STOP SEGREGACIJI Glasislama Zeri islam 201.pdf · sva historija sandžakih Bošnjaka koje niko...

��

BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 2BiH 2 KM | EU 3 € | US 4 $ | CG 1€ | HRK 12.00 SlT 350 | CHF 4.50 | CAD 4 | AUD 280 80 DINARADINARA

Zu-l-ka'de / Zu-l-hidždže 1431. Zu-l-ka'de / Zu-l-hidždže 1431. •• 1. novembar 2010. 1. novembar 2010. • • Broj 201 Broj 201 • • Godina XIVGodina XIV

Zeri islamZeri islam

GlasGlasislamaislamawww.glas-islam

a.info

MU

SLIMAN

MU

SLIM

S T O P S E G R E G A C I J I �� !" � �� !"

�# ��$ �� "�# ��$ �� "A ko govori ljepše od onoga koji A ko govori ljepše od onoga koji poziva Allahu, koji dobra djela poziva Allahu, koji dobra djela �ini i koji govori: 'Ja sam doista �ini i koji govori: 'Ja sam doista

muslimanmusliman!!' (' (Kur'anKur'an))

Kjabo, mubarek olsun tiKjabo, mubarek olsun tisandža�ki hadžijesandža�ki hadžije

U organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Srbiji ove godine hadž �e obaviti 192 vjernika. Od tog broja njih 101 putuje autobusom, 81 avionom, a u svojstvu gostiju Kraljevine Saudijske Arabije hadž �e obaviti još 10 vjernika. Od ukupnog broja hadžija njih 52 je iz Muftijstva preševskog, dok su ostali sa podru�ja Sandža�kog, Beogradskog i

Novosadskog muftijstva.

U PRIBOJU U PRIBOJU OBILJEŽENA OBILJEŽENA 18. GODIŠNJICA 18. GODIŠNJICA OD OTMICE U OD OTMICE U SJEVERINUSJEVERINU

ULEMA I VJERNICI DOŠLI DA SVOJIM TIJELIMA SPRIJE�E OTIMANJE ZGRADE ISLAMSKIH USTANOVA

Islamske ustanove su majka svih vakufa

ISTINOM PROTIV ZLO�INA I NASILJA

Glavni muftija primio predstavnike Bošnjaka

koji su preživjeli policijsku torturu

A n a l i z a

DESET BRISELSKIH ZAPOVIJEDI

ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I ORGANIZUJTE VAŠE PORODIČNE I POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM POSLOVNE SKUPOVE U PRELIJEPOM

AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"AMBIJENTU RESTORANA "SAZ"

Restoran SAZ posjeduje Restoran SAZ posjeduje • • dvije sale dvije sale • • terasuterasu• • baštu i letnjikovac baštu i letnjikovac

pored vodepored vode• • igralište za djecuigralište za djecu• • širok parking prostorširok parking prostor• • abdesthanu i mesdžidabdesthanu i mesdžid

TRGOKEMOt r a d e t r a n s p o r t a n d m o r e

adressDubrova�ka bbNovi PazarSerbia

phone/fax: + 381 20.360.181phone/fax: + 381 20.360.182email: [email protected]: www.trgokemo.com

Posjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJUPosjetite novootvoreni SAZ CAFFE I PICERIJU u centru grada (pored hotela Kan) u centru grada (pored hotela Kan)

Kapacitet restorana Kapacitet restorana

700700 mjesta mjesta

TRTRHidžabHidžabkod Nazire

Adresa: ul. 1. maj 56, Novi Pazar Telefon: 063/17-17-866

Prodaja robe Prodaja robe

iz Turske iz Turske

i Sirije za i Sirije za

pokrivene žene pokrivene žene

i djevojke, i djevojke,

mla�e i mla�e i

starije...starije...

Svake nedjelje nova roba...

Svake nedjelje nova roba...

Uvijek novi modeli...

Uvijek novi modeli...

Adre

�� PUTUJTE SA TURISTI�KOM AGENCIJOM

ODLAZAK NEDJELJOM U 9hODLAZAK NEDJELJOM U 9hPOVRATAK UTORKOM U 10h

REDOVNE LINIJE

NOVI PAZAR - ISTANUL - NOVI PAZAR

TELEFONI:TELEFONI:TURSKA: +90.535.893.3234TURSKA: +90.535.893.3234

SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662SRBIJA: +381.63.609.160 +381.63.661.662

NOVI P AZAR

Bestattungsdienst „Džankovi�“Mi Vam nudimo: Prijevoz dženaza iz svih Evropskih zemalja za BiH,

Sandžak, Crnu Goru, Kosovo i druga odredišta, sre�ivanje dokumentacije, prijevoz specijalnim pogrebnim vozilom, najpovoljnije usluge

Opremanje i prijevoz obavlja Suljo ef. Džankovi�.Kontakt telefoni: +49/4065033854, +381/20315800,

+381/644434312Suljo ef. Džankovi�: +49/17649016539

BROJ 201/XIV 5

NA

ŠE

VI�

EN

JE

„ E V O , G O L O R U K I S M O , A L ' V A S S E N E B O J I M O . “

Od Hadžeta do FIS-a

Izme�u nasrtaja na Vakuf „Mea-rif“ na Hadžetu i pokušaja oduzi-manja zgrade Fakulteta za islam-ske studije, poznate pod imenom Islamske ustanove, bilo je nešto manje od dva mjeseca. Nema sum-nje da je napad na Hadžetu pred-stavljao kulminaciju pokušaja da se jednom za svagda održi lekci-ja bošnja�kom narodu koji se dr-znuo da poslije stotine godina ug-njetavanja ima snage i odvažno-sti tražiti slobodu i svoja prava. Cilj je bio terorisanje onih ljudi koji su se odvažili stati o�i u o�i sa preko hiljadu i po pripadnika spe-cijalnih snaga policije, poru�uju-�i im: „Evo, goloruki smo, al' vas se ne bojimo.“ Kako je mogu�e da se goloruk ne boji naoružanog?! Mogu�e je samo ako ima nevidlji-vo oružje koje se zove �vrsta vjera i odlu�nost da se brane svoje vri-jednosti, bez kojih �ovjek ne osje-�a smisao života.

Na Hadžetu se o�ito ponovila sva historija sandža�kih Bošnjaka koje niko nikada ne pokori. I kada izgleda da su pokoreni, baš tada se ra�a nova snaga sa svježom ener-gijom koja nastavlja nositi svoje emanete, ponekad poput žeravice na dlanu: „Ako je držiš – pe�e, a ako je ispustiš – ugasi se.“

„Nismo se uplašili“ – poruka je Bošnjaka posredstvom preko tri hiljade okupljenih na Hadže-tu. Baš ova poruka raspršila je zlo-kobni plan Rasima Ljaji�a i njego-vih udbaških prijatelja i saradnika kojima je trebalo jednom za sva vremena razoriti sistem na �elu sa Muftijom. Po tom planu Hadžet

je bio samo po�etak. Sljede�a sta-nica Ljaji�evih kurira izvršilaca, uz pomo� policije, trebao je biti vakuf na Pojilima, potom zgrada Fakul-teta za islamske studije, potom Mešihat i završno Univerzitet. Uz jake policijske snage mislili su da im nisu potrebni neki veliki izgo-vori. Poneka naru�ena sudska pre-suda ili privremena mjera, a u ne-dostatku toga ra�unali su da sa na-logom finansijske kontrole mogu u�i u svaku ustanovu iz koje, u ovom slu�aju, ne bi ni izlazili. Za-vršnom udarcu prethodila je inva-zija raznih finansijskih kontrola i policija svim privrednim subjek-tima bliskim Islamskoj zajednici i Bošnja�koj kulturnoj zajednici sa ciljem zastrašivanja i stvaranja efekta bespomo�nosti.

I vjerovatno bi zlokobni plan bio realizovan da ne bi juna�kog iznena�enja na Hadžetu u kome se raspršiše Ljaji�evi zloslutni snovi. No, ipak mu šejtan ne dade mira da shvati da narod ne može niko pobijediti, pa ni on, za razliku od �elnika MUP-a koji su hadžetsku lekciju o�ito jako dobro razumjeli. I posla Rasim svog a�utanta Kasi-ma da pokupi tajkunsko-kriminal-nu grupu okupljenu oko „Unipro-ma“, da ih osokoli, obe�avši im svu podršku i intervenciju policije, a nakon što mu ovi povjerovaše za-kaza im konferenciju za štampu u beogradskom Medija centru. No, pošto ovaj put MUP nije dozvolio da policija bude zloupotrijebljena u strana�ke svrhe, razo�arani Lja-ji� u svom licemjernom maniru iz-govori ovu re�enicu: „Ne znam

kome pade na pamet sada da ovo dira i poziva policiju. Ma kakva sad policija, mi smo protiv toga.“ A da bi ostao dosljedan svojoj stvarnoj namjeri, dodade: „Neka se to vrati Islamskoj zajednici, samo neka se prethodno raš�isti kojoj.“ E, to je isti onaj Rasim Lja-ji� što dobi izbore bore�i se za je-dinstvenu Islamsku zajednicu.

Ova izjava, zapravo, potvr�uje da je razbijanje Islamske zajednice planirano u Beogradu, a da je jedan od razloga opstrukcija vra�anja va-kufske imovine. Pri�a kako su dva subjekta Islamske zajednice pod-nijela zahtjeve za povra�aj vakufa je najobi�nija izmišljotina. Isti-na da je legalna i legitimna Islam-ska zajednica podnijela zahtjeve sa svom dokumentacijom, a da su u Direkciji za vra�anje ove imovine kopirali tu dokumentaciju kako bi omogu�ili paravjerskoj tvorevini da i ona podnese zahtjeve, tek �e iza�i na vidjelo i mnoge �e zbog toga boljeti glava. A što nije teško dokazivo jer onaj ko posjeduje originalnu dokumentaciju, taj je stvarni podnosilac zahtjeva.

Dakle, sve falsifikat do falsifika-ta i kriminalac do kriminalca. Pa se �udimo što sve ode u propast. Islamska zajednica i Bošnjaci su sve ovo na vrijeme shvatili i zato �e se blagovremeno iz tih kandži izvu�i. A šta �e biti sa ostalim gra-�anima Srbije, koji su iz dana u dan sve izvjesnije žrtva kancero-gene korupcije i politi�kog krimi-nala.

Srbijo, neka ti je Bog na pomo�i.

Pri�a kako su dva subjekta Islamske zajednice podnijela zahtjeve za povra�aj vakufa je najobi�nija izmišljotina. Istina da je legalna i legitimna Islamska zajednica podnijela zahtjeve sa svom dokumentacijom, a da su u Direkciji za vra�anje ove imovine kopirali tu dokumentaciju kako bi omogu�ili paravjerskoj tvorevini da i ona podnese zahtjeve, tek �e iza�i na vidjelo i mnoge �e zbog toga boljeti glava. A što nije teško dokazivo jer onaj ko posjeduje originalnu

dokumentaciju, taj je stvarni podnosilac zahtjeva.

6 1. NOVEMBAR 2010.A

KT

UE

LN

OS

TI

H A D Ž I J E K R E N U L I P U T M E K E I M E D I N E

Kjabo, mubarek olsun ti naši hadžije

Mešihat Islamske zajed-nice u Srbiji organizovao je sve�ani ispra�aj hadži-ja i ikrar dovu na Grad-skom trgu Gazi Isa-bega u Novom Pazaru u srijedu 27. oktobra 2010. godine. Sve�anosti su prisustvova-li hadžije, koji ove godine putuju put Meke i Medine, njihove porodice, kao i ve-liki broj vjernika i gra�ana Novog Pazara i drugih san-dža�kih gradova, uprkos kišovitom i hladnom vre-menu. Na sve�anosti su bili prisutni i �elnici Islamske zajednice u Srbiji na �elu sa glavnim muftijom Mua-mer-ef. Zukorli�em. Pored Glavnog muftije skupu su prisustvovali i muftija pre-ševski Mumin-ef. Tahiri sa delegacijom, muftija beo-gradsko-novosadski Re-šad-ef. Plojovi�, predsjed-nik Sabora Islamske zajed-nice Hajro-ef. Tuti�, pred-sjednik Bošnja�kog nacio-nalnog vije�a i rektor In-ternacionalnog univerzite-ta prof. dr. Mevlud Dudi�, dekan Fakulteta za islam-ske studije hfz. dr. Almir Pramenkovi�, direktor Me-drese „Gazi Isa-beg“ mr. Mustafa-ef Feti�, predsjed-nik Udruženja uleme Be-kir-ef. Maki�, rukovodilac Mearifske službe Nedžad-ef. Hasanovi�, kao i mnogi imami, vjerou�itelji i ostala sandža�ka ulema.

U organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Srbiji ove godine hadž �e obaviti 192 vjernika. Od tog broja njih 101 putuje autobusom, 81 avionom, a u svojstvu gostiju Kraljevine Saudij-ske Arabije hadž �e obavi-ti još 10 vjernika. Od uku-pnog broja hadžija njih 52 je iz Muftijstva preševskog, dok su ostali sa podru�ja Sandža�kog, Beogradskog i Novosadskog muftijstva.

Sve�anost na gradskom trgu je zapo�ela ajetima iz Kur'ana �asnog koje je prou�io mr. Haris-ef. Had-ži�, a program kojeg je vo-dila Dženana Feti� nastav-ljen je u�enjem ilahija koje su priredili polaznici predš-kolske ustanove „Reuda“, kao i hor u�enika Medrese i akademski hor studena-ta FIS-a. Nakon u�enja ila-

hija prisutnima se obratio glavni muftija Muamer-ef. Zukorli�, koji je zahvalio Allahu dž.š. na svim bla-godatima kojima je opskr-bio ljude i na blagodatima hadža i mogu�nosti da se muslimani Sandžaka okupe na Trgu da isprate na put u Meku i Medinu, kako je rekao, „duhovnu elitu iz re-dova svog naroda“. U svom govoru Glavni muftija je istakao važnost hadža i na-glasio je da je hadž najinte-zivniji ibadet i petina vjere, a da su hadžije bereket za sebe, svoje porodice, ali i za sve muslimane i nemu-slimane, kao i za cijeli San-džak.

„Hadžije su kao Sunce: kada griju - griju sve, bez izuzetka“, rekao je Glavni muftija i nastavio: „Ovih dana, mjeseci, godina u pri-lici smo da trošimo naše duhovne resurse jer smo permanentno pod nasrtaji-ma onih kojima smeta Alla-hovo svjetlo na ovom pro-storu. Onih kojima smeta kada muslimani hodaju do-stojanstveno. Onih koji-ma smeta kada muslimani

imaju svoju Islamsku za-jednicu, kada imaju svoju slobodu, kada imaju svoje škole, medrese i univerzi-tete, pa nas, eto, pomalo nerviraju, sekiraju, provo-ciraju i pritiskaju, ali su se loše prora�unali. Što nas više sekiraju mi smo sve ja�i i sve odlu�niji, ma ko-liko bilo hladno i prijete�e. Naši muslimani pokazuju da ne može ništa da ih upla-ši jer osje�aju zaštitu Sve-višnjeg Gospodara. Zato nam sada treba hadž. Zato nam treba hadžijska radost. Zato nam treba hadžijska dova. Zato nam treba kon-takt sa Bejtulahom. Zato nam treba bereket Meke, hadža, Kjabe, Arefata, kako bismo još odvažnije, još upornije i još odlu�nije na-stavili ovim putem. Tri su stuba stabilnosti ovog pro-stora. Prvi stub stabilno-sti je Islamska zajednica. Drugi stub stabilnosti je Bošnja�ko nacionalno vije-�e. Tre�i stub stabilnosti je Univerzitet. Vjerujte, nisu slu�ajno odabrali da udare baš na ta tri stuba, jer znaju ukoliko sruše ta tri stuba

srušili su ovaj narod. Da bi urušili Islamsku zajed-nicu prvo su pokušali da ugroze njeno jedinstvo, pa su vidjeli da ne mogu. Po-kušali su da ugroze vakuf i evo i dalje nasr�u, ali ni to ne mogu. Pa su pokušali da ugroze vjeronauku u škola-ma, ni to ne mogu. Ne po-štuju izbornu volju, misle da �e to dati neke rezulta-te. Zato što �e svaka nova provjera izborne volje Boš-njaka biti samo uvjerljivija. Smeta im Internacionalni univerzitet. �ude se kako to da ispod ahmedije i še-hadeta iza�e ideja o eko-nomiji, pravu, informatici, umjetnosti i svim drugim korisnim naukama. Želje-li su da islam, muslimani, ahmedija, imam i muftija, vakuf, simboliziraju staru �eremidu koja se raspada, sirotinju i bijedu koja ne može da opstane. I da onda kažu: „Evo vidite kakvi su muslimani.“ A sada kad se ode na Internacionalni uni-verzitet može da se kaže: „Evo vidite šta rezultira iz šehadeta“ i to kao rezultat koji nije samo namijenjen

muslimanima ve� svakom �ovjeku. To im, zapravo, smeta. Sve �e probati da bi shvatili šta ne mogu. Sve �e probati, i neka probaju, da bi shvatili šta mi možemo. To je satavni dio Allahovog zakona na Zemlji. Nemoj-

NERMIN GICI� U organizaciji Mešihata Islamske zajednice u Srbiji ove godine hadž �e obaviti 192 vjernika. Od tog broja njih 101 putuje autobusom, 81 avionom, a u svojstvu gos-tiju Kraljevine Saudijske Arabije hadž �e obaviti još 10 vjernika. Od ukupnog broja hadžija njih 52 je iz Muftijstva preševskog, dok su ostali sa podru�ja Sandža�kog,

Beogradskog i Novosadskog muftijstva.

VELIK I BROJ LJUDI ISPRATIO HADŽIJE PUT MEKKE I MEDINEFOTO

GLAS ISLAMA

FOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 201/XIV 7

te da brinete. Samo ono što držite u srcu, što vježbate u safovima džamije, budute dosljedni toga i kada iza�e-te iz džamije. �uli ste, na-javili su za �etvrtak u deset sati da do�u i otmu prize-mlje Fakulteta za islamske studije, najstarijeg vakufa Gazi Isa-bega. Naravno da ga, ako Bog da, ne�e oteti. Vakuf ne pripada tajkuni-ma, niti bilo kome drugo-me. Vakuf pripada musli-manima i oni �e ga brani-ti. Posljednje poruke su da policija ne�e intervenisati. To je dobar znak, no mi �emo za svaki slu�aj biti tu da vidimo da li je tako. Ako bude tako re�i �emo: „Hvala vam, popravili ste se.“ A ako ne bude tako - odbrani�emo. Zapravo, po-našat �emo se adekvatno kao i do sada i pokazati im da Islamska zajednica nije izvor nestabilnosti ve� je izvor stabilnosti. Poka-

zat �emo da smo mi oštri samo kada nas napadaju. Kada nas ne napadaju mi smo jako fini i zato nemoj da nas diraju. Mislim da je dovoljno bilo lekcije na Hadžetu. Da vam kažem, što se Hadžeta ti�e, ne-mojte da brinete. Ono što grade je vakuf, jer sve što je na vakufskoj zemlji vakuf-sko je. Zato budite pono-sni na svoju vjeru, budite ponosni na muslimane, bu-dite ponosni na svoje vri-jednosti. A našim mubarek hadžijama molim Sveviš-njeg Allaha dž.š. da pomo-gne da na ovaj mubarek put krenu, obave hadž i umru, posjete Meku i Medinu, vrate nam se živi i zdravi, radosni, o�iš�eni od grije-ha kao onoga dana kada ih je majka rodila. Ima li išta ljepše od toga? Oni koji su propustili priliku ove go-dine neka se spremaju za narednu godinu, bit �e in-

šalah još prilika. Neka je mubarek olsun vama, mu-barek olsun Sandžaku, mu-barek olsun muslimanima, mubarek olsun Meki i Me-dini. Kjabo, i tebi mubarek olsun naši hadžije. Možda ih nema u stotinama hi-ljada kao iz drugih velikih zemalja, ali su oni odabra-ni i neka im je mubarek i kabul.“

Pošto je Glavni muf-tija završio obra�anje pri-sutnima, sekretar Mešiha-ta Samir Škrijelj pro�itao je imena svih hadžija koji pu-tuju u organizaciji Islamske zajednice u Srbiji, a pred-sjednik Udruženja uleme Bekir-ef. Maki� prou�io je ikrar dovu. Nakon dove hadžije koji putuju auto-busom su krenuli na hairli put, a oni koji putuju avio-nom, put Saudijske Arabije zaputili su se 2. novembra.

INFO CRNA GORA

Gradit �e se Islamski centar u Rožajama

U�injen je još jedan korak ka infrastrukturnom ja�anju Islamske zajednice u južnom Sandžaku. Naime, u Rožajama je potpisan ugovor o izgradnji Islamskog centra u strogom centru opštine Rožaje. Ugovor je potpisan izme�u Islamske zajednice u Crnoj Gori i firme „Bering“ d.o.o.

Radi se o projektu površine 983 m2, a ugovor je potpisan na 699.445 eura. Islamska banka za razvoj iz Džede je za ovaj projekat izdvojila 444.000 dolara.

Kako je predvi�eno, objekat bi trebao da bude dovršen u roku od dvije godine, ukoliko se postigne predvi�ena dina-mika izvo�enja radova.

Demoliranje objekta Islamske zajednice u Tivtu

Tivat - Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori najoštri-je osu�uje incident demoliranja i skrnavljenja islamskog vjer-skog objekta u Tivtu.

U no�i izme�u �etvrtka i petka nepoznata lica pokušala su obijanje objekta Islamske zajednice, polomili prozorska stakla i ubacili svinjski izmet u molitveni dio. Na taj na�in sprije�eno je da se danas održi centralna nedjeljna molitva – džuma namaz.

Ogor�eni smo da se na ovakav na�in skrnavi objekat Islamske zajednice, koji je jedini molitveni prostor u �itavoj Boki Kotorskoj, ina�e kupljen sredstvima islamskih vjernika i Islamske zajednice.

Podsje�amo da smo se više puta obra�ali lokalnoj upravi za obezbje�ivanje ili pomo� za kupovinu lokacije i prostor za vjerski objekat, kao i parcele za groblje, ali nismo naišli na bilo kakvo razumijevanje.

Kada smo smogli snage da, vlastitim sredstvima, obezbi-jedimo molitveni prostor, sprije�eni smo da obavljamo svoje vjerske dužnosti, i to na najgrublji na�in.

Od nadležnih tražimo odgovor na sljede�a pitanja: da li je Crna Gora gra�anska država, da li je zakonom zagaran-tovano ispovijedanje vjerskih prava i sloboda, da li je Crna Gora pravna država i da li su svi gra�ani Crne Gore jednaki pred zakonom?

Na prethodno postavljena pitanja potvrdan odgovor �emo prihvatiti ako se otkriju, uhapse i osude po�inioci ovog nedjela i islamskim vjernicima u Boki Kotorskoj omogu�i da bez smetnji obavljaju svoje vjerske dužnosti.

U suprotnom, smatrat �emo da Crna Gora još nije ni gra�anska, ni demokratska ni pravna država i tražit �emo od me�unarodnih instanci da zaštite naša prava u ovoj državi.

Licemjerno je da ne tako rijetko u Boki Kotorskoj borave ugledni visoki državnici i zvani�nici bogatih islamskih zema-lja, a da domicilni islamski vjernici nemaju ni najosnovnijih vjerskih prava.

Zajedni�ka izjavaNajoštrije osu�ujemo primitivizam i nepoštovanje isla-

ma u Tivtu. Pozivamo Upravu policije da identifikuje i procesuira

lica odgovorna za ovaj postupak koji ne prili�i demokrat-skoj i gra�anskoj zajednici u kakvu se želi izgraditi crnogor-sko društvo.

Podsje�amo da brojni napadi na islamske vjerske prosto-rije u nekoliko crnogorskih opština policija do danas nije ra-svijetlila, poput �estog kamenovanja objekta u Baru.

Prilika je da podsjetimo crnogorsku javnost i lokalne vla-sti da brojni pripadnici islama nemaju mogu�nosti za vjerske aktivnosti u sredinama u kojima žive i rade kao i, što je po-sebno neprihvatljivo, mogu�nost da, kao pripadnici islama, budu sahranjeni na gradskim grobljima.

Pravo na slobodu vjerospovijesti je temeljno ljudsko pravo koje mora biti garantovano i zašti�eno.

Mr. Aleksandar Saša Zekovi� - istraživa� kršenja ljud-skih prava

Mr. Tea Prelevi� Gorjanc - izvršna direktorka Akcije za ljudska prava

Mr. Mom�ilo Radulovi� - generalni sekretar Evropskog pokreta u Crnoj Gori

Anita Ze�iri - predsjednica Izvršnog odbora Nacionalnog savjeta Roma i Egip�ana

Stevo Muk - predsjednik Upravnog odbora Instituta „Al-ternativa“

Biljana Alkovi� - predsjednica Odbora za obrazovanje, kulturu i medije Nacionalnog savjeta Roma i Egip�ana u Crnoj Gori

Andrija �ukanovi� - zamjenik direktora Fondacije za sti-pendiranje Roma

Daliborka Uljarevi� - izvršna direktorka Centra za gra-�ansko obrazovanje

Emrah Jefkaj - pred�ednik Romskog studentskog klubaGoran �urovi� - �lan Savjeta Radio-televizije Crne Gore

IZVOR MONTEISLAM.COM

GLAVNI MUFTIJA MUBAREKLISAO HADŽIJAMA HADŽ I POŽEL IO IM HAIRL I ODLAZAK I SRETAN POVRATAKFOTO

GLAS ISLAMA

U�ENJE " IKRAR" DOVE

8 1. NOVEMBAR 2010.

Glavni muftija Islam-ske zajednice Muamer-ef. Zukorli� primio je u srije-du 20. oktobra 2010. go-dine u Mešihatu delegaci-ju predstavnika preko dva-deset hiljada ljudi koji su preživjeli policijske tortu-re i mu�enja koja su nad njima provedena devede-setih godina prošloga vi-jeka. Na sastanak sa Glav-nim muftijom došlo je petorica ljudi i, kako su sami istakli, oni su samo predstavnici velike sku-pine onih koji su u tom mra�nom vremenu doživ-ljavali prebijanja, hapšenja, maltretiranja, koja su nad njima provo�ena na prav-di Boga.

Ovi hrabri ljudi, sada je to sasvim jasno, hero-ji vremena s kraja proš-log vijeka, u jedno�asov-nom razgovoru pri�ali su sa Glavnim muftijom o onome šta im se doga�a-lo dok su bili zatvarani, ali su ga tako�er upoznali i sa mukotrpnim i neuspjelim pokušajima da preko suda prona�u pravdu za sebe i svoje porodice. Odluka-ma raznih sudova izvršio-ci premla�ivanja i torture nad Bošnjacima, koji su i danas zaposleni u policiji, oslobo�eni su odgovorno-sti za nedjela koja su po-�inili. Jedan od premla�e-nih, Mustafa Džigal, pri�a drhtavim glasom: „Ja bih volio da se ono što smo mi proživjeli više nikome ne ponovi. Imao sam �e-tiri sina i sva �etvorica su otišla iz zemlje. Ostao sam ovdje. Dok sam bio uhap-šen moje dvije �erke su otišle kod Mustafe Ma-ki�a da ga zamole da me spasi zatvora, a on ih je pitao: 'Ima li para Mujko?' Kad su mu rekle da nema, on im je rekao da može pomenuti, a da me spa-siti ne može. Bolje mi je bilo da sam se objesio da sam znao koje �u muke da podnesem. Ja sam tr�ao za Ugljaninom na promocije po cijeloj Bosni i to me je slomilo te sam stradao. Da umreš, ali nema smrti.“

Još jedna od žrtava torture, Suljo Muratovi�, iz sela Žitni�a ispri�ao je

Glavnom muftiji šta mu se desilo: „Devedeset �e-tvrta godina - pomenula se, ne povratila se. Šta smo sve preživljavali u MUP-u... To nije bio MUP, nego klanica. Sramota me je da kažem, ali su me kastri-rali kao konja i kao vola. �etiri dana sam bio vezan za radijator sa dvoje lisi-ca bez kapi vode i grama hljeba. Koga sam sve vidio i koliko je ljudi tu torturu prošlo ne mogu svih ni da se sjetim. Doli�anin iz Šara se objesio. Kad su ga tukli i poslali ga da ide i done-se pušku, on �ovjek nije imao, pošto nije smio više da se vrati - objesio se. To je bilo nezapam�eno zlo-stavljanje. Bijeni smo od prošle vlasti, bije nas i ova vlast. Ne znam ni kako da vam opišem šta je ra�eno nad nama. Ja nisam mogao da mrdnem ni nogom ni rukom. Deset puta sam u nesvijest padao i nisam znao šta rade sa mnom. Izvodili su me, pa me kise-lili, pa me opet vra�ali, pa udri, pa udri. Imam ljekar-ska uvjerenja. Stepenicama sam gazio krv ljudi koji su tu�eni dok su me dovodili do sobe dvadesetpetice. Ta

soba je bila klanica. Neka znaju naša djeca šta se ra-dilo. Nema suda, nema za-kona, radi svako šta mu je volja.“

Sli�ne dirljive pri�e ispri�ali su i ostali stradali Bošnjaci koji su bili na sa-stanku kod Glavnog muf-tije, a nakon što ih je sa-slušao Muftija se obratio medijima i, izme�u osta-log, rekao:

„Ovim današnjim su-sretom sa predstavnicima ljudi koji su preživjeli nasi-lje, u svoje li�no ime, u ime Islamske zajednice i u ime svih pripadnika Islamske zajednice želim podi�i glas protiv nasilja i nepravde u�injene Bošnjacima San-džaka devedesetih godina, a da oni koji su to naru-�ili i oni koji su to u�inili nisu odgovarali. Jako mali broj ljudi koji su prošli torture i mu�enja imao je snage da se bori za pravdu posredstvom pravosudnih organa. Ali i ovi malobroj-ni koji su imali snage da kroz pravosudne istrage i cjelokupni proces ponovo prolaze tu torturu tako�er su došli do situacije koja predstavlja ivicu razo�are-nja, jer i ono malo prav-de najavljivano za zlo�ince

koji su mu�ili ovaj narod isparilo se i oni se osloba-�aju krivice. Jako je važno znati da pitanje torture i mu�enja nad više od dva-deset hiljada Bošnjaka u Sandžaku nije njihovo pri-vatno pitanje, ili je najma-nje njihovo privatno pita-nje. To je pitanje svih Boš-njaka u Sandžaku, ili svih Bošnjaka uopšte. To je pi-tanje svih gra�ana u San-džaku, ali je isto tako i pi-tanje svih gra�ana u državi u kojoj živimo. To je �ak civilizacijsko pitanje koje nadilazi naciju, granice, kulturu i bilo koje poseb-nosti. Zlo�inci koji su mu-�ili narod u vrijeme Ran-kovi�a izvukli su se bez kazne. Zato su oni zlo�inci u vrijeme Miloševi�a imali odriješene ruke da pono-ve to isto, ili još gore. I zato, ukoliko mi, svjedo-ci ovoga vremena i sudi-onici tih zlo�ina, zašuti-mo i dozvolimo da zlo�in-ci iz vremena Miloševi�a budu nekažnjeni, onda lo-gika historije, logika zlo�i-na jeste da kada se zlo�in-cima oprašta onda se zlo-�in ponavlja. Iz tog razlo-ga ove ljude treba smatrati herojima. Znaju oni dobro da �ak i kada bi najoštrijim kaznama ti zlo�inci bili ka-žnjeni to njima ne bi vra-tilo njihovo zdravlje i to njima ne bi ništa olakša-lo. Ali bi to zasigurno bio trijumf morala i pravde, a prije svega osje�aj da naša pokoljenja ne prepuštamo vremenu u kome se ljud-ska vrsta može tako po-zvjeriti. Zato svako ko u sebi ima vjere, svako ko u sebi ima humanosti, ma kojoj vjeri, naciji, kulturi pripadao, stat�e i ustat �e uz ove ljude. Pridružit �e se njihovoj borbi i njiho-va borba treba da dobije status koji zaslužuje. Ova borba treba da dobije op-štenarodni, opšteljudski i opštecivilizacijski karak-ter. Ta borba to zaslužuje i to zaslužuje svih preko dvadeset hiljada stradalih. To nije njihova sramota, to je sramota njihovih džela-ta. Zato oni koji su torturu preživjeli ne treba da šute. Treba da ustanu da ispri-�aju svoju tragediju da bi pokazali svoju snagu, da tu lekciju pokažu svima kako se ta nepravda nikada ne bi ponovila. Ovi ljudi zaslu-žuju poštovanje i uvijek �e imati moje poštovanje.“

Glavni muftija je u na-stavku obe�ao li�nu po-dršku i podršku svih re-sursa Islamske zajednice ovim ljudima u njihovoj borbi da se ispri�a i sazna istina koja �e doprinije-ti da se ovaj zlo�in više ne ponovi.

AK

TU

EL

NO

ST

I

G L A V N I M U F T I J A P R I M I O P R E D S T A V N I K E B O Š N J A K A K O J I S U P R E Ž I V J E L I P O L I C I J S K U T O R T U R U

Istinom protivzlo�ina i nasilja

NERMIN GICI� Svako ko u sebi ima vjere, svako ko u sebi ima humanosti, ma kojoj vjeri, naciji, kulturi pripadao, stat �e i ustat �e uz ove ljude. Pridružit �e se njihovoj borbi i njihova borba treba da dobije status koji zaslužuje. Ova borba treba da dobije opštenarodni, opšteljudski i

opštecivilizacijski karakter.

Solidarnisp

Delegacija Islamske za-jednice na �elu sa glav-nim muftijom Muamer-ef. Zukorli�em posjetila je u petak 22. oktobra 2010. godine u Priboju porodice kojima je u velikom poža-ru 18. oktobra izgorejela baraka u kojoj su stanova-le. Baraka, u blizini priboj-skog mlina, bila je dom za pet porodica sa preko dva-deset �lanova, a sada su ovi ljudi bukvalno na ulici, jer je od barake ostalo samo zgarište. Medžlis Islamske zajednice Priboj, na �elu sa glavnim imamom Enes-ef. Svrakom, pokrenuo je ak-ciju pomo�i ovim porodi-cama, a Glavni muftija je iskoristio svoj boravak u Priboju povodom godišnji-ce otmice Bošnjaka iz Sje-verina da ih obi�e.

Ovom prilikom Glavni muftija je izrazio saosje�a-nje sa porodicama i nadu da �e se napraviti široki front dobrotvora koji �e se okupiti da pomognu ovim ljudima da ponovo dobiju krov nad glavom. Glavni muftija je u obra�anju po-rodicama, izme�u ostalog, rekao:

„Mi smo ovdje danas simboli�ki da stanemo uz

NERMIN GICI�

DOGODILO SE , NE PONOVILO SEONI KOJI SU PREŽIVJEL I TORTURU

DANAS SVJEDO�E O STRADANJUFOTO

GLAS ISLAMA

URU�ENA POMO� OSTALE BEZ KRFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 201/XIV 9

U petak 22. oktobra navršilo se osamnaest godina od kako su pri-padnici paravojne for-macije „Osvetnici“, ko-jima je komandovao Sre-ten Luki�, oteli, mu�ili i ubili 16 gra�ana Srbije iz Sjeverina samo zato što su Bošnjaci. Pripad-nici srpske paravojne formacije „Osvetnici“ su 22. oktobra 1992. iz autobusa na liniji Pljev-lja-Priboj, tokom prela-ska preko teritorije Re-publike Srpske, u mjestu Mio�e, oteli 15 muška-raca i jednu ženu, odve-li ih u Višegrad, gdje su ih psihi�ki i fizi�ki zlo-stavljali, a potom ubili na obali Drine. Tog dana iz autobusa su odvedeni

1. Mehmed Šebo,2. Zafer Hadži�3. Medo Hadži�, 4. Medredin Hodži�, 5. Ramiz Begovi�, 6. Derviš Softi�, 7. Modhad Softi�, 8. Mujo Alihodži�, 9. Alija Mandal,10. Sead Pecikoza, 11. Mustafa Bajramovi�, 12. Hajrudin Sajtarevi�, 13. Esad Džahi�, 14. Ramahudin �atovi�, 15. Ediz Gibovi� 16. Mevlida Koldži� -

jedina žena me�u njima.Ovom spisku otetih

treba dodati i ime Sabahu-dina �atovi�a, koji je dan prije otet od iste paravoj-noe formacije i odveden u nepoznatom pravcu, pa je u ovom krvavom piru stra-dalo ukupno 17 Bošnjaka iz Sjeverina.

U organizaciji Medžli-sa Islamske zajednice Pri-boj obilježeno je 18 go-dina od otmice i ubistva 17 Bošnjaka iz Sjeverina. Godišnjica od ovog doga-�aja obilježena je na mje-stu otmice u mjestu Mio�e gdje je u prisustvu �lanova porodica, prijatelja i pred-stavnika nevladinih orga-nizacija prou�ena Fatiha za sve strijeljane i polože-no cvije�e na mostu, jer ne postoji spomen obilježje stradalima. Nakon prou-�ene Fatihe obilježavanje godišnjice stradanja nevi-nih Bošnjaka nastavljeno je u Domu kulture u Pri-boju. Delegacija Mešihata Islamske zajednice u Sr-biji prisustvovala je ovom skupu, a na �elu delegacije bio je glavni muftija Mua-mer-ef. Zukorli�.

U pribojskom Domu kulture okupio se veliki broj gra�ana Priboja koji su došli da odaju pošto-vanje nevinim žrtvama, kao i da izraze svoje ne-zadovoljstvo što ni posli-je 18 godina svi po�inioci ovog zlodjela nisu uhap-

šeni i osu�eni. Prisutni-ma su se ispred Organi-zacionog odbora skupa obratili Enes-ef. Svraka i Omer-ef. Hodži�, �iji je otac toga dana odveden, a Omer je rastao kao siro�e. Ispred nevladinih organi-zacija obratila se Sandra Orlovi� iz Fonda za hu-manitarno pravo iz Beo-grada. Svi oni su u svojim govorima izrazili podršku i saosje�anje sa porodica-ma žrtava i skrenuli pažnju na to da ni 18 godina po-slije nisu procesuirani svi u�esnici zlo�ina, nisu pro-na�ena tijela postradalih i nije im klanjana dženaza, kao i na nepostojanje spo-men obilježja oko kojeg bi se �lanovi porodica mogli okupljati. Svi govornici su osudili nezaineresovanost državnih i opštinskih or-gana koji �lanovima po-rodica ne pružaju nikakvu pomo�, bilo moralnu ili materijalnu.

Nakon njihovog obra-�anja prisutnima obratio se i Glavni muftija koji je, izme�u ostalog, rekao:

„Ono u šta sam sigu-ran jeste da od cilja ne smijemo odustati. Nipo-

što ne smijemo popustiti pred zaboravom koji na-dire. U životu postoje isti-ne i laži, ali najopasnije je kada se laž zapakuje u isti-nu. Istina se mora stalno potencirati. Istina je da se desio zlo�in otmice i svi-repog ubistva. Ova otmi-ca je dio genocidnog plana nad Bošnjacima koji je na-javljen nekoliko godina prije kada je u Parlamen-tu Bosne i Hercegovine Radovan Karadži� obavije-stio Bošnjake da �e nestati. Ova otmica je rezultat tog plana. Taj plan je pravljen u Beogradu ili izvan Beogra-da, a podržan u Beogradu. To je istina. Morat �emo ostati dosljedni u traže-nju od državnih organa da se zlo�inci prona�u i pro-cesuiraju. Odnos prema ovom zlo�inu neumitno �e rezultirati na odgovor da li �e biti novih zlo�i-na. Ovo jeste pitanje po-rodica, koje osje�aju naj-ve�u bol, ali ovo je pitanje i svih nas. Ovo je pitanje budu�nosti i svih nared-nih pokoljenja. Ono što je sigurno jeste da ne smije-mo biti prevareni i da mo-ramo biti svjesni da je ovo dug i težak put, ali jedini

pravi put. Jedini na�in da doživimo trijumf jeste da budemo ja�i od onih koji su zlo�ine �inili da bi nas potpuno uništili, ili da bi nas porobili. Jedini na�in jeste ne predati se i nasta-viti boriti se, ali tako�er ne smijemo dozvoliti da nam srce obuzme mržnja. Po-nosan sam na porodice žr-tava, ponosan sam na sve Bošnjake koji su uspjeli i nemamo niti jedan slu�aj osvete, niti nakon Srebre-nice, niti nakon bilo kog drugog genocidnog zlo�i-na. Ono što bi bilo loše jeste da nam se i to shva-ti kao slabost. To bi bilo podcjenjivanje, ali iz tog pepela i zgarišta ni�u boš-nja�ki sinovi i k�eri koji potvr�uju moralni kapaci-tet ovog naroda. Mi ne vi-dimo šansu samo u tome da zlo�inci budu kažnjeni. Naša šansa je civilizacij-ska. Mi �emo naš duhov-ni resurs, kojeg crpimo iz islama, naš nacionalni re-surs, kojeg crpimo iz naše tradicije, i naš opšteljud-ski resurs kojeg crpimo iz dometa ljudske civilizacije, afirmisati na opšte dobro za sve ljude, za sve gra�a-ne, bez obzira na njihove razli�itosti.“

Svi gra�ani, ljudi koji u sebi gaje humanost trebali bi se suprotstaviti zabora-vu zlo�ina. Zlo�in se može suzbiti samo ukoliko snaga humanosti i dobrote bude ja�a od snage zla. Uprkos �injenici da nakon ovoli-ko godina nema rezultata u vezi sa zlo�inom u Sje-verinu, ne smije se gubi-ti nada, a borba za osudu zlo�ina ne smije stati. Važno je sakupiti što više ljudi, bez obzira na vjer-sku, nacionalnu, politi�ku ili bilo koju drugu pripad-nost, i stati u front okre-nut prema jednom cilju, a to je da zlo i zlo�in budu kažnjeni. Nadležni moraju na�i snage da ulože maksi-malan trud kako bi se ot-krilo sve ono što je veza-no za ovaj i druge zlo�ine na ovom prostoru. Ukoli-ko se ljudi okupe oko uni-verzalnih vrijednosti, onda imaju pravo na budu�nost.

AK

TU

EL

NO

ST

I

U P R I B O J U O B I L J E Ž E N A 1 8 . G O D I Š N J I C A O D O T M I C E U S J E V E R I N U

Zlo�in se ne smijezaboraviti

U pribojskom Domu kulture okupio se veliki broj gra�ana Priboja koji su došli da odaju poštovanje nevinim žrtvama, kao i da izraze svoje nezadovoljstvo što ni poslije 18 godina svi po�inioci ovog

zlodjela nisu uhapšeni i osu�eni.

NERMIN GICI�

nost naitu

Pet porodica iz Priboja u požaru izgubilo krov nad

glavom

vas. Neophodna je vaša moralna snaga da shvatite da ono što vas je zadesi-lo nije vas moglo zaobi�i. Na�ite snage da se okrene-te budu�nosti. Mi smo kao narod sada na testu koliko imamo ljudskih vrijedno-sti i solidarnosti. Mi smo danas ovdje i zato da po-taknemo ljude da vas ne zaborave i zato što želimo da probudimo ljudsku do-brotu. Ono što je sigurno jeste to da je naš Centar za humanitarni rad 'Hajrat' u funkciji podrške vama.“

Nakon što se Glav-ni muftija obratio poro-dicama, direktor Centra za humanitarni rad „Haj-rat“ Mirsad-ef Be�irovi� je predstavnicima porodi-ca uru�io skromnu pomo� koja se sastojala u novcu, paketima hrane i sredstava za higijenu, kao i u odje�i i obu�i. Još jednom je po-novljen apel svim ljudima dobre volje da se odazo-vu akciji i da pomognu da se postradalim porodicama što prije obezbijedi krov nad glavom.

