Što je klima?

Što je klima?Ivan Toman, Crometeo

[email protected]

Vrijeme i klima

• Da bi odgovorili na pitanje što je klima, prvo trebamo definirati pojam VREMENA

• Vrijeme je trenutačno stanje atmosfere nad nekim područjem, tj. skup svih meteoroloških elemenata i pojava u nekom trenutku

• Meteorološki elementi su promjenjivi pa je i vrijeme promjenjivo

Vrijeme i klima

• Postoje određeni obrasci rjeđeg ili češćeg ponavljanja određenog tipa vremena na nekom području

• Npr. ljeti je na Jadranu uglavnom sunčano, stabilno vrijeme, dnevne temperature su pretežno između 25 i 30 Celzijevih stupnjeva, a količina oborine je vrlo mala; najčešći vjetar je maestral, vidljivost je dobra itd...

Vrijeme i klima

• Uobičajene vremenske prilike koje smo opisali na predhodnom slajdu su "normalne" za ljetne mjesece na Jadranu i takav skup meteoroloških elemenata nazivamo ljetnom KLIMOM Jadrana.

• Što bi onda bila definicija klime?

Vrijeme i klima

• Postoji preko 50 poznatih definicija klime• Klima je prosječno stanje vremena na nekom

području u određenom razdoblju, uzimajući u obzir prosječna i ekstremna odstupanja

• Dok je vrijeme promjenjivo, klima je, uvjetno rečeno, nepromjenjiva karakteristika neke geografske regije

Vrijeme i klima

• Kako se određuje tip klime na nekom području?

Vrijeme i klima

1. Mjerenje i praćenje meteoroloških elemenata tijekom duljeg razdoblja (tipično 30 godina)

2. Statistička analiza učestalosti pojava, prosječnih vrijednosti, odstupanja od prosjeka i ekstremnih vrijednosti

Klimatski elementi i modifikatori

• Klimatski elementi su statistički obrađeni meteorološki elementi koji se mjere ili motre kroz dulje razdoblje na nekom mjestu

• Klimatski modifikatori su brojni čimbenici koji utječu na to da klima nekog mjesta ili područja bude baš takva kakva je

Klimatski elementi

Klimatski elementi

• Izmjereni podaci sa meteo postaja = temelj za proučavanje klime

• Osnovni klimatski elementi su:– Sunčevo zračenje (kratkovalno i dugovalno),

trajanje osunčavanja, temperatura zraka, tla i mora, tlak zraka, smjer i brzina vjetra, količina oborine, naoblaka i visina oblaka, vidljivost, ...

Klimatski modifikatori


• Svi oni čimbenici koji utječu na klimu nekog mjesta nazivaju se klimatskim modifikatorima

• Klimatski modifikatori se mogu podlijeliti u tri osnovne grupe:– Astronomski faktori– Geografski faktori– Meteorološki faktori


• Moguća je raščlamba modifikatora i na druge načine, npr:– Makroklimatski (modifikatori prvog reda)• to su astronomski faktori, utjecaj oceana i kontinenata,

položaji zračnih masa i opće cirkulacije atmosfere, reljef

– Mikroklimatski (modifikatori drugog reda)• ovo su mikroreljef, vrsta podloge, vegetacija, tip

zemljišta, urbanizacija i drugi

Astronomski faktori

• Pojam "klima" je grčkog porijekla i u izvornom smislu znači nagib, odnosno upadni kut Sunčevih zraka na Zemljinu površinu

• Intenzitet zračenja/zagrijanost zraka prvenstveno zavise o upadnom kutu Sunčeva zračenja na podlogu

• Upadni se kut mijenja tokom dana i godine zbog Zemljine rotacije i kruženja oko Sunca te nagnutosti osi rotacije u odnosu na putanju oko Sunca

Astronomski faktori

• Upadni kut je još zavisan i o zemljopisnoj širini mjesta, pa tako generalno vrijedi:– Područja na Zemlji koja se nalaze u tropskom

pojasu = veliki upadni kut = mnogo toplinske energije

– Područja koja su u polarnom pojasu = vrlo mali upadni kut = vrlo malo toplinske energije

Geografski faktori

• Položaj mjesta u odnosu na oceane i kontinente, te opći reljef kao što su npr. blizina velikih planinskih masiva poput Alpa itd.

