Stopa Nezaposlenosti

7/25/2019 Stopa Nezaposlenosti

1/12

Glavni statistiki nalazi

Stope zaposlenosti prema spolu, dobi i razini obrazovanja

Stopa zaposlenosti osoba u dobnoj skupini od 15 do 64 godine u EU-!, izmjerena"stra#ivanjem o radnoj snazi EU-a $EU %&S', iznosila je (14) ukupno 64,* +) Stopazaposlenosti u EU-! bila je najvia ((!) kada je iznosila 65, +, a sljede.i/ segodina smanjivala te je (1() iznosila 64,1 +) 0akon tog smanjenja tijekom svjetskenan2ijske i gospodarske krize $ukupni pad od 1,6 postotni/ bodova' slijedilo jerazdoblje stabilnosti izme3u (1() i (1) kada je stopa zaposlenosti u EU-!iznosila 64,1 + ili 64, +) ijekom (14) stopa zaposlenosti ponovno je poela rastikao u razdoblju prije krize te se u odnosu na (1) pove.ala za (,! postotni/bodova, na 64,* + vidjeti tabli2u 1)

7e3u dr#avama lani2ama EU-a stope zaposlenosti dosegle su (14) rekordnevrijednosti u rasponu od 1 + do 4 + u 8ustriji, Ujedinjenoj 9raljevini, :anskoj,0izozemskoj i 0jemakoj, a najvia stopa od 4,* + zabilje#ena je u ;vedskoj) 0asuprotnom kraju ljestvi2e stope zaposlenosti bile su ni#e od 6( + u etiri dr#avelani2e EU-!, pri emu je najni#a stopa zabilje#ena u Grkoj $4*,4 +' vidjetigrakon 1)

U razdoblju izme3u poetka nan2ijske i gospodarske krize i (14) $najnoviji

dostupni poda2i' postojale su znatne razlike u uinkovitosti pojedinani/ tr#itarada) "ako je (14) ukupna stopa zaposlenosti za EU-! bila (,! postotni/ bodovaispod razine iz ((*), jedanaest dr#ava lani2a EU-a prijavilo je pove.anje stopezaposlenosti) 0ajve.i rast zabilje#en je u 7alti $6,! postotni/ bodova' i 7a3arskoj$5,4 postotna boda', dok su 0jemaka i %uksemburg izvijestili o porastu od vie od,( postotna boda) S druge strane, stopa zaposlenosti u Grkoj smanjila se sa 61,4+, koliko je iznosila ((!), na neto ispod 5( + (1) i (14) U razdoblju izme3u((*) i (14) znatno su se smanjile $za najmanje pet postotni/ bodova' stopezaposlenosti u


2/12

Stope zaposlenosti mukara2a bile su (14) dosljedno ve.e od stopa zaposlenosti#ena u svim dr#avama lani2ama EU-a, iako su postojale znatne razlike) ?azlikame3u stopama zaposlenosti prema spolu bila je najve.a u 7alti gdje je iznosila 5,6

postotni/ bodova i gdje je zabilje#ena tre.a najni#a stopa zaposlenosti #ena $4*,+') U "taliji, Grkoj i @ekoj zabilje#ene su razlike u zaposlenosti me3u spolovima od16 do 1! postotni/ bodova) U Grkoj i "taliji to je bio odraz injeni2e da su u timdr#avama zabilje#ene najni#a i druga najni#a stopa zaposlenosti #ena) Aelika razlikau zaposlenosti me3u spolovima u @ekoj bila je posljedi2a posebno visoke stopezaposlenosti mukara2a $,( +, tre.a najvia stopa me3u dr#avama lani2ama EU-a', a ne niske stope zaposlenosti #ena) U &inskoj i %itvi zabilje#ene su male razlike ustopama zaposlenosti dvaju spolova jer su stope zaposlenosti #ena bile manje od,( postotna boda ni#e od stopa zaposlenosti mukara2a) ?azlike u zaposlenostiizme3u spolova bile su relativno male i u ;vedskoj i %atviji)

