lod. Šibenik, u subotu 19. lipnja 1909. Br. 3 5 0 .

HRVATSKA RIEC Predplatna c i e n a : na godinu K 12. -na godinu donašanjem u kuću K 12.

Za p6 godine K 6. - Za Šibenik Za inozemstvo na godinu K 12

suviše potanki trošak. - Pojedini broj 10 para. - Plativo i utuživo u Šibeniku.

I z l a z i sriečLom i saobotom Uredništvo, uprava i Tiskara lista nalazi se u ulici Bazilike sv. Jakova. — Oglasi tiskaju se po 12 para petit redak ili po pogodbi. — Priobćena pisma i zahvale tiskaju se po 20 para po petit redku. — Nefrankirana

pisma ne primajuse. — Rukopisi se ne vraćaju.

Utješljive pojave. U današnje doba kad je naš narod oda­

svud pritisnut, kad mu nigdje nije dano da preko svog zastupstva progovori, kad žive u iznimnom stanju kao da je ciela Hrvatska izvan ivakog zakona, utješljiv je pojav da nije opaziti

odnog klonuća, nego da se odporna snaga naša to jače razvija i izkaživa na svakom ko-

i širom ciela domovine. Pa i gdje je narod naš u doticaju sa b o -

;atijim i prosvietljenijim življem, gdje se držalo da je podlegao i da se utopio u veće more tudjinskih plemena i tudjinskih prosvjeta, on se mlad i jak diže tolikom snagom da i najljući neprijatelji naši moraju se čuditi. Eno po svoj našoj Istri Hrvat se je probudio i bije ljuti boj ia življem, koji iza sebe ima gospodstvo tolikih vjekova te ga pobjedjuje f ondje gdje se od neupućenih držalo da nije vriedno na Hrvata ni misliti. Danas je u Istri Hrvat mnogo jači od Talijana, jer je ovaj izgubio imajuć sve, a Hrvat je dobio i dobiva neimajuć ništa, osim što je sam u trudu i naporu podigao i umno­žio. Dogadja se tamo što je nazad kojih tri­desetak godina bilo u Dalmaciji, gdje je još jedini Zadar oznaka prošlih mletačkih vremena. Nu ta oznaka je tako umjetna, tako prisiljena i od vlade na takav način uzdržana, da neće trebati nego malo jači naš narodni nasrtaj, pa će i taj ostatak mletačke bahatosti izginuti u prošlost, kao što se to dogodilo u svim gra­dovima našim.

Na našim obalam dokončava se boj koji se bije još od vjekova, ustaljuju se medje našeg naroda, koje su bile za dugo vremena provaljene. Talijanstvo biva potisnuto na svoje zemljište, na ono s kojim je srašteno, a izgiba gdje je hrvatsko pučanstvo ukorenjeno.

Eno i sam Trst, ta nepobjediva kula ta-lijana na našem moru, pokaziva da u svojoj utrobi krije pučanstvo koje je umjetno prolazilo za talijansko, a u istinu je slavensko i hrvatsko, što je jedno te isto. I to pučanstvo počimlje se buditi i držati na način da zadaje velikih briga dosadašnjim gospodarima Trsta.

Izbori započeti u nedjelju dokazivaju da je ciela okolica Trsta slovenska i da je u sa­mom gradu naših više nego bi gospoda tali­janska želila. Hrvata i Slovenaca u iredentisti­čkom Trstu, u pučanstvu četvrtog kotara, a to je u masi cieloga grada, ima uprav koliko i Talijana. Taj izpadak izbora napunja radošću svakog sina naše domovine, jer on zna da imade u Trstu još bezbroj braće koja spavaju, koja su omamljena dosadašnjim ambijentom gospodujuće talijanštine u Trstu, ali i ti će se s vremenom probuditi, pridružiti se svojoj krvi i jeziku, pa će borba započeta svršiti pobjedom našeg naroda.

Najveći grad na Jadranskom moru okrunit će borbu Hrvata za svoj posjed. O tom smo posve uvjereni jer granice naše sižu preko Trsta i on raste na našem zemljištu, odakle crpi na raravski način sok naše zemlje, a što

u Trst žila talijanskih, to je odkinuto od atere zemlje, to je presadjeno i ne hvata ko-

rjena kao domaće stablo. A da je Hrvatska što bi morala biti, kako

bi pobjeda hrvatskog življa bila brža i lašnja uzduž cielog jadranskog mora!

Nu i u tom kreče se na bolje. Rauch, koji je Banovini nametnut, ne nalazi uporišta u zemlji sa svim da već dvie godine mući pučan­stvo i na službu Beča i Pešte vlada bez za­kona, bez sabora, vitlajuč magjarsko-njemačkini bičem i dieleć TrOdlerovcima zob.