PORODICAMA KOJE SU ROVA NAD GLAVOM

DA SE NE ZABORAVI ZLO�INFOTO

GLAS ISLAMA

10 1. NOVEMBAR 2010.

AK

TU

EL

NO

ST

I

S A R A D N J A N A O B O S T R A N O Z A D O V O L J S T V O

Ambasador Irana posjetio Islamsku

zajednicuGlavni muftija Islamske za-

jednice u Srbiji, Muamer-ef. Zukorli�, u �etvrtak 28. ok-tobra, primio je ambasadora Islamske Republike Iran g-di-na Abolgasema Delfija sa de-legacijom.

Tom prilikom vo�eni su opsežni razgovori o unapre�e-nju saradnje izme�u Ambasa-de i drugih važnih iranskih in-stitucija sa Mešihatom Islam-ske zajednice u Srbiji.

U toku razgovora posebno je posve�ena pažnja saradnji na polju kulture, obrazovanja i medija.

Ovom prilikom gosti su detaljno upoznati o svim ob-licima diskriminacije i krše-nja prava u Sandžaku, kao i modalitetima prevazilaženja krize proistekle iz agresije na

Islamsku zajednicu, posebno ugrožavanje njenog jedinstva, islamske vjeronauke u škola-ma i vakufa, kao i opstrukcija akreditacije Internacionalnog

univerziteta, te nepoštivanja izborne volje Bošnjaka iskaza-ne na izborima za Bošnja�ko nacionalno vije�e.

INFORMATIVNA SLUŽBA MEŠIHATA

INFO EU

Razgovor sa specijalnim izvje-stiocem EU za Srbiju g-dinom

Jelkom KacinomU izvještajima Evropske komisije i Evropskog par-

lamenta o napretku Srbije, koji �e biti objavljeni 9. no-vembra, na�i �e se i negativne ocjene o nekoliko važ-nih podru�ja.

Jelko Kacin, isvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, kaže da su me�u najkritikovanijim oblastima reforma pravosu�a, nezapo�eta a kamoli završena re-stitucija, situacija u Sandžaku i stanje na medijskoj sceni Srbije.

RFE: Lokalni mediji u Srbiji ve� pišu o tome da �e biti dosta kritika u predstoje�em godišnjem izvještaju Evropske komisije o napretku Srbije. Da li je to ta�no?

Kacin: O�igledno je da su neke stvari jednostavno nezavršene, pa je zato normalno da se to i konstatu-je u izvještaju Evropske komisije, a i u izvještaju koji �u ja dostaviti Evropskom parlamentu po�etkom no-vembra. Izvještaji su, zapravo, namijenjeni tome da se ukaže na nedostatke, kako bi se ti nedostaci otklonili i prevazišli.

RFE: Koje kriti�ke primjedbe se mogu o�ekivati u Vašem, kao i u izvještaju Evropske komisije, kada je u pitanju reforma pravosu�a u Srbiji?

Kacin: Toliko puta je bilo re�eno šta treba završiti u reformi pravosu�a, a još uvijek nisu sve sudije koje nisu prošle reizbor dobile individualna rješenja, tako da ne mogu koristiti pravne lijekove koji im stoje na raspolaganju. To je, jednostavno, neodrživo i to smo nekoliko puta rekli i ministarki pravosu�a i predsjed-niku Vlade. To se mora prevazi�i i to brzo. Istina je, s druge strane, da Hrvatska, koja završava pregovore sa Evropskom komisijom, još uvijek nije završila poglav-lje pravosu�e. To jeste najteže i najkompleksnije pod-ru�je, ali Srbija ne može sebi dozvoliti da to koristi kao izgovor da ne odradi neke stvari koje su odavno morale biti odra�ene.

Izvještaji su, zapravo, namijenjeni tome da se ukaže na nedostatke, kako bi se ti nedostaci otklonili i pre-vazišli

RFE: Upozoravali ste vlasti u Beogradu i u pogle-du njenih neispunjenih obaveza vezanih za restituciju?

Kacin: Što se ti�e restitucije, ja sam na to upozora-vao posljednje dve godine. �ak sam dobio i najavu da �e do kraja ove godine Zakon o restituciji biti usvojen. Pošto od tog obe�anja o�igledno nema ništa, dobro je da se na to i upozori.

RFE: Kada je u pitanju Sandžak, šta �e se u izvje-štajima konstatovati?

Kacin: Ukazat �e se na probleme konstituisanja manjinske zajednice koje do sada nije uspjelo iz nekih razloga koji narušavaju pravnu državu zbog diskrimi-nacije i pokušaja da se uvedu neka druga pravila koja uopšte nisu postojala. Poslije intervencije vašeg om-budsmana i uz pomo� OEBS-a, problemi su po�eli da se rješavaju, ali to je još uvijek nezavršen posao. Dok se to ne riješi, dok se ne formira Bošnja�ki nacionalni savjet, na to jednostavno treba upozoravati. Dobijam, tako�e, informacije da u Sandžaku imaju velike poteš-ko�e sa Internacionalnim univerzitetom. Nisu, naime, dobili potvrdu za neke nove programe koju odavno �e-kaju. Mislim da Beograd tu vodi neku politiku koja je apsolutno kontraproduktivna, koja je konfliktna i koja nikako ne doprinosi tome da se imidž Srbije poprav-lja. Naprotiv, �ak i u podru�ju položaja manjina, gdje su napravljeni neki pomaci, sve ovo što sam pomenuo Srbiju vu�e nazad.

RFE: Kako �e u izvještajima biti opisana medijska situacija u Srbiji?

Kacin: Tu �e se ukazati na dvije stvari. Prva je ta sprega medija i politike, gdje se ta�no zna kojoj poli-ti�koj opciji pripada koji medij, odnosno, koliko je ne-profesionalno novinarstvo tih medija, zato što su na-klonjeni ovoj ili onoj strani. Može se slobodno re�i da od nezavisnog medijskog prostora u Srbiji nije ostalo skoro ništa. Drugi problem je što neki slu�ajevi priti-ska na novinare još uvijek nisu procesuirani, tako da to ostaje rak rana Srbije. Bez napretka na podru�ju me-dija ne možete o�ekivati ni neki veliki pomak u poli-tici. Mediji, naime, u ime javnosti, kontrolišu politi�a-re, dok je u Srbiji obrnuto – mediji su kontrolisani od strane politike.

RFE: Možete li se osvrnuti na o�ekivanje koje je izrekao Božidar �eli�, potpredsjednik Vlade za evrop-ske integracije. Rekao je da �e ocjena Evropske komi-sije biti generalno pozitivna. Iako, dodao je, ne�e biti ni blizu prošlogodišnjem pozitivnom izvještaju kada je Srbiji odmrznut Sporazum o stabilizaciji i pridru-živanju?

Kacin: Ja nikako ne bih želio ocjenjivati izjave jed-nog od potpredsjednika srpske vlade. Srbija je suve-rena zemlja i može najavljivati šta �e biti u izvještaju Komisije. Me�utim, taj isti politi�ar je poznat po tome da svašta najavljuje, posebno datume, i ja bih to osta-vio njemu.

IZVOR SLOBODNAEVROPA.ORG

AKTUELNOSTI

N A U N I V E R Z I T E T U B E R I � E T N O

Stasali novi magistri idoktori nauka

Na Internacionalnom uni-verzitetu u Novom Pazaru, u subotu 30. oktobra, uprili�e-na je sve�ana dodjela diploma magistrima i doktorima nauka. Sve�anost je uprili�ena u Oval-noj sali Univerziteta u pri-sustvu predsjednika Univer-ziteta Muamer-ef. Zukorli�a i rektora Univerziteta prof. dr. Mevluda Dudi�a.

Na sve�anosti su promovi-sani magistri i doktori nauka iz Sandžaka, Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Make-donije, Hrvatske i Slovenije koji su se školovali po sta-rom sistemu. Ova �injenica dokazuje da je Univerzitet u Novom Pazaru u pravom smi-slu Internacionalni univerzi-tet. Doktorske diplome kandi-dati su stekli iz oblasti ekono-mije, prava, umjetnosti, filolo-gije, psihologije, informatike i teologije.

Na po�etku sve�anosti prisutnima se obratio rektor Dudi� koji je, izme�u ostalog,

rekao:„Promocija doktora nauka

�ini nas posebno radosnim i uzbu�enim. Novi kadrovi se uvode u svijet nauke, akadem-ska zajednica postaje snažnija i bogatija i koliko god da je da-našnji dan zna�ajan za svakog od kolega koji danas primaju diplomu, zna�aj za Univerzi-tet je još ve�i. Svaki doktorat obogati ukupni nau�ni poten-cijal Univerziteta. Naša aka-demska zajenica od danas je bogatija za nove nau�nike koji �e donositi nove ideje. Budi-mo ponosni na naše rezulta-te. Pozivam vas da podržite ove ljude u vašem okruženju i našim sredinama. Nau�ni rad-nici moraju biti svesni svoje uloge u društvu nude�i nova rješenja, a ne �ekati rešenja. Mi moramo ispuniti našu misiju, a bolja budu�nost za sve nas �e biti kada stvorimo tržište zna-nja. Uvjeren sam da smo mi na Univerzitetu na dobrom putu, jer vidim istinsku oprijedelje-

nost ka kvalitetu. Naša veli-ka šansa leži u kontaktima sa okruženjem. Moramo te kon-takte još osnažiti i pouzdati se u sebe. Svakako vam želim izraziti njiskrenije �estitke na uspješno odbranjenim diser-tacijama, ali istovremeno iska-zati i veliko o�ekivanje da �ete nastaviti baviti se naukom, da nastavite istraživati, posebno u onim djelovima odbranjene disertacije gdje ste stali i osta-vili otvorena pitanja koja traže odgovor. Ovim �inom shodno Statutu Univerziteta i pravil-niku o doktorskim studijama stekli su se svi uslovi da budete proglašeni za doktore nauka.“

Nakon obra�anja magistri-ma i doktorima, rektor Dudi� im je sve�ano uru�io diplome, a poslije tog �ina obratio im se i predsjednik Univerziteta glavni muftija Muamer-ef. Zu-korli�, koji nije krio svoje za-dovoljstvo što je Internacio-nalni univerzitet, uprkos svim opstrukcijama, uspio da iznje-

NERMIN GICI�

GLAVNI MUFTIJA U RAZGOVORU SA AMBASADOROM ISLAMSKE REPUBLIKE IRAN

GOSP . ABDULGASIMOM DELF IJEMFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 201/XIV 11

I R A N C I B R I N U Z A U N I V E R Z I T E T

Dogovorenasaradnja

U zvani�noj posjeti Inter-nacionalnom univerzitetu u Novom Pazaru, u �etvrtak 28. oktobra, boravila je delegacija Ambasade Irana u Srbiji. Dele-gaciju je predvodio ambasador, g-din Abolghasem Delfi, a de-legaciju su još sa�injavali ataše za kulturu g-din Farid Efteka-ri i ataše za obrazovanje i vjer-ska pitanja g-din Hamid Reza

Ahmedi. Delegaciju je primio rektor

Univerziteta, prof. dr. Mevlud Dudi�, i na samom po�etku poželio dobrodošlicu i izra-zio zadovoljstvo zbog posje-te ove visoke delegacije. U sr-da�nom razgovoru rektor je najprije upoznao predstavnike Iranske ambasade sa aktivno-stima i funkcionisanju Univer-

ziteta. Ambasador je izrazio zadovoljstvo zbog samog po-stojanja Univerziteta i mogu�-nosti za kvalitetno visoko ob-razovanje.

Glavna tema sastanka bila je nau�na, akademska i kul-turna saradnja. Ambasador je podržao prijedlog o osnivanju katedre za persijski jezik na Internacionalnom univerzite-tu u Novom Pazaru. Predlo-ženi su i drugi oblici saradnje, kao što su razmjena stude-nata i profesora i dodjeljiva-nje stipendija za studiranje u Iranu. Tako�er, gosti su po-zvali predstavnike Univerzite-ta da posjete Iran, a tom prili-kom bi bio organizovan radni sastanak za realizaciju pome-nutih prijedloga. Na kraju su se predstavnici Iranske amba-sade upoznali sa kapacitetima Internacionalnog univerziteta i izrazili uvjeravanje da �e do�i do saradnje na svim nivoima.

AK

TU

EL

NO

ST

I

NERMIN GICI�

INFO BNV

Potpredsjednik BNV-a u�estvovao na susretu Društva ugroženih naroda

Delegacija Vije�a Evrope pozvana u Sandžak

Potpredsjednik Bošnja�kog nacio-nalnog vije�a i predsjednik Inicijativ-nog odbora za formiranje stranke Boš-nja�ka demokratska zajednica, Emir Elfi�, sredinom oktobra boravio je u Njema�koj, gdje je u gradu Gotingen održano godišnje okupljanje organiza-cije Društvo ugroženih naroda. Gos-podin Elfi� je uzeo aktivno u�eš�e na ovoj konferenciji i u svom obra�anju upoznao prisutne sa ekonomskom i politi�kom situacijom u Sandžaku.

Gospodin Elfi� je u svom govoru poseban akcenat stavio na konstan-tne napade na Islamsku zajednicu, oti-manje vakufske imovine i ugrožavanje vjerskih prava muslimana, kao i op-strukcije prilikom konstituisanja i ne-dozvoljavanje po�etka rada Bošnja�-kog nacionalnog vije�a, �ime su ugro-žena nacionalna prava Bošnjaka. Tako-�er se osvrnuo i na sve u�estalije priti-ske na Internacionalni univerzitet kao jedinu autenti�nu visokoškolsku usta-novu u Sandžaku i ometanje i odlaga-nje akreditacije. Na kraju svog izlaga-nja g. Elfi� je rekao:

„Zahvaljujem se Društvu ugroženih naroda što je pokazalo interesovanje za probleme u Sandžaku i predlažem da se u najskorijem roku u Sandžak poša-lje zajedni�ka delegacija Vije�a Evrope i Društva ugroženih naroda kako bi se na terenu upoznali sa problemima ljudi u Sandžaku.“

Nakon završene konferencije, g. Elfi� je u�estvovao u radionicama koje je organizovalo Društvo ugroženih na-roda, a koje su se bavile pitanjima ugroženosti Bošnjaka u Bosni i Her-cegovini i ugroženosti naroda Sudana.

U nastavku svog boravka u zemlja-ma Evropske Unije g. Elfi� je u Brise-lu imao niz diplomatskih sastanaka na visokom nivou, a u Luksemburgu je uprili�en susret sa bošnja�kom dijas-porom u ovoj državi.

PIŠE NERMIN GICI�

dri kadrove sa najvišim aka-demskim zvanjem. Predsjed-nik Univerziteta je u svom obra�anju, izme�u ostalog, rekao:

„I ranije je bilo doktora nauka sa ovih prostora. Njih više od stotinu je sada u Sa-rajevu, Beogradu, Istanbulu i drugim univerzitetskim cen-trima. Dakle, bilo je ljudi sa ta-lentom, voljom i željom da se bave naukom, ali u nedostatku

šanse i prostora da se dokažu oni su morali i�i negdje tamo daleko i biti servis humanosti i znanju, ali nekome drugo-me, a ne sebi i svojem naro-du. Tu leži dio odgovora zašto ovaj Univerzitet izaziva ner-vozu kod onih koji su mislili da ovaj prostor nakon stotinu godina iscrpljivanja treba da odumre. Ova ustanova danas demonstrira svoju snagu, ali prije svega svoju akademsku

i humanu �istotu. Evo, do�e-kali smo da se radujemo i da svojim o�ima vidimo i kuša-mo plodove našeg rada. Bori-li smo se da dokažemo da je mogu�e posti�i rezultat koji ne�e služiti samo ovome na-rodu i ovome gradu ve� po prvi put imamo da se znanje kre�e u svim smjerovima. Mi-slim da smo u zna�ajnoj mjeri u tome uspijeli i ovaj današ-nji doga�aj to potvr�uje. Ovo je još jedna pobjeda Interna-cionalnog univerziteta koji u punom smislu svog opredjelje-nja potvr�uje osnovanost svog postojanja. O�ekujem da �ete opravdati svoju diplomu i o�e-kujem da �ete dokazati da zna-nje nije odvojivo od etike, a ako se odvoji onda se pretvara u opasnost po samog �ovjeka. Ono što me još �ini radosnim jeste lepeza razli�itosti i u et-ni�kom, i u kulturološkom, i u prostornom i svakom drugom pogledu, a i u pogledu anga-žovanosti i profesionalnih ori-jentacija na kojima radite. �e-stitam vam od srca, vama li�no i vašim porodicama, ali i svim gra�anima.“

Nakon obra�anja predsjed-nika Univerziteta organizovan je sve�ani ru�ak za doktore i magistre u profesorskom re-storanu na Univerzitetu.

REKTOR DUDI� PR IMIO AMBASADORA IRANA GOSP . DELF IJAFOTO

GLAS ISLAMA

REKTOR DUDI� URU�UJE MAGISTARSKU D IPLOMU MR. TEŠRIFU ŠA�I�UFOTO

GLAS ISLAMA

EMIR ELF I�


KT

UE

LN

OS

TI

S T U D E N T I P R V E G O D I N E F I S - a D O B I L I I N D E K S E

Još jedna generacija intelektualne elite

Na Fakultetu za islam-ske studije u Novom Pa-zaru, u srijedu 13. oktobra, studentima prve godine u studijskoj 2010/11. godini sve�ano su uru�eni indek-si, �ime je ozvani�en po-�etak nove studijske go-dine. Sve�anosti povodom dodjele indeksa, pored pro-fesora i dekana Fakulteta za islamske studije hafiza dr. Almira Pramenkovi�a, prisustvovao je i potpred-sjednik Mešihata Islamske zajednice, muftija beograd-sko-novosadski Rešad-ef. Plojovi�. Dekan Fakulteta je uz zahvalu Allahu dž.š. poželio studentima dobar uspjeh i lako studiranje i, izme�u ostalog, rekao:

„U�init �emo sve da is-punimo sva vaša o�ekiva-nja, jer kada ste odlu�iva-

li da upišete ovaj Fakul-tet sigurno ste imali viziju da �ete na ovom fakultetu na�i ono što vam je potreb-no. Ovo je islamski fakul-tet koji se bazira na Božjoj Objavi i rije�ima Poslani-ka a.s., a to zna�i da �o-vjeku daje ono što je po-

trebno njegovom razumu i ono što je potrebno njego-voj duši. Ono što opleme-njuje �ovjeka jeste znanje koje �ovjek usvoji, a ono što oplemenjuje to znanje jesu usvajanja duhovnih i moralnih islamskih vrijed-nosti.“

Muftija Rešad-ef. Plojo-vi� je studentima prenio se-lame Glavnog muftije, koji je zbog obaveza bio sprije-�en da do�e na ovu sve�a-nost, i uputio im nekoliko poruka, kao i �estitke za izbor fakulteta i zahvalu za povjerenje koje su ukazali

Islamskoj zajednici. Mufti-ja Plojovi� je, izme�u osta-log, rekao:

„Svaka zajednica i svako društvo ima svoju elitu, a tu elitu �ine intelektual-ci. Naša zajednica i naša Islamska zajednica tako�er ima svoju elitu, a ta elita je intelektualna i moralna. Vi ste dolaskom i upisom na ovaj fakultet pokazali da ste krenuli putem koji vas vodi u društvo te elite. Želim uputiti dovu Alahu dž.š. da na putu koji vas vodi do intelektuelne elite budete uspješni i da vas kao budu�e nosioce diploma sa ovog Fakulteta u�ini kori-snim �lanovima zajednice.“

Nakon ovih kra�ih obra-�anja, dekan Pramenkovi� i muftija Plojovi� su studen-tima uru�ili indekse.

NERMIN GICI�

Dekan fakulteta je obe�ao studentima da �e rukovodstvo ispuniti sva njihova o�ekivanja, a muftija Plojovi� da svaki narod ima svoju elitu i da tu elitu �ine intelektualci i obrazovani ljudi.

MUFTIJA PLOJOVI� URU�UJE INDEKSE BRUCOŠIMAFOTO

GLAS ISLAMA

AKTUELNOSTI

U Islamskom centru u Zagrebu, 22. i 23. okto-bra 2010. godine, održano je 17. evropsko takmi�e-nje u�a�a Kur'ana. Takmi-�enje je organizovao Me-šihat Islamske zajednice u Hrvatskoj u saradnji sa Svjetskom organizacijom za hifz iz Džede (Saudij-ska Arabija). Ovo je jedno od prestižnih takmi�enja, obzirom da je prošle go-dine proglašeno za najbo-lje organizovano takmi�e-nje u�a�a Kur’ana �asnog, od ukupno pedeset koli-ko se svake godine održi u svijetu. To govori o ozbilj-nom radu �elnika Islam-ske zajednice u Hrvatskoj, na �elu sa vrijednim muf-tijom Šefkom-ef. Omerba-ši�em, na polju podizanja i promovisanja kur’anskih vrijednosti, ljepota i nad-naravnosti. Takmi�enje se tradicionalno organizuje svake godine u oktobru, a na sve�anoj dodjeli diploma i priznanja prisustvuje ne-koliko hiljada džematlija iz Evrope, a posebno država bivše Jugoslavije. Ove go-dine su se natjecala 72 ta-kmi�ara iz 18 evropskih ze-malja i to u pet kategorija:

- Kategorija tilaweta (li-

jepog i pravilnog u�enja) za odrasle,

- Kategorija tilaweta za u�enike medresa,

- Hifz pet džuzeva Kur'ana,

- Hifz pola Kur'ana (15 džuzeva),

- Hifz cijelog Kur'ana (30 džuzeva).

Ocjenjiva�ku komisiju su sa�injavali eminentni ha-

fizi, profesori kiraeta: - Hafiz dr. Fadil-ef. Fa-

zli�, BiH, predsjednik Ko-misije,

- Hafiz Abdullah Al-Muhib, Sirija, profesor

Kur'ana u S. Arabiji,- Hafiz dr. Halil Meh-

ti�, BiH,- Hafiz Bajram-ef. Ajeti,

Makedonija,- Hafiz Selman Oku-

muš, Turska,- Hafiz Aziz-ef. Alili,

Hrvatska.Ove godine je, na ini-

cijativu Glavnog muftije, spremanje i odabir takmi-�ara, kao i organizovanje putovanja preuzela Škola Kur'ana �asnog. Pored pet naših takmi�ara, u Zagrebu su sa njima bili i hfz. Irfan-ef. Mali� - direktor Škole Kur'ana �asnog i Nedžad-ef. Hasanovi� - pomo�nik Glavnog muftije.

Na ovom takmi�enju u�estvovali su u�enici Škole Kur'ana �asnog iz Novog Pazara i ostvarili zavidne rezultate, i to:

Prvo mjesto u kate-goriji tilaweta za u�enike medresa osvojila je Nura Jesri, u�enica �etvrte godi-ne „Gazi Isa-beg“ medrese u Novom Pazaru.

�etvrto mjesto u kate-goriji pet džuzeva osvojio je Amar Muderizovi�, u�e-nik tre�eg razreda „Gazi Isa-beg“ medrese u Novom Pazaru.

U kategoriji tilaweta �e-

ENES IBROVI�

E V R O P S K O T A K M I � E N J E U � A � A K U R ' A N A

Zagreb u znakuKur'ana

„Veoma sam ponosan na u�enike Škole Kur'ana �asnog zbog rezultata koje su ostvarili na takmi�enju u Zagrebu.

RUKOVODSTVO ŠKOLE KUR'ANA �ASNOG SA TAKMI�ARIMA U ZAGREBU

BROJ 201/XIV 13

Roditelji djece koja poha�aju nastavu u O.Š. „�ura Jakši�“ u Trnavi pre-dali su direktoru škole u �etvrtak 21. oktobra 2010. godine peticiju sa potpi-sima 106 roditelja u kojoj traže da se dosadašnjem vjerou�itelju Almir-ef. Su-ljevi�u omogu�i da i dalje izvodi vjersku nastavu u ovoj školi. Roditelji su od direktora zahtijevali da se njihova peticija pošalje u Ministarstvo prosvjete mi-nistru Žarku Obradovi�u li�no i zaprijetili da �e, uko-liko se ne udovolji ovom

njihovom zahtjevu, obusta-viti izvo�enje cjelokupne nastave u ovoj školi. Di-rektor škole je primio de-legaciju roditelja i obe�ao saradnju kako bi se ovaj problem riješio u interesu djece.

Problem sa islamskom vjeronaukom je izazva-la odluka Vlade Republike Srbije po kojoj je iz Vla-dine komisije za vjerona-uku smijenjen dr. Mevlud Dudi�, �lan Komisije od njenog osnivanja, te spi-skovi nekompetentnih vje-rou�itelja koji su dostavlje-

ni Ministarstvu prosvjete, na kojima nema dosadaš-njih vjerou�itelja.

Salkovi� Murat, mješta-nin Trnave i jedan od potpi-snika peticije, kazao je:

„Naš zahtjev je izri�it. Tražimo da ostane dosa-dašnji vjerou�itelj. Napisali smo peticiju koju su potpi-sali roditelji saglasni da ovaj vjerou�itelj nastavi sa obra-zovanjem naše djece. U protivnom obustavit �emo kompletnu nastavu. Naša djeca ne�e poha�ati nasta-vu ukoliko se ovom našem zahtjevu ne udovolji. Mi se iskreno nadamo da �e Ministarstvo prosvjete is-puniti naše zahtjeve. Sma-tramo da Ministarstvo nije kompetentno da odre�uje vjerou�itelje. Sve druge na-stavnike može da odredi i

njihovu stru�nost ocjenju-je, ali vjerou�itelja smatra-mo da trebamo mi da bira-mo i ostat �emo dosljedni.“

Direktor škole Ramo Koca je rekao:

„Meni je ovaj problem poznat još od po�etka škol-ske godine. Škola postoji radi djece i oni imaju pravo na izbor izbornih predme-ta. Roditelji se ne slažu sa stavom Ministarstva pro-svjete o na�inu izbora vje-rou�itelja. Dogovorili smo se da pošaljemo dopis Mi-nistarstvu i ja �u to da u�i-nim onako kako to proto-kol nalaže.“

„Obzirom da Almir-efendija radi kao vjerou�i-telj ve� �etiri godine i da je do sada bio dobar, zašto ga sada isklju�uju“ rekao je još jedan od roditelja Ešef

Aljovi� i dodao: „ Ja imam troje djece koja idu u školu, a od nas Aljovi�a ima dva-deset i petoro djece koja za sada poha�aju školu i ima još tridesetoro djece koja treba da krenu u školu. Ukoliko se našim zahtjevi-ma ne udovolji, djeca Aljo-vi�a ne�e i�i u školu.“

Vjerou�itelj Almir Su-ljevi� se zahvalio roditelji-ma na podršci koju mu daju i dodao:

„Ovo je li�na inicijati-va roditelja i ja apelujem da ostanu dosljedni svojoj odluci. Ja �u i dalje ostati u ovoj školi da se borim za prava djece, jer vjeronau-ka je izborni predmet i oni imaju pravo da biraju vje-rou�itelja koji �e im držati predavanja.“

Roditelji su od direktora zahtijevali da se nji-hova peticija pošalje u Ministarstvo prosvjete ministru Žarku Obradovi�u li�no i zaprijetili da �e, ukoliko se ne udovolji ovom njihovom zahtjevu, obustaviti izvo�enje cjelokupne

nastave u osnovnoj školi „�ura Jakši�“.

AK

TU

EL

NO

ST

I

M J E Š T A N I T R N A V E U P U T I L I P E T I C I J U M I N I S T R U P R O S V J E T E

Roditelji brane vjerou�itelja

NERMIN GICI�RODITELJI HO�E PRAVOG VJEROU�ITELJA

FOTO

GLAS ISLAMA

tvrto mjesto osvojila je stu-dentica Fakulteta za islam-ske studije u Novom Paza-ru Adela Biševac.

U�enik tre�e godi-ne Novopazarske medre-se Enes Ka�apor osvojio je peto mjesto u kategoriji ti-laweta za u�enike medresa.

Safeta �ondi� je tako-�er u�estvovala u kategoriji 15 džuzeva i ostvarila zavi-dan uspjeh.

Ovo je prvi put da se u kategoriji u�enika medre-sa osvoji ovako visoka na-grada.

Direktor Škole Kur'ana �asnog hfz. Irfan-ef. Mali� nije krio svoje oduševljenje zbog ostvarenih rezultata na ovom takmi�enju.

„Veoma sam ponosan na u�enike Škole Kur'ana �a-snog zbog rezultata koje su ostvarili na takmi�enju u Zagrebu. Ovo je samo još jedan dokaz kvaliteta nasta-ve i obrazovanja koje sti�u u�enici u Školi Kur'ana �a-snog, Medresi „Gazi Isa-beg“ i Fakultetu za islam-ske studije.“

Konkurencija je bila izuzetno jaka i komisija je imala veoma težak i odgo-voran posao. Mnogi se ta-kmi�ari i po nekoliko go-dina uzastopno takmi�e, a naše u�enike je malo sa-

vladala trema, jer im je ovo prvo takmi�enje. Zato se nadamo da �emo sljede-�ih godina, ako Bog da, postizati i bolje rezultate. Mi smo pokazali da umije-mo i možemo, uz Allaha-vu pomo�, iznjedriti i iško-lovati dobre u�a�e, hafize, �uvare Allahove Knjige.

U isto vrijeme je Svjet-ska organizacija za hifz or-ganizovala stru�ni seminar na arapskom za predstav-nike Škola Kur’ana u Evro-pi na temu „Hafizi, �uva-ri Allahove knjige i njiho-va uloga u društvu“. Na seminaru su uzeli u�e-š�e Nedžad-ef. Hasano-vi� i hfz Irfan-ef. Mali�, govore�i o novootvorenoj Školi Kur'ana, dosadašnjim uspjesima, kao i eventual-nim poteško�ama sa koji-ma se može susresti. Naša delegacija je imala prilike sa ljudima iz Svjetske or-ganizacije za hifz, dr. Enes Ahmed Kerezunom - di-rektorom Odjela za istra-živa�ki rad pri Svjetskoj or-ganizaciji za hifz i Ejmen Abdul Ganijem - direkto-rom departmana Svjetske organizacije za hifz u Me-dini, govoriti o stanju u Sandžaku, kao i o želji za saradnjom Škole Kur’ana sa ovom organizacijom.

INFO MEDRESA

Sastanak direktora medresa i sve�anost povodom Dana školeU Mostaru je 2.10.2010. godine u Kara�oz-begovoj medresi održan aktiv

direktora medresa na kojem su, pored koordinatora mr. Muharem-ef. Omer-di�a, prisustvovali i direktori medresa: Gazi Husrev-begove iz Sarajeva, El�i Ibrahim Pašine iz Travnika, Džemaludin �auševi� iz Cazina, Osman-ef. Red-žovi� iz Visokog, Gazi Isa-begove iz Novog Pazara, te doma�ini Kara�oz-be-gove medresa u Mostaru. Zbog neodložnih obaveza nisu mogli prisustvovati predstavnici Behram-begove medrese iz Tuzle.

Na sastanku su se razmatrala aktuelna pitanja vezana za teku�u školsku godinu, kao i pripreme za predstoje�a takmi�enja na nivou medresa. Usvojen je zajedni�ki zaklju�ak da se u svim medresama donesu pravilnici o radu i or-ganizaciji škola na svim nivoima. Obzirom da je bio petak, džumu namaz su klanjali u Kara�oz-begovoj džamiji, a džumu je predvodio reisulema dr. Mu-stafa-ef. Ceri�. Nakon zejedni�kog ru�ka održana je akademija u�enika Kara-�oz-begove medrese u povodu Dana škole. Na ovoj sve�anosti, osim visokih predstavnika Rijaseta IZ-e u BiH, prisustvovale su i javne li�nosti iz politi�-kog i kulturnog života Bosne i Hercegovine i grada Mostara.

PIŠE S.F.


NA

LIZ

E

O N I N A P A D A J U , P O S E B N O U O � I B A J R A M A , N A V A K U F S K U I M O V I N U

Oko FIS-a nema kompromisa

Nije sve onako kako ljudi, tj. neljudi planiraju. �ovjek snuje, a Bog odre-�uje. Vjernici to znaju i njima je Božja uvijek na pr-vome mjestu. Oni koji su vjeru zapostavili, od kori-jena se udaljili, narod izdali i lon�i�e pobrkali misle da su novac i vlast dvije naj-mo�nije stvari na svijetu. Kada oni svoj novac i vlast pomiješaju sa nepoštenim sudijama, kriminalcima i tajkunima onda se dobije Hadžet, ili napad na zgradu Islamskih ustanova u cen-tru Novog Pazara, na sred trga Gazi Isa-bega, osni-va�a grada u kojem danas živimo, a cijeli je naš Novi Pazar VAKUF.

Razgoropa�ena goro-pad se poodavno razgoro-padila nad svojim narodom u liku dva ministra Boš-njaka koji godinama sjede u srpskoj Vladi i gotovo ništa dobra za svoj narod ne u�inješe. Ova goropad je dobro uvježbana za na-padnje svog naroda, svoje vjere, Islamske zajednice i vakufskog dobra. Oni na-padaju posebno uo�i Baj-rama na vakufsku imovinu i Islamsku zajednicu, re-mete�i tako mir u dušama mirnih Bošnjaka muslima-na koji znaju da �ine dobro i sebi i drugima bez želje za izazivanjem sukoba i dru-gih vrsta „elementarnih ne-pogoda“ koje se �esto vi�a-ju u našoj prijestonici - Be-ogradu.

Goropad u vidu dva bošnja�ka ministra je ak-tivno u�estvovala u napa-du na Islamsku zajedni-cu, na njeno rukovodstvo i vjernike, a sada i jedan i drugi, posebno bivši premi-jer Sandžaka, Rasim Ljaji�, napada na vakufsku imo-vinu, tj. na zgradu Islam-skih ustanova u kojoj je nekada bilo sjedište Ilam-ske zajednice, a od prije neku godinu je smješten Fakultet za islamske stu-dije. Ovu zgradu je 2006. godine Agencija za priva-tizciju bespravno prodala tajkunima iz Novog Paza-ra, koje je predvodio Ta-hirbegovi� Džemail Reki�. Uprkos postojanju Zako-na o povra�aju imovine cr-

kvama i vjerskim zajedni-cama, koji zabranjuje da se po�ev od 1. maja 2006. go-dine prodaje imovina koja je pripadala nekoj vjerskoj zajednici, što je slu�aj sa pomenutom zgradom, taj-kuni pomognuti politi�ari-ma i korumpiranim sudija-ma, 22. juna 2006. godine kupuju zgradu koja je do 1948. godine bila u vlasniš-tvu Islamske zajednice. Na-mjera ovih ljudi, me�u ko-jima, ruku na srce, ima i po-štenih, a ve�ina ih je debelo ogrezla u kriminalu (npr. neki „krnjavi“, ili kako ga zovu, u vrijeme rata u BiH

je srpskim ratnim profite-rima svojim specijalizova-nim kombijima prodavao krvnu plazmu i tako stekao svoj prvi milion), jeste da u samom centru grada na va-kufskoj imovini prave više-spratnicu u kojoj bi smje-stili neki hotel, par kafana i kockarnica, kupleraj, tržni centar, tj. za svakog pone-što, a za kriminalce i taj-kune najviše. E, oko FIS-a nema kompromisa. Vakuf se ne prodaje, ne uzima, ne krade, ne otu�uje, ne skr-navi. Vakuf se brani živo-tima, svim mogu�im sred-stvima, jer je on za opšte dobro i za dobrobit svih. Vakuf pripada muslimani-ma. Kao što skoro niko od nas, koji smo akteri sadaš-njih dešavanja oko zgrade

FIS-a, nije bio živ kada je ona uvakufljena, tako niko ne�e biti živ za nekoliko desetina godina, a ona �e i dalje služiti narodu i bit �e vakuf. Vakuf je univerzalno dobro koje pruža opštena-rodnu korist i zato ga ne može imati pojedinac niti udruženi konzorcijum taj-kuna i kriminalaca.

Jasno je svakom pošte-nom gra�aninu šta je vakuf, jasno je i kriminalcima, ali je njihova želja da pokvare �istinu postoje�eg objekta i uopšte Gradskog trga koji je oživljavanjem Islamskih ustanova o�iš�en od narko

dilera, narkomana i raznih mešetara što taj prostor koristiše za ne�asne radnje, a naj�eš�e prodaju opojnih droga i razmjenu žena, tj. trafiking. Sada na tom pro-storu šetaju �iste djevojke i momci, vjernice i vjernici. Roditelji slobodno mogu poslati svoju djecu da na Gradskom trgu uživaju u vožnji na biciklima i rol-šulama, bez bojazni da �e neki narko diler pokušati da im proda gram kokaina ili heroina, što je bila prak-sa prije nego li je Islam-ska zajednica od centra grada napravila oazu ljepo-te, mira i tolerancije. To sve smeta narko kartelu, tajku-nima i kriminalcima, pa bi uz pomo� ministra Ljaji�a, koji im zakaza preko Kasi-

ma Zorani�a konferenciju u Medija centru u Beogra-du, da oduzmu od Islam-ske zajednice ovaj vakuf i ponovo ga stave u funkci-ju kriminala i mešetarenja. Gospodin Ljaji� je nevje-što pokušao da se izvu�e iz problema prave�i se da on nema pojma ko je sada akti-virao presudu u vezi zgrade Islamskih ustanova. Insaj-deri iz njegove partije, koja je u fazi politi�kog nestana-ka i izumiranja, rekoše da je on li�no, preko korumpira-nog sudije, aktivirao dono-šenje presude, te da je on li�no organizator svih no-

vijih napada na vakufsku imovinu, uklju�uju�i i onaj na Hadžetu kada je žandar-merija napala imame i vjer-nike 4. septembra 2010. go-dine. Ovaj ministar se sveti Islamskoj zajednici i nje-nim �elnicima zbog poraza na izborima za BNV, kao i zbog istjeravanja istine koja je pokazala de je zapravo on jedan od glavnih inspi-ratora, organizatora i finan-sijera napada na Islamsku zajednicu. Njegove izjave tipa „ne znam ko je to sad aktivirao“, „mi nismo za upotrebu policijskih snaga za rješavanje nastalog pro-blema“, najbolje demantuje izjava u kojoj kaže „da dvije islamske zajednice treba da se dogovore kome pripa-da ovaj objekat“. Zaboravi

Ljaji� na kakvoj je platfor-mi dobio izbore, ali �e se sjetiti kada naredne polit�-ke izbore izgubi zbog iste one platforme radi koje je dobio vlast u Novom Paza-ru i još nekim sandža�kim gradovima. Gore pomenu-te izjave ministar Ljaji� daje u cilju plasiranja u javnost neistine da je on nevin i nije kriv za napade na Islam-sku zajednicu i vakuf, a da je došlo do upotrebe sile nad nedužnim imamima i vjernicima onda bi on bio taj koji se zalagao da poli-cija ne treba da interveni-še. Istina je sasvim suprot-na - on je najve�i krivac za sve nemire i incidente koji se u Sandžaku, posebno u Novom Pazaru, dešavaju, a vezani su za napad na Islamsku zajednicu i vakuf-sku imovinu.

Ono što hrabri jeste �i-njenica da režim u Beogra-du nije dozvolio da polici-ja bude instrumentalizova-na kao što se to desilo na Hadžetu. Kona�no je shva-tio da policija nikada ne treba da do�e u ruke poli-ti�ara (Ljaji�a), te da bude korištena za obra�une sa mirnim gra�anima, Bošnja-cima. Pohvalan je taj �in re-žima. Dojmi se da je režim po�eo da shvata problem u Sandžaku i da �e, pola-ko i sramežljivo, po�eti da ga rješava, što �e dovesti do pada tenzija u regionu. Demokrstki put rješavanja problema je ono što se u ovom slu�aju treba primi-jeniti, a to je poštivanje za-konskih normi i regulativa, poštivanje ljudskih prava i vjerskih sloboda, kao i striktno pridržavanje Za-kona o povra�aju imovine crkvama i vjerskim zajedni-cama. Evropska vrata se za Srbiju ne�e otvoriti sve dok ne bude riješeno pitanje re-stitucije, a i pitanje Sandža-ka je isto važno kao pitanje saradnje sa Haškim tribu-nalom, bez obzira što Beo-grad zasad o tome �uti.

U svakom slu�aju, svi moraju znati da se sa vakuf-skom imovinom ne mogu igrati i da �e imami, ulema i vjernici, kako re�e Sead-ef. Ša�irovi�: „vakuf braniti i životima svojim“.

REDAKCIJA GLASA ISLAMA

Goropad u vidu dva bošnja�ka ministra aktivno je u�estvovala u napadu na Islamsku zajednicu, na njeno rukovodstvo i vjernike, a sada i jedan i drugi, posebno bivši premijer Sandžaka, Rasim Ljaji�, napada na vakufsku imovinu, tj. na zgradu Islamskih ustanova u kojoj je nekada bilo sjedište Islamske zajednice, a od

prije neku godinu je smješten Fakultet za islamske studije.

VELIK I BROJ VJERNIKA BRANIO ZGRADU F IS-aFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 201/XIV 15

„ Š T O S E G R B A V O R O D I , N I V R E M E G A N E I S P R A V I . “

Ministar za Sodomu iGomoru

Stara narodna izreka kaže: „Ne pada sneg da po-krije breg, ve� da svaka zver-ka pokaže svoj trag.“ Tako se u Beogradu desetog okto-bra dogodio „sneg“, doduše, u vidu jedne krajnje bestijal-ne manifestacije, takozvane „Parade ponosa“, mada bi odgovaraju�i naziv bio „Pa-rada Sodome i Gomore“.

Baš na ovoj manifestaciji smo mogli jasno da vidimo trag „zverke“ pod imenom Svetozar �ipli�, ministra za ljudska i manjinska prava. Taj gospodin je egzaltirano okupljenim personama koje su došle da paradiraju i celoj Srbiji pokazao svoju neiz-mernu radost zbog održava-nja skupa koji propagira na-karadne vrednosti. Pritom je zdušno podržao ša�icu „po-nosnih“ nesre�nika koji su, usput re�eno, deo, po mom mišljenju, devijantne popu-lacije i dao im legitimitet manjine!

Ministar �ipli� je ovim �inom „udario šamar“ ne samo Bošnjacima, ve� i dru-gim narodima koji žive u Sr-biji. Ovaj isti gospodin kon-statno ignoriše i diskrimini-še Bošnjake, ali zato podr-žava homoseksualce i brine se da im ne budu ugrožena prava, te da ih neko i fizi�ki ne povredi. �ak u tu svrhu angažuje kordone policije, rekla bih, po receptu kolege Ljaji�a koji je policiju zvao u slu�aju Vakufa na Hadžetu. Samo što je u beogradskom slu�aju policija bila ta koja je izvukla deblji kraj. Mini-stra to ne zanima, važno je da su njegovi šti�enici ostali netaknuti.

Ono što bi ga trebalo pi-tati je zašto nije angažovao policiju kada je Glavni muf-tija Islamske zajednice u Sr-biji sa verou�iteljima zaka-zao skup ispred Vlade RS? Što njih nije želeo da zaštiti?

Da li to zna�i da Boš-

njaci u Srbiji imaju manje prava od takozvane gej po-pulacije? Sude�i prema po-slednjem doga�aju, zna�i baš to i odgovor na pitanje je DA!

