Stara Skripta Za Pismeni - ME II - Azira Cergic

8/17/2019 Stara Skripta Za Pismeni - ME II - Azira Cergic

1/34

Ekonomski fakultet

MEĐUNARODNA EKONOMIJA II (PITANJA ZA PISMENI ISPIT)

Azira Čergić

Tuzla, 2008. godine

0


2/34

1. Kakav je trend meunarodni! finansijski! tokova u odnosu na meunarodno kretanjero"a i usluga u #eriodu od #o$etka 20. stoljeća do danas%

& #o$etku su meunarodni finansijski tokovi #ratili meunarodna kretanja ro"a i usluga.'eutim, "rzina kretanja ka#itala je #uno veća nego "rzina trgovinski! tokova. ("og toga su

meunarodne finansijske transak)ije rasle #uno "r*e od meunarodni! trgovinski!transak)ija.

2. +avedite #ozitivne #osljedi)e "rzog rasta meunarodni! finansijski! transak)ija%

rzi rast meunarodni! finansijski! transak)ija-astimuli/e #renos vi/ka /tednje nad investi)ijama iz jedne zemlje u drugu i finansiranjainvesti)ija u defi)itarnim zemljama

"uti$e na smanjenje razlika u grani$noj efikasnosti investi)ija u #ojedinim zemljama)uti$e na #o"olj/anje glo"alne aloka)ije resursaduti$e na #ovećanje mogućnosti dis#erzije i #okrivanje rizika

ve ovo uti$e na #ovećanje meunarodne razmjene, meunarodne #odjele rada i #ovećanjasvjetske #roduktivnosti, #roizvodnje i *ivotnog standarda.

. Koje su o#asnosti "rzog rasta meunarodni! finansijski! transak)ija%

rzi rast meunarodni! finansijski! transak)ija krije u se"i i neke o#asnosti. +#r. "rzi razvojinformati$ke te!nologije koji je uvjetovao veliko #ovećanje "rzine transfera finansijski!sredstava u svijetu i tako #ovećao nji!ovu efikasnost,#ovećao je i o#sanost da se gre/ke umeunarodnom finansijskom sistemu "rzo #renesu iz )entar u )entar, da se glo"aliziraju. +ataj na$in se #ovećava o#asnost od tzv. sistematskog rizika tj. rizika da se gre/ka, "ankrotnekog velikog su"jekta meunarodnog finansijskog tr*i/ta glo"alizira i ugrozi )ijeli sistemuzrokujući lan$ani sistem reak)ija "ankrota drugi! su"jekata.

. Koji se instrument naj$e/će koristi u meunarodnim #laćanjima%

3azili$iti institu)ionalni sektori domaće #rivrede 4#reduzeća, "anke, dr*ava koriste razli$iteinstrumente u svojim finansijskim transka)ijama.5rivredna #reduzeća #rivla$e ka#ital-6uzimanjem trgova$ki! kredita od inozemnog do"avlja$a6uzimanjem "ankarski! zajmova i kredita6izdavanjem kratkoro$ni! trgova$ki! #a#ira

6izdavanjem srednjero$ni! i dugoro$ni! mjeni)a, te dugori$ni! o"vezni)a koje mogu ku#itiinozemna #reduzeća6uzimanjem zajmova od vanjski! filijala6#utem dioni)aanke #rivla$e vanjski ka#ital-6#riku#ljanje de#ozita od vanjski! rezidenata 4 #reduzeća i dr*ave6meu"ankarskim aran*manima za finansiranje izvoza i uvoza6izdavanjem kratkoro$ni! trgova$ki! #a#ira6izdavanjem srednjoro$ni! i dugoro$ni! mjeni)a i dugoro$ni! o"vezni)a6#utem zajmova od vanjski! filijala i dioni)a7r*ava do"iva vanjski ka#ital-

6#rodajom svoji! vrijednosni! #a#ira 4mjeni)a i o"vezni)a6meuso"nim kreditiranjem 4uklju$ujući #omoć

1


3/34

6kratkoro$nim ili dugoro$nim zajmovima od meunarodni! institu)ija kao /to su '' i .

9. :"jasnite #ojam #latnog "ilansa%

5latni "ilans je #o#is vrijednosti svi! transak)ija neke zemlje s inozemstvom u toku jedne

godine.

;. Koje su tri vrste transak)ija koje se iskazuju u #latnom "ilansu%

Transak)ije u #latnom "ilansu se gru#i/u-6tekuće transak)ije6ka#italne transak)ije6ra$un rezervi je sastavni dio ka#italni! i finansijski! transak)ija.

zvori 4#otro/nja6)redit ?A. 3:E > &@&E

1. & voz ro"e2. &voz usluga

1. >zvoz ro"e2. >zvoz usluga

+eto6ro"e i usluge 4E6&

. T3A+E3>. Transferi inostranstvu . Transferi iz inostranstva +eto6tekući transferiilans tekući! transak)ija

8. :"jasnite zna$enje "ilansa trgovine ro"om i uslugama u meunarodnoj analizi%

& #latnom "ilansu mo*emo #odvla$iti #ojedine stavke, #a tako, kad )rtu #odvu$emo is#odizvoza i uvoza ro"e i usluga, do"it ćemo "ilans ro"a i usluga, koji smo nazvali "ilans vanjsketrgovine ili vanjskotrgovinski "ilans. ilans trgovinom ro"om i uslugama ima #ose"an zna$aju makroekonomskoj analizi, jer se tim "ilasnom #renose im#ulsi meunarodne razmjene na

domaću #roizvodnju. +aime jednakost agregatne #onude i #otra*nje u otvorenoj #rivredimo*emo #isati-B ? & C D ? > ? ? E C B F 4 D ? > ? C E F &

+a temelju ovog "ilansa vidimo da je "ilans trgovine ro"om i uslugama #ozitivan, tj. izvoz jeveći od uvoza ako je domaća #roizvodnja B veća od domaće #otro/nje 4 D? >? . ("og toga

#ozitivan "ilans trgovine ro"om i uslugama uti$e na #ovećane #roizvodnje i za#oslenosti.:"rnuto, veća domaća #otro/nja od #roizvodnje im#li)ira negativan "ilans trgovine ro"om iuslugama, tj.

BG 4D ? > ? C EG&

2


4/34

H. :"jasnite #ojam "ilansa ka#italni! transak)ija%

inansijski tokovi izmeu zemlje i inostranstva zovu se ka#italne transak)ije ili tokovika#itala.

10. +a koji na$in dolaziti do odliva ka#itala iz zemlje u inostranstvu%

:dliv ka#itala iz zemlje mo*e "iti u o"liku-6zajmova dati! inozemstvu6de#ozita u inozemnim "ankama6ku#ovine vrijednosni! #a#ira u inostranstvu

11. +a koji na$in dolazite do #riliva ka#itala iz inostranstva u zemlju%

5riliv ka#itala iz inostranstva u zemlju ostvaruje se #utem-6zajmova iz inostranstva

6inozemni! de#ozita u domaćim "ankama6#rodaje vrijednosni! #a#ira u inostranstvu

12. Kako izgleda struktura "ilansa ka#italni! transak)ija%

ilans ka#italni! transak)ija se sastoji od-1. 7irektni! investi)ija-6u inostranstvu6iz inostranstva2. 5ortofolio investi)ija-6u inostranstvu6iz inostranstva. Kratkoro$nog ka#itala-6u inostranstvu6iz inostranstvaIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIIII

+ET: F >@A+ KA5>TA@+>J T3A+AKD>A

1. :"jasnite #ojam devizni! rezervi%

7eviznim rezervama jedne zemlje #odrazumijevaju se ras#olo*iva sredstva #laćanja zafinansiranje neravnote*e u njezinom #latnom "ilansu.

1. Kako izgleda struktura devizni! rezervi%

>@A+ ':+ETA3+>J 3E(E3L>-1.izvoz ili uvoz zlata2.#orast ili smanjenje o"aveza.o#rast ili smanjenje deviza.gre/ka i #ro#usti


5/34

19. :"jasniti #rin)i# kom#enzatorskog finansiranja% & #latnom "ilansu, saldo stavki iznad )rte 4"ez o"zira gdje )rtu #odvu$emo finansira sesaldom stavki is#od )rte 4su#rotnog #redznaka. To je #rin)i# kom#enzatorskogfinansiranja.

1;. :"jasniti autonomne i kom#enzatorske transak)ije u #latnom "ilansu%

& "ilansu #laćanja #ostoji #odjela ekonomski! transak)ija na-Autonomne transakcije su one koje domaći #rivredni su"jekti o"avljaju u skladu smotivom svoga #oslovanja neovisno o stanju u #latnom "ilansu. Tu s#adaju sve stavke iz

"ilansa tekući! transak)ija i kretanja #rivatnog ka#italaKompenzatorske transakcije o"avlja uglavnom vlada odnosno monetarne vlasti radiizravnanja neravnote*e u "ilansu autonomni! transak)ija. Tu #ri#adaju #rije svega

#romjene rezervi i dr*avna zadu*enja u inozemstvu.

1


6/34

21. :"janite #ojam deviznog te$aja%

7evizni te$aj je )ijena jedne jedini)e strane valute izra*ena "rojem jedini)a domaće valute.:n #okazuje koliko jedini)a domaće valute tre"a #latiti za jednu jedi)u strane valute.

22. :"ajsnite kako #romjene deviznog kursa uti$u na ekonomiju zemlje%

5romjene deviznog kursa uti$u na )ijenu uvoza, na renta"ilnost izvoza, na renta"ilnost #roizvodnje uvozni! su#stituta, ali i na domaće )ijene uvozni! do"ara. +a taj na$in #romjenakursa uti$e na #romjene relativni! )ijena, a time i na redistri"u)iju na)ionalnog do!otka i narealoka)iju ekonomski! resursa, i na tem#o #rivrednog razvoja. 5romjene kursa uti$u na

#romjene uvjeta razmjene, a time i na koristi koje zemlja ima od vlastite trgovine. Te$aj jez"og toga vrlo va*na varija"la ekonomske #olitike jer uti$e na sve makroekonosmke #ojave.5orast te$aja uti$e na domaću infla)iju #osku#ljenjem uvoza kako direktno tako i indirektno.5romjenom odnosa )ijena uvoza i izvoza, #romjena te$aja uti$e na #romjenu izvoza i uvoza, a

#reko nji! #ro)esom multi#likatora i na #roizvodnju, za#oslenost i sve ostale

makroekonomske agregate.