Ovaj Rauch posije lanjskih putovanja po Lici i Primorju, kojom prigodom je bio otjeran iz Knina i Novoga i ostalih nezavisnih mjesta,

se dao na pohode po ravnoj Slavoniji, je otvorio do pedeset magjarskih škola. Službenici su se pripravili da magjarskog

dura dočekaju u velikom slavlju, a oni ne-tnjaci koji su se dali na službu Trödlern

rli su sve sile da to slavlje bude izgledalo da je od pučanstva pripravljeno. Nu u tom su se prevarili, jer je. Slavo-progovorila, kako se ti plaćenici nisu ni

u snu nadali. Brod koji je slovio kao kula Trodlerova, u kojoj se ugniezdio dobro napla­ćeni hranjenik njegov Elegović, tako je primio madjarskog pandura da se moralo pozatvoriti do 50 najuglednijih gradjana i desetak gospodja.

Tako je to išlo i po drugim mjestima, gdje su se izloženije sluge Trodlerove razkrin-kale da su u istinu službenici Raucha, a po njem i Wekerla i svake protunarodne vlade.

I ovi pojavi u Slavoniji, gdje se na njih nije računalo, utješljivi su, jer dokazivaju da tudjinski službenik nema oslona nego samo u izgnbljeuim dušam, koje upotrebljavaju ime Starčevića samo da prikriju svoju plaćeničku rabotu. Utješljivi su, jer dokazivaju da se naš narod, gdje god ga je, budi i da paklenska osnova zloduha poslana u Hrvatsku ne će i ne može uspjeti, pa makar ga pomagalo još na stotine pravaša Liepopilijeva kova.

Narod progledaje i jača se u odporu i navali i nema sile, koja će ga obustaviti u njegovom napredku.

Parlamentarno izvješće. Beć , 17. lipnja 1909.

Carevinsko vieće. U ponedjeljak po podne nastavljena je

razprava vrhu takozvanog financijskog plana. To su tri zakonske osnove: vrhu povišenja po­reza na pivo, vrhu povišenja poreza na rakiju i razdioba jednog diela tih poreza medju po­krajine u svrhu saniranja njihovih financija.

Te zakonske osnove bivaju izcrpivo pre­tresane od raznih govornika i može se reći, da se nikomu ne svidjaju: za neke su osnove uobće neprihvatljive, a za neke trebuju bitnih preinaka. Ipak svaki priznaje, da su toli dr­žavne koli pokrajinske financije u tako kukav­nom stanju, da im treba naći lieka. Poljak Glombinski predložio je, da zakonske osnove budu upućene naročitom odboru o~d 52 lica, koji se u tu svrhu ima izabrati.

U jučerašnjoj sjednici dokončana je raz­prava o financijskom planu, te su dotične osnove upućene odboru, koji će doskora biti biran. Prelazi se zatim na razpravu o prešnom predlogu zastupnika Kaline, pošto je slavenska unija pristala da ga iznese.

Predlog Kaline sadržava nalog vladi, da podastre komori nacrt ustavne osnove za Bosnu i Hercegovinu prvo neg ju predloži na vlada­revu sankciju. Predlagatelj na dugo obrazlaže potrebu, da se parlamenat upozna i pozabavi sa ustavnim odredbam, što se imadu namieniti Bosni, koja se ne može tako izručiti na milost i nemilost ministra Burjana; parlament ima pravo i dužnost, da izrazi svoju volju u pitanju velike važnosti za cielu monarhiju.

Odmah iza predlagatelja uze rieč ministar predsjednik Bienerth, koji je naglasio, da pi­tanje ustava za Bosnu ne spada u nadležnost parlamenta, već je riešenje tog pitanja prero­gativa Krune.

Zastupnik Laginja je na to u stvarnom izpravku reagirao, te je temeljitim argumentim dokazao, da je u tom pitanju zastupnička kuća pozvana da reče svoju; pozivlje se na temeljne zakone i na sami zakon god. 1880; stvoren prigodom okupacije Bosne.

Pri glasovanju nije bila priznata prešnost te se je prešlo na razpravu proračuna, koja se i danas nastavlja, a trajati će dvie sedmice.

Konferencija pročelnika s t ranaka . U ponedjeljak su se pročelnici stranaka

sporazumili vrhu načina, kako da se proračun dorazpravi u što kraće vrieme, eda može biti sankcioniran koncem ovog mjeseca, pošto tad izličc budgetni provizorij. Zaključeno je, da se vodi jedna sama obća razprava i pet posebnih, pošto je sav proračun zato razdieljen u toliko skupina. Treba da proračun bude dorazpravljen u 9 sjednica, koje će trajati od 10 sati u jutro do 8*u večer. Stranke treba da razrede dobnik što se tiče govornika, da ukupno svi zastup­nici pojedine stranke ne mogu govoriti više vremena nego li iznosi broj zastupnika pomno­žen sa 9. Biva na svakog zastupnika odpada

9 časa. Tako sveza južnih slavena, koja broji 20 zastupnika, ima na razpoloženju samo 3 sata vremena za svoje govornike. Ne bude li ne­predvidljivih incidenata, proračun će biti gotov kroz gorinaznačeno doba.

