JOSIP JAGAREC

JOSIP JAGAREC

TO BOG RADI CIJELI DAN?

pitanja djece o vjeri u dobi od 3. do 10. godine ivota -

roditelji i odgojitelji odgovaraju -

UVOD ZA ODRASLE

da li su izjave o vjeri promjenljive? -

Problem koji smo otvorili ovim pitanjem u isto je vrijeme i star i nov. Star je jer ima temelj ve u apostolskom navijetanju vjere. U svetom Pismu pokuavaju navjestitelji vjere izraziti se tako da bi sluatelji mogli razumjeti. Nov je jer jezik kojim je vjera izraena u prijanjim stoljeima nije vie razumljiv. Ve je kardinal Newman rekao da bi se trebalo neto promijeniti, a s druge strane trebalo bi se ostati vjeran. Izjave o vjeri samo su pokuaj da bi razumjeli istinu o Bogu naim ljudskim rijeima. To se dogaa i jedino je tako mogue u predodbama, slikama i pojmovima sadanjeg vremena. Netko bi mogao rei: Bog se ne mijenja. To je tono. Bog ostaje isti. Ali ovjek se mijenja i u dogmama nije Bog onakav kakav je sam po sebi, nego je u dogmama govor o Bogu kako se ovjek svojeg vremena izraavao. Postoji opasnost da se stare vjerske istine izraze na nov nain. To je sigurno. Ali kranstvo bez rizika nije mogue. Ili, nije li rizik ako se istina ponavlja u staroj formi i nitko je ne razumije? Nepromjenjivo se uva samo u muzeju. Ali tamo nema niti ivota. Isus je takoer koristio jezik, predodbe i slike svojeg vremena. Kad su apostoli doli meu ljude grkog govornog podruja, i da bi i ti ljudi mogli razumjeti, upotrebljavali su jezik, izraze i predodbe i razmiljali su kao Grci. U novije vrijeme dolazi esto do otuenja izmeu jezika Crkve i ivotnog iskustva ljudi. Tek nakon II. Vatikanskog koncila moglo se zapoeti izrei vjeru na nov nain, prema naem vremenu i nainu izraavanja. Mnogima je to teko palo. Moramo primijeniti nov nain izraavanja o vjeri, jer djeca ive jo manje u svijetu od juer. Isus je aktualan i danas kao i prije vie od 2 000 godina. On je podijelio ljude za Njega i protiv Njega. elim prenijeti dobru i ispravnu sliku Isusa djeci. Postoje dvije mogunosti. Jedna je da se Isus poboanstveni tako da u Njemu ne ostaje nita od pravog ovjeka. Na taj se nain iskrivljuje prava slika Isusa kakvog nam prikazuje sveto Pismo. Ono nam govori o Isusu kao o stvarnom ovjeku koji nam je bio u svemu jednak, osim u grijehu. Protiv krivog shvaanja Isusa pie Kalcedonski koncil 451. godine: Isus je pravi Bog i pravi ovjek. Druga opasnost je da se na Isusa gleda samo kao na ovjeka. Isusa se gleda kao humanog ovjeka kojeg treba nasljedovati. U Isusu je Bog postao na poseban nain prisutan. Potekoe imaju i djeca. Treba im jasno dati do znanja da se nevidljivi Bog pokazao nama vidljivim u jednom ovjeku. Isus nije drugi Bog, nego Boga moemo vidjeti u ovjeku Isusu. Kako pokuati rastumaiti tajnu Isusove smrti na kriu? Bog nije elio smrt svojega Sina. Ljudi su se svojim grijehom otrgnuli od Njegove ljubavi. Po ivotu Njegova Sina trebali su se osloboditi svojeg zla i grijeha. Da bi to uinili Isus ne bi trebao umrijeti stranom smru. Ali ljudi su bili obuzeti svojim vlastitim JA i nisu mogli shvatiti radosnu vijest ljubavi. Odbili su je i ubili Isusa. Bog i njegov Sin uinili su smrt na kriu znakom Njihove ljubavi. Smrt Isusova je Boja solidarnost ljudima da bi nam pokazao izlaz i nadu. Kad se govori o uskrsnuu, uskrsnue ne znai ponovni ivot i vraanje natrag u tijelo. Uskrsnue ne znai povratak u ovaj ivot, niti produenje ovoga ivota. To je novi poetak u Bogu. ovjek ivi u jednom sasvim drugom stanju, za nas ljude u stanju koje si mi ne moemo predoiti.U jednom djejem vrtiu dolo je do rasprave meu djecom. Radilo se o razapinjanju Isusa. Jedno dijete je reklo da je to Isus, drugo da je to Bog, a tree, da bi ova dva miljenja pomirilo, reklo je da je to Bog, a Isus je samo nadimak.

U glavama malene djece ive vrlo teka pitanja. Teko se snalaze roditelji i odgojitelji kada je rije o pitanjima vjere. Roditelji esto moraju biti obiteljski teolozi tj. da daju odgovore na pitanja o vjeri.

Crkva trai od roditelja ve na samom krtenju spremnost da e djecu odgajati u vjeri. U tome su roditelji preputeni sebi samima. Roditelji osjeaju da su neki odgovori na pitanja kako su ih oni uili u svome djetinjstvu, zastarjeli. Na mnoga pitanja ne znaju esto odgovor. Mnogi roditelji izbjegavaju razgovarati s djecom o vjerskim pitanjima.

U ovoj u knjiici pokuati na razumljiv nain rastumaiti pitanja o vjeri. Ne treba tako postupati kao da bi se moglo na sva pitanja odgovoriti. I nama odraslima, nama koji iskreno vjerujemo, ostaju mnoga pitanja otvorena. Roditeljima treba pomoi kako bi mogli znanje o vjeri prenijeti na djecu. U ovoj knjiici su pitanja koja su sakupljena i koja su postavljala djeca u dobi od tree do desete godine ivota. Pitanja su obraena prema pojedinim temama.

Svjestan sam rizika kako prenijeti u kratkoj formi odgovore djeci na teka teoloka pitanja. Odgovori trebaju pomoi roditeljima i odgajateljima da bi mogli s djecom razgovarati o vjerskim pitanjima. Odgovori na djeja pitanja napisani su tako da bi ih djeca ve prema svojoj dobi mogla razumjeti. Dobro je potaknuti dijete da ono samo pokua dati odgovor. Moglo bi se postaviti pitanje: to ti misli o tome? Djeca esto puta imaju originalne misli. Nije nikakva sramota rei: Ja ne znam odgovor. Naprotiv, djeca trebaju osjetiti da razgovor o Bogu ne ide ba tako glatko. Oni moraju prepoznati da je teko shvatiti Boga na temelju naih izriaja i miljenja.Nadam se da e ova knjiica pomoi mnogim roditeljima i odgajateljima u njihovoj lijepoj, odgovornoj, ali i tekoj zadai.

Pokuao sam ova pitanja i odgovore sakupiti i podijeliti u 14 tema i 110 pitanja i odgovora.

Klenovnik, kolovoz 2013.

Josip Jagarec, upnik

1. TEMA O ISUSU

1. TKO JE ISUS?

Isus je ovjek koji je ivio prije puno, puno godina. Bog nam ga je poslao. On nam je priao o Bogu i govorio je nama ljudima kako moramo meusobno ivjeti. U Isusu nam je Bog htio biti osobito blizu.

2. TO JE ISUS UINIO?On je govorio ljudima da nas Bog sve jako voli. Zato se druio s ljudima. Osobito je bio ljubazan s onim ljudima koji su puno trpjeli, koji su bili sami i bolesni.

3. KAKO JE IZGLEDALO DIJETE ISUS?

Kada govorimo o Isus kao djetetu, tada mislimo o Isusu da je roen kao svako malo dijete. Izgledao je kao svako malo dijete. Njegova majka Marija i pooim Josip jako su ga voljeli. Ali oni su bili siromani kao i veina ljudi u tadanjoj Palestini. Zato se rodio u jednoj pilji. Tako su ivjeli tada siromani ljudi.4. ZATO NE MOGU VIDJETI ISUSA?

To je bilo prije puno godina. Isus je odrastao i postao velik. Ve dugo ga ne moemo vidjeti na zemlji. Otiao je k svome Ocu koji ga nam je poslao. Mi se uvijek sjeamo Isusa koji nam je rekao puno vanog o Bogu i o ljudima. On je uspostavio prijateljstvo izmeu ljudi i Boga. Zato slavimo svake godine na Boi njegov roendan.

5. ZATO SE NA KRIU NALAZI OVJEK?

To je Isus. On je bio ovjek kojega nam je poslao Bog. ivio je prije puno godina. elio nam je pripovijedati o Bogu i nama je elio rei da moramo biti dobri jedni prema drugima. To se nije dopalo nekim ljudima. Ljudi nisu htjeli sluati Boga koji nas je opominjao da budemo dobri. Ljudi su bili zli i ljuti i zato su Isusa ubili.

