Poštarina plaćena u gotovom.

NRROOlfl UREDNIŠTVO I UPRAVA: „NARODNA STRAŽA" ŠIBENIK. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU. - NE-

BILJEOOVANA SE PISMA NE PRIMAJU.

IZLAZI SVAKE S U B O T E

P O J E D I N I B R O J Kr. 4.

PRETPLATA „NARODNE STRAŽE" IZNOSI GO­DIŠNJE Kr. 150. - ZA INOZEMSTVO Kr. 240

OGLASI PO CIJENIKU.

Br. 23. Š i b e n i k , 10. lipnja 1922.

Kraljevo vjenčanje. U četvrtak je država Srba, Hrvata

Slovenaca dobila svoju prvu kraljicu. U Beogradu su se tog dana našla mnoga odlična zastupstva iz. raznih evropskih država, poliitjela su i mnoga odaslanstva iz raznih krajeva ujedi­njene države, da prisustvuju svečanom vjenčanju kralja Aleksandra I. sa prin-eesom Marijom Rumunjskom.

Kako javljaju novine, Beograd je ovom prigodom doživio neviđeno slavlje: osobito svečano i raskošno se proslavio ovaj prvi kraljevski pir u slobodnoj i ujedinjenoj domovini. Vla­dini pokrajinski namjesnici i općinski komesari te razni „državotvorni* ele­menti pobrinuli su se, da se i po osta­lim mjestima domovine ne žaleći troška i ne obzirući se na nezadovoljstvo naroda sa današnjim režimom što svečanije — barem izvanjski — pro­slavi kraljevo vjenčanje.

Veliki je kontrast između onoga, što se ovih dana događa u Beogradu, i onoga, kako se upravlja državom, kako postupa s narodom, Sto se do­gađa u zemlji, širom naše prostrane domovine čak tamo od ujedinjenja. Dok u zemlji, osobito hrvatskoj i slovenskoj, vlada nasilje, bezakonje, nezadovoljstvo, dotle se u Beogradu ovih dana u prvim redovima, najbliži sretnom kraljevskom paru nalaze baš oni ljudi, koji su uzročnici svega ovog nereda, bezakonja i nezadovolj­stva u državi, koje priječi narodu, da ovih dana dijeli zadovoljan i sretan sreću i zadovoljstvo sa svojim kraljem. Dok u mnogim krajevima domovine vlada najveća bijeda i glad, dotle krivnjom istih bezdušnih ljudi, koji su danas na vladi, prigodom kraljeva vjenčanja vidi se takav sjaj, tako se rasiplje novac, da bude samo sve što

svečanije, da se takvog neviđenog slavlja ne bi stidjele ni prijestolnice da­nas najsilnijih i najbogatijih država na svijetu.

Današnji režim, nesređene unu­trašnje prilike, ovaj veliki kontrast — to je uzrokom, da prigodom kraljevog vjenčanja čitav naš narod, osobito Hrvati i Slovenci, ne sudjeluju u vanj­skim svečanostima onim žarom i za­nosom kakvim bi sudjelovali, da u dr­žavi zbilja vlada sloboda, ravnopravnost jedinstvo, svih triju plemena. To je uzro­kom, da se i mi veselom dušom — a da ne varamo sami sebe — nijesmo mogli pridružiti slavi kraljeve svadbe u Beogradu i klikovati od radosti za­

jedno sa današnjim vlastodršcima i njihovim vjernim slugama, tim najve­ćim neprijateljima i države i našeg na­rodnog jedinstva.

Prigodom kraljevog vjenčanja jedna je naša želja i molitva; da što prije odstupi današnja vlada, provede se revizija ustava i sporazum između svih trlju plemena, te se na temelju pravde, bratske ljubavi, sloge i ravno­pravnosti počne vladati s našom zemljom. To neka bude i želja i odluka i nastojanje i našega kralja i mlade kraljice, kojima želimo svaku sreću i dobro, pak će onda zbilja biti medu zadovoljnim narodom i oni dvoje sretni!

U to ime da živi kralj Aleksandar I. i kraljica Marija! Da živi naša divna i draga Jugoslavija!

Obljetnica oslobođenja Šibenika Osvanuo krasan dan. Kao da je i

sama Božja priroda htjela uzveličati dogođaj, koji je slavio Krešimirov grad i njegova okolica. Čarno se sunce pojavilo nekako svjetlije na vedrom obzorju, kao znak, simbol radosti građanstva te prestanka tmurnih, če­mernih, suznih dana ropstva i tiranije tuđinca.

Bio je 12. lipnja 1921. Veliki dan za Šibenik! Tuđinac, nametnik, silnik imao je da zauvijek ostavi ovu svetu zemlju. Zastava okupatora imala je da iščezne s naših očiju, a zaleprša svagdje, na svakoj kući, na svim pro­zorima i ulicama naša narodna tro-bojka, za kojom smo toliko čeznuli, uzdisali.

Tko da opiše sva čuvstva, ono sveto ganuće, ono nestrpljivo očeki­vanje, koje je vladalo i obuzelo naša srca? Dolaze „naši", pojavit će se u 8 sati, ugledat ćemo ih, zagrlit ćemo ih, imat ćemo ih zauvijek u svojoj

sredini! Ovo su riječi, ovo jedini ra­zgovori, koji se ponavljaju i koje svatko jedino radi ganuća zna i umije reći. Kad u 7 sati zaslaviše sva zvona s naših crkava, kad se grad obuče u more narodnih zastava, a malo kasnije na poljanu stignu „naši", kakvi.li zanos, oduševljenje! Može li se zaboraviti ovaj historički dan ? Nije li ovaj mo-menat ostao u najugodnijoj uspomeni kod svih nas, te ćemo ga uvijek u najljepšem zanosu pripovijedati i po­tomcima i onima, koji imaju tek doći, da ga i oni upamte te predadu od naraštaja do naraštaja kao veliki dan, kad se Šibenik oslobodio od ruke, koja ga je htjela da zauvijek učini robljem i otuđi mu djecu?