2. +avedite o"jektivne i su"jektivne faktore od koji! zavisi devizni kurs%

7evizni kurs, )ijena jedini)e strane valute, kao i svaka druga )ijena formira se na tr*i/tudjelovanjem snaga #onude i #otra*nje. 5otra*nja za devizama funk)ija je uvoza ro"e i uslugaiz inozemstva investi)ija u inozemstvu i zajmova i transfera dati! inozemstvu. ("og toga

#otra*nja odgovara dugovnim4de"it stavkama u "ilan)i #laćanja.5onuda deviza na deviznomtr*i/tu funk)ija je izovza ro"e i usluga vanjski! investi)ija u zemlji i transfera iz inozemstva.("og toga #onuda deviza odgovara #otra*nim 4)redit stavkama u "ilan)i #laćanja.udući da su uvoz6izvoz funk)ije odnosa )ijena ,ukusa #otro/a$a i sl, a zajmovi i investi)ijefunk)ije odnosa kamatni! sto#a koje su o#et funk)ija velikog "roja varija"li, to su funk)ije

#otra*nje i #onude deviza fun)ije velikog "roja varija"li.:sim ovi! o"jektivni! faktora na kurs uti$u i mnogi drugi su"jektivni faktori. &ti)aj ovi!

#rije svega ljudski! faktora na devizni kurs #rovodi se kroz autonomne #romjene #otra*nje ili #onude sa stranom valutom kao /to su-1.osnovni trend tr*i/ta2.vremenska neusklaenost #laćanja za uvoz i na#lata izvoza.#regovara$ka vje/tina su"jeta u vanjskoj trgovini.tr*i/na o$ekivanja u #ogledu terminski! te$ajeva9./#ekulativna kretanja ka#itala z"og #oliti$ke #rivredne i dru/tvene situa)ije

;.#romjena uvjeta na nov$anom i finansijskom tr*i/tu


7/34

29 +avedite osnovne o"like devizni! rizika%

& deviznim transak)ijama, osim uo"i$ajni! rizika, #ostoje i tri o"lika deviznog rizika i to-1.ra$unovodstveni rizik 2.transak)ijski rizik

.rizik #rofita"ilnosti.

2;. :"jasnite ra$unovodstveni tok na domaćem tr*i/tu%

3a$unovodstveni rizik se #ojavljuje z"og razlike izmeu devizni! sredstava i devizni!o"aveza #reduzeća ili #ojedina)a,a ta razlika je neto vrijednost ili dioni$ki ka#ital. Ako sedevizni te$aj strane valute mijenja tada će vrijednost sredstava i o"aveza dioni$arima u tojvaluti takoe mijenjati,/to mo*e uti)ati na neto vrijednost #reduzeća.

2 u jednom i u drugom slu$aju /#ekulanti idu #rotiv tenden)ija tr*i/ta, smanjuju am#litude u fluktuiranju odreene valute i tako djeluju

sta"ilizirajuće na deviznom tr*i/tu.'eutim idu li /#ekulanti u istom smjeru sa tr*i/nim tenden)iajma oni #ovećavaju am#litudeu fluktuirajućem kretanju te$ajeva, te imamo slu$aj desta"ilizirajuće /#ekula)ije na deviznomtr*istu.

0. :"jasnite #ojam devizne ar"itra*e%

7evizna ar"itra*a je istodo"no ku#ovanje i #rodavanje iste devize na razli$itim tr*i/tima i uzrazli$ite )ijene 4te$aj, na osnovu $ega ar"itra*a *eli ostvariti deviznu zaradu.

;


8/34

1. :"jasnite #ojam kamatne ar"itra*e%

Ako se kamatne sto#e u razli$itim #oslovnim sredi/tima i valutama razlikuju, ar"itra*eritransferiraju likvidna nov$ana sredstva iz skladi/ta s ni*im kamatnjakom, a sredi/ta s vi/imkamatnjakom,i na taj na$in #rovode kamatnu ar"itra*u te ne!oti)e uti$u na izjedna$avanje

kamatni! sto#a u svim sredi/tima.

2. +avedite i o"jasnite karakteristike sistema devizni! kurseva%

3azlikujemo dva sistema devizni! te$ajeva-1.fiksni devizni te$aj6 gdje je devizni te$aj vezan, fiksiran za neku ro"u ili devizu, ili sku#deviza2.fluktuirajući devizni te$aj6 gdje je ostavljeno deviznom tr*i/tu da odredi )ijenu #ojedini!valuta.

+aime, ako se zemlja odlu$i da svoju valutu ve*e za neku eksternu vrijednost,ona moraodlu$iti i za koju- zlato, za neku #ojedinu valutu, ili za sku# 4ko/ari)u valuta.

Ako se zemlja odlu$i da svoju valutu #usti da slo"odno #liva 4fluktuira na deviznom tr*i/tu,ona mora odlu$iti !oće li je #ustiti- da #liva samostalno, gru#no , ili njezino fluktuiranjeusmjeravati tako da te$aj njezine valute ==#azi== u skladu s #romjenama neki! indikatora.

. +avedite osnovne faktore koje zemlja tre"a uzeti u o"zir #rilikom iz"ora deviznogsistema%

:dluka o iz"oru deviznog sistema nije jednostavna i #ri tome tre"a uzeti u o"zir mno/tvofaktora-6veli$inu zemlje6otvorenost zemlje6strukturu vanjske trgovine6ste#en njezinog integriranja u meunarodne finansijske tokove6sto#u infla)ije

. Koji sistem deviznog kursa "i tre"ala uvesti velika zemlja, a koje zemlje u razvoju i za/to%

Lelike zemlje uglavnom #ri!vataju samostalno fluktuiranje svoji! valuta,a zemlje u razvojusklonije su svoju valutu vezati za neku eksternu vrijednost. :#ćenito se smatra da zemlje urazvoju tre"aju #ri!vatiti sistem fiksni! te$ajeva iz dva razloga-1. jer "i fluktua)ija te$aja valute doti$ne zemlje "ile #retjerane s o"zirom da je tr*i/te malo

2. u$in)i #omenuti! /okova u #roizvodnji 4n#r. la"a *etva u monokulturnoj izvoznoj #rivredi odreene zemlje mogu se u"la*iti u#otre"om devizni! rezervi u sistemu fiksni!te$ajeva.

9. :"jasnite odreivanje deviznog kursa u sistemu zlatnog standarda i o"jasnite grafi$ki%

>zvoznik iz zemlje A u zemlju , sistemom zlatnog standarada,svoj izvoz mo*e na#latiti uvaluti zemlje 4valuta O ili u zlatu.Ako izvoz na#laćuje u zlatu, zlato tre"a trans#ortirati iz zemlje u zemlju A, /to uvjetujetro/kove.5ovećanje izvoza zemlje A u zemlju , uti$e na #ovećanje #onude valute zemlje u zemlju

A,a to uti$e na smanjenje njezine )ijene 4te$aja valute O, koja mo*e o#adati samo do veli$inetro/kova trans#orta zlata iz zemlje u zemlju A.


9/34

5adne li )ijena valute O u zemlji A ni*e od njezinog te$aja fiksiranog #rema zlatu umanjenogza tro/kove trans#orta zlata, tada će izvoznik iz zemlje A svoj izvoz radije na#latiti u zlatu.("og toga se te$aj valute O umanjen za tro/kove trans#orta zlata iz zemlje u zemlju A zovedonja zlatna ta$ka zemlje . Analogno tome gornja zlatna ta$ka zemlje je fiksna )ijena zlatauvećana za tro/kove trans#orta zlata.

("og toga te$ajevi valuta u sistemu zlatnog standarda nisu #ot#uno fiksni, nego i#ak mogufluktuirati izmeu donje i gornje zlatne ta$ke, odnosno ta$ke uvoza i ta$ke izvoza zlata.:dreivanje te$aja valute u sistemu zlatnog standarda mo*emo #redstaviti grafi$ki-

Te$aj valute O u zemlji A koji je fiksiran u zlatu na Tz mo*e varirati izmeu donje T7 i gornjeT zlatne ta$ke. :#adne li te$aj valute O u zemlji A is#od T7, tada će izvozni)i iz zemlje Aradije na#laćivati svoja #otra*ivanja u zemlji u zlatu, nego u valuti zemlje .(ato donja zlatna ta$ka T7 #redstavlja ta$ku uvoza zlata za zemlju A. :"rnuto, ako "i te$ajvalute O u zemlji A #orastao iznad T, uvozni)ima zemlje A "i "ilo #ovoljnije svoja dugovanjaizvozni)ima iz zemlje #odmiriti u zlatu, nego u svojoj valutu P.

("og toga je gornja zlatna ta$ka T ta$ka izvoza zlata iz zemlje A u zemlju .

;. :"jasnite fuk)ionisanje deviznog kursa u sistemu zlatno6deviznog standarda io"jasnite grafi$ki%

unk)ionisanje deviznog kursa u sistemu zlatno6deviznog standarda mo*emo #rikazatigrafi$ki-

Te$aj izmeu domaće valute i rezervne svjetske valute 4ameri$ki dolar fiksirana je na To uzdozvoljeno odstu#anje Q RS. +aime zemlja #reuzima o"avezu da interven)ijama iz svoji!

rezervi ne dozvoli odstu#anje te$aja dolara za vi/e od QRS.

