosti, turizam to može osigurati. U djelatnostima koji imaju tradicijsku, odnosno kulturnu vrijednost, a ekonomski nisu samoodržive, turizmom će se podupirati njihov daljnji rad (na primjer: tradicijska brodogradnja). Ova Strategija komplementarno će podupirati provedbu Strategije razvoja turizma Grada Korčule na način da će poticati razvoj pratećih djelatnosti i područja u njegovom razvoju – poljoprivrede, obrazovanja, ljudskih kapaciteta i drugih. Poljoprivreda: U području poljoprivrede u gradu Korčuli pozitivno se ističe visoki broj obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava. No razvojni problemi pojavljuju se zbog usitnjenosti poljoprivrednih
površina. Potrebno je povećati površinu poljoprivrednih zemljišta u funkciji i pokrenuti okrupnjivanje
poljoprivrednih zemljišta. U cjelokupnom sektoru poljoprivrede ističe se potreba za boljim
pozicioniranjem, brendiranjem i prepoznavanjem autohtonih poljoprivrednih proizvoda. Potrebno je
poticati udruživanje poljoprivrednika i općenito poduzetnika u oblike zadruga, klastera i sl. Takvi oblici
zajedničkog djelovanja na tržištu imaju višestruke pozitivne rezultate kako za gospodarstvo tako i
općenito za društvo. Njima se potiče kreativno i inovativno razmišljanje i često se potiču alternativni
oblici poslovanja kojih u Gradu Korčuli nedostaje poput društvenog poduzetništva, društvenih inovacija,
zelenog poduzetništva i društveno odgovornog poslovanja.
Prosječna površina OPG-a grada Korčule je 1,04ha. Najveću poljoprivrednu površinu zauzimaju maslinici 1.303,49ha i vinogradi 385,61ha.
27 Strategija razvoja turizma Grada Korčule
128
Maslinarstvo: Uzgoju masline pogoduju prosječne godišnje temperature od 15–20 °C, na području gdje temperatura ne pada ispod -4 do -5°C jer samo nekoliko dana na tako niskoj temperaturi može ozbiljno naštetiti maslinama. Maslina je relativno otporna na vjetrove, no u područjima jakih i konstantnih vjetrova trebalo bi pribjegavati podizanju vjetrobrana. Maslina je i otporna na suše, iako za bolji, odnosno bogatiji urod, treba voditi računa o dovoljnom navodnjavanju maslina. Smatra se da je 300 – 500 mm kiše godišnje dovoljno za bogat uzgoj maslina, no tlo s toga mora biti rahlo kako bi upilo dovoljne količine kiše. Bitno je napomenuti kako je maslina osjetljiva na veće količine vode iz tla stoga glinena tla, slabo propusna tla i tla s visokim podzemnim vodama nisu prikladne za uzgoj masline već oskudna, plitka i skeletna tla. Iz svega navedenoga proizlazi kako je poljoprivredno područje grada Korčule izuzetno povoljno za daljnji uzgoj maslina i preradu maslina u visokokvalitetne proizvode. Maslinarstvo predstavlja značajan gospodarski potencijal za proizvodnju cjelokupnog mediteranskog područja Republike Hrvatske (vidi tablicu). Proizvodnja maslina i maslinovog ulja u Republici Hrvatskoj 2007.– 2016. godine
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.
Masline 34 527 35 955 32 592 38 001 31 423 50 945 34 269 8 840 28 267 31 183
Maslinovo ulje
57 790 57 665 53 735 52 055 50 000 55 000 50 000 10 640 35 352 34 538
Izvor: Državni zavod za statistiku, Poljoprivredna proizvodnja u 2016.godini, 1588 statistička izvješća Bitno je spomenuti kako maslina predstavlja najrasprostranjeniju voćnu kulturu u mediteranskoj agroekološkoj regiji. Zbog navedenog je potrebno realno sagledati mogućnosti razvoja maslinarstva kao visoko konkurentne djelatnosti s obzirom na zemlje poput Italije, Grčke i Španjolske koje proizvode i u mogućnosti su proizvoditi više maslinarskih proizvoda. S obzirom na ulazak u EU, Hrvatsko maslinarstvo direktno je pristupilo na zajedničko EU tržište i time je dobila veći broj konkurenata, došlo je do smanjenja prodajnih cijena i povećanja potreba za prilagodbu maslinara novim tržišnim uvjetima. No ulaskom na zajedničko tržište Hrvatski su maslinari dobili priliku povećati svoju vidljivost i zainteresiranost stranaca za kupnju proizvoda od maslina u RH. Prednosti koje Hrvatska ima, s obzirom na konkurenciju, je kvaliteta i dugogodišnja tradicija u proizvodnji maslinovog ulja. U svrhu poticanja maslinarstva u gradu Korčuli, potrebno je upotrijebiti nove tržišne prilike, povezati različite gospodarske subjekte s ciljem zajedničke promocije na tržištu te povezivati različite gospodarske djelatnosti poput turizma i maslinarstva. Povezivanje sektora turizma i maslinarstva nije prilika samo za direktnu prodaju maslinarskih proizvoda turistima, već i kreiranje sadržaja i programa temeljenih na tradiciji maslinarstva. U tom smislu poticat će se kreativni i inovativni programi kojima se ne ostvaruje samo povećanje prihoda i dobiti u turizmu i maslinarstvu već i povećanje promocije kulturnog identiteta Korčule i prepoznatljivosti na međunarodnom tržištu. Vinogradarstvo: U odnosu na ostale dijelove Dalmacije, Korčula nije poznata po crnim već po bijelim
vinima, što može predstavljati prednost i dopunu ponudi regije, odnosno vinske destinacije. Od vinskih
sorti ističe se pošip kao jedna od najvažnijih bijelih autohtonih sorti Dalmacije, ali i Hrvatske. Podrijetlo
ove sorte je Korčulansko, a dobiveno je kombinacijom dviju starih korčulanskih sorti. Imati autohtonu
vinsku sortu izuzetna je rijetkost u vinogradarskoj praksi što korčulansko vino čini jedinstvenim i iznimno
konkurentnim. U Hrvatskoj se proizvodi čak 60% kvalitetnih vina. Prema podacima iz 2016. godine,
prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz vina iznosio je 3.611t u ukupnoj vrijednosti 10,5
milijuna EUR. Iako je prema daljnjim statističkim podacima proizvodnja vina u stalnom padu, kao i
ukupna površina vinograda (razdoblje 2007. – 2016.), ne treba zanemariti gospodarsku priliku koju
vinogradarstvo kao djelatnost ima za grad Korčulu. Proizvodnja vina treba se bazirati na kvaliteti, a ne
na kvantiteti, što će dodatno doprinijeti konkurentnosti Korčulanskih vina. Također, potrebno je sustavno
promovirati i poticati udruženja vinara u zajedničkom izlasku na tržišta zbog smanjenja troškova i
povećanja vidljivosti. Jednako kao i maslinarstvo, potencijal vinogradarstva je potrebno sagledati u
sinergiji s drugim djelatnostima poput turizma.
Brodogradnja: Brodograđevna industrija u kontekstu Hrvatske od iznimne je važnosti jer predstavlja pokretač razvoja ne samo visoko konkurentne gospodarske grane već i pratećih proizvodnih i uslužnih djelatnosti. Radi se o tradicijskom sektoru koju ima i snažni kulturni karakter, a takav karakter posebice se očituje u manjim mjestima i gradovima poput grada Korčule. Povijesno gledajući, brodogradnja je stoljećima bila jedna od najvažnijih djelatnosti u Korčuli. Jedan od razloga tome je bogatstvo drvnom
129
građom: česvinom i borom, pogodnih za gradnju brodova. Iz razloga navedenih prema trenutnoj situaciji iz analize stanja razvidno je kako je za opstanak brodogradilišta potrebno brodogradnju sagledati iz nekoliko različitih perspektiva. Kako se brodogradnja mora razvijati poput ostalih sektora, temeljem održivog razvoja, za budući razvoj brodogradnje potrebno je provesti analizu sektora kroz četiri stupa održivosti: ekonomski, ekološki, kulturni i društveni. Sukladno podacima iz analize stanja nije za očekivati kako će se rekonstrukcijom brodogradilišta ekonomski ostvariti značajan ishod, posebice ne gledajući kratkoročno. No, bitno je sagledati budući razvoj služeći se benchmarking metodom, odnosno metodom pozicioniranja na tržištu prema drugim brodogradilištima. Također, potrebno je dobro analizirati i potrebe tržišta za brodovima i specifičnostima potražnje. Preliminarnom analizom mogućnosti za Korčulansku brodogradnju, sektor male brodogradnje ističe se kao područje s visokim potencijalom razvoja. U Hrvatskoj trenutno djeluje oko 70ak malih brodograditelja koji se bave izgradnjom modernih i tradicijskih plovila, od kojih je 30ak osnovalo klaster male brodogradnje. Podaci doprinose tome da je sektor male brodogradnje izuzetno konkurentno područje ali da potencijal razvoja leži u povezivanju i zajedničkom nastupu prema inozemnom tržištu. Samo brodogradilište u Korčuli razvilo bi se u manjem opsegu kako bi se brže moglo prilagođavati tržištu i time smanjio gospodarski rizik. U sinergiji s turizmom s obzirom na tradicijski karakter mogli bi se kreirati jedinstveni turistički proizvodi, ali i programi za lokalno stanovništvo–na primjer školice učenja tradicionalne korčulanske gradnje brodova. Kultura: Urbana cjelina grada Korčula zaštićena je od 1970. godine a 2007. godine upisana je na tentativnu listu UNESCO svjetske kulturne baštine. Povijesna cjelina grada Korčule i njezina neposredna okolina zaštićena je kao spomenik kulture 2014. godine od strane Ministarstva kulture i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture u Splitu. Osim grada Korčule preventivno je zaštićen otok Vrnika, evidentirane su poluurbane cjeline Račišća i ruralne cjeline naselja Žrnovo, Čara i Pupnat, a osim povijesnih naselja zaštićeno je ili evidentirano mnoštvo pojedinačnih građevina, sklopova te područja arheološke i memorijalne baštine. Temeljem visokog broja zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobra kao i sveukupno bogate nematerijalne i materijalne kulturne baštine, razvidno je kako grad Korčula ima visoki potencijal za razvoj kulturnog turizma. Kulturni turizam je kao selektivni oblik turizma prepoznat kao jedan od odrednica razvoja turizma Strategijom razvoja turizma grada Korčule. Taj oblik turizma ima visoku vrijednost za grad Korčulu te direktno doprinosi svim strateškim ciljevima razvoja turizma definiranih u navedenoj Strategiji. Ovakav oblik turizma privlači po definiciji kulturne turiste koje obilježava visoka platežna moć, izvan sezonska putovanja i posjete te preferiraju autentičnu turističku ponudu što uključuje smještaj, gastro i turističke proizvode općenito. Razvoj kulturnog turizma pozitivno utječe i na prepoznatljivost destinacije, a direktno podrazumijeva i brendiranje destinacije koja je gotovo uvijek temeljena na svom kulturnom identitetu. Upravljanju kulturnom baštinom u svrhu turizma ipak treba pristupiti oprezno i strateški. U suprotnome predstoje mnoge moguće prijetnje samoj destinaciji koje se očituju kroz komercijalizaciju kulture, gubitak autentičnosti i izmišljavanju tradicije. Također, upravljanju kulturnom baštinom, materijalnom i nematerijalnom, treba pristupiti različito od upravljanja kulturnim dobrima. Oboje zahtijevaju jedinstveni pristup i prilagodbu specifičnim uvjetima koji zapravo i određuju na koji način će se pristupiti upravljanju. Ipak, treba uzeti u obzir i kako mnogu kulturni stručnjaci također upozoravaju da kulturu općenito treba gledati zasebno od turizma, odnosno zasebno sagledati pozitivne utjecaje ulaganja u kulturu na društveno-ekonomski razvoj nekog područja.
Sektorski ciljevi razvoja
Glavni sektorski cilj razvoja: Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti
resursa
Opis cilja: Naglasak na konkurentno gospodarstvo iza sebe ima želju za uspostavom prije svega
održivog i pametnog planiranja gospodarskog rasta. Takav oblik rasta podrazumijeva potrebe zajednice
i budućih generacija ispred trenutnih pojedinačnih potreba te kao takvo potiče zadovoljstvo zajednice i
kvalitetan život. Također, takav oblik gospodarskog rasta njeguje i poštuje prirodne resurse i pametno
130
odlučuje o njegovoj uporabi, poštujući važnost suživota čovjeka i prirode. Unutar ovog cilja identificirana
su četiri prioriteta koji kumulativno doprinose njegovom ostvarenju, a isti su detaljnije prikazani u
tablicama u nastavku.
Dosljednost cilja: ovaj cilj u skladu je sa svim relevantnim Europskim, nacionalnim i županijskim
razinama strateških dokumenata. Na nacionalnoj razini usklađen je s Operativnim programom
Konkurentnost i kohezija, posebice s tematskim ciljem 1. Jačanje istraživanja, tehnološkog razvoja i
inovacija. Ovom Operativnom programu prethodi analiza stanja kojom su se kao glavni izazovi
hrvatskog gospodarstva istaknuli izazovi poput niske konkurentnosti gospodarstva, visoke
nezaposlenosti, raskorak između obrazovnog sustava i ekonomskih potreba, nedostatna infrastruktura
i usluge gospodarskih i javnih usluga. Analizom stanja grada Korčule istaknuli su se gotovo jednaki
izazovi koji se u svrhu rješavanja trebaju staviti u kulturni, sociološki i ekonomski kontekst posebnosti
grada Korčule. Identificiran je navedeni strateški cilj koji se namjerava postići pratećim prioritetima i
mjerama kojima se potiču dosljedne aktivnosti, programi i projekti. Navedeni cilj u svrhu rješavanja
navedenih izazova djeluje u sinergiji s druga dva cilja definirana ovom strategijom.
Također, u svrhu povećanja učinkovitosti, jasno se ističe potreba jačanja kapaciteta i dostupnosti javnih
službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem, jačanja interaktivnog rada i
komunikacije s građanima u procesima donošenja odluka te razvoja novih e-usluga Gradske uprave,
što uključuje razvijanje usluga temeljem definiranih potreba raznih sektora te razvitak i nadogradnju
postojećeg IT sustava za pružanje usluge, odnosno specifično ulaganje u nabavu potrebne opreme.