U ponedjeljak slavimo prvu oblje­tnicu ovoga historičkog događaja. Dan dostojan, da ga se najljepše i naj-oduševljenije proslavi!

Prošla je tek godina dana, a kod većine je pao zanos, nastupilo razo-

God. li.

čaranje, iščeznuo lijepi idealizam, a nadošla tvrda realnost. Ne ispitujemo u ovom času uzroke ovoj promjeni, jer nažalost ima mnogo, i to oprav­danog nezadovoljstva. Tomu nije kriv naš narod. On je u svojoj duši ide­alista, odan svojoj državi, zna da ci­jeni slobodu i narodno ujedinjenje. Svu krivnju za to nose državnici, po­kvareni političari, špekulanti, koji svojim ludim, protunarodnim radom upropašćuju, ruše ono, za čim je naš narod za vijekove i vijekove čeznuo. Ako se prva obljetnica oslobođenja ovoga grada ne vraća u onom zanosu i radosti, kojom smo dočekali samo oslobođenje, kriviti je samo demo­kratsko - radikalski režim, koji se podržava silom i korupcijom oligarha i nametnika, što ubija u narodu ljubav prema državi.

Ma kakvo bilo nezadovoljstvo i apatija, to ipak mora da cio svijet zna, da je za Šibenik 12. lipnja 1921. historički dan. Neka bivši naš tirjanin ne računa ovim časovitim neraspolo­ženjem i napetošću duhova, jer će on vidjeti i uvjeriti se, da će se Šibenik * ponedjeljak jednako veseliti i klicati, kao što je prošle godine, kad je su­znim očima dočekao svoju vojsku, slavio svoje oslobođenje. Kad se radi 0 narodnoj slobodi, nema nezadovolj­stva, trvenja, razmirica, političkih trza­vica, svi smo jedno i svi jedna misao, jedna duša. Proti nametniku, tuđincu, koji bdije nad našom kućom, te nam stoji pred pragom, svi smo složni, svi smo kao jedan.

Obnavljajući dan oslobođenja oži­vimo u nama onaj idealizam, onaj sveti zanos i ganuće, koje smo oćutjeli 12. lipnja 1921. u 8 sati uvečer. U ovoj obnovi naći ćemo novih poriva 1 ljubavi prema našoj narodnoj državi te snage, da borbom i radom svla­damo i srušimo one, koji danas vla-

PODLISTAK

„Stvaranje svijeta". {Prigodom gostovanja G. D. „Guslar" i splitske „Filharmonije" 4. VI. 1922.

pod r&vnanjem Ma. J. Hatze.) 1 u središtima je najnaprednijih

waroda izvedba djela, kao što je Hay-dnovo „Stvaranje svijeta", jedan kul­turan događaj prvoga reda. Haydn, otac moderne instrumentalne glazbe, tim uz Mozarta i Beethovena trium­virat instrumentalnih klasika, na kojemu cio muzički svijet ima Nijemcima za što da zavidi. Nego, dok je sam Haydn u cijelom svom radu podavao najveću važnost instrumentalnoj kom­poziciji, dvije velike vokalne skladbe okruniše njegov rad i postadoše pra­vim temeljem njegove slave : Oratoriji „Stvaranje Svijeta" i .Četiri godišnja doba".

To su prava glazbena remek-djela, u kojima je Haydnu uspjelo, da — ako se smije tik reći — na

divan način spoji čovječji elemenat

s božanskim. Naročito u „Stvaranju svijeta* pokazuje on takvu veličinu i uzvišenost koncepcije, kojoj ćemo jedva naći primjera u bilo kojem njegovom instrumentalnom djelu. Po svojoj vanjštini oslanja se „Stva­ranje svijeta" joS ponešto na Hànde-love oratorije, u kojima zborovi igraju glavnu ulogu. No ipak se od njih odvaja i svojom, strukturom i izved­bom zborova, a navlastito time, što u njemu ima orhestar bitnu ulogu svojim imitativnim tumačenjem teksta, tako da u kompoziciji na prvi mah pre-poznaješ majstora instrumentalne glazbe.

Ona srdačna naivnost, koju Haydn očituje u ovom djelu kao muzički tumač teksta, da njegova iskrena re­ligioznost, koja izbija iz svakog gla­zbenog stavka, te je u oštroj opreci s ondašnjim protivuvjerskim idejama francuskih revolucionaraca : sve je to izazvalo već na premijeri u Beču neo­pisivo oduševljenje. U Haydnovu se slavu pjevaju pjesme, kuju spomen-medalje, popularnost njegova naraste do još neviđene visine. Ni danas nije

ovo monumentalno djelo ništa izgubilo od svojega prvotnog čara. Neka vječna mladenačka snaga oživljuje ga još i danas, pa će se na dubokim mislima i na* prijatnoj ljupkosti ove glazbe još mnoge generacije oduševljavati.