8


10/34


11/34

. :"jasnite me!anizam automatskog uravnote*enja "ilansa #laćanja #romjenom )ijena%

'e!anizam automatskog uravnote*enja "ilansa #laćanja #romjenom )ijena djeluje razli$ito usistemu fiksni! te$ajeva i u sistemu fluktuirajući! te$ajeva. Ekstremni slu$ajevi ti! sistema su-1.sistem zlatnog va*enja

2.sistem #ot#uno slo"odnog fluktuiranja te$aja

& slu$aju sufi)ita u "ilansu #laćanja #rikazanog ta$kama A dolazi do -1.#ovećanja uvoza zlata i nov$ane mase u zemlju2.#orasta )ijena.smanjenja kamatnjaka5orast )ijena ro"e i usluga stimulira nji!ov uvoz, a destimulira izvoz /to uti$e na

#ogor/avanje "ilansa ro"e i usluga:#adanje kamatnjaka uti$e na izvoz ka#itala /to uti$e na #ogor/anje "ilansa ka#italni!transak)ija.Te #romjene u "ilansu vanjske trgovine i u "ilansu kratkoro$nog ka#itala uti$u na eliminisanjesufi)ita i na us#ostavljanje ravnote*e u ta$ki . & slu$aju defi)ita u "ilansu #laćanja

#rikazanog ta$kom D dolazi do -6#ovećanja izvoza zlata i smanjenja nov$ane mase6o#adanja )ijena u zemlji6#orasta kamatnjaka.:#adanje )ijena ro"e i usluga #o"olj/ava vanjskotrgovinsku "ilansu, a #orast kamatnjakastimulira ulaz ka#itala. Te #romjene stimuliraju uvoz, a destimuliraju uvoz, #a se ravnote*aus#ostavlja u ta$ki .& sistemu fluktuirajući! te$ajeva defi)it u "ilansu #laćanja se automatski korigira

de#resija)ijom njezine valute, a sufi)it a#resija)ijom valute. +u*ni uvjet za uravnote*enje "ilansa #laćanja de#resija)ijom ili a#resija)ijom valute je sta"ilno tr*i/te deviza , a dovoljanuvjet je relativna elsti$nost funk)ija #onude i #otra*nje za vanjskim devizama. & slu$aju malezemlje devizno tr*i/te je sta"ilno onda i samo onda ako je z"ir koefi)ijenata elasti$nostidomaće #otra*nje za uvozom i #onude izvoza #o a#solutnoj vrijednosti veći od jedan. To jetzv. 'ars!all6 @ernerov uvjet.7evizno tr*i/te je nesta"ilno ako je krivulja #onude za devizama o#adajuća funk)ija te$aja iako je elasti$nija 4vodoravnija od krivulje #otra*nje.

10


12/34

Ako je 71 funk)ija #otra*nje za devizom zemlje u zemlji A, a 1 funk)ija #onude devizazemlje u zemlji A, tada je revnote*ni te$aj To. 5ri te$aju T1 zemlja A ima defi)it u "ilansu

#laćanja izra*en u valuti zemlje u iznosu od . Taj se defi)it mo*e eliminisatide#resija)ijom valute zemlje A od T1 na To. Ako su funk)ije #otra*nje i #onude valute zemlje u zemlji A neelasti$nije kao /to su 72 i 2, korigiranje istog defi)ita od iziskivalo "idaleko veću de#resija)iju valute zemlje A 4od T1 do T2. Ako krivulja #onude deviza zemlje

u zemlju A ostane ne#romijenjena tj. 1, a krivulja #otra*nje se #omjeri sa 71 na 72eliminisanje istog defi)ita od uvjetovalo "i veću de#resija)iju valute zemlje A da "i se

#ostigla ravnote*a "ilansa #laćanja zemlje A u ta$ki J. 7akle, neelasti$nija krivulja #otra*njeza valutom zemlje uz istu funk)iju njezine #onude za!tijeva veću de#resija)iju valutezemlje A da "i se eliminisala neravnote*a u zemlji A. Ako je funk)ija #onude 2 a #otra*nja71, eliminisanjem defi)ita od iziskivalo "i veću de#resija)iju valute zemlje A da "i se

#ostigla ravnote*a "ilansa #laćanja zemlje A u ta$ki . 7akle, /to je neelasti$nija krivulja #onude deviza, uz datu krivulju #otra*nje de#resija)ija valute tre"a "i "iti veća da "i seeliminisao isti defi)it u "ilansu #laćanja.

. :"jasnite me!anizam automatskog uravnote*enja "ilansa #laćanja uz #romjenudru/tvenog #roizvoda%

5romjena stanja u "ilansu #laćanja uti$e ne samo na #romjenu nov$ane mase u zemlji nego ina #romjenu domaćeg #roizvoda #ro)esom multi#likatora. 5romjene domaćeg #roizvoda

#utem grani$ne sklonosti uvoza uti$u na #romjene uvoza a time i na #romjene u "ilansu #laćanja.5red#ostavimo da je u C uo ?m funk)ija uvoza, #ri $emu jeuo F autonomni uvoz, tj. onaj dio uvoza neovisan o domaćem #roizvodum 6 grani$na sklonost uvoza, tj.#orast uvoza uvjetovan jedini$nim #orastom domaćeg

#roizvodaU

takoer #red#ostavimo da je izvoz E autonoman, #a ravnote*u "ilansa #laćanja mo*emo #redstaviti grafi$ki-

11


13/34

5ri domaćem #roizvodu B ostvaruje se jednakost izvoza i uvoza, #a je "ilan)a vanjsketrgovine u ravnote*i, a ako #red#ostavimo i ravnote*u "ilansa tekući! transfera i "ilansaka#italni! transak)ija, tada je i "ilans #laćanja u ravnote*i.&z domaći #roizvod B1 imamo sufi)it u "ilansu #laćanja od A, jer je uvoz manji od izvoza,a uz domaći #roizvod B2 imamo defi)it u "ilansu #laćanja od D7.

Ako od izvoza od"ijemo uvoz do"it ćemo funk)iju "ilansa vanjske trgovine kao funk)ijudomaćeg #roizvoda f4 C E6&

Kad je B1 imamos sufi)it u "ilansu #laćanja od A, a kad je B 2, imamo defi)it u "ilansu #laćanja od D7. 3avnote*a se ostvaruje #ri domaćem #roizvodu B.5oveća li se izvoz 4z"og #romjene ukusa,)ijena i sl. sa E na E1, tada će se krivuljavanjskotrgovinske "ilan)e LT C E 6 & #omaknuti udesno a ravnote*a u "ilan)i #laćanja ćese ostvariti #ri većem domaćem #roizvodu B1. +aime u situa)iji ne#ot#une za#oslenosti

#orast izvoza uti)at će na multi#likovani #orast domaćeg #roizvoda-1

VC 66666 VE gdje je - s?msC 16O grani$na sklonost /tednjimC grani$na sklonost uvozuVE C E16E #orast izvoza

&z isti domaći #roizvod B, #orast izvoza "i uti)ao na stvaranje sufi)ita u vanjskotrgovinskoj "ilan)i za BA. Analogno tome, #orast autonomnog uvoza rezultirao "i u multi#likativnomsmanjenju domaćeg #roizvoda za iznos koji je jednak multi#likatoru #omno*enom saautonomnim #orastom uvoza. Ako "i domaći #roizvod ostao isti tada "i #orast autonomnoguvoza rezultirao stvaranjem defi)ita u "ilansu #laćanja od B. :vo mo*emo ilustrirati

grafi$ki-

12


14/34

3avnote*a u #rivredi se ostvaruje #ri jednakosti agregatne #onude i agregatne #otra*nje tj.- B?&CD??>?EC WB6 4D?6>X C E6&

6>CE6& gdje je 6 /tednja

>z ovog izraza slijedi da je naru/avanje eksterne ravnote*e , ravnote*e u "ilansu #laćanja kad je EY& naru/ava i unutra/nja ravnote*a, #a je Y>'e!anizam automatskog uravnote*enja "ilansa #laćanja #romjenom domaćeg #roizvodamo*emo #redstaviti grafi$ki-

&nutra/nja i vanjska ravnote*a ostvaruju se #ri domaćem #roizvodu B. Ako se #oveća izvozsa E na E1, krivulja vanjskotrgovinske "ilanse se #omi$e na E16&, #a se nova ravnote*aostvaruje u ta$ki A #ri domaćem #roizvodu B1. 5ri tom domaćem #roizvodu ostvaruje sesufi)it od B1A koji je manji od #orasta izvoza jer je z"og #ovećanja domaćeg #roizvoda odVC61 #ovećan uvoz na mZV $ime je sufi)it u "ilansu #laćanja automatski smanjen.Ako je domaći #roizvod B1 manji od #oten)ijalnog #ostoji neza#oslenost u zemlji koja semo*e eliminisati #ovećanjem investi)ija sa > na >1 /to #romi$e krivu 6> na 6>1, #a se tadaunutra/nja i vanjska ravnote*a ostvaruju #ri domaćem #roizvodu B2. :#et je #orast domaćeg

#roizvoda VC261 uvjetovao #orast uvoza od mZV /to je uz ne#romijenjen uvoz uti)alo nauravnote*nje "ilansa #laćanja.

+a istom grafikonu moguće je analizirati me!anizam automatskog uravnote*enja "ilansa #laćanja, u situa)iji defi)ita nastalog z"og smanjenja izvoza ili z"og #ovećanja uvoza, /touti$e na #omjeranje krive E6& ulijevo i na smanjenje domaćeg #roizvoda. To smanjenjedomaćeg #roizoda z"og grani$ne sklonosti uvoza uti)alo "i na smanjenje uvoza a time i na

smanjenje defi)ita u "ilansu #laćanja.manjenje domaćeg #roizvoda uvjetovano defi)itom u "ilansu #laćanja uti$e ne samo nasmanjivanje uvoza, nego stavlja u #okret me!anizam automatskog uravnote*enja "ilansa

#laćanja #romjenom )ijena. 7akle, o"a me!anizma se do#unjavaju i #oja$avaju, /to #ro)esautomatskog uravnote*enja "ilansa #laćanja jo/ u"rzava.