Sukladno strateškim smjernicama Strategije EU 2020. i ovom Strategijom prepoznaje se važnost
znanstvenog potencijala za razvoj društva kroz gospodarstvo. Iz tog razloga, ovom Strategijom poticat
će se suradnja znanstvenog sektora sa svim drugim disciplinama u cilju provođenja i implementacije
rezultata vrhunskih istraživanja koja pokreću gospodarstvo i potiču razvijanje zastarjele infrastrukture.
Nadalje, ova Strategija u skladu je sa Strategijom pametne specijalizacije u kontekstu ovog cilja s
naglaskom na horizontalne teme strategije S3 koje uključuju: ključne razvojne tehnologije (KET), IKT i
inženjerstvo, turizam, kreativne/kulturne industrije. Od navedenih područja ovom Strategijom posebno
se daje prednost razvoju turizma i kulturnih / kreativnih industrija, poljoprivrede i male brodogradnje kao
područja od posebnog interesa i razvojnog potencijala za grad Korčulu.
Prioritet 2.1. Unaprjeđenje poslovnog okruženja i infrastrukture
Cilj Osiguravanje adekvatnog poslovnog okruženja i poduzetničke infrastrukture koji
će uspješno facilitirati i poticati razvoj poduzetništva u gradu Korčuli.
Opravdanje Tržište rada Grada Korčule karakterizira cikličko kretanje, odnosno smanjenje
nezaposlenosti u vrijeme ljetnih mjeseci zbog turizma i privremenih
zapošljavanja. Takva situacija ima negativne posljedice poput financijske
nestabilnosti i mirovinske nesigurnosti, stoga je potrebno ulagati u razvoj malog
poduzetništva i samozapošljavanje, ne samo u turizmu, već u drugim vrstama
djelatnosti kako bi se postigla veća sigurnost radnih mjesta.
Opis Sukladno navedenom, a nastavno na provedenu analizu stanja i identificirane
potrebe, ali i mogućnosti Grada, radi se na unaprjeđenju poslovnog okruženja i
infrastrukture kroz jačanje, izgradnju i opremanje poduzetničke infrastrukture za
razvoj poduzetništva, razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u
ključnim područjima gospodarstva, razvoj strategija privlačenja investicija te
stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj
poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj
poduzetništva
131
• Razvoj sektorskih strateških razvojnih dokumenata u ključnim područjima
gospodarstva (poduzetništvo, poljoprivreda) uključujući i strategije
privlačenja investicija
• Stvaranje povoljnog administrativnog i poslovnog okruženja za razvoj
poduzetništva i olakšavanje pristupa izvorima financiranja
Prioritet 2.2. Povećanje konkurentnosti poduzetnika i ulaganja u inovacije
Cilj Stvaranje visoko konkurentnih poduzeća s naglaskom na ulaganja u istraživanje
i razvoj.
Opravdanje Bolja konkurentnost malih i srednjih poduzeća jedan je od 11 tematskih ciljeva
kohezijske politike za razdoblje od 2014. do 2020. Jedan od načina povećanja
konkurentnosti je, uz pružanje potpora u obliku financijskih subvencija, poreznih
olakšica, ulaganja u poduzetničku infrastrukturu, također i poticanje ulaganja u
istraživanje i razvoj.
Povijesno gledano Grad Korčula ima od 25 do 30 mladih koji se godišnje upisuju
na fakultete, a koji imaju veliki inovacijski potencijal, visoku razinu motivacije te
povezanost s obrazovnim institucijama iz kojih potječu, a s kojima se posljedično
otvara mogućnost suradnje i umrežavanja. Po završetku fakulteta najveći je
izazov mladih pronaći radno mjestu u Gradu što dugoročno predstavlja i društveni
problem iseljavanja stanovništva posebice visoko obrazovanog stanovništva. Na
ovaj problem može se odgovoriti ulaganjima u istraživanje i razvoj, čime se visoko
obrazovanim mladim ljudima pruža poticajna okolina, odnosno adekvatne
mogućnosti zaposlenja pa oni ne samo da se zadržavaju na Korčuli, već se
otvaraju mogućnosti privlačenja visokoobrazovanih osoba iz drugih krajeva
Hrvatske. Time se istovremeno potiče razvoj poduzeća te ona mogu pratiti
aktualne trendove i biti konkurentni na domaćem i inozemnim tržištima, što je
preduvjet gospodarske održivosti i napretka Grada te zadržavanja i privlačenja
stanovništva, a poglavito mladih.
Kvaliteta dostupne radne snage izravno utječe na potencijal poduzeća za rast i
razvoj, odnosno neophodna je za povećanje konkurentnosti poduzeća i napredak
lokalnog gospodarstva.
Opis Grad Korčula ovaj problem nastoji riješiti poticanjem ulaganja u istraživanje i
razvoj te promicanjem međusektorske suradnje, umrežavanja poduzetnika i
održivog partnerstva među poduzetnicima, kako bi se stvorili proizvodi i usluge
visoke dodane vrijednosti i radna mjesta za osobe visoke stručne spreme, a koja
nisu sezonski uvjetovana.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Poticanje poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i usluga te
poticanje ulaganja u istraživanje i razvoj
• Ulaganje u poduzetništvo kroz direktne potpore poduzetnicima
• Poticanje umrežavanja poduzetnika i održivog partnerstva među
poduzetnicima
132
Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti
Cilj Stvaranje visoko konkurentnih ključnih gospodarskih djelatnosti, na nacionalnoj i
europskoj razini, koje djeluju kao baza za daljnji razvoj gospodarstva.
Opravdanje Najviše prihoda i zaposlenika u gradu Korčuli evidentirano je u djelatnosti I –
Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane što ukazuje na
dominaciju turizma kao vodeće gospodarske djelatnosti u Gradu. Uz pozitivne
aspekte turizma u gospodarskom smislu bitno je sagledati i negativne posljedice
oslanjanja na turizam kao izvor prihoda, kao što su neravnomjerni razvoj
gospodarstva, neravnomjerni prihodi, neravnomjeran broj turista tijekom godine,
a koji utječe i na gotovo sve ostale djelatnosti i slično. S tim u vezi potrebno je
ulagati i u razvitak drugih oblika djelatnosti koje mogu i ne moraju biti povezane
s turizmom, poput održive poljoprivrede, pomorstva i brodogradnje u kojima Grad
ima potencijala za daljnji rast i razvoj.
Opis Navedeno će se postići kroz provedbu četiri mjere identificirane unutar ovog
prioriteta, a koje će potaknuti iskorištavanje postojećih resursa u svrhu razvoja i
unaprjeđenja ključnih gospodarskih djelatnosti.
U području poljoprivrede, prema vrsti uporabe poljoprivrednog zemljišta, na otoku
Korčuli maslinici zauzimaju najveću poljoprivrednu površinu, zatim slijede
vinogradi, a ostala poljoprivredna površina odnose se na voćne vrste, miješane
trajne nasade, oranice i ostalo. Razvoj održive poljoprivrede potiče se jer rezultira
povećanjem dobiti, održivim ekosustavom i povećanjem kvalitete života. Uz
pozitivno visoki broj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, na Korčuli se
pojavljuje razvojni problem male prosječne poljoprivredne površine po OPG-u,
što ukazuje na usitnjenost poljoprivrednih površina i samih poljoprivrednika.
Nastavno na navedeno, potiče se stavljanje u funkciju i okrupnjivanje
poljoprivrednih zemljišta kako bi se najbolje iskoristili postojeći resursi. Obzirom
da je Korčula otočki grad, dostupni su i resursi za razvoj akvakulture, ribarstva,
pomorstva i male brodogradnje u svrhu jačanja gospodarstva.
Dodatno, potiče se restrukturiranje turističkih gospodarstava kako bi se
adekvatnije odgovorilo na turističku potražnju i produljilo turističku sezonu.
Također, potiče se korištenje kulturnih i kreativnih sadržaja u svrhu razvoja
turizma, odnosno turističkih proizvoda, kako bi se proširila turistička ponuda i
bolje iskoristili potencijalni prihodi iz turizma i popratnih djelatnosti. Produljivanjem
turističke sezone proširenjem ponude očekuje se pozitivan utjecaj na povećanje
potražnje i u drugim, komplementarnim djelatnostima tijekom cijele godine.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Održivi razvoj poljoprivrede
• Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje
• Stavljanje u funkciju i okrupnjivanje poljoprivrednih zemljišta
• Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke sezone
• Poticanje gospodarskog korištenja kulturnih i kreativnih sadržaja i razvoj
poduzetništva u kulturi
133
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom
Cilj Razvijeni uspješni turistički proizvodi i unaprijeđen imidž destinacije, a koji se
temelje na održivom korištenju prirodne i kulturne baštine.
Opravdanje Djelatnost turizma i nadalje je obilježena izraženom sezonalnosti koja negativno
utječe na već spomenutu materijalnu sigurnost, ali i na tržište rada, koncentraciju
aktivnosti i događaja te dostupnost određenih usluga samo u vrijeme turističke
sezone, opterećenje Grada, smanjenje kvalitete života stanovnika za vrijeme
turističke sezone i drugo. Potrebno je stoga usmjeriti aktivnosti na proširenje
sezone kroz razvoj selektivnih oblika turizma, valorizaciju prirodne i kulturne
baštine, koordinirano praćenje trendova u turizmu, strateško planiranje turizma
na svim razinama te ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika.
Usmjeravanje prema smanjenju broja turista u ljetnim mjesecima i kreiranje
destinacije za turiste više platežne moći podrazumijeva i ulaganja u povećanje
kvalitete smještaja, pažljivu promociju destinacije i sadržaja te brendiranje
destinacije. S obzirom da Grad Korčula ima mnoštvo zaštićenih pojedinačnih
povijesnih građevina i sklopova kao i područja arheološke i memorijalne baštine,
potrebna su ulaganja i programi održivog upravljanja svim oblicima materijalne i
nematerijalne kulturne baštine te njihova valorizacija. Kulturni turizam prepoznat
je kao ciljana vrsta selektivnih oblika turizma prema novoj Strategiji razvoja
turizma Grada Korčule, ali je većina kulturno povijesne baštine označena kao
tržišno polu-spremna ili nespremna.
Opis Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom postići će se kroz 4 niže
navedene mjere, kumulativnim učinkom njihova ostvarenja. Razvijanjem
selektivnih oblika turizma, sukladno provedenoj analizi stanja i identificiranim
potrebama i mogućnostima, te istovremenom promocijom i brendiranjem
destinacije i osposobljavanjem turističkih radnika, značajno će se unaprijediti
turistička ponuda i privući turisti veće platežne moći, što će imati pozitivne učinke
na gospodarstvo Korčule. U primjeni modela valorizacije prirodne i kulturne
baštine, koja zadovoljavaju društvene, ekonomske i ekološke potrebe društva,
posebno će se pažnja posvetiti područjima u okviru gradske jezgre i odvojeno
ruralnim dijelovima Grada te će se sukladno tome odlučivati o mogućim
ulaganjima. Turizam Korčule karakterizira sezonalnost koja utječe na nesigurnost
na tržištu rada te je potrebno raditi na produljenju turističke sezone sukladno
analizi stanja i identificiranim potrebama. Također, za konkurentan turizam
potrebno je ne samo pratiti, već i razvijati trendove. Moderni turisti sve su manje
zadovoljni pasivnom ponudom i potrebno je ulaganje u unaprjeđenje sektora na
način da promišlja i stvara nove proizvode, usluge i aktivnosti za svoje turiste.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne,
prirodne i tradicijske baštine
• Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije
• Ulaganje u educiranje i osposobljavanje turističkih djelatnika
• Valorizacija prirodne i kulturne baštine
134
Programi, projekti i aktivnosti
Naziv APP Poduzetnički inkubator Dominče
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture Mjera 2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, županijski proračun, lokalni proračun
Iznos sredstava 13.890.000,00 HRK
Kratki opis Prenamijenjena i energetski obnovljena zgrada stare škole na Dominču služila bi prije svega za izmještaj nekih javnih službi koji trenutno zauzimaju prostor u staroj gradskoj jezgri i stvaraju nepotrebnu gužvu u ljetnim mjesecima. Lokalna razvojna agencija KORA bi također selila svoje urede u spomenuti prostor, a u sklopu KORA-e bi bio sređen i manji poduzetnički inkubator koji bi služio privatnom sektoru da osnaži svoje poslovanje uz neznatan trošak najma prostora. Lokalna razvojna agencija KORA d.o.o. u suradnji s Gradom Korčulom prijavila je Projektni prijedlog "Rekonstrukcija zgrade "stare škole" na Dominču" u iznosu od 712.553,52 HRK za izradu projektne dokumentacije na Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Zgrada ima 1852 m kvadratnih neto površine, pa je procjena za rekonstrukciju zgrade dobivena na sljedeći način: 1852*1000(1 euro=7,5 kn) eura=13.890,00 kn
Naziv APP Izgradnja komunalne infrastrukture u gospodarskim/poslovnim zonama na području grada Korčule
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.1. Unapređenje poslovnog okruženja i infrastrukture Mjera 2.1.1. Jačanje, izgradnja i opremanje poduzetničke infrastrukture za razvoj poduzetništva
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun, privatni investitor
Iznos sredstava 60.000.000,00 HRK
Kratki opis 60 mil kuna za 6 poslovnih zona: 2x u Čari, Pupnat, Žrnovo, Lokva, Dominče
Naziv APP Nautičko servisni centar i marina Dominče-Ježevica
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti Mjera 2.3.2. Ulaganje u održivi razvoj brodogradnje
Nositelj Korkyra shipping d.o.o.
Izvor financiranja EU fondovi
Iznos sredstava 25.000.000,00 HRK
Kratki opis -
Naziv APP Organizacija turističkih manifestacija s naglaskom na predsezonu i posezonu
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.3. Razvoj i unaprjeđenje ključnih gospodarskih djelatnosti Mjera 2.3.4. Restrukturiranje turističkog gospodarstva i produljenje turističke sezone
Nositelj TZ Grada Korčule
Izvor financiranja Lokalni proračun; ostali izvori
Iznos sredstava 1.150.000,00 HRK
Kratki opis Projektom se inicira razvoj raznolike turističke ponude poput Festivala viteških igara, Festivala vina, Dana pošipa, organizacija Triatlona, Korčulanskog
135
baroknog festivala, Okusa i zvuka otoka Korčule, postavljanje izložbe o kumpanijama na otoku Korčuli te brojnih drugih događanja.