6. ZATO SU ZLI LJUDI ISUSA PRIKOVALI NA KRI, JER IM NIJE NITA UINIO?

Isus im nije uinio nikakvo zlo. Ali je rekao ljudima da Bog s njima nije zadovoljan. Rekao im je da su esto zloesti. To ih je razljutilo. Ljudi su mislili da ako ubiju Isusa da ih nee vie opominjati i nee ga vie morati sluati.

7. ZATO SE MOLIMO ISUSU, A NE SAMO BOGU?

Isus nije bio ovjek kao mi. On je bio poseban ovjek. Mi ne moemo vidjeti Boga, pa smo Boga mogli vidjeti u ovjeku Isusu kojeg nam je Bog poslao. Preko ovjeka Isusa Bog nam je govorio. Kada je Isus umro, otiao je k Bogu, i zato se molimo Isusu. Isus nam je pokazao kako nas Bog jako voli.

8. MAMICE! AKO JE BOG NA NEBU, I AKO JE BOG OTIAO NA NEBO, TADA MORAJU BITI DVA BOGA NA NEBU?

Postoji samo jedan Bog. Ali budui da mi ne moemo vidjeti Boga, Boga smo mogli vidjeti u ovjeku Isusu. Kada se molimo Isusu koji je bio razapet i koji je uskrsnuo od mrtvih, tada se zapravo molimo Bogu koji nam je poslao Isusa. U Isusu smo mogli vidjeti Boga.9. ZATO JE BOG POSLAO ISUSA NA ZEMLJU?Bog je vidio kako ljudi ne ive tako kako je On zamislio i kakve ih je stvorio. Ljudi su bili esto zloesti i nanosili su drugim ljudima puno boli i patnje. Bog im je htio pomoi da budu bolji ljudi. Mi Boga ne moemo vidjeti i zato nam je Bog dao da ga moemo vidjeti u ovjeku Isusu koji nam je govorio kako nas Bog jako voli. Bog nam je preko Isusa govorio da mi ljudi moramo jedni prema drugima biti dobro, kako bi nam svima bilo ljepe i kako bi smo bili sretni na ovome svijetu. Bog je preko Isusa pokazao da voli svakog ovjeka, a osobito siromane i bolesne. Isus nam je rastumaio kako moramo s Bogom biti prijatelji. Bog nam je govorio preko Isusa da moramo jedni drugima oprostiti ako nam uine nekakvo zlo. Ako ne oprostimo jedni drugima, onda nastaje svaa i svi smo tuni i nesretni. Bog nam je rekao preko Isusa da emo nakon smrti svi doi k Njemu i tada emo biti zauvijek sretni.10. ZATO BOG SAM NIJE DOAO K NAMA NA ZAMLJU?Bog je doao k nama preko Isusa. U Isusu smo mogli vidjeti kakav je Bog i to nam hoe rei. Isus je za nas Bog koga smo mogli vidjeti u ljudskom obliku.

11. ZATO JE ISUS RAZAPET?

Isus je govorio ljudima da ga je Bog poslao na zemlju. Ljudi to nisu htjeli vjerovati. I kada je Isus govorio ljudima da nisu dobri, ljudi su rekli da ga treba ubiti. Ondanja vlast bila je zavidna Isusu jer se oko Isusa skupljalo mnotvo ljudi. Vlast je oekivala sasvim drugaijeg spasitelja koji e ih spasiti. Oni su oekivali kralja koji e protjerati njihove neprijatelje. Isusa koji im je govorio samo o ljubavi i dobroti nisu prihvatili.

12. ZATO JE ISUS DOPUSTIO DA GA TAKO MUE I ZATO SE NIJE BRANIO?Isus nije htio primijeniti nikakvu silu. Kad je Petar izvukao ma da bi branio Isusa, Isus mu je to zabranio. On je bio poslan od Boga da bi pokazao nama ljudima kako je Bog dobar i kako mi moramo biti dobri jedni prema drugima. Ljudi su to trebali prepoznati na Isusu i promijeniti svoj ivot. Moda su i govorili da bi trebali ivjeti kao Isus i da e pokuati tako ivjeti, jer Bog je prema njima dobar. Mi elimo biti dobri jedni prema drugima i tada e biti puno ljepe na ovoj zemlji i bit emo sretniji. Ljudi se nisu htjeli ostaviti zlog djelovanja. eljeli su ubiti Isusa jer ih je opominjao. Isus je bio pun ljubavi prema ljudima, i iako su ga ljudi odbijali od sebe, on je i dalje pokazivao ljubav prema ljudima. Isus je htio ostati s nama dobar iako su ljudi prema njemu bili zli. On nije htio naplatiti zlo sa zlom. On je htio ljudima rei i pokazati da ako ih njegov ivot koji je pun dobrote i ljubavi nije odvratio od zlog djelovanja, tada e se u svojoj zloi prestraiti i ubiti ga. Zato se Isus nije branio. I stvarno su mnogi ljudi uvidjeli u Isusovoj smrti kako ljudi mogu biti zli i kako je Bog dobar. Zato su se trudili promijeniti svoj ivot.13. ZATO ISUS NIJE UINIO DA GA NE BOLI, DOK JE VISIO NA KRIU?

Isus je bio stvarni ovjek. Zato je osjeao bolove kao svatko od nas. Isus je bio nama u svemu slian osim u grijehu. Da Isus nije osjeao bol, onda ne bi bio pravi ovjek. Tada ne bi mogao puno rei ljudima. Ljudi bi mu bili mogli rei: Lako je tebi govoriti. Ti ne osjea bol i patnju kao mi.14. KAKO JE MARIJA DOBILA BOJEG SINA? AKO JE ISUSU OTAC BIO STOLAR JOSIP, TADA ISUS NE MOE BITI BOG?Marija je dobila sina na udesni nain, po Bojoj snazi, sasvim drugaije nego je to sluaj kod ljudi. Otac i majka stvaraju dijete. Zato je Josip samo othranitelj Isusu.

15. ZATO JE JUDA IZDAO ISUSA?

Ne znamo toan odgovor. Iz svetog Pisma moemo saznati da je Juda traio vie bogatstva, sjaja i moi. On je sigurno bio oduevljen Isusom. Ali je sigurno mislio da takovu monu osobu kao to je Isus treba i iskoristiti. I drugi su apostoli vjerovali da e Isus uspostaviti kraljevstvo. Kada je Juda vidio da Isus nije uspostavio mono carstvo, nego da je doao da bi ljudima sluio, Judino potovanje pretvorilo se u mrnju i izdao je Isusa.16. ZATO JE ISUS IMAO UENIKE?

Isus je elio da svi ljudi saznaju istinu koju je On donio ljudima. On je ivio samo u jednom odreenom vremenu i odreenoj zemlji. Zato je trebao ljude koji su ili po svijetu da bi svim ljudima pripovijedali to im je govorio, i to im je pokazao kao uzor ivota na zemlji. Uenici su ga upoznali kroz tri godine druei se s Isusom. Tako su mogli mnogima pripovijedati o Isusu. Naravno, Isus je uz sebe imao prijatelje kao i mi s kojima je zajedno ivio.

17. ZATO JE ISUS IVIO TADA, A NE DANAS? ZATO SE NE MOE I DANAS RODITI BOJI SIN? AKO JE BOG SVEMOGUI, NE BI LI NAM MOGAO JO JEDNOM TAKO UINITI? ZATO SE ISUS I DANAS NE POKAE I NE DOE NA SVIJET?

Zato je Isus ivio ba tada, ne znamo dati odgovor. Zato bi trebao jo jednom doi na ovaj svijet? Mi znamo o njemu sve to nam je potrebno za ivot. Kada bi Isus jo jednom doao, mogao bi nam jo jednom isto rei i pokazati. Ljudi su tada vidjeli Isusa koji je inio udesna djela, ali su ljudi trebali prepoznati da je u Isusu prisutan Bog. Mi smo ve uli o djetetu da nam je u Isus govorio Bog. Tako nam je i donekle lake. I tada mnogi ljudi nisu vjerovali. Oni su u Isusu vidjeli samo ovjeka. Nisu si htjeli predoiti da je u Isusu prisutan Bog iako je Isus esto puta potvrdio Boju ljubav i snagu. I Isusova udesa nisu ih uvjerila. Isus nije svojim udesima htio prisiljavati ljude da budu uz njega. Oni koji su vjerovali, prepoznali su Isusova uda, a koji nisu vjerovali bili su slijepi za Boje znakove. 18. KAKO JE ISUS LIJEIO LJUDE?

U Isusu je bila udesna Boja snaga. Iz njega je izlazila snaga koja je lijeila. Budui da su ljudi uvidjeli da je Isus doao da bi ih ozdravio, uzeo je Isus na sebe tjelesnu bolest. Tako su trebali prepoznati da Bog ljubi ljude i da im u Isus daje svoju ljubav.