9. Koji su #ro"lemi automatskog uravnote*enja "ilansa #laćanja%

Automatsko uravnote*enje "ilansa #laćanja ima sljedeće negativne strane-1.da "i se eliminisao defi)it u "ilansu #laćanja tre"a smanjiti nov$anu masu,/to uti$e na #orastkamatnjaka, a taj #orast uti$e na smanjenje investi)ija. manjenje investi)ija uti$e

multi#likativno na smanjenje domaćeg #roizvoda i #ovećanje neza#oslenosti, /to #oredekonomski! stvara i so)ijalne i #oliti$ke #ro"leme, #a vlada #rekida #ro)es automatskog

1


15/34

uravnote*enja "ilansa #laćanja i #oduzima mjere ekonomske #olitike. 5ot#una odsutost mjeraekonomske #olitike je najveći #ro"lem automatskog uravnote*enja "ilansa #laćanja. 7odu/e,investi)ije se mogu #ovećati #orastom uvoza vanjskog ka#itala, ali taj ka#ital tre"a ot#latiti,/to u "udućnosti uti$e na smanjenje domaći! investi)ija da "i se /tednjom ot#latili dugovi.2.u sistemu fluktuirajući! te$ajeva, neravnote*a u "ilansu #laćanja uti$e na #ovećanje

te$ajnog rizika, to #ovećava neizvijesnost koja destimulira vanjsku trgovinu i dugoro$neinvesti)ije,a sve to mo*e rezultirati desta"ilizirajućim /#ekula)ijama koje mogu jo/ #ovećatineravnote*u, ako se ne #oduzmu mjere ekonomske #olitike.de#resija)ija na)ionalne valute u slu$aju defi)ita "ilansa #laćanja ima za #osljedi)u #orasttro/kova uvozni! re#roduk)ijski! materijala /to uti$e na #orast )ijena u zemlji,a to uti$e na

#ogor/anje odnosa )ijena u meunarodnoj razmjeni,/to neutralizira #ozitivne u$inkede#re)ija)ije i s#re$ava automatsko uravnote*enje "ilansa #laćanja. 7akle, de#re)ija)ijomna)ionalne valute se #ogor/avaju uvjeti razmjene, ali i koristi koje zemlja mo*e imati odvanjske trgovine.

;. Mta je eksterna ravnote*a%

Kriva eksterne ravnote*e je nu*ni analiti$ki a#arat za analizu mjera ekonomske #olitike.Eksterna ravnote*a je ravnote*a u "ilansu #laćanja, kad je saldo tekući! transak)ija jednak saldu ka#italisti$ki! transak)ija s #rotivnim #redznakom, #a je #romjena rezervi jednaka nuli.

zvesti krivu "ilansa #laćanja 4uz svaki grafi$ki #rikaz dati o"ja/njenje%

5d>zvoz je funk)ija odnosa )ijena, domaći! u vanjski! [[ i deviznog te$aja, #a funk)iju

5f izvoza mo/emo #isati-

uvoz je funk)ija odnosa )ijena 5d \ 5f, te$aja T i domaćeg #roizvoda B. +a temelju togafunk)iju uvoza mo*emo #isati-

& C f 4 , 5d \ 5f, T

unk)iju neto6izvoza ka#itala mo*emo #isati kao o#adajuću funk)iju kamatnjaka-K C f 4r

5rema tome kriva eksterne ravnote*e ima #ozitivan koefi)ijent smjera u 4r, #rostoru koji jeodreen odnosom grani$ne sklonosti uvozu i osjetljivoti kretanja ka#itala na #romjenu

kamatnjaka jer su-

1


16/34

To zna$i da #orast kamatnjaka uti$e na #o"olj/anje "ilansa #laćanja 4uz #red#ostavku da se)ijene i te$aj ne mijenjaju&z dati te$aj i unutra/nju razinu )ijena izvoz ka#itala je o#adajuća funk)ija kamatnjaka K C f

4r

&gradimo li sada i za!tjev da je 5C: mo*emo izvesti krivulju 5 koja #okazuje razli$itekom"ina)ije kamatnjaka r i domaćeg #roizovda B za koje je "ilans #laćanja u ravnote*i

5C:. Ta krivulja ima #ozitivan koefi)ijent smjera. >zvoenje krivulje 5 smjera mo*emo #redstaviti gradi$ki-

vaka ta$ka na 5 krivulji $ini kom"ina)iju r i za koju se ostvaruje eksterna ravnote*a kad je 5C:. Kad je 5G0 svaka kom"ina)ija r i is#od 5C0 nalazi se u #odru$ju defi)ita. Kad je 50 svaka kom"ina)ija r i iznad 5C0 nalazi se u #odru$ju sufi)ita.Ta$ki A odgovara kom"ina)ija Bo i ro ako "i kod istog domaćeg #roizvoda Bo kamatnjak "iorazli$it od ro, "ila "i naru/ena eksterna ravnote*a. Tako "i u ta$ki za koju je r 1Gro uz istidomaći #roizvod do/lo do većeg neto6izvoza ka#itala, /to "i uz datu vanjskotrgovinsku

"ilan)u dovelo do defi)ita "ilansa #laćanja. & ta$ki D "i se desilo o"ratno. Leća grani$nasklonost uvozu ]u \] uz datu sklonost izvozu ka#itala ]k \]r, uti$e na to da krivulja 5 "udeokomitija. > o"rnuto, uz datu grani$nu sklonost uvozu ]u \] , veća osjetljivost neto izvoza

ka#itala s o"zirom na kamatnjak ]k \]r $ini 5 krivulju vodoravnijom5ovećanje uvoza z"og-

19


17/34

1.#orasta unutra/nji! )ijena ]u \ ]5d 02.smanjenja deviznog te$aja,revalva)ije ]u \ ]T G0 ili.#ovećanja domaćeg #roizvoda ]u \]06#omi$e krivulju 5 #rema sjeveroza#adu,#ovećavajući tako #rostor defi)ita.>sti faktori uti$u na #omjeranje krivulje 4E6& C f4 u kvadratu. +a #orast izvoza uti$e-

1.razina domaći! )ijena ]E \ ]5dG02.#romjenu deviznog te$aja ]E \ ]T06#omjeranje 5 #rema jugoistoku #ovećava #rostor sufi)ita5red#ostavimo da je do/lo do #orasta razine unutra/nji! )ijena $ime se naru/io odnosdomaći! i vanjski! )ijena na /tetu domaći!,tada će na/a slika izgledati kako slijedi-

5orast )ijena u zemlji 5d uvjetovao je #omjeranje krive LT #rema jugositoku jer je z"og #orasta )ijena do/lo do smanjenja realnog izvoza i #ovećanja realnog uvoza, z"ogsu#stitu)ije domaći! #roizvoda uvoznim. ("og toga je do/lo i do #rimi)anja krive 5 u krivu51. +a temelju krive 51 vidimo da "i uz isti domaći #roizvod Bo tre"alo #ovećatikamatnjak sa r o kako "i se stimulirao uvoz ka#itala kojim "i se #okrio defi)it uvanjskotrgovinskoj "ilan)i. :#adanje )ijena #omi)alo "i krivu 5 #rema jugoistoku /to "i

#ovećalo #rostor sufi)ita 5.5ovećanje deviznog te$aja, revaloriza)ije #omi$e krivu 5 #rema sjeveroza#adu #ovećavajući

#rostor defi)ita 5.U o"rnuto devalva)ija na)ionalne valute "i uti)ala na #omjereanje krive 5 #rema jugoistoku #ovećavajući #rostor sufi)ita,a to #omi)anje krive 5 ovisi o elasti$nosti

#otra*nje izvoza i uvoza.8. :"jasniti 'endell6lemingov model%

>nternu ravnote*u defini/emo kao sku# ta$aka 4r, u kojima se sijeku krivulje > i @' gdje #ostoji #una za#oslenost "ez infla)ije. Ako su#er#oniramo krivu 5 na dijagram >,@'vidjećemo da li neka interna ravnote*a odgovara eksternoj i do"it ćemo 'E+7E@@6@E'>+:L ':7E@.

1;


18/34

Ta$ka unutra/nje ravnote*e A le*i is#od 5 krivulje u #odru$ju defi)ita. 7a "i se #ostiglaeksterna ravnote*a tre"alo "i #ovećati kamatnjak na r 1, kako "i se smanjio neto6izvoz ka#itala.To #ovećanje sa r 0 na r 1 uti)at će na #omjeranje krive > #rema is!odi/tu z"og smanjenjainvesti)ija jer je d1 \drG0. To "i #ro)esom multi#likatora smanjilo domaći #roizvod B z"og$ega "i se smanjio uvoz, a krivulja 5 "i se #omakla #rema jugoistoku. >stodo"no rastkamatnjaka "i smanjio #otra*nju za nov)em u zemlji /to "i krivu @' #omaklo #remasjeveroza#adu. Tada "i sistem u #ot#uno slo"odnom djelovanju ekonomski! zakona do/ao uravnote*u.5red#ostavimo situa)iju u kojoj se unutra/nja ravnote*a #osti*e u #odru$ju sufi)ita

Ta$ka unutra/nje ravnote*e A nalazi se u #odru$ju sufi)ita, a kamatnjak r o uz koji se ostvarujeravnote*a je visok #a uvjetuje veći uvoz od izvoza ka#itala a taj uvoz koji je veći od izvozaka#itala uvjetuje #ovećanje rezervi komer)ijalni! "anaka /to #ovećava nov$anu masu. ("ogtoga se krivulja @' #omjera #rema jugoistoku /to dovodi do smanjenja kamatnjaka sa r 0 /too#et smanjuje neto #riliv ka#itala i #ovećava investi)ije,a to #ovećava domaći #roizvod iuvoz. 'eutim, #orast nov$ane mase uti$e na #orast )ijena /to dovodi do #orasta uvoza io#adanja izvoza #a sistem o#et te*i ravnote*i.redi/nja "anka mo*e s#rije$iti ovu tenden)iju uravnote*enja #ovećanjem nov$ane #onude i