Naziv APP Izletište – kamp – eko selo
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.1. Razvoj selektivnih oblika turizma kroz održivo korištenje kulturne, prirodne i tradicijske baštine
Nositelj OPG Eko Škoj
Izvor financiranja EU fondovi, ostali izvori
Iznos sredstava 2.925.000,00 HRK
Kratki opis Na imanju OPG-a Eko Škoj koje se nalazi između Žrnova i Pupnata Eko Škoj će pokrenuti projekt izgradnje Izletišta, kampa i eko sela. Realizacija projekta zamišljena je u tri faze. 1. Rekonstrukcija kuće koja je u roh bau fazi od oko 100m2 koja se sastoji od prizemlja i visokog potkrovlja. Jedan dio kuće služit će za skladištenje poljoprivredne opreme, drugi dio urediti će se u sanitarni čvor, kuhinju te kušaonicu. Nužna je rekonstrukcija krova kako bi se postojeća cisterna stavila u funkciju. Kuća bi služila kao centralni objekt imanja, a omogućila bi pokretanje izletišta koje bi ugošćavalo turiste, a na kojem bi se održavale razne edukacije o lokalnim eko proizvodima, tečaji kuhanja lokalnih specijaliteta i sl. 2. Investicija u pokretanje kampa gradnjom Glamping šatora koji spajaju moderni luksuz s boravkom u prirodi. Glamping šatori će biti postavljeni na način da svaki šator zadrži svoju intimu uz mogućnost gradnje bazena. 3. Investicija u eko selo, odnosno gradnja malih kamenih luksuznih kućica za smještaj gostiju.
Naziv APP Opća promocija destinacije
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.2. Ulaganje u promociju destinacije i sadržaja te brendiranje destinacije
Nositelj TZ Grada Korčule
Izvor financiranja Lokalni proračun
Iznos sredstava 1.500.000,00 HRK
Kratki opis TZ Grada Korčule promovira destinaciju putem online i offline kanala te sajmova i posebnih prezentacija. Online promocija obuhvaća promotivne kampanje na emitivnim tržištima te nacionalnim, regionalnim i lokalnim medijima. Offline promocija se odnosi na tiskane materijale (izrada i tisak vlastitih brošura: image brošure, karte, info letci, gastro brošure, kalendari događanja i slično). Osim navedenog, izrazito su važne posjete studijskih grupa, novinara i bloggera, osmišljavanje programa i realizacija istih, kako bi se na najbolji način upoznali s destinacijom ovisno o interesima novinara. Članci novinara u vodećim magazinima, novinama i web stranicama na emitivnim tržištima imaju veliki odjek i ključni su za promociju destinacije, s obzirom na omjer uloženog i učinkovitosti. Promotivne aktivnosti planirane su godišnjim programom rada.
Naziv APP Održiva društveno-turistička valorizacija Park-šume Hober
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun, županijski proračun
Iznos sredstava 10.000.000,00 HRK
136
Kratki opis Projekt društveno-turističke valorizacije zaštićene Park-šume Hober uključivao bi osim revitalizacije postojećih staza i hortikulturno uređenje, kao i postavljanje više zona koje bi imale svoju svrhu. Zone bi bile predviđene za sport, rekreaciju, okupljanje lokalnog stanovništva, kao i za organizaciju raznih manifestacija koje bi privukle turiste te škole u prirodi namijenjene za djecu školskog uzrasta. Namijenjen je prije svega lokalnom stanovništvu u rekreativne, meditativne svrhe, ali i turistima obzirom da se nalazi u središtu između dva dijela grada, a u neposrednoj je blizini svih hotela i privatnih smještajnih kapaciteta. Nadovezuje se na prijavljeni i odobreni projekt "Rekonstrukcija ulice Šetalište Tina Ujevića" iz Programa ruralnog razvoja, Mjere M7, Operacije 7.2.2. Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta.
Naziv APP Obnova muzeja-kuće Marka Pola
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 10.000.000,00 HRK
Kratki opis Provedbom ovog programa valorizirat će se kulturna baština grada Korčule te naglasiti jedinstvenost turističke destinacije. Upravo je kulturna baština ta koja ima važnu ulogu u lokalnom društveno-gospodarskom razvoju i razvoju poduzetništva. Osim važnosti za gospodarski razvoj, poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini pridonosi i njegovanju identiteta. Primjenjujući standarde i mjerila održivosti ono postaje i ključan čimbenik održivog korištenja kulturne baštine jer osigurava dodatna financijska sredstva za zaštitu i očuvanje. Rekonstrukcijom kuće u prvobitan izgled, Korčula bi dobila novi atraktivni muzejski prostor koji bi u sljedećem koraku, dakle opremanju muzejskom građom i aktiviranjem interpretacijsko-edukacijskog centra, dobio još više na značaju. Obnova kuće Marka Pola je nepobitno kulturno dobro za Grad Korčulu, a i za Republiku Hrvatsku. Trenutno stanje same kuće vapi za hitnom intervencijom, dakle zahtijeva povratak na stari sjaj kako bi priča o obitelji Polo mogla biti što zornije predočena budućim posjetiteljima ovoga grada.
Naziv APP Valorizacija nematerijalne kulturne baštine: „Viteške igre“
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj Grad Korčula/TZ Grada Korčule
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 2.000.000,00 HRK
Kratki opis Projektom bi se osnažile dvije navedene manifestacije, a doprinijele bi turizmu grada Korčule većim brojem turista i posjetitelja te međunarodnom povezivanju sa sličnim kulturama kako bi se takva događanja podigla na veći nivo. Projekt je prvenstveno namijenjen turistima u svrhu prepoznavanja nematerijalne kulturne baštine Grada i otoka Korčule.
Naziv APP Valorizacija nematerijalne kulturne baštine: „Pola nove godine“
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj Grad Korčula/TZ Grada Korčule
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 500.000,00 HRK
137
Kratki opis Projektom bi se osnažile dvije navedene manifestacije, a doprinijele bi turizmu grada Korčule većim brojem turista i posjetitelja te međunarodnom povezivanju sa sličnim kulturama kako bi se takva događanja podigla na veći nivo. Projekt je prvenstveno namijenjen turistima u svrhu prepoznavanja nematerijalne kulturne baštine Grada i otoka Korčule.
Naziv APP Arheološko nalazište-Majsan
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 500.000,00 HRK
Kratki opis Projektom bi se uz stručnu pomoć konzervatora i arheologa trebalo iznaći najbolje rješenje za promociju, ali i za konzervaciju destinacije. Radi se o valorizaciji otočića u neposrednoj blizini Korčule radi otkrivenog arheološkog nalazišta.
Naziv APP Revitalizacija obrambenih utvrda grada Korčule
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU sredstva, lokalni proračun
Iznos sredstava 5.256.187,40 HRK
Kratki opis Revitalizacija kula Revelin, Svih svetih, Male i Velike Kneževe kule te ljetne pozornice i Kneževog dvora koje će biti povezane u jednu cjelinu uređenim ophodom. Unutar projekta uključena je i revitalizacija utvrde Forteca i bastiona. Osim toga, obnova uključuje i izradu muzeoloških programa za sve navedene kule.
Naziv APP Ruralna poučna kulturno etnografska turistička atrakcija
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj DNŽ
Izvor financiranja EU sredstva, lokalni proračun
Iznos sredstava 33.800.000,00 HRK
Kratki opis Ruralna poučna kulturno etnografska turistička atrakcija je projekt koji je prijavljen od strane DNŽ na Integrirani razvojni program temeljen na obnovi kulturne baštine. U projektu sudjeluje ukupno 11 partnera, a Grad Korčula rekonstruira gradski muzej s budžetom od 9.585.559,80 kn.
Naziv APP Rekonstrukcija Palače Arneri
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU sredstva, lokalni proračun
Iznos sredstava 1.000.000,00 HRK
Kratki opis -
Naziv APP Centar za kulturu Liburna-II. Faza uređenja
138
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj Grad Korčula i Privatni investitor
Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun, privatna sredstva
Iznos sredstava 1.000.000,00 HRK
Kratki opis Navedeni iznos za II. Fazu uređenja Liburne odnosi se na udio koji će financirati Grad Korčula (premještanje radio Korčule sa sadašnje lokacije na spomenutu i proširenje prostora za gradsku knjižnicu Ivan Vidali) sam ili djelomično uz pomoć nacionalnih ili EU fondova, dok će sama investicija biti puno veća, a nju će financirati s vlastitim projektom uređenja privatni investitor
Naziv APP Rekonstrukcija doma kulture u Pupnatu
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 2.4. Razvoj turizma i održivo upravljanje destinacijom Mjera 2.4.4. Valorizacija prirodne i kulturne baštine
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 7.000.000,00 HRK
Kratki opis -
Veza s planskim dokumentima viših razina Plan ekonomskog razvoja u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj,
županijskoj i lokalnoj razini te na razini EU-a.
Usklađen je sa strategijom Europa 2020., koja određuje ciljeve u području zapošljavanja, inovacija,
obrazovanja, socijalne uključenosti i klime/energije koji se moraju postići do 2020. godine. Plan je u
skladu s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014.-2020., konkretnije sa sljedećim
prioritetnim osima: 1. Jačanje gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 3. Poslovna
konkurentnost; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa. Usklađen je također sa Županijskom razvojnom
strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.
Plan ekonomskog razvoja je u skladu s Planom razvoja ruralnog turizma Grada Korčule 2015.–2020. kao i Strategijom razvoja turizma Dubrovačko-neretvanske županije 2012.–2022. te s Akcijskim planom za održivo korištenje kulturne i prirodne baštine Dubrovačko-neretvanske županije u funkciji lokalnog razvoja. Zatim, u skladu je s Programom ruralnog razvoja Hrvatske 2014.-2020. te slijedećim nacionalnim strategijama: Strategijom regionalnog razvoja RH 2016. – 2020., Strategijom razvoja turizma RH do 2020., Strategijom razvoja poduzetništva u RH 2013.-2020. i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Procjena očekivanih ishoda s indikatorima Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Plana ekonomskog razvoja su zadani pokazatelji učinka
te pokazatelji ishoda, koji su u širem smislu definirani Strategijom razvoja Grada Korčule, čiji je ovaj
dokument sastavni dio, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje
provedbe.
Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednostima te rokovima
za postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a
njihovo praćenje je ključno za razumijevanje jesu li ciljevi ostvareni, odnosno hoće li biti ostvareni.
Pokazatelji učinka moraju biti kvantificirani kako bi ciljevi bili mjerljivi. Smatra se da je cilj postignut ako
su postignuti i s njim povezani očekivani učinci. S druge strane, pokazatelji ishoda moraju biti
139
kvantificirani kako bi prioriteti ili mjere bili mjerljivi. Smatra se da je prioritet ili mjera postignut ako su
postignuti s njim povezani očekivani ishodi.
Tablica u nastavku prikazuje prikaz pokazatelja učinka na razini cilja 2. Stvaranje konkurentnog
gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa. Pokazatelji učinka predstavljaju informaciju o
rezultatima i promjenama koji se stječu ostvarenjem navedenog cilja. Nastavno prikazani su i pokazatelji
ishoda koji imaju zadatak mjerenje učinka provedbe indikativnih aktivnosti u sklopu pojedinih mjera,
odnosno prioriteta koji su definirani u sklopu strateškog okvira.
Cilj: Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa
Pokazatelji učinka na razini cilja:
Povećanje broja noćenja izvan sezone za 10% Provedena valorizacija kulturne baštine
Pokazatelji ishoda na razini prioriteta i mjera:
• Broj opremljenih poduzetničkih zona;
• Broj aktivnih poduzetničkih potpornih institucija;
• Broj poduzeća koja posluju u zonama
• Broj strateških razvojnih dokumenata i akcijskih planova
• Provedene edukacije i informativne radionice o mogućnostima
financiranja;
• Broj aktivnosti poduzetnika u razvoju inovativnih proizvoda i
usluga;
• Broj provedenih aktivnosti davanja potpora;
• Broj poduzetnika uključenih u aktivnosti davanja potpora
• Broj aktivnosti za poduzetnike (edukacije, radionice i sl.)
• Broj informativnih radionica za pomorce, ribare i
poljoprivrednike
• Izrađen plan razvoja/aktivnosti u sektoru brodogradnje
• Površina okrupnjenog poljoprivrednih zemljišta;
• Broj novih turističkih proizvoda;
• Broj razvijenih turističkih zona
• Broj aktivnosti (poduzetništvo u kulturi, ekonomski aspekti
kulturnih/ kreativnih industrija i sl.)
• Broj novih turističkih proizvoda
• Broj aktivnosti promocije Grada Korčule kao turističke
destinacije;
• Broj provedenih edukacija za unaprjeđenje kvalitete turističkih
proizvoda i usluga;
• Provedene valorizacije kulturnih dobara i prirodne baštine
• Broj obnovljenih i/ili revitaliziranih objekata kulturne baštine;
• Broj obnovljenih objekata kulturne baštine stavljenih u funkciju
140
Okvirna financijska konstrukcija
Strateški cilj - Stvaranje konkurentnog gospodarstva i povećanje učinkovitosti resursa
Cilj Prioritet Nositelj Procjena
potrebnih
sredstava u
razdoblju
2017. – 2020.
Izgledni izvori
financiranja
Ukupna
potrebna
financijska
sredstva
Cilj
2.
Stv
ara
nje
konkure
ntn
og g
ospod
ars
tva i p
ovećan
je u
čin
kovitosti r
esurs
a
Prioritet 2.1.
Unapređenje
poslovnog
okruženja i
infrastrukture
Grad Korčula -
Upravni odjel za
upravljanje
Gradskom
imovinom,
gospodarstvo i
turizam
73.890.000,00
EU fondovi,
Državni proračun,
Lokalni proračun,
Županijski
proračun, privatne
investicije, ostali
izvori
175.5
21.1
87
,40 H
RK
Prioritet 2.2.