Me�utim, zna�i i sra-motu za zvani�ni Beograd koji je ovu personu posta-vio za ministra, ali tako�e i govori mnogo o tome ko-liko vlast interesuju prava

manjina.Moram da priznam sa

gorkim ukusom u ustima da me posle desetog oktobra sramota što sam gra�anin države koja ovakvog �oveka ima za ministra.

�oveka koji smatra da je pobeda to što homoseksu-alci šetaju i prikazuju nam scene iz tre�erazrednih ni-skobudžetnih ameri�kih fil-mova. Šta re�i osim: užas i sramota!

Nisam homofobi�na i ne smeta mi to što neko ima druga�ije seksualno oprede-ljenje od mog, jer uopšte ne razmišljam o tome, ali mi, itekako, smeta da geje-vi i njima sli�ni paradiraju i javno propagiraju nešto što je za mene, a bogami i ve�i-nu naroda, protivprirodno. Neka u svoja �etiri zida rade šta ho�e, ali neka ne stavljaju prst u oko, ne sablažnjavaju i maltretiraju pobožan i nor-malan svet.

Nego, da više ne reklami-ram ovu skupinu jer mislim da to ne zaslužuju. Bolje je da se vratim na mini-stra �ipli�a, koji o�ito živi u nekom svom svetu, ali zato kroji aršine po Srbiji.

Pitam se posle svega da li �e zvani�ni Beograd rea-govati i malo preispitati po-našanje Svetozara �ipli�a, njegovo uporno ignorisanje bošnja�kih problema, kao što je nedostatak molitve-nih prostora, mesta za do-stojne islamske sahrane, kao i probleme bošnja�kih vero-u�itelja.

To su pitanja kojima bi pravi i dostojanstven mini-star trebao da se bavi, a ne Sodoma i Gomora. Me�u-tim, kako re�e veliki prav-nik Valtazar Bogiši�: „Što se grbavo rodi, ni vreme ga ne ispravi.“

Ovaj isti gospodin konstatno ignoriše i diskriminiše Bošnjake, ali zato podržava homoseksualce i brine se da im ne budu ugrožena prava, te da ih neko i fizi�ki ne povredi. �ak u tu svrhu angažuje kor-done policije, rekla bih, po receptu kolege Ljaji�a koji je policiju zvao u slu�aju Vakufa

na Hadžetu.

IZ M

OG

BE

OG

RA

DS

KO

G U

GL

A

ANA MILEUSNI�

OSTACI GRADA SODOME

P ISMO

Poštovani Muftija

Šaljem Vam tople pozdrave iz Negotin-ske krajine. Ime mi je Branislav Petkovi�. Po nacionalnosti sam Srbin. Prate�i Vaš verski i politi�ki rad, izuzetno se slažem sa Vašim stavovima jer ste Vi, po mom mi-šljenju, �ovek pozitivne energije, iskren vernik i veliki vizionar, što samo može da koristi našoj zemlji Srbiji.

Bi�e mi �ast da pro�itate ovo što želim da Vam kažem, a voleo bih da od Vas dobi-jem i odgovor. Li�no smatram da ste pot-puno u pravu što se ne slažete sa stavovi-ma vo�enja politike Rasima Ljaji�a jer sam ja to li�no osetio iz kontakta s njim. Isto tako, u politi�koj saradnji s njim ose�a se da manipuliše i da nije dostojan svojih re�i i nikada se ne drži onoga što kaže. U stvaranju Socijaldemokratske partije Sr-bije sam sara�ivao sa njim i sa njegovim užim krugom saradnika, veruju�i u so-cijalnu pravdu i njega kao �oveka koji je sebe promovisao kao naprednog i liberal-nog politi�ara, vernika svoje vere, kome su Negotinci poverovali da, kao takav �ovek, ne�e pogaziti ni svoju re�, ni svoju veru.

Me�utim, nakon šest meseci smo shva-tili da nije ni napredan, a da nije ni politi-�ar, ve� da je samo zloupotrebio momente u društvu, a ne svoj kvalitet, da bi bio ono što je danas. Ovo što Vam pišem ne pišem slu�ajno, ve� imam argumente i dokumen-taciju i na osnovu te dokumentacije i prlja-ve politi�ke kampanje, koja je samo obma-nula, kako gra�ane srpske nacionalnosti, tako i gra�ane muslimanske nacionalnosti.

Zato su ljudi u Negotinu, posle svih tih prevara i manipulacija i do sada nijednog ispunjenog obe�anja koje je dato u pre-dizbornoj kampanji, razo�arani u njega kao politi�ara i �oveka, jer prevare i laži ne traju dugo.

Mnogo toga bih mogao da Vam nabro-jim, ali ne želim time da Vas optere�ujem. Želim da Vas podržim u budu�em radu, a bila bi mi velika �ast i zadovoljstvo ako bih Vas li�no upoznao, jer se moji ideološki i politi�ki stavovi poklapaju sa Vašim.

Naša eventualna budu�a saradnja bi mogla doneti kako politi�ki, tako i eko-nomski prosperitet, jer kako su Vama po-trebne investicije u Raškoj oblasti, tako i kod nas u Negotinskoj krajini. Vrlo smo interesantni kao grad koji se nalazi na gra-nicama EU (Bugarska i Rumunija). Sigur-no bi uz Vašu pomo� mogli na�i investito-re iz Islamske zajednice koji bi sebe pro-našli u našem gradu. Tako�e bi mogli raz-govarati s Vama o otvaranju odelenja Uni-verziteta na kome ste Vi predsednik.

To opravdava Vašu viziju naprednog �oveka i takvi ljudi mogu doneti samo dobro razvitku naših regiona. Želim da napomenem da i u našem gradu ima dosta islamskih vernika koji izuzetno dobro sa-ra�uju sa ljudima iz Negotina.

Iskren i topli pozdrav

Branislav Bane Petkovi�

PODRŠKE


KT

UE

LN

OS

TI

V J E R N I C I S U D O Š L I D A S V O J I M T I J E L I M A S P R I J E � E O T I M A N J E Z G R A D E I S L A M S K I H U S T A N O V A

Islamske ustanove su majka svih vakufa

U �etvrtak 28. oktobra 2010. godine ispred zgra-de Islamskih ustanova u kojoj je sjedište Fakulteta za islamske studije u centru Novog Pazara okupio se veliki broj vjernika da brani ovaj vakuf od otimanja. Vjernici su bili predvo�eni imamima i ulemom koji su došli da svojim tijelima za-štite vakufsku zgradu.

Za �etvrtak je bio zaka-zan dolazak sudskih izvrši-telja sa nalogom za prinud-no iseljenje zgrade. Iako je bilo najava, sudski izvrši-telji se nisu pojavili, a pri-sutnim vjernicima se obra-tio glavni muftija Islamske zajednice Muamer-ef. Zu-korli�. Glavni muftija je u svom obra�anju rekao:

„Želim se, prije svega, zahvaliti Svevišnjem Gos-podaru svih svjetova što nas je uputio na pravi put i što vam je dao snage, vjere i svijesti da znate ko ste i da imate svoje �asne i uzvi-šene ciljeve. Zahvalni smo Svevišnjem Gospodaru što nam je u vjeri dao inspi-raciju da budemo od onih koji se bore za opšte dobro, dobro za sve ljude ma gdje bili i ma kome pripadali. Vi-dite, još imamo �udnih po-voda da se sastajemo. Ju�e smo imali jedan uobi�aje-ni povod, a to je bio ispra-�aj hadžija, a danas imamo jedan neuobi�ajen povod, iako su nešto i ovi neu-obi�ajeni povodi u�eš�ali, pa mogu postati uobi�a-jeni, što ne bi bilo dobro. Evo upravo ovo što danas ovdje vidimo, a to je razu-mijevanje od strane držav-nih organa i odsustvo sile, što zapravo prili�i ljudima kao dostojanstvenim stvo-renjima Svevišnjeg Gos-podara, razumijemo kao pravi na�in komunikacije. Mi smo evo nakon tri go-dine i dalje prinu�eni da na neuobi�ajen na�in brani-mo svoje vrijednosti. Jedna od najvažnijih vrijednosti naše vjere jeste vakuf. A jedan od najvažnijih vakufa ili majka svih vakufa jeste ovaj vakuf, vakuf Gazi Isa-bega, zgrada Islamske usta-nove i zgrada Fakulteta za islamske studije. Kao što

znate, dok je vakufa bit �e i nas. Vakuf je naša histo-rija, naša kultura, naše tlo pod nogama i vrijednost i snaga koja je opstala svo ovo teško vrijeme. Zato se osje�am ponosnim na vas koji ste evo danas ovdje, u ovome broju, ovako od-lu�ni došli da branite svoj vakuf. Ali isto tako i svojim ponašanjem pokazali ste da vi dolazite ovdje da brani-te svoje vrijednosti, ne da pravite nered, i kao što vi-dite, mnogo je ljepše bez policije. Nema incidenata, nema problema, nema pro-vokacija, nema ništa. Mi-slim da su nadležni organi shvatili razliku izme�u nas i huligana i kriminalaca. To je ogromna razlika. Policija nema potrebe da se suo�a-va sa nama. Dovoljno je da regulišu saobra�aj, ono što je uobi�ajeno za normalno stanje i ulogu organa reda. Nadam se da �e i ubudu�e tako da bude. Želim ista-�i i to da su svim dosadaš-njim problemima ove vrste prethodile sudske odluke ili presude. Problemima u Novopazarskoj banji pret-hodila je privremena mjera ili sudska presuda. Proble-mima na Hadžetu tako�er. I evo danas i ovom pro-blemu, tako�er, prethodi-la je sudska presuda. Ono što je zajedni�ko za sve te sudske presude jeste da su naru�ene sudske presude i to je nešto što nas poseb-no zabrinjava. Može se ra-zumjeti nekada greška u si-stemu, ali je problem ako mi i nakon reforme pra-vosu�a imamo sudije koji tako revnosno presude po narudžbini nekog politi�a-ra ili grupe tajkuna ili kri-minalaca. Dakle, to je ono našta želim da ukažem, i to je opasno, i to je loše. Ne samo za vakuf. Kao što vi-dite, vitalnost vakufa je ne-osporna. Vitalnost musli-mana i Islamske zajednice je neosporna, ali ovo je zlo za društvo, i to dugoro�no. Tu se mora nešto raditi.

Rasim Ljaji� organizator napada na

vakuf

Pozivam Ministarstvo pravde i druge nadležne or-gane zadužene za to pitanje da se pozabave tim pita-njem. Tako�er, želim ista�i da znate pozadinu ovog do-ga�aja. Ova presuda je do-nijeta prili�no davno, prije nekoliko mjeseci, možda i više. Bilo je jako mnogo pi-tanja zašto je sada aktueli-zirana i ko je aktuelizirao. Ovu aktivnost je organizo-vao Rasim Ljaji� preko Ka-sima Zorani�a, da znate to. On je zakazao konferenciju za štampu u Medija centru u Beogradu, iako se nakon toga iš�u�ivao kome je to palo na pamet. Njemu je palo na pamet i to je bio sa-stavni dio programa. Prvo Hadžet, pa Poila, pa Uni-verzitet, pa Mešihat i tako dalje. To je bio program kojeg su oni sa�inili da bi se obra�unali sa Bošnjacima, da bi im se osvetili za iz-borne rezultate za Bošnja�-ki nacionalni savjet. Ono što je dobro, za razliku od Hadžeta, da ovaj put polici-

ja nije instrumentalizovana, da su odgovorni u Beogra-du, u Ministarstvu unutraš-njih poslova i u ostalim in-stancama rukovodstva dr-žave shvatili da je jako opa-sno davati specijalne snage policije politi�arima da oni sprovode svoje lokalne po-liti�ke akcije. To je sada ve-liki iskorak. Želim ista�i da smo spremni ovaj iskorak jako pozitivno razumjeti i na njega pozitivno odgo-voriti. Vi znate da smo mi tako u islamu u�eni i vaspi-tani - da na dobro uzvrati-mo dobrim, a da ne dozvo-limo da nas zmija dva puta iz iste rupe ujede. To su naša u�enja iz mekteba i mi ih se držimo. Prema tome, kada zlo krene prema nama mi ga držimo na distanci, a dobro cijenimo i uzvra-�amo na to dobro, i uzvra-tit �emo na svaki pozitivan �in. Naravno da ovo razu-mijemo kao pozitivan gest, ali ne kao kraj problema. Bit �e važno ukoliko iza tog pozitivnog gesta uslije-di akcija. Kakvu akciju o�e-kujemo? Bra�o i sestre, vi znate da ovdje postoje tri stuba stabilnosti ovog pro-stora. To je Islamska zajed-nica, Bošnja�ko nacional-no vije�e i Internacional-

ni univerzitet. Posljednjih mjeseci sva ta tri stuba su nam napadnuta. Islamska zajednica kroz ugrožavanje jedinstva, kroz ugrožava-nje vjeronauke i protjeri-vanje vjerou�itelja iz škola i kroz ugrožavanje vakufa. Internacionalni univerzitet kroz opstrukciju akredita-cije. Znate da akreditacioni proces za Internacionalni univerzitet traje 19 mjese-ci i još nije okon�an, i jako mnogo opstrukcije imamo na tome putu. Za primjer, Državni univerzitet, koji je nastao 4-5 godina iza Inter-nacionalnog univerziteta, akreditovan je u rekordne tri sedmice, što je feno-men, i nikada se nije desi-lo ni za jedan univerzitet u Evropi. E sad zamislite šta može biti motiv takvog od-nosa i u jednom i u drugom slu�aju. I tre�i stub našeg opstanka i stabilnosti ovog prostora jeste Bošnja�ko nacionalno vije�e. Islamska zajednica �uva našu duhov-nost, Bošnja�ko nacionalno vije�e naš nacionalni i kul-turni identitet, a Univerzi-tet naše obrazovanje. To su tri stuba, ne samo opstanka Bošnjaka, ve� tri stuba sta-bilnosti sandža�ke regije, ovog dijela Srbije. Prema

NERMIN GICI�

Svim dosadašnjim problemima ove vrste prethodile su sudske odluke ili presude. Ono što je zajedni�ko za sve te sudske presude jeste da su naru�ene sudske pre-sude i to je ono što posebno zabrinjava. Ministarstvo pravde i drugi nadležni organi

zaduženi za sudove trebali bi da se pod hitno pozabave tim pitanjem.

ULEMA I VJERNIC I NA �ELU SA GLAVNIM MUFTIJOM ODBRANIL I ZGRADU ISLAMSKIH USTANOVAFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 201/XIV 17

tome, onaj ko želi stabil-nost ovog dijela države ne može rušiti stubove stabil-nosti tog dijela države. To je nelogi�no i neprihvatlji-vo i ja se nadam da polako sazrijevaju stvari da se to razumije i da mi definitivno trebamo stati sa ovakvim prilikama. Režim nas treba definitivno zaštititi od toga da vi danas morate ostaviti svoje poslove, od Priboja, Prijepolja, Pešteri, Sjenice, Kladnice, Tutina do Novo-ga Pazara, i do�i da branite svoj vakuf. To jeste �asno i �estito, to je veli�anstveno. To je vaša velika vrijednost i snaga. To je vaša velika pobjeda, ali to nije dobro i to nije normalno. Vi treba da normalno živite kao svi drugi ljudi. Da niste non-stop u tenziji kad �e izbi-ti neki novi problem i neki novi požar da tr�ite da bra-nite. Mi smo gra�ani ove zemlje. Nas treba da zašti-ti zakon, a ne da nas napa-da zloupotrijebljeni zakon. To je naša želja, i to je naša borba i to je naša poruka. To je ono što svi vi želite i �emu težite. Ja bih zai-sta volio, molim Svevišnjeg Gospodara i nadam se du-boko, da ovo bude posljed-nja lekcija ove vrste.

Ne dirajte vakuf, to je belaj i ne�ete mu vidjeti

haira

Zamislite apsurda ako govorimo o zakonu. Kako je mogu�e da se uzima pri-zemlje, a ne uzima se sprat? Ako je po zakonu, je li to sprat postojao kao vakuf decenijama, a onda neko došao pa napravio prize-mlje ispod njega. I sad taj pravedni sud i zakon pre-sudio da se vra�a prizemlje, a ostaje sprat. Pa vidite li da nas vrije�aju? To je vrije�a-nje elementarne inteligen-cije. Ovo su stvari o kojima ne želim da govorim. Jako je mnogo takvih argumena-ta, ali vi ih dobro razumije-te. Ovo treba da bude lek-cija svima. Prvo onima koji kupuju te firme, privatizu-ju. Ne�emo im se miješati tamo, neka se korumpiraju sa svojim mentorima i neka uzimaju to kako su uzima-li do sada. Zaista nemamo kapaciteta mi pod ahmedi-jama time da se bavimo. Ali nemoj da nam diraju vakuf-sko. To ne valja. To je belaj. To ko uzme pa svoje dije-te nahrani nikad mu hajra vidjeti ne�e. To naši stari dobro znaju i uvijek su go-vorili: „Da Bog da mi nikad vrana prašinu sa vakufsko-ga ne donijela.“ To su naši stari ljudi govorili zato što su znali koliko je to opasno

i koliko je to loše. A vidi-te da imamo ljudi koji �ak za sebe govore da su vjer-nici – muslimani, a pose-gnu za vakufskim. Pa gdje �e im duša? Ali mi ne želi-mo ni njima zlo. Želimo da ih Allah dž.š. uputi i da ih vrati na pravi put. Neka se poprave, neka daju zekat, neka u�ine tobe, neka se o�iste i oporave. Defini-tivno bi trebali da shvate kuda to vodi. Još jednom što se ti�e predstavnika vla-sti. Kona�no je vrijeme da i oni shvate da je vakuf ja�i od svih. Obi�no u polici-ji govore da je policija ja�a od svih i ovo ne konkuriše državi. Država je jaka kao mehanizam, a vakuf kao duhovnost. Dakle, vakuf kao duhovnost i moralna snaga ja�i je od svih. Evo, �injenica je da je sve nadži-vio. Nema ni vakifa ni do-brotvora koji su to ostavili, ali vakuf živi. Vidite kako on ima novu energiju. Vi ste, bra�o, ta energija. Re-cite mi ko bi danas po ovoj studi mogao okupiti ovoli-ki svijet bez poziva i plaka-ta, bez ikakve kampanje. To je naša snaga i to meni li�no predstavlja veliku inspiraci-ju. Zapravo, to je potvrda da vi zaslužujete bolji sta-tus i tretman. Vi zaslužuje-te slobodu i da budete rav-nopravni sa svim drugim gra�anima. Prema tome, bra�o moja i sestre, želim da vam se zahvalim što ste došli danas ovdje, što ste pokazali ovu svijest, ovu snagu i odlu�nost, što ste pokazali ko ste, u šta vje-rujete, šta nosite u srcima, zašta imate snage. Nadam se da �e ovu poruku shvatiti svi državni organi, od ovih ovdje gradskih pa dalje.

Ne znam šta bih poru�io vlastima ovdje u gradu. Oni su nam mnogo dužni. Vi to znate - da nije bilo vas, da ne kažem nas, oni tamo ne bi sjedili. Ali eto, oni sjede. Mi im zaista ne želimo zlo, dajemo im šansu da shvate da put kojim idu je pogre-šan put, da ne mogu biti i raditi protiv svoga naroda, a s druge strane pokušavati da taj narod potkupe nekim sitnim akcijama. Mogu vam re�i da sam ponosan i zado-voljan još iz jednog razloga što ova naša borba daje re-zultate i na širem planu.

Neka država ulaže u Sandžak, mi to

podržavamo

�uli ste da je po�et-kom septembra odobreno 28 miliona eura za inve-sticije u Sandžaku. Obra-dovali smo se. Ovo je bilo samo nedjelju dana nakon

Hadžeta, samo da napo-menem to radi reda, iako je to jako �udno. Obi�-no se sredstva odobrava-ju krajem ili po�etkom go-dine kroz budžet. Ali da se sredstva odobre u sep-tembru - to je jako �udno. Neka velika ljubav naišla, neki talas. Obradovalo nas je to, ali smo to shvatili kao rezultat naše borbe. No, malo je 28 miliona, jer se ovdje jako kasni sa investi-cijama. Evo ja �u se ušutje-ti kad daju milijardu eura. A evo vidite i sami da sam malo spustio ton, nije više kao ono nekad, a to zna�i da brzo reagujemo. Dobro je i tih 28 miliona. Vakat je da i mi vidimo taj as-falt, tu vodu po selima, da i mi osjetimo život dosto-jan �ovjeka. Neka ulažu, mi �emo to podržati, a svaka-ko da ne sumnjamo da �e to narod razumjeti. Jer naš narod može da bude i siro-mašan, u raznim problemi-ma, ali naš narod je jako pa-metan. I svi oni koji su nas potcijenili jako su pogri-ješili. Dešavalo se da bude zgažen, da pretrpi neprav-du i razna zla, ali ne dozvo-ljava da bude prevaren. Oni koji podcijene našu inte-ligenciju obi�no budu ka-žnjeni. Tako da narod zna zbog �ega te pare dolaze. Ali neka dolaze. Podržava-mo to. Radi se na sve stra-ne. Pri�aju mi za ovo pre-duze�e u Novom Pazaru koje radi puteve, priprema-li da otpuste 15 radnika jer nisu imali posla. E sad tamo kažu: „Da ne bi Muftije da ovo zakuha – ništa, raspade nam se firma.“ Evo sino� gledam rade u tri smjene. Neka hvala Bogu, samo neka ide naprijed. Samo ne znam treba li još više da za-kuhamo da bi bilo još više para. Ja ne bih! Ne znam šta vi velite. Tako da i te po-ruke razumijemo, znamo šta to zna�i. To zna�i ono što smo i ranije govorili. Samo ono što ste spremni da branite, vaše je.

Ne dirajte nam Univerzitet

Ono što niste spremni da odbranite do�i �e neko da vam uzme. Bilo regular-no ili neregularno, uz silu ili bez sile, ali uzet �e vam ga neko. Prema tome, na ovom se potvr�uje kao i na svim drugim vrijednostima.

Još jednom isti�em poziv vlastima da ova tri stuba stabilnosti ne ugro-žavaju i ne dozvoljavaju da se ugrožavaju. Ali ne samo to, nego stubove treba i ja-�ati. Pa treba da ih oja�a-mo zajedni�ki. To je za-

pravo dio stabilnosti šireg prostora. Mi smo na to spremni. Vidite, ma koli-ko su nas puta nervirali, mi smo evo opet spremni, ho-�emo dijalog i razgovore, bilo kakve, bilo gdje, bilo s kim. Samo neka stvari budu bolje. Ali nemoj da mi se-kiraju studente Univerzite-ta. Njih mnogo volim. Ako njih budu nervirali, a tu je mnogo studenata, pa ako sa njima iza�emo, oni su mladi i puni energije, ne bi bilo dobro da se sa studen-tima okupljamo. Ali, vje-rujte, na ivici smo. Malo fali da sa studentima iza�emo. A kako stalno licitiraju bro-jem naših studenta kako bi izra�unali školarine, �ujem da imamo mnogo stude-nata, pa ako ih bude toli-ko koliko oni kažu onda �e biti jako mnogo studena-ta na ulicama. Ja o�ekujem da to razumiju. Jer, zai-sta je dosada bilo neprav-de. Oko te akreditacije je mnogo nepravde i mnogo zuluma. Akreditaciona ko-misija odlu�uje politi�ki. Dobijete pozitivan izvještaj od referenta Akreditacione komisije, a Komisija vam obara izvještaj. I onda je �u�enje zašto tražite nove odnose. Zato što se poka-zalo da vam o vjeri odlu�u-ju politi�ki, o Nacionalnom vije�u politi�ki, o Univer-zitetu politi�ki. Pa dokle više? Zaista nema smisla. Spremni smo da otvorimo novu bijelu stranicu, da ne �ešljamo po onoj škraba-noj stranici, ali definitivno da se uvažavamo kao ljudi i da zakoni kona�no budu jednaki za sve. Samo to tra-žimo i ništa više. Uvjerili smo ih kao što smo ih uvje-rili i do sada. Mislim da oni to dobro znaju, mislim da je ovdje samo problem da se shvati i da se prihvati da musliman, Bošnjak, imam, muftija mogu biti ravni sa drugim gra�anima, sa Srbi-ma, sa ljudima u crkvi itd. To je o�ito taj jaz od preko stotinu godina diskrimina-cije koji je nametnuo takve odnose da je to sada teško shvatiti. Pa je onda sasvim normalo da Vlada sasvim jednom obi�nom odlukom pokloni motel „Sopo�ani“ Srpskoj pravoslavnoj crkvi, bez potrebe da to nekome obrazlaže, a da evo do�u ovdje nama da ovo otima-ju. To stvarno nije pošteno! Onda se pri�a o ravnoprav-nosti i dobrim odnosima. To nije u redu. Definitiv-no se nadam da je dovoljno ovdje bilo gr�a. Tri godi-ne se napunilo od agresije na Islamsku zajednicu. Do-voljno je bilo da se shvati da ne mogu da je razbiju, da ne mogu da je zatvo-re, da je otmu. Dovoljno je

agresije bilo na sve naše vri-jednosti. Vrijeme je da se sa tim više stane i da se krene pravim putem. Neka svako radi svoj posao, neka se svako bori za svoje poene, ali u skladu sa pravilima koja �emo zajedno poštiva-ti. Neka su to ustavna pra-vila, ma koliko nam se taj Ustav ne dopadao. Neka su to zakoni koji važe, ma ko-liko nam se ne dopadali, ali neka važe. Zaista ne može-mo se pomiriti sa time da ministar promijeni pravi-la u toku igre, pa da kaže: „E, više nije polovina nego dvije tre�ine, ho�emo da vam pove�amo gol.“ Pri-znali su da je to diskrimina-cija. Evo, ne tražimo ništa, neka sudski organi istražu-ju ko je po�inio diskrimi-naciju i ko treba da ide u zatvor, samo neka se defi-nitivno sa time stane. Da se zna, da se dokaže i da se pokaže da za državne orga-ne nije bitno ko je pobije-dio. Sada kažu: „Hajde sve tri liste da podijele vlast u Bošnja�kom nacionalnom vije�u.“ �emu su onda slu-žili izbori? Zašto smo išli na izbore ako �emo svi da podijelimo. Trebali smo onda dijeliti prije izbora. A da nije BKZ pobijedila, da li bi tada neko rekao: „Hajde zajedno.“ Taman posla. Znate da je tamo monopol bio u Vije�u. Mandat mu je istekao prije tri godine i niko se nije sjetio da pita šta se tamo radi. E kada je BKZ pobijedila sada ho�e svi zajedno. Što moramo svi zajedno? Neka postu-pe po Zakonu, pa ko ima ve�inu neka formira vije-�e. Pa onda kažu: „Dogo-vorite se.“ Ne možemo se dogovoriti. Ne možemo se dogovoriti da je neko falsi-fikovao ostavke. Nismo u 14. vijeku. Sada je 21. vijek. Utvrdite da li je neko falsi-fikovao ostavke. To mora-mo da znamo jer na osno-vu toga se onda postavi-mo. Apsolutno nije najbit-nija stvar da li �emo biti u upravnim organima ili ne? Bitni su nam principi, ne samo zbog Vije�a nego i zbog drugih relacija. Ako jednom pristanete na kra�u onda ste sau�esnik kra�e. Mi u tome ne�emo da u�e-stvujemo. To su naše po-ruke.

Živi i zdravi bili, hair-li i veseli, i da se, ako Bog da, ubudu�e okupljamo ra-dosnim povodima: uspje-ha, novih ustanova i novih pobjeda. Puno vam hvala svima. Esselamu alejkum.“

Nakon Muftijinog obra-�anja vjernici su se mirno razišli, bez ijednog najma-njeg incidenta.


NA

LIZ

E

R E Ž I M U S M E T A U S P J E Š N A V J E R O N A U K A

Islamska vjeronauka – pritisak i diskriminacija nad muslimanima

Školski sistem Republi-ke Srbije je od 2001. godi-ne oboga�en za još jedan predmet u nizu premeta humanisti�kih nauka, a to je vjerska nastava. Uvo�e-nje predmeta vjeronauke je bio kompleksan i težak posao koji su zajedni�kim zalaganjem noslile vjerske zajednice u Srbiji i mini-starstva prosvjete i vjera. Islamska zajednica je ak-tivno u�estvovala u proce-su pripreme, organizacije i kasnije realizacije islam-ske vjeronauke u srbijan-skom školstvu. Mukotr-pan rad na izradi planova i programa, pisanju udž-benika, obuci i školovanju kadra predstavljao je podu-hvat od velike važnosti i te-žine. Islamska zajednica je posao prihvatila spremno, pristupila je izradi udžbe-nika, obuci kadra i pripremi za realizaciju ove nastave.

Izrada planova, pisanje udžbenika i školovanje

kadra

Islamska zajednica je pristupila ovom komplek-snom poslu na ozbiljan i odgovaraju�i na�in. Izdvo-jena su sredstva, bez po-mo�i države, za izradu pla-nova, pisanje udžbenika i školovanje budu�eg kadra. Država u ovom slu�aju nije dala nikakvu podršku, ali je projekat zahvaljuju�i anga-žmanu Islamske zajednice uspio. Udžbenici su izra�e-ni po uzoru na one u Bosni i Hercegovini koja je ovaj proces ranije završila. Pri izradi planova i programa i pisanju udžbenika ispošto-vane su sve pedagoške me-tode i standardi, planovi su prilago�eni uzrastu, potre-bama i zahtjevima vremena i prostora.

Dobri rezultati

Ve� prve godine ove na-stave u školskom sistemu Srbije jasno je bilo da je Islamska zajednica spre-mno odgovorila izazovu realizacije vjerske nastave u školama. Nastavnici su ozbiljno i odgovorno odra-�ivali posao na zadovolj-

stvo Islamske zajeddnice, u�enika, njihovih roditelja i odgovornih u školama. Pojavio se i zanimljiv fe-nomen, a to je da je za na-stavu islamske vjeronauke vladalo sve ve�e intereso-vanje me�u u�enicima i nji-hovim roditeljima, za ra-zliku od nekih zajednica koje su se suo�ile sa opada-njem broja zainteresovanih za ovu vrstu nastave. Nije zabilježen ni jedan slu�aj zloupotrebe od strane na-stavnika u redovima pre-dava�a islamske vjeronau-ke. Oni su se pokazali izu-zetno kompaktibilnim za nastavni proces i školski ambijent. Rezultati su bili vidni i zapaženi.

Opstrukcija i prvi problemi

Uspješna realizaci-ja islamske vjeronauke za-smetala je odre�enim ate-isti�kim strukturama u školstvu Srbije. Pokušaj da se zaustavi nesmetan razvoj ovog predmeta po�inje još u samom startu, a to je for-miranje izbornog predmeta nazvanog „gra�ansko vas-pitanje“. U mnogim škola-ma se djeca nagovaraju, tj. pritiskaju da izaberu ovaj predmet umjesto vjerona-uke. Naravno, kada je u pi-tanju islamska vjeronauka takvi pritisci nisu davali re-zultate. Procenat onih koji se opredeljuju za vjerona-uku je iznad 90% u�enika, što je predstavljalo ubjed-ljivo najve�i broj u odnosu na druge konfesije.

Neravnopravan položaj nastavnika

Ve� deset godina traje proces vjerske nastave u školama i mnogi nastavnici su u školstvu cijeli taj peri-od. Me�utim, njihov polo-žaj u odnosu na nastavni-ke drugih predmeta je ne-ravnopravan. Svake godine im se produžuje privremeni ugovor o radu bez trajnog i adekvatnog rješenja, što predstavlja neravnoprav-nost i poteško�u.

Pritisak i diskriminacija nad

nastavnicima islamske vjeronauke

Neravnopravnost i dis-kriminacija nastavnika islamske vjeronauke kul-minira 2007/2008. godine. Naime, u godini napada na sistem Islamske zajednice 2007. godine, najve�i broj vjerou�itelja ostaje privr-žen Islamkoj zajednici, od-bijaju�i da se prikloni pro-režimskim snagama koje su imale za cilj da ugroze i unište sistem Islamske za-jednice, nastoje�i da krei-raju novi po mjeri beograd-skog režima. Nepokoleblji-vost vjerou�itelja je, pored dobrih rezultata u radu, bila još jedan signal onima koji ne žele dobro islamu na ovim prostorima da se na njih krene energi�nije, ne mare�i mnogo za njiho-va prava i zakon. Ve� po-�etkom školske 2008/2009. godine u gradovima gdje je Sulejman Ugljanin imao vlast i samim tim postavio svoje pristalice na mjesta direktora škola, nastavni-ci islamske vjeronauke se suo�avaju sa problemom u školama. Mnogi su ve� tada prisilno izba�eni sa posla. Ministarstva vjera i prosvjete nisu poduzeli ni-kakve korake, ve� su pre-�utno odobrile nasilje nad ovim ljudima.

Pritisak je pove�an i na-redne školske 2009/2010. godine kada je još jedan broj nastavnika izba�en sa posla. Njihovo nezakonito izbacivanje vlast pokušava opravdati navodnim podje-lama u Islamskoj zajedni-ci. Na njihova mjesta do-laze nekvalifikovani kadro-vi koji predaju u školama �iji nivo mnogi od njih ni sami nisu završili. Sred-njoškolac predaje u sred-njoj školi, a ima i primjera gdje u osnovnoj školi pre-daje lice koje nije redovno poha�alo osnovnu školu. Takav primjer je zabilježen u Sjenici, a radi se o Musta-fi Maki�u.

Kona�ni obra�un - izbacivanje �lana

Komisije

Kona�ni obra�un sa na-stavom islamske vjerona-uke pokušan je odlukom Vlade Republike Srbije da smijeni �lana Komisije ispred Islamske zajednice u Srbiji prof. dr. Mevluda Dudi�a i na njegovo mjesto imenuje Adema Zilki�a iz tvorevine koju je osnovala Vlada Vojislava Koštunice.

Ovakva odluka je uzbu-dila javnost u Sandžaku i uvrijedila najve�i broj mu-slimana u Srbiji. Njeni ne-gativni efekti bili su jasni ve� na samom po�etku školske 2010/2011. godi-ne. Imenovanje Adema Zil-ki�a je svojevrsni pritisak na muslimane i Islamsku zajednicu, a posebno na na-stavike islamske vjeronau-ke. Dr. Dudi� je �lan te ko-misije od njenog osniva-nja i bio je u svim tijelima koja su radila na pripremi i realizaciji projekta vjerske nastave u školama. Režim je o�ekivao da �e dodatno oslabiti Islamsku zajedni-cu u Srbiji i da �e pod ucje-nama najve�i broj vjerou�i-telja napustiti tu zajednicu priklonivši se izdajni�koj struji Adema Zilki�a. Kako se to nije desilo, režim po-duzima oštrije metode.

Ignorisanje spiska nastavnika kojeg

je poslala Islamska zajednica

Školska godina je po�e-la i do prvog dana nastave nije bilo jasno ko �e pre-davati islamsku vjeronau-ku. Prvog dana u poslije-podnevnim �asovima dola-zi dekret od strane Mini-starstva prosvjete da se na mjesto nastavnika islamske

vjeronauke imenuju lica sa spiska kojeg odredi Islam-ska zajednica. Dakle, Mi-nistarsvo prosvjete lukavo pokušava da izbjegne pre-uzimanje odgovornosti za kršenje zakona i ne daje odgovor na zahtjev škola i muslimanske javnosti. Me-�utim, ovog puta Ugljanin, u svojim nastojanjima da dodatno oslabi i u krajnjem slu�aju uništi Islamsku za-jednicu, ništa ne prepušta slu�aju. Na mjesto na�el-nika Školske uprave vlast postavlja Mensura Memi-�a, zvanog Me�e. Ovo lice je poznato po tome što je važilo za udarnu pesnicu Ugljaninove partije zadnjih desetak godina, a koji je i pored toga obavljao ne-koliko važnih funkcija u Novom Pazaru. Bio je i upravnik Okružnog zatvo-ra, direktor Sportskog cen-tra, da bi na kraju prešao u školstvo, pokazalo se s ci-ljem.

Skrivanje spiska od strane Ministarstva

vjera

Ministarstvo vjera je ignorisalo spisak nastavni-ka Islamske zajednice u Sr-biji, a kako bi prikrilo ne-zakonito ponašanje Mini-starstvu prosvjete. Umje-sto validnog spiska, poslali su spisak kojeg je sa�inio Adem Zilki�. Ovaj �in je flagrantno kršenje zakona koji je decidan da spisko-ve prave vjerske zajednice. Islamska zajednica u Srbiji je tradicionalna vjerska za-jednica i ima puno zakon-sko pravo na vjersku na-stavu. Ignorisanje od stra-ne Ministrastva vjera i fal-sifikovanje spiska je samo nastavak diskriminacijskog odnosa prema muslimani-ma i kršenja zakona ove dr-žave.

MR. HAJRUDIN EF. BALI�

Nepokolebljivost vjerou�itelja je, pored dobrih rezultata u radu, bila još jedan signal onima koji ne žele dobro islamu na ovim prostorima da se na njih krene energi�nije,

ne mare�i mnogo za njihova prava i zakon.

BROJ 201/XIV 19

AN

AL

IZE

R A S N A D I S K R I M I N A C I J A U Š K O L A M A

Škole bez bošnja�kih imena

Širom Sandžaka postoje na de-setine osnovnih i srednjih škola u kojima apsolutnu ve�inu �ine djeca bošnja�ke nacionalnosti. Me�utim, nazivi tih škola nisu u skladu sa nacionalnom pripadno-š�u njihovih �aka, niti odslikava-ju volju ve�ine koja zahtijeva da škole ponesu bošnja�ka imena.

Politika stalne diskriminacije i segregacije prema Bošnjacima od strane režima najviše se osje�a u obrazovnom sistemu države Srbi-je koji je jako netolerantan prema pripadnicima bošnja�ke manjine. Pored toga što u školskim pro-gramima bošnja�ko-muslimanska djeca moraju �itati i u�iti napa-met Njegoševe rasisti�ke izjave i genocidne formulacije, ona mo-raju �itati u lektirama za 6. razred osnovne škole „Hajduk Stanka“ koji “pose�e turski (musliman-ski) vrat, pa kada krv šikne i po-prska vas, vazdan smrdite Muha-medom”. Muslimanska djeca iz muzi�ke kulture pjevaju opelo i liturgiju, što predstavlja pravo-slavno obredoslovlje i nikako nije dio kulture muslimana Bošnja-ka. Muslimanskoj djeci je školska slava Sveti Sava koji je pravoslavni svetac i muslimanska djeca sa tom slavom nemaju ništa, osim inten-ciju režima da ih putem obrazov-nog sistema asimilira i udalji od svoje vjere i nacije.. O ovoj temi je ranije bilo rije�i u našem listu, a sada nam je želja da spomenemo imena škola u Sandžaku i na taj na�in dokažemo koliki je stepen diskriminacije po ovom pitanju prema muslimanima Bošnjacima.

Osnovne škole u Novom Pazaru

• Rifat Burdžovi� Tršo,• Jovan Jovanovi� Zmaj,• Stefan Nemanja,• �ura Jakši�,• Vuk Karadži�,• Desanka Maksimovi�,• Aleksandar Stojanovi�

Leso,• Rastko Nemanji�,• Bratstvo,• Jošanica,• Selakovac.

Samo jedna osnovna škola u Novom Pazaru nosi muslimansko bošnja�ko ime. Bošnjaci �ine 87% stanovništva u Novom Pazaru.

Tutin

• Rifat Burdžovi� Tršo,• Meša Selimovi�,• Dr Ibrahim Baki�,• 25. maj,• Vuk Karadži�,• Aleksa Šanti�,• Aleksa �ilas Be�o,

U Tutinu je nešto druga�ija slika, ali ni tu nije proporcional-no imenovanje škola u odnosu na broj Bošnjaka u Tutinu kojih ima 99%. I u Tutinu su Bošnjaci dis-kriminisani po ovom pitanju.

Sjenica

• Rifat Burdžovi� Tršo,• Jovan Jovanovi� Zmaj,

• Svetozar Markovi�, • Vuk Stefanovi� Karadži�,• Bratstvo i jedinstvo,• 12. decembar,

U Sjenici samo jedna škola nosi bošnja�ko ime uprkos �inje-nici da Bošnjaci �ine preko 85% stanovništva Sjenice.

Prijepolje

• Dušan Tomaševi� �irko,• Boško Buha,• Svetozar Markovi�,• Mihajlo Bakovi�,• Vladimir Peri� Valter,• Mihajlo Bakovi�,• Sveti Sava,• 10. oktobar.

U Prijepolju je diskriminacija najdrasti�nija i najteža. Iako mu-slimani Bošnjaci u ovom gradu imaju blagu ve�inu, niti jedna os-novna škola ne nosi bošnja�ko ime.

Priboj

• Vuk Karadži�,• Branko Radi�evi�,• Nikola Tesla,• Desanka Maksimovi�,• 9. maj.

U Priboju muslimani Bošnjaci nemaju ni jednu osnovnu školu sa njihovim imenom. I ovdje je dis-kriminacija potpuna.

Nova Varoš

• Živko Ljuji�,

Samo je jedna osnovna škola u Novoj Varoši. Da ima još jedna vjerovatno bi se zvala po imenu �etnika Vuka Kalaitovi�a, kome je skoro podignut spomenik u no-vovaroškom selu Štitkovo.

Ovo su podaci o nazivima OŠ u gradovima Sjevernog Sandža-ka. Potrudit �emo se da u nekom narednom broju našeg lista izne-semo podatke o imenima škola u Južnom Sandžaku.

Nadamo se da �e bošnja�ki politi�ari kona�no shvatiti stepen diskriminacije nad svojim naro-dom, te da �e se ve� jednom po-truditi da bar u oblasti školstva nešto urade i poboljšaju stanje. Ali, dok su Sejdo i Rahman boš-nja�ki predstavnici, nada je jalova i pirova stvar.

Pored toga što u školskim programima bošnja�ko-muslimanska djeca moraju �itati i u�iti napamet Njegoševe rasisti�ke izjave i genocidne formulacije, ona moraju �itati u lektirama za 6. razred osnovne škole „Hajduk Stanka“ koji “pose�e turski (muslimanski) vrat, pa kada krv

šikne i poprska vas, vazdan smrdite Muhamedom”. SEAD-EF. ŠA�IROVI�

Falsifikovani spiskovi - nekvalifikovani kadar

Spisak koji je poslat škola-ma u Srbiji je pokazao mnoge nepravilnosti. Izba�eni su na-stavnici koji imaju odgovaraju�a zvanja potrebna za izvo�enje na-stave te prirode, nastavnici koji godinama rade na projektu vje-ronauke. Famozni spisak koji je sa�injen mimo znanja Islamske zajednice pokazuje da vlast ne samo da krši zakon i pravila dr-žave, ve� i vrije�a osje�anja mu-slimana. Na mjesto nastavnika vjerske nastave nasilno se poku-šavaju postaviti lica koja nema-ju potrebno obrazovanje. Spisak sadrži imena lica koja su završi-la engleski jezik, pravni fakultet, u�iteljski fakultet, a nerijetko i bez višeg i visokog obrazovanja. Sve se ovo radi uz saglasnost vla-sti, prije svih ministarstava vjera i prosvjete u Vladi Republike Sr-bije.

Protesti roditelja i u�enika

Mnogi gradovi i škole su za-bilježili proteste u�enika i njiho-vih roditelja nezadovoljnih na-�inom na koji se vlasti ophode prema vjerskoj nastavi, vjerou�i-teljima i uopšte prema muslima-nima. Vlasti u potpunosti igno-rišu sve inicijative i apele, pa �ak i peticije da se prestane sa nasil-nim i nezakonitim ponašanjem. Protesti su održavani u Novom Pazaru, Sjenici, Tutinu, Pijepo-lju i drugim mjestima širom San-džaka.

