Statistika blagostanja/ životnog standarda
-
Upload
xanthus-holder -
Category
Documents
-
view
67 -
download
0
description
Transcript of Statistika blagostanja/ životnog standarda
![Page 1: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/1.jpg)
11
Statistika blagostanja/životnog standarda
![Page 2: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/2.jpg)
2
Statistika blagostanja/životnog standarda
Sadržaj predavanja
1. Merenje blagostanja/životnog standarda 2. Međunarodna poređenja životnog standarda 3. Agregati za merenje životnog standarda
4. Linija siromaštva
5. Indikatori siromaštva
6. Nejednakost dohotka i potrošnje
![Page 3: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/3.jpg)
333333
Statistika blagostanja/životnog standarda
Merenje blagostanja/životnog standarda
• Životni standard predstavlja • materijalno blagostanje pojedinca• nematerijalno
• obrazovanje, zdravstvena zaštita, zapošljavanje, društvena uključenosti, bezbednost, kultura, državna administracija, organizacija javnih službi, izgrađenost infrastrukture, sistem komunikacija, mediji, sloboda govora i političkog udruživanja, slobodno vreme u kojima ljudi žive i rade
![Page 4: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/4.jpg)
4444
Statistika blagostanja/životnog standarda
Merenje blagostanja/životnog standarda
Kako meriti prosečan životni standard
stanovništva?
Četiri osnovna indikatora:• Bruto domaći proizvod (BDP)• Neto nacionalni proizvod (NNP)• Lični dohodak• Lični raspoloživi dohodak
44
![Page 5: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/5.jpg)
5555
Statistika blagostanja/životnog standarda
Merenje blagostanja/životnog standarda
Bruto domaći proizvod (BDP)• BDP predstavlja ukupnu vrednost finalnih dobara i
usluga proizvedenih u jednoj zemlji u datoj godini• Obuhvata ličnu potrošnju, investicionu potrošnju i
potrošnju države kao i razliku izvoza i uvoza• Lična potrošnja omogućava direktne koristi
pojedincima ili domaćinstvima u tekućem periodu
• Investicije doprinose rastu proizvodnje u budućnosti – utiču i na potencijalni rast potrošnje u budućnosti
55
![Page 6: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/6.jpg)
66
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
• Izdaci za državu se mogu tretirati delom kao potrošnja a delom kao investicije
• Smatra da je bruto domaći proizvod najsveobuhvatnija mera tekućeg ili budućeg blagostanja pojedinaca jedne zemlje
![Page 7: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/7.jpg)
7777
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
Neto nacionalni proizvod (NNP)• NNP ne sadrži amortizaciju• Bolja aproksimacija godišnjeg nacionalnog autputa
nego BDP• Amortizaciju je teško meriti, pa se BDP češće koristi
nego NNP kao mera životnog standarda
77
![Page 8: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/8.jpg)
8888
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
Lični dohodak (LD)• Meri proporciju nacionalnog dohotka koja se isplaćuje
pojedincima/domaćinstvima u raznim formama dohotka
• Nije najčistija mera jer obuhvata i poreze koje pojedinci/domaćinstva plaćaju državi
88
![Page 9: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/9.jpg)
9999
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
Lični raspoloživi dohodak (LRD)• Bolja mera tekuće potrošnje je lični raspoloživi
dohodak• LRD je LD umanjen za porez na dohodak i ostale
poreze koje pojedinci plaćaju državi
![Page 10: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/10.jpg)
10101010
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
Ukupne vs per capita vrednosti• Ukupne vrednosti (BDP, NNP, LD, LRD) nam služe
za izračunavanje prosečnih vrednosti po stanovniku (per capita)
• Ukupnu vrednost npr. BDP delimo sa ukupnim brojem stanovnika da bi dobili blagostanje prosečnog stanovnika
Primer:• Dve zemlje imaju isti ukupan lični dohodak• Zemlja A ima 2 puta više stanovnika od zemlje B• Prosečan stanovnik zemlje B je duplo bogatiji od
prosečnog stanovnika zemlje A1010
![Page 11: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/11.jpg)
11111111
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
Pojedinac ili domaćinstvo-jedinica posmatranja• Per capita koncept – pojedinac, jedinica za koju se
izračunava veličina blagostanja• Često se kao osnovna jedinica koristi domaćinstvo,
jer se podrazumeva da domaćinstvo zajednički troši sredstva koja pojedini članovi zarađuju
• Nedostatak – prosečno blagostanje po domaćinstvu ne uzima u obzir broj članova domaćinstva
• Zbog toga se agregat blagostanja koriguje za veličinu i strukturu domaćinstava kako bi se dobila preciznija mera blagostanja (ekvivalentni dohodak ili dohodak po potrošačkoj jedinici)
1111
![Page 12: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/12.jpg)
12121212
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
Realni BDP per capita• Realni BDP po stanovniku najčešće se koristi za
merenje životnog standarda, posebno za međunarodna poređenja
• Ako realni BDP raste, znači da postoji velika verovatnoća:
a) da će više dobara i usluga biti na raspolaganju stanovništvu za potrošnju
b)da će stanovništvo biti u boljoj poziciji da ih kupi
1212
![Page 13: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/13.jpg)
131313131313
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
Nedostaci BDP-a per capita kao indikatora
životnog standarda
1. BDP obuhvata samo tržišne transakcije - naturalna proizvodnja nije obuhvaćena
2. Siva ili neformalna ekonomija nije obuhvaćena budući da BDP obuhvata samo registrovane transakcije • Siva ekonomija u Srbiji u 2010. iznosila 30.1%
(FREN, 2012)
![Page 14: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/14.jpg)
Izvor:USAID I FREN (2013) Siva ekonomija u Srbiji: Novi nalazi i preporuke za reforme
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
Veličina i kretanje sive ekonomije u Srbiji i ostalim tranzicionim zemljama u % BDP-a
Country 2001 2005 2006 2007 2008 2009 2010 prosek
Bulgaria 36,2 34,2 33,5 33,0 32,6 32,9 32,3 33,9
Czech Republic 18,4 17,0 16.4 16,1 15.6 15.9 15,2 16,8
Estonia 32,0 30,6 29,9 29,4 29,2 29,6 29,2 30,4
Hungary 24,3 23,0 22.6 22.4 22,0 22.6 22.1 23,0
Latvia 30,0 28,6 27,8 27,3 26,9 27,2 26.6 28,2
Lithuania 33,0 31,4 30,7 29,8 29,4 29,7 29,3 31,0
Poland 27,5 26,7 26,3 26,1 25,8 25,9 25,6 26,5
Romania 33,4 31,8 30,5 30,2 29,6 29,8 29,5 31,3
Serbia 33,2 31,6 31,2 30,7 30,1 30,6 30,1 31,4
Slovak Republic 18,8 17,7 17,2 16,6 16,3 16,9 16,2 17,5
Slovenia 26,6 25,7 25,3 24,8 24,3 24,6 24,1 25,4
Godišnji prosek za 11 zemalja
28,5 27,1 26,5 26,0 25,6 26,0 25,5 26,9
![Page 15: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/15.jpg)
Izvor:USAID I FREN (2013) Siva ekonomija u Srbiji: Novi nalazi i preporuke za reforme
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standardaVeličina i kretanje sive ekonomije u Srbiji i Rumuniji u periodu2003-2013, u % od BDP-a
Size
of t
he s
hado
w e
cono
my
(in %
of G
DP) 32,4
32,031,7
31,330,9
30,330,7
30,2
33,6
32,532,2
31,4
30,2
29,4 29,429,8 29,6
29,1
28,4
25,0
26,0
27,0
28,0
29,0
30,0
31,0
32,0
33,0
34,0
2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013
Serbia Romania
![Page 16: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/16.jpg)
1616
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
3. Neplaćeni rad članova domaćinstva nije obuhvaćen BDP-om
• Više se bave žene nego muškarci – Žene se bave poslovima vezanim za održavanje
kuće, čuvanje dece i starih – Muškarci uglavnom se bave poslovima vezanim
za popravke kuće/stana i opreme u domaćinstvu
![Page 17: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/17.jpg)
1717
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda
4. Ne uzima u obzir raspodelu dohotka• Rast BDP ne mora da znači rast životnog standarda
ukoliko je praćen rastom nejednakosti• U Srbiji, u periodu 2002-2007. rast potrošnje
stanovništva bio je takav da su najveće koristi od rasta potrošnje imali najsiromašniji slojevi stanovništva, pad siromaštva i rast životnog standarda
![Page 18: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/18.jpg)
1818
Statistika blagostanja/životnog standarda
Merenje blagostanja/životnog standarda
5. BDP ne uzima u potpunosti u obzir promene u kvalitetu života koje se odnose na: – očuvanje životne sredine (čist vazduh, čista voda i
sl.)– probleme u saobraćaju i nivo buke– očekivano trajanje života– količinu slobodnog vremena i sl.