19. ZATO JE ISUS PRIJE SVOJE MUKE IMAO VEERU?

Isus je elio pokazati ljudima jo jednom prije svoje muke da treba postojati istinsko prijateljstvo s Bogom i meu ljudima. Vidio je da ljudi pozivaju jedni druge na jelo i pie. Tako su pokazivali da su prijatelji i produbljivali su svoje prijateljstvo. Zato je i Isus pozvao svoje prijatelje i jeo i pio s njima. Htio im je ostaviti poklon na rastanku. Oni ga ne bi trebali zaboraviti, iako ga vie nee moi vidjeti u ljudskom obliku. Isus je izabrao kruh i vino da bi im bio blizu. Naredio im je da i dalje slave to jelo prijateljstva. Oni ne bi trebali nikada zaboraviti da su oni Njegovi prijatelji i da meusobno ive kao prijatelji.

20. ZATO JE ISUS USKRSNUO? DA LI JE MOGUE DA MRTAV OVJEK USKRSNE?

Uskrsnuti ne znai da mrtvo tijelo ponovno postaje ivo i da je sve onako kako je bilo prije, i da se ponovno vraamo u ovaj ivot. Uskrsnue znai da smru za ovjeka nije sve gotovo. ovjek odlazi tada k Bogu. Tamo zapoinje novi i sasvim drugaiji ivot.

21. ZATO JE ISUS USKRSNUO BA NA USKRS?

Isus se s kria vratio k Bogu. Uenici su malo po malo postali svjesni da ne trebaju biti razoarani i alosni, nego da Isus ponovno ivi. Taj doivljaj da Isus ponovno ivi povezujemo s Uskrsom, jer im se Isus ukazao. Stoga slavimo svake godine blagdan Uskrsa. 22. ZATO JE ISUS NAKON SVOJEG USKRSNUA PONOVNO UMRO?

Isus nije vie umro nakon svojeg uskrsnua. On ne moe vie niti umrijeti. ivot kod Boga ne poznaje kraj niti smrt. Smrt je samo kraj ovog zemaljskog ivota.

23. KAKO JE BOG ODMAKNUO TEKI KAMEN I KAKO JE IZAAO IZ GROBA?

Grob ne moe zadrati ivot. On moe zadrati samo mrtvo tijelo. ivot kod Boga ne postoji u ponovnom oivljavanju ovoga tijela i povratka u ovaj ljudski ivot. To je potpuno novi i drugaiji ivot kakvog si mi ljudi ne moemo niti predoiti. Zato Isus nije trebao odmaknuti kamen da bi uskrsnuo.Isto je kada se pojavio apostolima kroz zatvorena vrata. Kada apostoli izvjetavaju o kamenu koji je bio odmaknut, time ele rei da Isus nije mrtav, nego da ivi. Odmaknuti kamen je nain na koji su apostoli ljudima objasnili: Smrt nije Isusov kraj. On ivi kod Boga.

24. TO ZNAI DA NAS JE ISUS SPASIO?Kad je netko zarobljen, takovog se moe osloboditi ili se moe rei spasiti. Spasiti znai isto kao i osloboditi. Ljudi su bili zarobljeni. Sami su se dali zarobiti zlom i pomanjkanjem ljubavi. Mislili su samo na sebe. Zlo djelo je zarazno meu ljudima. Ljudi su bili zarobljeni u pomanjkanju ljubavi. Ljudi su postali sasvim drugaiji nego to je Bog zamislio kada ih je stvorio. Bog je htio neto uiniti da bi ih opet uinio boljima i da bi ih oslobodio od zla. On je postao vidljiv, moglo ga se vidjeti u jednom vremenskom razdoblju, u ovjeku Isusu Kristu. Ljudi su mogli vidjeti u Isusu kako je Bog dobar i kako bi ljudi trebali biti dobri jedni prema drugima. Kad bi to bili uvidjeli i kad bi se bili popravili, tada bi bili osloboeni od zla. Ali ljudi to nisu uvidjeli. Naprotiv, bili su zli jer im je Isus smetao u njihovom zlu. Zato su ubili Isusa. Isus se nije branio. Nije htio odgovarati ljudima na isti nain, nego je ostao uz ljubav.Tako je Isusova smrt postala novi Boji poziv ljudima. Bog je rekao ljudima: Ako vas nije dobar ivot mojeg Isusa sina pokrenuo da bi se ostavili zla, pogledajte kako ste daleko pretjerali u svojem zlu. Najboljeg ovjeka koji je bio na zemlji vi ste ubili. Mnogi ljudi oslobodili su se zla zbog Isusove ljubavi i tada su spaeni. Spasiti nas moe Isus samo ako elimo i ako u tome sudjelujemo.2. TEMA O BOGU

25. TKO JE BOG?

Bog je onaj koji je sve stvorio: Sunce, vodu, biljke, ljude koje jako voli.

26. MAMA, GDJE JE DRAGI BOG?

Bog je svim ljudima blizu. On je kod nas, kod tebe, kod mene, kod ljudi koji su alosni i koji se raduju. Svi mu moemo govoriti. On je za sve nas tu. Ali On nije za nas vidljiv. Mi ne moemo Boga vidjeti, ali moemo vidjeti to je Bog uinio za nas: Sunce, Mjesec, ivotinje, biljke, zemlju, more i ljude.

27. ZATO SE BOGA NE MOE VIDJETI? MOE LI BOG DISATI, VIDJETI, UTI?

Bog nije ovjek, niti ivotinja, niti zvijezda, On je drugaiji i moniji nego sve to mi moemo vidjeti, jer je On sve stvorio. Upravo zato jer ga ne moemo vidjeti, svima nam je blizu. Stoga Bog ne treba disati. Disati treba kad imamo vidljivo tijelo. Bog nam je bliz i uje nas kad mu govorimo.

28. KAKO IZGLEDA BOG?To ne znamo. Niti jedan ovjek nije vidio Boga. Nae oi kojima gledamo cvijee, oblake, ljude nisu prilagoene da vide Boga. Vidjet emo Boga kad emo doi k Njemu nakon ovozemaljske smrti.

29. AKO NE MOEMO BOGA VIDJETI, DA LI SU GA VIDJELI ASTRONAUTI?

Ne, nisu ga vidjeli. Niti jedan ovjek ga ne moe u ovom naem ivotu vidjeti. Nismo mu nita blie ako se uspemo raketama i ako tako daleko i visoko moemo letjeti. Nismo mu nita blie, kao niti ovdje na zemlji, jer Bog je nama posvuda blizu. Osobito nam je blizu kada razgovaramo s njim i kada smo dobri prema drugim ljudima. Svejedno je gdje se nalazimo.

30. TO RADI BOG CIJELI DAN? DA LI JEDE I SPAVA?

Bog odrava sve na svijetu: biljke, ivotinje, ljude i itav svijet. Bez Njega ne bi moglo nita postojati. Osobito se brine za ljude i voli nas. On nije umoran. Budui da nema tijela, ne treba jesti, niti spavati.

31. DA LI JE BOG DUH? BOG NIJE SABLAST, A IPAK JE NEVIDLJIV.

Kad ljudi kau da je Bog duh tada ele rei da je On za nas nevidljiv. On moe misliti, eljeti i voljeti nas. Ali Bog nije ovjek kao mi. Zato i nema tijela. Kad se kae da je Bog duh, to je sasvim drugaije nego o priama o duhovima i sablastima. Duhovi i sablasti ne postoje u stvarnosti, nego samo u priama. Ljudi su ih izmislili i vrlo su strani i plae druge.

32. KAD IDEM U CRKVU, MOGU LI TADA VIDJETI BOGA?

I u crkvi se ne moe vidjeti Boga. Ali mi idemo u crkvu da bi razgovarali s Bogom i da bi neto uli o Bogu. Bog ne treba kuu da bi nam bio blizu. Ali ljudi su htjeli sagraditi kuu u kojoj se mogu zajedno nai i s Bogom razgovarati. Kao to ljudi grade kuu za sebe, tako su sagradili kuu za Boga. Kao to netko poziva svoje prijatelje u svoju kuu, tako Bog poziva uvijek nas u svoju kuu da Ga ne zaboravimo i da odravamo s Njim prijateljstvo.

33. MODA JE BOG ZVIJEZDA, MARS, VULKAN ILI AK SIUNA MRVICA?Da je Bog zvijezda, tako su ljudi prije katkada mislili, jer nisu znali rastumaiti zato zvijezde svijetle iz tako velike daljine. Bog nije niti zvijezda, niti vulkan, niti siuna mrvica. On je sve stvorio i sve ispunio ivotom. On nije neki predmet pored drugog predmeta, nego Onaj koji je sve stvorio. On je mnogo moniji nego sve to je uinio. Ne moemo ga vidjeti. Bog nam je posvuda blizu. Bog kod tebe, jer te voli i eli da bude potpuno sretan.