Talijanski pravnički fakultet. Proračunski odbor ima se danas baviti sa

zakonskom osnovom o podignuću pravnog fa­kulteta sa talijanskim nastavnim jezikom. Kako je poznato, u vladinoj osnovi opredieljen je bio Beč sjedištem tog fakulteta, dočim talijani uporno rade i traže, da mu u Trstu bude s je­dište. Niemci su prvo vazda bili odlučno proti tome, da sjedište bude u Trstu, te su predla­gali za to Trent ili Rovereto, što su gradovi čisto talijanski. Nu za to talijani neće ni da čuju. Sada je kod niemaca nastao iznenadni preokret. Liberalni niemci, kako jutrošnje novine pišu, skloni su, da se osnuje fakultet u Trstt;. Niemci krščano-socijalne stranke podieljeni su u dva tabora: neki su za Trst, drugi za Beč, ali je prvih pretežit broj. Socijalni demokrati takodjer su za Trst, i potom je, i bez obzira na držanje poljaka, koji se još nisu izjavili, sjegurno, da će u budgetnom odboru biti prei­načena vladina osnova u smislu, da se fakultet osnuje u Trstu. Vlada izgleda sasvim neodlučna, tako, da se ministar nastave reservirano drži; vlada čeka za stalno, da se najprije sve stranko izjave, te će prama tomu udesiti svoje držanje. Značajno je pak, što se iz vladinih krugova ističu glasovi, da ured izvanjskih posala ne nalazi da bilo kako utječe u stanovište, što će vlada zauzeti u pitanju sjedišta fakulteta. To bi značilo, da je kod zanimanih faktora nestalo bojazni, da se u Trstu širi iredenta. Što se pak tiče držanja niemaca opaziti je, da je na njih silno djelovao sjajan uspjeh, što su Slo­venci imali u Trstu prigodom tekućih izbora za sabor i magistrat, gdje su u okolici iznieli ve­liku pobjedu, a u samom gradu imali takovih manjina, da su upravo odlučan faktor u tamo­šnjim političkim prilikam.

Južni slaveni u ovom pitanju ostaju nepo­mično na stanovištu, što su ga već davno bili prihvatili, i to su u današnjoj klubskoj sjednici istakli. Biva, oni se odlučno protive ustanovljenju talijanskog pravnog fakulteta u Trstu, a pristaju, da se, izvan slavenskih zemalja, bilo gdje usta­novi, nu pod uvjetom, da se istodobno usta­novi slovenski pravni fakultet u Ljubljani. U istoj je sjednici odlučeno, da se energično po­radi za pripoznanje reciprociteta naukam i di-plomim postignutim na Zagrebačkom sveučilištu. Nade je da će ciela slavenska unija i Rusini poduprieti u ovom važnom pitanju južne Sla­vene. Držanje južnih slavena u pitanju proračuna .

U današnjoj sjednici zaključeno je, da za­stupnici imadu ostati pri oporbenom stanovištu prama današnjoj vladi i u pitanju proračuna, te da imadu proti njemu glasovati, kako će to učiniti ciela slavenska jednota. Dalmatinskim zastupnicim prosto je ustegnuti se od glaso­vanja pri onim pitanjim, koja su izključivo go­spodarstvene naravi; u svim pitanjim političke naravi moraju glasovati proti.

Demisija Ministra Začeka . Ministar predsjednik Bienerth podastro je

vladaru ostavku ministra Začeka, koju vladar nije primio, tako da će Začek ostati na svom mjestu. Nu time nije uredjen njegov odnošaj sa češkim strankam. Ove se nisu u stvari izja­vile, nego su uputile Začeka, da upita svoje birače u pravcu, da li im je poželjno, da ustraje na svom mjestu. Drugi češki ministar Braf iz­javio se je solidarnim sa Žačekom, te će i on odstupiti, ako ovaj zadnji odstupi.

Hrvati! Družba sv. Ćirila i Metoda za Istru treba

i opet vaše pomoći. Njezini su izdatci za po­sljednjih godina trostruko porasli, dok su joj dohodci ostali gotovo isti.

Da ovako unapried potraje, družba bi os­tala stegnuta u granicama dosadašnjega svoga djelovanja i nemoćno gledala u mile i liepe krajeve, koje nam dušman još otimlje i drži. Odrasli mladići i djevojke govore još tuda naš

liepi rodjeni hrvatshi jezik, dok se u malene djece majčine rieč sve većma gubi i gubi.

Njih treba spasiti i privesti k ognjištu na­šem. Zato pak treba družba pomoći brze i obilate.

I družba je odabrala dan u koji se slavi spomen svetih apostola naših, da oko sebe okupi sav hrvatski narod, pa da ga za osobitu za­moli pomoć.

Dan sv. apostola Ćirila i Metoda pada na 5 . srpnja .

U taj dan prinesimo Hrvati na oltar do­movine žrtvu; pružimo družbi darak, koji će našoj zemlji donieti sreće i blagoslova.