6. BDP ne izražava u potpunosti promene u kvalitetu dobara koje su uključene u obračun ovog agregata– Vrše se neka prilagođavanja koja imaju za cilj da
uključe bolji kvalitet kola, kompjutera i drugih trajnih potrošnih dobara koja brzo zastarevaju
![Page 19: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/19.jpg)
1919
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Prema podacima OECD-a od 1970. do 2009. godine prosečni realni BDP porastao u:– Luksemburgu 3 puta– Irskoj 3,9 puta– Koreji 10 puta
– Švajcarskoj 1,4 puta– Novom Zelandu i Meksiku 1,6 puta
![Page 20: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/20.jpg)
2020
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
Prema podacima OECD-a u periodu 2000-2009.• Najveći rast BDP-a i životnog standarda ostvaren je
u: – Slovačkoj Republici (53%)– Poljskoj (41%)– Estoniji (45%)
• Najmanji rast BDP-a i životnog standarda ostvaren je u: – Danskoj i Portugalu (1%)– pad ostvaren je jedino u Italiji (4%)
![Page 21: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/21.jpg)
21212121
Indeks humanog razvoja (Human Development Index)
• Definisan je od strane UN 1990. i objavljuje se svake godine za 177 zemalja sveta
• Osnovna svrha je širi obuhvat životnog standarda u odnosu na BDP ili lični dohodak per capita
• Objedinjuje ekonomski i socijalni aspekt razvoja jednog društva
2121
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
![Page 22: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/22.jpg)
2222
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• IHR je kompozitni indeks koji se formira na osnovu tri dimenzije humanog razvoja:
1)Dug i zdrav život - meri se očekivanom dužinom života novorođenih (indeks zdravlja)
2)Pristup znanju - meri se prosečnim godinama školovanja i očekivanom dužinom školovanja (indeks obrazovanja)
3)Pristojan životni standard - meri se bruto nacionalnim dohotkom per capita izražen u jedinicama iste kupovne snage (indeks dohotka)
2222
![Page 23: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/23.jpg)
23232323
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Vrednost indeksa se nalazi u intervalu od 0 do 1• Veće vrednosti indeksa veći napredak• IHR je geometrijska sredina normalizovanih indeksa
koji mere napredak u svakoj od navedenih oblasti, pa IHR meri prosečan napredak u sve tri oblasti
• Ne postoji jedinstven put ka uspešnom humanom razvoju
• Humani razvoj zavisi od specifičnosti istorijskih, političkih, kao i institucionalnih uslova svake zemlje
2323
![Page 24: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/24.jpg)
24242424
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Za indeks obrazovanja koriste se podaci o: • prosečnim godinama školovanja• očekivanim godinama školovanja• očekivane godine školovanja se definišu kao
broj godina koje će dete školskog uzrasta provesti na školovanju pod pretpostavkom da se sadašnje stopa upisa po starosti ne menjaju tokom detetovog života
2424
![Page 25: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/25.jpg)
25252525
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
2525
• Kao indikator životnog standarda koristi se bruto nacionalni dohodak (BND) per capita• Zemlje koje primaju velike doznake iz
inostranstva ili veliku humanitarnu pomoć imaju veći BND od BDP
• Velike razlike između BDP-a i BND-a: Luksemburg i Irska
• IHR se definiše kao geometrijska sredina indeksa
zdravlja, indeksa obrazovanja i indeksa dohotka
![Page 26: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/26.jpg)
26262626
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
Svaki od ova tri indeksa se računa prema sledećoj formuli:
vrednostminimalna - vrednostmaksimalna
vrednostminimalna - vrednostaktuelnadimenzije indeks
3dohotkaaobrazovanjzdravlja I*I*IIHR
![Page 27: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/27.jpg)
27272727
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
Vrednosti indikatora za Kinu i maksimalne i minimalne vrednosti
Oblast Primer Kine
Dostignut maksimum
Minimum
Očekivano trajanje života
3,5 83,2 20
(Japan, 2010)
Prosečne godine školovanja
7,5 13,2 0
(SAD, 2000)
Očekivane godine školovanja
11,4 20,6 0
(Australija, 2002)
Kombinovan indeks obrazovanja
0,951 0
(Novi Zeland, 2010)
BND per capita, US$ iste kupovne snage
7.263 108,211 163
(Ujedinjeni Arapski Emirati, 1980)
(Zimbabve,2008)
Izvor: UNDP, Human Development Report, 2010.