Ignorisanje apela predstavnika Islamske

zajednice i vjerou�itelja

Predstavnici Islamske zajed-nice su u nekoliko navrata slali pisma i dopise najvišim organi-ma vlasti u Srbiji. Predstavni-ci Udruženja vjerou�itelja su u nekoliko navrata tražili sastanke u Ministartvu prosvjete, Mini-starstvu vjera i drugima. Na sve apele vlast je reagovala necivili-zacijski - potpuno ih je ignori-sala, doprinose�i tako nastavku krize i kršenju zakona.

Trenutna situacija

Trenutna situacija se može opisati kao haoti�na.

• �etrdeset ljudi je ostalo bez posla.

• Mnogi roditelji se pro-tive da njihova djeca poha�aju vjersku nastavu koju predaju lica iz parareligijske tvorevine kojoj oni ne pripadaju.

• Nastava se bojkotuje u mnogim mjestima.

• Direktori po nalo-gu školskih uprava prisiljavaju djecu da prisustvujui vjerskoj nastavi.


NA

LIZ

E

A U T O N O M I J A S A N D Ž A K A J E H I S T O R I J S K A � I N J E N I C A

Sandžak - porobljena zemlja

Nakon što smo u neko-liko prošlih brojeva „Glasa islama“ pisali o nepobitnim �injenicama koje nam uka-zuju na postojanje relevan-tnih dokaza da je autono-mija Sandžaka itekako bila realnost politi�kih odnosa me�u snagama koje su tre-bale krojiti budu�u Jugo-slaviju, mislimo da je uput-no ovaj dio kazivanja o tom dijelu historije sandža�kih Bošnjaka zaokružiti sa dva veoma važna dokumenta. Naime, koliko se daleko otišlo u formiranju poli-ti�ke infrastrukture svjedo-�e i Rezolucija o osnivanju ZAVNO Sandžaka (ZAV-NOS), ali i Rezolucija o organizaciji ZAVNO San-džaka.

Ova dva dokumenta na nedvosmislen na�in poka-zuju svu ozbiljnost sistema upravljanja (ako izuzmemo ideološki aspekt te pri�e) i organizacije koji su tom prilikom uspostavljeni. Na-ravno, �ak ni tada �itav taj proces nije bio lišen poku-šaja da se obezbijedi da u predstavni�kim tijelima za-stupljenost Bošnjaka iz oba dijela Sandžaka ne bude srazmjerna njihovom uku-pnom broju, a sve sa ciljem da se umanji njihov uticaj, što �e kasnije biti od pre-sudnog zna�aja za likvida-ciju autonomije.

Rezolucija o osnivanju ZAVNO Sandžaka

1. U teškoj neravno-pravnoj borbi koju naro-di Jugoslavije vode protiv okupatora i njegovih mno-gobrojnih slugu i izdajnika, po�ev od Nedi�a, Pe�anca, Ljoti�a, pa sve do Draže Mihajlovi�a i njegovih �et-ni�kih bandi, stvorena je iz krvi, života i patnji na-rodnih boraca i naših naro-da slavna juna�ka narodno-oslobodila�ka vojska Jugo-slavije koja je pod mudrim rukovodstvom Vrhovnog štaba i njegovog koman-danta, proslavljenog voj-skovo�e druga Tita, uspje-la da se održi i da izraste u silnu i nepobjedivu snagu, koja predstavlja opasnost

ne samo za doma�e izdajni-ke, ve� i za hitlerovske nje-ma�ke okupatore. Narod-no-oslobodila�ka vojska i partizanski odredi Jugosla-vije jesu jedina zaista oslo-bodila�ka oružana snaga u našoj zemlji koja se bori za narodnu slobodu i ona je jedina u stanju da sa uspje-hom pobjedonosno okon-�a narodno-oslobodila�-ku borbu. Izjavljujemo da u Jugoslaviji ne postoji ni jedna druga oružana for-macija koja se bori protiv okupatora i da razne oru-žane formacije i bande pod raznim demagoškim fir-mama i imenima, ustvari, samo su agenture fašisti�-kog okupatora i oru�a do-ma�ih izdajnika u njihovoj prljavoj protivnarodnoj ra-boti. (ASRS ZAVNOS br. 6 (43) Baši� Goran.: Polo-žaj Bošnjaka u Sandžaku, Beograd, 2002., str. 122)

2. Skupština predstav-

nika naroda Sandžaka po-tvr�uje da je jedino politi�-ko rukovodstvo narodno-oslobodila�ke borbe, jedi-ni pravi predstavnik naroda Jugoslavije - Antifašisti�ko vije�e narodnog oslobo�e-nja Jugoslavije. Jugoslavi-ju narodnog ustanka, Jugo-slaviju bratstva i jedinstva njenih naroda, Jugoslaviju herojske narodno-oslobo-dila�ke borbe mogu pred-stavljati samo oni ljudi i ona tijela koja su izrasla iz naše krvave i juna�ke borbe, koja je zaista oli�e-nje demokratskih i slobo-doljubivih težnji naših na-roda – a to je AVNOJ i niko više.

Izjavljujemo da Jugo-slovenska izbjegli�ka vlada nema nikakva prava ni da predstavlja ni da zastupa narod Sandžaka, jer ona preko svog ministra, voj-nog generala Draže Mihaj-lovi�a, sara�uje sa okupato-

rom. Ona je otpo�ela bra-toubila�ki rat u našoj ze-mlji i vodi borbu protiv naroda i njegovih oslobo-dila�kih težnji. Skupština smatra da takvoj vladi, koja je preko ovog vojnog mi-nistra po�inila mnoge zlo-�ine nad narodima Jugo-slavije, koja je u�inila sve i danas �ini sve da uz pomo� okupatora u krvi narodnoj uguši ovu svetu i praved-nu oslobodila�ku borbu naših naroda – nema mje-sta u našoj zemlji. Narod koji je podnio krvave žrtve za svoju slobodu ne�e ni-kada dozvoliti da plodove njegove borbe ugrabe iz-dajnici njegove domovine. Skupština traži da svi krivci sramne kapitulacije, kao i pomaga�i okupatora budu izvedeni pred narodni sud gdje �e odgovarati za svoje zlo�ine i svoje izdaje.

3. Narod Sandžaka prati sa beskrajnim povjerenjem

i divljenjem herojsku borbu bratskih naroda Sovjetskog saveza, koji stoji na �elu današnjeg oslobodila�kog rata, i on sa velikim odu-ševljenjem pozdravlja po-bjedni�ki marš Crvene ar-mije jer zna da ona nosi smrt fašizmu i slobodu ne samo svojoj velikoj otadž-bini, ve� slobodu i našem narodu i svim porobljenim narodima Evrope.

Narod Sandžaka po-zdravlja pobjedu velikih sa-veznika Engleske i Ameri-ke nad neprijateljem malih naroda i krvnikom �ovje-�anstva – fašizmom.

Skupština pozdravlja za-klju�ke historijske konfe-rencije u Moskvi, uvjerena da �e oni ubrzati pobjedu nad fašizmom i omogu�iti stvaranje slobodnih nezavi-snih država, bez i�ijeg mije-šanja sa strane, ostavljaju�i danas porobljenim narodi-ma da sami sutra po svojoj volji ure�uju svoje države.

Skupština, tako�e, po-zdravlja donošenje Dekla-racije o odgovornosti rat-nih zlo�inaca, uvjerena da �e pravedna kazna dosti�i ne samo hitlerovske faši-sti�ke zlikovce, ve� i nji-hove sluge – doma�e izdaj-nike.

4. Skupština izjavljuje da �e narod Sandžaka u�ini-ti sve, u zajednici sa naro-dom ostalih pokrajina naše domovine, da se ne povrate protivnarodni režimi bivše Jugoslavije, da se ne povra-ti i ne povampiri Jugoslavi-ja nacionalnog ugnjetavanja i narodnog bespravlja, Ju-goslavija terora, korupcije i plja�ke.

Narod Sandžaka ne�e dozvoliti da se povrati stari državni i opštinski izdaj-ni�ki aparat, koji je u Ju-goslaviji služio svim nena-rodnim režimima, a poslije kapitulacije postao posluš-no oru�e i oslonac fašisti�-kog okupatora. Razbijaju-�i stari aparat, kao oru�e i oslonac okupatora, narod je u jeku narodno-oslobo-dila�ke borbe stvorio nove organe vlasti – narodno-oslobodila�ke odbore, koji su se pokazali kao organi prave narodne demokrat-ske vlasti, i koji najbolje odgovaraju potrebama i in-

PROF. DR. ADMIR-EF. MURATOVI�

Stvaranje borbenog jedinstva Srba i Muslimana jeste prvi i osnovni zadatak koji se postavlja ne samo pred ZAVNOS, ve� i pred sve �estite i redoljubive sinove

Sandžaka, �ije sve snage treba namijeniti tome cilju.

BROJ 201/XIV 21

teresima naroda i njegovim demokratskim težnjama.

5. Skupština smatra da samo Jugoslavija, ure�ena na demokratskoj federativ-noj osnovi, odgovara po-trebama i interesima naro-da Jugoslavije i da samo takva Jugoslavija u kojoj ne�e biti ni jedan narod, ni jedna pokrajina i oblast predmet ugnjetavanja i tla-�enja, samo takva Jugosla-vija mo�i �e ujediniti naše narode u jednu trajnu i svjesnu državnu zajednicu u kojoj �e Sandžak zauzeti ravnopravno mjesto me�u ostalim pokrajinama Jugo-slavije. Skupština upu�u-je svoje plamene i bratske borbene pozdrave zemalj-skim antifašisti�kim vije-�ima hrvatskog, slovena�-kog i crnogorskog naroda, sa kojima danas narod San-džaka u�estvuje rame uz rame u ovom oslobodila�-kom ratu, stvaraju�i teme-lje budu�e slobodne, na-rodne, demokratske fede-rativne Jugoslavije.

6. Radi mobilisanja i okupljanja svih narodnih snaga i ujedinjenja svih na-pora naroda Sandžaka, kao i radi uspješnog i brzog rje-šavanja svih pitanja i za-dataka koja pred narodom Sandžaka postavlja narod-no–oslobodila�ka borba, Skupština predstavnika na-roda Sandžaka, u duhu za-klju�aka AVNOJ-a o osni-vanju zemaljskih vije�a, od-lu�uje da se izabere Zemalj-sko antifašisti�ko vije�e na-rodnog oslobo�enja San-džaka, koje �e zajedno sa izvršnim odborom izabra-nim iz njegove sredine sta-jati na �elu narodno–oslo-bodila�ke borbe, kao najvi-še politi�ko i predsjedniš-tvo naroda Sandžaka.

7. U Zemaljskom antifa-šisti�kom vije�u narodnog oslobo�enja Sandžaka oku-pljeni su predstavnici San-džaka, bez obzira na na-cionalnu i vjersku pripad-nost, bez razlike na politi�-ka i partijska opredjeljenja, a koji su svojim držanjem i radom u narodno–oslo-bodila�koj borbi dokazali svoju ljubav prema narodu i slobodi, oni kojima zaista na srcu leže interesi narod-no-oslobodila�ke borbe, bratstva Srba i Muslimana, njihove budu�nosti i slo-bode. U ZAVNO Sandža-ka okupljeni su oni koji danas zaista predstavljaju narod Sandžaka i njegove slobodoljubive demokrat-ske težnje i koji �e imati na umu samo interese na-rodno-oslobodila�ke borbe i njene kona�ne pobjede.

8. Bratstvo i jedinstvo Srba i Muslimana Sandžaka jeste prvi uslov brze pobje-de nad okupatorom i do-

ma�im izdajnicima i prvi uslov sretnije budu�nosti Sandžaka. Stvaranje borbe-nog jedinstva Srba i Musli-mana jeste prvi i osnovni zadatak koji se postavlja ne samo pred ZAVNOS, ve� i pred sve �estite i redolju-bive sinove Sandžaka, �ije sve snage treba namijeniti tome cilju.

9. Najvažniji zadatak ZAVNOS-a jeste ujedinje-nje svih snaga i ja�anje svih napora Sandžaka u borbi za kona�no oslobo�enje naših naroda od okupato-ra i doma�ih izdajnika. U tu svrhu Zemaljsko vije�e još više �e razviti i ujedini-ti rad narodno-oslobodila�-kih odbora i svih masovnih antifašisti�kih organizacija, u�vrš�ivanje jedinstva fron-ta i pozadine, starat �e se o još boljem snabdijevanju naše vojske svim potreba-ma, u�vrš�ivat �e narodnu vlast, trudit �e se da po-digne kulturno-prosvjetni nivo, da se pruži zdrastvena pomo� i organizuje socijal-no staranje o narodu San-džaka, kao i da se osigura li�na i imovinska bezbjed-nost i organizuje što nor-malniji privredni život na oslobo�enoj teritoriji.

10. Zemaljsko vije�e iza-brat �e iz svoje sredine Iz-vršni odbor sa predsjedni-kom i tri potpredsjednika, a Skupština �e uputiti pro-glas narodu Sandžaka.

11. Zemaljsko vije�e izražava svoje puno po-vjerenje za vojni�ko vo�e-nje narodno-oslobodila�ke borbe u Sandžaku Vrhov-nom štabu NOV i POJ, za-klinju�i se da �e budno �u-vati interese narodno-oslo-bodila�ke borbe, uprav-ljaju�i svoje misli i napo-re pobjedi pravedne stvari narodnog oslobo�enja, za koje se herojski bori naša proslavljena narodno-oslo-bodila�ka vojska.

Rezolucija o organizaciji ZAVNO

Sandžaka

Prvi dokument je bio uopštenijeg karaktera, dok drugi usvojeni dokument - Rezolucija o organizaci-ji ZAVNO Sandžaka ima operativni karakter:

1. ZAVNO Sandžaka, oslanjaju�i se na narodno-oslobodila�ke odbore, kao i na sve masovne antifašisti�-ke narodne organizacije, ima zadatak da do krajnjih mogu�nosti ujedini sve na-pore svih rodoljubivih an-tifašisti�kih snaga Sandža-ka Srba i Muslimana, bez razlike na politi�ku i druš-tvenu pripadnost, u cilju

protjerivanja okupatora i uništenja doma�ih izdaj-nika, stvaraju�i zajedno sa svim narodima Jugoslavije temelje slobodne narodne federativne demokratske Jugoslavije.

2. Skupština bira osam vije�nika i osam zamjenika za Antifašisti�ko vije�e na-rodnog oslobo�enja Jugo-slavije, tj. za svaki srez po jednog vije�nika i jednog zamjenika.

3. Skupština bira 62 vi-je�nika u Zemaljsko vije-�e narodnog oslobo�enja Sandžaka, i to: po 14 sre-zovi plevaljski i bjelopolj-ski, po 12 srez mileševski, po 11 srezovi: pribojski i novovaroški.

4. Zemaljsko vije�e bira iz svoje sredine predsjed-nika, tri potpredsjednika i Izvršni odbor od 7 �la-nova za vo�enje redovnih poslova.

5. Predsjedništvo Ze-maljskog vije�a rukovodi vije�em, saziva sjednice i sjednice Izvršnog odbora, priprema dnevni red za nji-hove sjednice, predsjedava njima i koordinira rad.

6. Za vo�enje redovnih poslova, neophodnih za iz-vršenje zadataka narodno-oslobodila�ke borbe, Izvrš-ni odbor podijelit �e se na odsjeke; svakom odsjeku stajat �e na �elu jedan �lan Izvšnog odbora.

7. Izvršni odbor radi po odlukama i uputstvi-ma plenarnih sjednica Vije-�a, kojem odgovara za svoj rad, te mu podnosi izvje-štaje o svom radu, kao i svoje odluke na naknadno odobrenje.

8. Po pitanjima koja se ti�u zajedni�kih intere-sa svih naroda Jugoslavije, ZAVNO Sandžaka donosit �e odluke u saglasnosti sa odlukama AVNOJ-a.

9. Izvršni odbor pretre-sa na svojim sjednicama po-slove pojednih odsjeka koji sprovode njegove odluke.

Ovlaš�uje se Izvršni odbor da naknadno pripre-mi izbore za vije�nike za srezove sjeni�ki i štavni�ki po 10 i deževski 12 �lanova. Tako�e, da pripremi izbor-ni red po kome �e narod Sandžaka, �im za to budu ostvareni potrebni uslovi, birati na slobodnim demo-kratskim izborima �lanove Zemaljskog antifašisti�kog vije�a narodnog oslobo�e-nja Sandžaka.

Opredjeljenje Inicija-tivnog odbora za sazivanje skupštine na kojoj je for-miran ZAVNOS, u kojem se isti�e želja da �e Sandžak “zauzeti ravopravno mje-sto me�u ostalim pokraji-nama naše otadžbine”, valja prema tome posmatrati u

historijskom kontinuitetu. Ono je prizilazilo iz pro-gramske orijentacije narod-no-oslobodila�kog pokreta za rješenje nacionalnog pi-tanja u Jugoslaviji i „�vr-ste riješenosti da više nika-da ni jedan narod i nijedna pokrajina i oblast u našoj otadžbini ne bude predmet ugnjetavanja i eksploataci-je, da se više nikada ne po-vrati hegemonija i ugnje-tavanje koje je carovalo u bivšoj Jugoslaviji“ (Arhiv SR Srbije, Fond ZAVNOS, Br. 3/43, 6/43., Arhiv rad-ni�kog pokreta Jugoslavije, Crna Gora, II, b, 142 (43).

Na skupštini su izabrana 62 vije�nika, izabran je Iz-vršni odbor i brojne druge komisije. Za potpredsjed-nika Izvršnog odbora iza-bran je Murat-ef. Še�eragi� iz Prijepolja, a Edib Ha-sanagi� iz Priboja za �lana Izvršnog odbora. Nepo-sredno sa njima sara�ivao je Selmo Hašimbegovi�, u svojstvu politi�kog kome-sara Glavnog štaba NOV i POJ za Sandžak. Na skup-štini ZAVNOS-a nisu u�e-stvovali delegati iz novopa-zarskog, sjeni�kog i tutin-skog sreza, niti je na tom podru�ju vršen izborni po-stupak za delagate, iako je na podru�ju spomenuta tri sreza živjelo preko 54% svih Muslimana Sandžaka. (Gaston Gravije, Sandžak, nd.) Zbog toga iz ovih sre-zova nije bilo ni vje�nika, niti �lanova Izvršnog od-bora.

Neadekvatna i nepravi�-

na zastupljenost Bošnjaka muslimana u ZAVNOS-u i svim njegovim izbornim ti-jelima bila je i dalje potenci-rana i time što ni u srezovi-ma u kojima je vršen izbor delegata iz bošnja�ko-mu-slimanske nacionalnosti oni nisu bili adekvatno za-stupljeni prema broju sta-novnika u tim srezovima. Uporedna analiza pokazuje da je iz bošnja�ko-musli-manske nacionalne struk-ture svaki delegat biran na 3.815 stanovnika, dok je iz srpsko-crnogorske naci-onalne strukture po jedan delegat biran na 1.587 sta-novnika (na 26.705 stanov-nika birano je 7 vije�nika Muslimana, a na 41.275 sta-novnika srpske i crnogor-ske nacionalnosti birano je 26 vije�nika). (ZAVNO CGiB, Zbirka dokumena-ta, Titograd, 1963., str. 42) Taj nedostatak nije se bitno odražavao na kvalitet i pra-vi�nost donesenih odlu-ka, jer su skupštine i njeni organi sprovodili platfor-mu narodno-oslobodila�ke borbe, pa suštinska prava Muslimana nisu bila ugro-žavana sve do posljednje sjednice ZAVNOS-a 29. marta 1945. godine, kada je donijeta odluka o nje-govom raspuštanju, što je bilo protivno interesima i željama naroda u Sandžaku u cjelini, posebno željama i interesima Bošnjaka mu-slimana.


NA

LIZ

E

G E N O C I D N A D B O Š N J A C I M A

Šahovi�i 1924.

Genocid u Šahovi�u kod Bijelog Polja je �esto spominjan u historiografskoj litera-turi iz više razloga.

Prvi je taj što je po�injen u vrijeme mira, jer se najve�i broj zlo�ina uglavnom doga�a tokom ratova.

Drugo, što je po�injen u državi Kralje-vini SHS, koja je formalno posjedovala sve organizovane institucije savremene drža-ve, koje su se morale odrediti prema zlo�i-nu. One su izabrale �utanje, što za državu može samo zna�iti solidarisanje sa zlo�in-cima.

Tre�i je razlog surovost kojim je zlo�in po�injen. Sli�nog primjera u ranijoj histo-riji nije bilo.

�etvrti razlog su posljedice. U njima se i prepoznaje smisao ovog zlo�ina. Izvršeno je etni�ko �iš�enje ovog prostora od musli-manskog življa, osu�eno od „osvetnika“ da ispaštaju „grijehove“ vijekova, taložene u mitsko-guslarskoj svijesti o svetoj dužno-sti istrage poturica. Ali se uglavnom iza pa-teti�nog poziva na historiju kriju prizemni porivi: koristoljublje, otima�ina i plja�ka zemlje i imovine kao zanatske djelatnosti i na�in privre�ivanja.

Pokolj u Šahovi�ima (autor ovdje misli i na Pavino Polje i druga okolna sela) bio je najve�i zlo�in nad muslimanima u mir-nodopskim uslovima u Kraljevini SHS. Doga�aj se desio izme�u 9-10. novembra 1924. godine. Prethodno su, 7. novembra iste godine, crnogorske komite ubili Boška Boškovi�a iz zasjede na planini Ceru.

Zašto je važno znati ko je Boško Boš-kovi� i šta o njemu kaže Milovan �ilas u knjizi (Land Without Justice, New York, 1958.)?

Bio je rezervni pješadijski poru�nik, in-spektor Ministarstva unutrašnjh djela, ra-nije na�elnik Kolašinskog okruga, fanati�-ni pristalica ujedinjenja i �lan Pribi�evi�e-vog krila Demokratske stranke. Istakao se u suzbijanju komitskog pokreta u Rovci-ma. Taj posao je obavljao bahato i surovo, sprovode�i teror prema politi�kim neisto-mišnjenicima, te je protiv njega 1921. godi-ne podnijeta interpelacija Narodnoj Skup-štini. �ilas opisuje i detalje kada je ubijen brat poznatog odmetnika Todora Dulovi-�a, što �e kasnije i biti povod Boškovi�eve likvidacije od strane crnogorskih komita. Najvjerovatnije su ga ubili bra�a Radoš i Drago Bulatovi�, poznati komite kolašin-skog kraja, koji su likvidirani tek 1929. go-dine. Motiva za ubistvo imali su napretek i spominje se osveta za Boškovi�eva zlodje-la prema Rov�anima, kao i osveta za Petra, brata Todora Dulovi�a, kuma i saborca bra�e Bulatovi�.

Poru�nik Boškovi� je sa Poljskim bata-ljonom izvršio teška zlodjela, plja�ke i ubi-stava 1912. god u pešterskim selima. U selu Doli�e ubijeno je 20 ljudi, u Uglu 5 ljudi, u Tuzinju 10 ljudi, u Rasnu su ubili jednog �ovjeka, u selu Crvsko 4 Kurtagi�a, a u Ko-ritima je ubijeno 58 muškaraca i 2 žene.

Za ubistvo je optužen poznati bošnja�ki

ENVER �OROVI�

I ne recite za one koji su na Allahovom putu poginuli: “Mrtvi su!“ Ne, oni su živi, ali vi ne znate! (Al-Baqara, 154)

„POLIT IKA“ OD 15 . NOVEMBRA 1924.

BROJ 201/XIV 23

komita Jusuf Mehonji�, koji se tada nije ni nalazio na tom podru�ju. Sa-hrana Boškovi�a obavljena je 9. no-vembra u Kolašinskim poljima. Bio je prisustan veliki broj ljudi, dosta državnih �inovnika koji su pozivani preko naro�itih kurira. Ra�una se da je bilo oko 2.000 ljudi na sahrani. Dr-žani su zapaljivi govori gdje su optu-živali Jusufa Mehonji�a i Bošnjake iz Šahovi�a i Vraneša kao njegove jata-ke i sve prisutne pozivali na osvetu. Naro�ito je šef finansijske uprave iz Bijelog Polja, Milan Teri�, �iji je otac bivši na�elnik u Bijelom Polju, od-govoran za mnoge zlo�ine za vrije-me svog službovanja u 1920. godini, održao zapaljiv govor i uputio poziv na pokolj muslimana, što je imalo ve-liki odjek kod prisutne mase.

Dan prije sahrane vlasti su naredi-le Bošnjacima da sve svoje oružje do-nesu u srez i predaju, da bi to oružje bilo podijeljeno pravoslavcima. Bje-lopoljski okružni na�elnik Cemovi� je prilikom prolaska kroz Šahovi�e na putu za pogreb Boškovi�a nare-dio dežurnom žandamerijskom pi-saru da mu do njegovog povratka sa sahrane dobavi sve vi�enije Bošnjake Šahovi�kog sreza i okoline. Pisar je uz pomo� žandara pokupio 32 Boš-njaka, pod izgovorom da su im živo-ti ugroženi, doveo ih u zgradu sreza i pritvorio.

Kada se na�elnik Cemovi� vratio sa pogreba i vidio da ima samo 32 taoca razgoropadio se i tražio da mu dovedu još „Turaka“, pa su se žanda-ri razletjeli i priveli još 20 Bošnjaka. Sve te ljude su pohvatali na prevaru i „crnogorsku �asnu rije�“ da im se ne�e ništa loše desiti, ve� da treba da se jave u srez. Žandari su taoce pre-dali osvetni�koj rulji koja ih je na udaljenosti od �etvrt kilometra od sreskog na�elstva, pored šahovi�kog groblja, na zvjerski na�in poklala. Od cijele grupe Bošnjaka dvojica su se otkupila, a jedno dijete od 13 go-dina spasio je od noža jedan Crnogo-rac koji je zbog toga zamalo stradao. Po svjedo�enju Bahre, �erke bjelo-poljskog muftije Mustafe Salihbego-vi�a, koji je bio u komisiji za uvi�aj, kaže da je identifikovano 60 pokla-nih talaca.

U predstavci kralju Aleksandru Kara�or�evi�u, koju su 21. novem-bra 1924. god. poslali delegati boš-nja�kog stanovništva Šahovi�a i Pa-vinog Polja, navodi se da su napad izvršili oko 2.000 naoružanih Polja-na, Kolašinaca i drugih Crnogoraca, a front se protezao na liniji od 19 ki-lometara. Hamdi-beg Hasanbegovi� i Amir Musi� pokušali su da o ovom slu�aju li�no izvijeste kralja u Beo-gradu, ali ih on nije htio primiti, pa su ovu predstavku ostavili kraljev-skim službama.

Predsjednik „Džamijeta“ Ferhad-beg Draga je 14. novembra uputio interpelaciju ministru unutrašnjih djela povodom groznih zvjerstava u Sandžaku. Ova interpelacija je objav-ljena u Sarajevskoj „Pravdi“ br. 262 od 18. novembra, a tu se, izme�u ostalog, kaže: „Gospodine ministre! Ovaj masakr kao zajedni�ko djelo mjesnih policijskih vlasti i Vasoje-vi�a pada na teret, koliko na druge, najprije na policijske vlasti, koje su blagovremeno upoznate i upozorene na opasnost i nisu je htjele sprije�iti.

Ova okolnost tereti više vlast nego same razbojnike jer do sada nijedan nije pritvoren...“

A beogradska „Politika“ br. 5949 od 15. novembra 1924. izvještava ovako: „Protest Ferhad-beg Drage povodom osvete Vasojevi�a za ubi-jenog Boška Boškovi�a. G. Ferhad-beg Draga uputio je protesno pismo ministru unutrašnjih dela g.V. Mak-simovi�u.“

Toliko je „Politika“ našla za shod-no da napiše o protesnom pismu muslimanskog glavara Ferhad-bega Drage o zlo�inu nad više stotina ne-dužnih ljudi. Više je poginulo ljudi nego što su potrošili slova za ovaj tekst. Sve ukazuje na smišljenu na-mjeru zataškavanja etni�kog �iš�e-nja i za njega niko nikada nije odgo-varao.

Na�in kako je izvršen napad, Mi-lovan �ilas, u istoj knjizi, opisuje ovako: „Odmah nakon Boškovi�eva pokopa, Poljani su, a i drugi s njima, bez ikakva posebna dogovora, uzeli svoje skrivene puške i krenuli na mu-slimane. Polovina ih je bila nenaoru-žana, ali oružje i nije bilo nužno. I muslimani na koje su krenuli bili su nenaoružani, ve�inom neratoborni, s izuzetkom onih koji su živjeli duž granice Tare, a koji su se uglavnom bili povukli u unutrašnjost još 1912. ili nakon 1918. Spontano su se stavili pod komandu bivših penzionisanih oficira koje su na brzinu proglasili vo�ama.

Pod izgovorom da traže razboj-nike i jatake, razularena ostraš�ena naoružana rulja, pošto je završila sa pokoljem u Šehovi�u, razmilila se po okolnim selima, a zatim po pavino-poljskom kraju gdje su po�inili još ve�i i svirepiji pokolj.“

Ponovo �emo citirati M. �ilasa: „Muslimanskim sveštenicima su �u-pali brade i urezivali im krstove na �elu. U jednom su selu grupu ljudi žicom vezali za plast sijena i zapa-lili. Poslije su prepri�avali da ljudi gore purpurnim plamenom. Jedna je grupa napala jedno doma�instvo na osami. Seljak je upravo derao ja-gnje. Njega su namjeravali ustrijeliti, ku�u mu spaliti, ali ih je guljenje ja-gnjeta navelo da o istoj šljivi za pete objese živa seljaka, a jedan od njih, iskusan mesar, sjekirom je rascijepio seljaku...“

U knjizi na srpskom jeziku „Be-suda zemlja“ (2005) izba�eni su ovi djelovi svjedo�anstva o morbidnim zlo�inima koji se nalaze u verziji na engleskom jeziku.

Sumiraju�i pri�u o pokolju u Šaho-vi�ima M. �ilas zaklju�uje: „Moglo bi se �initi, ako se hladno razmisli, da je na kraju krajeva svejedno kako su se ljudi ubijali i šta su sa mrtvima ra-dili. Ali nije tako. Baš kao da su s lju-dima postupali kao s marvom, da su smišljali na�ine umorstva, bilo je ono najstrašnije, ono što je bacilo u zase-nak sama ubistva, a otkrivalo ubicu do dna mra�nu bez dna. U tom kraju sama ubistva i nijesu držana za nešto strašno, naviklo se na to. Ali svirepi i ne�ovje�ni na�in na koja su ona iz-vršena i naslada koju su osje�ali oni koju su taj posao obavljali, to je iza-zivalo zgražavanje i osudu �ak i kad su muslimani u pitanju...“

Odmah nakon ubistva talaca za-po�eo je opšti napad, paljene su

ku�e, ubijano staro i mlado, žene i djeca iz maj�inog naru�ja. Broj ljud-skih žrtava, po pri�ama ljudi koji su preživjeli te strahote, jeste oko 500 pobijenih, izgorjelih i nestalih. Oni su evidenciju izveli prebrojavanjem njihove rodbine i komšija. Dok su se strahote doga�ale, mjesne vlasti nisu ništa preduzimale protiv zlo�inaca, ve� su u zlo�inima i sami u�estvova-li. Jedino je okružni na�elnik iz Plje-valja Kre�kovi� pritekao u pomo� nedužnom muslimanskom narodu, zaprijetivši da �e angažovati vojsku.

Sli�an scenario kao u Šahovi�u spremao se i za Bijelo Polje. U Bi-jelo Polje je iz Beograda upu�en inspektor Ministarstva unutrašnjih djela izvjesni Predi�, koji je spro-veo izmišljenu istragu. Privedeno je i zatvoreno 67 najuglednijih Bjelo-poljaca Bošnjaka. Prema utvr�enom planu sve pohapšene je trebalo likvi-dirati, a onda nastaviti orgijanje nad nedužnim muslimanskim stanovniš-tvom. Prisebnoš�u muftije Mustafe Salihbegovi�a i Huzeir-age Dervovi-�a, koji je otišao u Beograd i interve-nisao kod Nikole Paši�a, predsjednik Vlade Paši� je odmah naredio da se svi zatvorenici puste, �ime je izbje-gnut pokolj u Bijelom Polju. Huzeir-aga Dervovi� je obe�ao Paši�u da �e svi Bošnjaci iz Bijelog Polja dati svoj glas za njegovu Radikalnu stranku i tako je i bilo.

Bošnjaci koji su preživjeli geno-cid u Šahovi�u i Vranešu nikada se nisu vratili na svoj vatan. Ubrzo je ovaj kraj opustio, a zemlju razgrabiše i podijeliše me�usobno Crnogorci. Niko nikada nije odgovarao za ovaj genocidni zlo�in.

Preostalo stanovništvo se ise-ljavalo ka unutrašnjosti Sandžaka i Bosni. Ima ih po cijelom Sandža-ku, višegradskom podru�ju i selima u Br�anskom srezu, Gornji Rahi�, Mao�a, �eli� i Islamovac podno Ma-jevice. Porodice koje su naselile Br-�anski srez su: Kali�i, Fazlovi�i, Ša-hovi�i, Ljaljevi�i, Karamehmedovi�i, Du�evi�i, Drpljani i Suljevi�i. Juna�-ko pleme Kali�a nije se moglo privi-�i u Gornjem Rahi�u, pa se je preko 100 ku�a iselilo u Tursku, uglavnom u Izmir.

Danas se Šahovi�e naziva Toma-ševo i u njemu nema ni jednog Boš-njaka. Sadašnji naseljenici Šahovi�a kažu kako �esto, naro�ito no�u, ne mogu dobro spavati jer �uju glasove sli�ne u�enju ezana.

Nek je vje�ni rahmet svim nevi-nim bošnja�kim žrtvama genocida u Šahovi�u 1924.

Literatura:Šerbo Rastoder, Memoari kao histo-rijski izvor ili svjedo�enje Milovana

�ilasa o doga�ajima u Crnoj Gori prvih decenija XX vijeka sa posebnim osvr-

tom na pokolj u Šahovi�ima 1924. (Povodom izdanja Besude zemlje na

srpskom jeziku), Almanah 33-34, Podgorica, 2006.

Šerbo Rastoder, Tri svjedo�anstva o pokolju nad muslimanima u Šahovi�ima

novembra 1924. Almanah 7-8, Podgorica, 1999.

Hakija Avdi�, Položaj muslimana u Sandžaku 1912-1941, Sarajevo, 1991.

INFO GENOCID

Crkva na imanju Fate Orlovi� krije masovnu grobnicu

21.10.2010.

Nema na�ina da se provjere tvrdnje da li se ispod crkve u Konjevi� Polju, koja je sagra�ena na imanju Fate Orlovi�, krije masovna grobni-ca Bošnjaka i da je to jedan od razloga zašto ovaj objekat još uvijek nije izmješten.

Amor Mašovi�, �lan Kolegija direktora In-stituta za traženje ne-stalih u BiH, za „San“ kaže da se ne može provjeriti mjesto ispod temelja crkve, ali pro-vjeravano je dvorište ispred crkve i tu nema nekih promjena.

- Radili smo to sa nekom britanskom agencijom koja ima spe-cijalne sonde za dubin-sko snimanje i tu nismo našli nekih odstupanja koja bi ukazivala na po-tencijalnu mogu�nost postojanja neke grobni-ce, odnosno bilo kakvih promjena tla. No, šta se krije ispod temelja ja se zaista ne mogu izjasniti - kaže Mašovi�.

On smatra da bi bilo nelogi�no graditi vjer-ski objekat na grobni-ci, ako ne iz moralnih, ljudskih i civilizacijskih razloga, onda iz gra�e-vinskih, jer bi sigurno došlo do slijeganja tla i to bi prouzrokovalo pomjeranje objekta.

- Ja ne�u re�i ni da postoji ni ne postoji grobnica i da li su ra-zlozi dublje prirode da nemaju nikakve veze sa eventualnim posto-janjem grobnice. Zna se zašto je crkva na-pravljena. Cilj je bio da se jednom vidljivom oznakom u kraju koji je bio izrazito musliman-ski zauvijek sprije�e da se vrate ljudi koje su je-danput otjerali - pojaš-njava Mašovi�.

To se nije desilo i judi su se ipak vratili u Konjevi� Polje. Ma-šovi� naglašava da bi bilo sasvim prirodno da se ukloni nešto što ne služi svojoj svrsi kao što je taj objekat.

IZVOR 24SATA.INFO


AN

AL

IZE

O G A V N O : N A T R I B I N I U L U K S E M B U R G U G L A V N I M U F T I J A U S R B I J I , M U A M E R - E F . Z U K O R L I � , N A Z V A N A M F I L O H I J E M

Ko su Bošnjaci Crne Gore

U organizaciji Zavi�ajnog kluba „Bihor“ u Luksembur-gu (23.10.2010.) održana je tribina na kojoj su uzeli u�e-š�e neki od (kako sebi tepa-ju) vode�ih bošnja�kih in-telektualaca iz Crne Gore. Tema tribine je bila „Naci-onalna odrednica – Bošnjak ili Musliman“, a u�esnici su bili dr. Šerbo Rastoder, Esad Ko�an i Atvija Kerovi�.

U prvom dijelu tribine prisutni izlaga�i, a poglavito crnogorski ugledni (h)istori-�ar dr. Šerbo Rastoder, kojem želim posvetiti više pažnje, su na vrlo argumentovan i ubjedljiv na�in dokazali da je morbidno za nacionalni iden-titet uzeti odrednicu Musli-man. Zanimljiva je �injenica da u cijelom svijetu, gdje ima više od milijardu i po mu-slimana, jedino se u Crnoj Gori nešto više od 20.000 ljudi izjašnjavaju kao Musli-mani u nacionalnom smislu. A što je za�u�uju�e da te iste osobe nikad, ili gotovo nikad, ne posje�uju džamije. I svi bi bili sretni i zadovoljni da se proces izlaganja usmjerio u pomenutom pravcu, me-�utim, „nažalost“ nije bilo tako. U nastavku tribine su prisutnim u�esnicima servi-rane neke neshvatljive teori-je. S jedne strane istaknuto je da su Bošnjaci Crne Gore autohton narod, kao i da su svi „slavenskog porijekla“, da im je mati�na država upravo Crna Gora, a ne Bosna i Her-cegovina, te da im je maternji jezik bosanski. Paradoksal-na kombinacija koja uspješno zbunjuje ve� zbunjeni boš-nja�ki narod.

U spomentom kontekstu želimo naglasiti da je nedav-no ugledni švicarski Insti-tut za genealoška istraživanja „Igenea“ uradio analizu, koja ukazuje da u venama Boš-njaka ima više „ilirske krvi“ nego li u venama Albanaca, kod kojih je opšte prihva�eno ubje�enje da su im preci Iliri. Tako�er je pomenuti prestiž-ni institut nau�no dokazao da Srbi, iako prema dosadaš-njim shvatanjima „najsloven-skiji narod“, tek su 30% sla-venskog porijekla. Podsje�a-nja radi, pomenuti stru�njaci su koristili 250 nau�nih rado-va, kao i saznanja iz oblasti genetike...

Lider LDP Jovanovi� neuporedivo iskreniji pobornik autonomije Sandžaka, u odnosu

na prisutne bošnja�ke intelektualce

U nastavku tribine uslije-dila su mnogobrojna pitanja prisutnih. Jedan od prisut-nih je želio dobiti informaci-ju o Sandžaku tj. inicijativi za kulturnom autonomijom. U odgovoru pomenutih izlaga-�a se jasno vidjelo da je pred-sjednik opozicione srbijanske stranke LDP, �edomir Jova-novi�, neuporedivo iskreni-ji pobornik autonomije San-džaka u odnosu na prisutne bošnja�ke intelektualce, ko-jima je, prema onome što su izlagali, najve�a briga šta �e naše komšije Crnogorci i Srbi kazati ukoliko oni podr-že pomenutu inicijativu, za-boravljaju�i da iz identi�nih razloga Bošnjaci koji partici-piraju „u vlasti“ u Crnoj Gori kroz djelovanje u vladaju�im partijama nemaju hrabrosti da pokrenu pitanje Petnjice i njenog punopravnog po-vratka statusa opštine. „Jer, šta �e naše komšije re�i ako mi pokrenemo to pitanje? Si-gurno �e re�i: - Vidite, ljudi, mi njima prst, a oni bi cijelu ruku.“ Name�e se pitanje da

li oni takvi kakvi jesu osje-�aju sram zbog pomenutih postupaka. A najogavniji dio odgovora se sastoji u tome što je glavni muftija u Srbiji, Muamer-ef. Zukorli�, nazvan Amfilohijem. „Ja sa Amfilo-hijem ne razgovaram“, re�e naš afirmisani intelektualac i osta živ. Sramotno i jadno da se uvaženi Muftija, na kojem nam zavide �ak i naši najlju-�i naprijatelji, uporedi sa jed-nim jatakom ratnih zlo�inaca i javnim negacionistom geno-cida nad Bošnjacima. Poseb-no da podsjetimo da je muf-tija Zukorli� na proteklim iz-borima za Nacionalno vije-�e Bošnjaka dobio ubjedljivu podršku naših sunarodnika u Srbiji. Sam taj �in „nazivanja“ je velika uvreda za Muftiju, ali i za sve Bošnjake!

Poziv za autonomiju Sandžaka „sa vrha

minareta“

Uz to zamjeraju što ih po pitanju autonomije Sandžaka niko ništa nije pitao, ve� je na nju pozvano „sa vrha minare-ta“ - kako oni kažu. Zar to ne podsje�a na onu Njegoševu krilaticu: „Odža ri�e na rav-nom Cetinju.“ Pitam se, pa šta ako ih niko nije unapri-jed konsultovao? Ako je po-krenuta inicijativa o obnovi

MUHAMED �EMAN

Jeste da nas od „klasi�nih“ Crnogoraca u velikoj, štaviše u ogromnoj mjeri, razlikuje pripadnost islamu, ali zar se i Albanci mus-limani ne razlikuju od njihovih sunarod-nika Albanaca katolika, pa ih ta razlika nije natjerala da sebe proglase nekom drugom

nacijom?

INFO BIH

Iz jezera Peru�ac ekshumirano najmanje 97

višegradskih žrtava26.10.2010.

Predsjedavaju�i Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH Amor Mašovi� je u Sarajevu na press konfe-renciji, povodom okon�anja ekshuma-cije-asanacije posmrtnih ostataka iz je-zera Peru�ac, kazao da je ova operacija, nakon dva i po mjeseca, donijela kom-pletne ili nekompletne skeletne ostatke 396 slu�ajeva.

„Naglašavam, slu�ajeva. Ne radi se o 396 žrtava. Dobro bi bilo da je to tako, to bi bila gotovo polovina svih onih za kojima još tragamo s podru�ja opštine Višegrad, ali nije tako, nažalost“, kazao je Mašovi�.

Istakao je da neki od tih slu�ajeva sadrže isklju�ivo po jednu jedinu kost. Nekad je to jedan pršljen ili jedno rebro, ili jedna noga, jedna ruka, donja vilica i sli�no.

„Prema procjenama forenzi�ara, tih 396 slu�ajeva u sebi krije minimalno 97 osoba. Sigurno je da je to više od 97 osoba, ali se oni izjašnjavaju o minimal-nom. Ono što o�ekujem nakon izvršene DNK analize jeste da �emo raspolagati s minimalno 100 do 120 imena žrtava Vi-šegrada“, kazao je Mašovi�.