Da smo se i mi u provinciji upo­znali s ovim epohalnim djelom i da smo se mogli opojiti njegovom ljepo­tom, to imamo u prvom redu da za­hvalimo pothvatnom duhu našega do­maćeg glazbenika-umjetnika g. Josipa Hatze. On je ozbiljno i duboko shva­tio kulturnu i odgojnu moć glazbe, kad se odlučio, da iznese pred našu publiku ovako klasično djelo. Kako li sveta i plemenita čuvstva ne bude u nama oni akordi, za koje je sam umjetnik priznao, da su mu bili inspi­rirani „odozgor" ! Haydn nas vodi ovom kompozicijom u ona pradavna vremena, kad se ono sitna maglica prostirala svemirom, dok nije Bog-Stvoritelj svemožnom svojom riječju proizveo iz nje čitav svij t. Djelo nam tako i nehotice svraća pogled put neba, k izvoru istine, dob ue i ljepote — k Bogu. „Više idealizma!" htio

nam je u današnje materijalističko doba s Haydnom da dovikne naš maestro. I to je jedna velika kulturna misija, kojoj se g. Hatze sa svojim „Guslarom" i splitskom „Filharmo­nijom" svom dušom predao. Njemu i društvima služi to na čast i ponos.

Nego i s drugog, čisto muzičkog gledišta, vrijedno je pohvale preduzeće g. Hatze-a. Haydn u svojom Oratoriju postavlja teške zahtjeve i na zborove i na soliste. To nije plašilo idealnog maestra: Audaces fortuna juvat! Van-redan uspjeh, koji je g. Hatze i u Splitu i u Šibeniku imao s izvedbom ovoga djela, pokazao je još jedamput, kako se s dobrom voljom i požrtvo­vnim, ustrajnim radom mogu svladati poteškoće i jednoga Haydnova ora­torija.

Pa kad već govorimo o uspjehu gostovanja, treba u prvom redu da istaknem samog dirigenta, koji je onako savršeno uvježbao i zborove i soliste te se u svim djelovima opa­žala zaokružena, homogena cjelina. Njegov je način dirigiranja ugodan i diskretan, a opet odaje onu sugestivnu

Strana 2.

daju, ali vladaju na propast narodnog Jedinstva. ' Sloboda, koju srno stekli odlaskom fuđinca s našeg ognjišta, ne smije da bude pomućena, uništena od sada­šnjih državnika. Ovo je zavjet Šibe­nika, koji ushitom slavi godišnjicu svoga oslobođenja.

| t PAVAO ROCA. I 7. tek. mj. u mjesnoj bolnici, pre­

mješten milostinjom prijatelja iz III. u II. razred, nakon teške bolesti umro je kršćanskom smrću Pavao Roca, urednik mjesnoga „Raskovanoga", markantna ličnost, sin svjesnih Vodica, čigov je već stari otac skupa sa Spr-Ijanom i Markočem otrag kakva pd vijeka budio narodnu svijest u Vodi­cama i okolini, a za nagradu mu osvi-ćali pokošeni vinogradi.

Roca je već kao đak Preparandija vodio medu drugovima glavnu riječ. Njegova se djelovanja kao narodnog učitelja spominju i danas sela Stan-kovci, Vinjerac i druga, u kojima je ueiteljevao. Vatren pravaš i riječju i perom bijaše trn u oku austrijskim komesarima i školskin nadzornicima, koji su uvijek sluge sistema. Rocu bacaju na put bez pare mirovine. On iđe u rodne Vodice i tu vrši za više godina službu općinskog tajnika. U lokalnoj političkoj borbi žilavo se bori za dobro maloga puka i radi za do­brobit one varoši.

Roca je bio tip neslomiva bore« za slobodu svoga naroda. On ne preda pred nikakvim silnikom. Ruši perom i govorom stari gnjili sistem. Osniva li Vodicama „Sokol" i u Čitaonici vodi glavnu riječ. Balkanski rat zanese Rocu za jugoslavenskom idejom i on radi najžilavije, da uskrisi u narodu vjeru u slobodu. Tek buknu svjetski rat. vode i Rocu okovana u šibenske tamnice, a zatim dalje, te čami preko dvije godine u raznim zatvorima. Ipak iznese živu glavu i narodni mučenik vraća se u Vodice, gdje živi u siro­maštvu ne baveći se ni trgovinom ni špekulacijom, već njeti u duši naroda nadu u skoro uskrsnuće. Na slomu Roči povjeri narod u Vodicama vlast, i on se časno u tom času ponese. Uguši u zametku hirovite osnove mnogih ekzaltiranih glava, koje bijahu počele iz osvete rušiti.

Ni zloglasna okupacija ne smete vrijednog Pave. Upravljao je općinom,

i u to žalosno doba; ali videći gadan postupak talijanskih vlasti, nije dalje mogao da ustraje. Povuče se i hrabri narod, da ne gubi nade, Jer će svanuti spas. I oslobođenje dođe! ! gle iro­nije: Roca bi nazvan protuiiržavnim elementom!

Roca je bio krerflert znđčaj, pravi poštenjak, patriota, veći i bolji nego par tuceta tobožnjih državnih eleme­nata skupa. Čestita, vedra duša, ne poznajući nikad korupcije šibao je trulež u našoj narodnoj državi. Umr6 je kao prosjak, ali je umr6 svjestan, da je ispunio svoju dužnost. Oko njegova odra sakupila .se jučer na sprovodu kita ponajboljeg šibenskog građanstva. Prije prenosa u Vodice na obali osloviše ga prijatelji gg. Je-rinić Miho i D. Sirovica lijepim i za­nosnim govorom.