![Page 28: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/28.jpg)
28282828
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
Postupak izračunavanja IHR
847,0202,83
205,73
568,00-13,2
0-7,5
553,006,20
04,11
Indeks očekivanog trajanja života
živorođenih
Indeks prosečnih godina školovanja
Indeks očekivanih godina školovanja
589,00951,0
0553,0*568,0
Indeks obrazovanja
Indeks dohotka
IHR
584,0)163ln()211.108ln(
)163ln()263.7ln(
663,0584,0*589,0*847,03
![Page 29: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/29.jpg)
29292929
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• 2010. (UNDP, 2010) uvedena su tri nova indeksa koja se odnose na multidimenzionalnu nejednakost, polne razlike i ekstremnu deprivaciju:
1. IHR prilagođen za nejednakost raspodele
2. Indeks nejednakosti polova
3. Multidimenzionalni indeks siromaštva
![Page 30: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/30.jpg)
30303030
IHR prilagođen za nejednakost raspodele• Mera prosečnog humanog razvoja ljudi u društvu
koja uključuje nejednakost u oblasti zdravlja, obrazovanja i dohotka
• Pod pretpostavkom potpune jednakosti, IHR i IHR prilagođen za nejednakost raspodele će biti jednaki
• IHR koji uključuje nejednakost predstavlja stvarni nivo humanog razvoja, a “običan” IHR predstavlja potencijalni nivo humanog razvoja koji se može dostići ukoliko ne postoji nejednakost
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
![Page 31: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/31.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Gubici u humanom razvoju zbog nejednakosti raspodele se kreću od 1% kod obrazovanja (Češka Republika) do 68% kod dohotka (Namibija)
• Najveći gubici su kod zemalja s niskim vrednostima IHR-a (UNDP, 2010)
![Page 32: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/32.jpg)
32323232
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
Indeks nejednakosti polova • Predstavlja gubitak u humanom razvoju zbog
nejednakosti između muškaraca i žena u reproduktivnom zdravlju, osnaživanju i tržištu rada
• Indeks nejednakosti polova = 0 u slučaju potpune jednakosti
• Indeks nejednakosti polova = 1 u slučaju najlošijeg položaja žena u odnosu na muškarce u sve tri dimenzije humanog razvoja
• Gubici u napretku u humanom razvoju kao posledica nejednakosti polova kreću se od 17% do 85%
![Page 33: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/33.jpg)
33333333
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
Multidimenzionalni indeks siromaštva• Meri višestruku deprivaciju koju lica mogu imati u
oblasti zdravlja, obrazovanja i uslova života• Predstavlja udeo lica koja su multidimenzionalno
siromašna (ponderisan sa intenzitetom deprivacije sa kojim se suočavaju) u ukupnom stanovništvu
• Jedna trećina stanovništva u 104 zemlje u razvoju se suočava sa multidimenzionalnim siromaštvom
![Page 34: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/34.jpg)
34343434
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Od 1970. do 2010. prosečan IHR je porastao sa 0,48 na 0,68 (UNDP, 2010)
• Indikatori zdravlja i obrazovanja su poboljšani za oko četvrtinu, dohodak per capita je porastao dva puta
• Zemlje sa najvećim rastom IHR-a, 1970−2010. su: Oman, Kina, Nepal, Indonezija, Saudijska Arabija
• Zemlje sa najmanjim rastom: Kongo, Zambija i Zimbabve
• Jedino se Indonezija nalazi među prvih deset zemalja i po napretku koji je ostvarila u oblasti dohotka i po napretku koji je ostvarila u drugim oblastima (zdravlje i obrazovanje)
![Page 35: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/35.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
3535
![Page 36: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/36.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
3636
![Page 37: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/37.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
3737
![Page 38: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/38.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
3838
![Page 39: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/39.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Indikatori u oblasti zdravlja:– Najmanje jedan član domaćinstva je neuhranjen– Jedno ili više dece je umrlo
• Indikatori u oblasti obazovanja:– Nijedan član domaćinstva nije bio na školovanju najmanje
5 godina– Najmanje jedno dete školskog uzrasta ne ide u školu
• U oblasti uslova života:– Nema struje, – Nema pristum čistoj vodi za piće,– Nema pristup adekvatnim sanitarnim uslovima,– Koristi prljavu energiju za kuvanje (drva i sl.)– Nema kola, kamion ili slično motorno vozilo– Ima najviše jedno od sledećih trajsnih dobara: bicikl,
motocikl, radio, frižider, telefon ili televizor
![Page 40: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/40.jpg)
4040
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
Indikatori IHR-a za Srbiju u 2010. godini u poređenju sa odabranim zemljama i regionom
4040Izvor: Preuzeto sa http://hdrstats.undp.org/images/explanations/SRB.pdf
![Page 41: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/41.jpg)
4141
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Od 2005. do 2010. godine Srbija je ostvarila
napredak u humanom razvoju od 2%• IHR rastao prosečno godišnje oko 0,5%• U 2010. godini IHR od 0,735 bio iznad prosečne
vrednosti za zemlje Evrope i Centralne Azije (0,717) i svetskog proseka (0,624)
• Srbija je bolje rangirana prema nedohodovnom IHR (zdravstvo, obrazovanje) nego prema indeksu dohotka
• Postoji još prostora za napredovanje, pre svega kroz značajna ulaganja u obrazovanje
![Page 42: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/42.jpg)
4242
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
Trend u kretanju komponenti kompozitnog IHR-a za Srbiju, 2005−2010.
4242
![Page 43: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/43.jpg)
4343
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• „Stvarni“ IHR za Srbiju koji uključuje nejednakost u oblasti zdravstva, obrazovanja i dohotka je manji od „maksimalnog“ IHR-a i iznosi 0,656
• Procenjeni gubici u humanom razvoju zbog postojanja nejednakosti iznose 11%
• Indeks nejednakosti polova za Srbiju nije izračunat za 2008. kao poslednju godinu za koju je računat za sve zemlje, zbog nedostatka podataka
• Procenat stanovništva koje je u riziku od multidimenzionalnog siromaštva u Srbiji iznosio je u proseku 3,6% u periodu 2000−2008.
![Page 44: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/44.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Prvi put u poslednjih 150 godina, autput tri vodeće zemlje u razvoju, Brazila, Kine i Indije je jednak zbiru autputa dugogodišnjih industrijskih lidera “razvijenog severa”- Kanade, Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i SAD-a
• 1950. Brazil, Kina i Indija su činile svega 10% svetske ekonomije, za razliku od pomenutih razvijenih zemalja čiji je autput činio polovinu svetskog autputa
• Projekcije su da do 2050, Brazil, Kina i Indija će proizvoditi 40% svetskog autputa
4444Izvor: The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World, Human Dvelopment Report 2013
![Page 45: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/45.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Učešće globalnog autputa (%)
![Page 46: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/46.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
4646Izvor: The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World, Human Dvelopment Report 2013
![Page 47: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/47.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Zemlje koje su iznad linije od 45° imale su veći IHR u 2012, nego 1990. Plavi i sivi kružići predstavljaju zemlje sa značajno većim rastom IHR u periodu 1990-2012, nego što je to bilo predviđeno 1990.
• Više od 40 zemalja “nerazvijenog juga” je imalo veći rast IHR od 1990, nego što je to bilo predviđeno
4747Izvor: The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World, Human Development Report 2013
![Page 48: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/48.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda
• Ključnu ulogu u IHR ima jednakost• U poslednje dve decenije je bilo mnogo veće
smanjenje nejednakosti u oblasti obrazovanja i zdravlja nego u oblasti dohotka
• Srednja klasa “nerazvijenog juga” raste veoma brzo i u pogledu broja ljudi, njihovih očekivanja, kao i dohotka
4848Izvor: The Rise of the South: Human Progress in a Diverse World, Human Dvelopment Report 2013
![Page 49: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/49.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaMeđunarodna poređenja životnog standarda Stanovništvo srednje klase (u milrd)
4949Napomena:Srednja klasa uključuje ljude koji zarađuju ili troše $10-$100 po danu (u $ iste kupovne snage iz 2005)Izvor: Brookings Institution 2012.