#omi)anjem krive @' na dva na$ina-1.#olitikom otvorenog tr*i/ta i #rodajom o"vezni)a mo*e a#sor"irati vi/ak rezervi2.mo*e odo"rene de#ozite komer)ijalnim "ankama za strane devize ne ra$unati u rezerve

Time sredi/nja "anka nastoji izolirati #rivredu od uti)aja vi/ka ili defi)ita u "ilansu #laćanja, atakva #olitika zove se #olitika steriliza)ije

5red#ostavimo da se #rivreda nalazi u sljedećoj situa)iji

1


19/34

&nutra/nja ravnote*a se ostvaruje u ta$ki A a vanjska ravnote*a u ta$ki . 5red#ostavimo danosio)i ekonomske #olitike *ele #ostići unutra/nju i vanjsku ravnote*u u ta$ki D. To se

#osti*e -

1.naj#rije krivu $iju 5 tre"a #omjeriti na 51 /to se mo*e #ostići devalva)ijom2.zatim mjerama fiskalne #olitike tre"a #omaknuti krivu > na >1 #ovećanjem nekekom#onenete agregatne tra*nje.dok se krivulja @' mo*e #omjeriti restriktivnim mjerama monetarne #olitike na @'1

H. 5olitika unutra/nje i vanjske ravnote*e #rikazuje se ^anovim dijagramom, kako "isteo"jasnili ovaj dijagram%

5olitika unutra/nje i vanjske ravnote*e mo*emo sumirati na ^amovom dijagramu-

Ta$ka E je ta$ka unutra/nje ravnote*e,a tada "i smanjivanje domaće #otro/nje dovelo doneza#oslenost, #a je #odru$je lijevo od krive unutra/nje ravnote*e, #odru$je re)esije.Analogno tome, desno je #odru$je infla)ije. To smanjenje domaće #otro/nje mo*e se izvr/iti i

"ez o#asnosti od re)esije, i to #ovećanjem salda LT. +aime iz rela)ije B C D?>??4E6&,vidimo da će B ostati isti ako se uz smanjenje 4D?>? istodo"no #oveća 4E6& za istuveli$inu,a takva je situa)ija u ta$ki A gdje se ostvaruje unutra/nja ravnote*a, ali je "ilans

#laćanja u sufi)itu. Lidimo da se #rivreda #ored situa)ije unutra/nje i vanjske ravnote*e uta$ki E mo*e naći u jos 8 situa)ija-1.u ta$ki A zemlja ostvaruje unutra/nju ravnote*u, ali ima sufi)it, #a "i tre"alo revalirati, /to

"i dovelo do #ogor/anja LT, #a "i tre"ala i #ovećati domaću #otro/nju radi odr*avanjaravnote*eU2.u ta$ki D zemlja ostvaruje unutra/nju ravnote*u, ali ima defi)it,#a "i tre"alo devalvirati /toće joj #ovećati 4E6&, #a istodo"no tre"a smanjiti domaću #otro/nju da "i iz"jegla infla)iju

.u ta$ki 7 vanjska ravnote*a se ostvaruje u situa)iji neza#oslenosti, domaću #otro/nju tre"a #ovećati eks#anzivnom monetarnom #olitikom i uz to jo/ devalvirati na)ionalnu valutu.u ta$ki zemlja ostvaruje vanjsku ravnote*u, ali ima infla)iju,#a zemlja tre"a smanjiti

#otro/nju restriktivnom fiskalnom #olitikom revalvirati svoju valutu9. u ta$ki koja se nalazi u #odru$ju defi)ita i re)esije, devalva)ija je neiz"je*na, aeks#anzivna monetarna i fiskalna #olitika tu ne #oma*u jer "i dovele do #ovećanja defi)ita;.u ta$ki J koja se nalazi u #odru$ju sufi)ita i infla)ije zemlja tre"a revalvirati. 3estriktivnamonetarna i fiskalna #olitika tu ne #oma*e jer "i dovela do #ovećanja sufi)ita sufi)it je kom"iniran s re)esijom #otre"no je eks#anzivnom monetarnom #olitikom

#ovećati domaću #otro/nju radi savladavanja re)esije, /to će istodo"no smanjiti sufi)it #a će #rivreda te*iti ravnote*i

8.u ta$ki defi)it se ostvaruje u situa)iji infla)ije,a saniranje infla)ije restriktivnim mjeramafiskalne i monetarne #olitike istodo"no će smanjiti defi)it #a će #rivreda te*iti ravnote*i.

18


20/34

7akle, s o"zirom na razli$ite situa)ije #otre"ne su i razli$ite vrste #olitika sta"iliza)ije radius#ostavljanja unutra/nje i vanjske ravnote*e.

90. Kakva je uloga monetarne i fiskalne #olitike u #ostizanju eksterne ravnote*e%

5ostizanje interne i eksterne ravnote*e mjerama fiskalne i monetarne #olitike uzne#romijenjen te$aj mo*e se #redstaviti grafi$ki-

+a ordinati smo nanijeli mjere monetarne #olitike 4kamatnjak r ili realnu nov$anu masu '\5,a na a#)isi fiskalnu #olitiku, javne ras!ode . Kriva &3 #okazuje razli$ite kom"ina)ijefiskalne i monetarne #olitike koje osiguravaju unutra/nju ravnote*u, dakle, #unu za#oslenost

"ez infla)ije. Kriva &3 je rastuća jer "i #ovećanje javne #otro/nje uvjetovalo #orast agregatne #otra*nje, dakle, infla)iju #otra*nje, ako ne"i "ilo kom#enzirano odgovarajućim smanjenjemnov$ane mase, odnosno #ovećanjem kamatnjaka. Ako #orast kamatnjaka 4restriktivnamonetarna #olitika nije dovoljna da "i kom#enzirao infla)ijske u$inke eks#anzivne fiskalne

#olitike, rezultat će "iti infla)ija, #a sve ta$ke koje le*e is#od krivulje &3, le*e u #olo*ajuinfla)ije. >sto tako ta$ke koje le*e iznda krive &3, le*e u #odru$ju re)esije, jer se defla)ijskiu$in)i restriktivne monetarne #olitike u tom #odru$ju ja$i od infla)ijski! u$inaka eks#anzivnefiskalne #olitike.Kriva L3 #okazuje ravnote*u u "ilan)i #laćanja. 5orast javne #otro/nje uvjetuje #orastdomaćeg #roizvoda, #orast uvoza, a time i #orast defi)ita u "ilansu vanjske trgovine. 7a "i

"ilans #laćanja ostao u ravnote*i #otre"no je #ovećati kamatnjak kako "i se #ovećanjemuvoza ka#itala finansirao defi)it vanjske trgovine. Ako je #orast kamatnjaka veći nego /to je

#otre"no, #a je #orast uvoza ka#itala veći od #orasta defi)ita, #orast će sufi)it. ("og togata$ke koje le*e iznad krive L3 $ine #rostor sufi)ita. Analogno tome, ta$ke koje le*e is#odkrive L3 $ine #rostor defi)ita. &nutra/nja i vanjska ravnote*a ostvaruju se jedino u ta$ki E.

+ijedna druga ta$ka ne #redstavlja istodo"nu unutra/nju i vanjsku ravnote*u. Tako n#r. ta$ka

A ozna$ava unutra/nju ravnote*u, ali #ostoji defi)it, koji se mo*e eliminisati kretanjem izta$ke A #rema krivulji eksterne ravnote*e L3 restriktivnom monetarnom ili restriktivnomfiskalnom #olitikom.Ako #rimijenimo restriktivnu monetarnu #olitiku doći ćemo u ta$ku A1 gdje se ostvarujeeksterna ravnote*a, ali u situa)iji re)esije, #a tre"a #ovećati "ud*etski defi)it kako "ismo do/lido #une za#oslenosti, /to nas dovodi do ta$ke A2 koja se nalazi na krivoj &3, ali u #odru$judefi)ita. To nala*e #onovno 4ali sada manje #ovećanje kamatnjaka da "i se #ovećao uvozka#itala, #a se tako u nekoliko koraka mo*e doći u ta$ku ravnote*e E.Ako #rimijenimo restriktivnu fiskalnu #olitiku doći ćemo u ta$ku koja se nalazi u situa)ijire)esije. 7a "ismo #ostigli &3 u ta$ki 1 tre"a suziti kamatnjak kako "i se #ovećala

#roizvodnja i za#oslenost. 'eutim u ta$ki 1 defi)it je veći nego u ta$ki A1 /to zna$i da smo

ovakvim mjerama jo/ #ogor/ali stanje.

1H


21/34

3estriktivnom monetarnom #olitikom dakle većim kamatnjakom smanjuju se investi)ije uzemlji, #ovećava se #riliv ka#itala /to uti$e na smanjenje defi)ita u "ilansu #laćanja na dvana$ina. manjenje investi)ija z"og većeg kamatnjaka #utem multi#likatora uti$e na smanjenjedomaćeg #roizvoda i #reko grani$ne sklonosti uvozu uti$e na smanjenje uvoza. :vaj efekattrgovine kao i efekat kretanja ka#itala uti$e na smanjenje defi)ita u "ilansu #laćanja. :"a ova

efekta uvjetovana monetarnom #olitikom djeluju u istom smjeru, #a je monetarna #olitikaefikasnija u #ostizanju eksterne ravnote*e. 5ostizanje eksterne ravnote*e restriktivnomfiskalnom #olitikom uti)alo "i na smanjenje #roizvodnje, smanjenje uvoza, ali i na smanjenjekamatnjaka. ("og smanjenja #roizvodnje smanjuje se uvoz, #a tako efekat trgovine uti$e nasmanjenje defi)ita. 'eutim, smanjenje kamatnjaka uti$e na odliv ka#itala /to #ovećavadefi)it. 7akle, u slu$aju fiskalne #olitike efekat trgovine i efekat kretanja ka#itala sukontradiktorni, #a je fiskalna #olitika manje efikasna #ostizanju eksterne ravnote*e.