7e3u dr#avama nelani2ama koje su prikazane u tabli2i ), daleko najve.a razlika ustopama zaposlenosti me3u spolovima zabilje#ena je u urskoj gdje je stopazaposlenosti #ena od *,5 + bila 4(,( postotni/ bodova ispod stope zaposlenostimukara2a) Biva jugoslavenska republika 7akedonija i Capan tako3er su zabilje#ilirelativno velike razlike izme3u spolova) U 0orvekoj i "slandu razlike me3u stopamazaposlenosti #ena i mukara2a bile su relativno male $manje od 5,( postotni/bodova' vidjeti grakon )

9ao i u sluaju stope zaposlenosti #ena, postojali su dokazi da je stopa zaposlenostistariji/ radnika $u dobi izme3u 55 i 64 godine' brzo rasla unato nan2ijskoj igospodarskoj krizi) Stopa zaposlenosti stariji/ radnika u EU-! iznosila je (14)ukupno 51,! +) a je stopa rasla svake godine od (() $poetak vremenskog nizaza EU-!' do kraja (14) $najnoviji dostupni poda2i') U 11 dr#ava lani2a EU-azabilje#ena je (14) stopa zaposlenosti stariji/ radnika izme3u 5( + i 66 +, adaleko najvia stopa zabilje#ena je u ;vedskoj $4,( +' vidjeti tabli2u ) ri dr#avelani2e E&8-e za koje su dostupni poda2i tako3er su zabilje#ile visoke stopezaposlenosti stariji/ radnika, iznad ( +, a najvia stopa od !,6 + zabilje#ena je u"slandu) Capan, i u manjoj mjeri Sjedinjene :r#ave, zabilje#ili su relativno visoke

stope zaposlenosti stariji/ radnika) :etaljnija analiza stopa zaposlenosti premadobnim skupinama prikazana je u grakonu ) u kojem se potvr3uje da su upravilu najvie stope zaposlenosti zabilje#ene me3u osobama u dobnoj skupini od5 do 54 godine)


3/12

Stope zaposlenosti znatno se razlikuju i s obzirom na razinu steenog obrazovanjaDza te se statistike podatke stope zaposlenosti temelje na dobnoj skupini od 5 do64 godine umjesto na skupini od 15 do 64 godine) Stopa zaposlenosti osoba koje suzavrile ter2ijarno $kratko ter2ijarno obrazovanje, preddiplomski studij ili

jednakovrijedno obrazovanje, diplomski studij ili jednakovrijedno obrazovanje

odnosno doktorat ili jednakovrijedno obrazovanje' iznosila je (14) ukupno !, + uEU-! $vidjeti tabli2u )', to je puno vie od stope $5,6 +' osoba koje su zavrilesamo primarno ili ni#e sekundarno obrazovanje) U EU-! stopa zaposlenosti osoba snajvie viim sekundarnim ili postsekundarnim obrazovanjem koje nije ter2ijarnoiznosila je ,4 +) 0ajve.i pad stopa zaposlenosti od poetka nan2ijske igospodarske krize $usporedba ((!) i (14)' zabilje#en je u skupinama osoba snajvie primarnim ili ni#im sekundarnim obrazovanjem $smanjenje od ,* postotni/bodova', dok je znatno manji pad zabilje#en kad je rije o osobama s ter2ijarnimobrazovanjem $pad od 1,4 postotna boda' i osobama s najvie viim sekundarnim ilipostsekundarnim obrazovanjem koje nije ter2ijarno $smanjenje od 1, postotnaboda')

Ugovori o radu za nepuno radno vrijeme i na odre3eno vrijeme

Udio radne snage u EU-! u dobnoj skupini od 15 do 64 godine ije je glavnozaposlenje u nepunom radnom vremenu postupno se pove.ao sa 16, +, koliko jeiznosio ((4), na 1*,6 + (14) :aleko najve.i udio radnika u nepunom radnomvremenu tijekom (14) zabilje#en je u 0izozemskoj $4*,6 +', a nakon nje u 8ustriji,0jemakoj, Ujedinjenoj 9raljevini, :anskoj, ;vedskoj, Belgiji i "rskoj, u kojima jeotprilike etvrtina svi/ zaposleni/ radila u nepunom radnom vremenu) S druge

strane, rad u nepunom radnom vremenu bio je relativno rijedak u Bugarskoj $,5 +zaposleni/ osoba' te u Slovakoj, =rvatskoj, @ekoj i 7a3arskoj $izme3u 5,1 + i 5,5+' vidjeti tabli2u 4)