Roca nije bio pristaša naše stranke, ali lealnom protivniku dužnost je kod kulturnog naroda priznati, što se pri­znati ima.

Slava uspomeni Pavle Roče!

Domaće vijesti. Prosvjedni brzojav dalmatin­

skih akademičara iz treće zone. Dalmatinski akademičari iz treće zone upravili su ovaj brzojavni prosvjed Visokom Ministarskom Savjetu u Beo­gradu: Jugoslavenski dalmatinski aka­demičari iz treće zone u Ljubljani najodlučnije prosvjeduju proti svakoj reviziji rapallskog ugovora. Kao naj­bolji tumači narodnih želja i potreba, poznavajući dobro marš talijanskog imperijalizma i jaki upliv talijanskog kapitala u sjevernoj Dalmaciji, kao i po cijelom Jadranu, zahtijevaju od Visoke Kraljevske Vlade slijedeće: 1, da se ni za pedalj zemlje ne odstupi od rapallskog ugovora, jer je bilo previše žrtava; 2. da se Zadru ne dade nikakvog zaleđa, jer se time ugrožava nacionalna i gospodarska egzistenca našega naroda; 3. da se bezodvlačno isposluje kulturne ga­rancije našem narodu u zasjedanim krajevima po principu recipročnosti.

Premještaji kotarskih poglavara. Dosadašnji upravitelj poglavarstva u Sinju savj. Bcnzon premješten je na važnije mjesto u Benkovac. U Sinj dolazi kotarski poglavar Jadrijević. Savjetnik Dabčević premješten je iz Benkovca u Korčulu.

Odlazak talijanske ra tne lađe iz Splita. U petak ostavila je napo­kon splitsku luku tal. ratna lada „Mi-sori", koja je došle stacionirala u luci.

Protiv sile i terora fašista.

moć, koja vezuje dirigenta sa zborom i bez koje se veliko djelo, kao što je .»Stvaranje svijeta", ne bi moglo nikako da izvede.

Orhestar, kojemu je u oratoriju na­mijenjena glavna uloga, izveo je svoju tešku zadaću veoma dobro, mjestimice uprav savršeno. Osobito se prve gu­sle odlikuju toplini, nježnim tonom, ritmičkom sigurnošću i dubokim osje­ćajem. „Filharmonija" je svojom sklad-nošću i preciznim izvađanjem vrlo mnogo pridonijela velikom moralnom uspjehu oratorija.

U „Guslaru" smo upoznali jedan jaki, veoma dobro izvježbani mješo­viti zbor. On je uvijek na primjerenoj visini: i kad nam predočuje onaj ne­zaboravni Havdnov stavak „ . . . bijaše dan" i kad interpretira zaključnu temu prvog dijela, koja je nadaleko proni-jela slavu oratorija: „Nebesa navje­štaju slavu Božju". On je impozantan, kad nam hoće da predstavi svršetak stvaranja Božjega onim veličajnim zborom „Golemo djelo svršeno", dok napokon u snažnoj zaključnoj fugi nije postigao vrhunac umijeća.

I solisti su nas uglavnom zadovo­

ljili. Gđica Tolentino (kao Gabrijel) i gđa Rak (kao Eva), s točno imposti-ranim glasom, pjevaju s puno miline, osjećaja i razumijevanja. I predavanje im je ugodno i spontano. Gosp. Do-mančić (kao Urijel) posjeduje slatki lirski te.ior, pa zato nije mogao da potpuno udovolji zahtjevima kompo-niste, koji traži od Urijela dramatičku snagu. Uostalom se i on, kao i g. Fabris (Rafael). i Alujević (Adam), istaknuo finim glazbenim shvaćanjem i lijepom interpretacijom, te su i oni sa svoje strane pripomogli uspjehu onoga nezaboravnog večera.

Maestro Hatze bio je s pravom burno posdravljen. Ne možemo nego da mu i ovim putem izrazimo najto­pliju hvalu na dubokim umjetničkim užicima, koje nam je on one večeri priuštio.

Nadamo se pak, da će iza ovako uspjelog gostovanja doći i druga, a šibensko će „Filharmoničko društvo" uznastojati, da pođe putem bratskoga splitskog društva i da se jednog dana, makar i u čednijoj mjeri, oduži su­sretljivosti braće Splićana.

(Posebni dopis

Vrlički Hrvati katoMcI, sakupljeni u velikom broju na pouzdaničkom sa­stanku dne 28. V. 1922., jednoglasno odlučiše predati čitavoj našoj javnosti ovu rezoluciju :

Videći, kako u našoj državi su­stavno i nekažnjeno terorizira mirne građane skup nekulturnih ljudi, koji sebe zovu fašistima;

videći, kako ti ljudi prouzrokuju žalosne i krvave događaje u Splitu, Dubrovniku, Vodicama, Sinju, Ljubljani kako na svome sastanku čitavu jednu zaslužnu stranku proglašuju, protivu-državnom, a zapravo su sami najveći neprijatelji države;

kako jedino za sebe svojataju ljubav prema narodu i državi, a sva­kome, koji nije njihove stranke, prijete silom;

mi vrlički Hrvati katolici: 1. najodrešitije protestiramo protiv

tih pojava, koji našu mladu državu bacaju na stepeh najnekulturnijih dr­žava na svijetu;

Narodne Straže.0) VRLIKA, 29. svibnja 1922.