![Page 50: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/50.jpg)
5050
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Dohodak i potrošnja• U visokorazvijenim zemljama i u većem delu
Latinske Amerike životni standard i siromaštvo se procenjuju na osnovu dohotka
• Ankete u većem delu Azije (posebno u Indiji i Indoneziji) uglavnom prikupljaju detaljne podatke o potrošnji domaćinstva
• Odluka o tome da li treba koristiti dohodak ili potrošnju za merenje životnog standarda zavisi od teorijskih i praktičnih razloga
5050
![Page 51: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/51.jpg)
5151
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Dohodak i potrošnja su dva različita koncepta• Oba agregata (dohodak i potrošnja) predstavljaju
aproksimaciju korisnosti• Indirektna funkcija „korisnosti“ izražava blagostanje
u jedinicama dohotka (pozitivna) i cena (negativna)– realni dohodak ili potrošnja
• Da li koristiti dohodak ili potrošnju kao meru životnog standarda zavisi i od dužine vremenskog perioda u kome se meri životni standard
5151
![Page 52: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/52.jpg)
5252
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• U ekstremnom slučaju, ako je vremenski horizont za merenje životnog standarda npr. životni vek pojedinca − prosečan nivo potrošnje (uključujući poklone) mora biti jednak prosečnom nivou dohotka (uključujući nasledstvo)– izbor između potrošnje i dohotka nema značaja
• Referentni period za merenje životnog standarda najčešće nije tako dug već je obično godina dana
5252
![Page 53: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/53.jpg)
5353
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Dohodak domaćinstva obuhvata: • Zarade• Dohodak od samozaposlenosti (uključujući
poljoprivredu)• Doznake iz inostranstva• Socijalne transfere (penzije, dečji dodatak,
materijalno obezbeđenje porodice i dr.)• Dohodak od kapitala (renta, dividenda, kamata i sl.)• Ostale dohotke• Dohodak u naturi• Primljene poklone
![Page 54: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/54.jpg)
5454
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Potrošnja domaćinstva obuhvata:• Izdatke za kupljene proizvode i usluge, • Sopstvenu proizvodnju i • Primljene poklone
Oni se mogu klasifikovati u dve grupe:– vrednost izdataka za hranu– vrednost ostalih tekućih izdataka
![Page 55: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/55.jpg)
5555
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Komponente potrošnje prema COICOP klasifikaciji su sledeće grupe izdataka:
1. Hrana i bezalkoholna pića
2. Alkoholna pića i duvan
3. Odeća i obuća
4. Stanovanje
5. Nameštaj, pokućstvo i tekuće održavanje stana
6. Zdravstvo
7. Prevoz
8. Komunikacija
9. Rekreacija i kultura
10. Obrazovanje
11. Hrana i piće u restoranima, kafićima i smeštaj u hotelima
12. Ostala dobra i usluge
5555
![Page 56: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/56.jpg)
5656
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Prednosti i nedostaci dohotkaPrednosti dohotka:1. Dohodak obuhvata ograničen broj komponenti,
znatno manji u odnosu na komponente potrošnje– ankete o dohotku su nekoliko puta jeftinije u
odnosu na ankete o potrošnji
2. Dohodak omogućuje da lica slobodno donose odluku o tome koliko će trošiti
– lice s visokim dohotkom može odlučiti da malo troši
5656
![Page 57: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/57.jpg)
5757
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Nedostaci dohotka:1. Dohodak može biti potcenjen zbog• slučajnog neprijavljivanja pojedinih komponenti
dohotka u anketi• namernog prikrivanja dohotka od
– sive ekonomije– neregistrovanih doznaka iz inostranstva – u zemljama s velikim obimom sive ekonomije
dohodak ne bi predstavljao adekvatniju meru blagostanja u odnosu na potrošnju
– procene siromaštva bazirane na potrošnji obično su niže u odnosu na procene siromaštva baziranih na dohotku
![Page 58: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/58.jpg)
5858
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• U Srbiji je 2002. godine bilo 10,6% siromašnih prema potrošnji, a čak 18,3% siromašnih prema dohotku
• U SAD-u je 2004. godine bilo 9,2% siromašnih prema potrošnji, a 11,6% prema dohotku
• Jermeniji 2009. godine, procenat siromašnih prema potrošnji je iznosio 34,1%, a prema dohotku 38,2%
5858
![Page 59: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/59.jpg)
5959
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
2. Dohodak je podložan kratkoročnim fluktuacijama tokom godine
• sezonske fluktuacije u poljoprivrednim domaćinstvima, „iznenadni događaji“ kao što je gubitak posla, bolest, povremeni rad i sl.
• Potrošnja bolje odražava „stalan“ dohodak• Friedman-ova hipoteza permanentnog dohotka (1957)
– dohodak sastoji od dva dela:
1) permanentnog dohotka koji predstavlja normalni tok sredstava ka domaćinstvu
2) tranzitornog dohotka koji je podložan slučajnim fluktuacijama tokom vremena
5959
![Page 60: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/60.jpg)
6060
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Domaćinstva zasnivaju svoje odluke o potrošnji na osnovu stalnog dohotka
• Tekući dohodak može biti veći ili manji od stalnog dohotka
• Domaćinstva s niskim dohotkom veoma često su suočena s povremenim smanjenjem tekućeg dohotka– koriste štednju, pozajmice, kredite od banke da bi
održala prethodni nivo potrošnje i uobičajeni životni standard
• Nivo potrošnje koji je finansiran kreditom, pozajmicom i sl. nije održiv na dug rok (dug se mora vratiti) − mnogi istraživači ipak prednost daju dohotku
6060
![Page 61: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/61.jpg)
6161
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Kretanje dohotka i potrošnje u vremenu
6161
![Page 62: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/62.jpg)
6262
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
3. Neke delove dohotka je teže meriti• dohodak od samozaposlenosti (u oblasti
poljoprivrede ali i van nje)• dohodak od poljoprivredne proizvodnje za
sopstvene potrebe– Veoma je teško razgraničiti poslovne transakcije od
transakcija potrošnje domaćinstva– Znatan deo dohotka od samozaposlenosti vezuje se
za sivu ekonomiju, koji se nerado iskazuje u anketi
4. Referentni (izveštajni) period u anketi ne mora da obuhvati „prosečan“ dohodak domaćinstva
6262
![Page 63: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/63.jpg)
6363
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Prednosti i nedostaci potrošnjePrednosti potrošnje:1. Potrošnja prikazuje tekući životni standard,
korisnost direktno zavisi od potrošnje, a ne od dohotka per se
2. Potrošnja je manje podložna kratkoročnim, sezonskim fluktuacijama u odnosu na dohodak i prikazuje dugoročno prosečno blagostanje domaćinstva
3. Potrošnja obuhvata i imputiranu rentu za stan/kuću u kome žive vlasnici i imputiranu vrednost usluga korišćenjem trajnih potrošnih dobara
![Page 64: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/64.jpg)
6464
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Nedostaci potrošnje:1. Domaćinstva mogu da ne budu u poziciji da
izravnaju potrošnju2. Izbor domaćinstva koliko će trošiti može nas navesti
na pogrešan zaključak– bogato lice može malo trošiti, što bi nas navelo
na zaključak da je lice siromašno po potrošnji, iako to nije slučaj po dohotku
![Page 65: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/65.jpg)
6565
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
3. Neki izdaci su povremeni pa je zato potrebno koristiti različite referentne periode za različite komponente potrošnje
• referentni period za izdatke za obuću i odeću je znatno duži (npr. tri meseca) u odnosu na referentni period za izdatke za hranu (npr. sedam dana)
![Page 66: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/66.jpg)
6666
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Prednosti jednog agregata su najčešće nedostaci drugog agregata i obrnuto
• Korišćenje oba agregata može biti korisno kod formulisanja specifičnih politika
• Potrošnja ima prednost nad dohotkom u zemljama niskog i srednjeg nivoa razvoja, u kojima je veći obim sive ekonomije i dohotka od samozaposlenosti
6666
![Page 67: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/67.jpg)
6767
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Izvori podataka• Osnovni izvor podataka o potrošnji domaćinstva su
ankete u kojima se prikupljaju podaci o kupljenim ili utrošenim proizvodima (uključujući i dobijene poklone)
• Merenje potrošnje je osnovni cilj Ankete o životnom standardu − AŽS (LSMS-Living Standards Measurement Survey)
• Uvedena 1980. od strane Svetske banke kako bi se što bolje procenio životni standard i siromaštvo u svetu
![Page 68: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/68.jpg)
6868
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• AŽS pored standardnog modula koji se odnosi na potrošnju domaćinstva sadrži veoma detaljne module koji se odnose na:– Demografiju i migracije– Radni status– Zdravstvo– Obrazovanje– Stanovanje i trajna potrošna dobra– Socijalne programe– Poljoprivredu
• Moguće je meriti efekte specifičnih politika, kao i nematerijalne aspekte siromaštva (zdravlje, obrazovanje i sl.)
![Page 69: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/69.jpg)
6969
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Anketa o potrošnji domaćinstava (APD) koju sprovodi RZS se koristi za procenu siromaštva u Srbiji
• Osnovni izvor podataka o dohotku domaćinstva je Anketa o dohotku i uslovima života (SILC −
Survey of Income and Living Conditions) koju koriste zemlje članice EU i zemlje kandidati za članstvo
![Page 70: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/70.jpg)
7070
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Siromaštvo je po prvi put procenjeno na osnovu potrošnje domaćinstva 2002. po međunarodno uporedivoj metodologiji na osnovu podataka AŽS Srbije – Pretpostavlja se da je ona bolje evidentirana u
anketama nego dohodak zbog značaja neformalnog sektora u Srbiji i neregistrovanih doznaka iz inostranstva
– Manje je podložna kratkoročnim fluktuacijama
7070
![Page 71: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/71.jpg)
7171
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• AŽS sprovedena je još dva puta - 2003. i 2007. • U međuvremenu kvalitet podataka APD značajno je
poboljšan, od 2006. godine procene siromaštva se baziraju na APD
• Srbija je počela da prati kretanje indikatora finansijskog siromaštva tzv. EU Liken indikatori
• Ove indikatore izračunavaju sve zemlje Evropske unije i kandidati za članstvo u EU
• Zasnivaju se na dohotku domaćinstva
![Page 72: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/72.jpg)
7272
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Prva Anketa o dohotku i uslovima života u Srbiji sprovedeno je 2013.