Hrvatski Sokoli ! S ponosom gleda domovina u Vas, u svoju

rodjenu silu i snagu. Vama sama jedna rieč. Radi se o slobodi krajeva divnih! Dignite u odabrani dan i vi vaš junački glas i poradite, da se braći pomogne!

Omladini n a š o j ! I Vama će mladeži naša, dostajati jedno

slovo, jer gdjegod je dosad trebalo da se družbi pomogne našoj, vaša su dobra i poletna srca uviek rado doskočila. Uložite i u dan narodnih svetaca sav ognjeni žar i polet svojih plemeni­tih duša i spremite družbi jabuku liepu.

Hrvatska družtva !

Čitaonice, pjevačka, tamburaška i druga družtva! 1 vi se sjetite u dan narodnih blag­dana naše istarske družbe. U njenim se školama jača hrvatska sviest u 3000 djece, koja bi bez pomoći vaše izgubljena bila. Mnogo je djece već i izišlo iz naših škola prodahnute duhom hrvatskim. Liepa će to biti vojska u budućim danima našim. Pomozite nam, dok je sasvim opremimo.

Hrvati i Hrvatice ! Istra je vaša zemlja; ona je sva vaša i tamo

na skrajnjem zapadu, gdje je tudjinski grablji-vac savio gnjezda svoja i ondje Se prostire čast domovine vaše. Ali ta gruda zemlje treba i svietla i zaštite. To j tužnoj grudi treba da su okrenuta sva naša srca, sve naše duše. Hrvati i Hrvatice! Neka vas ujedini misao naše na­rodne obrane. Toj uzvišenoj misli žrtvujte dan spomena presvete naše slavenske braće. U taj dan zaboravite sve vaše zadjeviee i svojini se doprinosom sjetite naše družbe, naše Istre, naše buduće hrvatske sreće, koja je, rodoljubi u ru­kama vašim I

Napried, napried za družbu 1 O p a t i j a , u lipnju 1909.

Na znanje i ravnanje učiteljskom Savezu.

Split. I poslie poboljšanja učiteljskih beriva svaki

najočitije vidi ili barem razabire, da ni isti uči­telji — bećari ne mogu sa samom svojom pla­ćom živiti, po gotovo ne učitelji oženjeni, pak i samo jedno diete imali. U gradovima i ve­ćim mjestima ubija ih velika skupoća svega, a na selu posvemašna nestašica, koja prouzrokuje baš nečuvenu skupoću i najnuždnijeg, najpo­trebitijeg živeža.

Priznati se mora, da su se nastojanjem našega saveza i naših učitelja u Zadru, o tom bili uvjerili i članovi zemaljskog odbora, a da i sada tako misle, pak su kako doznajemo sta­vili ruke na posao, da pomanjkanja po mo­gućnosti popune. Nego, sudbina jarac! C. k. veto omiće sve te liepe osnove a medjuto gospodin predsjednik dr. Ivčević nema eneržije da ga odkloni, te da c. k. protivnicima učitelj­skog blagostanja dovikne : učitelji su pučki pro­svjetitelji, pa ma kako bilo njihovo političko mi­šljenje ; mi smo dužni, pokrajina mora da ih obskrbi barem najnuždnijim potrebštlnama.

1 eto, odkud bi nas i moglo i moralo gri­jati Božje sunce, bije nas c. k. led.

Odbor zemaljski spreman je i odavno snuje kako da učitelje pomogne, ali ljudi na namjest-ništvu to prieče. I sluge na vladi o tom sa razsrdjenjem šapuću, jer jadni robovi glasno i

ne smiju govoriti. Blizu je godina dana, što zemaljski odbor čeka nekoje podatke od c . k . namjestničtva, a da pripravi nekoje osnove za pololjšanje učiteljsko, a ono ni da bi se maklo. Na ustmene pospješnice i nastojanja pojedinih članova zemaljskog odbora i razni referenti — ti mali austrijski begovi — i najniži pisarčići odgovaraju smješkom, podrugivajuć se a kad-kada da se opravdaju, kažu, da oni imadu važ­nijih poslova kojimi se moradu baviti, a uči­teljsko pitanje da je za njih nuzgredno. Eto kako ćute prama učiteljima ljudi c. k. birokrat­skog odgoja. Pravo naš pučanin reče, da sit gladnu nevjeruje. Očitije, neobzirnije omalova­žavati učiteljski staliž nebi mogao niti najnuz-gredniji satrap kakav može biti i koji c. k. pisarčič. Mi smo ne dobro, nego krivo upućeni, do sada baš i nepravedni bili prama našim ljudima u sa­boru a po gotovo prama onima na zemaljskom odboru, držeći da su oni i ako ne protivni, a to barem nezauzetni prama pučkim učiteljima. Eto odbor zemaljski hoće da opet učiteljima pruži pomoćnicu ruku, a c. k. namjestničtvo to ne dopušta, to neće. Ovo što pišemo, vadimo iz raznih privatnih listova, punih jada i ogor­čenosti, što nam stigoše iz Zadra i okolice nje­gove od raznih učiteljskih krugova, a i nekojih njihovih prijatelja. Medju učiteljima u Zadru i okolici takova je uzrujanost zavladala, da bez ikakova okolišanja i obzira odsudjuju nepra­vedno i ničim opravdano postupanje ć. k. na-mjestništva prama trpečem učiteljstvu. Ni na pismeno nrgiranje odborovo ne obazire se koz-jač d o m a ć i h č o b a n a !