2. odlučno pozivljemo Vladu, nei stane već jednom na put neobuzdan rulji, ako ne će, da se u narodu vrijedi mišljenje, da same vlasti i dupiru i naručuju nerede, koji ug žavaju i sam opstanak naše države

3. puni svoga vjerskog, građai skog i narodnog ponosa javno i iz jekom velimo, da ne ćemo nikada i ikome dopustiti: da blati hrvatsko in koje u kraljevstvu Srba, Hrvata i Slo­venaca mora biti jednako poštovano kao i druga dva; da napada na našu ličnu slobodu, na naše imanje ili na našu vjeru, i spravni smo braniti se svim sredstvima, koja nam pravo sa­moobrane bude pružati, a ako odatle nastane potreba, da se sila silom suzbije, mi ne uzimljemo na sebe ni­kakvu odgovornost za posljedice, sa­mo očitujemo svoju nesavladivu volju, da hoćemo biti slobodni u svojoj kupi»;J

Nema sile, koja će razbiti ovu jednodužnu odluku!

Rad Za popravak dalmatinskih sao­

braćajnih prilika. Nar. poslanik dr. Janko Šimrak 6. ov. mj, uputio jc upit na ministra saobraćaja, u kojem traži, da se što prije poprave žalosne saobraćajne prilike u Dalmaciji, koje su ispod svake kritike i radi kojih se opaža pomanjkanje živežnih namir­nica u čitavoj Dalmaciji, jer je sav saobraćaj upropašten. Ceste su tako uništene, da ne mogu služiti za kolni promet. Čitava dalmatinska željeznica raspolaže samo sa 5 lokomotiva. Pučanstvo kroz to u nekim krajevima gladuje1 , "tako da su najavljeni već i mnogi smrtni slučajevi od gladi. Ovako slabe saobraćajne prilike upro-pašćuju i dalmatinsku industriju. Tako je n. pr. upropaštena dalmatinska industrija boksita, jer je sav dovoz iz sjeverne Dalmacije nemoguć. Sav dovoz i prevoz obavlja se jedino pa­robrodima, koji iskorišćuju loše sa­obraćajne prilike i traže upravo ba­joslovne svote. Na kraju upita traži dr. Šimrak, da se jedan dio zajma, koji je sklopljen sa Blerovom grupom^ upotrijebi u prvom redu za popravak dalmatinskih saobraćajnih prilika.

Za željezničare. U financijskom odboru prigodom rasprave o odobre­nju novog proračuna ministarstva saobraćaja u ime Jugoslavenskog klubagovorio je nar. poslanik Pušenjak, koji je naglasio, da se od ministra saobraćaja nije dalo dovoljno obja­šnjenje o povećanju kredita. Pošto u gospodarstvu ministarstva saobraćaja nema sistema, postoji bojazan, da ogromni krediti ne će biti potrošeni u predviđene svrhe. To je istakao i radi toga, jer se željezničarima ne isplaćuju dodaci na skupoću i jer se ne vodi briga za njihove stanove. — I nar. poslanik Gostinčar upravio je upit na ministra saobraćaja, da li će skoro riješiti molbe željezničara, koji su prinuđeni da živu odvojeno od porodica i da li će im dozvoliti potrebne dodatke.

Iz katoličkoga svijeta. Jugoslaveni na euharističnom

kongresu. I Jugoslavija je bila časno zastupana na velebnom euharističnom kongresu u Rimu. Bilo je oko 100 hodočasnika iz svih krajeva, među kojima najviše Hrvata, nešto Slovena­ca i nekoliko Srba. Hodočašće su poveli nadbiskup dr. Bauer i biskupi msgr. Akšamović, dr. Šarić, dr. Nja-radi, dr? Marušić, 'dr. Mi'.eta i j . Garić.

Crkva sv. Jeronima je opet dol svoju pravu dušu: kongresnih d se njom razlljegala hrvatska pjes; biskupi su u njoj hodočasnicima či­tali sv. mise, dijelili sakramente i na-viještali riječ Božju u hrv. jeziku Želja i molitva svih tu prisutnih bila je, da to lijepo narodno svetište po­stane što prije potpuno naše. Jugo­slaveni su nastupili, kao i ostali na­rodi, i na glavnini zborovanjima. U ime Jugoslavena je nastupio

ferko naj-

je

• se

t dio.

govornik šibenski biskup dr. Jt Mileta. Biskup Mileta govorio je prije hrvatski, pa talijanski. Dok govorio hrvatski, općinstvo mu pljeskalo, kad je čulo i razumjelo ime Jugoslavija, a dok je govorio talijan ski, burno mu je i oduševljeno pije skalo za svakim stavkom. Moglo se opaziti, da nijednom govorniku se n: toliko pljeskalo, kako njemu, jer se njegov govor od svih najviše svidii Jugoslaveni su 28. prošl. mj. od sv. Oca bili primljeni u posebnu audijen­ciju. Svi su bili sretni i udivljeni pri­jaznim i očinskim ponašanjem sv. Oca.

Lijepa smrt. Jutros oko 6 sati u mjesnoj Pokraj, bolnici nakon 5 mje­seci teške bolesti, podnesene svetom kršćanskom strpljivošću, utješen svim svetotajstvima umirućih, preminu ve­selom smrću pravednika vlč. otac Jerko Šnabl, svećenik Franjevačke provincije sv. Jeronima. Rodio se u, Kamniku (Slovenija) god 1895. Stupio je u Franjevački red 1910., a postao svećenikom 1917. Bio je uzoran redo­vnik, revni svećenik i pravi rodoljub. Kao svijesni dušobrižnik u KamporU na Rabu braneći svoju župu od tali janskih nasilja morao je na kom pobjeći u Hrvatsku, te stradajući putu' i kasnije radeći onamo oko spi duša podleže teškoj prehladi, odnoi sušici. Njegova uspomena ostat mila svima, koji su ga poznavali, oso­bito za dugotrajne bolesti u bolnici Preporučamo ga svima u svetoj mo­litvi. Njegov sprovod bit će sutra rano. Pokoj mu vječni!