34. JA ZNAM KAKO JE BOG NASTAO. BIO JE NAJPRIJE OVJEK I BIO JE TAKO DRAG, I TADA JE UMRO. JER SU GA LJUDI NAKON NJEGA SMATRALI JAKO DRAGIM, MISLILI SU SI DA JE TO UPRAVO DRAGI BOG.Istina je da svaki ovjek koji je dobar i drag podsjea nas na Boga. Kaemo da ako jedan ovjek moe biti tako dobar i drag, kako dobar i drag mora biti tek Bog? Bog je stvorio takoer i ovjeka, i pomogao mu da postane tako dobar i drag. Ali taj dobar i drag ovjek nije sam Bog. Dobar i drag ovjek nam samo pokazuje jasno kakav je Bog. Bog je Onaj koji je bio tu prije svih ljudi i prije svijeta, i o kojem sve ovisi. Bog nema poetka. On sam je poetak svega.

35. MODA I NEMA BOGA. TO SU LJUDI JEDNOSTAVNO IZMISLILI. NITKO GA NIJE VIDIO.Ima pravo da su ljudi razmiljanjem doli do toga da postoji Bog. Vidjeli su lijepi svijet i kako sve u prirodi ima svoj red i smisao. I mislili su da mora postojati Netko tko je sve to tako mudro zamislio i uinio i tko je jako mudar i moan. Dali su mu ime Bog. Mi Boga ne moemo vidjeti, ali moemo vidjeti ono to je Bog uinio. Kakav je Bog, vidjet emo ga jednom kada doemo k njemu nakon ovozemaljske smrti.

36. MOE LI BOG ZAISTA SVE VIDJETI TO JA INIM? MOE LI BOG SVE UTI TO JA GOVORIM?

Gledaj! Ako nekog ovjeka voli, tada se zanima za njega. Rado si s njim. Bog te isto jako voli. Zato On nadgledava to radi i slua to govori.

37. ZATO NE DOE DRAGI BOG JEDNOM K NAMA?

Bog je kod nas. Mi moemo s njime razgovarati. On nas uje. Ne moemo ga vidjeti. Jednom emo Ga vidjeti.

38. DA LI SE LJUDI POKAPAJU U ZEMLJU, JER BOG TAMO STANUJE?

Ne. Tijela umrlih pokapaju se jer su svoju zadau u ivotu ispunila. Bog namjerava s ljudima neto sasvim drugo. Bog nije pod zemljom. On nije mrtav, nego iv. Mi ga ne moemo vidjeti. Ne moemo vidjeti niti nae pokojnike, jer oni sada ive kod Boga.

39. ZATO POSTOJI BOG?

Prije negoli je sve drugo bilo, bio je Bog. On je sve stvorio. Kad ne bi bilo Boga, ne bi bilo niega, ne bismo niti mi postojali.

40. ZATO SE MOLIM BOGU?

Moliti znai razgovarati s Bogom. Ti razgovara sa svojim prijateljima, jer im eli neto ispriati. Razgovaramo u obitelji meusobno jer se volimo i zanimamo se jedan za drugoga. Razgovaramo s ljudima koje elimo upoznati i tako se klapa s njima prijateljstvo. Gledaj! Ti si se esto zabavljao sa svojim kolegom ili kolegicom. Sada se oboje dobro poznajete i postali ste prijatelji. Kada razgovaramo s Bogom, postajemo sve vie Njegovi prijatelji.

41. ZATO NAM BOG NIKADA NE ODGOVARA KAD GA NETO PITAMO? Bog je nama prvi progovorio. Pozvao nas je u ivot. On nam govori preko dobrih ljudi, preko roditelja. Govori nam po ljepoti prirode koju je stvorio. Govori nam po Isusu Kristu. Govori nam po doivljajima i susretima s ljudima. Govori nam to trebamo raditi, to od nas oekuje, kako mu je stalo do nas oekuje na odgovor.

42. ZATO JE STVOREN BOG?

Bog nije stvoren. Sve to postoji stvorio je Bog. On je bio i onda kada jo nije postojao svijet, zemlja, Sunce, Mjesec i ljudi. On e postojati i onda kada vie nee biti vie ljudi na zemlji i kada nee vie postojati svijet.

43. TKO JE DUH SVETI?Boja ljubav prema nama je Boji Sveti Duh. Duh Boji nam pomae vjerovati. Pomae nam da moemo initi ono to Isus eli od nas. Daje nam snagu da moemo postati pravi Isusovi prijatelji.

44. KADA JE BOG ROEN? GDJE IVE BOJI RODITELJI?

Bog nije nikada roen. On je ve bio prije ljudi i svijeta. On je sve stvorio. On nije nikada nastao. Sve drugo je nastalo ili je roeno. On je oduvijek postojao i od njega sve drugo nastaje. Zato nema roditelja kao mi ljudi.

45. TO BOG RADI?

Bog nije stvorio svijet najedanput. I tada je bio gotov. Bog stvara svijet i dalje. On je nastao u razdoblju od mnogo milijuna godina i jo uvijek se mijenja. Bog je u svemu tome prisutan, pun je ljubavi, brine se za nas i eli da i mi budemo sretni.

46. DA LI BOG IMA DJECE?

Svi ljudi su Boja djeca. Ona su nastala Bojom stvaralakom moi i sve ih voli kao to i roditelji vole svoju djecu.47. TO RADI BOG SADA?

Bog uzdrava cijeli svijet, i tebe i mene. Zanima se za to to ini, elio bi da bude dobar i sretan, jer te jako voli.

48. TKO JE BOG?

Bog je neizmjerna sila i mo koja je sve stvorila i mudrost koja je sve zamislila. O toj moi, snazi i mudrosti znamo preko Isusa Krista. Iako je Bog beskonano moan ne trebamo ga se bojati. Mi znamo preko Isusa da je Bog dobar i da je sve stvorio iz ljubavi. Isus oslovljava Boga svojim Ocem. Bog je osoba, ali ne kao mi ljudi koji ivimo jedan uz drugoga. Bog je Netko koji nas moe voljeti, koji nas uje i koji eli da budemo Njegovi prijatelji.

49. GDJE JE BOG? ZATO BOG MOE BITI POSVUDA?

Bog ispunjava svemir jer je On sve stvorio. U njemu ivimo, miemo se i jesmo. pie sveti Pavao. On je nevidljiv jer je duhovna snaga. Mi ljudi imamo duha koji ivi u tijelu. Boji duh nije vezan uz neko tijelo. Budui da Bog nije vezani uz prostor, on je slobodan da nam posvuda bude blizu. On nam se pokazuje u svojoj moi i mudrosti u redu stvaranja. Moemo ga prepoznati u Njegovoj ljepoti u prirodi. Svoju ljubav nam pokazuje ve time to je sve stvorio. Dao nam je sposobnost da dalje ureujemo svijet, da stvaramo nove pronalaske. Bog nam pokazuje svoju ljubav osobito u velikoj mjeri preko drugih ljudi. On je ondje gdje su ljudi dobri jedni prema drugima i gdje pomau jedni drugima. Nema ga ondje gdje ljudi misle samo na sebe i gdje se ne vole. Bog ne moe preko nas djelovati ako mu mi ne dopustimo. Mi moemo doi s Bogom u vezu posvuda: kada molimo, kad smo dobri prema drugima, kada sluamo Njegovu rije iz svetog Pisma i kada slavimo svetu misu.

50. ZATO JE BOG STVORIO LJUDE?

Bog je ljubav i htio je imati stvorenja koja se s njime mogu radovati, kojima moe darovati svoju ljubav i koji mogu s njime biti sretni. On je elio imati ljude da sve prepoznaju i shvate. I da jednom zauvijek budu s Njime sretni.

51. AKO JE BOG KRALJ ILI OTAC SVIH LJUDI, ZATO SE ISUS RODIO U JASLICAMA?

Bog nije htio ivjeti bolje, nego to je ivjela veina ljudi u ono vrijeme. Da se je rodio u bogatstvu tada bi ljudi mogli rei: Taj lako govori. Njemu je dobro. Ali On je postao jednak najsiromanijima.52. ZATO MORAMO NAJPRIJE IVJETI, AKO BOG VE UNAPRIJED ZNA KAKO EMO IVJETI?

ivot nam treba initi radost. Kad ne bismo ivjeli, kad bismo postojali samo u Bojim mislima, tada ne bismo mogli upoznati ljepotu ivota i svu radost. Stoga nam je Bog dao slobodnu volju. Ono pokazuje, dodue, ispravan put, ali nas ne prisiljava. Sva druga bia moraju ivjeti kako im je Bog odredio. Veliki poklon slobodnog odluivanja dobili smo samo mi ljudi.

53. KAKO TO DA JO IMAMO JEDNOG OCA NA NEBU?

Mi zovemo Boga naim Ocem, jer nas voli kao to zemaljski otac voli svoju djecu. Ali ne moemo Boga vidjeti. Zato nam pokazuje svoju ljubav preko drugih ljudi. Bog je sve tako uredio da svako dijete ima oca i majku. Oni su dobri i dragi prema djetetu. Bog eli djetetu preko roditelja pokazati svoju ljubav. Bog kojeg zovemo i svojim Ocem, prisutan je meu nama i onda kada vie nemamo zemaljskog oca i majku. On je ovdje i kada umremo i uzima nas zauvijek k sebi.