• To će biti standardno istraživanje za procenu finansijsog siromaštva– Na osnovu dohotka domaćinstva– Po metodologiji koja je uporediva sa standardima
EU
7272
![Page 73: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/73.jpg)
7373
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
Potrošačke jedinice• Jedan od načina alokacije ukupne potrošnje
domaćinstva na njegove članove jeste deljenje potrošnje domaćinstva s brojem članova domaćinstva
• Tako se dobija potrošnja per capita• Ovaj način podrazumeva da svim članovima
domaćinstva pripada jednak deo resursa (potrošnje) tog domaćinstva
7373
![Page 74: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/74.jpg)
7474
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Dve važne činjenice koje se zanemaruju prilikom podele iste količine potrošnje svim članovima domaćinstva su:
1. Razlika u potrošnji odraslih i dece
2. Ekonomija obima, odnosno činjenica da se neki izdaci dele među članovima domaćinstva, npr. izdaci za:– stanovanje, korišćenje automobila, dnevnu
štampu i sl.• Četvoročlano domaćinstvo koje troši 80.000 dinara
mesečno je bogatije nego jednočlano domaćinstvo koje troši 20.000 dinara mesečno
7474
![Page 75: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/75.jpg)
7575
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Ekonomija obima može se aproksimirati prilagođavanjem veličine domaćinstva varijabli koja predstavlja jedinice jednake potrošnje
• Domaćinstvo koje ima 3,5 potrošačke jedinice treba da troši 3,5 puta više u odnosu na odraslog pojedinca da bi bilo na istom nivou blagostanja kao odrastao pojedinac
• Pored veličine domaćinstva, pol i starost članova domaćinstva takođe utiču na potrebnu veličinu potrošnje domaćinstva
7575
![Page 76: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/76.jpg)
7676
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Potrošačke jedinice mogu odražavati samo veličinu domaćinstva– zavise od jednog parametra
• Potrošnja domaćinstva po potrošačkoj jedinici POTpj
• POT − potrošnja domaćinstva; n − broj članova domaćinstva; i − parametar
7676
![Page 77: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/77.jpg)
7777
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Specijalni slučaj kada je =1 predstavlja potrošnju per capita
• OECD koristi vrednost =0,7• Za tipičnu veličinu domaćinstva u zemljama Istočne
Evrope i zemljama bivšeg Sovjetskog Saveza, navedena formula predstavlja simplifikaciju skale OECD-a
![Page 78: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/78.jpg)
7878
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Skala OECD-a (potrošačke jedinice), koja pored veličine domaćinstva uzima u obzir i strukturu domaćinstva:
OECD potrošačke. jedinice=1+0,7*(Broj odraslih−1)+0,5*Broj dece013
• Prema ovoj skali prvom odraslom se dodeljuje ponder 1, ostali odrasli imaju ponder 0,7, a deca ispod 14 godina imaju ponder 0,5
• Ovu skalu ekvivalencije RZS je koristio u svojim godišnjim procenama apsolutnog siromaštva za period 2006−2010.
![Page 79: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/79.jpg)
7979
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Za procene relativnog siromaštva prema metodologiji EU za period 2006−2010. RZS je koristio modifikovanu skalu OECD-a koju koriste sve zemlje EU
Modifikovane potrošačke jedinice = 1+0,5*(Broj odraslih−1)+0,3*Broj dece(0-13)
• Prema ovoj skali: – prvom odraslom se dodeljuje ponder 1– ostali odrasli imaju ponder 0,5– deca ispod 14 godina starosti imaju ponder 0,3
![Page 80: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/80.jpg)
8080
Statistika blagostanja/životnog standarda Agregati za merenje životnog standarda domaćinstva
• Broj potrošačkih jedinica (modifikovana skala OECD-a) za jedno domaćinstvo sa četiri člana, koje ima dvoje dece starosti pet i osam godina i dvoje odraslih iznosi:
2,1=1+0,5*(2−1)+0,3*2
![Page 81: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/81.jpg)
8181
Statistika blagostanja/životnog standarda Linija siromaštva
Objektivna linija siromaštva• Apsolutna linija siromaštva se definiše kao fiksna
potrošnja neophodna za zadovoljavanje minimalnih životnih potreba
• Zasniva se na fiksnoj korpi hrane koja treba da zadovolji minimalne nutricionističke standarde neophodne za dobro zdravlje
• Uvećava se za druge izdatke (odevanje, stanovanje, obrazovanje, i sl)
• Ukupna linija siromaštva se sastoji iz linije hrane i ostalih izdataka
8181
![Page 82: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/82.jpg)
8282
Statistika blagostanja/životnog standardaLinija siromaštva
• Linija hrane se često naziva i ekstremna linija siromaštva– sva lica čija je ukupna potrošnja (po potrošačkoj
jedinici) manja od linije hrane (po potrošačkoj jedinici) smatraju ekstremno siromašnima
• Sva lica čija je ukupna potrošnja (po potrošačkoj jedinici) manja od ukupne linije siromaštva (po potrošačkoj jedinici) smatraju se siromašnima
![Page 83: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/83.jpg)
8383
Statistika blagostanja/životnog standarda Linija siromaštva
• Linija hrane najčešće se izračunava na osnovu minimalne potrošačke korpe hrane domaćinstava čija se ukupna potrošnja nalazi u prvih nekoliko decila (prvom, ili prvom i drugom, ili prvom, drugom i trećem i sl)
• Da bismo izračunali minimalnu potrošačku korpu hrane potrebno je da izračunamo prosečne kalorijske potrebe stanovništva jedne zemlje i cenu jedne kalorije
• Ove podatke možemo izračunati na osnovu podataka ankete i nutricionističkim standarda Svetske zdravstvene organizacije
8383
![Page 84: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/84.jpg)
8484
Statistika blagostanja/životnog standardaLinija siromaštva
• Ukupna linija siromaštva odredjuje se kao potrošnja onih domaćinstava čija je potrošnja hrane jednaka minimalnoj potrošačkoj korpi hrane
• Pretpostavlja se da domaćinstva koja troše na hranu onoliko koliko iznosi minimalna korpa hrane imaju takođe minimalne troškove za ostale potrebe
• Ovaj način formiranja linije siromaštva je korišćen u proceni siromaštva Srbije za period 2002−2007.