Na namjestništvu imade računarski odio ze­maljskog odbora. Nek obćinstvo ne misli da tu službu za uslugu zemaljskog odbora vodi c. k. vlada, nek barem na taj način pomogne našim pokrajinskim financama ! Pokrajina za taj depar-tamenat troši ni više ni manje nego 28000 'runa. Tolikom svotom — da tako rečemo

zemaljski bi odbor mogao osnovati i svoj titi računarski odio i imati sve pred očima

službu pripravne ljude, pa sada u njemu samo jedan činovnik i jedan pisar. Svakako

se ljudi nebi smatrali ni begovi ni gospodari prama zemaljskom odboru, niti bi ga smjeli omalovažavati, kao što ga omalovažavaju i prama njemu se vladaju c. k. činovnici na namjest-ničtvu, umišljajući se možda i svaki od njih i višjuu od istog predsjednika najveće autonomne pokrajinske vlasti.

Malo većeg ponosa i eneržije željeti bi bilo da bude kod naših slobodnih ljudi na zemalj­skom odboru, osobito kod gosp. dr. Ivče-vića, a kod vlade dalmatinske malo veće ljubavi, poštavanja i pravice ili barem obzira prama učiteljima, koji, kao i svaki čimbenik i svaki čovjek imadu to pravo, da im se pruži sredstava neka uzmognu n e u ž i v a t i , n e g o s a m o Živi ti .

Pozivljemo učiteljski Savez, da se i bolje obaviesti o pitanju i neka sva sredstava upo­trebi a da slomi c. k. nepravdu i samovolju onih nekojih pisarčića na zadarskom namjest-ničtvu. Prijatelj učitelja.

Političke viesti. Kriza u Ugarskoj . Ugarska kriza nalazi

se — bar.prividno — na mrtvoj točki. No kako neki peštanski listovi tvrde: „iza ove vanjske tišine kriju se velike i zamašne borbe, koje se vode iza kulisa i o kojima je javnost posve neupućena. Drži se, da će još za koji dan usliediti takova iznenadjenja, kojima se nitko ni u snu ne nada". Medjutim se ma-

priručniH za ribara. XIII. Spužvarski obrt .

Rekli smo, da nema nade, da će se broj ladja povećati, a to s razloga, što svak ne može biti „svićar" i da sve to više mužkaraca iz Kra-

'a sele bilo ko vješti kormilari u Trst, bilo u eriku. Najbolje spužve nalaze se na Unijama ko Sansiga u Istri, o k o otoka Korčule i Hvara Dalmaciji. Pošto znam da vlastima leži na

;cu ovaj obit bilo bi željeti, da se naši spu-žvari oproste poreza, a ako ne svega, a o n o barem onoga občinama, jer se sa 1 K koja pripada svaku obćinu ne će zaisto uredili njihovo eko-nomno stanje, a jadnim spužvarima je težko.

Što je spužva? Jedan o d prvih stručnjaka, koji je dokazao, da je spužva životinja i tako srušio mienje onih, te su spužve ubrajali u biline i „protozoe", bio je profesor llackel. Pošto je dakle spužva životinja, učeni ljudi mnogo su se bavili pitanjem, kako bi se spužva mogla uinje-

im načinom razploditi. Francuzi, koji mnogo užava trebaju, a njihovo more im ih dati ne

ože, bavili su se namisli, kako bi spužve, po­znate u trgovini pod imenom „Spugne da cavallo", „Spugne Zimosca" i „Spugne fine di Levante" prenieli u svoje more.

gjarske stranke medjusobno natežu. Neodvisna stranka ne će ništa da znade o ustavnoj stranci a ova opeta naglašuje, da je i ona za gospo­darsku nezavisnost, ali da sada nije zgodan čas za provedbu ovog narodnog zahtjeva. Za­stupnik Bama Buza izjavio s e ' u jednom članku „Magvarorszaga" proti odgodi krize i proti svakom popuštanju, jer bi to vrlo nezgodno djelovalo na javnost. Narodnosti bf u tome vi-djelele slabost i nemoć Magjara te bi ovo iz-crpile u svoje svrhe. Naknadno se kategorički dementiraju sve viesti o kraljevom dolazku u Budimpeštu. Magjarsko novinstvo puno je ko-jekakovih kombinacija, koje se ne smiju o z ­biljno uzeti, osobito pako ne takove o na­vodno postojećem ahsolutističkom režimu, pošto bi se položaj za taj slučaj samo još više za­mrsio.