Uestalost rada u nepunom radnom vremenu znatno se razlikuje izme3u mukara2ai #ena) 7alo manje od jedne tre.ine $, +' zaposleni/ #ena u dobi od 15 do 64godine u EU-! radilo je (14) u nepunom radnom vremenu, to je znatno ve.i udiood odgovaraju.eg udjela za mukar2e $!,! +') Aie od tri etvrtine $6, +' svi/zaposleni/ #ena u 0izozemskoj radile su (14) u nepunom radnom vremenu, to je

daleko najvia stopa me3u dr#avama lani2ama EU-a) 1F

Udio zaposleni/ osoba u EU-! koje su (14) imale ugovor ogranienog trajanja $radna odre3eno vrijeme' iznosio je 14,( +) U >oljskoj je vie od etvrtine $!, +'zaposleni/ imalo ugovor na odre3eno vrijeme, a u ;panjolskoj $4,( +', >ortugalu$1,4 +' i 0izozemskoj $1,1 +' taj je udio bio vie od jedne petine vidjeti grakon


4/12

5) U ostalim dr#avama lani2ama EU-! udio zaposleni/ s ugovorom na odre3enovrijeme kretao se od 1*,( + u oda2i prikazani za stope zaposlenosti tako3er se temelje na pro2jenama obroju osoba) Statistiki poda2i o zaposlenosti esto se prikazuju kao stope

zaposlenosti kako bi se zanemarile promjene u broju stanovnika dr#ava te olakaleusporedbe me3u dr#avama razliiti/ veliina) e se stope obino objavljuju za radnosposobno stanovnitvo, u pravilu osobe u dobi od 15 do 64 godine osim u;panjolskoj, Ujedinjenoj 9raljevini i "slandu u kojima su to osobe u dobi od 16 do 64godine) 0avedena dobna skupina od 15 do 64 godine ujedno je i standard kojiupotrebljavaju druge me3unarodne statistike organiza2ije)

0eka od glavni/ obilje#ja zaposlenosti utvr3eni/ "stra#ivanjem o radnoj snaziukljuuju sljede.eD

zaposleni2i se deniraju kao osobe koje rade za poslodav2a u javnom iliprivatnom sektoru i primaju naknadu u obliku nadni2a, pla.e, isplate prema uinkuili u naravi, ime su obu/va.eni i proIesionalni pripadni2i oru#ani/ snaga,


5/12

samozaposlene osobe koje rade u vlastitom poduze.u, gospodarstvu iliproIesionalnoj praksi) Smatra se da je samozaposlena osoba radila u reIerentnomtjednu ako ispunjuje jedan od sljede.i/ kriterijaD radi u svr/u ostvarivanja dobiti,bavi se vo3enjem poduze.a ili je u Iazi osnivanja poduze.a,

razlika izme3u rada u punom ili nepunom radnom vremenu temelji se naspontanom odgovoru ispitanika) Glavne su iznimke 0izozemska i "sland u kojima seprimjenjuje prag od 5 sati, ;vedska u kojoj se prag primjenjuje na samozaposleneosobe i 0orveka u kojoj se osobama koje rade izme3u i 6 sati tjedno postavljapitanje jesu li zaposlene u punom ili nepunom radnom vremenu,

pokazatelji za zaposlene osobe s dodatnim zaposlenjem odnose se samo naosobe koje istodobno imaju vie od jednog zaposlenja) Jsobe koje su tijekomreIerentnog tjedna promijenile zaposlenje ne smatraju se osobama s dvamazaposlenjima,

smatra se da zaposlenik radi na odre3eno vrijeme ako su poslodava2 i zaposleniksuglasni da zaposlenje zavrava objektivnim okolnostima kao to je utvr3eni datum,okonanje zadatka ili povratak zaposlenika koji je bio privremeno zamijenjen) ipinisu sluajevi sljede.iD sezonski zaposlene osobe, osobe zaposlene preko agen2ije iliburze rada koje obavljaju spe2ian zadatak za tre.u stranu $osim ako postoji pisaniugovor o radu na neodre3eno vrijeme', osobe s posebnim ugovorima zaosposobljavanje)