• Apsolutna linija siromaštva razlikuje se po zemljama jer zavisi od kompozicije potrošačke korpe– U svakoj zemlji se tokom vremena koriguje samo
za rast cena
![Page 85: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/85.jpg)
8585
Statistika blagostanja/životnog standarda Linija siromaštva
• Ljudi se mogu smatrati siromašnima ako je njihov životni standard znatno ispod životnog standarda drugih ljudi u njihovoj zemlji
• Ovaj koncept siromaštva se bazira na relativnoj liniji siromaštva– definiše siromaštvo relativno u odnosu na
prosečni životni standard zemlje
8585
![Page 86: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/86.jpg)
8686
Statistika blagostanja/životnog standarda Linija siromaštva
• Relativna linija siromaštva se obično fiksira kao određeni procenat medijane nacionalnog dohotka po potrošačkoj jedinici
• Ovako definisana linija siromaštva raste sa rastom prosečnog dohotka stanovništva, odnosno sa rastom životnog standarda
• Osnovna prednost jeste uporedivost pokazatelja siromaštva sa zemljama koje tako mere siromaštvo– zemlje EU i zemlje kandidati za članstvo u EU
8686
![Page 87: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/87.jpg)
8787
Statistika blagostanja/životnog standarda Linija siromaštva
• U tim zemljama relativna linija siromaštva definisana je kao 60% medijane nacionalnog dohotka po potrošačkoj jedinici
• Relativna linija siromaštva najčešće se izražava u novčanim jedinicama iste kupovne snage kako bi se isključio uticaj različitog nivoa cena u tim zemljama
8787
![Page 88: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/88.jpg)
8888
Statistika blagostanja/životnog standarda Linija siromaštva
• U odnosu na relativnu, apsolutna linije siromaštva je pogodnija za:– merenje efekata koji ekonomski rast (rast
potrošnje/dohotka) ima na smanjenje siromaštva– targetiranje ograničenih sredstava države kojima
ona pomaže siromašnima• To je zato što se kretanje potrošnje ili dohotka
stanovništva poredi sa jednom istom referentnom vrednošću (korigovanu samo za rast cena)
8888
![Page 89: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/89.jpg)
8989
Statistika blagostanja/životnog standarda Linija siromaštva
• Procenat siromašnih meren relativnom linijom siromaštva može ostati nepromenjen tokom vremena – distribucija dohotka je zadržala isti oblik tokom
vremena (na primer, kumulativna distribucija dohotka po decilima ostala nepromenjena)
• Tada procenat stanovništva čiji je dohodak manji od, npr. 60% medijane dohotka može ostati nepromenjen u odnosu na neki prethodni period
8989
![Page 90: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/90.jpg)
9090
Statistika blagostanja/životnog standardaLinija siromaštva
• Može se desiti da procenat siromašnih meren relativnom linijom siromaštva ostane isti, iako je procenat siromašnih prema apsolutnoj liniji siromaštva smanjen – u tom slučaju su siromašnije grupe stanovništva
imale korist od ekonomskog rasta u vidu realnog rasta potrošnje
![Page 91: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/91.jpg)
9191
Statistika blagostanja/životnog standardaLinija siromaštva
• Apsolutna i relativna linija siromaštva spadaju u objektivne linije siromaštva
• Definišu se u odnosu na aktuelnu potrošnju ili dohodak stanovništva
![Page 92: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/92.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaLinija siromaštva
Subjektivna linija siromaštva• Zasniva se na subjektivnoj oceni ispitanika o
minimalnom nivou dohotka ili potrošnje koji bi bio neophodan za održanje adekvatnog životnog standarda
• S rastom dohotka raste i subjektivna ocena o novčanom iznosu neophodnom za zadovoljavanje „osnovnih potreba“
• Elastičnost subjektivne linije siromaštva u odnosu na dohodak je oko 0,6; između elastičnosti apsolutne linije siromaštva (0) i relativne linije siromaštva (1)
9292
![Page 93: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/93.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaLinija siromaštva
• Približan odnos „objektivnog“ i subjektivnog siromaštva možemo dobiti ako objektivnu liniju siromaštva uporedimo sa subjektivnom ocenom ispitanika o najmanjem novčanom iznosu neophodnom za zadovoljavanje životnih potreba
• Koristeći ovaj metod, u 2007 duplo više stanovnika Srbije je bilo subjektivno siromašno u odnosu na objektivnu procenu (14% u odnosu na 6,6)
9393
![Page 94: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/94.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
Osnovni indikatori siromaštva
gde je − parametar; z − linija siromaštva; ci −
potrošnja po potrošačkoj jedinici i; n − ukupan broj lica
9494
![Page 95: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/95.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
9595
• Za =0 P(0) je indeks siromaštva– predstavlja broj siromašnih u procentu od
ukupnog stanovništva• Indeks siromaštva ne govori ništa o tome koliko su ti
ljudi siromašni tj. koliko je njihova potrošnja (dohodak) ispod linije siromaštva
![Page 96: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/96.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
• Dubina siromaštva (jaz siromaštva) se dobija za =1• P(1) može se definisati na sledeći način:
P(1)= P(0)*(Prosečan deficit) • Prosečan deficit označava prosečan deficit potrošnje
(dohotka) siromašnih u procentu od linije siromaštva• Dubina siromaštva P(1) predstavlja prosečan
deficit potrošnje (dohotka) u procentu od linije siromaštva među celokupnim stanovništvom (siromašnima i onima koji nisu siromašni)
9696
![Page 97: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/97.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
• Kada se prosečan deficit siromašnih pomnoži s brojem siromašnih i izrazi u procentu od bruto domaćeg proizvoda dobija se minimalni novčani iznos sredstava neophodnih za eliminaciju siromaštva pod pretpostavkom perfektne targetiranosti pomoći siromašnima
• Za =2 dobijamo P(2) - oštrina siromaštva • Meri nejednakost među siromašnima• Daje veći ponder siromašnima koji su više udaljeni
od linije siromaštva
9797
![Page 98: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/98.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
Osnovni indikatori siromaštva u Srbiji, 2002−2007.
9898
![Page 99: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/99.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
• Siromašna su bila sva lica čija je potrošnja po potrošačkoj jedinici bila u proseku manja od linije siromaštva – u 2002. iznosila je 5.234 dinara mesečno po
potrošačkoj jedinici– u 2007. godini iznosila ja 8.883 dinara mesečno
po potrošačkoj jedinici
9999
![Page 100: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/100.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
• Dubina (jaz) siromaštva u 2007. godini iznosila je 1,3%– ukoliko bi država mobilisala novčana sredstava u
iznosu od 1,3% linije siromaštva za svako lice (siromašno i ono koje nije siromašno) i usmerila siromašnima, teorijski siromaštvo bi bilo eliminisano, pod pretpostavkom perfektne targetiranosti pomoći siromašnima
• Oštrina siromaštva iznosila je 0,4% – Indikator koji uzima u obzir to što se neki
siromašni nalaze dublje u siromaštvu, odnosno dalje ispod linije siromaštva od drugih
100100
![Page 101: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/101.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
Primer izračunavanja indeksa siromaštva• Na osnovu podataka u tabeli izračunati indeks
siromaštva– procenat siromašnih lica od ukupnog broja lica koja
žive u tim domaćinstvima• Linija siromaštva je 13.000 dinara po potrošačkoj
jedinici
101101
![Page 102: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/102.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
Postupak izračunavanja procenta siromašnih lica
102102
![Page 103: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/103.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
Indikatori socijalne uključenosti• Dosadašnja istraživanja siromaštva u Srbiji bazirala
su se na potrošnji domaćinstva kao osnovnom agregatu za merenje životnog standarda i apsolutnoj liniji siromaštva
• Posle periodа znаčаjnog smаnjenjа аpsolutno siromаštvo je počelo dа rаste u 2009. godini
– Kao posledicа pogoršаnjа indikаtorа nа tržištu rаdа
103103
![Page 104: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/104.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
Linijа аpsolutnog siromаštvа i procenаt аpsolutno siromаšnih, Srbija, 2006−2010.