M a g j a r s k a š t amp a o banovom putu u S lavoni ju . Mnogi listovi oštro napadaju Raucha radi provokatornog putovanja po Slavoniji. Pi­šući o banovom putu u Slavoniju, vele: Hr­vatski ban barun Rauch sakuplja na svom putu u Slavoniji dokaze ljubavi i simpatija, koje mu iskazuju Hrvati pri dočeku. Izgleda, da taj do­ček unatoč službenom uvjeravanju, nije bio tako „pretjerano oduševljen", kako službena štampa tvrdi, jer je i sam poluslužbeni list morao priznati uapšenja. Karakteristično je t o , da je ban morao svoje oduševljene manifestante i demonstrante strpati u hladovinu. O v o doka­zuje takovo zaoštrenje protivnosti i opreka proti njemu, da je isključena i svaka mogućnost, da će medju strankama zavladati mir, koji bi omo­gućio miran rad i zakonito vladanje. Sa 60 uapšenja, medju kojima se nalazi i jedan sve­ćenik, te 1 narodni zastupnik i 14 vodja brod­ske hrvatsko-srbske koalicije i mnogo gospodja itd., ne stiču se ni u normalnim prilikama pri­staše. Vjeruje li ban, vjeruje li ugarska vlada, da se na ovakav način ne učvršćuje „bratstvo", jer i vodstvo magjarske vlade mora već jednom biti na čistu, da ovako ne ide dalje. Sa tako­vim banom, koji samo figurira kao ,,bau-bau" plašilo i koji kao crvena krpa zazivlje najogor­čenije osjećanje, ne može se ići dalje. „Neps-zava" veli, da se po Bresnitzu opisana privr­ženost naroda za Raucha najbolje odrazuje u 800 mućaka, koji se razbiše o banov automobil. Rauch je dao iz zahvalnosti za ovacije uspjeti 80 gradjana t. j . za svako deseto jaje po dia-noga. Hrvatsko-srbska koalicija je uzvratila mućke u zajam za „armaturu".

Bienerth u audienci j i kod k r a l j a . Kralj je primio u audienciju ministra predsjednika baruna Bienertha i izrazio mu svoje zadovoljstvo nad držanjem vlade. Posliednji dogadjaji u parla­mentu da ne dadu vladi nikakova povoda za povlačenje konsekvencije.

Iz hrvatskih zemalja. Novčarstvo u Hrvatsko j . Prema najno­

vijim podatcima koji slove za god. 1907., bila su u Hrvatskoj i Slavoniji 842 novčana zavoda, i to 43 banke, 125 štedionica i 647 vjeresijskih udruga. Svi ovi zavodi imali su ukupno u okrug­lim brojkam 63-7 milijuna kruna dioničke glav­nice i poslovnih dielova i 18-7 milijuna kruna pričuva. U svojim listnicama imali su mjenica za 144-7 milijuna kruna, a štednih uložaka 172-5 milijuna. Dobitka su polučili u svemu 7-7 mi­lijuna kruna. Kod poštanskih štedionica bilo je 8 milijuna kruna štednih uložaka, a tražbine hr­vatskih stranaka u čekovnom i clearing-prometu, iznosile su 120 milijuna kruna. Tri podružnice Austro-Ugarske banke izkazuju u godini 1908.

Još prije Francuza profesor O. Schmidt god. 1863. u djelu, što ga je vrhu ovog pred­meta izdao, piše : „Svrha mog naučnog putovanja bila je, da pronadjem način, kako bi mogao po­većati prihod spužava umjetnim razplodjivanjem. Mislim da se ovo može postići na dva načina, l. j . podupiranjem lakog i brzog sljubljivanja mladih spužvica (klica) na dno, bilo razstavlja-njem spužve zrele na komade i uzgajanjem svakog komada napose kao posebnu spužvu".

Prvi, koji je teoriju Schmidta uveo u praksu, bio je naš zemljak, zauzetni Dr. Grgo Bučič na Hvaru. Pokuse je izvadjao u uvali „Sokolića" na isto imenom otoku. On je tada bio predsjednik „Gospodarske zadruge" u Hvaru, a prijatelj i podupiratelj svih onih, koji su se s ljubavlju ba­vili morskom faunom, a poimence sa onima, koji su proučavali faunu našeg mora, kao što su bili C, Helder, O. Schmidt. G. Boglić i drugi.

Prije neg li predjem na način razplodjivanja spužve, moram reći koju o životu spužve vanka mora.

Spužva, dok je u moru i na svom mjestu, ona je živa. Otrgnuta trpi mnogo, a ostavljena na zraku umre i otvrdne kao kamen. S ovog razloga, ako želimo da nam uspjeh u razplodji-vanju spužava bude zajamčen, moramo radju izvesti u što kraće vrieme.

iznos sveukupnih operacija za 134 milijuna kruna, a mjenica za eskomptovati u ukupnom iznosu od 118 milijuna kruna.