Napomenuo je da su u okviru ove operacije locirani i posmrtni ostaci žr-tava Prvog svjetskog rata. Dakle, šest oficira austrougarske vojske sahranje-nih u periodu, vjerovatno, izme�u 1914. i 1918., možda i nešto kasnije, u blizini lokaliteta koji se zove Muši�ka stijena.

Predsjednik Komisije za nestala lica Vlade Republike Srbije Veljko Odalovi� kazao je da je duboko uvjeren da je razr-ješenje sudbine nestalih osoba jedno od najvažniji pitanja koja sasvim sigurno u �itavom regionu mogu biti dobar osnov za stabilizaciju ukupnih odnosa.

„Kada je poslije 40-ak dana stiglo još jedno pismo od Mašovi�a, fotografije, lokacija, da su u gornjem dijelu, kojeg mi tada nismo pregledali i na obali koja pripada Republici Srbiji, uo�ene kosti, odnosno koštani ostaci, odmah smo an-gažavali ekipe i od tada se više teren lo-kacije nije napuštao. Pretražili smo dio obale koji pripada Republici Srbiji i na tom prostoru je prona�eno 11 tijela i u toku današnjeg dana na našem institutu se preuzimaju uzorci za DNK“, kazao je Odalovi�.

Istakao je da je ovaj vid saradnje, onako kako su to uradili zajedni�ki na ovom slu�aju, jedan od boljih primjera kako bi to trebalo raditi uopšte, ne samo s ovom problematikom, nego generalno i o pitanjima koja najdirektnije dodiru-ju ljude, ljudske sudbine i imaju sli�ne zahtjeve.

IZVOR FENA, BOŠNJACI.NET

BROJ 201/XIV 25

Narodnog vije�a Sandžaka i autonomije Sandžak, koja je korisna za sve narode u re-giji, a još uz to je historijski, nacionalno, kulturno i me�u-narodno-pravno održiva, sva-kako da �emo je podržati, �ak i ako nas niko nije konsulto-vao. Jer interes našeg naroda je prioritetan, ili možda oni smatraju da nije?

Narod se mora podu�avati i voljeti bez intelektualne

umišljenosti i oholosti

Na samom kraju tribine potpisnik ovih redaka je uzeo u�eš�e traže�i odre�ene in-formacije i stajališta pome-nutih izlaga�a. Upoznao sam ih da sam zbunjen odre�e-nim stajalištima koje su javno prezentirali. Istakao sam: „Ukoliko krenemo od tvrd-nje (podvla�im da tvrdnja nije �injenica) da su Bošnja-ci u Bosni ve�inskog „bogu-milskog“, a da su Bošnjaci u Crnoj Gori „slavenskog po-rijekla“, kao i njihove komši-je pravoslavni Crnogorci, te da dijele zajedni�ku teritoriju porijekla i življenja, kao i za-jedni�ki jezik (jer možda su Bošnjaci Crne Gore nekada govorili bosanskim jezikom, ili pak kako danas tvrde, u ogromnoj ve�ini govore isto kao i njihove komšije pravo-slavni Crnogorci), te ako nam je, po vašim stavovima, Crna Gora mati�na država, onda ja doista ne shvatam potrebu da se izjašnjavamo Bošnjaci-ma, ve� bi komotno mogli da budemo Crnogorci islamske vjere. Jeste da nas od „klasi�-nih“ Crnogoraca u velikoj, štaviše u ogromnoj mjeri, ra-zlikuje pripadnost islamu, ali zar se i Albanci muslimani ne razlikuju od njihovih suna-rodnika Albanaca katolika, pa ih ta razlika nije natjerala da sebe proglase nekom drugom nacijom? A pritom, koliki je broj onih Bošnjaka koji se izjašnjavaju kao ateisti, ne ra-�unaju�i druge koji se, hvala Bogu, i dalje izjašnjavaju kao Muslimani, ali od prakti�nog islama imaju samo ime, obi-lježavanje Bajrama i sune�e-nje. No, s druge strane, Cr-nogorac koji danas prihvati islam, da li istovremeno po-staje i Bošnjak sa mati�nom državom Crnom Gorom, te da li je on ve�i Bošnjak od Bošnjaka ateiste?“ Potpisnik ovih redaka je tako�er pome-nuo da je opšte poznato da je pojam nacije izmišljen i da nam izgleda i nije važno šta je ta�no od onoga što tvrdi-mo da smo, ve� jednostavno, važno je da u to vjerujemo i borimo se za to.

Odgovor koji je uslijedio nije bio nimalo prijatan. Inde-rekno mi je re�eno, od strane

pomenutog (h)istori�ara, da sam mlad i da pomenuta pi-tanja postavljam kako bi se dokazao, te da sam navodno polupao lon�ice kada sam bo-gumile kao konfesiju stavio u identi�nu ravan sa slavenskim narodom. Na moje pojašnje-nje da kad kažem bogumili (koji nisu bili monolitna za-jednica) prvenstveno mislim na katare (Cathares) koji su, bježe�i pred krstaškim rato-vima organizovanim od stra-ne pape, napuštali teritoriju Francuske i nastanjivali i te-ritoriju Balkana, re�eno mi je da „ako mislim da znam bolje nego on kao doktor histori-je, da je to nešto drugo“, po-kazuju�i na takav na�in da je poput gr�kih filozofa sofista kojima i nije toliko stalo do istine, koliko im je stalo da su u pravu.

Na ostatak mog osobnog pitanja vješto je izbegnut od-govor. Daleko od toga da sam gajio misao da poznajem hi-storiju bolje od pomenutog izlaga�a, me�utim, u nadi da saznam više postavljao sam pomenuta pitanja, o�ekuju�i nešto detaljnije i sadržajni-je odgovore, ali nisam dobio skoro ništa, izuzimaju�i ne-o�ekivane prizemne postav-ke izlaga�a kojima sam razo-�aran. Tako�er sam mišljenja da se meni kao obi�nom Boš-njaku, kojem historija nije uža specijalnost, može desiti da iznesem neki upitni histo-rijski podatak ili da iz proste uzbu�enosti i želje za isti-nom postavim pogrešno kon-cipirano pitanje, ali je nepri-hvatljivo da jedan doktor (h)istorije izvr�e povijest iz is-klju�ivo jeftinih politi�kih ra-zloga. Tako�er, podsje�am da historija nije egzaktna nauka, niti živimo u Srednjem vijeku kada je knjiga i informacija bila dostupna samo pojedin-cima. Zamislite da je gost tri-bine bio neki renomirani srp-ski histori�ar koji tvrdi da su Srbi nastali od ameba i bi�ara, a da neko ustane i dovede tu tvrdnju u pitanje, a histori�ar odgovori: „Ja sam renomira-ni profesor historije, a ti ako kao gastarbajter znaš bolje, izvoli pa objasni.“

Dilema paradoksa

Osobno sebi postavljam pitanje: Ako nam je Crna Gora mati�na država, to zna�i da u nekoj eventualnoj budu-�oj genocidnoj agresiji Crne Gore na Bosnu i Hercego-vinu i Bošnjake, Bošnjaci iz Crne Gore imaju patriotsku i moralnu dužnost da stanu na stranu njihove matice Crne Gore, zar ne?! Isto tako, ko-riste�i istu logiku, i Bošnja-cima u Srbiji je mati�na ze-mlja Srbija, što zna�i da su u prošloj genocidnoj agresiji na Bosnu i Hercegovinu mora-

li stati u �etni�ke redove or-ganizovane od strane „majke Srbije“ protiv Bosne i njenog nevinog bošnja�kog naroda? Paradoks je to da se tokom agresije na BiH u Predsjedniš-tvu Republike Bosne i Herce-govine nalazio akademik dr. Ejup Gani� iz Sandžaka (Sr-bija), a da je na nedavnim iz-borima u BiH drugoplasira-ni kandidat Bošnjaka bio Fa-hrudin Radon�i�, rodom iz Sandžaka (Crna Gora). Isto se tako pitam, ako je Crna Gora mati�na država Bošnja-ka koji žive u njoj, zbog �ega je muftija Šemsikadi� iz Plje-valja (Taslidža) potegao 1878. godine �ak sa teritorije da-našnje Crne Gore sa ostalim gazijama Bošnjacima da brani Bosnu i Hercegovinu. Preno-si se da je na izlazu iz Pljeva-lja muftija Šemsikadi� sišao sa konja i u�io sljede�u dovu: „Bože, nas ne vrati poražene i bez obraza, Bože nam sa�u-vaj Bosnu i Hercegovinu od neprijatelja.“

Intelektualne prostitutke

Ako ima išta odvratnije od seksa za novac onda su to intelektualne prostitutke koje jašu prenebrekle vješta�-ke stavove implantirane falsi-fikovanjem historijskih �inje-nica. Pojedini bošnja�ki hi-stori�ari u svojoj infantilnosti i poltronstvu koje gaje prema trenutnom mjestu boravka, makar to bila i rodna gruda, podsje�aju na novoro�en�e koje se identifikuje sa doj-kom ma�ehe. A ukoliko je povrije�ena sujeta svjetovnih intelektualaca agitovanjem „sa vrha munare“ za autono-miju Sandžaka, onda pono-vo imamo posla sa „dje�jim bolestima“ našeg nacional-nog bi�a, kroz �iji medijski prostor se razliježe uskogru-do kreveljenje za svoju zve�-ku. Nadamo se da nacionalna katarza Bošnjaka Crne Gore nije daleko, kao što je moral-na katarza daleko od Srba.

Ono što u Srbiji pokuša-vaju da urade Ugljanin i Lja-ji�, te Zilki� i Jusufspahi�, a što su Bošnjaci u Srbiji pre-poznali kao otrovno i od-lu�no odbacili, isto to rade pojedini naši intelektualci u Crnoj Gori, ali na suptilni-ji na�in. I jednim i drugim je cilj da odrode Bošnjake od Bosne i Sarajeva, te da poput grada, koji za tili �as uništi dugoro�ni trud seljaka, zatru svaki trag autonomnom San-džaku.

Bojim se ako pojedini in-telektualci nastave da zbunju-ju naš narod, pa i mene osob-no, da �u se za nekih 10-tak godina, ako Bog da, probuditi jednog jutra kao ponosni luk-semburški musliman.

INFO SAOPŠTENJA

Saopštenje za javnost

U povodu kleveta i laži izre�enih od strane gradona�elnika Novog Paza-ra Meha Mahmutovi�a na ra�un glavnog muftije Muamer-ef. Zukorli�a u emisiji „Raspakivanje“, na prvom kanalu RTS-a 14.10.2010. god., a u vezi navodnog sa-stanka sa �elnim ljudima Miloševi�evog režima, ulaska Mirka Marjanovi�a sa obu�om u Altun alem džamiju i dobi-janja poklona od strane Islamske zajed-nice, Mešihat Islamske zajednice, u cilju istine, obavještava javnost o sljede�em.

Glavni muftija Muamer-ef. Zukorli� nikada se nije susreo sa Mirkom Mar-janovi�em, bilo kojim drugim saradni-kom Slobodana Miloševi�a, niti sa njim li�no. Mirko Marjanovi� krajem devede-setih godina jeste posjetio Novi Pazar i u sklopu te posjete, uz prisustvo ruko-vodstva Novopazarskog medžlisa, obi-šao Altun alem džamiju, u koju je ušao sa svojom delegacijom izuvši cipele, po-štuju�i na taj na�in propise ulaska u dža-miju. U delegaciji tadašnjeg premijera Jugoslavije Marjanovi�a bio je i aktuelni ministar za infrastrukturu Milutin Mr-konji�, sa kojim Rasim Ljaji� danas ne-smetano sjedi u Vladi Republike Srbije.

Prilikom obilaska Altun alem dža-mije pomenuta delegacija je pokloni-la tepih džamiji, �iji je tadašnji imam bio Hasib Suljevi�, i obe�ala izdvajanje sredstava za neophodnu rekonstruk-ciju zgrade starog mekteba u krugu Altun alem džamije, a radove povjerila Gra�evinskom preduze�u „Razvitak“ u Novom Pazaru.

Iznošenje ovih kleveta i laži od stra-ne Rasima Ljaji�a i njegovih saradni-ka na ra�un �elnika Islamske zajedni-ce samo potvr�uje �injenicu da Ljaji� i njegova politi�ka organizacija pripadaju onim snagama koje u posljednje tri go-dine nastoje razbiti Islamsku zajednicu.

Autenti�na potvrda neistinitosti na-voda gradona�elnika Mahmutovi�a jeste fotografija na�injena unutar Altun alem džamije prilikom posjete, koju objavlju-jemo kao prilog ovom saopštenju.

IZVOR MEDIJA CENTAR


NA

LIZ

E

" Ž A L I Š N E Š T O , A N E Z N A Š Š T O Ž A L I Š ; S T U R C I M A R A T I Š , A T U R K E S V O J A K A Š "

Njegošev „Gorski vijenac“ inspirator genocida nad Bošnjacima (II)

Uzajamni život je, prema svjedo�enju S. Mi-juškovi�a, u to vrijeme bio toliko normalizovan da su „do kraja 17. vijeka crnogorski potur�e-njaci �esto sa ostalim Crnogorcima u�estvovali u borbama protivu turskih odreda. Tako su se 14. jula 1663. nekoliko muslimana iz sela Ko-mana (Osman Jusufov, Husein Muhamedov i drugi), zajedno sa knezom Radunom (Conte Radun da Comani), obavezali pred mleta�kim sudom u Kotoru da �e suzbiti svaku grupu Tu-raka iz Podgorice koja ne bi brojala više od 60 ljudi. Dokumenat je potpisao (Za vije�e potvr-�enje) i cetinjski vladika. (S. Mijuškovi�, Jedan prilog historiji Crne Gore; Historijski zapisi, Cetinje, 1953.)

Ferhat Za�ir, kavazbaša, tako�e pokuša da smiri situaciju:

Iako je zemlja pouzana,dvije vjere mogu se složiti,

ka u sahan što se �orbe slažu.Mi živimo kao dosad bratski,

pa ljubovi više ne trebuje.

Knez Janko im odgovori da od te ljubavi nema ništa. Prepirka se nastavi do u no� i oni polijegaše. Janko se obrati Roganu koji ležaše do njega:

Kako smrde ove poturice!Opažaš li ti štogod, Rogane?

Knez Rogan mu odgovara logikom rasne ne-trpeljivosti :

Kad blizu njih sjedim u skupštinu,ja nos držim svagda u rukama;da ne držim, ja bih se izbljuvao.

Pa sam stoga na kraj i uteka,e blizu njih ne bih osvanuo.Evo vidiš kako smo daleko,

i opet ona teška vonjaod nekrsti ovde zaudara.

Sli�nu izjavu je prije neku godinu dao i vladi-ka Srpske pravoslavne crkve Atanasije Jefti�, tj. da muslimani smrde zato što jedu loj.

Ujutro, Turci, muslimani Bošnjaci, jedan za drugijem svi odoše, ljuto sjetni.

Badnje ve�e (Istraga - etni�ko �iš�enje)

Tokom no�i izvedena je koordinirana akcija protiv muslimana Bošnjaka na Cetinju i okol-nim mjestima. Na boži�nje jutro glasnici dolaze i izvještavaju episkopa Danila o uspješno obav-ljenom zadatku, etni�kom �iš�enju.

Ovo poglavlje po�inje prazni�nom scenom u kojoj vladika Danilo i iguman Stefan slave bad-nje ve�e i nazdravljaju, a iguman Stefan poje uz gusle.

Sljede�e jutro, nakon liturgije, izi�oše ispred crkve, a njihov razgovor ubrzo prekide puc-njava pušaka niz polje. Vladika Danilo uzjaha i vidje bra�u Martinovi�e i Vuka Borilovi�a, sve krvave, kako dolaze sa pet-šest stotina naoru-žanih ljudi. Vojvoda Batri� �estita Boži� i izvi-jesti vladiku o veselim glasima, da su sino� po-klali doma�e muslimane, popalili im ku�e i sru-

šili džamiju.Koliko je ravnoga Cetinja,ne ute�e oka ni svjedoka,

ni da kaže kako im je bilo,te pod sablju svoju ne metnusmo

koji ni se ne k�e pokrstiti;Koji li se pokloni Boži�u,

prekrsti se krstom hristijanskijem,uzesmo ga za svojega brata.

Ku�e turske ognjem izgorjesmo,da se ne zna ni stana ni tragaod nevjerna doma�ega vraga.

Vladika si�e sa konja i izljubi svoje junake (tako se je i ratni zlo�inac Ratko Mladi� ljubio sa junacima u osvojenoj Srebrenici). Oni zajed-no nastaviše niz polje pjevaju�i i puškama vese-lje �ine�i. Kada stigoše do crkve, iguman Stefan im re�e da skinu kape kako bi u�inili pomen dušama vitezova našega naroda, od Kosova do danas.

Novo ljeto (Bilans)

Novogodišnje jutro tokom kojeg stižu gla-snici iz okolnih mjesta – Dupilo, Crmnica, Ri-jeka Crnojevi�a, koji su ohrabreni pogibijom Turaka na Cetinju protjerali Bošnjake iz svojih naselja.

U narednim danima su nastavaljene akcije protiv muslimana. Za Novu godinu do�e gla-snik od Rijeke Crnojevi�a da izvijesti episko-pa o izvedenoj akciji u tom kraju. Ohrabreni turskom pogibijom na obližnjem Cetinju, oni su rije�kim muslimanima uputili sljede�i ulti-matum:

Ko ne misli na Koran pljunutineka bježi glavom bez obzira!

Rije�ki muslimani objesiše glasnike i pobje-goše iz grada u la�ama put bijela Skadra, a Cr-nogorci uhvatiše i ubiše rije�kog kadiju.

Glasnik još dodade i to da su serdar i glavari htjeli li�no do�i da sve potanko ispri�aju svom episkopu, ali nemadoše kada jer su zauzeti ra-zaranjem grada Obodnika i njegovih džamija, da im pazar ne smrdi nekrš�u. Glasnik poljubi vladiku u ruku, ostavi mu pismo i ode. Vladika Danilo pozove �a�e i dade mu pismo da pro�ita naglas. Njime Nikola, seoski knez Dupila, iz-vještava vladiku da se Dupiljani poklaše sa do-ma�ijem Turcima, da je pokolj trajao dan i no� i da je rijeka Crmnica bila puna Turaka. Dalje kaže da su Dupiljani tako�e grdno izginuli, da je nestalo mjesta na groblju oko crkve, ali da je krajnji ishod zadovoljavaju�i:

Po Crmnici Turke isjekosmo

i grad Besac s zemljom izravnismo.

ENVER �OROVI� Ni Jevreji, ni krš�ani ne�e biti tobom zadovoljni sve dok ne prihvatiš vjeru njihovu. Reci: „Allahov put je jedini pravi put!“ A ako bi se ti poveo za željama njihovim, nakon Objave koja ti dolazi, od Allaha te

niko ne bi mogao zaštiti niti odbraniti. (Al-Baqara, 120)

OSTACI TVR�AVE BESAC

BROJ 201/XIV 27

Sad ti nema u našu nahijuobilježja od turskoga uhado trupine ali razvaline.

Vladika Danilo pla�e zbog crnogorskih žrta-va, a iguman Stefan se smije zbog pobjede.

Kriti�ki osvrt na „Gorski vijenac“

„Gorski vijenac“ se prvenstveno kritikuje stoga što glorifikuje tzv. istragu poturica, od-nosno pokolj muslimanskog stanovništva stare Crne Gore po�etkom 18. vijeka. Prema kriti�-kom tuma�enju, „Gorski vijenac“ je djelo koje slavi i opravdava zlo�ine etni�kog �iš�enja i bra-toubila�kog rata. Ovo tuma�enje je uglavnom prisutno me�u zapadnim i bosanskim analiti�a-rima, a pojavilo se u kontekstu krvavih ratova i agresije na Bosnu i Hercegovinu.

„Bez obzira na tu historijsku realnost, po-kolj i progon Bošnjaka iz Crne Gore u epskoj tradiciji je prikazan kao juna�ki i eti�ki �in, a generacije i generacije Srba i Crnogoraca �e svoj stav prema Bošnjacima oblikovati prema predanjima o ovom doga�aju. Kompletan ovaj gnusni i ne�ovje�ni doga�aj, ovaj zlo�in i pro-gon Bošnjaka, ovjekovje�en je u epskom spje-vu 'Gorski vijenac', koji je napisao jedan vladika crnogorski Petar Petrovi� Njegoš. Od njego-vog prvog objavljivanja u Be�u, po�etkom 1847. godine, taj je epsko-dramski spjev postao kul-tnom knjigom genocidnog progona Bošnjaka. Kao sastavni dio pri�e o velikosrpskom projek-tu, kojem je jedan od glavnih ciljeva istrebljenje Bošnjaka, ova knjiga �e se spominjati mnogo puta u kasnijim tekstovima. Ovaj doga�aj je po�etak srpsko-crnogorskih genocida nad Boš-njacima, koji �e se ponavljati sve do zadnjeg genocida u kojem su pobijene i raseljene stoti-ne hiljada Bošnjaka, a preostalo bošnja�ko sta-novništvo zbijeno na oko 1/3 teritorija BiH i na Sandžaku.“ (www. islambosna.ba, Drugi ge-nocid nad Bošnjacima, I dio - Istraga poturica)

„U tom smislu, novo �itanje Njegoša, kao �itanje iz vremena u kome sami jesmo, tj. sa aspekta ukupnog postbosanskog i, posebno, postsrebreni�kog genocidnog iskustva, otvara bettijevski sasvim legitimnu mogu�nost povi-jesno vrijednosnog tuma�enja 'Gorskog vijena-ca' kao gorkog vijenca, ako pod tako postulira-nom aksiološkom gor�inom podrazumijevamo

asocijativno pogubni smisao koji nam se se-manti�ko-retrospektivnim �itanjem, spontano, i krajnje iskustveno-uznemiruju�e-neizbježno nadaje.

Ko, zapravo, govori u 'Gorskom vijencu'? Je li na djelu aksiološka preskripcija povije-

snog dogoda, ili samo njegova fakti�ka deskrip-cija? Drugim rije�ima: je li to implicitna kritika ili, pak, post fakto pravdaju�i zagovor krvavog dogoda?

Suo�en s ovim impresivno, imperativno i interpretativno istinosnim momentom, svaki neautenti�ni i normativno-idejno kontamini-rani tuma� gorkog 'Gorskog vijenaca' dovodi sam sebe u krajnje nezahvalnu poziciju; pozici-ju moralno nasukanog arbitra koji (ispraznom ideologizacijom vlastite interpretacije i napu-štanjem tla umjetni�ke kritike, s jedne, a isto-vremeno pritisnut argumentacijom faktografski povijesne zbilje i na njoj zasnovane aksiološke valorizacije teksta, s druge strane), traže�i izlaz iz kierkegaardovski neugodnog, a eti�ki zagu-šljivog ili-ili procjepa, mora kona�no da izabere izme�u Njegoša i Pravoslavne crkve i da, jasno i glasno, odgovori na hermeneuti�ki najneprijat-nije mogu�e pitanje: �ijeg nedjela je 'Gor(s)ki vijenac' djelo?“ (Dr. Esad Bajtal, Gorki vijenac kroz prizmu postgenocidnog iskustva Srebreni-ce, Zbornik „Orbus“)

„Njegoš piše Gorski vijenac u kome uspije-va da taj jaki antiislamski stav, koji je imanen-tan evropskoj krš�anskoj civilizaciji od Prvog krstaškog rata pa dalje, iskaže jednim vrhun-skim pjesni�kim jezikom. ...'Gorski vijenac', objavljen 1847. godine, postaje jaka ideološka literatura i pismenog i nepismenog Crnogor-ca. Mora se priznati da je ta jaka ideološka li-teratura bila prosto ugra�ena u duh boraca i na Grahovcu, i na Vu�ijem dolu, i u svim bitkama kada je trebalo Osmanlijama pokazati put za Istok, da odu tamo odakle su došli. Ali, naža-lost, po 300 puta nažalost, taj antiislamski stav kojeg tuma�i 'Gorski vijenac' nastavljen je da živi i kasnije kada ni teorijske opasnosti nije bilo od Osmanlija sa Istoka. Pa se i dalje sa ka-tedre �uju tirade o tome kako "smrde poturice", kako "treba lomiti munar i džamiju, a badnjake srpske nalagati" i kako "luna i krst, dva straš-na simbola, njima pomirenja nema, njihovo je na grobnici carstvo" itd. ...Ali, u Crnoj Gori je i dalje nastavljena praksa prema kojoj se stiho-

vi 'Gorskog vijenca' odnose na jedan nedužni narod. ...Ali, Njegoš se mora druga�ije tuma-�iti u našim školama nego što se tuma�io do sada i sada. Jer, mi moramo jednom priznati da u svim genocidima koji su vršeni nad narodom muslimana i Bošnjaka, pa bilo to u Šahovi�ima 1924. godine, bilo oko Fo�e u Drugom svjet-skom ratu, bilo to u najnovijem ratu, Njegoš je bio na usnama tih koji vrše genocid. Društve-na harmonizacija, za koju danas o�ito postoje pretpostavke u Crnoj Gori, nikada ne�e posta-ti stvarnost dok god se ne izmijene obrazovni programi. Da bih ja nešto unaprijedio na tom planu, skoro sam na jednoj tribini u Pljevljima rekao jednu vrlo vehementnu stvar, a to sam rekao kao �ovjek koji je nau�io da ga psuju i to mene više ne nervira. Rekao sam, sa izvjesnom lukavoš�u, da bih malo dirnuo bošnja�ke inte-lektualce u Crnoj Gori, sljede�e: "Da sam mu-sliman u Crnoj Gori, bojkotovao bih školu ne-spremanjem djece u škole dok se ne izmijene programi iz društvenih predmeta!" Jer, da bu-demo ljudi: u jednoj školi, u istoj klupi, sjede mali Mujo i mali Jovo. I sad, mali Mujo ho�e da ide ku�i, možda ga �eka njegov dedo da idu zajedno u neku posjetu, u džamiju ili, recimo, bajramski obilazak. Ali, taj mali Mujo do podne sluša tuma�enje 'Gorskog vijenca' prema kojem treba lomiti i munaru i džamiju itd. Mi lako te-orijski možemo govoriti "svi smo ravnopravni, sve vjere" itd., ali se treba zapitati kako se osje-�a taj mali Mujo. Dok god to ne bude tako, ne bih rekao da �e biti pravog gra�anskog reda i demokratske harmonije u mojoj Crnoj Gori“ ( www.bhdani.com/ Intervju N. Kilibarda/ Dani 248, Sarajevo 2002.)

Nažalost, i danas je „Gorski vijenac“ u pro-svjetnim programima Srbije i Crne Gore. Pro-u�ava se u 8. razredu osnovne i 2. razredu sred-njih škola.

Iako je u Srbiji sedam godina funkcionisalo Bošnja�ko nacionalno vije�e u �ijoj je nadležno-sti obrazovanje i programi za osnovne i srednje škole, ovo (ne)djelo koje glorifikuje etni�ko �i-š�enje i genocid nad Bošnjacima i dalje izu�ava-ju bošnja�ka djeca.

Ista je situacija i u Crnoj Gori.Nadati se je da �e, formiranjem novog Boš-

nja�kg nacionalnog vije�a u Srbiji, ovo pitanje biti riješeno, ili kako re�e prof. Kilibarda da ne šaljemo djecu u škole.

RIJEKA CRNOJEVI�A


NA

LIZ

E

T V R D A G R A N I C A R A Z D V A J A J E D A N I S T I N A R O D

Suljo podiže granice na Sandžaku

U utorak 26.10.2010. godine otvoren je Grani�ni prijelaz „Špiljani.“ Otvore-na je „tvrda“ granica, koja ima zadatak da razdvaja Sandžak na sjeverni i južni dio. Da ugnjetava Bošnjake koji svakodnevno tuda pro-laze i da ih natjera da se na-vikavaju na granice gdje ni-kada histirijski granica nije bilo.

Srbija i Evropska unija su u ovaj projekat uložile oko 2,15 miliona eura. Da je sre�e pa da za te pare sa-gradiše neku fabriku, ob-noviše proizvodnju npr. u TK „Raška“, „Vojin Popo-vi�“, izgradiše škole, sport-ske terene, uložiše novac u otvaranje novih medicin-skih ambulanti, asfaltiraše puteve, izgradiše zaobila-znicu i nove mostove... Da je sre�e da grade i rade po Pešteri i poboljšaju život ljudi u tom kraju.

Ministarka finansija Diana Dragutinovi� sve-�ano je otvorila grani�ni prijelaz. Njegov kapacitet bi�e oko milion ljudi i oko 600.000 vozila godišnje.

Znamo da �e Sandžak od ovoga imati najmanje koristi, jer po obi�aju i redu koji režim name�e ve�ina novca iz Sandžaka odlazi za Beograd, a nama ostaju mr-vice. Beograd sve pojede, k'o grinja. Glo�u po San-džaku sve što se oglo�a-ti može. Uzimaju i kapom i šakom. Nose, a ništa ne vra�aju niti u šta pametno i korisno ulažu.

Otvaraju�i novi grani�-ni prijelaz, na oko osam kilometara od Tutina ka Crnoj Gori, Dragutinovi�-ka je rekla „da �e u novim objektima biti sprovo�e-na i carinska kontrola“. E to smo znali, i to rigoro-zna, i prema robi, a poseb-no prema ljudima. Navik'o je Bošnjo da ga policijska �izma maltretira, ali i to �e pro�i. Nije Bošnjak zamu-žen kao ministar bez por-tfelja, zna Bošnjo da pri�a i govori, zahtijeva i svoje stavove name�e. Demokra-tija, šala to nije. Ostvarit �e Bošnjo svoje nakane da živi bolje, lagodnije, sretni-je, uz poštivanje svih ljud-skih prava i vjerskih slobo-

da. Nikakve granice, me�u kamenjem, ne mogu Bošnja skoliti i uplašiti!

Šarene laže

Dragutinovi�ka je ocije-nila „da se otvaranjem ovog prijelaza otvara i mogu�-nost za više donacija EU u ove krajeve, u razvoj tu-rizma, poljoprivredu i sto-�arstvo iz predpristupnih fondova Unije za preko-grani�nu saradnju“. Mašala, ministrice, da nam ne odeš na o�i. Kako su te donaci-je „pomogle“ Sandžak. Ma nema hajra od tih nova-ca koji do Sandžaka nikada ne stignu. Gdje su te silne pare, gdje ih ulažete osim u ja�anje torture, �izme i pen-dreka? Sandžak nema fajde od lažnih obe�anja i šarenih laža koji jedan po jedan mi-nistar iznose i narod obma-njuju. Suljo i Rasim danima „šarene“ svojim nebuloza-ma o nekakvim milionima, koji su valjda završili samo do njihovih bankovnih ra-�una. U posljednje vrijeme se u Sandžaku nešto malo ulaže. Sloj asfalta, sloj beto-na. Tako se Sandžak gradi.

Dok najzaba�enija sela po Srbiji asfalt imaju, kod nas pojedine gradske ulice gaje blato i rupe, a o vo-dosnabdijevanju, komuna-lijama, elektri�noj energiji da ne govorimo. Prvi blagi mraz je u�inio da elektri�-na mreža u Pazaru „rikne“, danima su neki kvartovi po više sati bili bez struje. Za-mislite da se to dešava Beo-gradu, �a�ku..., ali kada su Bošnjaci u pitanju treba im na svaki na�in život u�initi težim i gorim. Tako režim sistematski Bošnjake priti-ska, pa i na na�in da utvr-�uje granice tamo gdje ih nikada nije bilo.

Šoji� bio prisutan

Otvaranju nove granice na Sandžaku prisustvovao je i ministar bez portfe-lja Sulejman Ugljanin koji je istakao „da �e najve�u korist od otvaranja novog prijelaza imati gra�ani koji žive sa obje strane grani-ce“, naglašavaju�i da je to „podru�je jedno od najne-razvijenijih regiona u bivšoj Jugoslaviji“. On drugo ne umije da kaže, osim �inje-

nice da je ovo najnerazvi-jenije podru�je u bivšoj Ju-goslaviji. Suljo, nema Juge, nema Tita, komunizam je pao, nema ga više. Alo, Suljo, rashavizaj se! Uradi nešto, pa oja�aj svoj kraj, dosta si u svoj džep trpao i za svoj interes radio. Ah, Suljo, Suljo, kako si smije-šan. A zapaziste i re�enicu: „...sa obje strane granice“. E moj Suljko, kako si sebe ponizio, ti da govoriš o gra-nicama me�u Sandžaklija-ma. Pa kako, Šoji�u, ups Suljo, da ti granice otvaraš i dijeliš Sandžak na dva di-jela. Znaš li Suljko gdje su granice Sandžaka? Naravno da znaš, ali si sluga režima koji najbolje zastupa njego-ve interese od svih Bošnja-ka, pa �ak i od nekih Srba.

Kolika je (ne)briga ovog �ovjeka za gra�ene svjedo-�i i �injenica da je Ugljanin devedesetih godina obe�a-vao državu na ovim pro-storima i da je baš on bio predsjednik „Republike Sandžak“, a sada, eto ironi-je, u�estvuje u utvr�ivanju granica na podijeljenom Sandžaku, Sjevernom u Sr-biji i Južnom u Crnoj Gori. Sulejman Ugljanin je bio

najve�i zagovara� sandža�-ke republike. A za svoju ideju je koristio teške rije-�i i optužbe na ra�un Srba i srpskog režima, dovode�i tako cijeli bošnja�ki narod u opasnost, i to u najte-žim godinama kada su Boš-njaci ubijani širom Bosne, a ništa lakše nije bilo ni u Sandžaku iz kojeg je pro-tjerano više od sto hiljada ljudi i preko dvadeset hi-ljada prebijeno, od kojih je na desetine umrlo ne do�e-kavši da vide kako je Suljo ostao �ovjek od povjere-nja beogradskom režimu. Sa otvaranjem nove grani-ce na Sandžaku Suljo je po-kazao vrhunac licimjerstva i ogavnosti, ponizivši na taj na�in sve Bošnjake koji su mu vjerovali. Aferim ti Suljo, samo naprijed u sr-ljanje iz kojeg nema povrat-ka. Otvorio si granicu tamo gdje ona nikada nije bila, podijelio si svoj narod i po-liti�ki, a i na vjeru si udario osnivaju�i tvorevinu nadri-hodža i prevaranata, a sad si još granice po�eo da utvr-�uješ me�u Sandžaklijama. E pa, neka ti je na �ast, ako je imaš!?

HARIS ISABEGOVI�

Kada su Bošnjaci u pitanju, treba im na svaki na�in život u�initi težim i gorim. Tako režim sistematski Bošnjake pritiska, pa i na na�in da utvr�uje granice tamo gdje ih nikada nije bilo.

GRANI�NI PR IJELAZ ZA NOVE PODJELE SANDŽAKA

BROJ 201/XIV 29

AN

AL

IZE

O D R A S T A T I U M I L O Š E V I � E V O J S R B I J I N I J E B I L O N I M A L O L A K O

Sje�am se toga dana

Znam da je rahmetli bika kuhala pekmez, ja sam bio osnovac, još godina do male mature, a otac se nije odvajao od televizora. Više stotina hiljada ljudi oku-pilo se u centru Beogra-da, došlo je vrijeme da Slo-bodan Miloševi�, arhitek-ta pogubne srpske politike, ode sa vlasti. Smijenjen je Sloba. Gotov je! Komšija Asim, penzioner, �esto je govorio: „Srpski narod ga je doveo, on ga mora i smi-jeniti.“ Samo što patnja tih godina nije poznavala naci-onalnost!

Došle su promjene, to je bilo o�igledno. Imao sam na zidu naljepnicu: „Ko smije da Vas pogleda u o�i“, pa Koštunica! Kasnije je vrije-me pokazalo da je on jedna potpuna šteta, kolaborant sa ostacima Slobinog reži-ma, Sloba – drugi deo. Pod-muklo, pokvareno, naduve-no stvorenje, zlo koje hoda. Upotrijebio bih još epitita, ali nije prikladno, ipak je ovo glasilo Islamske zajed-nice u Srbiji. No, ide pola-ko u zaborav.

Demokratija je kona�-no pokucala na vrata Srbi-je. Šarenolika demokratska opozicija, predvo�ena Zo-ranom �in�i�em, imala je

pred sobom crnu, zalutalu, otrgnutu, izgubljenu Srbi-ju, tamo negdje na nekom brdovitom Balkanu. Bilo je teško u to da povjerujem. Povratila se nada u neko bolje vrijeme. A budu�nost je tako neizvjesna, �ovjek je uvijek na gubitku, a Sve-višnji Bog zna šta nas �eka. To sam shvatio iz ponaša-nja svojih roditelja. Odra-stati u jednoj Miloševi�e-voj Srbiji nije bilo nimalo lako. Nisam �ekao u red za hleb i mlijeko, ali majka jeste. Otpo�ele su reforme, sprovo�enje procesa tran-zicije i naš put prema Evro-pi. Tog oktobra prije deset godina, iako sam bio dije-te, vjerovao sam da �u, dok ovo pišem, biti stanovnik Evropske Unije. Nažalost, kako stvari stoje „�ekna jos nije umrla, a kad �e - ne znamo.“

Me�utim, zaostavština Slobodana Mileševi�a po-slije petog oktobra nije uni-štena. To je sistem koji se nije mogao tako lako raz-graditi, sastavljen od ra-znih vojno-bezbjednosno, parovojno-mafijaških veza. U obra�unu sa tim siste-mom, u procesu sprovo�e-nja reformi, ubijen je pre-mijer Zoran �in�i�. Dr-

žava je kapitulirala. Srbija se našla u paralizovanom stanju. Zaustavljena! Ono što se desilo poslije ubistva premijera, policijska akcija „Sablja“ samo je pokazala koliko je korijenje prethod-nog režima i da je u obra�u-nu sa mafijom država po-kazala svoju nemo�. Žali-la je Srbija svog premijera. Istinskog prijatelja Istoka i Zapada, za nas Bošnjake u Sandžaku �ovjeka koji je pružio iskrenu ruku pomi-renja.

Promijenio se odnos prema nama Bošnjacima. Moj komšija postaje save-zni ministar za ljudska i manjinska prava, prvi put u historiji savremene Srbije jedan Bošnjak na ministar-skoj funkciji. U lokalnim samoupravama u Sandža-ku vlast preuzima Koalicija „Lista za Sandžak“ dr Su-lejmana Ugljanina. Prvi put na �elu Opštine Novi Pazar žena. Vasvija Gusinac, �la-nica Ugljaninove SDA, našla se u neobranom grož-�u, izgubljena, bez isku-stva, vodila je Opštinu na-redne �etiri godine. U tom demokratskom ambijentu širila se korupcija, plja�ka-la društvena imovina, loša privatizacija proizvodila je

mase nezadovoljnih rad-nika, štrajkove i borbu za neka prava. Ljudska prava i tranzicija. Smiješno!

Mijenjale se vlade i vo-dila borba za o�uvanje po-liti�kih pozicija. Postokto-barski period u Sandžaku je prošao politi�ki turbu-lentno, odnos Ugljanina i Ljaji�a napravio je razdor me�u Bošnjacima, koji �e ostaviti posljedice na malo duži period. Borba za do-bijanje vlasti bila je krvava, pla�ena i životom pojedi-nih ljudi. Život je postao tako jeftin! Ali, Sandžak je tinjao u bijedi, ekonom-skoj zaostalosti, nikakvom privredom, makadamskom infrastrukturom, sve ve�im stepenom nezaposleno-sti. Problemi su rješavani prema urgentnosti potre-be, u ve�ini slu�ajeva uo�i nekih izbora.

Ima i pozitivnih stvari. Otvorena su dva univerzi-teta, pružena šansa za vi-soko obrazovanje, stvore-na politi�ka stabilnost za ekonomski uspjeh Sandža-ka (pomirenje Ugljanina i Ljaji�a uz posredovanje Re-publike Turske, pokopane su bratske ratne sekire, a raspolu�eni narod ko šiša), realizuju se neki infrastruk-

turni projekti, pokušava se osvježiti region, što je za pohvalu. Sandžak je u jed-nom trenutku postao i cen-tar svijeta, posebno Novi Pazar, jer je za nepunu go-dinu dana u posjeti gradu bio prvo ministar spoljnih poslova Republike Turske Ahmet Davutolu, a zatim i premijer Redžep Taip Er-doan. Obe�ali su pomo� regionu. Javno pohvaljujem svaku pozitivnu stvar koja doprinosi bržem privred-nom rastu i razvoju u San-džaku. �esto �ujem kriti-ke kako u ovom listu nema ni jedna pohvala na ra�un gradske vlasti. Evo, još jed-nom pohvaljujem svaku ak-tivnost koja doprinosi bo-ljitku svakog gra�anina i gra�anke u Sandžaku.

Na desetogodišnjicu oktobarskih promjena San-džak je na raskrš�u. Boš-njaci ponovo podijeljeni, ovaj put po vjerskoj liniji (situacija koja traje od po-kušaja raskola u Islamskoj zajedici u Srbiji), svakim danom država udara. Neka, neka udara, dovoljno smo jaki da trpimo udarce, nego dokle?! E, da, ponovo se aktuelizovala pri�a o auto-nomiji Sandžaka, o krše-nju vjerskih i nacionalnih prava. U pravu je Muftija za ve�inu izre�enih stavo-va, jer iza svake �injenice stoji argument. Jedno me raduje. Kona�no se osje�a pluralizam u politi�kom ži-votu Sandžaka. Živeo plu-ralizam!

U sitne sate, u novom stanu, dok moj cimer spava, završavam ovo pisanje. Danas su hadžije otputo-vale put svetnih mjesta u Meki i Medini. Neka je ha-irli. Sutra se brani Fakultet za islamske studije, vakuf! Ponavljam. Sutra se brani VAKUF!

Bio bih sre�an kada bi na dvadesetogodišnjicu okto-barskih promjena Sandžak bio moderna evropska regi-ja, a Srbija �lanica Evropske Unije. Nije mnogo. Nadam se!

P.S.: Ove godine je majka kuhala pekmez!

E, da, ponovo se aktuelizovala pri�a o autonomiji Sandžaka, o kršenju vjerskih i nacionalnih prava. U pravu je Muftija za ve�inu izre�enih stavova, jer iza svake �injenice stoji argument. Jedno me raduje.

Kona�no se osje�a pluralizam u politi�kom životu Sandžaka.FAHRUDIN KLADNI�ANIN


NA

LIZ

E

P O R O B L J E N I N A R O D

Da li su ugrožena pravamuslimana u Srbiji

Prvo moram dati jednu malu sugestiju u vezi sa formulacijom ovog pitanja. Prije bi trebalo da stoji: da li su prava Bošnjaka u Sr-biji ugrožena?

Ova konstatacija proisti�e iz �i-njenice da su se Albanci sa Kosova (koji su tako�e pripadnici islamske vere, i to �ak 95% Albanaca na Ko-sovu), separatisali od Srbije i žive u novoj, potpuno nezavisnoj, naj-mla�oj državi na Balkanu - Repu-blici Kosovo, koja je realnost naše sadašnjice, a ne hir u mislima po-jedinca, ili nemogu�nost da se sa-gleda realnost onakva kakva jeste. Idu�i južno od Ibra, nema ni jedne srbijanske zastave, nema ni jednog srbijanskog uniformisanog službe-nika, niti srbijanskih tablica, koliko god to teško i neprihvatljivo bilo pripadnicima srpske nacionalnosti.