104104
![Page 105: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/105.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
• Zemlje članice EU i kandidati za članstvo prate siromaštvo koristeći relativnu liniju siromaštva i dohodak domaćinstva
• Koriste pokazatelje socijalne uključenosti, tj. Liken (Leaken) indikatore koji se odnose na finansijsko siromaštvo
• Srbija izračunava ove indikatore od 2010. godine
105105
![Page 106: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/106.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
Socijalna (društvena) uključenost (Council of the EU, 2004)
• Definisana je kao proces koji omogućuje da oni koji su u riziku od siromaštva i diskriminacije dobiju mogućnost i resurse koji su potrebni za puno učešće u ekonomskom, društvenom i kulturnom životu i postizanju životnog standarda koji se smatra normalnim u društvu u kojem žive
• Osigurava njihovu veću uključenost u donošenju odluka koje utiču na njihove živote i ostvarenje osnovnih ljudskih prava
106106
![Page 107: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/107.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
• Liken indikatori ukazuju na stanje i promene u četiri dimenzije socijalne isključenosti: – Finansijsko siromaštvo– Zaposlenost– Zdravlje– Obrazovanje
• Definisani su 2001. godine u belgijskom gradu Leakenu
• 2009. dodatni pokazatelji koji se odnose na :– materijanu deprivaciju– stanovanje
107107
![Page 108: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/108.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
• Liken indikatori su razvrstani na primarne i sekundarne – isti za sve zemlje EU
• Primarni pokazatelji obuhvataju najvažnije oblasti koje se odnose na generisanje siromaštva i društvenu isključenost (zaposlenost, obrazovanje i sl.)
• Sekundarni pokazatelji treba da dopune primarne pokazatelje i ukažu na druge važne oblasti koje treba obuhvatiti
• Svaka zemlja EU definiše nacionalne pokazatelje pomoću kojih prate neke specifičnosti fenomena socijalne isključenosti– Značajni su za dodatnu interpretaciju primarnih i
sekundarnih pokazatelja
108108
![Page 109: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/109.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
Metodologija EU• Za definisanje finansijskog siromaštva koristi se
relаtivnа linijа siromаštvа (60% medijаne dohotkа po potrošаčkoj jedinici)
• Kаo osnovni аgregаt zа merenje životnog stаndаrdа koristi se dohodаk domаćinstvа
• Osnovnа prednost - uporedivost pokаzаteljа siromаštvа sа zemljаmа EU i zemljаmа kаndidаtimа zа člаnstvo
• 18% stаnovništvа Srbije je bilo izloženo riziku siromаštvа u 2008. i 2009. prema APD– Iznаd prosečne stope rizikа siromаštvа 27 zemаljа
EU u 2009. godini 16,3%
109109
![Page 110: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/110.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštvaPokаzаtelji relаtivnog siromаštvа u Srbiji, 2006−2010.
110110
2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
Stopa rizika siromaštva (u %)
20,9 21 17,9 17,7 18,3
Prag rizika siromaštva u dinarima
Jedna osoba 8.388 9.900 11.520 12.828 13.128
Domaćinstvo sa dvoje odraslih i dvoje dece mlađe od 14 godina
17.615 20.790 24.192 26.939 27.569
Izvor: Vlada Republike Srbije, Praćenje socijalne uključenosti u Srbiji, pregled i stanje socijalne uključenosti u Srbiji na osnovu praćenja evropskih i nacionalnih pokazatelja 2006-2012. APD
![Page 111: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/111.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
• Cilj novousvojene strategije EU- Evropa 2020. je smаnjenje siromаštvа u EU do 2020. zа 25%– trebа smаnjiti broj onih koji žive ispod relаtivne
linije siromаštvа (60% medijаne nаcionаlnog dohotkа) zа preko 20 milionа
• Prvi milenijumski cilj razvoja UN-a– dа se od 1990. do 2015. prepolovi učešće
stаnovništvа čiji je dohodаk mаnji od jedan USD dnevno i iskoreni glаd
111111
![Page 112: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/112.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštvaMeđunarodna linija siromaštva-procenat stanovništva ispod US$ 1,25 dnevno
112112Izvor: KILM 7th Edition, baza podataka ILO
![Page 113: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/113.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva Međunarodna linija siromaštva-procenat stanovništva ispod US$ 2 dnevno
113113
Izvor: KILM 7th Edition, baza podataka ILO
![Page 114: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/114.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaIndikatori siromaštva
• Prema poslednjim raspoloživim podacima najlošija je situacija u Južnoj Africi– tamno zelena boja pokazuje da između 55,8% i
83,7% stanovništva ima dohodak ispod US$1,25 dnevno
– između 63,2% i 94,8% stanovništva ima dohodak ispod US$2 dnevno
114114
![Page 115: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/115.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Osnovne mere nejednakosti• Nejednakost dohotka/potrošnje – različita lica ili
domaćinstva ostvaruju različite iznose dohotka/potrošnje
• Za definisanje pokazatelja nejednakosti dohotka potrebno je definisati percentile
• Percentili se izračunavaju tako što se domaćinstva urede prema rastućoj veličini njihovog dohotka
• N-ti percentil pokazuje vrednost dohotka ispod kojeg se nalazi n procenata domaćinstava
• Decili su vrednosti koje razdvajaju desetine skupa numeričkih vrednosti koji je uređen u rastući niz i podeljen na 10 jednakih delova
115115
![Page 116: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/116.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Dohodak po percentilima u SAD-u u 2005.
116116
![Page 117: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/117.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Mere nejednakosti koje se odnose na pojedine delove distribucije dohotka su: – odnos dohotka devetog decila i prvog decila
(P90/P10)– odnos dohotka devetog decila i medijane
(P90/P50)– odnos dohotka medijane i prvog decila (P50/P10)
117117
![Page 118: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/118.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Odnos koncentracije• meri procenat ukupnog dohotka kojim raspolažu
najbogatiji – na primer, procenat ukupnog dohotka kojim
raspolaže 20 procenata (kvantil) stanovništva sa najvećim dohotkom, ili 10, 5 ili 1 procenat stanovništva s najvećim dohotkom
• U slučaju postojanja nejednakosti dohotka gornji percentili će imati veći procenat ukupnog dohotka nego donji percentili
118118
![Page 119: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/119.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Ukupan dohodak SAD-a u 2005. po kvantilima, %
119119
![Page 120: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/120.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Kvantilni odnos (S80/S20)• Odnos ukupnog dohotka koji prima 20%
stanovništva s najvećim dohotkom (najviši kvantil) i ukupnog dohotka 20% stanovništva s najmanjim dohotkom (najniži kvantil)
• Ovaj odnos u SAD-u 2005. godine iznosio 14,8 (računat preko procentualnog učešća 50,4%/3,4%)
120120
![Page 121: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/121.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Nejednakost dohotka merena kvantilnim odnosom je smanjena u Srbiji
– kvantilni odnos je značajno opao sa 5,8 u 2006. na 4,7 u 2009, ali pod uticajem krize je iznosio 5,7 već u 2010.
– u 2010. godini 20% najbogatijeg stanovništva imalo 5,7 puta veći dohodak (po potrošačkoj jedinici) u odnosu na 20% najsiromašnijih
121121
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Kvantilni odnos C80/C20 za Srbiju
5,8 5,6 4,8 4,7 5,7
Kvantilni odnos C80/C20 za EU27
4,9 5 5 4,4 5 5,1
Izvor: Vlada Republike Srbije, Praćenje socijalne uključenosti u Srbiji, pregled i stanje socijalne uključenosti u Srbiji na osnovu praćenja evropskih i nacionalnih pokazatelja 2006-2012. APD i baza podataka Eurostat.
![Page 122: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/122.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Ovaj kvantilni odnos svakako bi bio nešto veći za Srbiju kada bi se isključio dohodak u naturi (najzastupljeniji među siromašnima) kao kod EU27
• Svi ovi pokazatelji nejednakosti dohotka mere nejednakost dohotka samo na pojedinim delovima distribucije dohotka– ne na celoj distribuciji dohotka– npr. posmatra se deo stanovništva koje je
najsiromašnije i upoređuje sa bogatijima
122122
![Page 123: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/123.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Koeficijent varijacije dohotka (CV)• Definiše se kao odnos standardne devijacije
dohotka, SD(Y) i prosečnog dohotka
• Standardizovana mera dohodne nejednakosti, invarijantna na promenu prosečnog dohotka
• Standardna devijacija dohotka kao mera disperzije dohotka, raste s rastom prosečnog dohotka
• Standardna devijacija ne bi bila dobra mera nejednakosti ako bi poredili dve distribucije dohotka koje imaju različite prosečne vrednosti dohotka
123123
![Page 124: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/124.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Koeficijent varijacije dohotka je obično blizak vrednosti 1
• U slučaju potpune jednakosti (teorijska pretpostavka), standardna devijacije je jednaka 0 i CV je jednak 0
• U slučaju potpune nejednakosti, kada sav dohodak prima jedno lice, CV ima beskonačnu vrednost
• Koeficijent varijacije mesečnih neto zarada od osnovnog posla u Srbiji iznosila je 0,861 u 2002. i 0,689 u 2007.