3. TEMA BIBLIJA

54. KAKO JE NASTALA BIBLIJA?

Bibliji pripada tzv. Stari zavjet. To su spisi iz idovskog naroda, iz vremena prije nego to je Isus ivio. Novi zavjet sadri ono to su apostoli uli o Isusu i to su s Isusom doivjeli. Stari zavjet opisuje kako je Bog stvorio ljude dobrima, ali ljudi su postali zli. Opisuje kako je Bog izabrao narod koji treba slijediti Njegovu volju i kako je taj narod sve vie postao zao, i kako Bog alje tom narodu ljude, koje zovemo prorocima i koji trebaju narod opominjati da izvravaju Boju volju. Konano Bog obeava svome narodu Mesiju, koji ima zadatak da dovede mir meu ljude. Sve je to zapisano u Starom zavjetu. U Novom zavjetu Isus nije dao svojim prijateljima, svojim uenicima i apostolima zadatak da neto piu o njemu. Rekao im je da svim ljudima priaju o njemu i da idu posvuda i navjetaju istinu o njemu. To su apostoli i uenici nakon Isusove smrti i uinili. Puno je dogaaja bilo zapisano na raznim papiriima. Evanelist Marko skupio ih je u jedan spis koji se zove evanelje. Evanelje znai radosna vijest, jer sve ono to je Isus ljudima donio o Bogu bila je za sve ljude radosna vijest. Nakon Marka pokuala su napisati neto o Isusovom ivotu: Matej, Luka i Ivan. Sva etvorica nisu htjela napisati povijest Isusova ivota. Oni su htjeli ljudima rei da je u Isusu Kristu bio Bog vidljivo prisutan meu ljudima. 55. TO ZNAI SVETO PISMO?

Sveto pismo pripovijeda Boju povijest s ljudima. Ono treba ljudima dati do znanja kako je Bog prema nama dobar, a kako smo mi prema Bogu esto nezahvalni.

56. ZATO SE SVETO PISMO NE SMIJE SHVATITI DOSLOVNO?

Ponajprije zato, jer se o Bogu moe govoriti samo u slikama. Tko je Bog nije mogue tako jednostavno opisati. To se moe uiniti u slikama i prispodobama. Slike treba tumaiti. Ljudi na Istoku, gdje je nastalo sveto Pismo, vole se rado izraavati u slikama. Oni to ine daleko vie nego europljani. Ljudi Starog zavjeta nisu poznavali tehniku i nauku kako ju mi danas poznajemo. Zato su pisali u slikama i predodbama tadanjeg vremena. Tada se jo nije znalo da je Zemlja kugla i kako je Zemlja nastala i ivot na njoj. Nije se htjelo dati znanstveni opis postanka zemlje i odvijanja povijesti. Htjelo se samo pokazati to je Bog uinio za ovjeka i kako je ovjek esto bio nezahvalan. Kad se ita sveto Pismo Starog zavjeta ne smije se itati kao znanstvena knjiga, nego kao knjiga o vjeri koja nam govori tko je Bog i kakav je Bog prema nama, i kakvi smo mi ljudi, i kako bismo trebali ivjeti. Pisci Novog zavjeta nisu htjeli dati tonu povijest Isusova ivota. Htjeli du daleko vie rei to su doznali o Isusu. Htjeli su dalje prenijeti to znai Isus Krist za nas. Zato im nije bilo bitno zato se neto, gdje i kada i kako dogodilo u ivotu Isusovu. Bitno im je bilo da rastumae ljudima tko je bio Isus i da je Bog u Isusu nama ljudima postao vidljiv.

4. TEMA VJERA

57. ZATO VJERUJEMO U BOGA?

Na ivot postavlja nam mnoga pitanja. Gledamo ovaj svijet. Vidimo ljepotu u prirodi i pitamo se: odakle sve to dolazi? Znanstvenici nas izvjetavaju o zakonima i udesnom redu u prirodi ili na primjer o monoj sili koja se nalazi u atomima. Mi se divimo znanstvenicima, ali se i pitamo: tko je sve to zamislio, isplanirao i sproveo? Ne postoji li Netko tko je pametniji i moniji od ljudi? Ljudi su uspjeli istraiti mali dio naravnih zakona na zemlji. ovjek ima razum i pita se: odakle sam, kuda idem nakon smrti? Ima li ivot smisla? Ljudi osjeaju da mora postojati sila koja upravlja svijetom i ivotom i koju zovemo Bog. Ima ljudi koji ne vjeruju u Boga. Vjera u Boga i Isusa ne moe se dokazati, kao to se moe dokazati da je dva plus dva jednako etiri. Mi vidimo Boji rukopis u ovom stvorenom svijetu.58. TKO JE KRANIN?

Kranin je ovjek koji vjeruje da smo u Isusu vidjeli Boga. Zato kranin pokuava ivjeti kao Isus Krist. Biti kranin znai vjerovati u Boga, a ne samo znati da Bog postoji. Bitno je da ovjek kranin ivi svaki dan s Bogom.

59. ZATO IMA TOLIKO LJUDI KOJI NE VJERUJU U BOGA?

Ima puno razloga, kao i ljudi. Neki ne vjeruju jer ih roditelji nisu vodili do vjere. Drugi su doivjeli neto tekoga, neku nesreu, rat i ne vjeruju u Boga koji doputa patnju. Trei dolaze u doticaj s ljudima koji su nevjernici i tako izgube vjeru. Jedni ne ele initi ono to Bog od nas zahtijeva. Neki su toliko zaokupljeni svojim svakodnevnim obvezama da ne misle na Boga, nemaju vremena za molitvu, za svetu misu i tako malo po malo gube vezu s Bogom. Drugi vide neki smisao u obitelji, znanju, sluenju novca, stjecanju zemaljskih dobara. Bog je onaj koji se ne gura. On nam nudi svoje prijateljstvo, ali nikoga ne prisiljava.5. TEMA MOLITVA

60. ZATO MOLIMO?

Moliti znai razgovarati s Bogom. U molitvi darujemo neto svojeg vremena za Boga. Na taj nain nae prijateljstvo s Bogom jaa, kao i naa povezanost. To je najvanije u molitvi. ovjek koji ne moli u opasnosti je da izgubi prijateljstvo s Bogom. Kao drugo, u molitvi, u razgovoru s Bogom, postajemo malo sliniji Bogu.

61. ZATO MOLIMO BOGA ZA NETO?

Prirodno je da Boga za neto molimo. Ako imamo dobrog prijatelja, tada mu govorimo o svojim brigama i potrebama, i molimo ga za pomo. Molba moe ojaati meusobno prijateljstvo. Kad bi postao prijatelj samo zato da ga za neto molimo, i kad nam neto treba, to ne bi bilo pravo prijateljstvo, nego obino prosjaenje. Isto bi tako bilo i s naom molitvom, ako bismo samo molili za neto. Kada se Boga u svojim molitvama za neto moli, time se pokazuje da smo o Bogu ovisni, i da ne moemo sve sami uiniti.

62. DA LI POMAE AKO MOLIMO BOGA ZA LIJEPO VRIJEME?

Kad je potrebno lijepo vrijeme moemo slobodno moliti Boga. Naravno, ne smijemo biti iznenaeni ako molitva nije usliana kako si mi zamislimo. Vrijeme se odvija po odreenim zakonima koje je Bog postavio u prirodi. On ne moe te zakone uvijek nanovo mijenjati. Kad nas neto teko titi pojadamo se svojem prijatelju, iako nam on uvijek ne moe pomoi. Ali pomae nam ve to da nas prijatelj saslua. Ako nita drugo, prijatelj me moe tjeiti. Mnogi bolesnici putuju u Lourd, u Francusku, i mnogi su i ozdravili. Svi arko mole, ali svi i ne ozdrave. Ali se kae da je najvee udo da zbog toga nisu ogoreni i alosni, nego da su ipak nali utjehu. Zajednitvo u molitvi pomae im da svoju bol lake podnose. Ne dobijemo uvijek ono to traimo, to bismo eljeli, ali znati da je Bog uvijek uz nas od velike je pomoi. 63. ZATO MOLIMO BOGA U MOLITVI ZA NETO? ON ZNA IPAK SVE.

Mi ne razgovaramo s Bogom kako bi mu neto novoga saopili, nego da bi ouvali prijateljstvo s Njime. Tako razgovaramo i s prijateljem o neemu to ve obojica znamo. Meusobnim razgovorom se produbljuje prijateljstvo. Tako je isto izmeu nas i Boga.