91. +avesti #ristu#e analize us#je!a devalva)ije%

7evalva)ija je #osljedi)a infla)ije,odnosno infla)ija je uzrok devalva)ije. 7evalva)ija je

zakonski akt 4#riznanje dr*ave, ili sredi/nji! monetarni! vlasti o smanjenju vrijednostivalute4domaće u odnosu na inozemnu valutu. 7evalva)iju su kao sredstvo #ostizanjaravnote*e u "ilansu #laćanja koristile mnoge zemlje. Tri su temeljna #ristu#a analizi us#je!adevalva)ije i to-1.#ristu# elasti$nosti2.#ristu# a#sor#)ije6kejnzijanski.monetarni #ristu#

92. :"jasnite #ristu# elasti$nosti%

5ristu# elasti$nosti ili klasi$ni #ristu# #olazi od uti)aja devalva)ije na #romjene relativni!)ijena domaći! i uvozni! do"ara i uti)aja #romjena relativni! )ijena na tokove izvoza i uvoza.(aklju$ak ovog #ristu#a je da je us#je! devalva)ije tim veći /to je elasti$nost #otra*nje4domaće i vanjske veća. >li, ovaj #ristu# je rezultirao u #oznatom 'ars!all6@arnerovomteoremom koji glasi-== Ako je z"ir elasti$nosti #otra*nje za izvozom zemlje A i njezine

#otra*nje za uvozom veći od jedan, devalva)ija će #o"olj/ati "ilans #laćanja zemlje A.==

9. :"jasnite #ristu# a#sor#)ije%

5ristu# a#sor")ije ili kenzijanski #ristu# analizira uti)aj devalava)ije na domaći #rizvod.(aklju$ak ovog #ristu#a je da je za us#je! devalva)ije nu*no da domaća #otro/nja

4a#sor#)ija o#adne u odnosu na na)ionalni do!odak.9. :"jasnite monetarni #ristu#%

'onetarni #ristu# analizi us#je!a devalva)ije nagla/ava efekte devalva)ije na ku#ovnu moć i #reko nje na razinu #otro/nje. @ogika ovog #ristu#a je ta da devalva)ija na)ionalne valuteuti$e na o#adanje ku#ovne moći nov)a 4jer #osku#ljuje uvozni #roizvod to uti$e na razinudomaće #otro/nje, a to uz datu grani$nu sklonost uvoza i na razinu uvoza, #a tako i na "ilans

#laćanja

20


22/34

99. Mta je to meunarodna likvidnost%

'eunarodnu likvidonost $ini sku# meunarodno #ri!vatljivi! sredstava za likividiranjeo"aveza #roistekli! iz neravnote*e u "ilansu #laćanja, "ilo da i! dr*e sredi/nje "anke, "ilo dase lako i "rzo mogu do"iti od meunarodni! institu)ija.

9;. :d $ega zavisi veli$ina #otre"ni! meunarodni! rezervi%

Leli$ina meunarodni! rezervi zavisi od-1.veli$ini meunarodni! transak)ija2.neravnote*i u "ilansu #laćanja.snazi i "rzini djelovanja me!anizma za uravnote*enje "ilansa #laćanja.institu)ionalnom okviru meuarodne ekonomije, tj.o meunarodnom monetarnom sistemu

9


23/34

;. Koji su zada)i i )iljevi ''a definisani #o statutu ''a%

Diljevi i zada)i ''a izra*eni u $lanu 1. tatuta ''a su-1.olak/ati eks#anziju i uravnote*en na#redak meunarodne trgovine2.#romi)ati sta"ilnost valutnog te$aja

.#omoć u us#ostavljanju multilateralnog sistema #laćanja.o"ez"jeivanje finansijske #omoći iz o#ći! izvora zemljama $lani)ama sa #ovećanjem u #latnom "ilansu9.skraćenje trajanja i smanjenje ste#ena neravnote*e u #latnim "ilansima zemalja $lani)a

;. &kratko o"jasniti ulogu i zna$aj zlatnog standarda%

(latni stadndard je uveden u 1Hst., a karakterizirala ga je relativno sta"ilna trgovina islo"odno meunarodno kretanje ka#itala. & tom razdo"lju Engleska je "ila najja$aekonomska sila, a finansiranje ravnote*e u svojoj "ilan)i #laćanja #ostizala je #ovećanjemkamatnjaka i #rivla$enjem kratkoro$nog ka#itala iz inostranstva. ve ostale zemlje su defi)it

u "ilansu #laćanja finansirale izvozom zlata. Čisti zlatni standard nije ostavljao ni maloslo"ode monetarnoj #oliti)i, "io je to samoregulirajući sistem. :vaj sistem je karakterizirala iveliku sla"ost )ijena i visok ste#en #rivrednog rasta u svijetu.

;9. Koje su #rednosti, a koji nedosta)i sistema zlatnog standarda o"ilje*eni od 18H0.god.do #o$etka > sv.rata%

5rednosti zlatnog standarda u tom #eriodu su-1.osigurava dugoro$nu sta"ilnost )ijena kako u zemlji tako i u svijetu2.dr*avne interven)ije u #odru$ju )ijena i ekonomskoj aktivnosti su vrlo ograni$ene, tako da

je #ostignut visok ste#en li"eraliza)ije u vanjskoj trgovini, a time i najveća efikasnost tr*i/ta ualoka)iji resursa.fiksni te$ajevi na temelju zlatnog #ariteta omaogćavaju efikasnost djelovanjameunarodnog nov)a, zlata, /to djeluje na integra)ije svjetskog tr*i/ta.5roizvodnja zlata rasla je s#orije od svjetske trgovine, njegova #onuda je "ila neelasti$na /to

je dovodilo u #itanje meunarodnu likvidnost i ote*alo rezvoj meunarodne razmjene. 7akle,sto#a rasta #roizvodnje monetarnog zlata ograni$avala je sto#u rasta #roizvodnje imeunarodne razmjene,a to je i najveći nedostatak zlatnog standarda.

;;. Kejnsov #lan_na)rt meunarodnog u#ravljanja nov)a%

Kejns #olazi od toga da je #otre"no izgraditi sistem meunarodni! kratkoro$ni! valutni!kredita, $ije "i rukovoenje "ilo #ovjereno ''6u. (a o"novu multilateralne trgovine #otre"no je uvesti meunarodnu nov$anu jedini)u koju je Kejns nazvo ==an)or== i ona "itre"ala "ar djelimi$no #reuzeti funk)iju koju je #rije imalo zlato. 5ojedine zemlje "i natemelju #ose"nog s#orazuma tre"ale utvrditi te$aj svoje valute #rema ==an)oru==, a te$aj ne "ismio mijenjati "ez #ose"nog odo"renja ''a. :"ra$unavanje "i se vr/ilo sredstvima kojesvaka $lani)a ula*e u fond i koja su kvota doti$ne zemlje. Kejns vidi te*i/te #ro"lema uoslo"oenju meunarodnog mjerila vrijednosti od zlata i u stvaranju meunarodne nov$aneustanove $ija "i kreditna djelatnost imalo izri$ito eks#anzivni karakter.

22


24/34

;


25/34

zvr/ni od"or. Trizamjenika direktrora #ostavlja generalni direktor uz odo"renje >zvr/nog od"ora.


26/34

d #ro/irena mogućnoste mogućnost finansiranja sta"iliza)ijski! zali!a2.#rivremene mogućnosti6 u koje s#adaju-amogućnost za finansiranje uvoza nafte

"dodatne mogućnosti

)#ro/irena mogućnost do"ijanja sredstava.ostale mogućnosti6 temelje se na sredstvima koje '' do"ija u vidu #ristoj"i za kori/tenjesvoji! sredstava, do!odaka od investi)ija i od kamata na ondove 73. & nji! s#adaju-a ra$un su"ven)ija za finansiranje uvoza nafte

"trust6fond 4ras#odjela do"iti od #rodaje zlata i od zajmova)ra$un su"ven)ija u vezi s dodatnim mogućnostima finansiranja.

& martu 1H8;.god. us#ostavljena je jo/ jedna mogućnost do"ijanja zajmova od ''a uo"ilku zajmova za strukturu #rilagoavanja 4A U a u augustu 1H88.god. '' us#ostavljadodatni zajam za kom#enzatorno i izvanredno finansiranje 4DD


27/34

(ajmovi za strukturno #rilagoavanje6 ova mogućnost us#ostavljena u martu 1H8;.god. :vezajmove do"ijaju zemlje s dugotrajnim #ote/koćama u "ilansu #laćanja. redstva u okviru ovemogućnosti zemlja #ovla$i u roku od godine, a ot#lata se vr/i u deset godi/nji! anuiteta s

#o$etkom #et i #o godina nakon kori/tenja zajma. 7a "i do"ila zajam $lani)a uz #omoć''a i ` formuli/e trogodi/nji #rogrem ekonomske #olitike koji #okazuje u 7okumentu o

ekonomskoj #oliti)i. :sim toga $lani)a mora formulisati i #rikazati godi/nji #rogramekonomske #olitike #rije nego #ovu$e godi/nji dio zajma. & tom #rogramu se uklju$uju ikvartalni #okazatelji ostvarenja #omoću koji! će se o)jenjivati us#je! #rovoenja godi/njie

#olitike.