Povećanje
konkurentnosti
poduzetnika i
ulaganja u inovacije
Grad Korčula -
Upravni odjel za
upravljanje
Gradskom
imovinom,
gospodarstvo i
turizam
-
EU fondovi,
Državni proračun,
Lokalni proračun,
Županijski
proračun, privatne
investicije, ostali
izvori
Prioritet 2.3. Razvoj
i unaprjeđenje
ključnih
gospodarskih
djelatnosti
Grad Korčula -
Upravni odjel za
upravljanje
Gradskom
imovinom,
gospodarstvo i
turizam
26.150.000,00
EU fondovi,
Državni proračun,
Lokalni proračun,
Županijski
proračun, privatne
investicije, ostali
izvori
Prioritet 2.4. Razvoj
turizma i održivo
upravljanje
destinacijom
Grad Korčula -
Upravni odjel za
upravljanje
Gradskom
imovinom,
gospodarstvo i
turizam
75.481.187,40
EU fondovi,
Državni proračun,
Lokalni proračun,
Županijski
proračun, privatne
investicije, ostali
izvori
141
PLAN DRUŠTVENOG RAZVOJA
Sektorsko fokusiranje Grad Korčula nalazi se na otoku Korčuli koji po funkcijama i gravitacijom stanovništva pripada
srednjodalmatinskoj otočnoj skupini. Površina Grada Korčule iznosi 108,2 km2 i ima ukupno 5.663
stanovnika prema Popisu stanovništva iz 2011. godine. S obzirom na prethodni Popis stanovništva iz
2001. godine, Grad Korčula bilježi smanjenje stanovništva za 4%, što je jednako nacionalnom smanjenju
stanovništva u istom vremenskom periodu. Potrebno je posebno istaknuti negativni trend smanjenja
broja stanovnika u dobi do 19 godina i u dobi od 20 do 39 godina.
Pozitivan trend poticanja doseljavanja mladog stanovništva ima značajan gospodarski utjecaj na
održivi razvoj Grada Korčule. Poticanje doseljavanja mladih ne može se promatrati samo u aspektu
poticanja kreiranja radnih mjesta. Potrebna su ulaganja u promicanje i razvoj cjelokupnog društveno-
gospodarskog konteksta koji utječe na povećanje kvalitete života. S tim u vezi potrebna su ulaganja
u unaprjeđenje obrazovne infrastrukture. U okviru ulaganja potiču se i javna-privatna partnerstva kojima
se mogu razvijati projekti za unapređivanje i modernizaciju obrazovne infrastrukture. Sva ulaganja
moraju se istovremeno odnositi i na učenike i na nastavnike u smislu osiguranja boljih radnih uvjeta,
osiguranje poboljšanih uvjeta za učenje, te opremanje škola širokopojasnim pristupom internetu, alatima
informacijsko-komunikacijske tehnologije, ulaganje u izgradnju sportske infrastrukture i eventualno
izgradnja visokotehnoloških kampusa s naprednim laboratorijima. Ulaganja u obrazovanje treba
promatrati kao dugoročna ulaganja kojima prethodi dugoročno strateško planiranje, a koje ima
mnogostruke pozitivne učinke na cijelo društvo.
Rješavanje izazova smanjenja stanovništva do 39 godina potrebno je staviti i u kontekst geografske i
gospodarske specifičnosti grada Korčule. Prema podacima dnevnih migracija očituje se kako
stanovnici Grada Korčule, zbog posla, u postotku manje dnevno putuju od građana Dubrovnika ili
nacionalnog prosjeka. Podatak je razumljiv s obzirom da se radi o otočnom gradu i time je sama
mogućnost kretanja, odnosno putovanja radi posla ograničena. Mogućnost dnevnih migracija
stanovništva ograničena je, osim prometnom povezanošću, i vremenom koje je potrebno za putovanje
do udaljenijih gradova, otoka ili kopna. Osim odraslih osoba, mogućnost dnevnih migracija odnosi se i
na djecu i mlade do 25 godina. Iz tog razloga potrebno je maksimalno osigurati uvjete kvalitetnog
obrazovanja u samome Gradu i okolici. Obrazovne programe potrebno je maksimalno moguće uskladiti
s potrebama tržišta rada.
U gospodarskom smislu potrebno je istaknuti kako je najprofitnija djelatnost Grada Korčule turizam koja
sa sobom nosi niz pozitivnih, ali i negativnih čimbenika. Negativni čimbenici koji utječu na mlade i mlade
obitelji su neregularno radno vrijeme. Za vrijeme zimskih mjeseci osobe koje rade u turizmu imaju
uglavnom dovoljno slobodnog vremena, dok u ljetnim mjesecima često zaposlenici rade u smjenama i
u prekovremenim satima. Iz tog razloga potrebno je prilagoditi prateću društvenu infrastrukturu takvim
specifičnostima. Na primjer, dječji vrtići bi trebali nuditi mogućnost smještaja djece na učenje i čuvanje
tijekom cijelog dana odnosno prilagođeno potrebama društva.
Prema podacima o stanovništvu, prema izvoru prihoda, bitno je naglasiti kako su u Gradu Korčuli
prihodi od stalnog rada ispod nacionalnog i županijskog prosjeka. Unatoč tome, stopa siromaštva nije
negativna jer veći dio stanovništva ima prihode uglavnom kroz turizam od povremenog rada,
poljoprivrede i imovine. S time u skladu prioritet, mjere, odnosno aktivnosti koje će se poduzimati u
slijedećem razdoblju trebaju biti usmjereni prema poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja,
posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, te osiguravanju stalnih prihoda većeg broja osoba.
Kako bi se postigla veća učinkovitost i održivost programa poticanja zapošljavanja, odnosno
samozapošljavanja, potrebno je usporedno provoditi i ulaganja u programe za razvoj i unapređenje
poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika te ulaganja u obrazovanje, usavršavanje,
strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, a sve sukladno trenutnim potrebama tržišta rada te u
međusobnoj koordinaciji između relevantnih aktera iz svih sfera.
142
Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog društva važan
je faktor gospodarskog i društvenog napretka nekog društva te doprinosi daljnjem razvoju civilnog
društva, promicanju volonterskog rada te jačanju socijalnog i civilnog dijaloga. Potrebno je raditi na
koheziji područja socijalne osjetljivosti s poduzetničko-društvenim modelima njihovog rješavanja. Dakle,
potrebna su ulaganja i poticanja razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno odgovornog
poslovanja kao što su socijalne inovacije, društveno poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i slično.
Potrebna su daljnja ulaganja Grada koja doprinose poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja,
istovremeno pružajući mogućnosti zapošljavanja socijalno ugroženim skupinama.
U Gradu Korčuli očituje se pozitivan trend pada korisnika socijalnih usluga. Potrebno je i dalje poticati
pozitivan rad socijalnih službi i ustanova, odnosno i dalje kontinuirano podizati kvalitetu i kapacitete
socijalnih usluga.
Porast starijeg stanovništva od 60 godina ukazuje na povećanje potreba zadovoljavanja kvalitete i
načina života osoba u trećoj životnoj dobi te općenito ulaganja u mjere zbrinjavanja starijih i
nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju. Te potrebe uključuju prilagođavanje
zdravstvenih usluga, odnosno olakšavanje pristupa zdravstvu za osobe slabije mogućnosti kretanja,
prilagođavanje socijalnih usluga za pružanje pomoći i njege starijim osobama te općenito programe
promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i zdravog starenja. Povećanje osoba starije dobi
treba se promatrati i kao prilika za uključivanje osoba starije životne dobi na aktivno sudjelovanje u
društvu kroz poticanje rada, volonterstva i obrazovanja te programima zdravog života za osobe starije
od 60 godina.
U području zdravstvene skrbi kao razvojna potreba ističe se povećanje broja liječnika kojih je općenito
manjak na tržištu radne snage te povećanje broja ostalih zdravstvenih djelatnika s obzirom na trend
smanjenja osoblja unutar nekoliko proteklih godina. Posebno se potreba za zapošljavanjem ističe u
specifičnim djelatnostima urologije, dermatologije i medicine rada, kao i potreba za ulaganjem u mjere
pomoći djeci s teškoćama u razvoju. Također identificirala se potreba za palijativnom skrbi za što
trenutno u Gradu ne postoji stručan kadar i nisu financijski u mogućnosti pokrenuti takav oblik
zdravstvene skrbi.
Učinkovito javno upravljanje ima direktan pozitivan utjecaj na akumulaciju faktora gospodarskog rasta i
razvoja. Pretpostavka učinkovite javne uprave je u njezinoj efikasnosti u otklanjanju prepreka razvoju
poduzetništva i investicijama. Učinkovito javno upravljanje također podrazumijeva i transparentnost
podataka i pristup informacijama, donošenje odluka temeljem interaktivne suradnje s građanima i
osposobljeni javni službenici za efikasno i participativno upravljanje razvojem. Kako bi se ojačala
direktna suradnja javnih službenika i građana potreban je i razvoj novih e-usluga s ciljem pružanja boljih
usluga građanima i povećanje produktivnosti javnog sektora.
Sektorski ciljevi razvoja Glavni sektorski cilj razvoja: Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života Opis cilja: Ovaj cilj proizašao je iz rezultata analize stanja društvenih pokazatelja, odnosno problema i potreba definiranih analizom trenutnog stanja. Fokusiran je na izgradnju zdrave i pravedne lokalne zajednice koja je posvećena unaprjeđivanju ostvarivanja ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava svakog građanina. Cilj se namjerava ostvariti kroz povećanje kvalitete i dostupnosti odgovarajućih usluga, prilagođenih ciljanim skupinama i identificiranim problemima na razini Grada. Ciljane skupine obuhvaćaju široki spektar dionika, od djece predškolskog i školskog uzrasta, studenata, nezaposlenih do manjinskih skupina, starijih i nemoćnih te drugih skupina u nepovoljnom položaju. Ostvarenje ovog cilja planira se kroz provedbu 5 prioriteta kojima se rješavaju definirani razvojni problemi u sektoru obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, socijalne skrbi i učinkovitosti javne uprave.
143
Razvojem i ulaganjem u sustav obrazovanja i prilagođavanjem obrazovanja potrebama tržišta rada, rješavamo uzrok problema nezaposlenosti koji dalje vodi do ekonomske ovisnosti i nemogućnosti osamostaljenja, posebice za mlade osobe, tako što buduću radnu snagu krojimo prema aktualnim potrebama na tržištu rada. Time se postiže bolja ravnoteža između institucija koje pripremaju mlade za izlazak na tržište rada i subjekata koji ih u konačnici zapošljavaju. Nadalje, ponuda se stvara sukladno potražnji i značajno se umanjuje broj nezaposlenih osoba, dok se istovremeno potiču i grane gospodarstva na koja se želi staviti naglasak, odnosno u kojima je prepoznata potreba za dodatnom radnom snagom. Usporedno s navedenim, unaprjeđenjem ponude cjeloživotnog obrazovanja i provođenjem programa za razvoj i unapređenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika, postiže se još značajniji doprinos razvoju učinkovitih ljudskih potencijala i povećanju konkurentnosti na tržištu rada, posebice za segment stanovništva koji je već izašao iz sustava formalnog obrazovanja. Osim mjera za poticanje zapošljavanja, odnosno smanjenje stope nezaposlenosti, kako bi se postigao cilj izgradnje zdrave i pravedne lokalne zajednice, potrebno je ulagati i u povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi. Kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge temelj su blagostanja neke zajednice te omogućuju brigu za one najpotrebitije kako bi se umanjio rizik od socijalne isključenosti i siromaštva. Jačanje civilnog društva i poticanje društveno odgovornih načina poslovanja neki su od načina poticanja solidarnosti, socijalne pravednosti i jednakih mogućnosti za društvo u cjelini. Grad Korčula ima dostatan broj volontera, ali mu nedostaje volonterskih inicijativa, stoga je potrebno educirati zajednicu o mogućnostima kreiranja volonterskih akcija kako bi se osnažilo civilno društvo i njegov utjecaj na socijalno blagostanje Grada Korčule i njegovih stanovnika. Komplementarno na izgrađeno pravedno i inkluzivno društvo potrebno je jačati kapacitete i dostupnost javnih službenika i dužnosnika za efikasno i participativno upravljanje razvojem kroz interaktivan rad i komunikaciju s građanima u procesima donošenja odluka. Kombinacijom svega iznad navedenog postiže se solidarnost, socijalna uključenost i jednakost mogućnosti u zajednici, što vodi do visoke kvalitete života i utječe na poboljšanja u svim ostalim aspektima društvenog razvoja.
Prioritet 1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje obrazovanja
potrebama tržišta
Cilj Stvaranje visoko kvalitetnog sustava obrazovanja koji je prilagođen potrebama
tržišta rada.
Opravdanje Usklađivanje obrazovnih programa s potrebama tržišta rada uvelike doprinosi
smanjenju nezaposlenosti jer se oni približavaju stvarnim potrebama
gospodarstva, čime se uspostavlja ravnoteža između ponude i potražnje radne
snage. Obrazovni sustav se time čini fleksibilnim i ostvaruje se njegova istinska
svrha, a to je priprema mladih osoba za samostalnost u budućem životu i doprinos
svojoj zajednici.
Opis Kako bi se obrazovni sustav unaprijedio i prilagodio potrebama tržišta rada, Grad
Korčula će ulagati u unaprjeđenje obrazovne infrastrukture kroz osiguravanje
adekvatnog prijevoza i smještaja za učenike, uvođenje informatičke opreme u
škole te opću opremljenost obrazovnih ustanova. Ulagat će se u profesionalni
razvoj obrazovnog osoblja, a naglasak će se staviti i na programe i podršku za
darovitu i djecu s teškoćama u razvoju.
Gospodarski i obrazovni sektor međusobno će se povezati s ciljem prilagodbe
obrazovnih programa direktnim potrebama tržišta, odnosno usklađivanja
srednjoškolskog obrazovanja potrebama i zahtjevima tržišta.
144
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne
infrastrukture
• Ulaganje u modernizaciju sustava odgoja i obrazovanja i podizanje
njegove kvalitete
• Usklađivanje i razvoj obrazovnih programa s potrebama tržišta rada
Prioritet 1.2. Povećanje zaposlenosti i poticanje poduzetničkih vještina
Cilj Postizanje visoke razine zaposlenosti stanovništva Grada Korčule, s posebnim
naglaskom na rizične skupine na tržištu rada.
Opravdanje Kako bi se povećala stopa zaposlenosti i potaknulo usvajanje poduzetničkih
vještina, potrebno je provoditi programe poticanja zapošljavanja i
samozapošljavanja, posebice uključujući skupine koje se nalaze u nepovoljnom
položaju na tržištu rada. Kvalitetno i kontinuirano informiranje nezaposlenih
osoba o mogućnostima zapošljavanja i korištenja mjera za samozapošljavanje i
zapošljavanje, uz promoviranje korištenja potpora za samozapošljavanje,
ulaganje u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno
učenje prema potrebama tržišta rada i slične aktivnosti poticanja
(samo)zapošljavanja pridonijet će povećanju zaposlenosti među trenutno
nezaposlenim osobama. S druge strane, ulaganje u programe za razvoj i
unaprjeđenje poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika utjecat
će na kvalitetu poslovanja postojećih poduzetnika te također pozitivno utjecati na
poduzetničku klimu i sveopću gospodarsku situaciju.