• Utjecaj oceana i drugih velikih vodenih površina kao što je Sredozemno more se očituje na više načina; u prvom redu modifikacijom temperature i količine vlage u zraku

Geografski faktori

• Planinski masivi modificiraju klimu nekog područja na način da zaustavljaju ili usporavaju kretanja velikih zračnih masa

• Nadmorska visina je jedan od najvažnijih modifikatora klime. Generalno, viša područja imaju nižu temperaturu zraka, jače vjetrove i sl.

Meteorološki faktori

• Globalna cirkulacija atmosfere utječe na uobičajeno pritjecanje zračnih masa iz određene regije

• Blizina planetarnih fronti određuje učestalost ciklonalne aktivnosti

• Blizina akcijskih centara atmosfere (npr. Azorska anticiklona) također znatno utječe na klimatska obilježja nekoga kraja

Klasifikacija klime

Klasifikacija prema temperaturi

• Tropska klima (između obratnica)– najhladniji mjesec > 18°C

• Umjerena klima (između obratnica i polarnica)• Polarna klima (sjeverno odnosno južno od

polarnice)– najtopliji mjesec < 10°C

Klasifikacija prema kontinentalnosti

• Godišnja amplituda srednje temperature mjeseca (A)– Ekvatorska (A < 2,5°C)– Oceanska (2,5°C < A < 10°C)– Prijelazna maritimna (10°C < A < 25°C)– Kontinentska (25°C < A < 40°C)– Ekstremno kontinentska (A > 40°C)

Koppenova klasifikacija klime

• Danas najprihvaćenija klasifikacije je ona od Wladimira Petera Koppena, koji je klasificirao klimu prema dva prevladavajuća elementa; temperaturi zraka i oborinama

• 5 klimatskih razreda (A-E) i njihove podskupine


• A = Tropske kišne klime


• A = Tropske kišne klime– nema hladnog perioda godine; cijela godina je

topla/vruća– oborine mogu znatno varirati tijekom godine i

prostorno– ekvatorsko područje širine 20-40 stupnjeva


• A = Tropske kišne klime– Af = Tropska prašumska klima– Am = Tropska monsunska klima– Aw = Tropska savanska klima


• A = Tropske kišne klime


• B = Suhe klime


• B = Suhe klime– nedostatak vode tijekom cijele godine ili većeg

dijela godine jer je isparavanje veće od količine oborine – aridna klima

– suptropski pojas visokog tlaka i područja uz hladne morske struje te područja iznimno udaljena od mora


• B = Suhe klime– Bw = Pustinjske klime– Bs = Stepske klime


• B = Suhe klime


• C = Umjereno tople kišne klime


• C = Umjereno tople kišne klime– Pravilni ritam godišnjih doba– Ljeta topla i vruća, zime blage s rijetkim vrlo

hladnim valovima– Pretežno se nalaze u umjerenim zemljopisnim

širinama ali nije pravilo


• C = Umjereno tople kišne klime– Cf = Umjereno tople vlažne klime– Cs = Sredozemne klime– Cw = Tople klime sa suhom zimom


• C = Umjereno tople kišne klime


• D = Borealne (snježno-šumske) klime


• D = Borealne (snježno-šumske) klime– Duge i hladne zime, a ljeta mogu biti topla pa čak i

vruća ali su uglavnom kratka– Izrazita smjena godišnjih doba i velike amplitude

temperature– Postoje samo na sjevernoj hemisferi jer na južnoj

nema kopna u visokim širinama– "Kontinentske klime"


• D = Borealne (snježno-šumske) klime– Df = Vlažne borealne klime– Dw = Suhe borealne klime


• D = Borealne (snježno-šumske) klime


• E = Polarne klime


• E = Polarne klime– manje godišnje amplitude temperature, "vječna"

zima– polarni krajevi, Arktik, Antarktika, vječni snijeg i

led– polarni dan/polarna noć– u nižim zemljopisnim širinama ovakva klima je

moguća na vrlo visokim planinskim vrhovima


• E = Polarne klime– Et = Klima tundre– Ef = Klima vječnog mraza


• E = Polarne klime

• Hvala!

• Pitanja?

Što je klima?

Documents

Transcript of Što je klima?