9ontekst

Statistiki poda2i o zaposlenosti mogu se upotrebljavati za niz razliiti/ analiza,ukljuuju.i makroekonomska istra#ivanja $rad kao imbenik proizvodnje' teistra#ivanja produktivnosti ili konkurentnosti) 7ogu se upotrebljavati i zaprouavanje niza so2ijalni/ i bi/evioralni/ aspekata povezani/ s radnim statusompojedin2a, poput so2ijalne integra2ije manjina ili zaposlenosti kao izvora pri/odaku.anstava)

aposlenost je i strukturni i kratkoroni pokazatelj) 0jome se, kao strukturnimpokazateljem, mo#e pojasniti struktura tr#ita rada i gospodarski/ sustava koja semjeri ravnote#om izme3u ponude i potra#nje na tr#itu rada ili kvalitetomzaposlenja) 8ko se upotrebljava kao kratkoroni pokazatelj, slijedi poslovni 2iklus)7e3utim, u tom pogledu ima ogranienja jer se zaposlenost esto nazivazaostaju.im pokazateljem)


6/12

Statistika zaposlenosti u sreditu je brojni/ politika EU-a) U studenome 1**) nasastanku na vr/u o zapoljavanju odr#anom u %uksemburgu predstavljena jeEuropska strategija zapoljavanja $ES' koja je revidirana ((5) kako bi se strategijazapoljavanja EU-a bolje uskladila s nizom revidirani/ lisabonski/ 2iljeva, dok su usrpnju ((!) a#urirane smjerni2e politike zapoljavanja za razdoblje ((!) (1() U

o#ujku (1() Europska komisija pokrenula je strategiju Europa (( za pametan,odr#iv i ukljuiv rast koju je Europsko vije.e slu#beno usvojilo u lipnju (1()Europsko vije.e utvrdilo je pet glavni/ 2iljeva, od koji/ je prvi pove.anje stopezaposlenosti #ena i mukara2a u dobi od ( do 64 godine na 5 + do (() :r#avelani2e EU-a mogu utvrditi vlastite na2ionalne 2iljeve uzimaju.i u obzir te glavne2iljeve i pripremiti na2ionalne programe reIormi kojima su obu/va.ene mjere kojenamjeravaju poduzeti radi provedbe strategije) >rovedbu strategije mogu.e jebarem djelomino posti.i poti2anjem Keksibilni/ uvjeta rada, na primjer rada unepunom radnom vremenu ili rada od ku.e, za koje se smatra da potiusudjelovanje radne snage) "ni2ijative kojima se mo#e potaknuti vie osoba da u3u natr#ite rada ukljuuju, me3u ostalim, poboljanja dostupnosti ustanova za skrb odje2i, osiguravanje vie mogu.nosti za 2jelo#ivotno uenje ili pove.anje mobilnostiradne snage) U sreditu je te teme pitanje LKeksigurnostiM, odnosno politika koje seistovremeno odnose na Keksibilnost tr#ita rada, organiza2iju rada i radne odnose,uzimaju.i u obzir uskla3ivanje poslovnog i privatnog #ivota, sigurnost zaposlenja iso2ijalnu zatitu) U skladu sa strategijom Europa ((), Europskom strategijomzapoljavanja potiu se mjere kojima se olakava postizanje triju glavni/ 2iljeva do((), odnosno sljede.egD