Izbori u Trstu . Kompaktna talijanska irre-denta je poražena. Sa svim tim što je bila vla-dajuća stranka, koja je gospodarilo po miloj volji s gradskom imovinom i imala u svojoj vlasti ogroman broj raznog činovničkog i radničkog osoblja, ona je poražena. U obćoj kuriji, koju sačinjava četvrto izbomičtvo okolice, irredenta je doživila podpuni poraz. Od 58.000 predanih glasova dobila je samo 17.000, dakle niti jednu trećinu. Kandidati pak udruženih Slovenaca, Hrvata, Srba i ostalih Slavena dobili su isto toliki broj, 17.000 glasova. Socijal-demokrati dobili su 19.000 glasova. Pred takovom činje­nicom, pred tom invazijom Slavena, irredenta stišče pest i izdišući dovikuje: Ave, Venetia, morituri te salutant! Slaveni Trsta danas plivaju od radosti. Od 20 mandata u obćoj kuriji grada i okolice osvojiše 4 mandata okolice, dok je za 16 gradskih bio potrebit užji izbor. Kandi­dati Hrvata i Slovenaca dodjoše u uži izbor u trećem, četvrtom i šestom kotaru. Rezultat je ovaj : Socialiste, podpomagani od Slavena, pro-drieše u četiri kotara. Slovenski kandidat dr. Gregorin pao je za 136 glasova. Izabrano je 10 socialista i 6 talijanskih liberala. Slovenci su podlegli u trećem izbornom kotaru, jer se so -cialisti uztegoše od glasovanja. Potrebit je užji izbor izmedju četvorice socijalista i četvorice talijanaša. Ovo je svakako velika pobjeda sla­venske ideje, koju u prvom redu imamo da za­hvalimo eneržiji umnih vodja slovenske braće. Živio slavenski Trst!

Još osam magjarskih škola . „Pokret" doznaje, da će jesenas državne željeznice otvo­riti osam novih magjarskih škola, sa nižjom ma-gjarskom gimnazijom u Osieku i višom djevo­jačkom školom u Brodu na Savi. To je novi „uspjeh" frankovačke podpore madjarskom eks­ponentu za ponudjen VVekerlov novac!

Frankovluk u Zagrebu na umoru. „Po­kret" prima iz zagrebačkih gradjanskih krugova: U nedjelju 13. o. mj. pošlo je nas više gra­djana na Jelačićev trg, da vidimo frankovce i njihovu povorku na grob pok. Ante Starčevića u Šestine. Pošto su „Hrv. Pravo" i „Hrv. No­vosti" čitav prošli tjedan razvili upravo bar-numsku reklamu a legionaši su i po čitavom gradu silno agitirali za Franka a protiv Milino-vaca, bili smo ljubopitni o rezultatu te franko­vačke hajke po Zagrebu, te smo pošli u 2 sata po podne na Jelačićev trg, da se na licu mjesta • osvjedočimo, koliko je frankovluk danas u Za­grebu jak i koliko je Frank kadar ljudi sabrati uz takovim neobičnu i nečuvenu agitaciju. Nu, mi se ruzočarasmo podpuno. U 2 sata skoro je Jelačićev trg prazan, tek 20 do 30 mladih ljudi, ponajviše šegrta sakupiše se oko barjaka na ćošku bolnice milosrdne braće u blizini „Hrv. Prava" čekali su zdvojni na svoje pristaše, ali tih ne ima, te ne ima. Čekahu još pol ure i razaslaše okolo korteše; došao je glavom bu­dući kanonik dr. Bošnjak i odrediše, da se diele vrpce sa napisom „Slava Starčeviću" medju ljude na Jelačićevom trgu, nebi li ovako koga siro­maha predobili, nu od brojnog obćinstva uhva­tiše tek jednog telića, kojemu prikopčaše na prsi kokardu, pa ga odmah uvrstiše u svoje malobrojne redove. Pošto je već vrieme odmi­calo i ura pokazivala 2 sata 40 časa, dao je Bošnjak znak za odlazak. I — povorka se poče tužno i nevoljko micati: gradjana tek 2 do 3, gospodja nijedna, ni jednog djaka, već sami le-gijonaši, ukupno oko 200 osoba, koji koracaše pod barjakom sa Jelačićeva trga na Šestine uz

Spužve se po mogućnosti još pod morem razstave na nekoliko manjih komada, koji se naslažu na dno načinom, kako će se moći uko-rieniti t. j . prihvatiti se dna, za što uspješniji rnzvoj. Moramo ih čuvati od morskih stvorova pa i od čovjeka sama.

Mlade a k tome ranjene spužvice traže mira, a toga ćemo im providiti, ako oko njih napra­vimo ogradu od drva ili spletemo od bakrene žice, obavite kaučukom.