Novi papinski muncij u Beo­gradu. Msgr. Pellegrinetti od Sv. Sto­lice bio je imenovan za novog papin­skog nuncija u Beogradu. On je bio, u Varšavi papinskim auditorom, gdje je naučio poljski. Već je naučio i hr­vatski čitati i govoriti.

llrSBća mašina vr

a

6i

virevsnaob,uiiž

rata hrane, dijeleći slamu od zrnja, nudi se na prodaju uz povoljnu cijen«. Obratiti se na naslov: Vice Mrša pk Mate — Zaton.

N A R O D N A S T R A Ž A «

Gradske vijesti. Proslava kraljevog vjenčanja.

Sva tri dana grad je bio okićen za­stavama, sagovima, zelenilom, a kuće i uredi rasvijetljeni. Sve tri večeri bili su vatrometi i pucanje mužara. U

tsrijedu u večer glazba sa povorkom je obišla gradom. Prije razlaza na Poljani opć. tajnik g. D. Slrovica, koji je ovom prigodom spjevao i prigodni sonet, održao je patriotski govor, na koncu kojega je pročitao brzojav op­čine Kralju. U četvrtak u 9 sati ujutro bilo je svečano blagodarenje najprije u katoličkoj crkvi, a zatim u pravo-slavnoj,kojiriia su prisustvovali uz gra­đanstvo predstavnici vlasti i društava. Dućani su cio dan bili zatvoreni, a radnje obustavljene. „Šibenska Glazba" je na Poljani uvečer dala koncerat, a „Filharmoničko društvo" u petak ve­čer na terasi Hotel „Krka". Tako je Šibenik — prema programu općin­skog upravitelja — proslavio kraljevo vjenčanje. '• |SB'

Opć. upravitelj dr. Rajević i voda šibenskih demokrata još u nedjelju su automobilom otputovali u Beograd, da neposlani od Šibenčana zastupaju Šibenik na kraljevom vjenčanju. Lju­di pripovijedaju, da su im Braća (jrubišić stavili na raspoloženje auto­mobil, benzinu i šofera za same 32.000 kruna. Bogata je šibenska općina (

Splitski „Guslar" i „Filharmo­nija" u Šibeniku. Na poziv mjesnog „Filharmoničnog društva" prošle ne­djelje remorkerom ratne mornarice „Ustrajni" stigli su u naš grad split­sko glazbeno društvo „Guslar" i split­ska Filharmonija, da i kod nas izvedu veličanstveni Havđnov oratorij „Stva­ranje svijeta". Društva su bila srdačno dočekana od građanstva, a napose od

„Filharmoničkog društva". Koncerat se davao u velikom dvorištu Hotela ..Kosovo" uz vanredan odaziv gra­đanstva bez razlike sloja, koje je s osobitim zanimanjem, oduševljenjem i odobravanjem pratilo izvađanje ovoga . velebnog djela. Mo Hatze bio je pred­metom osobitih ovacija. Koncerat je potpuno uspio, tako da se sam g. Hatze izrazio, da je sa uspjehom kon­certa u Šibeniku zadovoljniji negoli u istome Splitu. Iza skupne večere, koja je prošla u najboljem raspoloženju, gosti su se rastali u 2 i po sata noći i otputovali natrag u Split, ushićeni lijepim i bratskim primitkom, koji im je pripravio Šibenik.

Incident s Talijanima. Prošle nedjelje došlo je do incidenta među građanstvom i mornarima talijanskog trgovačhog parobroda „Nereide", koji već od više dana boravi u našem gradu i krca boksit. Mornari sa toga parobroda dnevno su izazivali gra­đanstvo sa pjevanjem poznatih da-nuncijevskih pjesama i raznim pokli­cima. Tako su izazivali našu mladost i te večeri' u perivoju i pred kavanom hotel „Krka". Mladost, to više nije mogla trpjeti i nasta tučnjava, u kojoj su Talijani bili prisiljeni da se po­vuku na brod. Dok su se povlačili na brod i kasnije s broda opalili su više hitaca, od kojih je jedan pogodio tipografa Krpana, koji je tuda slučajno prolazio, i teže ga ranio. Građanstvo je silno uzbuđeno zbog ovako bezo­braznog ponašanja Talijana. Paro­brod je zaustavljen, a dva se mornara nalaze u zatvoru. Istraga je u toku.

Proslava blagdana sv. Ante. U utorak, 13. ov. mj., u mjesnoj crkvi sv. Frane pjevanje svečeva! života poćima u 5 sati ujutro. Prva tiha misa preko pjevanja svečeva ži­

vota. U 6 sati pjevana misa, iza koje svako po sata od 7—9!/o slijede tihe mise. U IO1/« svečana pontifikalna misa, koju će otpjevati presv. biskup. U koru će pjevati zbor fra Ivana Bronića. Poslije podne je propovijed, pak svečani ophod sa svečevim kipom, za kojim će biti blagoslov sa Presvetim. „Svetotajstvu" i ,,Ak' od Ante" pje­va zbor fra Ivana Bronića.