�ak je država Srbija išla toliko daleko da Srbima sa Kosova nije omogu�ila da uživaju privilegije bezviznog režima, iako imaju srbi-janski pasoš. Toliko o tome koliko Srbija, ,,majka svih Srba”, ima vlasti na Kosovu i koliko se brine o svom stanovništvu na teritoriji ,,svoje” južne pokrajine. A obzirom da se onih dva miliona Albanaca na Kosovu više ne ra�una, prije bi se moglo govoriti o ugrožavanju prava Bošnjaka, jer su svi ostali pripadnici islamske vere u Srbiji u veoma malom, minornom procen-tu, mislim pritom na Rome, Aška-lije i Albance u Preševskoj dolini.

Ako se vratimo u ne tako dale-ku prošlost, vidjet �emo da nam je bilo uskra�eno nacionalno pravo da se izjašnjavamo kao Bošnjaci u SFRJ, ve� smo se u popisima izjaš-njavali kao Muslimani, jedini narod koji se morao deklarisati na osno-vu vere.

Pa eto, nije ni �udo što se sada neki pitaju: od kuda iznikoše Boš-njaci?

Prava Bošnjaka u Srbiji su veoma ugrožena! To se može na-ro�ito uo�iti iz odnosa Srpske pra-voslavne crkve prema drugim vjer-skim zajednicama i prema državi. Pustimo sada ona lažna prava koja su zagarantovana na papiru, a po-gledajmo kako je to na djelu i u praksi. Prava Bošnjaka su ugrožena kako zbog ratnih dešavanja tokom 90-tih godina na podru�ju bivše Ju-goslavije, tako i zbog zbivanja na Kosovu. Naime, srbijanske vlasti u Beogradu se plaše da se sli�an sce-nario, koji se dogodio na Kosovu, ne ponovi i u Sandžaku gdje ve�in-sko stanovništvo �ine Bošnjaci, pa su zato tokom 90-tih u stanicama milicije sprovodili psihi�ku i fizi�-

ku torturu nad pripadnicima ove nacionalne manjine u Srbiji.

Postavlja se logi�ko pitanje zašto je Šešelj dr. Vojislav izjavio za srbijanske medije tih godina da je Sandžak ostavio kao šlag na torti? Nije to sasvim slu�ajno re�eno.

Sjetimo se samo 1999. godi-ne kada je vojska SR Jugoslavi-je (nekadašnji Banjalu�ki korpus JNA, koji je sticajem okolnosti morao biti dislociran i premješten u kasarne Kraljeva), pod punim teškim naoružanjem, rasporedila svoje tenkove, haubice na brdima iznad Novog Pazara �ekaju�i samo nare�enje da sravni Novi Pazar sa zemljom da je tom prilikom došlo do najmanje pobune Bošnjaka, ili njihovih lidera u to vrijeme. Ako napravimo paralelu, taj scenario je primijenjen na Sarajevo tokom okupacije 1992. godine.

I kako nakon svih tih scena da

se Bošnjaci u Srbiji osje�aju slo-bodnim i da se ne boje za sopstve-ne živote, živote svojih bližnjih i za slobodu kretanja? A ne zabo-ravimo, kada je rije� o psihi�koj i fizi�koj torturi koja je vršena nad pripadnicima bošnja�ke nacional-nosti u stanicama milicije tog vre-mena, da je ista takva represija i tortura bila primijenjena na Koso-vu od strane Aleksandra Rankovi-�a i njegovih sljedbenika nad alban-skim stanovništvom. Izgleda da je vlastima u Beogradu uvijek potre-ban po jedan Rahman Morina i Ali Šukrija, kojeg su ovog puta našli u dvojici vazalskih ministara sa ovog podru�ja, koji ne zaslužuju �ak ni to da im se ime pomene u stupcima ove kolumne. Podsjetimo se samo jedne u nizu �injenica. Jedan od sadašnjih dvojice ministara se na-ro�ito, kao predsjednik SDA San-džaka devedesetih godina, isticao u zalaganju ideje da Sandžak posta-ne republika, dok se drugi naro�ito istakao po tome što su mu se mi-

nistarske fotelje toliko usladile da je nalazio kompromise u Beogradu zarad svojih li�nih interesa, vode-�i se onom starom makijevelisti�-kom parolom da „cilj opravdava sredstvo“. Na taj na�in je dolazio do fotelja u svakoj vladi od pada Miloševi�evog režima pa do sada, glume�i u Sandžaku pravog Boš-njaka, kako bi na taj na�in zadobio povjerenje ve� jednom izigranog i izneverenog naroda, obajašnjava-ju�i gra�anima kako je onaj ,,Šojic” koji sjedi u Opštini kriv za sve, a da su on i njegovi kompanjoni prava politi�ka opcija koja treba da ih po-vede u bolju i svjetliju budu�nost. I ovog puta su žitelji Sandžaka po-vjerovali, nažalost, u još jednu laž, ali nije ni �udo - mase su naro�ito sklone manipulacijama vještih de-magoga.

Ali ne zaboravimo da je laž akrobacija na visokom trapezu i

ako sve nije sihronizovano do per-fekcije neko �e kad-tad da propliva u prazno i ona �e svakako iza�i na vidjelo. A to �e biti slu�aj sa našim ministrima na narednim izborima, naro�ito sa ovim drugim.

Nego, da se mi vratimo našoj temi, jer su vazali u Beogradu za nas koji živimo u Sandžaku odav-no ispri�ana pri�a, ali nije bilo zgo-reg podsjetiti se nekih nama bliskih dešavanja.

Naime, još jedan slu�aj diskri-minacije nas Bošnjaka jeste onda kada se bilo koji od nas zatekne na nekom sportskom doga�aju. Na stadionima se �esto mogu �uti neprijatni poklici, uzvici i pozivi na lin� svakog ko nije Srbin, iako smo tu došli da bodrimo zajedni�ki sportski tim koji nema veze sa na-cionalnoš�u. Tako sam jednog upi-tao, na fudbalskoj utakmici izme�u Partizana i Crvene Zvezde, kako bi se on osje�ao da navija za Sarajevo ili Želju i da ode da gleda utakmicu

izme�u ta dva tima u Sarajevu, a da mu neko tamo psuje majku srpsku ili �etni�ku, ili pak da ode u Zagreb i da navija za Dinamo ili Hajduk i da mu tamo opet neko vrije�a po-rodicu samo zato što nije Hrvat, te da sa tog mjesta upu�uje šovini-sti�ku poruku onom ko ne pripada njegovoj naciji? Na to sam dobio vrlo prost odgovor koji jasno go-vori o nivou svijesti i emancipaci-ji istih: „To uopšte nije uvredljivo, to pjevaju svi.“ Skandirati: „Nož, žica, Srebrenica. Radovan Karad-ži� i Mladi� heroji. Spaliti džami-je i opet piti krv muslimana“, to za njih nije uvredljivo. Ima takvih primjera još puno, ne bih sve da ih navodim.

Svaki Bošnjak koji se tako de-klariše i osje�a se pripadnikom ove nacionalne manjine u Srbiji, i ne samo Bošnjak, ve� pripadnik bilo koje nacionalne manjine, bio to Ma�ar, Rumun, Rusin, Albanac iz Preševa, osje�at �e neprijatnost i nelagodnost ako se kojim slu�ajem zadesi na nekoj sve�anosti gdje �e se intonirati državna himna Srbi-je – „Bože pravde“, koju �e morati iz u�tivosti i da ne bi odudarao od ve�ine da ispoštuje tim stajanjem i pozdravom himni, iako je nijednog trenutka ne doživljava kao svoju, upravo zbog rije�i koje se u nje-nom centralnom dijelu naglašava-ju: „Bože spasi, Bože hrani srpske zemlje, srpski rod.“ To je potpuna diskriminacija ostalih stanovnika i ravnopravnih gra�ana Srbije koji su druge nacionalne pripadnosti.

I svi se mi pitamo zašto je baš moralo da se naglasi u prvom �lanu Ustava Srbije da je Republika Srbi-ja država srpskog naroda i svih gra-�ana koji u njoj žive?

Zašto nije jednostavno pisalo: „Republika Srbija je država svih gra�ana koji u njoj žive, bez obzira na nacionalnost, vjersku i etni�ku pripadnost, rasu, socijalno i mate-rijalno stanje“, nego je to namjer-no naglašeno kako bi ostalim sta-novnicima koji se ne izjašnjavaju kao Srbi bilo dato do znanja ko je glavni u zemlji i ko se pita za sve. Tako�e, vratit �u se na ove rije�i iz himne, gdje se pominje množi-na: srpske zemlje, srpski rod. Da li to zna�i da se zvani�ni Beograd, pored zvani�ne teritorije Srbije, i dalje ne odri�e ideja i snova o gra-nicama Velike Srbije: Karlobag – Ogulin – Karlovac – Virovitica, koje je tadašnje rukovodstvo Srbiju odvelo u propast, u ratove, sankcije me�unarodne zajednice i hiperin-flaciju od milijardu odsto?

SAFET ŠA�IROVI�

Svi se mi pitamo zašto je baš moralo da se naglasi u prvom �lanu Ustava Srbije da je Republika Srbija država srp-skog naroda i svih gra�ana koji u njoj žive? Zašto nije jednostavno pisalo: „Republika Srbija je država svih gra�ana

koji u njoj žive, bez obzira na nacionalnost, vjersku i etni�ku pripadnost, rasu, socijalno i materijalno stanje“,

BROJ 201/XIV 31

Kada je Islamska zajed-nica prije nekoliko godina pokrenula internacionaliza-ciju problema kršenja ljud-skih prava i vjerskih slobo-da Bošnjaka muslimana u Srbiji, mnogi su sa omalo-važavanjem i skepsom gle-dali na ovaj potez. Danas je stanje sasvim druga�ije, ali se jedno nije promijeni-lo. Uprkos jasnom zahtje-vu EU da Srbija mora po-zitivno riješiti pitanje San-džaka, zvani�ni Beograd i dalje nijemo �uti. Režim di-rigovanim �utanjem od jav-niosti želi da sakrije istinu o obespravljenosti Bošnjaka muslimana po svim aspekti-ma življenja u nazovi demo-kratskoj Srbiji. Režimski �i-novnici u govoru o deset za-povijedi Brisela, kada do�u do one devete, tj. pitanje Sandžaka, potpuno zanije-me, knedla im stane u grlu, glas zamukne i ostane bez tona. Muk i nijemost. Di-rigovano �utanje ima za cilj skrivanje istine od ve�in-skog srpskog stanovništva o problemima u Sandžaku, koji je duboko zagazio u in-stitucionalizovano rješava-nje svog statusa, što �e na-ravno dovesti u red poštiva-nje ljudskih i vjerskih prava i sloboda. Zvani�ni Beograd �uti i zato što dva srpska ministra u Vladi traže da se o Sandžaku ne govori, te svojim poltronskim izjava-ma punim neistine i dodvo-ravanja štite režim i pokuša-vaju na takav na�in produži-ti politi�ko bitisanje koje im donosi li�nu korist i boga-�enje, a sve nauštrb Bošnja-ka, �ije interese bi dva mi-nistra trebali da zastupaju. Me�utim, svima je jasno da i jedan i drugi rade za inte-rese režima i svoje li�ne, jer su sasvim otvoreno zajedno stali u napad na svoj narod, na Islamsku zajednicu i va-

kufsku imovinu. Uz sveo-buhvatnu podršku režima oba ministra su podjedna-ko u�estvovala u pokušaju pu�a u Islamskoj zajednici 2007. godine, a sada to rade tako što napadaju vakufsku imovinu u sprezi sa krimi-nalcima i tajkunima.

Ono što se promijenilo od trenutka pokretanja in-ternacionalizacije problema u Sandžaku pred me�una-rodnim institucijama jeste da rješavanje istih više ne pokre�e samo Islamska za-jednica, ve� i novoformi-rano Bošnja�ko nacional-no vije�e, te druga udru-ženja i nevladine organiza-cije, poput Bošnj�ke kul-turne zajednice, ili Odbo-ra za obnovu autonomije Sandžaka. Isto �ine i odgo-vorni pojedinci i politi�ke stranke u nastajanju, poput Bošnj�ke demokratske za-jednice. Potpuno je jasno da su i druge institucije pre-poznale istinu i kao jedinu realnu mogu�nost za rješa-vanje problema u Sandžaku forsiraju internacionalizaci-ju, što je urodilo plodom i Sandžak iznijelo na pijade-stal sa kojeg nema silaska, osim potpunim pozitivnim, demokratskim rješenjem svih nagomilanih zahtjeva Bošnjaka muslimana koji u njemu žive.

Ukoliko se uzmu u obzir gore pomenuta krše-nja vjerskih i ljudskih prava, kao i teška ekonomska bije-da, nezaposlenost, nerazvi-jenost Sandžaka, kriminal, mito i korupcija u gradskim vlastima širom Sandžaka, u pravosu�u, u zdravstvu, loša putna i druga infra-struktura, diskriminator-ski i na momente rasisti�ki školski program, niko nema pravo da se �udi zašto je in-ternacionalizacija sandža�-kog pitanja uspjela, a još

manje ima prava da o tome �uti i problem zatrpava pod tepih. Ukoliko Beograd želi u EU on mora riješiti pita-nje Sandžaka, ne po svojoj volji niti volji Sejda i Rah-mana, ve� po volji apsolutne ve�ine Bošnjaka u Sandžaku koji ho�e potpuno ostva-rivanje ljudskih i vjerskih prava. Bošnjaci u Sandžaku ho�e slobodu u okviru Srbi-je. Beograd to mora na vri-jeme shvatiti ili �e do�i u si-tuaciju da Bošnjake moli da prihvate razgovore, isto kao što to sada �ini na Kosovu. U takvom slu�aju razgovo-ri bi se vodili, ali nikakao polazna osnova ne bi bilo rješavanje goru�ih proble-ma ili autonomija Sandžaka, ve� nešto mnogo ve�e i slo-bodnije!

Ukoliko Beograd želi u EU on mora riješiti pitanje Sandžaka, ne po svojoj volji niti volji Sejda i Rahmana, ve� po volji apso-lutne ve�ine Bošnjaka u Sandžaku koji

ho�e potpunoostvarivanje ljudskih i vjerskih prava. Bošnjaci u Sandžaku

ho�e slobodu u okviru Srbije.

ZOOM

1. Saradnja sa Tribunalom u Hagu2. Reforma pravosu�a3. Nezavisna regulatorna tijela4. Restitucija5. Dobrosusjedska saradnja6. Azilanti7. Uklju�ivanje Roma8. Finansiranje stranaka i slobodni poslani�ki

mandati9. Sandžak10. Ekonomske reforme i ulaganje u ekonomiju

znanja (nauka i obrazovanje)

DESET USLOVA KOJE SRBIJA MORA DA ISPUNI DA BI UŠLA U EU

AN

AL

IZE

R E Ž I M U P A N I C I

Deset Briselskih zapovijedi

SEAD-EF. ŠA�IROVI�

Evropski parlament zabrinut zbog porasta ten-zija u Sandžaku

Srbiji i priznanje i ukor

Spoljnopoliti�ki odbor Evropskog parlamenta razmatrao je prijedlog Rezolucije o procesu evrop-skih integracija Srbije u kome se odaje priznanje Srbiji za napredak i pozdravlja odluka Savjeta mi-nistara EU da joj se odobri novi korak ka �lanstvu u Uniji, ali se i skre�e pažnja režimu u Beogradu, izme�u ostalog, i na obaveznost poštivanja zakona kada je u pitanju formiranje BNV i izražava se za-brinutost zbog porasta tenzija u Sandžaku. „Glas islama“ objavljuje samo 15. �lan integralnog prijevo-da predložene Rezolucije koju je Odbor razmatrao 27.10.2010. godine, a EP treba da odobri na plenar-nom zasjedanju.

EVROPSKI PARLAMENT 2009-2014. Doku-ment B7-0000/2010

�lan 15.

Pozdravlja formiranje ve�ine nacionalnih vije�a manjina, kao tijela koja �e manjinama omogu�iti da donose odluke na polju obrazovanja, kulture, upo-trebe manjinskog jezika i javnog informisanja; kon-statuje žalbe na neregularnosti u procesu pripreme i pravne zahtjeve za formiranje vije�a i poziva vlasti da odgovore na njih; izražava zabrinutost u vezi sa formiranjem Bošnja�kog nacionalnog vije�a i po-ziva na brz završetak procesa u skladu sa pravili-ma, kako bi se omogu�ilo legitimno predstavljanje Bošnjaka u Vije�u; zabrinut je zbog porasta tenzija u Sandžaku, izraženog, izme�u ostalog, nedavnim nasilnim incidentima i odlu�no poziva na rješavanje politi�kih sporova kroz dijalog u okviru demokrat-skih institucija.


INT

EL

EK

TU

AL

NI

PO

LIG

ON I S L A M I M U S L I M A N I : I Z A Z O V I I P E R S P E K T I V E

Uzroci uspjeha i dekadence (II)

Da bi se bavili strukturnim nedostacima ummeta i ostavrili uslove za njihovo rješava-nje moramo razumjeti same korijene nedo-stataka. Razlozi dekadence sežu u prošlost. Tri glavne kategorije �u pojasniti.

1. Imitiranje historijskog rješenja: Da su historijska rješenja bila djelotvorna, danas ne bi bilo krize. Problem ovog koncepta je pretpostavka o vlastitoj nepogrešivosti, te je zato i sam simptomati�an. To je tvrdoglavo insistiranje da se sa�uva fasada zlatnog doba islama. Tradicionalni pristup ignoriše real-nosti historije i materijalnog napretka, te zbog toga ne uspijeva dosegnuti cilj. Musli-mani su izgradili i stolje�ima nosili uvjerenje da su uspjesi muslimana potvrda ispravnosti vjere. Veliki gubici tokom 19. stolje�a uzdr-mali su to uvjerenje. Tada se javlja osje�aj da nešto nije u redu sa njihovom historijom. Psihološki efekat kolonijalizma uzdrmao je vjeru u poretku stvari kojeg su muslimani smatrali da je najbolji od svih mogu�ih. Za-padna demokratija je 1960. godine rekla da je Alžir dio Francuske i da je to francuska teritorija.

Muslimani su se sve više povla�ili u sebe, bivaju�i sve dalje od svjetskih zbivanja. Tako se desilo da Kur’an nisu prvo štampa-li muslimani, nego je 1649. godine štampan u Hamburgu. Još 1580. godine u�enjaci u Istanbulu naredili su da se uništi observato-rijum, koji je osnovan u prolje�e iste godi-ne. Presuda je glasila - nedozvoljena novota-rija. Prva osmanlijska štamparija zatvorena je 1745. godine na traženje tadašnje uleme. Kada je izmišljen barut muslimani su vodi-li velike polemike da li ga treba koristiti jer ga Poslanik a.s. nije koristio. Islam treba da olakša život, a ne da oteža. Kada je Napole-on ušao u Egipat ulema je „proglasila Sudnji dan“ misle�i da je nemogu�e da neko vlada Egiptom, osim muslimana. Me�utim, sunce je i dalje izlazilo i zalazilo.

Dekadenca muslimana nastala je onda kada muslimani, umjesto da praksu pret-hodnika prihvate kao paradigmu produktiv-nog promišljanja okruženja u kojem su ži-vjeli, njihova mišljenja uzimaju kao kona�na i za sva vremena data rješenja. Umjesto da se bave svjetskim zbivanjima, muslimani su se bavili samim sobom. Njihova teza bila je sljede�a: nivo ispravnosti mojih stavova za-visi od sli�nosti mog mišljenja sa mišljenjem prvih generacija. Ili još degutantnije: nivo ispravnosti mojih stavova zavisi od toga ko-liko ja fizi�ki izgledam kao prve generacije. Tako kategoriju idžtihada zamjenjuje taklid – slijepo slije�enje. Na taj na�in muslimani prelaze sa dinami�kog na stati�ko razumije-vanje vjere i vremena. To je uspavalo musli-mane u bešici. To je rezultiralo da muslima-ni budu marginalizirani socijalno, kulturno i politi�ki. Pošto se oni nisu bavili sadašnjo-š�u, ve� prošloš�u, drugi su im odre�ivali socijalni status i politi�ku sudbinu. Ako su se Ebu Hanife i Gazali nekada bavili pita-njem stvaranja ni iz �ega (creatio ex nihilio) to ne zna�i da se i mi trebamo baviti istim pitanjima. Trebamo, ali to nisu izazovi našeg

vremena. To su bili izazovi njihove epohe, ne naše, dok su naši izazovi sekularizam, globalizacija...

Nazadovanje islamske nauke, kulture i umjetnosti po�elo je ve� u 14. stolje�u. Umjesto nau�nika prevladali su teolozi sli-jepog slije�enja i vjerovanja da �e se spas na�i u bukvalnoj primjeni Kur’ana. Filozofi su proganjani kao buntovnici protiv božan-skog poretka. Princip taklida je zavladao, mogu�nost slobodnog tuma�enja je zabra-njena, jer rješenja data prije više od 1.000 godina su definitivna. Takvi su tragali za greškama muslimana poput: da li je nešto u redu na vagi Sunneta ili nije i na temelju toga sudili o ljudima. I umjesto da im na-mjera bude da ispravljaju ako je pogrešno, oni su se transformisali u osobe koje �ekaju muslimane da pogriješe i proglase ih hereti-cima. Nametnuta je teza da je sve poznato, da je znanje pouzdanije što je njegov izvor stariji. Svo znanje koje se nije nalazilo u

Kur’anu bilo je pogubno, a to je sve ve�e ne-prijateljstvo prema nauci i flolozofiji. Taklid je postao vrsta nau�ne i kulturne apstinen-cije od koje veliki dijelovi islamskog svijeta i dalje pate. Isto je bilo i sa kulturnim nasli-je�em, a kulturno naslije�e funkcioniše kao ekonomsko. Dobit se može o�ekivati samo ako se investira. Na nasre�u, odnos Arapa prema svom kulturnom naslije�u podsje�a više na štednu knjižicu nego na produktiv-na investiranja.

Fazlu Rahman mislim da je najbolje opi-sao to stanje, kada kaže: „Neki odlutaju u prošlost i zaborave se vratiti u sadašnost da bi vidjeli budu�nost.“

2. Imitiranje stranog rješenja: Ovaj pri-stup se javio prije dva stolje�a kada je Osmansko carstvo bilo suo�eno sa mo�i Evrope. Pod vlaš�u Selima III, Osmansko carstvo je zapo�elo politiku imitiranja Evro-pe, misle�i da je to ispravan put. Tako je došlo do gubljenja svoje vizije. Islam uklo-njen iz ustava, pismo latinizirano, ezan sa u�io na turskom umjesto na arapskom je-

DOC. DR HFZ. ALMIR PRAMENKOVI�

Dekadenca muslimana nastala je onda kada muslimani, umjesto da praksu prethodnika prihvate kao paradigmu produktivnog promišljanja okruženja u kojem su živjeli, njihova mišljenja uzimaju kao kona�na i za sva vremena data rješenja. Umjesto da se bave svjetskim zbivanjima,

muslimani su se bavili samim sobom.

INFO ARHEOLOGIJA

Dardanska nekropola na Pešteri

U selu Pružanj na Pešteri, arheolo-zi Muzeja „Ras“ u Novom Pazaru otkrili su urne sa spaljenim pokojnicima za koje pretpostavljaju da su stare više od 3.000 go-dina. Pretpostavljaju da humke i urne pri-padaju Dardancima.

Direktorka Muzeja „Ras“ Dragica Pre-movi�-Aleksi� izjavila je da je ta humka ko-riš�ena hiljadu godina prije nove ere.

„Otkriveni su grobovi spaljenih pokoj-nika, koji su nakon spaljivanja na loma�i pohranjeni u urnama“, rekla je Premovi�-Aleksi�. Ovo su bila grobna mjesta, a na osnovu karakteristika urni može se re�i da ovi grobovi pripadaju poznom bronzanom dobu“, dodala je ona.

Prema njenim rije�ima, u humci su �etiri skeleta, a po etni�koj pripadnosti rije� je o Dardancima.“U tom bronzanom dobu prvi poznati stanovnici ovog podru�ja su Dar-danci. To je pleme koje je živjelo na pro-storu Makedonije, Južne Srbije, Kosova do nas ovdje. Mi smo im jugozapadna granica. Dardanci su bili veliko i jako pleme, jedno od najstarijih na prostoru Balkana“, rekla je Dragica Premovi�-Aleksi�.

Ugledni švicarski Institut za genealoš-ka istraživanja „Igenea“ nedavno je izradio analizu koja ukazuje da u venama Bošnjaka ima više „ilirske krvi“ nego u venama Alba-naca. Ovo što je na�eno na Pešterskoj vi-soravni potvr�uje tu tezu. Bošnjaci su ilir-skog porijekla i sa pravom se trebaju po-nositi što pripadaju najstarijem evropskom narodu. Dardanci i njihova država Darda-nija su zapravo Iliri od kojih su nastali i Bošnjaci. Postojanje dardanskih humki na Pešteri potvr�uje da su oni naseljavali ovo podru�je, te da je njihova država obuhvata-la cijeli Sandžak i širu oblast. Bliskost Boš-njaka i Albanaca samo je posljedica zajed-ni�ke im krvi što kola njihovim venama.

IZVOR MEDIA CENTAR

BROJ 201/XIV 33

ziku. Predloženo je da se promijeni metod u molitvi. Da se uvede muzika u namazu, a da se ukinu ruku i sedžda. Jedna od mnogo-brojnih reformi Turske bila je zabrana no-šenja fesa. Me�utim, vrlo brzo se pokazalo da forma kape ne može promijeniti ono što je u glavama ljudi. Bez obzira na kapu, glava ostaje ista. Zašto bi se musliman stidio svoje vjere u svim segmentima života kada je ame-ri�ki predsjednik Ronald Regan za vrijeme izborne kampanje nosio u ruci Bibliju, go-vore�i: „U ovoj knjizi je rješenje problema �ovje�anstva.“

Kriza je bila i na vjerskom i duhovnom planu. Fokusirati se na jedan od vidova, a zapostaviti drugi samo troši snagu i li�i na oranje po moru. Problem je po�eo kada se odvojila politi�ka elita od vjerske elite. To je dovelo do devijacije vizije, a to je najopasni-je, jer vizija predstavlja okvir unutar kojeg se definišu koncepti, vrijednosti. Dakle, procjep izme�u politi�kog i vjerskog inte-lektualnog vo�stva bio je po�etak slabljenja muslimana i krize u islamskoj misli i insti-tucijama. Islam je sve manje bio sposoban da održava svoju vitalnost. Politi�ka elita je nalazila pojedince imame da im opravdava-ju svoje stavove. Ebu Hanife umro je u za-tvoru jer nije htio biti odan režimu. Mali-ku je ruka ostala paralizovana kada je izja-vio da fetva o razvodu braka pod prisilom nije validna. Šafija je morao i�i u Bagdad i u Egipat. Bez vizije zajednica li�i na neki stroj koji je rastavljen na dijelove. Koliko god ti dijelovi bili dobri, sam stroj za proi-zvodnju u takvom stanju nije produktivan. Tako je sve dok se dijelovi ne sastave u cje-linu. Kada toga nema, musliman u stvarno-

sti ostaje marginalizovani mrtvac u odje�i živog �ovjeka. Tako je duh naroda slomljen i pomogao da se narod privoli na pokoravanje i slabio odlu�nost naroda da odlu�uje o svo-jim stvarima. Kao kada je Muavija za imetak muslimana rekao malullah, a ne malu-l-mu-slimin, imao je namjeru za sebe rezervisati pravo na imetak. Sve je to dovelo do stanja da je ulema bila samo u džamijama, daleko od društva. Dakle, kriza misli, a ne kriza vjerovanja. Kriza misli i metodologije, a ne vjerovanja. Džamije nisu bile prazne, bilo je hafiza Kur’ana, hafiza hadisa. Kada se ima na umu re�eno nije �udo kako su muslimani došli u stanje dezintegrisanosti. To je dove-lo ummet iz stanja aktera u stanje pasivnog posmatra�a u pozorištu. Najviše što može uraditi jeste aplaudirati: bilo da se slaže ili da izražava nezadovoljstvo sa predstavom. To zna�i da muslimani nemaju uticaja na de-šavanja na svjetskom pozorištu.

Muslimani nisu imali vjekovima školo-vane ljude. Ustvari, postojale su dvije kate-gorije školovanih: neškolovani i pogrešno

školovani. Pogrešno školovani su se obra-zovali na tu�im univerzitetima gdje su im ubrizgane vrline poslušnosti i divljenje mo�i i bogatstvu stranaca. Nije problem ravno-dušnost muslimanskih masa, ve� masa treba akciju, ali bez svoje inteligencije ne mogu je provesti. Kada se govori o obnovi islamske misli, zna�i li to da su njegova zna�enja za-starjela i prevazi�ena i da ih treba podmla-diti i adaptirati? Muslimani su �ekali na rje-šenja, a Evropa išla naprijed. Tako je došlo do jednog vakuma i islamski svijet je stolje-�ima tapkao u jednom mjestu. To je vrijeme sterilnosti i parazitskog življenja na ra�un ranijih generacija. Kur’anski pojmovi kao što sabur, tevekkul i kader postali su izvor slabosti. To je proizvelo totalnu pasivnost. Takva situacija je predstavljala islam, te je najteža dilema bila: ako to staro predstavlja islam, šta onda da se radi? Da li dopustiti da se potpuno propadne, drže�i se starog? To je bio drugi neprijatelj islama, iznutra. Mili-on ljudi godišnje primi islam, a ti ljudi ne bi mogli primiti islam da nisu muslimani u in-terakciji sa njima. Rimsko carstvo se raspa-lo jer nije imalo konkurenta, dakle zbog ge-toiziranja. Kao uspješni sportista koji svoju snagu mjeri prema svojim ranijim uspjesima dok ne do�e drugi takmi�ar, tada može pro-vjeriti svoju spremnost. Neki se boje susre-ta sa drugim civilizacijskim vrijednostima. Nisam siguran koliko je opravdan taj strah i fobija, ali znam da su Mongoli prvo srušili Bagdad kao muslimansku kulturnu i civili-zacijsku prijestolnicu, upoznali islam, nje-govu kulturu i civilizaciju, prihvatili i rekon-struisali - obnovili je i unaprijedili.

3. Povjeravanje pozicija neodgovornim i nekompetentnim jedan je od razloga de-kadence. Ovo je posebno bili specifi�no za Osmanlijsku vlast u posljednjim stolje�i-ma. Sultani su, prema Šerijatu, mogli imati do �etiri žene, pa su imali velike porodice, a potom su njihove supruge imale veliki uti-caj na sultane da im brata, brati�a, sestri�a ili nekog drugog iz rodbine postavi na važnu poziciju koje nije bio dostojan i za koju nije bio kompetentan.

4. Izdaja kao jedan od razloga dekadence muslimana. Godine 756. muslimanska Špa-nija se odcjepljuje od Abbasijskog hilafeta i pod Abdurahmanom I, potomkom Emevi-ja, nastavlja svoj zaseban državni i politi�ki život. Španski muslimanski vladari u�inili su Kordobu (u periodu 969-1027) najvaž-nijim kulturnim središtem Evrope. Velika Abbasijska imperija u 10. stolje�u po�inje slabiti, njenom ogromnom periferijom vla-daju lokalne dinastije Hamdanije (Halep i Mosul), Bujije (zapadni Iran, potom neko vrijeme Bagdad), Ikšije (Egipat, Sirija i Hid-žaz). U Egiptu se Ahmed ibn Tulun (umro 884.), namjesnik Abbasija, odcjepljuje od centralne vlasti. Istakao se velikim gra�e-vinskim poduhvatima u Kairu i Egiptu. Za vrijeme tre�eg opsjedanja Be�a 1683. godine osmanlijski sultan je morao povu�i vojsku da bi se branio u unutrašnjosti zemlje jer je neka grupa muslimana napravila pobunu. Zanimljiv je, isto tako, doga�aj koji se desio za vrijeme prvog ili drugog opsjedanja Be�a. Naime, zbog nemogu�nosti da se osvoji grad, osmanlijski vojnici odlu�e potkopati zidine grada kako bi ušli u Be�. Me�utim, za to vrijeme jedan osmanlijski vojnik pao je u zato�eništvo. Pod teškim pritiscima, re-presalijama i mu�enjima priznao je namjeru muslimana. Tako su muslimani bili poraže-ni. Mogu�e implikacije osvajanja Be�a mogu se samo naslutiti, ali samo zbog izdaje „jed-nog �ovjeka“ cio ummet je trpio posljedice. Ovo jasno ilustruje da izdaja nije dozvolje-na �ak ni u teškim uslovima. Ustvari, pora-zi muslimana od Uhuda pa naovamo su iz, manje više, istih razloga.

T E L E G R A M S K A

Redakciji i glavnom uredniku Seadu Ša�irovi�u u povodu 200 brojeva revije „Glas islama“

Neka se ponosno i uspravno u nedogled roje „Glasovi islama“

Cijenjeni gospodine uredni�e

�ast nam je i zadovoljstvo da Vama i Redakciji „Glasa islama“, u povodu 200-tog broja, uputimo najsrda�nije kolegijalne i bratske �estitke. Glasilo na �ijem ste �elu doista zaslužuje pažnju analiti�a-ra i istraživa�a, jer ste svojim do-sadašnjim predanim radom i krea-cijom doprinijeli bu�enju kriti�ke misli kod uleme i gra�anske boš-nja�ke inteligencije. Tim �inom zna�ajno ste uticali na o�uvanje vjerskog, kulturnog i nacionalnog identiteta bošnja�kog musliman-skog naroda.

Pored toga, „Glas islama“ je doprinio organizovanju sandža�-ke dijaspore. Tim �inom i broj-nim drugim paradigmama Vaša revija je postala respektabilno gla-silo u sandža�kom regionu i šire. Pored Vas, zna�ajan doprinos ra-zvoju ovog glasila dali su svi do-sadašnji urednici, posebno njen utemeljiva� i prvi glavni urednik glavni muftija Muamer-ef. Zukor-li�, �iji javni stavovi daju pe�at u vremenu.

Zahvaljuju�i „Glasu islama“ vjernici se blagovremeno informi-šu o svim zna�ajnim doga�ajima u regionu i svijetu i brojne tekstove doživljavaju sa osje�ajem ispunje-nosti duhom vjere i kulture. Zato, Matica Bošnjaka, Vama i Redak-ciji upu�uje povelju priznanja za razumijevanje i širenje tolerancije me�u ljudima.

Neka se ponosno i uspravno u nedogled roje „Glasovi islama“ u vremenu i prostoru.

Es-selamu alejkum,

PredsjednikProf. dr. Šefket Krci�, v.r.

�ESTITKA

34 1. NOVEMBAR 2010.P

ITA

NJ

A I

OD

GO

VO

RI

„ M I S M O T I , U I S T I N U , M N O G A D O B R A D A L I , Z A T O S E G O S P O D A R U S V O M E M O L I I K U R B A N K O L J I , O N A J K O J I T E B E M R Z I S I G U R N O � E O N B E Z P O M E N A O S T A T I . “ ( E L K E V S E R , 1 - 3 )

Kurban je vadžib

PITANJE: Ko je dužan zaklati kurban?

ODGOVOR: Klanje kurba-na jeste vadžib - obavezno i dužna ga je izvršiti svaka osoba koja je u svom mje-stu boravka, koja na dan Bajrama bude imala materi-jalnih mogu�nosti da kupi životinju koju �e zaklati na ime kurbana, a sa druge strane je podmirila potre-be svoje porodice kada je u pitanju nužno izdržavanje.

Božji Poslanik a.s. kaže: „Onaj ko ima materijal-nih mogu�nosti da zako-lje kurban, a ne zakolje ga, nemoj da se približava mje-stu na kojem mi obavljamo namaz.“

Ove rije�i Poslanika a.s. jasno ukazuju da kla-nje kurbana nije na dobro-voljnoj osnovi, ve� je ono obavezno, jer da nije tako Poslanik a.s. ne bi zabranio onom ko ne zakolje kur-ban da prisustvuje obavlja-nju namaza sa Njim a.s. i ashabima r.a.

Iz ovoga se razumije da su posljedice neizvršavanja klanja kurbana u situaciji kada je osoba u mogu�nosti to u�initi, prije svega, odgo-vornost na budu�em svijetu i gubljenje prava na šefaat Poslanika a.s. Tako�e, ne-izvršavanjem ovog propisa osoba uskra�uje sebi nagra-du koja slijedi za izvršenje propisa, rizikuje da neiz-vršavanjem kurbana zaslu-ži prezir i kaznu od strane Uzvišenog Allaha, koji u tom slu�aju može nepokor-nog roba iskušati sa ljud-skom žrtvom ili gubitkom imetka, što je mnogo teže i bolnije od izvršavanja kur-bana kao propisa.

PITANJE: Poznata mi je zabrana prodaje kurban-skih koža. Interesuje me da li je dozvoljeno da osoba kožu kurbana zadrži za svoje potrebe?

ODGOVOR: Allahov Po-slanik a.s. je rekao: „Ko proda kurbansku kožicu, nema ništa od kurbana.“ Ovo su rije�i kojima Posla-nik a.s. upozorava svakog obveznika klanja kurbana da vodi ra�una i ne u�ini

nešto što �e poništiti ibadet kojeg �ini. Kurbanska koža jeste sastavni dio kurbana, što zna�i da je njeno iskori-štavanje putem prodaje ne-dozvoljeno, jer se umanjuje vrijednost kurbana, tako da je osoba koja kolje kurban dužna da kožu svog kurba-na preda nadležnim organi-ma Islamske zajednice koji prihode od prodaje kurban-skih koža koriste za odr-žavanje odgojno-obrazov-nih i humanitarnih usta-nova koje djeluju u okvi-ru nje. Osoba koja proda kožu svog kurbana dužna je dobijeni iznos uplatiti na blagajnu Islamske zajedni-ce, a i u slu�aju da odlu�i kožu svog kurbana zadrža-ti za svoje potrebe, dužna je njenu vrijednost uplatiti kao u prvom slu�aju..

PITANJE: Koji su uslo-vi za životinju koja se kolje za kurban?

ODGOVOR: Životinja koja se kolje, ukoliko se radi o sitnoj stoci - ovca ili koza, potrebno je da bude starija od jedne godine, u izuzetnim okolnostima se dozvoljava da bude mla�a, ali ipak mora biti starija od šest mjeseci, pod uslo-vom da po svom izgledu, to jest po svojoj veli�ini ili težini ne zaostaje u od-nosu na one koje su stari-je od jedne godine. Tako�e, ne smije biti sa mahanama koje uti�u na njenu cijenu, to jest koje umanjuju njenu vrijednost na tržištu. Isto tako ne smije biti sjagnje-na, jer se bez potrebe odu-zimaju dva života.

Što se ti�e krupne stoke, koja se može zaklati u slu-�aju udruživanja više (do sedam) osoba, za nju se uslovljava da mora biti sta-rija od dvije godine, to jest da je ušla u tre�u godinu, a tako�e i da ne bude sa mahanama koje umanjuju njenu vrijednost. U slu�aju krupne stoke nije dozvolje-no zaklati mla�e od dvije godine, bez obzira na veli-�inu i težinu.

PITANJE: Da li je do-zvoljeno podijeliti cijeli kurban, to jest ne zadržati ništa za svoje potrebe?

ODGOVOR: Shodno prak-si Poslanika a.s. kurban je lijepo podijeliti na tri dije-la, gdje �e se jedan dio po-dijeliti rodbini i komšijama, drugi dio sirotinji, a tre�i �e se ostaviti porodici obve-znika. Me�utim, ne postoji nikakva smetnja da se kur-ban u potpunosti podijeli komšijama ili sirotinji, po-sebno kada je broj onih ko-jima je potreban ve�i, tako da je nekada to �ak i kori-snije.

PITANJE: Da li je bolje zaklati kurban kod svoje ku�e ili uplatiti iznos Islam-skoj zajednici, koja orga-nizuje akciju klanja kurba-na?

ODGOVOR: Ne posto-ji nijedan razlog da bismo rekli da je bolje zaklati kur-ban kod svoje ku�e u odno-su na u�eš�e u akciji koju organizuje Islamska zajed-nica. U slu�aju u�eš�a u kurbanskoj akciji kurbana, koju organizuje Islamska zajednica, osoba direktno pomaže odgojno-obrazov-ne i humanitarne ustanove koje su korisnici kurban-skog mesa, �iji je broj kori-snika iz dana u dan sve ve�i, tako da se može re�i da je �ak i korisnije da osoba na ovaj na�in izvrši obavezu klanja kurbana. Poznato je da ima onih kojima se po-dijeli kurbansko meso, a koji ga iz raznoraznih ra-zloga ne iskoriste za svoje potrebe, ve� ga bace ili su u problemu jer ne zanju šta �e s njim, tako da u�eš�em u organizovanoj akciji �o-vjek rješava i svoje i tu�e probleme.

Ono što je važno tom prilikom jeste da osoba u�estvuje u akciji koju sprovodi jedina kod naroda legalna i legitimna Islamska zajednica, a ne nekakvi po-jedinci ili organizacije ko-jima legitimitet daje režim u Beogradu, kako bi razbi-jali jedinstvo muslimana i pomogli njihovo pokršta-vanje.

PITANJE: Kakav je sta-tus uplate kurbana izvan Islamske zajednice ?

ODGOVOR: Oduvijek je

bilo i bit �e pokvarenih i pohlepnih pojedinaca u re-dovima muslimana: imama, politi�ara, sudija, službeni-ka policije i drugih, koji su se uvijek bili spremni sta-viti na stranu koja je izvor njihove li�ne koristi, pa makar to bilo privremeno i na štetu svog naroda i svoje vjere.

U tu svrhu se zloupo-trebljavaju vjerska osje�a-nja nedovoljno upu�enih muslimana, koji razli�ito motivisani i izmanipulisani daju podršku takvima u nji-hovim nastojanjima, tako da se, pored vjerskih aktiv-nosti i akcija koje sprovodi i organizuje legalna i legi-timna Islamska zajednica, pojavljuju i divlji organiza-tori, žele�i iskoristiti po-menute ibadete za sopstve-nu korist, a sa druge strane ugušiti ili oslabiti instituci-je Islamske zajednice koji-ma te aktivnosti, uporedo sa vakufima, predstavljaju temelj opstanka.

Muslimani dobro znaju i svjesni su da je na ovim prostorima oduvijek bila jedna jedinstvena Islamska zajednica, da je kao takva zasmetala nekome ko u do-broj mjeri kontroliše i ima uticaja na rad institucija ove države; ko nastoji asi-milirati i odvojiti muslima-ne od svoje vjere, tradicije i kulture; ko je u lokalnim kriminalcima, pokvarenim politi�arima, pohlepnim, primitivnim i pokvarenim imamima, prodatim duša-ma i neukim muslimanima našao igra�e na doma�em terenu koji trebaju odigrati

ulogu prividnih zaštitnika vjere islama, interesa musli-mana, �uvara „nacionalnih interesa države“, a zapravo sve to na opštu štetu svoje vjere i naroda.

Zbog svega toga jasno i glasno kažem i poru�u-jem svakom ko razmišlja u pravcu izvršavanja propi-sa islama da eventualnom uplatom kurbana na adresu onih koji su prodali vjeru i narod za svoj li�ni inte-res, koji su izašli iz Islam-ske zajednice i našli zaštitu u okrilju kriminala i mra�-nih sila Udbe, jeste sau-�eš�e i pomaganje istih u borbi protiv islama. Opšte je poznato da novac koji se usmjeri takvima ide za ot-platu dugova kriminalcima za usluge i podršku koju pružaju pomenutim.