Opis Aktivnosti koje će se poduzimati u svrhu povećanja zaposlenosti i poticanja
poduzetničkih vještina trebaju biti usmjerene prema poticanju zapošljavanja i
samozapošljavanja, posebice mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba, te
osiguravanju stalnih prihoda većeg broja osoba što također ima dalekosežne
pozitivne posljedice u kreiranju financijske sigurnosti, stvaranje poticaja za
osnivanje obitelji i mirovinske stabilnosti. Kako bi se postigla veća učinkovitost i
održivost programa poticanja zapošljavanja, odnosno samozapošljavanja,
potrebno je usporedno provoditi i ulaganja u programe za razvoj i unapređenje
poduzetničkih vještina i informatičke pismenosti poduzetnika te ulaganja u
obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje, a sve
sukladno trenutnim potrebama tržišta rada te u međusobnoj koordinaciji između
relevantnih aktera iz svih sfera.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Poticanje zapošljavanja i samozapošljavanja, posebice mladih i
dugotrajno nezaposlenih osoba
• Ulaganje u programe za razvoj i unaprjeđenje poduzetničkih vještina i
informatičke pismenosti poduzetnika
• Poticanje ulaganja u obrazovanje, usavršavanje, strukovno obrazovanje
i cjeloživotno učenje prema potrebama tržišta rada
145
Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi
Cilj Adekvatni kapaciteti i visoka kvaliteta usluga u sustavu zdravstvene i socijalne
skrbi.
Opravdanje Kvalitetne zdravstvene i socijalne usluge temelj su blagostanja neke zajednice te
omogućuju brigu za one najpotrebitije kako bi se umanjio rizik od socijalne
isključenosti i siromaštva. Zdravstvene i socijalne usluge moraju svojim
kapacitetima pratiti potražnju za istima te osigurati visoku kvalitetu i dostupnost
usluge.
Porast starijeg stanovništva od 60 godina ukazuje na povećanje potreba
zadovoljavanja kvalitete i načina života osoba u trećoj životnoj dobi te općenito
ulaganja u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom
položaju. Te potrebe uključuju prilagođavanje zdravstvenih usluga, odnosno
olakšavanje pristupa zdravstvu za osobe slabije mogućnosti kretanja,
prilagođavanje socijalnih usluga za pružanje pomoći i njege starijim osobama te
općenito programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti i
zdravog starenja. Također, bitno je poticati osobe starije životne dobi na aktivnost
sudjelovanja u društvu kroz poticanje rada, volonterstva i obrazovanja te zdravog
života za osobe starije od 60 godina.
U području zdravstvene skrbi, kao razvojna potreba, definiralo se povećanje broja
liječnika kojih je općenito manjak na tržištu radne snage te povećanje broja ostalih
zdravstvenih djelatnika s obzirom na trend smanjenja osoblja unatrag nekoliko
godina. U specifičnim djelatnostima urologije, dermatologije i medicine rada
posebice je naglašena potreba za dodatnim zapošljavanjem, kao i potreba za
ulaganjem u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju. Također je identificirana
potreba za palijativnom skrbi za što trenutno u Gradu ne postoji stručni kadar i
nisu financijski u mogućnosti pokrenuti takav oblik zdravstvene skrbi.
Opis Različitim mjerama, odnosno aktivnostima, Grad Korčula će ulagati u povećanje
kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi u skladu s
potrebama identificiranim u analizi trenutnog stanja te projekcijama budućih
potreba. Mjere će obuhvaćati ulaganja u unaprjeđenje kvalitete i kapacitete, razne
promotivne i preventivne programe te rad s osobama u nepovoljnom položaju.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga
• Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u
nepovoljnom položaju
• Ulaganje u programe promocije zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja
bolesti i zdravog starenja
• Ulaganje u unapređenje sustava zdravstvene zaštite
• Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju
146
Prioritet 1.4. Jačanje civilnog društva i razvoj različitih oblika poduzetništva
Cilj Osnaženo civilno društvo i stvoreni temelji za daljnji razvoj društveno odgovornog
poslovanja.
Opravdanje Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija civilnog
društva važan je faktor gospodarskog i društvenog napretka nekog društva te
doprinosi daljnjem razvoju civilnog društva, promicanju volonterskog rada te
jačanju socijalnog i civilnog dijaloga. Spajanjem socijalne osjetljivosti s
poduzetničkim modelom u obliku poticanja razvoja različitih oblika poduzetništva
i društveno odgovornog poslovanja kao što su socijalne inovacije, društveno
poduzetništvo, zeleno poduzetništvo i slično, Grad će dodatno doprinijeti
poticanju zapošljavanja i samozapošljavanja, istovremeno pružajući mogućnosti
zapošljavanja socijalno ugroženim skupinama.
Opis Kako bi se ojačalo civilno društvo, ulagat će se u poticanje volonterstva i
interakcije između organizacija civilnog društva i javnog sektora u procesima
donošenja odluka. Radit će se na podizanju kapaciteta civilnog društva kroz
stjecanje novih znanja i vještina, a istovremeno će se poticati razvoj različitih
oblika društveno odgovornog poslovanja, u kojem organizacije civilnog društva
često imaju ulogu inicijatora.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Poticanje partnerstva između javnih i privatnih organizacija i organizacija
civilnog društva
• Potpora daljnjem razvoju civilnog društva, promicanje volonterskog rada
te jačanje socijalnog i civilnog dijaloga
• Promocija i poticanje razvoja različitih oblika poduzetništva i društveno
odgovornog poslovanja (socijalne inovacije, društveno poduzetništvo,
zeleno poduzetništvo i dr.)
Prioritet 1.5. Jačanje učinkovitosti javnog upravljanja
Cilj Stvaranje učinkovite javne uprave koja djeluje kao javni servis za građane,
privredu i investitore.
Opravdanje Modernizacija javne uprave neophodna je ne samo radi racionalizacije troškova,
nego i radi povećanja njezine učinkovitosti i transparentnosti. Svi recentniji
strateški dokumenti na regionalnoj, nacionalnoj i EU razini navode potrebu
modernizacije i povećanja učinkovitosti javnog upravljanja, što uvelike doprinosi
poboljšanju komunikacije s građanima, povećanju transparentnosti poslovanja i
smanjenju administrativnog opterećenja gospodarstva.
Opis Mjerama unutar ovog prioriteta radit će se na jačanju kapaciteta i dostupnosti
predstavnika javne uprave kao i na razvoju novih e-usluga, kako bi se pratio
tehnološki razvoj i obaveze modernizacije javne uprave preuzete pristupanjem
Europskoj uniji. Naglasak će se staviti na interaktivni rad i komunikaciju s
građanima u procesima donošenja odluka, kako bi se postiglo dobro upravljanje
i povećala učinkovitost javnog upravljanja te stvorila pozitivna slika prema
građanima.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Jačanje kapaciteta i dostupnosti javnih službenika i dužnosnika za
efikasno i participativno upravljanje razvojem
147
• Jačanje interaktivnog rada i komunikacije s građanima u procesima
donošenja odluka
• Razvoj novih e-usluga
Programi, projekti i aktivnosti
Naziv APP Projekt školski vrt, maslinik svih otočnih sorti
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje
obrazovanja potrebama tržišta
Mjera 1.1.3. Usklađivanje i razvoj obrazovnih programa s potrebama tržišta rada
Nositelj OŠ Ante Curać Pinjac, Žrnovo
Izvor financiranja Lokalni proračun, Županijski proračun
Iznos sredstava 45.000,00 HRK
Kratki opis Na temelju odluke ravnatelja škole Ante Radovanovića Bjonda, 2004. godine je u školskom vrtu počela sadnja maslinika svih otočnih sorti, a to su: lastovke, orgule, drobnice, vrtušnice, mastrinke, lećino, levantinke, pendolino i paštrice. Tako se školski vrt počeo pretvarati u maslinik, te je otvorena mogućnost da škola, sa svojim učiteljima i učenicima, da svoj doprinos zadržavanju i unapređivanju maslinarske tradicije u Žrnovu. Praktičnim aktivnostima koje zahtijevaju sadnja, njegovanje i berba maslina imat će velike odgojne i obrazovne učinke za učenike te škole.
Naziv APP Depandansa Doma umirovljenika
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi Mjera 1.3.1. Ulaganje u podizanje kvalitete i kapaciteta socijalnih usluga
Nositelj DNŽ
Izvor financiranja Županijski proračun, EU fondovi
Iznos sredstava 3.000.000,00 HRK
Kratki opis Ovim projektom namjerava se preuređivanje Depadanse doma za umirovljenike, što odgovara potrebama povećanja broj osoba starijih od 60 godina.
Naziv APP Društveno poticana stanogradnja
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi Mjera 1.3.2. Ulaganje u mjere zbrinjavanja starijih i nemoćnih i drugih skupina u nepovoljnom položaju
Naziv APP Razvoj sportske infrastrukture
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 1.1. Razvoj i ulaganje u sustav obrazovanja i prilagođavanje
obrazovanja potrebama tržišta
Mjera 1.1.1. Unaprjeđenje kvalitete sustava odgoja kroz ulaganje u obrazovne infrastrukture
Nositelj Grad Korčula, ŠOK
Izvor financiranja EU fondovi, Lokalni proračun
Iznos sredstava 2.500.000,00 HRK
Kratki opis Dogradnja malog bazena za rasplivavanje i medicinsku rehabilitaciju i izgradnja više manjih sportskih terena za razne sportove na lokaciji između gradskog bazena Gojko Arneri i "Baluna"
148
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja Državni proračun, Županijski proračun i Lokalni proračun
Iznos sredstava 5.000.000,00 HRK
Kratki opis Gradnja stanova u programu POS-a za stanovnike grada Korčule bez riješenog stambenog pitanja.
Naziv APP Zapošljavanje stručnog suradnika - logopeda
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 1.3. Povećanje kapaciteta i kvalitete usluga u sustavu zdravstvene i socijalne skrbi Mjera 1.3.5. Ulaganje u mjere pomoći djeci s teškoćama u razvoju
Nositelj Humanitarna udruga „Kap u moru“ Korčula
Izvor financiranja Županijski proračun i Lokalni proračun
Iznos sredstava 50.000,00 HRK
Kratki opis Logopedska pomoć na području Grada Korčule i Općina koje gravitiraju ovome području neophodna je za populaciju djece koja imaju poteškoća u govoru i pisanju. Svjesni smo povećanog broja djece koja traže pomoć stručnjaka poput logopeda, želimo na ovom području omogućiti tu pomoć. Logopedska pomoć za sada se pruža u Specijalnoj bolnici Kalos u kojoj radi jedan logoped i k njemu odlaze djeca s područja cijelog otoka i jednog dijela Pelješca. Prema potrebama jedan stručnjak nikako ne može zadovoljiti sve veće potrebe te je poznato da se na terapiju čeka do tri pa i više mjeseci. Ističemo potrebu zapošljavanja stručnjaka logopeda koji bi doprinjeo bržoj dijagnozi te bržoj i uspješnijoj terapiji kod djece koja imaju govorne i jezične poteškoće.
Veza s planskim dokumentima viših razina Plan društvenog razvoja u potpunosti je u skladu je sa Strategijom Europa 2020. – europska strategija
rasta. Globalno je usklađen s UN-ovim strateškim ciljevima koji se odnose na planiranje održivog razvoja
i socijalno-društvenim stabilnostima, pravo na kvalitetan život, obrazovanje i zdravlje. Na nacionalnoj
razini Plan je usklađen sa sva 4 tematska cilja i njihovim specifičnim investicijskim prioritetima
Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali 2014.–2020. – 1. Visoka zapošljivost i mobilnost
radne snage, 2. Socijalno uključivanje, 3. Obrazovanje i cjeloživotno učenje i 4. Dobro upravljanje.
Također je u skladu s Operativnim programom konkurentnost i kohezija 2014.–2020. i to s ciljem 9.
Promicanje socijalne uključenosti, borba protiv siromaštva i svake diskriminacije, i s ciljem 10. Ulaganje
u obrazovanje, izobrazbu i strukovno osposobljavanje te cjeloživotno učenje. Od ostalih nacionalnih
planova i strategija ovaj je Plan usklađen i sa Strategijom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti
za razdoblje 2014.–2020., Operativnim planom deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne
skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, Nacionalnim planom za razvoj
kliničkih bolničkih centara, kliničkih bolnica, klinika i općih bolnica u RH 2014.–2016. kao i s
Nacionalnom strategijom razvoja zdravstva 2012.–2020. Nadalje, u skladu je i s općim smjernicama i
ciljevima Europske strategije za osobe s invaliditetom 2010.–2020. i Nacionalnom strategijom
izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom kao i Konvencijom Ujedinjenih naroda o pravima
osoba s invaliditetom (UNCRPD). Reforme ovog Plana društvenog razvoja u području obrazovanja
usklađeni su s Programom obrazovanja i osposobljavanja za 2020., Strategijom obrazovanja, znanosti
i tehnologije 2014.–2020. koja posebice ističe preporuke Europske komisije o uvođenju ključnih
kompetencija za razvoj.
Procjena očekivanih ishoda s indikatorima Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Plana društvenog razvoja su zadani pokazatelji učinka
te pokazatelji ishoda, koji su u širem smislu definirani Strategijom razvoja Grada Korčule, čiji je ovaj
149
dokument sastavni dio, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine relevantnih podataka za praćenje
provedbe.
Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednosti te rokovima za
postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a
njihovo praćenje je ključno za razumijevanje jesu li ciljevi ostvareni, odnosno hoće li biti ostvareni.
Pokazatelji učinka moraju biti kvantificirani kako bi ciljevi bili mjerljivi. Smatra se da je cilj postignut ako
su postignuti i s njim povezani očekivani učinci. S druge strane, pokazatelji ishoda moraju biti
kvantificirani kako bi prioriteti ili mjere bili mjerljivi. Smatra se da je prioritet ili mjera postignut ako su
postignuti s njim povezani očekivani ishodi.