6. TEMA SVETA MISA

64. ZATO MORAMO II U CRKVU? ZATO NAM JE POTREBNA SVETA MISA?Sveta misa je jelo na koje Isus poziva svoje prijatelje. Ako elimo odravati prijateljstvo s Isusom, tada ne moemo Njegov poziv jednostavno odbiti. Ako pozove svoje prijatelje na roendan, tada eli da svi dou. I ako netko ne doe, jer jednostavno nema volje, tada misli da neto nije u redu s njegovim prijateljstvom prema tebi. Inae bi ipak morao doi. I ako neko esto odbija tvoj poziv, tada primjeuje da on ne eli vie biti tvoj prijatelj. Isto se tako moe rei da nisi Boji prijatelj ako odbija Boji poziv na misu. U crkvu dolaze na svetu misu Isusovi prijatelji da bi kao zajednica slavila Njegovu gozbu. Oni trebaju preko tog slavlja u prijateljstvu s Bogom i meusobnim prijateljstvom biti ojaani. Zato je Isus za oprotaj prije svoje smrti po prvi puta pozvao svoje uenike na jelo. I naloio je njima da to uvijek ponovno ine. Isus je elio da nikada ne zaborave da im je ponudio svoje prijateljstvo i da se meusobno trebaju ponaati kao prijatelji. Ako se tvoj prijatelj mora odseliti i ti se ne moe s njime vie sresti, trebali biste se barem dopisivati. Ako pisma stiu sve rjee i prijateljstvo postaje sve slabije. Nakon nekoliko mjeseci i godina ne bi znao gotovo nita o prijatelju koji se odselio u drugi grad ili dravu. Vie se ne bi niti zanimao za njega. Tvoje prijateljstvo s njime bi zavrilo. I konano ne bi ti niti na pamet palo njegovo ime. Tako moe biti i s Bogom, ako susret s njim, koji se osobito dogaa u svetoj misi izbjegava. Veina ljudi izgubila je svoju vjeru i svoje prijateljstvo s Bogom upravo na taj nain. 65. TO ZNAI NA KRAJU MISE, KADA SVEENIK KAE: IDITE U MIRU?

To znai da nakon svete mise ne idemo jednostavno kui i da sve zaboravimo sve to smo uli i doivjeli, i da opet inimo zlo. Trebamo se brinuti da vie mira i radosti doe na svijet, i trebamo se truditi da budemo prema svima dobri. Rijei: Idite u miru mogli bismo izrei: Idite i donosite mir svim ljudima.66. ZATO MORAJU LJUDI KOJI SU IMALI PRVU SVETU PRIEST JESTI HOSTIJU? ZATO DJECA IDU NA PRVU SVETU PRIEST? ZATO IDEMO NA SVETU PRIEST?

Budui da je Isus znao da e biti ubijen, bilo je potrebno onima koji vjeruju u Njega i u Boga Oca snaga da se ne daju zaplaiti od svojih neprijatelja. Isus je uzeo jelo kao dobar znak susreta s njim. Ako ljudi ele svoje prijateljstvo ouvati i produbiti tada se susreu, zabavljaju se, jedu i piju neto zajedno. Tako je Isus uveo svetu misu sa svetom prieu kao znak kako bi elio biti meu ljudima. Tako smo u prijateljstvu s Isusom ako idemo na svetu priest i ojaani smo u vjeri. Ljudi bi trebali u kruhu svete priesti prepoznati da ga isto tako trebaju kao i svagdanji kruh kojim hranimo nae tijelo. Svagdanji kruh dri ljude na ivotu, a kruh svete mise odrava ivot zajednice i prijateljstva s Bogom.67. ZATO SVI NE IDU NA PRIEST?

Ne znam toan odgovor. Moda neki misle da nisu dovoljno dobri da prime Boga. Moramo biti svjesni da Isus nije svetu misu i svetu priest ustanovio samo kao nagradu za dobre, nego za sve one koji se trude da ive kao Isusovi prijatelji. 68. AKO JE BOG U KRUHU, KAKO JE DOAO U KRUH?

Bog eli da nama ljudima bude uvijek vidljiv. To je jednom uinio u Isusu Kristu, dakle u jednom ovjeku po kojemu nam je govorio. Kada se Isus opet vratio u nevidljivost k Ocu, htio je ostati vidljiv nama ljudima u vidljivom znaku. Zato je uzeo kruh. Kruh je ono to mi ljudi nuno trebamo. Jedemo kruh i kruh nam daje snagu. Isto tako trebamo zajednitvo s Bogom. Slino kao to je Bog odabrao ovjeka Isusa da bi nam bio vidljiv, tako danas uzima kruh u svetoj priesti da bi k nama doao na vidljiv nain. Kad bi Bog bio vidljiv kao npr. eer ili brano, tada bi ga se moralo ispei u kruhu, tada bi trebao najprije doi u kruh. Nevidljivi Bog koji sve ispunja ivotom, ne treba ui u kruh. On nam treba preko Isusa i sveenika na svetoj misi rei da je On kruh uinio vidljivim znakom svoje prisutnosti.

69. KAKO TO BOG PRETVARA KRUH U SVOJE TIJELO I VINO U SVOJU KRV?

Kad govorimo o pretvaranju ili promjeni, tada ne mislimo da kruh ne izgleda kao kruh, ili da vino ne izgleda vie kao vino. U svetoj priesti okus hostije ostaje kao to i okus kruha. I vino u kaleu ostaje kao okus vina. Ali to nije obino jelo i pie, kao to ga uzimamo kod kue da bismo ostali zdravi i snani. Taj kruh i to vino postalo je neto sasvim drugo. Stoga kaemo: pretvorilo se ili promijenilo se. S tim kruhom i vinom, ili u tom kruhu i vinu dolazi Bo k nama. Kad je Isus rekao: Ovo je moje tijelo i ovo je moja krv, tada nam je htio rei: To sam ja.7. TEMA O PATNJI

70. ZATO JE BOG DOPUSTIO DA UGINE MOJ HRAK?

Kao odgovor mogao bi biti da se nisi dovoljno brinuo za ivotinju. Moglo bi se takoer rei da ivotinja kao i ovjek se tijekom vremena troi i potroi, i tada je bolje za ivotinju da ugine.

71. ZATO BOG NE POMAE?

Bog pomae ljudima tako da ljude dri na ivotu i da im je dao uvjete za ivot na zemlji. Bog pomae ljudima tako da im je darovao razum i slobodnu volju. I daruje im snagu ljubavi da bi mogli biti dobri jedni prema drugima. Ali potrebno je da si meusobno pomaemo. Trebamo upotrijebiti svoj razum da iskoristimo sve mogunosti zemlje da pomaemo jedni drugima.

72. AKO JE BOG SVE PREDVIDIO: ZATO DJECA PATE U ZEMLJAMA ZAHVAENE RATOM; ZATO RATOVI NE PRESTANU; ZATO SU VOJNICI PRISILJENI OTII U RAT I DA PUCAJU NA DRUGE LJUDE? ZATO BOG NE INI NITA?

Zli ljudi koji ele vladati nad drugima zapoinju rat. ele imati vie moi i utjecaja nad drugima. ele vie bogatstva. Tada pate svi u tim podrujima, takoer i neduni. Bog je dao ljudima snagu ljubavi i rekao nam je preko Isusa Krista da moramo jedni prema drugima biti dobri. Ali Bog nas ne eli na to prisiljavati. Bog je dao ljudima kao najljepi poklon slobodu. Kad ne bismo imali slobodu bili bismo slini ivotinjama. Nije Bog kriv za rat, nego ovjek koji svoju slobodnu volju esto puta usmjerava na zlo. 73. ZATO VLADA RAT NA ZEMLJI? UVIJEK SE GOVORI MI SMO BRAA. OD TOGA NITA NE PRIMJEUJEM!

I meu braom i sestrama ima svae. I meu odraslima nije bolje. Katkada ima i mrnje meu braom. Poznata nam je biblijska pria o Kainu i Abelu koja nam govori kako daleko moe ii zlo. Jedno je istina: svi su ljudi braa, jer imaju zajednikog Oca. To ne znai da se i odnose jedni prema drugima kao braa. Bog eli da ivimo kao dobra braa, ali Bog nas ne eli prisiljavati. Mi sami moramo nastojati ivjeti kao dobra braa. 74. ZATO SE POLITIARI TAKO PONAAJU DA DOLAZI DO RATA I NE RAVANAJU SE PREMA BOGU?

Oni ele vie moi, zemlje i bogatstva za svoju zemlju, a i za sebe same. Tako im je svejedno da li e pogaziti Boju volju. Bitan im je uspjeh. 75. ZATO IMA PUNO ZEMALJA U KOJIMA VLADA SIROMATVO?

Neke zemlje imaju visoko razvijenu industriju, a druge ne. U nekim zemljama ljudi ne znaju niti pisati niti itati. Bogate zemlje bi trebale pomagati siromanim zemljama. Bog je stvorio na zemlji puno toga, samo se to stvoreno treba pravilno i poteno podijeliti meu ljudima. Tada bi bilo manje siromatva. Ako netko ima puno, mora imati i srce da zna podijeliti s onima koji nemaju.

8. TEMA SMRT

76. GDJE SU MRTVI? GDJE SE NALAZE LJUDI KADA UMRU?

Kad ovjek umre, Bog ga uzima k sebi. Mrtvo tijelo umrlog nosi se na groblje i polae u zemlju. To tijelo od mesa i krvi mrtvom ovjeku vie ne treba. ovjek dobiva novi ivot kod Boga. Ali isto tako kao to ne moemo vidjeti Boga, isto tako su i nai pokojnici za nae oi nevidljivi, jer su kod Boga.