5 + zaposleni/ osoba u dobi od ( do 64 godine,

stope prijevremenog naputanja kolovanja ni#e od 1( + te najmanje 4( + osobau dobi od ( do 4 godine sa zavrenim ter2ijarnim obrazovanjem,

najmanje ( milijuna manje osoba izlo#eni/ siromatvu ili u opasnosti da buduizlo#ene siromatvu i so2ijalnoj iskljuenosti)

bog sporog oporavka od nan2ijske i gospodarske krize i sve vie dokaza o rastu.ojnezaposlenosti, Europska komisija donijela je 1!) travnja (1) skup prijedloga za

mjere za poti2anje zapoljavanja posebnim paketom mjera za zapoljavanje) i suprijedlozi, me3u ostalima, usmjereni na potra#nju i njezin utje2aj na stvaranje radni/mjesta te su u njima utvr3eni naini na koje dr#ave lani2e EU-a mogu poti2atizapoljavanje smanjivanjem poreznog optere.enja rada ili podupiranjem osnivanjanovi/ poduze.a)


7/12

U prosin2u (1), suoena s visokom i jo uvijek rastu.om nezaposleno.u mladi/ unekoliko dr#ava lani2a EU-a, Europska komisija predlo#ila je >aket za zapoljavanjemladi/ $


8/12

dr#ave lani2e EU-a mogle primiti za poti2anje rasta stopa zapoljavanja mladi/ u2ilju zapoljavanja do 65( ((( mladi/)

>ojam nezaposlenosti mo#e imati razliita znaenja ovisno o kontekstu u kojemu sekoristi) 7o#e opisivati pravno-administrativno stanje odnosno evidentiranost na listizavoda za zapoljavanje ili pravo na novanu naknadu za nezaposlene) Ujedno,mo#e oznaavati stav odnosno spremnost na pri/va.anje posla pod odre3enimuvjetima) 7o#e se odnositi i na so2ijalne teko.e unutar odre3enog gospodarskogsustava, kao i na neravnote#u ponude i potra#nje rada na pojedinim dijelovima ili na2jelokupnom tr#itu rada $7rnjava2, 1**6R str) 5)'

>rema uputama "nternational %abour Jrganisation $"%J-a', standardna me3unarodnadeni2ija nezaposlenosti obu/va.a sve osobe starije od dobne grani2e odre3ene zamjerenje ekonomski aktivnog stanovnitva, koje su $1)' tijekom reIerentnograzdoblja bile bez posla, $)' tijekom tog razdoblja bile u svakom trenutku naraspolaganju za posao, te $)' tra#ile posao $poduzimale odre3ene korake u 2iljupronala#enja posla') :akle, kriteriji na kojima se zasniva standardna deni2ijanezaposlenosti odnose se samo na aktivnost pojedin2a tijekom reIerentnograzdoblja) Sva tri kriterija moraju biti zadovoljena istovremeno) Cedina iznimka seodnosi na osobe koje imaju sporazum zapoinjanja posla nakon reIerentnog

razdoblja te vie ne tra#e posao, ali zadovoljavaju ostala dva kriterija) e .e osobeipak biti klasi2irane kao nezaposlene, budu.i da su ve. sad raspolo#ive za rad a nerade, odnosno, dio su neupotrebljenog radnog resursa gospodarstva)

Statistika rada se izvodi iz podataka o tr#itu rada koji se prikupljaju iz razliiti/izvora) 0a najop.enitijoj razini ona se temelji na poda2ima o ponudi radne snage$dakle, zaposlenosti i nezaposlenosti', s jedne strane, i potra#nji za radom $tj)slobodnim radnim mjestima', s druge strane) :jelotvorna statistika rada i sustaviinIormiranja poinju s identika2ijom poten2ijalni/ korisnika podataka $poslodava2a,

radnika i nji/ovi/ predstavnika, tra#itelja zaposlenja, kreatora politike, rukovoditeljai istra#ivaa') 9akve i koliko podataka o tr#itu rada svaki od navedeni/ korisnikatra#i, ovisi o stupnju gospodarskog razvoja neke zemlje i slo#enosti njenogagospodarstva)


9/12

>oslodav2i viestruko koriste podatke o tr#itu rada) a zapoljavanje radne snageposlodava2 koristi podatke o obilje#jima tra#itelja zaposlenja $strunoj spremi,zanimanju, dobi, pret/odnom radnom iskustvu i dr)') "nIorma2ije o tr#itu radaposlodav2i tako3er koriste pri planiranju poslovni/ aktivnosti) ra#itelji zaposlenjakoriste podatke o ponu3enim radnim mjestima, pla.ama, uvjetima zapoljavanja i sl)