Tablica u nastavku prikazuje prikaz pokazatelja učinka na razini cilja 1. razvoj učinkovitosti ljudskih
potencijala i podizanje kvalitete života. Pokazatelji učinka predstavljaju informaciju o rezultatima i
promjenama koji se stječu ostvarenjem navedenog cilja. Nastavno, prikazani su i pokazatelji ishoda koji
imaju zadatak mjerenje učinka provedbe indikativnih aktivnosti u sklopu pojedinih mjera, odnosno
prioriteta koji su definirani u sklopu strateškog okvira.
Cilj: Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života
Pokazatelji učinka na razini cilja:
• Smanjiti broj nezaposlenih osoba za 10%
• Povećati broj stanovnika do 39 godina za 5%
• Povećati broj djece upisane u osnovnu školu za 6%
Pokazatelji ishoda na razini prioriteta i mjera:
• Broj izgrađenih novih učionica za provedbu srednjoškolskih aktivnosti;
• Broj kupljene IKT opreme za škole;
• Broj nastavnika i odgajatelja uključenih u obrazovne programe;
• Prilagođeno radno vrijeme vrtića tijekom turističke sezone;
• Povećan broj odgajatelja u vrtiću;
• Broj novih srednjoškolskih programa;
• Broj educiranih nastavnika i profesora o implementaciji novih tehnologija u nastavi;
• Izrađeni programi razvoja visokog školstva;
• Broj aktivnosti informiranja o mogućnostima korištenja potpora;
• Broj programa i aktivnosti za poticanje zapošljavanja;
• Broj uključenih poduzetnika u aktivnosti i programe edukacije;
• Broj korisnika mjera za dokvalifikaciju i prekvalifikaciju;
• Broj kreveta za palijativnu skrb;
• Broj novozaposlenog stručnog kadra u socijalnoj skrbi;
• Izgradnja novih kapaciteta za starije i nemoćne osobe;
• Nabavljeno 1 vozilo za prijevoz osoba s invaliditetom;
150
• Broj aktivnosti za promociju zdravog/aktivnog života;
• Broj projekata kojima se ulaže u poboljšanje usluga u zdravstvu;
• Obnovljena zdravstvena infrastruktura;
• Broj provedenih aktivnosti pomoći djeci s teškoćama u razvoju;
• Broj provedenih aktivnosti u suradnji organizacija civilnog društva i javnih/privatnih organizacija;
• Broj provedenih inicijativa za rješavanje problema u lokalnim zajednicama;
• Broj provedenih edukacija/informativnih aktivnosti o mogućnostima financiranja aktivnosti civilnih organizacija;
• Broj projekata civilnih organizacija ili promotivnih akcija organiziranih od strane volontera;
• Broj organizatora volontiranja;
• Broj programa edukacije poduzetnika;
• Broj educiranih službenika i dužnosnika u području upravljanja razvojem i planiranja;
• Broj programa u području upravljanja razvojem i planiranja;
• Broj uključenih građana kroz razne programe u proces donošenja odluka;
• Broj akata koji su dani građanima na komentiranje;
• Broj javnih radionica i rasprava na kojima sudjeluju građani;
• Broj novo razvijenih e-usluga;
• Broj promotivnih aktivnosti podizanja svijesti građana i službenika u korištenju i prednosti novih e-usluga
Okvirna financijska konstrukcija
Strateški cilj - Razvoj učinkovitosti ljudskih potencijala i podizanje kvalitete života
Cilj Prioritet Nositelj Procjena
potrebnih
sredstava u
razdoblju 2017. –
2020.
Izgledni izvori
financiranja
Ukupna
potrebna
financijska
sredstva
Cilj
1.
Razvoj
učin
kovitosti
ljudskih
pote
ncija
la
i po
diz
anje
kvalit
ete
živ
ota
Prioritet 1.1.
Razvoj i ulaganje
u sustav
obrazovanja i
prilagođavanje
obrazovanja
potrebama tržišta
Grad Korčula -
Upravni odjel
za društvene
djelatnosti 2.545.000,00
Lokalni
proračun,
županijski
proračun, EU
fondovi
10.5
95.0
00,0
0
HR
K
151
Prioritet 1.2.
Povećanje
zaposlenosti i
poticanje
poduzetničkih
vještina
Grad Korčula -
Upravni odjel
za društvene
djelatnosti -
Lokalni
proračun,
županijski
proračun, EU
fondovi
Prioritet 1.3.
Povećanje
kapaciteta i
kvalitete usluga u
sustavu
zdravstvene i
socijalne skrbi
Grad Korčula -
Upravni odjel
za društvene
djelatnosti 8.050.000,00
Lokalni
proračun,
županijski
proračun, EU
fondovi
Prioritet 1.4.
Jačanje civilnog
društva i razvoj
različitih oblika
poduzetništva
Grad Korčula -
Upravni odjel
za društvene
djelatnosti
-
Lokalni
proračun,
županijski
proračun, EU
fondovi
Prioritet 1.5.
Jačanje
učinkovitosti
javnog upravljanja
Grad Korčula -
Upravni odjel
za upravljanje
opće poslove i
mjesnu
samoupravu
-
Lokalni
proračun,
županijski
proračun, EU
fondovi
152
PLAN ZAŠTITE OKOLIŠA I RAZVOJ KOMUNALNE INFRASTRUKTURE
Sektorsko fokusiranje Onečišćenje okoliša danas predstavlja jedan od najvećih problema današnjice. Pritom se misli na izravan ili neizravan utjecaj čovjeka na okoliš koji uzrokuje ili može uzrokovati devastirajuće posljedice na sve oblike života. Onečišćenje okoliša možemo dijeliti prema vrstama zagađenja na zagađenje zraka, zagađenje voda, zagađenje bukom i zagađenje tla. Ekološki problemi na području grada Korčule očituju se prije svega kroz klasične oblike zagađenja okoliša koji su rezultat prenapučenosti određenih dijelova grada. Pritom dolazi do zagađenja zraka putem oslobađanja kemikalija i čestica motornih i drugih vozila te upotrebom industrijskih i kućanskih jedinica. Direktne negativne posljedice za zdravlje čovjeka zagađenjem zraka su kardio-respiratorni problemi, alergije, preosjetljivost i drugo, a problemi se prenose i na biljne i životinjske sustave na kopnu i u moru. Na području grada Korčule dolazi i do zagađenja voda i tla što je rezultat neprihvatljive izgradnje i neprimjerene dužobalne izgradnje tik do mora, prenapučenošću dijelova grada ali i rezultat mnogobrojnih turističkih dolazaka u sezoni. U rješavanju problema neprihvatljive izgradnje kao primjer dobre prakse ističe se usmjeravanje izgradnje na prihvatljivim mikrolokacijama slijedeći provedbu Prostornog plana. Kako bi se u potpunosti provodila zaštita prirodnog, kultiviranog i kulturnog krajolika, potrebno je sustavno, kontrolirano i neprekidno provođenje mjera zaštite, poboljšanja i unaprjeđivanja. Kao negativna posljedica turizma zbog drastičnog povećanja prometa i koncentracije ljudi ističe se i zagađenje bukom, što uzrokuje zdravstvene probleme poput neuroloških poremećaja, gubitka sluha, hipertenzije i sl.
Svi navedeni problemi i posljedice koje dovode do onečišćenja okoliša i u konačnici do posljedica za zdravlje ljudi i svih živih bića, moraju se rješavati postepeno i strateški. Jednostavne zabrane često ne rezultiraju željenim pozitivnim učincima te se moraju tražiti kreativnija rješenja. Vezano uz visoku koncentraciju turista u sezoni djelomično se rješenje traži smjernicama nove Strategije razvoja turizma grada Korčule koje usmjeravaju prema razvoju selektivnih oblika turizma čije su aktivnosti vezane uz mjesece izvan sezone. Na primjer ekološki turizam podržava i zapravo doprinosi zaštiti okoliša i dobrobiti zajednice. Ekološki turisti su često turisti visoke platežne moći koji putuju izvan sezone i aktivno se uključuju u život zajednice koju posjećuju. Izravno doprinose volonterskim akcijama i poduhvatima zaštite okoliša kroz edukacije, akcije čišćenja, eko izgradnje i sl. Ovakav oblik turizma smatran je visoko potencijalnim za razvoj u RH te sama Strategija razvoja turizma RH do 2020. uključuje razvoj zelenog turizma kao jedno od razvojnih načela. Drugi kreativni oblici rješavanja negativnih posljedica je osvještavanje lokalne zajednice o problemu i njihovom direktnom uključivanju u rješavanje uzroka. Rješavanje uzroka uključuje edukacije, radionice i volonterske akcije, ali i stvaranje oblika poduzetništva kojima se indirektno rješavaju društveni, ekološki i ekonomski problemi poput društvenog poduzetništva, socijalnih inovacija, zelenog poduzetništva i sl.
Dijelom izvorna, netaknuta, dijelom kultivirana priroda, dijelom kulturni krajolik izgradili su raznolikost svojstvenog krajobraza grada Korčule, tipičnog za ovaj dio južne Dalmacije. Posebno se ističu vrijedne prirodne i krajobrazne površine koje je potrebno zaštiti i kojima je potrebno održivo upravljati. Uključuju: prirodne prostore i krajobraze, kultivirane prostore i krajobraze, kulturne prostore i krajobraze, osobite pojedinačne prirodne vrijednosti. Održivo upravljanje prirodnim resursima počinje pametnim strateškim planiranjem. Potrebno je definirati stanje i nivo uništenja prirodnih resursa i dobara prema vrsti, geografskom području, kvaliteti, kvantiteti, kategoriji. Zatim je potrebno predvidjeti trend promjena i načina njihovog održivog korištenja te prema mogućnostima poticati poželjni način ponašanja i poslovanja (npr. olakšicama i/ili poticajima) ili sankcionirati nepoželjno (npr. „onečišćivač plaća“). Bitno je prvenstveno osigurati da se prirodni resursi koriste sukladno svim nadležnim zakonima i propisima. Kao i za sve ostalo, tu je potrebna edukacije privatnog i javnog sektora o važnosti održavanja prirodnih resursa u prirodnoj ravnoteži. Negativan utjecaj čovjeka na prirodu i okoliš u konačnici ugrožava samu opstojnost čovjeka na planeti. Svi oblici akcija i programa koji usmjeravaju na taj problem, a istovremeno pružaju načine kako pojedinci i društva mogu donositi pozitivne promjene, poduprijeti su ovom Strategijom.
U svrhu povećanja energetske učinkovitosti u privatnom i javnom sektoru, ovom Strategijom podupirat će se niz mjera i aktivnosti koje za cilj imaju smanjenje količine korištenosti energije.
153
Energetska učinkovitost općenito podrazumijeva uporabu manje količine energije za potrebe određenog posla, odnosno učinkovito korištenje energije u svim sektorima. To uključuje grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju radnih proizvoda, pogon vozila i dr. U svrhu smanjenja korištenja energije nisu potrebna samo tehnička rješenja već i promjena svijesti zajednice i njihovih navika. Ovom Strategijom posebno se ističe potreba za povećanjem energetske učinkovitosti i korištenje OIE u proizvodnim industrijama i u privatnom uslužnom sektoru (turizam i trgovina), smanjenje korištenja energije u zgradama javnog sektora i u stambenim prostorima (posebice u starom dijelu grada koje je zaštićeno kulturno dobro), potrebno je povećati učinkovitost sustava toplinarstva i javne rasvjete i općenito poticati korištenje OIE u malim kućanstvima (posebice solarni paneli zbog sunca). Prometna infrastruktura jedan je od glavnih čimbenika gospodarskog razvoja i napretka grada Korčule. Prometna infrastruktura općenito na Korčuli je zadovoljavajuća, no postoji potreba za unapređenjem prometne infrastrukture na razini naselja Grada Korčule te prometne povezanosti s kopnom. U svrhu planiranja prometne infrastrukture potrebno je grad Korčulu sagledati u užem i širem geografskom spektru. Dubrovačko-neretvanska županija geografski je disperzirana te je fizički podijeljena na dva dijela od čega je dolina rijeke Neretve spojena s teritorijem Republike Hrvatske, dok je veći dio županije uključujući i Grad Korčulu Neumskim koridorom odvojen od teritorija Republike Hrvatske. Sam Grad i otok Korčula nalazi se na rubnim dijelovima županije, a s administrativnim središtem povezan je zastarjelom cestovnom infrastrukturom i neadekvatnim katamaranskim linijama, što dodatno povećava osjećaj izoliranosti. Promatrajući prometno-geografsku situaciju prostora u okviru Države i njenog središnjeg dijela s glavnim gradom Zagrebom i promatrajući to isto u okviru Županije Dubrovačko-neretvanske, prometni položaj Grada i otoka izrazito je nepovoljan. Otok je s glavnom prometnom kopnenom cestovnom vezom “jadranskom magistralom”, odnosno državnom cestom D-8, povezan preko poluotoka Pelješca. Iz tog razloga, prometno gledajući, otok pa i grad Korčula su u nepovoljnoj situaciji. Iz navedenog razloga svako rješenje prometne nepovezanosti i loše prometne infrastrukture potrebno je rješavati u sinergiji s poluotokom Pelješcem zbog navedene povezanosti.
Grad Korčula također ima potrebu za unapređenjem sportske infrastrukture. Srednje škole nemaju sportskih objekata što ukazuje na potrebu uređenja srednjoškolskog centra koji bi uključivao i sportsku dvoranu. Takva infrastruktura doprinijela bi razvoju turizma, odnosno sportskog turizma.
U sustavu vodooprskbe javlja se potreba za održivijim upravljanjem potrošnje vode odnosno ulaganjem u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju. Grad Korčula bilježi visoku potrošnju vode tijekom ljetnih mjeseci što je posljedica visoke turističke aktivnosti. Kao vodeći razvojni problem predstavlja sustav otpadnih voda, koji nepročišćenu vodu ispuštaju u obalno more Pelješkog kanala. S obzirom da su infrastruktura Korčule i Orebića povezane, ovaj razvojni problem, odnosno potreba za učinkovitijim sustavom treba se rješavati sinergijski s Orebićem. U turističkim zonama koje su izvan sustava odvodnje vode treba se ugraditi pročišćivač na postojeće sustave, što bi omogućilo i obližnjim naseljima priključivanje na njihove sustave čime se zajednički rješava problem ispusta nepročišćene vode iz turističkih zona i raštrkanih naselja.