77. KAKO MOGU MRTVI LJUDI OPET IVJETI, AKO IH JE NA PRIMJER POGAZIO AUTO?

Kad ljudi ive kod Boga to je sasvim drugaije nego u ovom ivotu. Nije potrebno vie ovo tijelo.Mrtvi dobivaju u trenutku smrti jedan sasvim novi ivot kod Boga. U tom ivotu su za nas jo nevidljivi. Ali oni su sretni u zajednitvu s Bogom.

78. BAKA JE U NEBU KOD DRAGOG BOGA. ZATO VIE NIJE S NAMA? DA LI JOJ SE NIJE VIE SVIALO NA ZEMLJI?Baka je bila stara i bolesna, tako da je bolje za nju da je umrla i da je dola k Bogu gdje je opet dobro, radosna i sretna.

79. ZATO IDEMO NA GROBLJE? TIJELO LEI U GROBU. KAKO JE MOGUE DA JE KOD BOGA?

Bakino tijelo lei u grobu. Za dugog ivota i tekog i napornog rada njezino tijelo se istroilo. Ona sada vie ne treba staro i istroeno tijelo. Tijelo joj je stoga pokopano na groblju. Baka je kod Boga i ivi u srei i radosti.80. ZATO JE MORALA BAKA UMRIJETI SA 60 GODINA IVOTA? NIJE LI BOG MOGAO DOPUSTITI DA JO POIVI?

Bog ne uzima ovjeka jednostavno zato jer mu se tako svidjelo. Duljina ivota odreuje se prema zdravlju, koje je neki ovjek dobio roenjem od svojih roditelja. Neka se djeca ve rode bolesna. Duljina ivota odreuje se i po tome da li netko zdravo ivi, da li teko radi, ili nosi neku teku bolest. Tada tijelo nema vie snage za ivot i nije mogue vie ivjeti. Kod nekoga se to dogodi prije, kod drugoga kasnije. 81. ZATO NEKA DJECA IZGUBE VJERU U DOBROG BOGA, AKO NJIHOVA BAKA UMRE?

Oni su alosni, jer je baka bolesna i mole da opet bude zdrava. I tada misle da ju Bog mora opet jednostavno ozdraviti, ali ona ipak umire. Tada djeca ne ele vjerovati da je Bog dobar, jer su baku jako voljeli. Dogaa se da neka djeca u tim trenucima izgube vjeru u dobrog Boga.

82. DA LI EMO NAKON SMRTI OPET IVJETI I ISTO TAKO JESTI I PITI KAO SADA?

Jedemo i pijemo zato jer to treba naem tijelu. Inae bi tijelo bilo slabo i bolesno. Kad ovjek umre, to znai da ovo tijelo vie ne moe ivjeti. Ono je ispunilo svoju zadau. Mrtvo tijelo se nosi na groblje i polae u zemlju. Mi dolazimo k Bogu. Budui da nemamo vie ovozemaljsko tijelo, ne trebamo kod Boga niti jesti niti piti. To je potpuno novi ivot kod Boga, koji si mi ne moemo predstaviti. Radost koju imamo pri jelu i piu i sreu da smo zajedno, sve to imamo kod Boga na jedan sasvim drugaiji nain.

83. ZAMILJAM SI DA KADA MORAM PROI KROZ SMRT DA SU TO KAO TAMNA VRATA. KAKO JE TO U STVARNOSTI?

Nitko od nas ne zna kako je to. Iz vjere znamo da ovjek u trenutku smrti dolazi k Bogu. Bog nam je obeao da nae prijateljstvo s njime nee trajati samo neko kratko vrijeme, nego zauvijek. Bog je jai od smrti i uzima nas u trenutku smrti k sebi. Mrtvo tijelo polae se u zemlju, jer ga vie ne trebamo. Mi dolazimo u zajednitvo s Bogom. Kako e to tono biti, ne znamo dati odgovor.

84. NE RAZUMIJEM DA E NAKON SMRTI DOBRI BITI ODIJELJENI OD ZLIH. TO ZNAI DA ISUS KRIST, DA BOG NE OPRATA SVAKOME?

Ne, Bog je spreman svakome oprostiti. Ali to ako ima ljudi koji su se predali zlu, mrnji na Boga i ne ele to oprotenje? Bog ne prisiljava nikoga na opratanje. Bog ne dijeli ljude na dobre i zle. To rade sami ljudi svojim odlukama. Svatko ima priliku doi k Bogu, samo ako eli.85. TO JE ZAPRAVO DUA?

Ljudi su uvijek vjerovali da ovjek, za razliku od ivotinje, nakon smrti ne ide u nitavilo. Tako su poganski narodi darovali svojim pokojnicima sve mogue darove u grob. Nastavak ivota nakon smrti, ljudi su pokuali razliito rastumaiti. Grci su tumaili da se ovjek sastoji od dva dijela. Jedan dio je tijelo, a drugi dua. Dua je duh i po duhu ovjek ima ivot, moe misliti i eljeti. Kad ovjek umre pokuava se predstaviti da se tada dua dijeli od tijela. Tijelo propada, a dua ide k Bogu. idovi su to tumaili malo drugaije. Tako gleda i Biblija i naa kranska vjera. ovjek se ne dijeli na dva dijela: ovjek nema tijelo i duu. Kae se: ovjek je jedinstvo, produhovljeno tijelo. Tako ovjek umire i ponovno e biti uskrien na nov ivot. Sve su to pokuaji da se izrazi da ovjek u smrti ne ide u nitavilo.9. TEMA O ZLU AVLU, VRAGU I SOTONI

86. MAMA, DA LI POSTOJI AVAO?

Postoji zla sila koja se naziva Sotona, Vrag ili avao. Ljudi upotrebljavaju rije Sotona to znai Napasnik, Protivnik. Upotrebljava se kao opi pojam i kao uosobljena zla sila, Zli. Protivnik je Bojeg nauma, protivnik Krista i krana. U Novom zavjetu Vrag kua Isusa prije njegovog javnog djelovanja. Prema kranskoj nauci Sotona, Vrag ili avao je aneo koji se iz oholosti pobunio protiv Boga, te je bio poraen i od Boga odbaen.87. ZATO POSTOJE UBOJICE I LOPOVI? ZATO JE BOG DAO UBOJICE NA ZEMLJI? ZATO POSTOJI DOBRO I ZLO?Bog nije na zemlju dao ubojice i lopove. Bog je ljude stvorio dobrima. Dao je ljudima razum i slobodu. Oni mogu misliti i slobodno neto eljeti. I tako mogu eljeti ne samo dobro, nego i zlo. Bog eli da ljudi ine dobro, ali ih ne prisiljava na to. Sloboda je neto tako udesno. Ona nas razlikuje od zvijeri. ivotinja moe initi samo ono to lei u njezinoj naravi. Sloboda koju posjeduje ovjek moe se zloupotrijebiti na zlo. Svi mi ponekad inimo zlo, iako bismo mogli biti dobri. Tako npr. neko dijete ili odrastao ovjek koje vidi da netko drugi ima neto lijepoga i to se njemu dopada dolazi u iskuenje da mu to uzme, i time ini zlo. Neki ovjek vidi da drugi ima puno novaca, ako ih je poteno stekao morao je puno raditi. On ubija ovjeka i oduzima mu novac. Tako ljudi mogu postati zli. Moda neki ovjek nagovara i druge da budu zli kao to je on. Tako ljudi postaju zli sami od sebe. Bog ih nije do toga doveo, jer Bog je dobar.88. ZATO BOG NE KANJAVA UBOJICE?

Moramo biti radosni da Bog s nama ima toliko strpljenja, da eka svaki put iznova da se popravimo. Bog ne treba kanjavati. Zao ovjek kanjava sam sebe, jer ivi daleko od dobroga i od Boga. Ljudi koji su uinili puno zla nisu sretni. Boje se da e biti otkriveni i imaju u sebi malo ljubavi. Ljudi koji ive u zlu ne mogu doi k Bogu. A to je kazna da je ovjek izgubio konanu sreu koju moe imati samo u Bogu.

89. ZATO BOG NIJE KAZNIO VRAGA?

Vrag je slikovit izraz za zlo. Ljudi se mogu odluiti izmeu zla i dobra. Ne moemo rei da tu vrag djeluje. Sami se odluujemo za dobro ili zlo.

10. TEMA O NASTANKU SVIJETA

90. MAMA, KAKO SI TI DOLA NA SVIJET, I TVOJ TATA I MAMA I PRVI OVJEK?

Dola sam na svijet kao i ti. Kao i ti dola sam iz jednog malenog jajeca. To jajace raslo je u mojem tijelu 9 mjeseci. Bog je dao ljudima mo da raaju djecu, da daju novi ivot.

91. KAKO JE UOPE NASTAO SVIJET?

U poetku je bio samo Bog. Sve drugo nastalo je od Boga. Osim Boga nije bilo niega.