80. +avesti osnovne uslove za do"ijanje zajmova od ''%

odine 1Hzvr/ni direktori su izvr/ili kom#letnu reviziju kori/tenja kredita ''a i dalio#će smjerni)e. :sim toga uvodi se i #oja$ani nadzor koji se vodi ovako-1.zemlja du*nik na#ravi #rogram mjera ekonomske #olitike i /alje ga ''u2.oso"lje ''a daje o)jenu tog #rograma i vraća ga zemlji du*niku

.tu o)jenu zemlja /alje komer)ijalnim "ankama na razmatranje kako "i im dala osnovu zadono/enje odluka o re#rogramiranju.7akle, da "i se do"io zajam tre"a #odnijeti za!tjev, a uvjetovanost #ojedini! za!tjeva jesljedeća-1.zajmovi ''a #reko rezervne 4zlatne tran/e uvjetovani su #ri!vatanjem i #rovoenjemmjera ekonomske #olitike2.zajmovi ''a na temelju kreditni! tran/i uvjetovani su im#lementa)ijom ekonomskog

#rograma koji tre"a da elimini/e #ro"leme u "ilansu #laćanja u odgovarajućem roku. zajmovi ''a u okviru kom#enza)ijskog finansiranja uvjetovani su saradnjom $lani)a sondom. zajmovi ''a na temelju #ro/irene mogućnosti daju se u o"liku stand6" aran*manauklju$ujući kriterije izvr/enja, a #ovla$enje zajma je u dijelovima9.zajmovi ''a za finansiranje sta"iliza)ijski! zali!a uvjetovani su saradnjom $lani)a sa''om;.zajmovi ''a na temelju dodatne mogućnosti finansiranja uvjetovani su #ri!vatanjemodgovarajuće #olitike

81. Mta su s#e)ijalna #rava vu$enja%

#e)ijalna #rava vu$enja #redstavljaju "ezuvjetno #ravo vu$enja valuta drugi! zemalja, daklesredstva vlastiti! rezervi svake zemlje. tvorena su na sjedni)i ''a u 3io de aneiru

2H.se#tem"ra 1H;


28/34

8. Mta je E', kada je utemeljen i ko ga je $inio%

+akon neus#je!a ==zmije== 1Hnterveniranjem sredi/nji! "anaka zemlja $lani)a E'a radi dr*anja

te$aja nji!ove valute u #ro#isanim grani)ama je o"avezno i neograni$eno.

89. faze uvoenja E'&%

Euro#ska i ekonomska monetarna unija6E'& je nastavak ekonomski! integra)ijski! #ro)esau Euro#i i tre"ala "i se #ot#uno ostvariti u tri faze i to-1 od 1HH061HH.godine F#rva faza sastojala se od #ot#une li"eraliza)ije i kretanja ka#itala,

#ovećanja saradnje izmeu na)ionalni! "anka. a ovom se fazom !tjelo #ostići #o$etno #ri"li*avanje monetarni! #olitika i #o$etna koordina)ija monetarni! #olitika na)ionalni!)entralni! "anaka2.od 1HH61HH8.godine F druga faza sastojala se u daljem #ri"li*avanju monetarni! #olitika

#ojedini! dr*ava, a to se nastojalo #ostići us#ostavljanjem Euro#skog 'onetarnog >nstituta6E'>, koordiniranjem monetarni! #olitika jo/ uvijek neovisni! )entralni! "anaka zemalja$lani)a..treća faza je #o$ela s 1.januarom 1HHH.godine i imala je za )ilj zavr/iti #relaz u monetarnuuniju uvoenjem zajedni$ke valute, eura i zajedni$ke na)ionalne )entralne "anke,tzv.Euro#skog sistema )entralni! "anaka 4ED na $elu sa Euro#skom Dentralnomankom4ED.

8;. Euro#ska Dentralna anka6 ED%

ED je nastala u trećoj fazi ostvarivanja Evro#ske ekonomske i monetarne unije 4E'&1.januara 1HHH.godine iz Euro#skog menetarnog instituta4E'> i na $elu Euro#skog sistema)entralni! "anaka4ED koji se sastoji od na)ionalni! )entralni! "anaka i ED. ED za

#rimarni )ilj ima $uvanje sta"ilnosti )ijena mjereni! !armoniziranim indeksom #otro/a$ki!)ijena J>D5.

8


29/34

k6/tednja stanovni/tvag6 /tednja dr*aveC#?k?g Fdomaća /tednjaV@ F neto #orast zadu*enja u inozemstvu,ili vanjska /tednja do"ijamo da je vanjska /tednjaformulisna na sljedeći na$in- V@ C > F

7akle #orast zadu*enosti u inozemstvu je jednak vi/ku investi)ija nad domaćom /tednjom.toga je #ovećanje investi)ija iznad domaće /tednje moguće samo #ovećanjem zadu*enosti. +a taj na$in zadu*enje u inozemstvu omogućava zemlji da joj sto#a investi)ija "ude veća odsto#e /tednje kako "i u"rzala svoj #rivredni razvoj. toga da "i #ovećale sto#u rasta i u"rzalesvoj #rivredni razvoj zemlje u razvoju $esto #ose*u za vanjskom /tednjom. +aime, sto#a rastau Jarrod67omarovom modelu je- s3C66666 "gdje je r6sto#a rasta realnog domaćeg #roizvodaU s6 grani$na sto#a /tednjeU "6 grani$nika#italni koefi)ijent.

(na$i sto#a rasta se mo/e #ovećati tako da se relativno #oveća sto#a /tednje 4zadu*ivanjem uinozemstvu ili da se relativno smanji ka#italni koefi)ijent 4#o"olj/anjem strukture investi)ijai #ovećanjem nji!ove efikasnosti. 5osuivanje u inozemstvu mo*e u"rzati #rivredni rast akosu #osuena sredstva u$inkovito iskori/tena, ali ga mo*e i us#oriti, ako je #osueni ka#italra)ionalno utro/en. Joće li rezultat zadu*enja u inozemstvu u"rzati tem#o #rivrednog razvojaili ga us#oriti ovisi o u$inkovitosti makroekonomske #olitike.

88. +a"rojati #okazatelje inozemne zadu*enosti%

ve #okazatelje neke zemlje mo*emo #odijeliti na-6#okazatelje zadu*enosti6#okazatelje toka.& #okazatelje zadu*enosti s#adaju-6odnosu uku#nog duga #rema "ruto domaćem #roizvodu 47_BU6odnos uku#nog duga #rema izvoz ro"e i usluga 47_EU6odnos ot#late duga #rema izvozu ro"e i usluga 47_EU6odnos godi/nje o"aveze #o kamatama #rema izvozu 4 iZ7_eU6odnos ot#late glavni)e #rema iskori/tenim zajmovimaU6odnos neto6transfera #rema uvozu 4+T_uU6odnos neto6transfera finansijski! sredstava iz inozemstva i domaćeg #roizvodaU6odnos iskori/teni! zajmova #rema uvozu 4 7>_&.

8H. :"jasniti )iklus zadu*enosti kroz njegove faze%

Diklus zadu*ivanja mo*emo ilustrirati grafi$ki-

28


30/34

Kao /to se s grafika vidi LT je u #o$etku negativan, zatim se defi)it smanjuje, i/$ezava, javlja se sufi)it koji se zatim smanjuje, da "i zemlja #onovo imala defi)it kada doe u zreludo". 3a$un kamata je u #rvoj i drugoj fazi negativan, a u trećoj fazi je uravnote*en, da "i u$etvrtoj i #etoj fazi "io #ozitivan. Kod ra$una ka#italni! transak)ija defi)it je u #o$etku veliki,zatim se u drugoj fazi smanjuje, da "i se u trećoj fazi #o$eo javljati sufi)it. Kako #rivreda

dolazi u zrelu do" sufi)it se smanjuje i na kraju se #onovo javlja defi)it. & #rvoj fazi dugraste, zatim se u drugoj smanjuje da "i u trećoj fazi do/lo do smanjenja zadu*enosti /to u$etvrtoj fazi rezultira akumula)ijom inozemne aktive, da "i u #etoj fazi do/lo do stagna)ijeinozemne aktive, ili $ak i njenog smanjenja.

H0. :"jasnite temeljno na$elo u #oliti)i zadu*ivanja, kako zadu*ivanje ne "i #ostalodugoro$no o#terećenje%

Temeljno na$elo u #oliti)i zadu*ivanja o"ja/njava da sto#a rasta izvoza tre"a "iti veća odkamatne sto#e na zajmove ako *elimo iz"jeći #ro"leme u ot#lati zajmova, #rije svega

#ro"lem meunarodne likvidnosti.

H1. +avedite interne faktore zadu*enosti%

& interne faktore zadu*enosti s#adaju gre/ke u makroekonosmoj #oliti)i, #rije svegarazvojnoj. +aj$e/će gre/ke u razvojnoj #oliti)i su-1.#rekomjerna #otro/nja, oso"na, o#ća i investi)ijska, koja je u du*em rezdo"lju veća oddomaće #roizvodnje,2.#ovećanje investi)ija iznad razine unutra/nje /tednje.#olitika negativni! realni! kamatni! sto#a,.#olitika #re)ijenjenog te$aja na)ionalne valute zajedno s #olitikom niski! realni! kamatni!sto#a,9.negativni kamatnjak, #re)ijenjeni te$aj na)ionalne valute i #orast infla)ije u svijetu;.visok uvoz o#reme,


31/34

H. koji su uzro)i, a koje su #osljedi)e "ijega ka#itala%

&zro)i "ijega ka#itala su-6so)ijalne na#etosti i nemiri6meunarodne na#etosti i ratovi

6mjere fiskalne #olitike4#orezi6mjere monetarne #olitike 4kamatnjak,infla)ija6#olitika te$aja6#romjena ekonomske #olitike u svijetu 4#rije svega #romjena kamatne sto#e z"og #romjenamonetarne #olitike5osljedi)e "ijega ka#itala-6desta"iliziranje kamatni! sto#a i te$aja,6smanjivanje devizni! rezervi,smanjivanje #oreske osnovi)e i indirektno #ovećanje

"ud*etskog defi)ita6smanjenje mogući! izvora finansiranja realni! investi)ija i #rivrednog razvoja6#ovećanje oskudi)e deviza

H9. Mta su finansijske krize i kako se dijele%

inansijske krize su veliki #oremećaji u meunarodnim #laćanjima neke zemlje, regije ili$itavog meunarodnog finansijskog sistema. inansijske krize se dijele na-1.valutne krize2."ankarske krize koje mogu #o#rimiti velike razmjere, #a onda #rerastaju u sistemskefinansijske krize koje o"i$no uklju$uju i valutne krize.du*ni$ke krize.