124124
![Page 125: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/125.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Varijansa logaritma dohotka (Var(ln(Z)))• Često se naziva „logaritam varijanse dohotka“ (log
variance of income) iako se radi o varijansi logaritma dohotka a ne o logaritmu varijanse dohotka
• Varijansa dohotka raste s rastom prosečnog dohotka• To se koriguje tako što umesto dohotka koristimo
logaritam dohotka• Varijansa logaritma dohotka invarijantna na
promene prosečnog dohotka
125125
![Page 126: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/126.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Lorencova kriva• Lorencova kriva pokazuje procenat dohotka koji je
primio određeni procenat stanovništva• Na x osi je predstavljen kumulativni procenat
stanovništva koje je rangirano prema nivou dohotka• Na y osi predstavljen je kumulativni procenat dohotka
koje je stanovništvo primilo• Lorencova kriva koja označava perfektnu jednakost je
linija nagiba od 45 stepeni (y=x)– svako lice prima isti dohodak– kumulativni procenat dohotka je jednak
kumulativnom procentu stanovništva
126126
![Page 127: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/127.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• n procenata stanovništva prima n procenata ukupnog dohotka (na primer, 20% stanovništva s najnižim dohotkom prima 20% ukupnog dohotka)
• Lorencova kriva se može koristiti za poređenje distibucija dohotka i za procenu relativnog stepena nejednakosti dohotka
127127
![Page 128: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/128.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Lorencove krive − (a) Lorencove krive A i B se ne seku; (b) Lorencove krive C i D se seku
128128
![Page 129: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/129.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Koja zemlja ima manju nejednakost dohotka?• Zemlja A ima manju nejednakost dohotka nego
zemlja B• Najsiromašnijih P procenata stanovništva prima
– a procenata ukupnog dohotka u zemlji A– b procenata ukupnog dohotka u zemlji B– a>b
• Pošto se ove dve krive ne seku to važi za svaku tačku P
129129
![Page 130: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/130.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Koja zemlja ima manju nejednakost dohotka ako se Lorencove krive seku?
• Koje tačke na Lorencovoj krivoj odgovaraju tačkama P1 i P2?
• Tački P1 odgovara
– d1 procenat ukupnog dohotka u zemlji D
– c1 procenat ukupnog dohotka u zemlji C
• d1 > c1
– najsiromašnijih P1 procenata stanovništva ima veći procenat ukupnog dohotka u zemlji D nego u zemlji C
130130
![Page 131: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/131.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Kakva je situacija na gornjem delu distribucije dohotka npr. u tački P2 ?
• c2 > d2
– najsiromašnijih P2 procenata stanovništva prima veći procenat ukupnog dohotka u zemlji C nego u zemlji D
• Poređenjem dve Lorencove krive koje se seku ne možemo doći do zaključka koja zemlja ima manju nejednakost dohotka– u jednom delu distribucije to je zemlja D, a u
drugom delu zemlja C
131131
![Page 132: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/132.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Dve Lorencove krive koje se ne seku omogućuju nam poređenje nejednakosti dohotka između dve zemlje ili u dve vremenske tačke
• Grafički prikaz nam ne omogućuje da kvantificiramo koliko je velika razlika između dve distribucije dohotka
132132
![Page 133: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/133.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Gini koeficijent• Koristi se za kvantitativno poređenje distribucije
dohotka ili potrošnje dve zemlje ili dva perioda u jednoj zemlji
• Srazmeran je površini između linije od 45 stepeni i Lorencove krive
• Lorencova kriva koja je više udaljena od linije od 45 stepeni (y=x) označavaće veću nejednakost raspodele dohotka i veći Gini koeficijent
133133
![Page 134: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/134.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
Izračunavanje Gini koeficijenta na osnovu distribucije dohotka domaćinstava u SAD-u, 2005.
134134
![Page 135: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/135.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Površina A koja odgovara Gini koeficijentu jednaka je 0,5 (površina donjeg trougla koja je jednaka polovini površine kvadrata) manje površina H ispod Lorencove krive:
A=0,5−H• Površina H se može aproksimirati ako je podelimo na
veliki broj trapezoida• Osnovica trapezoida Hi je Pi − Pi-1, odnosno fi (procenat
frekvencije)• Kraća kateta trapezoida je zi-1, kumulativni procenat
dohotka do dohodne grupe i−1• Duža kateta je zi
• Površina trapezoida je proizvod osnovice i polovine sume kateta: Hi= fi(zi-1+ zi)/2
135135
![Page 136: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/136.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Površina ispod Lorencove krive može se izraziti na sledeći način:
• za t grupa dohotka, gde je z0 jednako 0• Površina A se onda može izraziti kao:
136136
![Page 137: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/137.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Gini koeficijent G se izvodi odabirom konstante s kojom treba pomnožiti A da bi vrednost G bila u intervalu od 0 do 1
• U slučaju perfektne jednakosti dohotka– površina A je jednaka 0– A je jednako 0,5
• U slučaju drugog ekstrema, potpune nejednakosti, Lorencova kriva se može opisati donjom x osom i desnom vertikalnom osom kvadrata– H je jednako 0 i A je jednako 0,5
137137
![Page 138: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/138.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Da bismo standardizovali G u intervalu od 0 do 1 A je potrebno pomnožiti sa 2: G=2A
• G je onda jednako:
• U slučaju perfektne jednakosti Gini koeficijent (G) će iznositi 0• U slučaju perfektne nejednakosti iznosiće 1• Važna karakteristika Gini koeficijenta: više je osetljiv na promene u sredini distribucije dohotka nego na promene na donjoj i gornjoj distribuciji dohotka
138138
![Page 139: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/139.jpg)
Statistika blagostanja/životnog standardaNejednakost dohotka i potrošnje
• Gini koeficijent je opao sa 32,9 u 2006. na 31,2 u 2009. godini, ali je potom porastao na 33 u 2010.
• U 2012. na osnovu Ankete o prihodima i uslovima života Gini iznosi 38
• U EU27 stabilne vrednosti Gini koeficijenta i niže nego u Srbiji
Kretanje Gini koeficijenta u Srbiji i EU27
139139
2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2012.
Gini koeficijent za Srbiju
35,4 34,1 32,1 31,2 33,0 38,0
Gini koeficijent za EU27 30,2 30,6 30,8 30,4 30,5 30,6
Izvor: Vlada Republike Srbije, Praćenje socijalne uključenosti u Srbiji, pregled i stanje socijalne uključenosti u Srbiji na osnovu praćenja evropskih i nacioalnih pokazatelja 2006-2012. APD i baza podataka Eurostat.Za 2012. na osnovu Ankete o prihodima i uslovima života, RZS, Saopštenje broj 366.
![Page 140: Statistika blagostanja/ životnog standarda](https://reader036.fdocuments.net/reader036/viewer/2022081420/56812a7b550346895d8e07a0/html5/thumbnails/140.jpg)
140140140140
Statistika blagostanja/životnog standarda Merenje blagostanja/životnog standarda Gini koeficijent u svetu
140140
Napomena: Poslednja dostupna godina
Izvor: KILM 7th Edition, baza podataka ILO