Sustav gospodarenja otpadom - Grad Korčula kruti otpad odvozi u Općinu Lumbarda na lokaciju “Kokojevica” gdje se organizirano odvoze otpaci iz naselja Korčule, Lumbarde, Račišća i Žrnova. Deponij je nedostatno opremljen i lokacija je nepovoljna, a smeće se uništava spaljivanjem, što predstavlja opasnost od požara, posebice u ljetnim mjesecima. U najnovije vrijeme poduzete su mjere za uređenje deponija: izgrađena je ograda, koja je u međuvremenu većim dijelom uništena, uvedena je čuvarska služba i protupožarne mjere i osiguran je stroj za zatrpavanje zemljom. Na području Grada Korčule evidentirane su 3 veće lokacije i 6 manjih na kojima se ilegalno odlaže otpad. Otpad se odlaže na divlje, a odlažu ga uglavnom stanovnici najbližih naselja. Ilegalna odlagališta otpada predstavljaju veliki ekološki problem ne samo za grad Korčulu već i za cijeli otok Korčulu. Kako bi se riješili izazovi ilegalnog i nesanacijskog odlaganja otpada potrebno je prije svega dodatno ulaganje u izgradnju reciklažnog dvorišta. Na području RH se preko 80% komunalnog otpada odlaže na odlagalište čime se potencijalno gube mnoge vrijedne sirovine. Sukladno Planu gospodarenja otpadom RH za razdoblje 2017. – 2022. omogućuje se brži razvoj sustava odvojenog prikupljanja otpada, recikliranja i ponovne uprave otpada. Samom izgradnjom reciklažnog dvorišta ne rješava se problem neodgovornog postupanja s otpadom. Potrebne su i dodatne mjere i aktivnosti kojima se lokalno stanovništvo, ali i turiste upućuje na odgovorno ponašanje. Aktivnim sudjelovanjem zajednice kroz akcije, radionice i edukacije, mogu se postići pozitivni rezultati u rješavanju navedenih izazova. Također, preporuča se i uključivanje poduzetnika koji mogu imati direktne koristi od odvajanja otpada. Poljoprivrednici pritom mogu biti uključeni u akcije prikupljanja bio otpada i reciklirati ga metodom kompostiranja.
154
Kompostiranjem nastaju vrijedne organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla te ga obogaćuju hranjivim sastojcima. Time se može uspostaviti učinkovit sustav gospodarenja otpadom koji se bazira na načelima kružnog gospodarstva. U konačnici, sanacijom odlagališta i učinkovitim gospodarenjem otpadom ublažuju se negativni učinci na zdravlje čovjeka i svih živih bića, okoliša i klime. Širokopojasni pristup - prema podacima o područjima dostupnosti širokopojasnog pristupa je razvidno da na području Korčule postoji dostupnost osnovnog širokopojasnog pristupa. Također je vidljivo da na tom području postoji i nekoliko lokacija na kojima je moguća dostupnost brzog i ultrabrzog pristupa. Trenutno se radi na jačanju elektroničko-informacijske infrastrukture kako bi Grad išao u korak s tehničkim napredcima, te je u tu svrhu već izrađen nacrt Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. Investicije u jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture imaju pozitivne posljedice za cjelokupnu zajednicu. Njome se potiče razvoj poduzetništva kojem se omogućava bolja povezanost što je za otok osnovna potreba svakog poduzetnika te omogućava njihovu mobilnost. Potiče se i razvoj obrazovanja na svim razinama te omogućava mobilnost obrazovnih programa.
Sektorski ciljevi razvoja
Glavni sektorski cilj razvoja: Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela
održivog razvoja i zaštitu okoliša
Opis cilja: Definiranje ovog cilja proizlazi iz analize stanja u sektorima komunalne, društvene, prometne i energetske infrastrukture kao i analizi stanja u okolišu. Pretpostavka gospodarskog rasta, ali prije svega i kvalitete života je razvijena komunalna i prometna infrastruktura. Analiza stanja i podaci primljeni od lokalnih dionika ukazali su na određene razvojne probleme i potrebe u području komunalne i prometne infrastrukture, a posebice u području vodoopskrbe i odvodnje. Dodatno, infrastruktura cijelog otoka vezana je uz infrastrukturu općine Orebić, odnosno poluotoka Pelješca, koji predstavlja najbližu vezu Korčule s kopnenim dijelom Republike Hrvatske. U skladu s tim, većina problema komunalne i prometne infrastrukture mora se rješavati u sinergiji s Orebićem. Također, sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja RH i EU moraju biti usklađena s načelima održivog razvoja. Iz tog razloga ovaj cilj definira jačanje infrastrukture poštujući načela održivog razvoja i zaštitu prirode te će se kroz prioritete ovog cilja definirati i aktivnosti ulaganja u upravljanje obnovljivim izvorima energije i povećanje energetske učinkovitosti. Unutar ovog cilja identificirana su tri prioriteta koji kumulativno doprinose njegovom ostvarenju, a isti su detaljnije prikazani u tablicama u nastavku.
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava
Cilj Razvijena kvalitetna i adekvatna društvena, komunalna, prometna, energetska i
informacijska infrastruktura u gradu Korčuli.
Opravdanje Definiranje ovog cilja proizlazi iz analize stanja u sektorima komunalne,
društvene, prometne i energetske infrastrukture kao i analizi stanja u okolišu i u
sektoru informacijsko-komunikacijske tehnologije. Pretpostavka gospodarskog
rasta, ali prije svega i kvalitete života je dobro razvijena lokalna infrastruktura. U
gradu Korčuli, prema analizi stanja i podataka primljenih od lokalnih dionika,
ukazano je na određene razvojne probleme i potrebe u području komunalne i
prometne infrastrukture, a posebice u području vodoopskrbe i odvodnje.
Obzirom da sva buduća ulaganja i razvoj područja sukladno smjernicama razvoja
RH i EU moraju biti usklađena s načelima održivog razvoja, Grad Korčula veliki
naglasak stavlja na povećanje i promociju korištenja obnovljivih izvora energije te
povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, što za sobom povlači
ulaganja u poboljšanje energetske infrastrukture.
155
Također, radi se i na jačanju elektroničko-informacijske infrastrukture kako bi
Grad išao u korak s tehničkim napredcima te je u tu svrhu već izrađen nacrt Plana
razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi
stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva određenih Strategijom razvoja
širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020.
Opis U skladu s ranije navedenim, Grad Korčula će provoditi mjere kako bi odgovorio
na identificirane probleme, odnosno manjkavosti postojeće infrastrukture. Ulagat
će se u razvoj i unaprjeđenje infrastrukture u svim sektorima kako bi se povećala
kvaliteta života stanovnika Korčule te ostvarili preduvjeti za razvoj gospodarstva
i povećanje konkurentnosti.
Mjere (kojima
se postiže
priotet)
• Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
• Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s
kopnom
• Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava
uključujući oborinsku odvodnju
• Ulaganje u poboljšanje energetske infrastrukture
• Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni Internet,
digitalno gospodarstvo)
Prioritet 3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije
Cilj Visoka energetska učinkovitost i korištenje obnovljivih izvora energije u svim
sektorima u gradu Korčuli.
Opravdanje Grad Korčula pristupio je pokretu Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju
čime se obvezuje smanjiti emisije stakleničkih plinova na području pod svojom
upravom za više od 20%. Kako bi se navedeno ostvarilo, potrebna su značajna
ulaganja u energetsku infrastrukturu i percepciju javnosti prema obnovljivim
izvorima energije. Trenutno, neke od slabosti energetskog sustava grada Korčule
su nedovoljna informiranost i obrazovanost stanovnika o mogućnostima
korištenja obnovljivih izvora energije, starost elektroenergetskih objekata,
nedostatnost energetskih kapaciteta te neiskorišteni potencijali obnovljivih izvora
energije. Ulaganjem u promociju obnovljivih izvora energije i njihovu infrastrukturu
povećat će se energetska učinkovitost u svim sektorima te će se povećati udio
korištenja obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije.
Opis Ulaganjima u razvoj infrastrukture za održive izvore energije, provedbom mjera
poticanja i subvencija za projekte korištenja obnovljivih izvora energije,
obrazovanjem opće javnosti i stručnog kadra te provedbom planova za efikasnije
gospodarenje energijom, povećat će se energetska učinkovitost u svim sektorima
na području grada Korčule te će se pozitivno utjecati na svijest javnosti o
korištenju i prednostima obnovljivih izvora energije.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Povećanje i promocija korištenja obnovljivih izvora energije u svim
sektorima
• Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima
156
Prioritet 3.3. Zaštita okoliša i očuvanje biološke raznolikosti
Cilj Povećanje mjera zaštite i ulaganje u povećanje svijesti o važnosti zaštite okoliša
i očuvanja biološke raznolikosti.
Opravdanje Kontinuirani razvoj i unapređenje infrastrukture Grada neizbježan je element
razvoja nekog društva, pri kojem se moraju poštivati načela zaštite, očuvanja,
promicanja, daljnjeg razvoja i održivog upravljanja okolišem i prirodnim
resursima, kako bi ti resursi ostali dostatni i za buduće generacije. Ekološki
problemi očituju se prije svega kroz prenapučenost stanovnika u pojedinim
dijelovima Grada, a problemi se očituju kroz zagađivanje okoliša i u vizualnom
uništavanju krajobraznih svojstvenosti obale neprimjerenom i neprihvatljivom
dužobalnom izgradnjom. Kako bi se u potpunosti provodila zaštita prirodnog,
kultiviranog i kulturnog krajolika, potrebno je sustavno, kontrolirano i neprekidno
provođenje mjera zaštite, poboljšanja i unaprjeđivanja.
Opis Kako bi se zaštitio okoliš i očuvala biološka raznolikost ovog područja, provodit
će se mjere koje se temelje na zaštiti krajolika temeljem provedbe Prostornog
plana te će se uspostaviti metodologija prepoznavanja, razvrstavanja i
vrednovanja krajolika s ciljem njihove zaštite. Razvijat će se ekološka svijest
građana počevši od najranije dobi kroz edukacije djece predškolske i školske dobi
o zaštiti okoliša, važnosti ekosustava i bioraznolikosti te o održivom korištenju
resursa. Ulagat će se i u održivo upravljanje plažama s ciljem smanjenja
negativnih utjecaja turizma na obalu i eko sistem te sprječavanje daljnje
privatizacije i ilegalnih infrastrukturnih radnji u obalnom području.
Mjere (kojima
se postiže
prioritet)
• Provoditi mjere za poboljšanje i unaprjeđivanje prirodnoga, kultiviranoga
i kulturnog krajolika (usmjeravanje izgradnje i provedba Prostornog
plana)
• Razvoj sustava obrane od elementarnih nepogoda
• Zaštita, očuvanje, promicanje, daljnji razvoj i održivo upravljanje okolišem
i prirodnim resursima
Programi, projekti i aktivnosti
Naziv APP Rekonstrukcija šetališta Tina Ujevića
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun
Iznos sredstava 7.881.752,58 HRK
Kratki opis Točan iznos koji je prijavljen na Mjeru 7.2. ruralnog razvoja je 7.881.752,58, od čega je 6.786.163,53 prihvatljivih troškova, a odobreno je 6.398.279,01 HRK. Provedba projekta “Rekonstrukcija šetališta Tina Ujevića“ započela je potpisivanjem Ugovora, 08. veljače 2018.
Naziv APP Biciklistička staza – Marmontov put
Veza sa strateškim
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
157
okvirom (prioritet/mjera)
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun
Iznos sredstava 2.596.421,93 HRK
Kratki opis Biciklistička staza „Marmontov put“ prijavljena je na Program ruralnog razvoja, Mjera 7.4. na iznos od 2.596.421,93 kn.
Naziv APP Modernizacija javne rasvjete na području Grada Korčule
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja Grad Korčula će se ili kreditno zadužiti ili odabrati ESCO model, a parcijalno prema raspoloživosti sredstava ulaže i prijavljuje se na prihodne natječaje.
Iznos sredstava 6.220.687,00 HRK
Kratki opis Navedeni iznos odnosi se na projektantsku procjenu troška, a ne obuhvaća stupove, već samo zamijene svjetiljki na vrhu stupa. Projekt je u 2018. godini s djelomičnim iznosom prijavljen na Program razvoja otoka u 2018.
Naziv APP Igralište- Žrnovska banja
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
Nositelj ŠOK (Športski objekti Korčula)
Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun
Iznos sredstava 1.195.365,26 HRK
Kratki opis Igralište-Žrnovska banja je projekt koji je prijavljen na Program ruralnog razvoja, Mjera 7.4. na iznos od 1.195.365,26 kn.
Naziv APP Razvoj biciklističkih i pješačkih staza otoka Korčule
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
Nositelj HGSS, Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 9.000.000,00 HRK
Kratki opis U realizaciji bi projekta trebale sudjelovati sve općine otoka i Grad Korčula pod vodstvom HGSS-a koji ima najveća znanja o navedenim potencijalnim stazama za razvoj aktivnog turizma otoka Korčule
Naziv APP Izgradnja šetnica uz more
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Lokalni proračun, Županijski proračun
Iznos sredstava 2.000.000,00 HRK
Kratki opis -
Naziv APP Uređenje plaža na području Grada Korčule
Veza sa strateškim
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
158
okvirom (prioritet/mjera)
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 2.000.000,00HRK
Kratki opis -
Naziv APP Kanalizacijska mreža na području Grada Korčule
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.1. Razvoj i unaprjeđenje društvene i komunalne infrastrukture
Nositelj KTD “Hober” d.o.o.
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 50.000.000,00 HRK
Kratki opis -
Naziv APP Rekonstrukcija ulice Sv. Barbare u Korčuli
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 600.000,00 HRK
Kratki opis -
Naziv APP Rekonstrukcija prometne i komunalne infrastrukture u Gradu Korčuli
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 9.500.000,00 HRK
Kratki opis Procijenjeni se iznos odnosi na izradu projektne dokumentacije kao i na radove na samim ulicama: Ulica Hrvatske Bratske Zajednice, Pelavin Mir, 22. Lipnja 1941., Ulica Šetalište Frana Kršinića. Izrada projektne dokumentacije prijavljena je na Poziv za iskaz interesa za sufinanciranje projekata prema Programu pripreme lokalnih razvojnih projekata prihvatljivih za financiranje iz ESI fondova. Izrada dokumentacije procijenjena je na 241.250,00 kn, a za radove rekonstrukcije navedenih ulica potrebno je 9.375.000,00 kn.