H;. Mta je valutna kriza i kako nastaje%

Lalutna kriza je jedan o"lik finansijske krize, a nastaje #ri /#ekulativnom na#adu na valutu nadeviznim tr*i/tima, koji rezultira devalva)ijom 4ili o/trom de#resija)ijom nominalnog te$ajavalute ili #risiljava vlasti da "rane valutu koristeći veće koli$ine meunarodni! rezervi.

H


32/34

6#ogre/na ekonomska #olitika #rezadu*eni! zemalja 4#re)ijenjen te$aj na)ionalne valute,negativni realni kamatnjak, visoka sklonost o#orezivanju i dr.6#orast infla)ije i neizvjesnost.

H8.+avedite elemente akerovog #lana za rje/enje dugova #rezadu*eni! zemalja%

Četiri su "itna elementa akerova #lana-1.zemlja du*nik mora #ri!vatiti konzistentnu makroekonomsku i razvojnu #olitiku radismanjivanja infla)ije i #ovećanja sto#e rasta, dakle izraditi konzistentan #rogram strukturnog

#rilagoavanja2.'' i regularne razvojne "anke moraju igrati glavnu ulogu u #omoći definiranja i

#rovoenja #rograma strukturnog #rilagoavanja.#ovećanje zajmova komer)ijalni! "anaka u sku#u od 19 najzadu*eniji! zemalja za oko 20milijardi dolara.rje/enje #ro"lema zadu/enosti #ojedini! zemalja mora se tra*iti #ose"no sa svakomzemljom. 7akle, ne #redla*e se generalno rje/enje, nego se rje/enje tra*i za svaki #ose"ni

slu$aj.

HH. :"jasnite #ro)eduru zamjene duga za vrijednosne #a#ire%

&o"i$ajna #ro)edura zamjene zajmova za vrijednosne #a#ire sastoji se od tri koraka-1. "anka vjerovnik #rodaje svoje #otra*ivanje #o zajmu na sekundarnom tr*i/tu uz

znatan #o#ust. +a taj na$in ona mijenja svoje sumnjivo #otra*ivanje #o zajmu zagotovinu uz znatni gu"itak ali se ujedno rje/ava o#asnosti da u eventualnomre#rogaramiranju dugova zemlje du*nika "ude o"avnezna dati novi zajam..

2. ku#a) #otra*ivanja o"i$no multina)ionalna kom#anija ku#uje #otra*ivanje #osni*nenoj )ijeni i #rezentira ga sredi/njoj "an)i zemlje du*nika za is#latu u njezinojdomaćoj valuti #o slu*"enom te$aju, za #unu nominalnu vrijednost. Ku#a) imado"itak za )ijelo sni*enje )ijena zajma, ali #reuzima sve rizike, #rije svega te$ajni irizik suverenosti.

. s domaćom valutom zemlje du*nika koju je do"ila zamjenom zajma, multina)ionalnakom#anija ku#uje dioni)e.

100. +avedite interese zemlje du*nika za zamjenu duga za vrijednosne #a#ire%

(emlje du*ni)i imaju sljedeće intrerese za zamjenu duga za vrijednosne #a#ire-1.smanjuje svoju zadu*enost i #ovećavaju kreditni "onitet, /to im #ovećava /anse #onovnom

#ristu#u meunarodnom tr*i/tu ka#itala2. do"ijaju sredstva za nove investi)ije /to im omogućava #ovećavanje #roizvodnje i noveza#oslenosti. &smjeravanjem takvi! investi)ija u izvozno orjentisane #rivredne sektore ili u

#roizvodnju su#stituta uvoza mogu #o"olj/ati "ilans vanjske trgovine i smanjiti teret ot#lateduga.#ovećanjem domaće #roizvodnje, za#oslenosti, i do!otka #ovećava se #orezna osnovi)a /touz dati #orezni sistem mo*e uti)ati na #ovećanje #orezni! #ri!oda i smanjenje "ud*etskogdefi)ita, koji je u ovim zemljama va*an generator infla)ije, i eksterne zadu*enosti,. direktne strane investi)ije $esto donose nove te!nologije, novu organiza)iju i u#ravljanje,/to uti$e na #orast #roduktivnosti rada i konkurentnosti izvoza.

1


33/34

101. +avedite tri mogućnosti zemlje u rje/avanju #ro"lema ot#late duga%

(emlja ima tri mogućnosti-1.mo*e #restati o#tlaćivati zajmove "ilo formalnim #rogla/avanjem moratorija ili jednostavnogomilanjem ne#laćeni! a dos#jeli! dugovanja, /to ustvari zna$i ne#ridr*avanje ugovorni!

o"aveza zemlje du*nika, /to je izla*e riziku #ljenid"e njezini! sredstava ili nekom drugom #ravnom riziku,2.mo*e nastaviti ot#laćivati dugove #o svaku )ijenu /to ima velike #osljedi)e #o *ivotnistandard i sto#u rasta.mo*e od svoji! kreditora zatra*iti re#rogramiranje svoji! dos#jeli! o"aveza /to jojosigurava nastavljanje uo"i$ajni! kratkoro$ni! kreditni! odnosa koji su "itni za svakodnevno

#oslovanje zemlje s inostrastvom

102. :"jasnite #ojam re#rogramiranje dugova%

3e#rogramiranje dugova #redstavlja #romjenu ot#late osnovi)e u kojoj je rok ot#late

#omaknut, a sama ot#lata ostataka duga #o$inje o"i$no nakon odreenog #erioda mirovanja6 #o$eka 4gra)e #eriod. :sim olak/i)a #omi)anja roka ot#late i #o$eka u ot#lati, zemljidu*niku se stavljaju na ras#olaganje i nova finansijska sredstva.

10. +avedite i o"jasnite na$ela re#rogramiranja dugova u okviru 5ari/kog klu"a%

Tri su temeljna na$ela koja se mogu kod re#rogramiranja dugova u okviru 5ari/kog klu"a i to-1. neiz"ije*nost ne#laćanja na vrijeme6vlade vjerovni)i će #odr*ati za!tjev zemlje

du*nika za re#rogramiranjem dos#jeli! o"aveza ako #ostoje dokazi da ta zemlja nećemoći uredno ot#laćivati svoje o"aveze. 7okaz za to je #ostojanje znatniji! neizmireni!o"aveza #o dugovima, /to #okazuje da je na$elo iminentnosti ne#laćanje na vrijemezadovoljeno. :vo se na$elo testira #ostojanjem jaza izmeu devizni! ras!oda i

#ri!oda koji se ne mogu #okriti u"oi$ajnim tokovima ka#italni! transak)ija,. +aime,stru$nja)i ''a izrade #rojek)ija "ilansa #laćanja za sljedeću godinu sa svimizvorima i u#ote"ama devizni! sredstava, #a ako su u#otre"e devizni! sredstava većeod nji!ovi! izvora #ostoji jaz finansiranja koje se ne mo*e druk$ije #remostiti negone#laćanjem dos#jeli! o"aveza.

2. uvjetovanost re#rogramiranja6 kao #reduvijet za #okretanje #regovora ore#rogramiranju dugova u okviru 5ari/kog klu"a zemlja du*nik mora zaklju$iti stand6

" aran*manu s ''om. 7a "i zaklju$ila taj ugovor zemlja du*nik mora #ri!vatitiodreene uvjete u #rovoenju sasvim odreene ekonosmke #olitike, /to izra*ava u

5ismu o namjerama. +a taj na$in svi #rigovori o uvjetovanosti #rovoenja ekonosmke #olitike i o eventualnom rje/anju u unutra/nje stvari zemlje du*nika, usmjereni su #rema ''u. Kada je zemlja sklo#ila stand6" aran*man s ''om smatra se da jena$elo uvjetovanosti re#rogramiranja is#unjeno.

. srazmjerna razdio"a tereta na vjervonike6 #odrazumijeva da sve zemlje vjerovni)imoraju #odnijeti teret re#rogramiranje srazmjeno svom udjelu u dugovima4 koji sere#rogramiraju.

2


34/34

10. Koje kom#onente sadr*i ''ov #rogram strukturnog #rilagoavanja ili sta"iliza)ije%

& svakom #rogramu sta"iliza)ije ''a sad*ane su sljedeće kom#onente-1. li"eraliza)ija )ijena da se eliminira vi/ak agregatne tra*nje nad #onudom,2. li"eraliza)ija uvoza radi #ovećanja agregatne #onude u zemlji i ste#ena konkurentnosti na

domaćem tr*i/tu,. #ostizanje #ozitivni! realni! kamatni! sto#a da "i se stimulirala domaća /tednja ,adestimulisala agregatna #otra*nja,. #romjena te$aja na)ionalne valute radi stimulisanja izvoza i destimuliranja uvoza,9. restriktivna monetarna #olitika da se #oveća realni kamatnjak, smanji agregatna #otro/nja,a #oveća /tednja,;. restriktivna fiskalna #olitika kojom se ograni$ava javan #otro/nja

109. :"jasnite strategiju #omoći vjetske "anke u rje/avanju krize dugova jako zadu*eni!zemalja%

Tu strategiju mo*emo ukratko ovako o#isati-1. #ovećanje finansijske #odr/ke strukturnom #rilagoavanju #rivreda jako zadu*eni!

zemalja2. ja$anje #olitike dijaloga s vadama $lani)ama radi identifika)ije #otre"ni! strukturni!

#romjena i dogovora o nu*nim #romjenama u ekonomskoj #oliti)i koje će te #romjeneomogućiti

. nastavljanje finansiranja investi)ija radi #romjena #rivredne strukture i radi #ovećanja #roizvodne s#oso"nosti #rivrede,

. #omoć u mo"iliziranju finasijske #odr/ke #rogramu strukturnog #rilagoavanja odstrane komer)ijalni! "anaka i javi! zajmodava)a.

Azira Čergić, 2008. godina

Stara Skripta Za Pismeni - ME II - Azira Cergic

Documents

Transcript of Stara Skripta Za Pismeni - ME II - Azira Cergic