Krajnje je vrijeme da oni koji ve� nisu shvatili otvore svoje o�i i shvate da je je-dini spas nas muslimana u jakim vjerskim i odgojno-obrazovnim institucijama koje �emo graditi, ja�ati i štititi, koje �e nam biti važ-nije od bilo kojeg našeg li�-nog interesa. Jedino u tom slu�aju možemo o�ekivati uspjeh i po�etak rješavanja nagomilanih problema ra-zli�itih vrsta koji pritiskaju nas muslimane i sve ljude ovoga kraja, koji nas �ine stanovnicima drugog reda, za koje ne važe zakoni i pravilnici koji važe za sve ostale, ve� se donose po-sebni zakoni i uredbe koji trebaju važiti samo za nas, što je o�it primjer diskri-minacije.

REŠAD-EF. PLOJOVI�

„Onaj ko ima materijalnih mogu�nosti da zakolje kurban, a ne zakolje ga, nemoj da se približava mjestu na kojem mi obavljamo namaz.“

BROJ 201/XIV 35

HU

TB

A

K L A N J E K U R B A N A J E O B A V E Z A S V A K O G P A M E T N O G , Z D R A V O G , S L O B O D N O G I Z R E L O G M U S L I M A N A I M U S L I M A N K E ,

A K O S U U M A T E R I J A L N I M M O G U � N O S T I M A

Smisao i zna�aj kurbana

Uzvišenom Allahu za-hvaljujemo na nezmjernim blagodatima vjere, zdravlja i nafake. Zahvalni smo Ti, Gospodaru naš, na Tvojoj uputi i molimo Te da nas vodiš pravim putem, u�vr-stiš naša srca u imanu, uje-diniš naše safove da bude-mo kao bedem neprobojni. Salavat i selam na našeg Po-slanika Muhammeda s.a.v.s. koji nam u emanet ostavi Kitabullah – Božju knjigu, Kur'an; svoje rije�i, djela i postupke – Sunnet, te nam oporu�i da, ukoliko ih bu-demo slijedili, ne�emo zalu-tati. Neka je Božja milost na �asnu porodicu Poslaniko-vu, uzorite ashabe i sve one koji ih slijede do Sudnjega dana.

Poštovana bra�o. Idemo u susret mubarek danima u kojima se nalaze dva zna-�ajna datuma za muslima-ne cijelog svijeta, a to su hadž i kurban. Oba ova islamska obreda se vezuju za Ibrahima pejgambera i njegov ogromni poslani�ki trud koji je ulagao u o�u-vanju Allahove vjere i pri-bližavanju Božjoj milosti i zadovoljstvu. Slijede�i i po-štuju�i ovaj Ibrahimov a.s. put u vjeri, a kojeg je upot-punio i dovršio Resulullah a.s., i naši hadžije ovih dana kre�u prema svetim mjesti-ma Mekke i Medine, žele�i

da osjete ljepotu ovih neis-crpnih Božjih blagodati.

Danas �emo, poštova-na bra�o, nešto više re�i o zna�aju i smislu kurbana kod nas, te realizaciji kur-banske akcije i potrebama koje ona podmiruje, kako bi nam kurbani bili primlje-ni kod Milostivog kao dobra djela koja �e nas približiti džennetskim ljepotama.

Klanje kurbana je obaveza svakog pametnog, zdravog, slobodnog i zrelog muslimana i muslimanke, ako su u materijalnim mogu�nostima. Allah dž.š. kaže u �asnome Kur'anu: „Mi smo ti, uistinu, mnoga dobra dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji, onaj koji tebe mrzi sigurno �e on bez pomena ostati.“ (El Kevser,1-3)

I Allahov Poslanik s.a.v.s. upozorava na obave-zu i važnost ovog ibadeta, pa kaže: „Ko bude u mogu�-nosti da zakolje kurban, a to ne u�ini, neka se ne približa-va našim musallama.“

Osim ovog ibadetskog aspekta kojeg smo spome-nuli, a koji se ogleda u ta-kvaluku – iskrenoj pobož-nosti, koja vjernika pribli-žava Allahovom zadovolj-stvu, klanje kurbana ima i socijalnu dimenziju. Naime, Kur'an kao trajna poruka poziva i insistira na ravno-pravnosti i pravdi me�u �la-

novima zajednice i društva, ne prave�i polarizaciju na bogate i siromašne. Kroz zekat prvenstveno, ali i in-stituciju kurbana, ova soci-jalna pravda se pokušava re-alizovati.

Slijede�i uzvišeni Kur'an i sunnet Božjeg Poslanika, praksa klanja kurbana je za-držana i zadržat �e se, ako Bog da, kod naših vjernika i ubudu�e.

Kao i prethodnih godi-na, tako i ove Islamska za-jednica �e organizovati kur-bansku akciju za potrebe ishrane 378 u�enika „Gazi Isa-beg“ medrese, vakufskih kuhinja u sandža�kim gra-dovima, socijalnih i zdra-stvenih ustanova, te mufta�-nih porodica u svim mjesti-ma širom Sandžaka. Na ovaj na�in naši kurbani dobija-ju pravi smisao žrtve u ime Allaha Svevišnjeg, a svaka dova koju upute korisni-ci kurbanskog mesa pred-stavlja još jednu stepenicu ka džennetskim baš�ama i Allahovom raziluku. Da-rovanjem kurbana za gore pomenute kategorije vi po-mažete o�uvanje i prenoše-nje Allahove rije�i, pomaga-nje i solidarnost sa svojom bra�om vjernicima, te ja�a-nje zajednice kojoj pripada-te. Od našeg �istog i iskre-nog nijeta zavisi ispravnost i veli�ina djela kojeg �inimo u Njegovo ime. Uzvišeni Allah dž.š. kaže: „Do Allaha ne�e doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali �e Mu sti�i iskreno u�injena dobra djela vaša...“ (El Hadž, 37)

Zato, poštovani džema-tlije, povedimo ra�una kuda idu naši kurbani i ho�e li nam oni biti dobre i sigur-ne jahalice na Dan obra-�una koje �e nas prevesti preko Sirat �uprije na putu ka Džennetu.

Molim Allaha dž.š. da nam u predstoje�im muba-rek danima podari snage da iskoristimo blagodati hadža i kurbana, da nas oja�a u vjeri, osnaži naše jedinstvo i podari nam dobro na ovom i budu�em svijetu.

Amin!

Kao i prethodnih godina, tako i ove Islamska zajedni-ca �e organizovati kurbansku akciju za potrebe ishrane 378 u�enika „Gazi Isa-beg“ medrese, vakufskih kuhinja u sandža�kim gradovima, socijalnih i zdrastvenih ustanova,

te mufta�nih porodica u svim mjestima širom Sandžaka.

MR. MUSTAFA FETI�

INFO KONKURSI

Džamijski odbor IKCS raspisuje:

K O N K U R S

za popunu upražnjenog radnog mjesta imama, hatiba i muallima u džematu Wiltz u Luksemburgu.

Kandidat treba da ispunjava sljede�e uslo-ve:

- da je završio medresu, fakultet islam-skih nauka ili jedan od islamskih fakulteta pri-znatih od Rijaseta Islamske zajednice u BiH, odnosno Mešihata Islamske zajednice u Srbiji,

- da je familijaran, - da ima saglasnost od strane Rijaseta

IZ-e u BiH, odnosno Mešihata IZ-e u Srbiji za kandidate sa podru�ja Sandžaka. Plata �e se utvrditi po Pravilniku Islamskog kulturnog centra sjever – Wiltz (minimalna plata u dr-žavi po zakonu Luksemburga iznosi 1.724,84 € bruto). Tako�e, probni rad u periodu od 3 mjeseca sproveš�e se u skladu sa Zakonom o radnim odnosima Luksemburga.

Uz prijavu dostaviti:- dokaz o stru�noj spremi, - ljekarsko uvjerenje,- kratku biografiju o kretanju u službi,

eventualna u�eš�a na seminarima i stru�nim skupovima, objavljivani radovi u �asopisima i drugim publikacijama i druge aktivnosti i pre-poruke,

- nacrt plana eventualnog djelovanja u budu�em džematu, uzimaju�i u obzir speci-fi�nost sredine kakva je Luksemburg, mogu�-nosti saradnje sa institucijama sistema na lo-kalnom i državnom nivou, te integracije mu-slimana u evropsko društvo,

- preporuku institucije i saglasnost Ri-jaseta, odnosno Glavnog muftije Islamske za-jednice u Srbiji za kandidate sa podru�ja San-džaka, da se radi o alimu koji je u�en, kome govor i djela odgovaraju propisima Šerijata, da posjeduje sposobnost za organizovano djelo-vanje (saradnju i dogovaranje – šura), kreativ-nost, elokventnost, intelektualni potencijal.

Prednost �e imati oni kandidati sa ve�im stru�nim zvanjem, doktori, magistri, studen-ti postdiplomskih studija i kandidati koji po-znaju više stranih jezika (arapski, engleski, francuski, njema�ki i turski).

Konkurs ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja u službenom glasniku Luksem-burga i glasnicima Islmske zajednice – „Glasu islama“ i „Preporodu“.

NAPOMENA: Odbor �e organizovati predstavljanje kan-

didata koji su ušli u najuži krug izbora.Nepotpune prijave se ne�e uzimati u raz-

matranje.Dodatne informacije kandidati mogu do-

biti na telefon: +352 / 26 95 06 80, mob. +352/ 691 312

529, fax: +352 26 95 06 81ili putem e-mail:[email protected] Prijave slati na adresu:26, Route de NoertrangeL-9543 Wiltz / LUXEMBURG

ili na e-mail: [email protected]

ili putem faxa: +352/ 26 95 06 81

SekretarJusufovi� Ferid

PredsjednikBadi� Rizvan


Kaže Muhammed a.s: „Osvijetlite vaše stanove namazom i u�enjem Kur'ana.“ (Bejhaki)

Hadis eksplicitno uka-zuje da je namaz velika bla-godat za �ovjeka i za pro-stor u kome obitava. Uz namaz je svakako ja�i-na Kur'ana koji predstav-lja najja�e svjetlo koje je Uzvišeni poslao na Zemlju sa ciljem da osvijetli ljud-sko srce i njegov um, a zatim da osvjetljava ljudi-ma staze sve do Kijamet-skog dana. Namaz i Kur'an imaju svoju snagu, tako da se vidno osje�aju kod kla-nja�a i u�a�a Kur`ana na njihovim licima, u njihovim srcima i kao refleksija u nji-hovim djelima.U sljede�em hadisu Muhammed a.s. decidno ukazuje na važnost namaza i njegovu ulogu, pa kaže: „Primjer ku�e u kojoj se spominje Allahovo ime je kao primjer živog i mrtvog.“

Decidno se ukazuje na namjenu namaza i u�enja Kur'ana, jer su efekti na-maza i Kur'ana poput ži-vota i smrti, odnosno onaj kod onoga koji klanja, u�i Kur'an i prakti�no ga pri-mjenjuje njegova duša je živa, ona dobija infuziju koju je propisao Stvoritelj �ovjeka.

U jednom od sljede-�ih hadisa Muhammed a.s. kaže: „Namaz vaš (nafilu) potaknite u vašim ku�ama i ne odnosite se prema vašim ku�ama kao prema grobo-vima.“ (Muslim i Buhari)

Hadis decidno ukazuje da namazi i Kur'an dono-se život dušama, a svjetlo u našim ku�ama i mjesti-ma našeg obitovanja, u pro-tivnom, naša srca i mjesta stanovanja naseljavaju neka druga bi�a - šejtani i džini, a oni imaju sasvim drugu ulogu - da unesu mrak, ne-znanje i bijedu.

Najnovija istraživa-nja sabrana su u jednoj od poznatih knjiga koja nosi naziv „How God changes your brain“, što u prijevo-du zna�i „Kako Bog daje da se tvoj mozak regeneri-še“, koju je napisao �uveni ameri�ki psiholog i radi-

olog, profesor na Univer-zitetu Pensilvanija, Endrju Njuberg. U njoj se kaže: „Zaista iman kod Boga igra veoma važnu ulogu i bitan je faktor koji uti�e na for-miranje osje�aja koji uti�e na poboljšanje rada i sta-nja mozga. Iman kao važan faktor konstantno regene-riše rad i �elije mozga, sto-pira i sprje�ava pojedine opake bolesti koje napadaju mozak i samim time dopri-nosi boljitku rada mozga, kao i opšteg stanja �ovje-ka.“ Napominjemo da ovaj istraživa� nije musliman, ali njegova istraživanja su ne-utralna i dala su jako velike rezultate i podstrek daljem izu�avanju ove jako važne teme.

Njegova adresa na inter-netu je:www.andrewnewberg.com/change.asp

Istraživa�i u ovoj knjizi ukazuju na važnost imana kao bitnog faktora koji re-generiše �elije i program rada mozga. Iman se bori protiv svakog vida bolesti mozga i odumiranja �elija na iznenadan na�in. Iman uti�e na lije�enje Parkinso-nove bolesti, kao i lije�enje drugih turbulencija u ner-vnom sistemu.

Nažalost, zbog nepo-stojanja relevantnih islam-skih u�enjaka ova tema još nije istražena. Nadamo se da �e se istraživanja o uti-caju i važnosti namaza na zdravlje vjernika intezivira-ti i kod nau�nika iz redova muslimana.

Možemo samo da kon-stantujemo da se namaz koji nam je propisan, kao i Kur'an, odlikuju osobinama skrušenosti i smirenosti, te odre�enim vježbama kori-snim za kondiciju, miši�e, pogotovo u suzbijanju iši-jasa i reume.

U�enjaci su došli do sa-znanja u svojim ispitivanji-ma da je prednji dio mozga, koji je odgovoran za kon-centraciju, razmišljanje i stabilnost, upravo u vreme-nu namaza aktivan, dok je zadnji dio mozga u stanju odmora.

Prednji dio mozga od-govoran je za razmišljanje, inovacije i donošenje od-luka, tako da namaz koji se odlikuje skrušenoš�u i smi-renoš�u pomaže �ovjeku u donošenju zdravih i isprav-nih odluka koje su �esto od životnog zna�aja. Dakle, namaz pomaže �ovjeka da uspije u životu.

Opšte je poznato da ljudi koji klanjaju osje�aju slast i zadovoljstvo u svo-jim namazima i svako ko klanja ukazat �e na ove ko-risne �injenice namaza, po-gotovo na duševnu smire-nost i zadovoljstvo koje se dobija namazom.

Važno je napomenuti da su islamski u�enjaci do sada obavili odre�ena ograni�e-na istraživanja o koristima namaza po ljudsko zdrav-lje. Došli su do zavidnih rezultata koji ukazuju da obavljanje namaza u dže-matu, tj. proces same šet-nje, donosi velike zdrav-stvene koristi po tijelo, kao i kondiciju kroz sistem vježbi, lije�i reumu, išijas i upale zglobova – s jedne strane, a s druge strane ja�a odbrambeni sistem �ovje-ka, hrani njegovu dušu i �ini �ovjeka stabilnim, smi-renim i skrušenim.

Najnovija otkri�a ame-ri�kih istraživa�a obavljena nad osobama koje se bave jogom ukazuju na pozitiv-

ne efekte vježbi joge, po-gotovo u predjelu donjeg dijela le�a, zatim na ja�anje trbušnih miši�a, što dovo-di do smanjenja pritiska na ki�meni stub.

Kaže dr. Albert Tod, predsjednik Odjela za or-topediju na �uvenoj klini-ci „Dr Tomas Džeferson“ Univerzitetske bolnice u Filadelfiji: „Postalo mi je jasno da vježbe joge de-finitivno smanjuju bolo-ve u predjelu donjeg dijela ki�me“, pozivaju�i sve koji vježbaju da nastave vježbati jer svaki prekid dovodi do slabljenja le�nih miši�a, što dovodi do bolova kojima nema kraja

(www.jeffersonhospital.org)

Istarživanja koja su obavljena, a koja su preni-jeta u nedeljnjiku „Ki�meni stub“, ukazuju na �injeni-cu da su onima koji se bave vježbama više od šest mje-seci bolovi kojima su izlo-ženi u predjelu le�a i ki�me u velikoj mjeri smanjeni.

Da li postoji joga u islamu

Uzvišeni Allah je oba-vezao �ovjeka ne�im što je bolje od joge.

Naravno da je to sport koji se zove namaz. Islam-ski istraživa�i dolaze do po-

dataka da svako ko klanja i obavezno šeta do džamije, biva manje izložen bolesti-ma reume i išijasa, a pogo-tovo ki�menog stuba.

Ako pogledamo odre�e-ne pokrete u namazu, kao što su stajanje, ali u sta-nju skrušenosti i ponizno-sti pred Uzvišenim Bogom, zatim pregibanje (ruku') i padanje na sedždu, sve su to jako potrebne vježbe za ki�meni stub.Tako�er, istraživanja ukazuju na ko-risti ovih vježbi po zdravlje trudnice i kod osoba koje ulaze u starost, zatim kod osoba koje boluju od oko-štavanja.

Božji poslanik Mu-hammed a.s. je u namazu nalazio svoj mir, oduševlje-nje, duševni preporod, slast koja se ne može porediti ni sa �im.

Govorio bi Bilalu:

�� „O Bilale, kametliši, od-

mori nas namazom!“

Hadis ukazuje na funk-ciju i cilj namaza, a on je taj da spaja �ovjeka sa Bogom, odmara i regeneriše sve �e-lije kojima je itekako stalo do ove propisane hrane. S druge strane, namaz je sa svojim pokretima sredstvo prevencije koje �uva tijelo od odre�enih bolesti koje vrebaju ljudski organizam ako se zapusti. Tako�er, namaz pomaže �ovjeku u ja�anju njegovog psihi�kog stanja. Svakako, istraživa-nja ukazuju da oni koji su u svojim namazima skrušeni nemaju problema sa savre-menim bolestima psihi�ke prirode.

Najbolji na�in da se izbjegne bolest ki�menog stuba, le�a i išijasa je:

1. Pješa�enje od ku�e do džamije, jer tako nam je Poslanik a.s. naredio.

2. Da naši namazi budu u ime Allaha, upotpunje-ni svim potrebnim uvjeti-ma, �istom namjerom i po-niznoš�u prema Gospoda-ru. Primjer ashaba kada je zatražio da bude pratilac Poslanika a.s. u Džennetu, našta mu je Resulullah od-govorio:

�� !„Istraj u namazima i

sedždi svome Gospodaru.“ (Muslim)

3. Kontinuirano obav-ljanje namaza i njegovo ne-ostavljanje. Kaže Poslanik a.s.:

��"�# �� $ „Allahu je najdraže kla-

njati namaz u njegovo vri-jeme.“

TE

FS

IR

N A D N A R A V N E T A J N E U K U R ' A N U I S U N N E T U

Tajne lije�enja namazom (V)

PROF. DR. MEHMED MEŠI�

Opšte je poznato da ljudi koji klanjaju osje�aju slast i zado-voljstvo u svojim namazima i svako ko klanja ukazat �e na ove korisne �injenice namaza, pogotovo na duševnu smirenost i

zadovoljstvo koje se dobija namazom.

BROJ 201/XIV 37

ISL

AM

SK

E T

EM

E

P O Z I V O D G A J A T E L J A J E S A M O N A S T A V A K P O Z I V A B O Ž J E G P O S L A N I K A

O mladi�u (III)

Iz predhodne dvije pri�e si-gurno si se uvjerio da ti nije po-trebno veliko znanje, a sada �u ti objasniti šta je potrebno onome koji želi po�i pravim putem.

Prije svega, potreban mu je odgajatelj (muršid), koji �e iz njegove duše odstraniti sve zle navike i u�initi ga kreposnim i moralnim, sli�no zemljoradniku koji trijebi trnje i ostale štet-ne biljke sa svoje zemlje, da bi mu plod bio što bolji i obilni-ji. Poziv odgajatelja je samo na-stavak poziva Božjeg Poslanika. Muhammed a.s. je poslat da uputi narod na Božji put. No, on nije mogao ostati me�u nama zau-vijek. Kao i svi ljudi, tako je i on morao umrijeti i nestati, ali su zato ostali njegovi zastupnici, koji �e i dalje pokazivati svijetu pravi put. Za Božjeg zastupnika traži se, na prvom mjestu, da je alim (u�en), ali ni sama u�enost nije jedini uslov.

Ja �u ovdje ukratko upozori-ti na glavna svojstva koja moraju da krase Pejgamberove zastupni-ke na Zemlji. U prvom redu, alim ne smije biti materijalist niti po-hlepan za položajima. Isto tako, nužno je da bude pristalica pri-znatog autoriteta, �iji se u�ite-lji postepeno dižu i vežu za naj-ve�eg u�itelja, Muhammeda a.s.. Nadalje, mora posjedovati veliku dozu vještine u vježbanju duha s apstinencijom ili umanjivanjem jela, spavanja i govora, �estom molitvom, milostinjom i postom. Druže�i se sa svojim muršidom nau�it �e se moralnom i krepo-snom životu. Strpljivost, zahval-nost i odanost Svemogu�em, po-uzdanost u Boga, uvjerenje u isti-nu, skromnost, duševna smire-nost, blagost, poniznost, znanje,

stid, vjernost, ponos i nada, sve su to svojstva koja u�itelj mora posjedovati, pa tek onda da bude dostojan da ga slijede. No, ovakvi su vrlo rijetki. Ko bi ipak imao sre�u da na�e u�itelja sa pomenu-tim svojstvima i da ga ovaj primi, dužan je da ga poštuje i javno i tajno. Javno �e ga poštivati na taj na�in što �e se ustezati od svake kritike i rasprave s njime, makar znao da je u�itelj pogriješio. Sed-žadu �e mu prostrti samo kada bude htio klanjati, a kada obavi namaz di�i �e je. Ne smije pred njim klanjati mnogo nafile. Iz-vršavat �e njegove naredbe koli-ko god je mogu�e. Nije dovoljno samo formalno izvršavati nared-be šejha. U sve što vani manife-stuje mora biti i u duši uvjeren i svojom unutrašnjoš�u to po-tvr�ivati. U tome bi se sastojalo tajno poštivanje. Ako nisi u sta-nju i prividno i stvarno ukaziva-ti odanost prema svome šejhu, onda ti je bolje da ga napustiš.

Nadalje, dužnost je onoga koji reflektuje da bude vodi� pravom putu, da izbjegava hr�avo druš-tvo i da time uskrati vlast šejho-va nad svojim srcem, o�isti se od prljavštine prokletog šejtana, a u svakom slu�aju bit �e mu draže siromaštvo od bogatstva.

Upamti da tesavvuf (misti-cizam) ima dva glavna svojstva: ispravnost (istikamet) i moral. Ko bude ispravan u svojim po-stupcima i prema drugom bude moralan, taj je bez sumnje sufija.

Ispravan je onaj koji žrtvuje svoju udobnost i sre�u za sebe, a moralan je pak onaj koji bi prije drugome popustio i prihvatio njegovu želju, nego bi ga prisilio i nametnuo mu svoje mišljenje, s tim da se misli ovog drugog ipak

kre�u u granicama Šerijata.Pitao si me da ti objasnim šta

je to obožavanje. Obožavanje se sastoji od tri elementa:

1. izvršavati propise Šerijata,2. biti fatalista i zadovoljiti se

Božjom sudbinom i3. žrtvovati svoje li�no zado-

voljstvo da bi se postiglo Božje zadovoljstvo.

O tevekkulu ti mogu re�i da se sastoji u �vrstoj vjeri u ono što je Bog dž.š. obe�ao, odno-sno da vjeruješ da �eš posti�i ono što ti je Bog propisao, pa makar se �itav svijet tome suprotstav-ljao, i obratno - ne možeš do�i do onoga što ti nije odre�eno ni uz pomo� svih ljudi.

Biti odan i iskren (ihlas) zna�i sva svoja djela �initi u ime Boga i nastojati da se postigne Njegova milost, a ne voditi ra�una o tome da li �e te drugi pohvaliti ili po-kuditi.

Licemjerstvo (rija) proizlazi iz obožavanja ljudi. Izbje�i to može se jedino uvjerenjem da su svi ljudi pod�injeni Božjoj sudbini i da nisu u stanju u�initi nikome nikakve štete ni koristi bez Božje volje. Ako budeš zamišljao ljude mo�nim, onda se bez sumnje ne možeš oteti licemjerstvu.

Na neka tvoja druga pitanja ja sam ve� odgovorio u svojim djelima, a na neka je zabranjeno uopšte odgovarati. Radi prema ovome što znaš, pa �eš upoznati i ono što ne znaš.

Od danas me nemoj više tako pitati! Ubudu�e imaj u vidu ove Božje rije�i: „Bilo bi za njih mnogo korisnije da su se strpjeli i sa�ekali dok do�u.“

Nemoj me ništa pitati prije nego ti ja sam objasnim. Naime, nemoj hitati sa pitanjem, možda �eš sam do�i do spoznaje ili �e ti sami doga�aji otkriti istinu: „Ne hitajte, pokazat �u vam Svoje do-kaze!“

Ne pitaj prije vremena, znaj da �eš najprije spoznati putuju�i: „A zar ne putujete po Zemlji i ne promatrate prirodu.“

Ako budeš putovao i proma-trao Božja stvorenja i u svojoj �eš duši otkriti �udesa. Budi spreman da žrtvuješ i dušu svoju. Žrtvova-ti dušu svoju je najve�e djelo do-bro�instva.

Zunnuni Misri, obra�aju�i se jednom od svojih �aka, rekao je: „Ako si spreman da žrtvuješ i dušu, do�i ovamo; ako nisi, onda se udalji od tesavvufa!“

Nastavit �e se...

IMAMI GAZALI

Biti odan i iskren (ihlas) zna�i sva svoja djela �initi u ime Boga i nastojati da se postigne Njegova milost, a ne voditi ra�una o

tome da li �e te drugi pohvaliti ili pokuditi.

INFO PRIZNANJE

Sonja Biserko pro-glašena po�asnim gra-

�aninom Sarajeva 19.10.2010.Gradsko vije�e Grada Saraje-

va donijelo je odluku da se Sonji Biserko, predsjednici Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, dodijeli nagrada „Po�asni gra�a-nin grada Sarajeva“.

„Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora Srbije, ista-knuti je prijatelj Sarajeva i Bosne i Hercegovine i neizmjeran je njen doprinos u rasvjetljavanju i ot-krivanju istine o ratnim zlo�ini-ma u BiH, kao i nastojanju da se zlo�inci privedu pravdi“ – stoji u obrazloženju nagrade Grada Sa-rajeva.

Sonja Biserko kaže da je po-�astvovana što je dobila ovu na-gradu jer je Sarajevo simbol ot-pora fašizmu i jednoumlju. Isti-na o ratu u Bosni i Hercegovini još uvijek nije dovedena do ta�ke koja može omogu�iti sigurnu bu-du�nost te zemlje, dodaje Biser-ko:

„Mislim da je vrlo važno da se sve te �injenice, sve te poli-tike koje su vo�ene iz Beogra-da, dovedu do ta�ke kada �e biti mogu�e govoriti o Dejtonskom sporazumu i svemu onome što se danas dešava u BiH na jedan dru-ga�iji na�in. Mislim da je Bosna i moralno pitanje za me�unarod-nu zajednicu obzirom da Dejton-ski sporazum nije u mogu�nosti da napravi Bosnu funkcionalnom zemljom. U tom smislu svi mi koji mislimo u osnovi tako kako mislimo, �ini mi se da još uvijek imamo obavezu da se angažujemo na promovisanju te istine i da se angažujemo, prije svega, na pro-mjeni konteksta i parametara koji bi obezbijedili jednu funkcional-nu državu“, kaže Biserko.

„Sonja Biserko je zaista osoba koja je bila protiv radikalnih re-žima koji su doveli do situacije i rata kojeg smo imali. Smatram da je izvanredno da je ona ta koja dobija tu nagradu i veoma mi je drago što �e do�i u Sarajevo da je primi“, kaže Lejla Somun-Kru-palija, vije�nica Gradskog vije�a grada Sarajeva.

Od dvadeset priznanja „Po�a-sni gra�anin grada Sarajeva“, ko-liko je do sada dodijeljeno, Sonja Biserko je tek druga žena – dobit-nica ovog priznanja. Priznanje u obliku povelje bit �e je dodijelje-no naknadno.

IZVOR BICENT.COM

38 1. NOVEMBAR 2010.P

RO

MO

CIJ

A

U V E L I K O J S A L I M E Š I H A T A O D R Ž A N A P R O M O C I J A P R V O G S T U D E N T S K O G � A S O P I S A

"Talib"

U �etvrtak, 21.10.2010. godine, sa po�etkom u 19 �asova u Velikoj sali Meši-hata održana je promocija prvog studentskog �asopisa u Sandžaku, „Taliba“, �aso-pisa studenata Fakulteta za islamske studije u Novom Pazaru.

Promoteri na ovoj ma-nifestaciji bili su studen-ti, �lanovi redakcije, me�u kojima glavna i odgovor-na urednica „Taliba“ Adela Ka�apor, urednik u redak-ciji Mirsad Hadrovi�, kao i pomo�nica glavne uredni-ce Aida Rašljanin. Tako�er, promoteri su bili književ-nik Jahja Fehratovi� i dr. Rifat Redžovi�, profesor na Internacionalnom univezi-tetu, kao i na Fakultetu za islamske studije.

Nakon zahvale Allahu na svim blagodatima, pa i ovom velikom djelu koje je Gospodar pomogao da ugleda svjetlo dana i do-�ekamo plodove �iju slast osjetismo, glavna i odgo-vorna urednica Adela Ka�a-por je rekla sljede�e:

„U životu svakog �o-vjeka, a pogotovo u�enika i studenata, pisana rije� je najvrjednije blago koje po-sjeduju, jer njome dopiru i do najskrovitijih dijelova srca i probijaju najtvr�e ba-rijere umova.

Upravo vo�eni plemeni-tim rije�ima Allahovog mi-ljenika Muhammeda a.s. o vrijednosti znanja koje �o-

vjek ostavi iza sebe, da je to dobro koje vrijedi posli-je smrti, uzgajali smo želju za osnivanjem �asopisa i ostavljanjem trajne sadake generacijama poslije nas.

Trudili smo se da nas ne obeshrabre oni koji su sumnjali, ja�ali smo svoju želju i upornost, imaju�i u vidu �injenicu da sve što je vrijedno ima svoju cijenu, a mi smo bili spremni pla-titi mnogo više nego što je trebalo.

Pokušali smo portretira-ti slovom, koje je bilo prvo refleksija okoline, a onda i našeg osobnog zaokreta prema Istini.

Naši radovi su mosto-vi isme�u duše i razuma, ljubav prema Stvoritelju i domovini, a samim tim i prema �ovjeku.

Mi smo ja�ali svoju lju-bav prema ovom hairli djelu, korijenje smo dubo-ko usadili u zemlju i nakon izvjesnog vremena plodovi su se našli me�u nama, a mi smo ih poklonili drugima.

Uz Allahovu pomo� prebrodili smo sve prepre-ke sa kojima smo se suo-�avali i konstantno funkci-onisali kao jedno bi�e koje pred sobom ima jedan cilj.

Ono u �emu se ogleda vrijednost ovog lista je to što �e se sa njegovog izvo-ra napajati i mladi i stari, koji su željni znanja i ko-jima u dušama svijetli ova �ista vjera.

To je sjajna prilika za

razmjenu znanja i mi-šljenja. Neafirmirani pisci �esto kriju u sebi veliki potencijal i svježinu, koja može inspirisati i podsta-knuti afirmisane pisce na pisanje. A tako�er, mladi imaju priliku da se dokažu i budu primije�eni, što im omogu�ava da zakora�e u svijet književnosti.“

Mirsad Hadrovi� u svom izlaganju govorio je o �asopisu kao trajnom do-brom djelu, gdje je podsti-cao studente da se ne pre-daju i da pomažu Allahovu vjeru, pa �e Allah njih po-mo�i, jer svako dobro djelo vu�e drugo dobro djelo.

„'Talib' nije samo vanna-

stavna aktivnost, kako je mnogi nazivaju. On je naša moralna obaveza, naš put ka Allahovom zadovolj-stvu, naš put širenja Alla-hove dž.š. vjere. Svjesni smo da je svaki 'Talib' kao jedan student koji �e govo-riti o Fakultetu, ali i o isla-mu uopšte onome u �ijim se rukama na�e“, rekla je Aida Rašljanin, pomo�nica glavne urednice.

Pored tema iz obla-sti vjere i islamskog vjero-zakona, pisana rije� „Tali-ba“ dopire i do psihologije, etike, kulture, književnosti i mnogih drugih, od aktuel-nih vjerskih pitanja, preko opštedruštvenih oblasti, do

umjetni�kih plodova, zdra-vih misli preto�enih u sti-hove koje oblikuju �ovjeka u svestrano obrazovanu li�-nost, kroz prizmu naše sa-vršene vjere islama.

Nakon najljepše zahva-le Stvoritelju, uz dovu da primi njihovu sadaku i u�ini je plodnom do Dana Kija-meta, sve pohvale redakcija poklanja i svim saradnicima i pomaga�ima koji su uvijek bili uz njih, jer „...pružena ruka nas ohrabruje, otkla-nja sumnje, daje nam nadu i entuzijazam da nastavi-mo i dalje pisati. Poštujemo sva�ije mogu�nosti izraza i pisanja, a posebno dajemo priliku mladim piscima da se afirmišu. To je ono što je cilj našeg 'Taliba', kako ne bismo lutali i tražili pu-teve izražaja, bez oslonca, bez informacije sa jednog mjesta...“

Knjiženik Jahja Fehra-tovi� i prof. dr. Rifat Red-žovi� su iznijeli sve pozi-tivne kritike, mubareklisali studentima, kao i Fakulte-tu za islamske studije što je imao sluha da podrži jedno ovakvo djelo.

Molimo Allaha dž.š. da nagradi sve one koji su ulo-žili i najmanji trud u ovaj projekat i da podari svaki hajr u daljem radu. Sala-vat i selam neka je na našeg uzora do Sudnjeg dana, pej-gambera svih pejgambera, Muhammeda s.a.v.s.

AIDA RAŠLJANIN

„'Talib' je otvoren za svakog ljubitelja umjetnosti i tu smo da im pružimo ruku, da u�inimo bar nešto što �e im omogu�iti da se predstave na najbolji mogu�i na�in.“

REDAKCIJA STUB �ASOPISA SA PROFESORIMAFOTO

GLAS ISLAMA

RUKOVODSTVO F IS-a I STUDENTI NAPUNIL I VEL IKU SALU MEŠIHATAFOTO

GLAS ISLAMA

BROJ 201/XIV 39

PR

OM

OC

IJA

F O T O M O N O G R A F I J A P L A V S K O - G U S I N J S K E R E G I J E

“�arolije plavsko-gusinjskog kraja”

Kona�no da je jedan grad u Sandžaku i Grnoj Gori dobio istinsku legitimaciju u književnom, estetskom i povijesnom smislu. Naime, najstariji sandža�ki fotore-porter (Plav, 1931.), u po-vodu svoje osme decenije života i pet decenija rada na umjetni�koj fotografiji, uz pomo� glavnog uredni-ka prof. dr. Šefketa Krci-�a, te redakcijskog kolegi-ja, kojeg su �inili: prof. dr. Bejto Redžepagi�, mr. Halil Markiši�, dr. Mirsad Nu-kovi�, prof. Rizah Gruda, književnik Ismet Marko-vi� - plavnik, prof. Šemso Markiši� i akademski slikar Ibrahim Kurpejovi�, prire-dili su monumentalno djelo dostojno svakog pošto-vanja, koja je odštampano u koloru bezmalo na 400 stranica, na formatu A4, na kunzdruk italijanskom papiru.

O ovoj kultnoj knji-zi reference su dali, pored urednika i prire�iva�a, 32 renomirana autora, što daje dignitet i reprezeta-tivnost ovom djelu. Struk-turu ovog djela �ine sli-jede�a poglavlja: 1. Uvod; 2. Estetska dimenzija foto-grafije Ibrahima Markiši�a; 3. Oko kamere Ibrahima Markiši�a; 4. Izbor mišlje-nja o Markiši�u; 5. Prilozi o životu i djelu I. Marki-ši�a; 6. Dodaci (sažeci na šest jezika: bosanski, en-gleski, francuski, njema�ki, turski i albanski). Najin-teresantnija poglavlja ovog djela su fotografije prirode, tradicije i baštine, te ljudi i doga�aji. Svakako, najljep-ša destinacija ove knjige je fotografija Hridskog jeze-ra koju je autor napravio 1998., te fotografija stare Redžepagi�a kule, s kraja 50-ih godina prošlog sto-lje�a, zatim fotosi argata i tradicionalnih veselja.

Specifi�na umjetni�ka retrospektiva

Markiši�eva monogra-fija „�arolije plavsko-gu-sinjskog kraja“ predstavlja specifi�nu umjetni�ku re-trospektivu i autorovu fo-to-vertikalu u toku njego-vog predanog, više od pola stolje�a, bilježenja detalja

okom kamere i foto-apa-rata i �uvanja od zaborava jedinstvenih zavi�ajnih pre-djela i ljudi.

Ovu knjigu smo doži-vjeli, ne samo po tehni�kim detaljima, ve� i po estet-skim i eti�kim vizusima, koji ne mogu da ostave rav-nodušnim ljude koji imaju pred o�ima ovo neobi�no djelo.

Nama kao ljudima, koji smo ro�eni u Plavu i Novom Pazaru, a i jedan i drugi autor ovog priloga egzistiramo van ovog kraja, preko ovog djela autor je mnogo približilo ovaj kraj, kojeg smo zavoljeli, ne-zavisno od naših prijatelja, kroz druženje sa brojnim ljudima, me�u kojima bi iz-dvojili profesore: Abedina Ferovi�a, Šefketa Krci�a, te intelektualce: Mustafu Ha-kanjina, Džafera Hota, Ra-feta Šabovi�a, te porodice:

Baši�, Šabovi� i druge ple-menite ljude iz ovog kraja, tako da smo postali pasi-onirani ljubitelji prirodnih ljepota plavsko-gusinjskog kraja.

Zacijelo, Markiši� svo-jim gestom životnog djela pokazuje veliku humanost, jer je više hiljada fotografi-ja ovog kraja poklonio lju-dima u svijetu, što je još

jedno umjetni�ko i ljud-sko opravdanje objavljiva-nja ove knjige koja je lije-po primljena od umjetni�ke kritike i kulturnih posleni-ka zavi�aja.

Kao prijatelji brojnih ljudi iz plavsko-gusinjskog kraja i ljubitelji prirode ovog podneblja, slobodni smo konstatovati da je po-stupak Ibrahima Markiši�a, doajena sandža�ke fotogra-fije, jedinstven u bošnja�-koj i donekle u jugosloven-skoj kulturi. Njegova draž

i pasioniranost, kao i str-pljenje da �eka danima i mjesecima da snimi željeni kadar, ne može nas ostaviti ravnodušnim. Zato su Ibra-himove fotografije štampa-ne i objavljivane u razli�i-tim dimenzijama, uramlje-ne sa umjetni�kim detalji-ma i kao takve ukrašavaju mnoge kancelarije i stano-ve diljem svijeta gdje su se

rasuli Bošnjaci, Crnogor-ci, Albanci i drugi žitelji iz plavsko-gusinjskog kraja.

Foto arhiva vrijedna pažnje

Kao intelektualci iz Plava i Novog Pazara, po-djednako nam je bliska pu-blikacija našeg kulturnog poslenika Ibrahima Ibra Markiši�a sa veoma inte-resantnim naslovom „�a-rolije plavsko-gusinjskog kraja“. Na našem životnom putu od Gusinja i Pešte-

ri, gdje su se naši rodite-lji doseljavali i odseljavali usljed begovskih nespora-zuma po�etkom dvadese-tog stolje�a, uvijek su nas nosile slike zavi�aja San-džaka, koje su neprestano prolazile našim sje�anjem. To što smo u dosadašnjem životu i radu gajili i kreira-li u svojim vizijama, misle-�i na zavi�aj, sadržano je u neobi�noj zbirci fotodo-kumentacije našeg fotore-portera Ibrahima Markiši-�a. Znao sam nekoliko oz-biljnih fotografa iz Plava, kao što su bili bra�a Suljo i Ze�o Hodži�, te Ismet Deli� i Baho Palamar iz Novog Pazara, �ije su foto arhive prosto nestale za-hvaljuju�u nemarnosti nji-hovih potomaka. U ovom konkretnom slu�aju, Mar-kiši� je punih pet decenija brižljivo sakupljao i izdva-jao one primjerke fotogra-fija koje govore o ljudma i doga�ajima koje ne treba zaboraviti. Na tu dimenziju posebno je ukazao i ured-nik ovog izdanja prof. dr. Šefket Krci�, koji je istin-ski i historijsko–umjetni�ki shvatio smisao Markiši�eve intencije da napravi antolo-gijsku publikaciju gdje �e u prvom planu prvenstveno govoriti slike, odnosno fo-tografije, koja svaka ponao-sob ima svoju pri�u.

Zato ova neobi�na knji-ga zaslužuje da se na�e u rafovima svih naših zavi�a-jaca, ma gdje oni sada bili. To je izuzetna prilika da svaki od njih napravi do-datni korak, makar na krat-ko vrijeme, povratak zavi-�aju, Plavu i Gusinju. Na kraju, slobodni smo odati priznanje uvaženom Ibra-himu Markiši�u na ovom umjetni�kom djelu. Nemoj da ga iznena�uje okrut-nost plavskih vlasti u od-nosu prema djelu. Njego-va je najve�a nagrada od Svevišnjeg Gospodara, Koji mu je podario ideju da sa svojim prijeteljima objelo-dani ovo djelo, koje �e kra-siti svaki dom i biblioteku u kojem se bude našlo. Afe-rim, Ibrahime Markiši�u. Fotoaparat i tvoje magi�no oko ti se pozlatilo.

Markiši�eva monografija „�arolije plavsko-gusinjskog kraja“ predstavlja specifi�nu umjetni�ku retro-spektivu i autorovu foto-vertikalu u toku njegovog predanog, više od pola stolje�a, bilježenja detalja

okom kamere i foto-aparata i �uvanja od zaborava jedinstvenih zavi�ajnih predjela i ljudi.

DOC. DR MIRSAD NUKOVI�

PROF. SKENDER REDŽEPAGI�


Pošto su zahtjevi da se pre-kontroliše moj rad u posljed-nje �etiri godine bili sve gla-sniji, zatražio sam da se pre-kontroliše posljednjih deset godina mog rada, jer sam bio sekretar Odbora u posljed-njih deset godina. Predsjednik Odbora je to prihvatio i for-mirana je Komisija.

Formiranju Komisije pret-hodilo je pismo koje su aktu-elni i bivši predsjednik Odbo-ra napisali. Oni u tom pismu garantuju da sam �ist i ispra-van u svom poslu, kao i bla-gajnik Ahmed-ef. Be�irovi�. U pismu su još napisali da su ovi napadi na mene i blagajni-ka �ista izmišljotina, da je to sramota i žalosno, te da oni unaprijed garantuju za nas.

Komisija je formirana i po-�ela je raditi svoj posao. Po�eli su sa radom u aprilu i radili su dva i po mjeseca, sve do juna. Pretražili su i pretresli svaki papir. Sve ugovore o kupo-prodaji i blagajni�ke izvješta-je. Na kraju je Komisija utvr-dila i u svojem izvještaju napi-sala da nisu našli nikakve mal-verzacije i podvale u našem radu. �ak su u izvještaju na-pisali da je naš rad bio veoma konstruktivan, ispravan i �ak je postojao prijedlog da me nagrade za rad u prethodnih deset godina.