:r#avni slu#beni2i i kreatori politike esti su korisni2i statistike rada) 0ji/ mo#emorazvrstati u tri skupineD 1' korisni2i statistike o tr#itu rada u svr/u kreiranjamakroekonomske politike i planiranjaR ' korisni2i usredotoeni na istra#ivanjetr#ita rada i politiku tr#ita radaR ' korisni2i koji planiraju i donose programeobrazovanja na op.oj razini te za potrebe pojedini/ obrazovni/ institu2ija)

0a temelju viegodinji/ serija podataka mogu.e je uoavati trendove u razliitim

segmentima tr#ita rada) ako su, npr), trendovi u na2ionalnim stopama zaposlenostii nezaposlenosti te osobnim do/o2ima vrlo znaajni za pra.enje gospodarstva namakroekonomskoj razini) Stoga je kontinuitet statistiki/ serija od prioritetnogznaenja jer se, izme3u ostaloga, pomo.u nji/ mo#e ustanoviti, npr), jesu lipromjene u zaposlenosti i nezaposlenosti rezultat promijenjeni/ makroekonomski/uvjeta ili, pak, promjena u deni2ijama i metodama mjerenja)

radi2ionalni izvor statistiki/ podataka o tr#itu rada su aktivnosti slu#be zazapoljavanje, posebno posredovanje pri zapoljavanju i materijalno-pravna zatita

nezaposleni/ osoba $registriranje radni/ mjesta popunjeni/ i slobodni/Rregistriranje tra#itelja zaposlenja zaposleni/ i nezaposleni/, ukljuuju.i i korisnikepotpore za vrijeme nezaposlenosti') Slu#be za zapoljavanje prikupljaju, obra3uju,koriste i proslje3uju inIorma2ije o tr#itu rada) a nji/ov su djelotvoran rad nu#nedetaljne inIorma2ije o radnoj snazi) 0eke zemlje prikupljaju samo standardne$stalne' podatke, dok druge pribavljaju obilje podataka) Stupanj do kojeg nampoda2i slu#be za zapoljavanje mogu poslu#iti kao valjani indikatori ponude ipotra#nje radne snage, ovisi o njenom utje2aju i prodoru na tr#ite) 0a temeljutakvi/ podataka se pro2jenjuju potrebe stanovnitva za radom i planira uslu#nadjelatnost slu#bi) "nIorma2ije koje prikuplja slu#ba za zapoljavanje mogu se svrstati

u sljede.e tri kategorijeD

1) sirovi materijal posrednike Iunk2ijeR

) statistiki poda2iR


10/12

) kvalitativno znanje i ekspertize)

Jsnovna djelatnost slu#bi za zapoljavanje je posredovanje pri zapoljavanju koje unajjednostavnijem obliku predstavlja izmjenu inIorma2ija izme3u oni/ koji tra#e ioni/ koji nude posao) Unapre3ivanje pro/odnosti tr#ita rada zasniva se napove.anju koliine inIorma2ija o tra#iteljima zaposlenja i slobodnim radnimmjestima koje bi trebale 2irkulirati bez zapreka, te o nji/ovoj uzajamnojkomunika2iji) 7ogu.e je samo na ovoj osnovi graditi korisnu slu#bu za zapoljavanje)7e3utim, tek u tre.em tipu inIorma2ija $kvalitativno znanje i ekspertize' slu#ba zazapoljavanje ima najve.e mogu.nosti da doprinese elabora2iji politikezapoljavanja i radne snage $ /e >ubli2 EmploOment Servi2e in a otrebno je istaknuti da je statistika rada u uskoj svezi s gospodarskim razvojemneke zemlje) 0aime, osnovna svr/a podataka statistike rada je da na temelju nji/poslodav2i i radni2i donose takve odluke o zapoljavanju koje .e poboljatiuinkovitost tr#ita rada i time doprinijeti gospodarskom rastu) "stodobno kreatoripolitike tr#ita rada te podatke koriste pri donoenju uinkovite politike tr#ita rada)0a taj je nain razvoj statistike i sustava inIormiranja znaajan, kako zaIunk2ioniranje tr#ite rada, tako i za doprinos 2jelokupnom gospodarskom rastu ismanjenju siromatva)