Naziv APP Nova luka Korčula – luka Polačišta
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom
Nositelj Hrvatske ceste d.o.o. i ŽLU Korčula
Izvor financiranja EU Sredstva i državni proračun
Iznos sredstava 150.000.000,00 HRK
Kratki opis U tijeku je izrada projektne dokumentacije koju u potpunosti financira ŽLU, a cjelokupan projektni prijedlog se prijavljuje na Poziv za sufinanciranje unapređenja lučke infrastrukture u funkciji obalnog linijskog pomorskog prometa Ministarstva mora, prometa i infrastrukture uz pomoć županijske razvojne agencije- DUNEA.
Naziv APP Izgradnja podzemne garaže u Gradu Korčuli
159
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom
Nositelj ACI CLUB, za djelatnost marina d.d.
Izvor financiranja Lokalni proračun, privatna sredstva
Iznos sredstava 10.000.000,00 HRK
Kratki opis Planirana podzemna garaža na području sadašnjeg autobusnog kolodvora u Korčuli. Sondiranjem se treba utvrditi je li ideja izvediva. Projekt i realizaciju projekta će financirati u potpunosti ACI, dok će prostor iznad podzemnih garaža biti na raspolaganju Gradu Korčuli
Naziv APP Uređenje stajališta za autobuse i pješačkih staza uz glavne prometnice
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 2.000.000,00 HRK
Kratki opis -
Naziv APP Uređenje 250 km nerazvrstanih cesta na području Grada Korčule
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun
Iznos sredstava 125.000.000,00 HRK
Kratki opis Na južnoj strani prema uvalama Grada Korčule nalazi se barem 50 km takvih cesta. Na Program Interreg ITA-CRO, prekogranična suradnja prijavljeni su geodetski snimci takvih cesta u ukupnom iznosu od 1.920.000,00 kn
Naziv APP Rekonstrukcija kolnog prilaza od pastoralnog centra
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.2. Obnova i izgradnja prometne infrastrukture i prometne povezanosti s kopnom
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja Državni proračun, Lokalni proračun
Iznos sredstava 2.350.063,00 HRK
Kratki opis Projekt je prijavljen na Program razvoja otoka u 2018. godini krajem siječnja 2018. Ukupna vrijednost investicije je 2.350.063,00 kn
Naziv APP Sanacija i rekonstrukcija sustava otpadnih voda
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju
Nositelj KTD “Hober” d.o.o.
Izvor financiranja EU fondovi, državni proračun, lokalni proračun
Iznos sredstava 50.000.000,00
Kratki opis -
Naziv APP Obnova i širenje vodovodne mreže
160
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.3. Ulaganje u izgradnju i obnovu javnog vodoopskrbnog i odvodnog sustava uključujući oborinsku odvodnju
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja NPKLM vodovod
Iznos sredstava 10.000.000,00 HRK
Kratki opis Planirane su tri vodospreme koje bi se gradile kroz narednih 5-6 godina (Banja, Kneže i Babina).
Naziv APP Razvoj širokopojasne infrastrukture na području Korčule
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.5. Jačanje elektroničko-informacijske infrastrukture (širokopojasni Internet, digitalno gospodarstvo)
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun, Županijski proračun, Ostali izvori
Iznos sredstava 10.000.000,00 HRK
Kratki opis Grad Korčula je nositelj projekta Razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa na području Korčule. Projekt obuhvaća područje sljedećih jedinica lokalne samouprave: Grad Korčula, Općina Blato, Općina Janjina, Općina Lastovo, Općina Lumbarda, Općina Mljet, Općina Orebić, Općina Smokvica, Općina Ston, Općina Trpanj i Općina Vela Luka i provodi se u okviru Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganje (ONP).
Naziv APP Izgradnja sortirnice za odvojeno prikupljanje otpada
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi i lokalni proračun
Iznos sredstava 2.812.500,00 HRK
Kratki opis Planirana lokacija za reciklažno dvorište je Lokva na području Grada Korčule. Radi se o mini sortirnici nosivosti do 5t na dan
Naziv APP Izgradnja kompostišta za obradu odvojeno prikupljenog biorazgradivog otpada
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi i lokalni proračun
Iznos sredstava 3.375.000,00 HRK
Kratki opis Ukupna investicija iznosi 1 mil. Eura + PDV. Grad Korčula u dogovoru s općinama na otoku dogovara navedenu investiciju, a udio troška će se računati prema broju stanovnika pojedine JLS. Trenutna situacija iznosi 36% udjela Grada Korčule, što je navedeni iznos od 3.375.000,00 kn.
Naziv APP Priprema terena i izgradnja reciklažnog dvorišta
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom
Nositelj Grad Korčula
161
Izvor financiranja EU fondovi i lokalni proračun
Iznos sredstava 7.000.000,00 HRK
Kratki opis Priprema terena i izgradnja reciklažnog dvorišta na kojem će se graditi gore navedena sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada.
Naziv APP Edukacija stanovništva otoka Korčule o održivom gospodarenju otpadom
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.1. Razvoj i poboljšanje infrastrukturnih sustava Mjera 3.1.6. Održivo gospodarenje otpadom
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, lokalni proračun
Iznos sredstava 500.000,00 HRK
Kratki opis Otvoren je natječaj "Provedba izobrazno-informativnih aktivnosti o održivom gospodarenju otpadom". Grad Korčula se u dogovoru s drugim općinama na otoku Korčuli odlučio na sporazumno udruživanje kako bi broj stanovnika prešao brojku od 10.000, što je i uvijet za prijavu na natječaj. U tijeku je izrada komunikacijskog plana, nakon čega se planira održati konačni sastanak svih sporazumnih strana kako bi se projekt prijavio na natječaj koji je otvoren do 1.veljače 2019.
Naziv APP Energetska obnova dječjih vrtića i škola na području Grada Korčule, uključuje i izradu dokumentacije
Veza sa strateškim okvirom (prioritet/mjera)
Prioritet 3.2. Povećanje energetske učinkovitosti i promocija obnovljivih izvora energije Mjera 3.2.2. Povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima
Nositelj Grad Korčula
Izvor financiranja EU fondovi, Državni proračun, Lokalni proračun, Županijski proračun
Iznos sredstava 15.500.000,00 HRK
Kratki opis -
Veza s planskim dokumentima viših razina Ovaj Plan u skladu je sa svim relevantnim strateškim dokumentima na nacionalnoj, županijskoj i lokalnoj
razini te na razini EU-a. Na razini EU usklađen je sa strategijom Europa 2020., posebice u pogledu
obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Na nacionalnoj razini Plan je usklađen sa sljedećim
prioritetnim osima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.–2020.: 1. Jačanje
gospodarstva primjenom istraživanja i inovacija; 2. Korištenje informacijskih i komunikacijskih
tehnologija; 4. Promicanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije; 5. Klimatske promjene
i upravljanje rizicima; 6. Zaštita okoliša i održivost resursa; 7. Povezanost i mobilnost. Usklađen je
također s Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko-neretvanske županije 2016.–2020.
Dosljednost Plana zaštite okoliša i razvoja komunalne infrastrukture očituje se u usklađenosti s
Prostornim planom uređenja Grada Korčule, odnosno II. izmjenom i dopunom Prostornog plana
uređenja Grada Korčule iz 2016. godine, a koji je nadalje usklađen s Prostornim planom Dubrovačko-
neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 7/16). U skladu je s
županijskim Planom gospodarenja otpadom koji je planski dokument propisan Zakonom o otpadu (NN
178/04, 111/06 i 60/08), usklađen sa Strategijom gospodarenja otpadom (NN130/05) koja je sastavni
dio Strategije zaštite okoliša NN 46/02), Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za
razdoblje 2007.-2015. godine (NN 85/07), Programom zaštite okoliša Dubrovačko-neretvanske županije
te Akcijskim planom učinkovitog gospodarenja energijom Grada Korčule. Također je u skladu sa
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 80/2013) i Zakonom o zaštiti prirode (NN RH 80/2013) kao i pratećim
dokumentom Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti Republike
Hrvatske (NN 143/08) te Strategijom održivog razvitka RH, Planom zaštite okoliša RH, Programom
162
zaštite okoliša i Izvješću o stanju okoliša. Ovaj je Plan također usklađen sa Strategijom prometnog
razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2030. godine i Zakonom o sigurnosti prometa na
cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11 i 80/13) te Konceptom prometnog razvitka Grada Korčule (2013).
Dosljednost je osigurana i s Planom upravljanja pomorskim dobrom na području Grada Korčule, koji je
usklađen s godišnjim planom upravljanja pomorskim dobrom Dubrovačko-neretvanske županije, u
pogledu plana koncesioniranja i davanja koncesijskih odobrenja, u smislu članka 5. stavka 2. Uredbe o
postupku davanja koncesijskog odobrenja na pomorskom dobru.
Plan zaštite okoliša i razvoja komunalne infrastrukture je dosljedan i Nacrtu Plana razvoja infrastrukture
širokopojasnog pristupa na području Korčule, koji doprinosi stvaranju uvjeta za ispunjavanje ciljeva
određenih Strategijom razvoja širokopojasnog pristupa Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do
2020. (NN 68/2016) i Okvirnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima
u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja.
Procjena očekivanih ishoda s indikatorima Temelj za praćenje uspješnosti implementacije Plana zaštite okoliša i razvoja komunalne infrastrukture
su zadani pokazatelji učinka te pokazatelji ishoda koji su u širem smislu definirani Strategijom razvoja
Grada Korčule, čiji je ovaj dokument sastavni dio, a koji omogućuju prikupljanje dovoljne količine
relevantnih podataka za praćenje provedbe.
Ciljevi, prioriteti i mjere mjerljivi su prethodno definiranim početnim i ciljanim vrijednosti te rokovima za
postizanje navedenih ciljnih vrijednosti. Svaki cilj povezan je s jednim ili više pokazatelja učinka, a
njihovo praćenje je ključno za razumijevanje jesu li ciljevi ostvareni, odnosno hoće li biti ostvareni.
Pokazatelji učinka moraju biti kvantificirani kako bi ciljevi bili mjerljivi. Smatra se da je cilj postignut ako
su postignuti i s njim povezani očekivani učinci. S druge strane, pokazatelji ishoda moraju biti
kvantificirani kako bi prioriteti ili mjere bili mjerljivi. Smatra se da je prioritet ili mjera postignut ako su
postignuti s njim povezani očekivani ishodi.
Tablica u nastavku prikazuje prikaz pokazatelja učinka na razini cilja 3. Jačanje komunalne i prometne
infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i zaštitu okoliša. Pokazatelji učinka predstavljaju
informaciju o rezultatima i promjenama koji se stječu ostvarenjem navedenog cilja. Nastavno prikazani
su i pokazatelji ishoda koji imaju zadatak mjerenja učinka provedbe indikativnih aktivnosti u sklopu
pojedinih mjera odnosno prioriteta koji su definirani u sklopu strateškog okvira.
Cilj: Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela
održivog razvoja i zaštitu okoliša
Pokazatelji učinka na
razini cilja: Smanjiti broj ilegalnih odlagališta otpada za 50%
Povećati broj priključaka na Internet za 20%
Pokazatelji ishoda na
razini prioriteta i mjera: • Pripremljen 1 projekt aglomeracije:
• Broj obnovljenih i izgrađenih objekata društvene i komunalne
infrastrukture;
• Broj kilometara sagrađenih/obnovljenih cesta;
• Broj sporazuma (ili strategija, strateških dokumenata, odluka
itd.) sklopljenih s partnerskim gradovima/općinama u svrhu
163
zajedničkog ulaganja u unaprjeđenje sustava odvodnje i
vodoopskrbe;
• Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže javne
vodoopskrbe;
• Broj kilometara sagrađene i obnovljene mreže nadogradnje
odvodnje;
• Broj projekata/ulaganja u obnovu energetske infrastrukture;
• Usvojen plan razvoja širokopojasne infrastrukture;
• Povećana pokrivenost širokopojasnom mrežom;
• Povećan broj korisnika širokopojasnog interneta;
• Izgrađeno reciklažno dvorište;
• Izgrađena sortirnica za odvojeno prikupljanje otpada;
• Izgrađeno kompostište za obradu odvojeno prikupljanje
biorazgradivog otpada;
• Broj projekata kojim se ulaže u obnovljive izvore energije;
• Broj korisnika (javnih i privatnih) koji koriste obnovljive izvore
energije;
• Broj projekata kojim se povećava energetska učinkovitost;
• Broj edukacija za građane o mjerama zaštite i spašavanja u
slučaju elementarnih nepogoda;
• Broj izrađenih studijskih dokumentacija obrane od
elementarnih nepogoda;
• Provedene promocije i edukacije o zaštiti okoliša i održivom
korištenju resursa;
• Broj educirane djece i građana o zaštiti okoliša, važnosti
ekosustava, bioraznolikosti i održivom korištenju resursa
164
Okvirna financijska konstrukcija
Strateški cilj - Jačanje komunalne i prometne infrastrukture, poštujući načela održivog razvoja i
zaštitu okoliša
Cilj Prioritet Nositelj Procjena
potrebnih
sredstava u
razdoblju 2017.
– 2020.
Izgledni izvori
financiranja
Ukupna
potrebna
financijska
sredstva
Cilj
3.
Jačanje
kom
una
lne i p
rom
etn
e infr
astr
uktu
re, p
oštu
jući nače
la o
drž
ivog r
azvoja
i z
aštitu
okoliš
a
Prioritet 3.1.
Razvoj i
poboljšanje
infrastrukturnih
sustava
Grad Korčula
- Upravni
odjel za
prostorno
uređenje,
zaštitu
okoliša,
gradnju,
komunalno
gospodarstvo
i promet
464.031.789,77
EU fondovi, Državni
proračun, Lokalni
proračun, Županijski
proračun
479.5
31.7
89
,77 H
RK
Prioritet 3.2.
Povećanje
energetske
učinkovitosti i
promocija
obnovljivih izvora
energije
Grad Korčula
- Upravni
odjel za
prostorno
uređenje,
zaštitu
okoliša,
gradnju,
komunalno
gospodarstvo
i promet
15.500.000,00
EU fondovi, Državni
proračun, Lokalni
proračun, Županijski
proračun
Prioritet 3.3.
Zaštita okoliša i
očuvanje biološke
raznolikosti
Grad Korčula
- Upravni
odjel za
prostorno
uređenje,
zaštitu
okoliša,
gradnju,
komunalno
gospodarstvo
i promet
-
EU fondovi, Državni
proračun, Lokalni
proračun, Županijski
proračun