Vladine brige za narod. Dosta se već pisalo o vinskoj krizi u Dal­maciji uopće, a napose u šibenskoj okolici. Istaklo se više puta, kako je zadnji čas, da vlada dođe ususret narodu barem tim, da dopusti slobo­dno pečenje rakije iz vina bez na­plate ikakve trošarine. I vlada ne samo da ne dolazi u pomoć strada-jućem narodu, nego mu još povisuje dosadašnju trošarinu. Šibenska se naime općina u travnju molbom bila obratila na Vladu, da izuzetno dozvoli, da se iz stanovitog kvantuma (oko 6000 hl.) pokvarenog vina u toj op­ćini uzmogne peći rakija uz popust trošarine do onog srazmera, koji je propisan za pečenje rakije iz dropa: da se dakle dobitak alkohola snizi od 4 na 2%. Na ovu molbu stigao je ne samo niječan odgovor Vlade, nego se u odgovoru ističe, da trošarina na rakiju, izrađenu putem destilovanja vina, iznosi 35 dinara po stepenu, jer se svaka takva rakija ima smatrati konjakom. Treba pak znati, da se dosada za svaki stupanj alkohola pla­ćalo 20 dinara trošarine. Ovakvo po­stupanje vlade je ne samo nepravedno, nego i vrlo čudno i nerazumljivo, Evo kako se odozgor sije nezadovoljstvo u narodu i ubija u njemu ljubav pre­ma vlastitoj državi! Tražimo od do­tične vlasti da ne samo povuče ovu povišicu, nego da gorespomenuti

kvantum pokvarenog vina oprosti uopće od svake trošarine. To bi Vla­da morala odmah učiniti, kad zna, u kojoj se bijedi i nevolji nalazi naš vi­nogradar radi ovogodišnje vinske krize.

Vježba i trka kavkaskih koza­ka. Na Duhove i duhovski ponedjeljak pred brojnim općinstvom nekoliko kavkaskih kozaka izvodilo je na obali kod ribarnice razne vratolomne vježbe* na konjima, pri čem su pokazali svoju osobitu vještinu. Općinstvo je s veli­kim zanimanjem pratilo igru i pljeskanjem odobravalo. Većina je općinstva samo prigovarila tome ;

Što su kozaci te svoje vježbe izvodili pod carističkom zastavom. Najbolji p!okaz, kako Wrangel teži i radi oko uskrišenja carističkog režima u Rusiji!

Štrajk sudaca. Mjesno činovni-štvo gotovo redovito sa velikim za­kašnjenjem od 10-12 dana prima svoju platu. I prošlog je mjeseca veći dio činovništva primio plaću istom 15., tako da su šibenski suci odlučili, da će stupiti u štrajk, ne prime li redovito plate i za lipanj. Lipanj je došao, a plate nije bilo, pak su prošle subote do srijede mjesni suci štrajkovali, a parnice su radi njihove odsutnosti morale biti odgođene. Zanimane stran­ke, kad su zato čule, ostale su ne­malo iznenađene. Ovo je zbilja i ža­losno i sramotno! Ovom neredovitom plaćanju imalo bi se već jednom stati na kraj, da se izbjegne opravdanom nezadovoljstvu i ovakvim štrajkovima, koji sigurno ne služe na čast našim upravnicima niti koriste ugledu države-

Vlasnici kupališta u Zlarinu javljaju cijenj, građanstvu* da u ne­djelju, 11. ov. mj., otvaraju svoje ku­palište. Motor „Slaven" u svetačne dane tri put dnevno bit će na raspo­laganje građanstva.

IB

P O Z I V na supskripciju IV. emisije dionica Zadružne

gospodarske banke d. d. u Ljubljani. II, redovita gtavna skupština Zadružne gospodarske banke u Ljubljani zaključila je da se povisi dionička glavnica

od K 24 ,000 .000 - na K 48 ,000 .000 -emisijom 6 0 . 0 0 0 novih dionica po K 4 0 0 - nominalne vrijednosti

uz slijedeće uvjete,; 1 . Dosadašnji dioničari imadu pravo da preuzmu za svaku staru dionicu jednu novu uz cijenu od K 5 2 0 -2. Neoptirane dionice dodijelit će upravno vijeće novim dioničarima po kurzu od K 5 8 0 — po k o m a d u ^ 3. Supskripcija počinje 22. maja 1922. i zaključuje se 14. juna 1922. 4. Nove dionice učestvuju na dobitku za drugo polugodište 1922. " j 5. Opcija odnosno supskripcija se vrši kod :

blagajne Zadružne gospodarske banke d- d. u Ljubljani „ „ podr. Djakovu . „ „ „ „ Maribor

» n » » Sarajevo * Split

Sombor » » Šibenik

ekspoziture Bled d. d. Zagreb

podr. Karlovac d. d. Novi Sad.

po komadu.

Sveopće zanatlijske,.

Gospodarske 6 . Protuvrijednost potpisanih dionica ima se uplatiti odmah kod supskripcije.

LJUBLJANA, 1 8 . svibnja 1922. Upravno vijeće.

Strana 4. N A R O D N A S T R A Ž A « Br. 23.

A

1 r

P, N. Svećenicima, Crkovinarstvima i Trgov­cima javljam, da izrađujem iz pravog pčelinjeg voska svijeće u svim veličinama, koje se ne krive, ne kaplju, ne dime i ne udaraju patvorinom.

Kupujem svaku kolikoću pčelinjeg voska i meda. U zamjenu svijeća primam okapine.