Na sjednici, kada je pred-ložena Komisija, bio je intere-

santan jedan momenat. Rekao sam na toj sjednici: „Nema problema, neka radi Komisi-ja. Ako ja budem to što pret-postavlja gospodin Ugljanin, onda �u sebi presuditi. A ako ne budem, nego budem ispra-van, šta �emo sa tobom dok-tore“, pitao sam ga. On je odgovorio: „Ja sam bio bok-ser. Ako me protivnik baci na patos, ja se dignem i �estitam mu.“ Dakle, drugim rije�ima, on �e, kada Komisija zavr-ši rad, ako budem ispravan, meni �estitati i stvar u redu. Ja sam rekao: „Bit �e fer, dokto-re, da makar pocrveniš.“

Komisija je radila, bilo je njih sedam koji su je sa�i-njavali, a me�u njima je bilo viših finansijskih inspektora, kao što je bio rahmetli Ljutvo Šmrkovi�, knjigovo�a rahme-tli Halil Kadri�. Tu je bio i doktor Muharem Spica. Sve su pregledali, pretresli i na kraju utvrdili šta su utvrdili i napravili zapisnik na 50-60

kucanih stranica. U zapisni-ku stoji da nisu našli ništa zašta bih bio odgovoran, a za odluke Odbora ja nisam od-govarao. Bio sam službenik Odbora koji je izvršavao od-luke i ljudi su miješali moje kompetencije. Smatrali su da je sekretar Odbora kao nekad što su bili sekretari Komite-ta - onaj koji odlu�uje. Inte-resantno je to da u isto vrije-me kada je po�ela Komisija sa radom u Islamskoj zajednici, i u Zagrebu je policija upala u firmu koja je izvodila rado-ve na upravnoj zgradi vakufa i tražila papire u vezi izgradnje pomenutog objekta u Novom Pazaru. Ovu informaciju su mi dali ljudi iz te firme, a in-teresantna je povezanost ova dva slu�aja.

Ja sam imao veoma jaku, za mene mnogo važnu, podršku u samoj �aršiji. Imao sam po-dršku Pazaraca, ljudi od au-toriteta i pismenih. Imao sam podršku od privatnog bizni-sa i od ljudi u vlasti. Vjero-vatno su u meni prepoznali nešto što je njima odgovaralo, a i meni je odgovarao njihov korektan odnos prema meni i prema Islamskoj zajednici. Mene je �aršija držala. Ljudi su mi mnogo pomogli, a na taj na�in su pomogli i Islamskoj zajednici. Sje�am se jednog slu�aja gdje mi je �ovjek pri-šao i rekao: „Efendija, vama se tamo vrši kontrola. Pri�a se po �aršiji da u kasi ima manjka.“ Rekao sam mu da nema i da su to samo pri�e koje žele da nas oljagaju, a on mi je rekao: „Ako vam zatreba para, u slu-�aju da se potkrala neka greš-ka, kažite. Mi �emo dati pare jer znamo da ste vi pošteni, ali može da se potkrade greška.“ I predsjednik Opštine, koji je tada bio iz redova muslima-na, a koji je i danas živ, kada smo se sreli rekao mi je: „�uo sam da imate nekakvu kon-trolu u Islamskoj zajednici.

IZ X

X V

IJE

KA

P R E I S P I T I V A N J E R A D A S E K R E T A R A I B L A G A J N I K A O D B O R A

Suljo nije održao obe�anje

HAJRO-EF. TUTI� Komisija koju je zahtijevao Ugljanin utvrdila da je sve bilo ispravno i po zakonu. Zahvalio sam se Allahu dž.š. na Njegovoj pomo�i da se objelodani istina i zahvalio sam se �ovjeku koji nije bio na sjednici, a koji je trebao da bude tu, koji je kontrolu i pokrenuo. Halalio sam mu jer je za mene ovo bila velika satisfakcija i nadao sam se da je ovim stavljena ta�ka na pri�u

neispravnog rada u Islamskoj zajednici.

PREDSJEDNIK ODBORA REDŽEP SEL IMOVI� PREDSJEDAVA SJEDNICOM

INFO 90-te

Žrtve torture 90-tih pred me�unarodnim

sudom13.10.2010.Trojica Sjeni�aka, Suljo Muratovi�,

Began Muratovi� i Mustafa Džigal, na-javljuju da �e zbog nezadovoljstva do-ma�im pravosu�em zbog torture koju su doživjeli 1994. godine pravdu potra-žiti pred me�unarodnim sudovima.

Suljo Muratovi� kaže za Radio „Sto plus“ da iako su po presudi Okružnog suda trojica tadašnjih pripadnika MUP-a proglašeni krivima, nakon njihove žalbe Vrhovnom sudu oslobo�eni krivice.

„Ne preostaje nam ništa drugo nego da se obratimo nekom od me�unarod-nih sudova. Mi imamo sva ljekarska uvjerenja za svirepo zlostavljanje i ne-zapam�enu torturu na ovim prostorima. Nadamo se da strani sudovi ne�e zatva-rati o�i pred nepravdom kao naši “, kaže za radio „Sto plus“ Suljo Muratovi�.

Ova trojica Sjeni�aka su, kako kažu, 1994. godine u Policijskoj stanici i Istražnom zatvoru u Novom Pazaru svirepo tu�eni i zlostavljani od strane tadašnjih pripadnika MUP-a, zašta tvrde da imaju brojne dokaze.

Izvor: Radio 100+

Ljaji� krije Mladi�a

19.10.2010.Sjeverni Sandžak – Vladimir Vuk�e-

vi�, tužilac za ratne zlo�ine, tvrdi da je Rade Bulatovi� kao direktor Bezbjedno-sno-informativne agencije (BIA) nudio Tužilaštvu za ratne zlo�ine pregovore o predaji ratnog zlo�inca Ratka Mladi�a.

Vuk�evi� je odbio da ovo podrobni-je objasni. Na pitanje da li to zna�i da je Bulatovi� znao gdje je Mladi�, ali ga nije hapsio, i zašto bivši šef BIA nije pred-met krivi�nog gonjenja, Vuk�evi� samo indirektno odgovara: „Zakon definiše da je krivi�no djelo pomaganje izvršio-cu poslije izvršenja krivi�nog djela i daje mogu�nost da se procesuiraju svi oni koji su pomagali haškim bjeguncima.“

Iz ovoga možemo zaklju�iti da Sr-bija i danas krije ratnog zlo�inca Ratka Mladi�a i da �eka najpovoljniju priliku za njegovu predaju, kao što je to u�ini-la sa ratnim zlo�incem Radovanom Ka-radži�em.

Za skrivanje zlo�inca Mladi�a je naj-odgovorniji ministar Rasim Ljaji�, jer je na �elu Savjeta za saradnju sa Haškim tribunalom.

Bulatovi� je u kooperaciji sa Sulejma-nom Ugljaninom aktivno u�estvovao u pokušaju razbijanja Islamske zajednice.

Da je Srbija evropska i demokratska zemlja i da su u njoj svi gra�ani ravno-pravni, protiv Bulatovi�a i Ljaji�a bi se podigla optužnica za skrivanje ratnih zlo�inaca, a protiv Bulatovi�a i Uglja-nina zbog pokušaja razbijanja Islamske zajednice.

Izvor: SandzakPRESS.net

BROJ 201/XIV 41

Ne damo mi tebe.“ Ja sam mu odgovorio: „Ne može-te me odbraniti ako Komi-sija utvrdi da sam lopov.“ A on je dodao: „Nisi ti lopov. Mi znamo da ti nisi lopov.“ Meni je to mnogo zna�ilo u to vreme.

U periodu dok je Ko-misija radila i kontrolisala moj rad, vršilac dužnosti reisuleme Ferhat-ef. Šeta je došao u Pazar i pitao me: „Treba li ti pomo�?“ Rekao sam da mi ne treba nika-kva pomo�. On je odgo-vorio da oni ne�e dozvoliti da bilo ko autoritete Islam-ske zajednice tek tako ruši. Rekao sam da mi ne treba ništa i da sam potpuno �ist i neka Komisija radi svoj posao. Dakle, u toj velikoj muci, kada smo nas dvojica bili pod anatemom lopova, dok Komisija nije završi-la svoj posao, mnogo smo se jadno i bijedno osje�a-li, ali smo znali pravu isti-nu i osje�ali smo se sretnim što �e se napokon utvrditi istina, a podrška ovih ljudi mnogo nam je zna�ila.

Komisija je završila svoj posao i sazvana je sjedni-ca Odbora 10. juna. Posla-te su pozivnice, ali mate-rijal nije slat zato što je u pozivnicama bilo naglašeno da je materijal za internu upotrebu �lanova Odbora i svi su �lanovi pozvani da do�u u Odbor da se upo-znaju sa kompletnim ma-terijalom prije održavanja sjednice. Na sjednicu Od-bora došli su svi �lanovi, samo nije bilo Sulejmana. Neki od prisutnih su rekli: „Hvala Bogu što ga nema, da održimo jednom sjed-nicu rahat bez toga �ovje-ka.“ Ja sam rekao: „Ne, ne. Ne�emo bez Sulja sjednicu da održimo. Danas �emo ovdje da vidimo: ili �e da mi �estita, ili �u ja sebi da presudim što sam lopov.“ Nisam dao da po�ne sjed-nica i poslali smo Ahmed-efendiju da pozove Su-lejmana da do�e. Nakon petnaestak minuta Ahmo-efendija se vratio i kaže:

„Našao sam Sulja kod ku�e gdje se sprema da ide na put sa porodicom. Rekao je da ne može da do�e na sjednicu i da se slaže sa svim šta Odbor odlu�i, a on mora da ide kod sestre u Mitrovicu.“

Kad je tako bilo, kad Suljo nije htio da do�e na sjednicu, ona je održana bez njega. Neki su htjeli da se pro�itaju samo zaklju�ci Komisije, ali ja sam zahti-jevao da se pro�ita kom-pletna analiza, zapisnik i nalaz Komisije. Rahmetli Ljutvo Šmrkovi� je tako i uradio. Sjednica je trajala dosta dugo i na kraju je za-klju�eno da ja naš posao bio �ist i ispravan bez zlo-upotreba. Tada sam ustao i zahvalio se Allahu dž.š. na Njegovoj pomo�i da se objelodani istina i zahvalio sam se �ovjeku koji nije bio na sjednici, a koji je trebao da bude tu, koji je kontro-lu i pokrenuo. Halalio sam mu jer je za mene ovo bila velika satisfakcija i nadao sam se da je ovim stavlje-na ta�ka na pri�u neisprav-nog rada u Islamskoj za-jednici. Nakon svega toga nisu se zadovoljili oni koji su bili protiv mene i ljudi koji su vodili Islamsku za-jednicu nego su nastavili sa nekim peticijama po gradu da nas na pokvaren i per-fidan na�in napadaju. Bili su nezadovoljni time što ja nisam lopov. Jedan od tih huška�a protiv mene sreo je rahmetli Ljutva Šmrko-vi�a na Velikoj �upriji, još dok je Komisija radila, i pitao ga kako ide posao i je li kontrola pri kraju. Ljutvo je rekao da je do tada sve ispravno, pošteno i po za-konu. A ovaj je odgovorio: „Ada, mi znamo da on radi po zakonu, nego vidi nešto tamo, jer ovaj nam �ovjek treba“, misle�i na Sulejma-na Ugljanina, „a ovoga mo-ramo da srušimo“. Ljutvo mu je rekao: „Šta bude pravo i pošteno. Moj sin Mesud da je u pitanju ja �u tako da uradim.“ Dakle,

pokušavali su na svaki mo-gu�i na�in da me oljagaju i iskompromituju. To nije uspjelo. Sulejman Uglja-nin od tada više nikada nije došao na sjednicu Odbora. U me�uvremenu je otišao u Sarajevo na specijaliza-ciju i po Sarajevu je i dalje huškao sandža�ke studente protiv mene. To je sve išlo u prilog sveopštoj hajci na Islamsku zajednicu i tada je u Novi Pazar došao Sena-hid-ef. Bristri�, koji je bio predsjednik Starješinstva za Bosnu i Hercegovinu. Se-nahid-efendija me upoznao sa namjerom muslimana Bošnjaka u Bosni i Herce-govini da formiraju svoju nacionalnu stranku. Tražio je od mene da se uklju�im i pomognem i rekao mi da �e je voditi dobar i pošten �o-vjek. Ja sam obe�ao da �u se uklju�iti.

Negdje krajem osamde-set devete, ili po�etkom de-vedesete došlo je do formi-ranja stranke SDA. Senahid mi nije u razgovoru rekao koja �e to stranka biti i kako �e se zvati. Kada je u Sarajevu formirana SDA formiran je i ogranak za Sandžak. Predvodnici san-dža�ke SDA bili su Sulej-man Ugljanin i Rasim Lja-ji�. Rasima nisam pozna-vao, ali sam znao Sulja, i �im sam vidio da je Suljo tu uklju�en, telefonom sam pozvao Senahida i rekao mu da ne ra�una na mene i da u stranku gdje je Suljo Uglja-nin ja ne�u živ. Sulejman mi je bio sebet da nikada nisam bio �lan SDA jer je htio da mi okalja obraz i udario je na moju �ast i moral.

Kasnije je sa pozicije predsjednika stranke per-manentno napadao na mene i na rukovodstvo Islamske zajednice, a to �ini i danas. Ponovo je oživio kampa-nju protiv mene, Odbora i ljudi u Odboru. Pokrenuli su peticiju, i to opet ljudi koji su i ranije loše govo-rili o nama. Prije mene su govorili loše o hafiz Ab-dulahu Ka�aporu, kasnije se to nastavilo po meni, a sada je prešlo na Muamer-ef. Zukorli�a. Ista kuhinja, isti ljudi. Pokupili su negdje 25-26 potpisa za tu peticiju i napisali pismo Vrhovnom starješinstvu u Sarajevu, Rrepubli�kom starješinstvu u Prištini i Odbiru u Paza-ru, sa zahtjevom da smijene Hajra Tuti�a. Opet sam se loše osje�ao. Opet mi nije bilo pravo i nisam mogao da budem miran, ali sam bio svjestan da moram da nastavim svoj rad i borbu za dobrobit muslimana i Islamske zajednice.

Nastavit �e se...

ULEMA IZ NOVOG PAZARA '82 GODINE NA �ELU SA HAFIZ ABDULAHOM KA�APOROM

INFO INTERVJU

Zukorli�: Autonomija Sandžaka stub stabilnosti

Srbije31.10.2010.

NOVI PAZAR - Glavni muftija Islam-ske zajednice u Srbiji Muamer Zukorli� izrazio je nadu da �e poslije narednih iz-bora u zemlji nastati nova politi�ka snaga koja �e shvatiti da je autonomija Sandžaka stub stabilnosti Srbije, ali i Crne Gore.

Muftija Zukorli� je u intervjuu katar-skoj tv mreži „Al Džezira“ rekao da nema sumnje da je projekat autonomije Sandža-ka neophodan muslimanima koji žive u Sr-biji i da je to u skladu sa Ustavom.

„Ustav poznaje autonomnost i unutar Srbije postoji Vojvodina koja je autono-mna“, rekao je Zukorli� i dodao je Srbija na putu ka Evropskoj uniji prihvatila koncept regionalizacije u okviru kojeg muslimani u Sandžaku sada vide šansu za rješavanje tog pitanja.

Zukorli� je rekao da, iako bošnja�ki po-liti�ari, Rasim Ljaji� i Sulejman Ugljanin, prihvataju raspar�avanje Sandžaka unutar regiona u Srbiji, muslimani koji u toj regiji žive „tu nepravdu nikada ne�e prihvatiti“.

Muftija je rekao da su bošnja�ki pred-stavnici u Vladi Srbije - ministri Ugljanin i Ljaji�, „odustali od prvobitnih ciljeva koje su zagovarali, a na osnovu kojih su dobili povjerenje glasa�a“.

„Oni su pokazali da nisu predstavnici muslimana u Vladi, ve� zastupnici Vlade me�u muslimanima, brane Vladu od mu-slimana... Oni su prodali interese Bošnjaka radi vlasti...“, kazao je Zukorli�.

Muftija je potvrdio da je nedavno po-držao osnivanje nove bošnja�ke politi�ke opcije u Sandžaku, ali je dodao da je spre-man da podrži i neku, kako je rekao, srp-sku stranku koja �e muslimanima garanto-vati ostvarivanje njihovih prava i sloboda.

Zukorli� je ustvrdio da zvani�ni Beo-grad najbolje funkcioniše pod pritiskom sa strane, bez obzira odakle dolazio, i da zato on i njegovi sljedbenici ne zaobilaze nijed-nu adresu, bilo da je re� o Ujedinjenim na-cijama ili EU, za obra�anje u pogledu nji-hovih prava.

„Nije važno odakle pritisak na Beograd dolazi, važno je da je jak“, kazao je Muftija.

Zukorli� je ponovio da se muslima-ni Bošnjaci u Srbiji nalaze pod pristiskom stalne diskriminacije po vjerskoj i nacio-nalnoj osnovi koje oni žele da prevazi�u mirnim putem, ali im se to ne dozvoljava.

„Kad god pokušamo da te probleme rješavamo mirnim putem i kroz instituci-je nailazimo na opstrukciju ili na zabranu osnivanja institucija“, požalio se Muftija.

Istina, kazao je Muftija, Srbija se u po-sljednjih nekoliko godina deklariše kao po-štovalac ljudskih prava, demokratije i teži evropskim integracijama, ali je to, tvrdi on, samo „prividan politi�ki gest“.

Zukorli� je u prilog toj tvrdnji naveo da, uprkos Zakonu o crkvama i vjerskim za-jednicama, Srpska pravoslavna crkva „vodi glavnu rije�, ima svu mo� i uticaj u državi“.

IZVOR TANJUG


Reisu-l-ulema u posjeti Islamskoj zajednici u

Kini u okviru delegacije Rabite

Visoka delegacija Rabite (Muslimanske svjetske lige) sa sjedištem u Mekki boravi-la je u šestodnevnoj zvani�-noj posjeti Islamskoj zajed-

nici u Kini.Delegacija koju je predvodio

Abdullah bin Abdulmuhsin Turki, generalni sekretar Muslimanske svjetske lige, posjetila je Peking, Ujgursku autonomnu oblast Šin-džiang na sjeverozapadu Kine, te provinciju Gansu od 7. do 15. ok-tobra.

Delegacija Rabite se susrela u sjedištu Islamske zajednice u Pe-

kingu sa predstavnicima crkava i vjerskih zajednica u Kini, kao što su budsti�ka, taoisti�ka, katoli�ka i protestanstka. Pod predsjedava-njem Šejha Hilaluddina, kineskog vrhovnog muftije, vo�en je vrlo otvoren i prijateljski dvosatni me-�uvjerski dijalog.

Jednosatnim susretom sa Džia �ing Linom (Jia Qing Lin), pred-sjednikom Kineske narodne poli-ti�ke konsultativne konferencije, visoka delegacija je završila posjetu Islamskoj zajednici u Kini.

Generalni sekretar Rabite dr. Abdullah Muhsin Turki se zahva-lio na pozivu Islamske zajednice da delegacija Rabite posjeti Kinu, te iskazao poštovanje vladi i naro-du Kine na toplom gostoprimstvu:

„Mi smo posjetili mnoga mjesta u Kini gdje žive muslimani i može-mo kazati da smo vidjeli napredak u svakom pogledu. Drago nam je da muslimani žive i rade u miru i toleranciji sa drugim vjerama i kul-turama. Mi smo spremni pomo-�i muslimanima oko organizaci-je hadža, ali i oko drugih vjerskih potreba muslimana. Mi osu�ujemo svaku vrstu isklju�ivosti, netole-rancije i nasilja, jer je to protivno duhu islamskog morala“ – naglasio je dr. Turki.

Povodom ove posjete reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Ceri� je, iz-

me�u ostalog, kazao:„Posjetom Kini uvjerili smo se

da su muslimani ovdje doma�ini, da uživaju svoje zasluženo mjesto u društvu i u državi. Posebno smo obradovani spoznajom da u Kini rade i djeluju škole, gdje se islam-ski odgajaju i obrazuju musliman-ska djeca i omladina. Raduje nas tako�er što su mjesta kao što je Kašgar, gdje živi ve�ina muslima-na Ujgura, u punom razvoju i što kineska vlada obnavlja na autenti-�an na�in staro jezgro tog drevnog grada gdje su živjeli i djelovali veli-ki u�enjaci poput turskog lingviste Mahmuda Kašgarija (1008-1105), koji je utemeljio turski jezik svo-jim rje�nikom i tako spasio turski jezik od zaborava. Nije isto slušati o Kini, posebno o muslimanima, i

do�i pa sve to vidjeti svojim o�ima. Kina zaslužuje poštovanje svije-ta ne samo za veliki doprinos od 50% razvoja svjetske ekonomije, ve� i za razvoj suživota i tolerancije me�u toliko zarli�itih vjera, kultu-ra i nacija. Stoga je važno biti svje-dok današnje Kine koja kora�a ve-likim koracima putem kojim nam ulijeva nadu da postoji na�in da svi-jet iza�e iz moralne i ekonomske krize“ – zaklju�io je svoje izlaganje reisu-l-ulema Ceri� na me�uvjer-skom susretu u Pekingu.

Izvor: Rijaset.ba

Šejh Jusuf Karadavi posjetio Reisu-l-ulemu

Jedan od najve�ih autoriteta u islamskom svijetu šejh Jusuf Ka-radavi je posjetio reisu-l-ulemu dr. Mustafu Ceri�a 21.10.2010. godi-ne.

Reisu-l-ulema je tokom susreta šejha Karadavija upoznao o stanju islama i muslimana u Bosni i Her-cegovini, te o aktivnostima Islam-ske zajednice i zahvalio mu se na njegovoj brizi za muslimane Bosne i Hercegovine. Reisu-l-ulema se tako�er zahvalio šejhu Karadavi-ju na njegovoj posjeti, te mu po-želio dobro zdravlje i puno snage u daljim aktivnostima i pisanju na polju islamske znanosti, kao i šire-

nju dobre volje me�u ljudima, na-rodima i nacijama.

Šejh Karadavi je izrazio zado-voljstvo što mu se pružila prilika da još jednom posjeti Bosnu i Her-cegovinu i vidi da u BiH vlada mir. On je tako�er poželio da svi naro-di u BiH žive u slozi i da se ne po-novi ono što se dogodilo na kraju prošlog stolje�a na ovim prostori-ma - genocid nad Bošnjacima koji se dogodio u Srebrenici.

Jusuf Karadavi je današnji su-sret iskoristio i da reisu-l-ulemi dr. Mustafi Ceri�u pokloni svoje dvije posljednje knjige koje je napisao iz oblasti islamske znanosti.

Izvor: MINA

Voditelji TV „Fox“ u emisijama vrije�aju

muslimane

Voditelj ameri�ke televizije „Fox News“, Huan Vilijams, dobio je otkaz jer je u jednoj emisiji izja-vio da ga „obuzme strah svaki put kada u avionu vidi osobe u mu-slimanskoj odje�i“, javio je danas CNN.

„Nisam sujeveran. Pisao sam knjige i o pokretu za ljudska prava u Americi. Samo, kada u�em u avion i vidim ljude u muslimanskoj nošnji, odmah pomislim da su oni ekstremisti i obuzme me strah. Po-stanem nervozan“, rekao je otpu-šteni voditelj.

Vilijams je radio 21 godinu za „Vašington post“, a godinu dana je vodio emisiju na „Foks njuzu“.

Neposredno prije otkaza Vili-

jamsa, voditelj vijesti na ameri�-koj tv-stanici „Fox njuz“ Brajan Kilmed, u emisiji emitovanoj na kanalu ove ku�e rekao je „da su svi teroristi muslimani“, što je iza-zvalo brojne reakcije ameri�ke jav-nosti.

Kilmeade je rekao da napade 11. septembra nije izvela jedna osoba, ve� jedna religija, zaklju�ivši da „svi muslimani nisu teroristi, ali da su svi teroristi muslimani“.

Ono što zabrinjava jeste da se ovakve izjave ponavljaju na istoj televiziji više puta. Da li su ove izjave slu�ajnost ili politika tele-vizije.

Izvor: Glas javnosti, Sarajevo-x.com

Zbog hidžaba ne može dobiti voza�ku dozvolu

„Radije �u ostati bez voza�ke dozvole i automobila i ne�u vozi-ti, iako su moji roditelji moj vo-za�ki ispit platili 7.000 kuna, ali maramu sa glave skinuti ne�u“, ka-zala je mlada muslimanka, Puljan-ka, 18-godišnja Margarita Bajrami, kojoj su prije nekoliko dana u Poli-cijskoj upravi odbili izdati voza�ku dozvolu jer je donijela fotografiju sa maramom na glavi.

Maramu je po�ela nositi prije godinu dana i do tada nije imala problema.

„U tih godinu dana zbog mara-me na glavi nisam imala nikakvih problema. Nosim je u školi, a ma-turantica sam u pulskoj Strukov-noj školi. Marama nije smetala ni mom instruktoru vožnje niti bilo

SV

IJE

T I

SL

AM

A

BROJ 201/XIV 43

kome drugom u autoškoli. Nor-malno sam položila voza�ki ispit, a zanimljivo je da me niko ni u au-toškoli nije upozorio da voza�ku zbog marame ne�u mo�i dobiti“, veli Margarita.

Glavni imam Istarske županije, Esad Jukan, kaže da mu nije jasno da se li�na iskaznica i pasoš mogu izdati sa fotografijom na kojoj je glava pokrivena maramom, a vo-za�ka dozvola ne može. Uz Marga-ritu Bajrami iz Pule još dvije musli-manke u Hrvatskoj imaju problem sa službenicima Sektora upravnih poslova policijskih uprava oko iz-davanja li�nih dokumenata. Zbog fotografija na kojima imaju mara-me (hidžabe) na glavama, Upra-ve u Rijeci i Karlovcu odbile su im izdati voza�ku dozvolu, odnosno li�nu kartu.

„Nažalost, pojavljuju se teško-�e u PU primorsko-goranskoj i PU karlova�koj. Naime, u Crikvenici i u Maljevcu kod Karlovca pripadni-cama naše vjerske zajednice zbog hidžaba nisu htjeli izdati doku-mente“, požalio se muftija Ševko-ef. Omerbaši�, predsjednik Meši-hata Islamske zajednice u Hrvat-skoj. �ude ga dvostruki standardi i nekonzistentnost zakona i propisa, te �injenica da je volja o izdavanju dokumenata prepuštena lokalnim upravama.

„Kad se dogodi da im odbiju iz-dati dokument, žene mi se jave, ali ne mogu puno pomo�i. U Zagrebu sve naše vjerou�iteljice imaju do-kumente sa fotografijama na ko-jima nose hidžabe i nije bilo pro-blema. Možda se radi o neinformi-sanosti službenika u manjim poli-cijskim upravama“, pretpostavlja Omerbaši�.

Izvor: Bir.ba

Palestinci upu�uju zahtjev za priznanje granica?

Nakon kraha mirovnih prego-vora na Bliskom istoku, palestin-

ska država razmišlja o soluciji upu-�ivanja zahtjeva UN za priznavanje granica.

Ina�e, mirovni pregovori koje su zapo�ele SAD prekinuti su nakon ponovnog po�etka izgrad-nje jevrejskih naselja u pojasu Za-padne obale.

Palestinska uprava u smislu pri-znavanja granica razmišlja da uputi zahtjev Vije�u bezbijednosti UN. Ukoliko se priznaju granice od 1967. godine, na ovaj na�in �e se još jednom potvrditi da su pod-ru�ja Zapadne obale, pojasa Gaze i isto�nog Jerusalema u okvirima pa-lestinske države.

Na drugoj strani, komandant

izraelskih vojnih snaga Gabi Aš-kenazi je u okviru istrage napada na humanitarni brod „Mavi Mar-mara“ potvrdio da su izraelski ko-mandosi ispalili 308 metaka. Gabi-nijev pomo�nik je priznao da su 70 metaka uticali na smrt ili ranjavanje �lanova humanitarnog broda, a da su ostali meci bili upozoravaju�eg karaktera.

Izrael je upozorio Palestinu da ne preduzima korake u vezi teme nezavisnosti.

Izvor: IslamBosna.ba

Njema�ki politi�ar vrije�a muslimane

Predsjednik Krš�ansko-socijal-ne unije (CSU) i bavarski premijer Horst Zihofer založio se za to da se u Njema�ku zabrani dolazak lju-dima iz „drugih kultura“, kao što su Turska i arapske zemlje.

List „Zidoj�e cajtung“ o izjava-

ma bavarskog premijera Horsta Zi-hofera piše:

„Vjerovatno je loš tajming ono što je i najbolje u Zihoferovim izjavama. Izrekao ih je naime krat-ko nakon pobjede njema�ke no-gometne reprezentacije nad Tur-skom, kojoj je u mnogome dopri-nio Mesut Oezil - njema�ki repre-zentativac porijeklom iz Turske.

Šteta koju su nanijele Zihove-rove rije�i ostaje velika. On je ate-stirao milione ljudi, me�u kojima je i veliki broj sa njema�kim držav-ljanstvom, rekavši da se zbog svog kulturnog porijekla ne uklapaju u njema�ko društvo. Na taj na�in on je osmislio novi model Njema�ke

koji je suprotan modelu o kojem je nedavno govorio njema�ki pred-sjednik Kristijan Vulf, naime, da je i islam dio ove zemlje. Onaj ko i islam svrstava u njema�ko druš-tvo, kao što su to uradili predsjed-nik Vulf i kancelarka Anegela Mer-kel, onda zauzvrat od muslimana može tražiti da za Njema�ku ra-zviju osje�aj odgovornosti. Ko mu-slimane, me�utim, ubraja u teške goste, onda ih šalje u paralelno društvo“, piše „Zidoj�e cajtung“.

List „Augsburger Algemaine“ o istoj temi piše: „Zihofer sa svo-jim zahtjevom da se zabrani use-ljavanje ljudi iz drugih kultura ide definitivno predaleko. Prvo, ta-kvog useljavanja uopšte više nema. U me�uvremenu se mnogi dobro obrazovani Turci vra�aju u domo-vinu svojih roditelja. Drugo, na�in na koji je šef CSU-a iznio ovaj pri-jedlog nije dobar. Ovdje se ne radi o ratu kultura, ve� o tome da se

dobro organizuje suživot ljudi ra-zli�itog porijekla. Tre�e, Zihofero-vo dizanje prašine ugrožava izvoz njema�ke robe i njema�ka radna mjesta“, piše list „Augsburger Al-gemaine“.

Cilj Zihofera je sopstveni profit

List Tagescajtung“ piše da Zi-hofer ima, prije svega, za cilj da ovakvim izjavama izvu�e politi�ki profit:

„Sedam dana nakon govora nje-ma�kog predsjednika o integraci-ji muslimana u njema�ko društvo, demokrš�ani se po tom pitanju po-kazuju kao nejedinstveni. Kance-larka Angela Merkel se uo�i nogo-metne utakmice izme�u Njema�ke i Turske, zajedno sa turskim pre-mijerom Redžepom Tajipom Er-doanom, založila za bolju integra-ciju Turaka u njema�ko društvo. Nasuprot tome, sada se bavarski premijer Horst Zihofer (CSU) za-ložio za zaustavljanje useljavanja ljudi iz Turske i arapskih zemalja zato što, navodno, migranti iz stra-nih kultura imaju više poteško�a sa integracijom. Uslijedila je lavi-na reakcija, pogotovo iz opozicije. Ve�ina se slaže da debata u kojoj Zihofer prvenstveno želi privu�i pažnju na sebe, ne�e riješiti realne probleme.“

List „Kelner Štat Ancajger“ na-vodi da Zihofer ima samo jedan cilj - da osigura podršku bira�kog tijela:

„Horst Zihofer traži zabranu useljavanja ljudi iz 'drugih kultu-ra'. Pri tome on želi pokazati da ra-zumije strah koji se probudio kod mnogih Nijemaca koji ionako sma-traju da u Njema�koj ima previše stranaca. Šta, me�utim, ako upra-vo kroz svoje izjave još više po-spješi taj strah? Ni to, bar za njega, ne�e biti loše. Najvažnije je, pomi-slit �e Zihofer, da mu bira�i i dalje daju podršku. Da li �e ovaj kon-cept imati uspjeha“, kriti�no pita list Kelner Štat Ancajger“.

DW-World.de

PRIREDIO SALAHUDIN FETI�

R E D A K C I J A :

Sead Ša�irovi�,glavni i odgovorni urednik

Samir TandirNermin Gici�

Senad Redžepovi�Salahudin Feti�

Ifet Ali�kovi�

S A R A D N I C I :

Rešad ef. Plojovi�Bekir ef. Maki�

Dr.hfz. Almir Pramenkovi�Dr. Admir Muratovi�Dr. Mehmed Meši�

Mr. Mustafa ef. Feti�Mr. Hajrudin Bali�

Mr. Senad ef. Halitovi�Mr. Misala Pramenkovi�

Nedžad ef. Hasanovi�Esad Kolašinac

D O P I S N I C I :

Omer ef. �ondi�, TutinMirfat Sadovi�, Sjenica

Hasan ef. Maki�, PrijepoljeEnes ef. Svraka, Priboj

Ismet ef. Bihorac, Nova VarošJakub Dorgut, Pljevlja

Nijaz ef. Mušovi�, Bijelo PoljeHfz. Abdurahman ef. Kujevi�,

Rožaje i BeraneSead ef. Jasavi�, Plav i Gusinje

Sevder ef. Bajrami, Bujanovac, Preševo, Medve�aDr. Smajo Serhatli�, Beograd

Mirza ef. Murati, Novi SadAjhan Be�iri, Gora

Ekrem Tucakovi�, SarajevoAbduselam ef. Feti�, Pariz

Safet Biberovi�, ZSD

I Z D A V A ^ :

Izdava�ka ustanovaEl-Kelimeh, Novi Pazar

D I S T R I B U C I J A :

Malik Nurovi�

L E K T U R A :

Samir Škrijelj

[ T A M P A :

GRAFOKARTON, Prijepolje

E - M A I L :

[email protected]@glas-islama.com

[email protected]@glas-islama.com

A D R E S A :

Ul. Gradska 1., 36300 Novi Pazar, Srbija

tel/fax: (381) 20 337 270www.islamskazajednica.org

www.glas-islama.info

***Redakcija Glasa islama

odgovorna je samo za stavove iznesene u rubrici “Naše

vi�enje”. Za stavove u ostalim prilozima odgovorni su

potpisani autori.

Rukopisi, diskete i fotografije se ne vra�aju

Rješenjem od 12.12.1996. g. GLAS ISLAMA je re gistrovan

kod Ministarstva za informacije Republike Srbije pod

registarskim brojem 2281.

Vaša p isma ša l j i te na adresu : U l . Gradska 1 , 36300 Nov i Pazar , Internet : p isma@glas- is lama.com

Poštovani �itaoci, budite i Vi pretplatnici Glasa islama! Godišnja pretplata za �itaoce iz Srbije iznosi 1700 RSD.

Za informacije o pretplati za inostranstvo obratite se na kontakt telefon Izdava�ke ustanove "El-Kelimeh"

Za pretplatu kontaktirajte nas na +381 (0) 20 334 020 ili na email: [email protected]

Adresa: Izdava�ka ustanova „El-Kelimeh“ Novi Pazar ul Gradska 1, 36300 Novi Pazar, Srbija

P R E T P L A T A

sandzak press .net

+381.63.690.000 i +381.65.6970.700

NOVO IZ EL-KELIMEHGlas islama i ZELENO BUSENJE

EDICIJADOSTEDHEM MUALBDI�

CIJENA:

550 DINILI 5€

GODIŠNJI ODMORI I LJETOVANJATurska, Tunis, Egipat, crnogorsko primorje

PUTOVANJA, EKSKURZIJE, IZLETI

PRODAJA AVIO-KARATASAJAMSKE I SPORTSKE MANIFESTACIJE

OBERHAUZEN - NOVI PAZAR BERLIN - NOVI PAZARAUTOBUSKI PRIJEVOZPreko: LAJPCIGA, NIRNBERGA, REGENSBURGA,

BEČA Polazak petkom, povratak utorkom

Tel: 0172/311 36 29

Preko: ESENA, DUISBURGA, DISELDORFA, KELNA, FRANKFURTA,

MANHAJMA, ŠTUTGARTA, ULMA, MINHENA

Preko Slovenije: polazak subotom, povratak subotom

Preko Mađarske, Austrije (Beča): polazak utorkom, povratak srijedom

Tel: 0172/2774170

ELJOELJOMESARSKA RADNJA

Vl. Kolašinac Nedžad - EljoUl. 1. maj 51. Novi Pazar

Telefoni:020.316.296

063.8.401.955 - Eljo064.0.201.936 - Emir065.6.309.055 - Fare POSJETITE NAS...POSJETITE NASPPOSJE ASP J TITE NA

BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO"BESTATTUNGSDIENST "ŠUŠKO" P O G R E B N E U S L U G E P O G R E B N E U S L U G E

PRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJAPRIJEVOZ DŽENAZA IZ SVIH EVROPSKIH ZEMALJA ZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTAZA SANDŽAK, BIH I DRUGA ODREDIŠTA

MI VAM NUDIMO:- dugogodišnje iskustvo- sre�ivanje kompletne dokumentacije,- kvalitetno i potpuno islamsko opremanje dženaze- exhumacije- pristupa�nu cijenu- prisustvo pri transportu specijalnim pogrebnim autom imama Bekir-ef. ŠuškaS obzirom da smrt ne bira vrijeme slobodni steu svako doba obratiti se namaIZBJEGNITE KOMPLIKACIJE - NAZOVITE NAS!!!

0049 172 63 25 7620049 172 63 25 762BBekir-ef. ŠUŠKOekir-ef. ŠUŠKO

DOODOO

BEBI OPREMABEBI OPREMA tel: 0tel: 0220/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b0/386-385 Ul. Veljka Vlahovi�a 18b020/386-280 Novi Pazar020/386-280 Novi Pazarmob: 063/404-139mob: 063/404-139

UJKANOVI� UJKANOVI�

FLORIDA SHOES FLORIDA SHOES - PROIZVODNJA OBU�E - PROIZVODNJA OBU�E ISKLJU�IVO OD KOŽEISKLJU�IVO OD KOŽE- PRODAJA NA VELIKO I MALO - PRODAJA NA VELIKO I MALO - IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO- IZVOZ OBU�E ZA INOSTRANSTVO

VELEPRODAJA:VELEPRODAJA:Ul. Kej skopskih žrtava 181Ul. Kej skopskih žrtava 181

MALOPRODAJA:MALOPRODAJA:ul. 1. maj 28ul. 1. maj 28ul. Rifata Burdževi�a 17. ul. Rifata Burdževi�a 17.

PROIZVODNJA:PROIZVODNJA:fax: 020/382-072fax: 020/382-072tel: 020/389-170tel: 020/389-170mob: 063/628-005mob: 063/628-005e-mail: e-mail: mecoflridamecoflrida nadlanu.com nadlanu.com

VLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECOVLASNIK: MEHUDIN HAJROVI� - MECO

@@

�� !"�#$%� ��&'�$%� ()'*+,-'*+-('*+-,'*+-)'*�� .!"&�� !"�#$�� #/��%�$�� &��!&%0$�� !�1%�%� �� 2%!.$�� $�". �� 0�!%� ��&'�$� ��"�.��.� %� ��0�+! �"$%��!.&� %�!.��'%!��.'%&� 3�"��(4�1'��0%�.��$��#��%�0%�.��%$&.�3�$��)+&�!�'��$��01�"&� ��%��"��&��" ��$%'�"&�+! �'�%��0��0�!�'��$��0.5!.��%��&��.�!��%�".��!&%0%��$��&. ��#%0��!�'%$��"!%�!�".&��

�� "&�$�0%� �� !"�#$�� #/��%� *('*+*6'*+,7'*+-*'*+-8'*+),'*� �� %#/��$�%� "�� / .��'� $�� .!�.�1%�$%�1.$&��"�.��.��9.5�'$%� %3&��9 %$��0��&��0%�.��$��#��+

0�! �"$��!.��'%!��$��/�%��$�.��)+&�!�'��$��01�"&� ��%+��"��&��" ��$%'�"&�! �'�%��0��0�!�'��1.$&�� $��/�%��$�.�

�� 2% �� :�&. � "�� 9�#.$�'� �� 0%�� 9�.!�&� %'�� *4� �!"�#$%:��&'�$��0�5%$.��,-+(*4'*��'��(,�;�!�#%+��*�"��$.��.#.�0$��1%"&.�$��#��0�� %�.��.;.$��0��%+5&.��9�#.$�"��"0�'��&.<�'��.'�'�%��. %�.�%'��/ .��'�$��'��.�� ,4��!%$/�'�."&��=�>.� #�'�.$�� #��$.!�.&$%$.��0�'��#��.0�� $"!�'��%'��

�� .'��!�<�+0% ��*?4'*��1.$&��/�� .'�� !� �*4'*��1.$&��/�� .'�� 1��(4��%�$��'�/%"&�� $�'��&��.��&%/+��

=�>.�%�%#$��' �%0�$�.�� %'��0. %!%�%#9��!�<��$��"0%'� �!�1%��'��0�/��#�� %'��0. %!%�%#9�� 1.0��%�".�"!%:�%'�$��$��"0%'� �!�1%��+

'��0�'��#��%��!� $%'�'�."&%'�� %'��0. %!%� %#9��". �%0%:�"&�$�0��!�� %� %"&%:�� %#/��$�%�

$��"0%'� �!�1%��'��0�'��#�� %'�� 0. %!%� %#9�� !�<�� "&�$�0�� 1.0�� $�� $"!�'�

'�� $%!�� .�/�� %� ��.0�� !�� %� !�'�.$#�1%��%"&%:�#��$.!�.&$%$.��0�'��#��

�� &�.9$��"&��!�<��"�� 1.'��1.$&��/��%�%#/��$�.�#/��.�� <�$�.��/�0��1.$&%'��

�� .'��"&��!�<��1.$&��/�� .'�� 1��*+(4��%��1.$&��/�� .'��".�"!��%'�$��0%5.�:.!&��$��.5&.�%� %�". %'��

�!��0�/��#��

FLORIDA SHOES

DJ E� I J A KON F E KC I J A

ul. Rifata Burdževi�a br. 10., Novi Pazar

vodi� kroz djetinjstvo vašeg djeteta

mnogo je razloga da posjetite butik

• KOMPLETAN BEBI PROGRAM• GARDEROBA ZA DJECU DO 15 GODINA• FARMERKE, TRENERKE, DUKSERICE,

BADEN MANTILI�I, HALJINICE ZA CURICE...

kids fa

shion

kids f

ashio

n

Brunnenstr. 36Brunnenstr. 3644147 Dortmund44147 Dortmund

HAMZI� R. - LIMUNHAMZI� R. - LIMUN+4923147886748+4923147886748

+491722343418+491722343418

SAN

DŽAK GRILLS

ANDŽAK GRILL

DORTMUNDDORTMUND

alum

iniju

msk

a i p

vc st

olar

ijaal

umin

ijum

ska

i pvc

stol

arija

QUDS d.o.o.QUDS d.o.o.Dubrova�ka 246, Novi Pazar, SerbiaDubrova�ka 246, Novi Pazar, Serbia

Telefoni Telefoni 066 6 666 000066 6 666 000020 360 260 020 360 260

e-mail: [email protected]: [email protected]

STOP SEGREGACIJI Glasislama Zeri islam 201.pdf · sva historija sandžakih Bošnjaka koje niko...

Documents

Transcript of STOP SEGREGACIJI Glasislama Zeri islam 201.pdf · sva historija sandžakih Bošnjaka koje niko...