92. IDE LI SVIJET SVOME KRAJU?

Ne zavrava samo ivot pojedinog ovjeka. Doi e vrijeme kada e ivot na zemlji prestati. Ne znamo kada ni kako e se to dogoditi. Zavretkom ovog svijeta i ivota Bog e nam darovati ivot pun radosti, bez patnje i boli. Taj ivot kod Boga nee imati kraja.

93. GDJE SU NASTALI PRVI LJUDI?

To se ne zna tono. Mislilo se na Aziju kao na podruje nastanka ovjeka. Ima i drugih dijelova na zemlji gdje su naeni nalazi.94. DA LI SU POSTOJALI ADAM I EVA? KAKO SU DOLI NA SVIJET?

Prvi ljudi su nastali, ali ne znamo rei tono kada. Iz vjere znamo da je Bog stvorio svijet i ivot u tom svijetu i ovjeka. Ljudi su dali ime ovjeku Adam, to znai nainjen od zemlje. A eni su dali ime Eva, to znai majka svih ivih. 95. KAKO MOE BOG STVORITI LJUDE, IVOTINJE I DRUGE STVARI?ovjek koji je sam po sebi Boje stvorenje ima razum i mo da stvara npr. avione, rakete i mnotvo drugih stvari. Bog koji je stvoritelj ovjeka, svijeta i ivota u tom svijetu, ima beskonano daleku mo i mudrost.96. ZATO JE BOG STVORIO GRABELJIVE ZVIJERI?

To ne znamo tono rei. Ali moemo si predstaviti da kada ne bi bilo grabeljivaca, da bi se druge ivotinjske vrste toliko razmnoile da ne bi mogle vie ivjeti. Priroda se dri u ravnotei. Zato postoje ptice koje jedu gamad. Kad ne bi bilo tih ptica, gamad bi se toliko razmnoila i sve bi pojela i ovjek ne bi imao to za jesti.

97. DA LI JE SVIJET NASTAO U 7 DANA?

Sveto pismo nije znanstvena knjiga, nego je knjiga vjere. Zato jedan dan u Bibliji ne znai kao dan od 24 sata. Dan trebamo shvatiti kao veliko vremensko razdoblje.

11. TEMA O NEBU

98. MOE LI SE DOI DO BOGA AKO SE LETI AVIONOM KROZ OBLAKE?Bogu se ne pribliavamo ako bilo kamo letimo. Bogu se dolazi blie kad s njime razgovaramo, kada molimo i kada smo dobri prema drugim ljudima. Kad umremo, dolazimo zauvijek k Bogu. Tada smo zauvijek sretni kod Boga. Tu sreu zovemo nebo.

99. GDJE JE NEBO?

Ne moe se rei gdje je nebo. Ne moe se rei gdje je Bog. On se nalazi u prostoru kao mi u sobi. Bog nema tijelo kao mi i zbog toga ne treba prostor. Nebo nije nikakvi prostor u svemiru. To je stanje u onostranosti. Nebo je tamo gdje se volja Boja ostvaruje. Nebo je onda kada ljubav u najveoj mjeri i blaenstvu biva ivot, kakvoga se ne moe nai na zemlji.

12. TEMA O ANELIMA

100. DA LI POSTOJE ANELI? TO SU ANELI?

Aneli su isto duhovna Boja stvorenja koja imaju razum i volju. Nemaju tijela, besmrtni su i nevidljivi. Trajno su u Bojoj prisutnosti, te ljudima posreduju Boju volju i Boju zatitu. Svaki ovjek od Boga dobiva anela uvara. Aneli se mogu u ivotu kranina oitovati kao donositelji poruke ili pratitelji koji pomau. 13. TEMA O SVECIMA101. TKO JE SVETAC?Sveci su ljudi koji su u posebnom prijateljstvu s Bogom. U nekom smislu svi se mi moemo nazvati svecima, jer smo Boji prijatelji. Ali to prijateljstvo moramo dokazati svojim ivotom. Sveti ljudi su osobito slini Isusu Kristu. Oni su ostvarili neto od Isusova ivota na poseban nain. Zato su oni za nas uzor.

102. DA LI JE MARIJA BOJA ENA (SUPRUGA)?

Marija pripada svetim ljudima. Bog ju je izabrao da bude majka njegovog sina Isusa Krista. Ona je donijela na svijet ovjeka Isusa u kojem je Bog za neko vremensko razdoblje nama postao vidljiv. Bog nije ovjek, niti mukarac, niti ena. Zato i ne moe imati enu.

14. TEMA O BLAGDANIMA U CRKVI

103. ZATO SLAVIMO BOI?

Na Boi slavimo Isusov roendan.

104. GDJE JE SADA ISUS I TO RADI?

Isus je ivio na zemlji prije vie od 2000 godina i sada je kod Boga.105. ZATO SLAVIMO JO SADA NJEGOV ROENDAN, AKO VIE NE IVI?

On ne ivi tako da ga vidimo kao ovjeka. On ivi kod Boga. Isus nije bio samo ovjek kao mi. U Isusu je Bog postao nama vidljiv u jednom vremenskom razdoblju. Stoga se ljudi rado sjeaju njegovog roendana i slavimo ga svake godine.

106. TO ZNAI USKRS?

Na Uskrs slavimo Isusovo uskrsnue. Ljudi su ubili Isusa jer nisu mogli podnijeti da jedan ovjek bude tako dobar. Mnogi idovi nisu htjeli vjerovati da je Bog u Isus postao nama vidljiv. Isusovi uenici bili su jako razoarani njegovom smru. Dobili su znak od Isusa da je iv. Isus im se ukazivao da bi prevladali alost i razoaranje. Uenici su zadobili odvanost. Izili su meu ljude i govorili im o Isusu. Uskrs slavimo da Isus nije ostao u smrti, ve da je Isus iv i daje Isus nakon smrti zapoeo nov ivot kod Boga. Uskrs slavimo svake godine da bi se naa vjera ojaala i potiemo radost i nadu da emo mi jednom doi k Bogu u novi ivot.

107. TO ZNAI UZAAE?

U Uzaau slavimo da je Isus otiao k Bogu, u Boju nevidljivost. Nebo o kojem se ovdje govori, nije nebo iznad oblaka, nego to je zajednitvo s Bogom, to je povratak u Boju nevidljivost. Govorimo o Bogu u slikama da bismo mi ljudi bolje razumjeli. Zato je za nas gore ono najvrjednije i najljepe, a ispod je ono manje vrijedno. Hoe se rei: Isus je otiao k Bogu koji je moniji, nego mi ljudi. Mi slavimo ovaj dan kao dan Isusove radosti, koji nakon patnje i smrti na kriu ivi kod Boga u radosti. Slavimo ovaj blagdan kao blagdan radosti jer emo i mi jednom doi k Bogu na kraju naeg ivota.

108. TO ZNAI TIJELOVO?

Slavimo novu Isusovu prisutnost u svijetu koji nam je Isus ostavio na Posljednjoj veeri. Sveti kruh posljednje veere moe se nazvati tijelo Gospodinovo, a vino jest krv Gospodinova. Kao to je Bog postao vidljiv nama u Isusu Kristu, tako nam je Bog sada vidljiv u kruhu i vinu. Kruh je novo tijelo Isusovo. Slavimo Posljednju veeru, svetu misu. Isus je sve, to nam je htio rei ostavio u svetoj misi. Ne smijemo nikada zaboraviti da smo Boji prijatelji i da moramo biti meusobno prijatelji.109. ZATO SE NEKI SVEENIK ZOVE PAPA?

Sveenik kojeg zovemo papa, koji je sveenik itavog svijeta, kao to je pojedini sveenik odnosno upnik jedne upe. U zajednitvu sa svim biskupima i vjernicima na zemlji papa treba uvati budno sjeanje na Isusa. Svaki papa kada postane papa uzima si novo ime i redni broj, ako je pod tim imenom bio ve prije neki papa. Papa je nasljednik svetog Petra i glava biskupskog zbora. Papa je jamac jedinstva Crkve. On ima najviu duobriniku vlast i vrhovni autoritet nad odlukama o crkvenom nauku i stezi.110. ZATO INIMO NA SEBI ZNAK KRIA?

Mi ljudi rado inimo ono to je nevidljivo vidljivim. Dajemo si ruke kada elimo nekoga pozdraviti, nekome neto darovati ili pokazati svoje prijateljstvo. Tako elimo znakom kria izraziti nae prijateljstvo s Bogom i podsjetiti nas na Isusa koji nam je na kriu pokazao koliko je velika njegova ljubav. Da bi se na to podsjetili inimo znak kria. Govorimo: U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Kad kaemo Otac mislimo na Boga koji nas je stvorio. Kad kaemo Sin mislimo na Boga koji nam je postao vidljiv u Isusu. Kad kaemo Duh Sveti mislimo na silu, snagu koju nam je Bog dao da ivimo u ljubavi i zajednitvu jedni s drugima i s Bogom.PAGE 1