= = Cijene umjerene! = = = = =

Vlasnik Odlikovane Tvornice voštanih svijeća Vladimir Kulić - Šibenik.

• •

1 9 1 4 — 1 9 1 8 . Album sa 32 slike. Originalni snimci ratnih grozota austrijske soldateske slavenskih borioca za slobodu. Oslobodjenje 1 9 1 8 . u našim glavnim gra­dovima kao i na Rijeci. — Cijena D. 30. — Dio dobitka ide u korist Jugoslavenske Matice, a razašilje se pouzećem ili novac unaprijed, u kojem slučaju se ne računa poštarina. Preprodavaocima dajemu komisiju

sa popustom.

BRANKO HLAVATY, Z A G R E B , Petrova ul. 7.

milili in in in ni «a?>r>;nB III !!•[¥

Otpremu r o b e s a s t a n i c e B a k a r u luku i o b r a t n o , t e ukrcaj na p a r o b r o d e p r e u z i m a najbrže i najkulantni je

t j . tt. FOREMPOHER i drug Vlastita skladišta brašna, tjestenine

— i žitarica = = = = = = P O M O R S K A AGENCIJA.

Brzojavi: FOREMPOHER, Bakar

" • l m ili

Telefon br. 14.

in ni ni inlaliii n i n i n i n i m i n i

imnw se ojiasuie i Jarolnoi M l

KNJIŽARA FILIP BABIC - ŠIBENIK (HRVATSKA KNJIŽARNICA - Z A D A R )

Novo moderno uređen i povećan posao. — Potpuno skladište Jugoslav. knjiga. — Veliki sortiment knjiga stranih jezika. — Tvorničko skladište papira uz najjeftinije cijene. — Sav pribor za urede, općine i škole. — Skladište školskih knjiga. — Prima pretplate na stručne i periodične časopise svakog jezika i struke. — Muzikalije svake vrsti. — Pribor za

pisaće strojeve Stenzil i Karbon-papiri. Otprema brza i točna a cijene jeftine. — Solidna posluga.

PAPIRNICA

BRGO RADIĆ (prije A. e t G. Rude)

ŠIBENIK ( G l a v n a ul ica) . Bogati izbor svih'vrsti umjetni­čkih dopisnica, te -šibenskih raz­

glednica. Prodaja školskih potrepština, raznog papira te sve vrsti kan­

celarijskog pribora. Trgovina raznih parfema, mio­mirisnih sapuna, praška za zube i slično, te raznih igrački za djecu.

Cijene umjerene!

IMUN IHJMC - SR S k l a d i š t e kemijsk ih p r o i z v o d a , l a k a

b o j a , g u m e n i h p r e d m e t a i o .

OPTIKA. N a o č a l a Cvikera.

ziriuje svaku izradbu pe okul. liječničkom propisu. Primaju s e popravc i .

I

SC_

TELEFON 36

P o najn iž im d n e v n i m n a m a n u d j a m o rezan ih i isc_ panih b u k o v i h i h r a s t o v i h d r v a z a g o r i v o .

P o že l j i k u p c a o b a v l j a s e d o s t a v a i kući .

•r

Brzojavi: DREZGA - ŠIBENIK.

VELIKA PRODAJA ^ J ™ . >. Prodaja: Šećera, Kave, Pirinča, Sapuna, Građevnog materijala,

Nafte, Benzina, Mašinskog ulja.

A U T O G A R A G E . A U T O G A R A G E .

Narudžbe se obavljaju sa vlastitim prevoznim sredstvima : m o t o r n i m l a đ a m a p o m o r u , t ere tn im a u t o m o b i l i m a

p o s u h u .

300:=

Export vina, ulja i rakije na veliko.

Zastupstvo tvornica „ M " Karbida, Kalciumcianamida i ostalih

umjetnih gnojiva za" državu S. H. S.

Grubišić & Comp. ŠIBENIK (Dalmacija)

Upute i cijene daje tvrtka na zahtjev. Brzojavi: Cianamid Telefon Br.

f » < B a 2 9 r SSI ""SS" 88 0 < > < > " ' ' i ! & m ' " '"•» " " " " " <!!!!!!! üiiiii!'" Ig» US"»""!!;;!!!1"""'!!!!!!!1" !ì!i!!i!,'""ll!a!'''»lt,!ì!ìlìì!,'!'

V (l 5 ff 1

ft li

Zadružna gospodarska banka d. d. Podružnica Šibenik. G l a v n a ul ica br. 122

I. kat .

i

v

Brzojavni naslov: fiospobanfta Telefon br. 16..

C e n t r a l a L j u b l j a n a . P o d r u ž n i c e : Đ a k o v o , Maribor , S a r a j e v o , S o m b o r , Sp l i t .

I s p o s t a v a : Bled. — Interesna zajednica s a : Sveopćom zanatlijskom bankom d .d . u Zagrebu i njenom podružnicom u Kanovcu te Gospodarskom bankom d. d. u Novom Sadu.

Glavnica i pričuva skupa sa afilijacijama K. Podjeljuje trgovcima kredite, eskomptira mjenice, lombardira vrijednosne papire, kupuje i prodaje valute i devize, prima uloške

na tekući račun i na knjižice te obavlja sve bankovne i burzovne transakcije uz najpovoljnije uvjete.

* c ^ & C " 8 > c » g c>g g g><& c^fc^4bKS^ž^>^jb»sfe^ izdavatelj i odgovorni urednik: Josip Urli* Iv.novi6 ^ Tisak Hrvatske Z.druine Tisk