"AJ?" >J:8898

Statistika rada se prikuplja iz razliiti/ izvora) Gotovo se u svim zemljama poda2i ostanovnitvu i aktivnost radne snage prikupljaju pri redovitim periodinim popisimastanovnitva, obino svaki/ 1( ili $rje3e' 5 godina) >oda2i dobiveni popisom su


11/12

dovoljno detaljni, ali ne zadovoljavaju za/tjeve za e.im redovitim mjerenjima)Stoga se za prikupljanje podataka u redovitim intervalima izme3u popisastanovnitva provode ankete radne snage na uzorku ku.anstava) 0o, rijetke suzemlje koje ove ankete provode mjeseno pa se, stoga, poda2i o radnoj snazi prate ina temelju administrativni/ izvora koji su redoviti $mjeseni, a ponegdje ak i tjedni'

i iji su rezultati relativno brzo dostupni)

7jerenje zaposlenosti se provodi pomo.u triju izvoraD ankete radne snage na uzorkuku.anstava, statistike slu#bi so2ijalnog osiguranja i anketiranja poduze.a) 8nketeradne snage na uzorku ku.anstava su opse#ne glede pokrivenosti, jer ukljuujuposlodav2e, radnike za vlastiti raun, nepla.ene obiteljske radnike i lanoveproizvo3aki/ koopera2ija) >oda2i se obino odnose na kratko odre3eno razdoblje od

jednog tjedna ili jednog dana) Slu#be so2ijalnog osiguranja vode podatke samo oosiguranom dijelu radne popula2ije) >ri tome su iskljuene osobe koje rade

sporadino i koje imaju vrlo malu pla.u) 8nketiranje poduze.a osigurava podatke obroju zaposleni/ koji se nalaze na platnim listama za odre3eno razdoblje ili zaodre3eni radni dan u tom razdoblju) 8nketiranje se vri ili na ukupnoj popula2ijipoduze.a ili na uzorku) >okrivenost je obino ograniena na poduze.a ve.a odnekoga odre3enog broja zaposleni/ radnika ili vrijednosti njegova outputa )

8nketa radne snage je najobu/vatnija metoda mjerenja zaposlenosti, jer su njomeobu/va.ene sve statusne skupine te ukljuuje i one kategorije koje kod drugi/metoda ispadaju) a kvalitetu i tonost podataka, dobiveni/ anketiranjem poduze.a,

od posebnog je znaenja kvaliteta poslovni/ registara koji sadr#e popis postoje.i/poduze.a, jer netoni popisi mogu dovesti do pristranog uzorka) Arlo je teko vodititone popise, posebno mali/ poduze.a, i to pogotovo u zemljama koje prolaze krozbrze promjene) Stoga mjerenje zaposlenosti putem ankete radne snage na uzorkuku.anstava mo#e ukazati na neke neadekvatnosti u anketi poduze.a)

8dministrativni izvori za pra.enje zaposlenog stanovnitva ukljuuju registre svi/ustanova koje na bilo koji nain prikupljaju podatke o zaposlenosti a to su, prijesvega, Iondovi mirovinskog osiguranja, a potom Iondovi zdrav stvenog osiguranja,

registri poduze.a koji sadr#e podatak o broju zaposleni/ u tim poduze.ima, slu#bekoje vode nan2ijsko poslovanje poduze.a itd)

7jerenje nezaposlenosti , a to je primarni interes ovoga rada, provodi se na temeljutriju izvoraD ankete radne snage na uzorku ku.anstava, statistike slu#bi so2ijalnogosiguranja i eviden2ija slu#bi za zapoljavanje) Slu#bene pro2jene nezaposlenosti se


12/12

obino temelje na kombiniranim poda2ima iz jednoga ili vie spomenuti/ izvora) 0o,ipak se anketom radne snage na uzorku ku.anstava dobiva najpouzdanija statistikanezaposlenosti ali, na #alost, bez detaljni/ obilje#ja na lokalnoj razini)

Stopa Nezaposlenosti

Documents

Transcript of Stopa Nezaposlenosti