Drugi uačin umjetnog razplodjivanja spužava bin bi taj, da se mater spužva ostavi netaknuta, a samo se od nje odciepe njeki dielovi i polože na dno, prama načelu Bronna, koji veli, da se svaki dio, svaka grana spužve može po sebi razploditi, jer je svaka celula (stanica) jedna od druge neodvisna.

Spužve, koje se umjetnim načinom razplo-djuju, rastu više manje nepravilno, jer dok se na jednoj strani rana, prouzrokovana od noža, za-cieli, druga strana se razvija.

Kako je naš Bučić razplodjivao spužve u uvali „Sokolića?" On je bio uzeo dva komada jelove daske, pričvršćene na dva drvena stupa, a medju ovima bio je kamen, ili koji drugi težki predmet, koji je spravu držao na dnu mora.

Komadi spužve zasadili bi se na trstiku ;

smieh ostalog obćinstva. Ova povorka je ne­dvojbeno dokazala, da je frankovluk u Zagrebu na umoru i da Jozua nije više kadar u Zagrebu ništa učiniti. Zagreb neće više da znade za fran­kovce, te tudjinske izmećare i Rauchove sluge. Zato je upravo smiešno koprcanje Frankovih li­stova „Hrv. Prava" i „Hrv. Novosti", koji go­vore o tisućama i tisućama gradjana, gospodja, djačtva, trgovaca itd., koji da su sa Jelačićeva trga stupali povorkom u Šestine, a kad tamo frankovaca sviju skupa bilo je tek oko 200, a od ovih većina šegrta i raznih legionaša, dok od gradjanstva nije bilo ni 10 osoba. Frankovci se nisu sakupljali kako Frankove novine lažno pišu oko Jelačićevog spomenika, već su se sa­kupljali na čošku bolnice milosrdne braće. T o ­liko se ima istini za volju kazati, da se pokaže narodu, kako frankovluk u Zagrebu umire.

Rauch u Brodu. U utorak je barun Rauch prispio u Brod. Frankovci su imali za dolazka Rauchova osujetiti i ušutkati sve demonstracije. Pošto ih je zato bilo premalo i bili su pre­slabi, smisliše paklenu osnovu. Da se rieši de­monstranata, koji bi svojim osobama i družtve-nim položajem djelovali i na mase, s druge strane da ove prestraše i razoružaju, Elegovič je već prije Rauchova dolazka izazvao sukobe, samo da redarstvo i do 80 oružnika mogu onda glavnije ljude pohvatati i zatvoriti. Ne samo to, nego unapried dadoše mnoge zatvoriti, jer da su sumnjivi, da će demonstrirati. Ali makar su frankovci dali zatvoriti tolike ljude, Rauch je ipak doživio burnih demonstracija, jer je prebrzo došao, dok još ipak sve nisu mogli pohvatati. On je dolazio, službeni ljudi su ga pozdravljali i frankovci, oružnici i stražari ne­prekidno i uapšivali, a demonstracije su bile tolike, da su za Rauchova dolazka morali za­tvarati i iste gospodje i gospodjice! U Brodu su zatvoreni od poznatijih osoba : župnik i na­rodni zastupnik dr. Novosel, kateheta Cvrković, odvjetnici i liečnici dr. Korporić, dr. Bobinac, dr. Biser, dr. Borković, veleposjednici oba brata Borkovići, obrtnici Štajduhar, Desančić, Zdrav-ković, Tomičić, Šnajder i mnogo drugih. Od gospodja su zatvorene: supruga dr. Korporića, supruga Berkovića, Tauchmana, Šnajdera i kćerka g. Berkovića. O Elegovičevoj provokaterskoj, špiclskoj i žandarskoj ulozi javlja se o v o : Još prije nego je stigao u Brod automobil sa ba­runom Rauchom sakupilo se je pred ulazom u grad množtvo naroda bez razlike staleža. Dr. Elegović je došao u pratnji redara do naroda, te počeo tamo stojećeg narod, zastupnika dr. Matu Novosela izazivati, dovikujuć mu „Vi sla-vosrb! Vi magjaroii!" Dr. Novosel mu je na to odvratio: „Vi ste Magjaron, kada podržajete rnagjarizatorsku politiku baruna Raucha!" Na to je dr. Elegović rekao oružničkom zapovjedniku: „Ovoga zatvorite. Njega ne štiti imunitet!" Čim je dr. Elegović to rekao, zaorilo je klicanje: „Abcug Elegović!" „Abcug frankovci!" Podžu­pan dr. Križ je na to pokazao na narodnog zastupnika dr. Novosela i zapovjedio oružni-cima: „Ovoga vežite i odvedite u zatvor!" što su oružnici i učinili.

Iz grada i okolice. Kazal i š te . (Hrvatska drama u Šibeniku).

Ensemble hrv. zemaljskog kazališta u Zagrebu, sliedi sa svojim predstavama u mjestnom ka­zalištu. U sriedu u večer dala se Sudermanova komedija u 4 čina „Borba leptira". Ova kome­dija uvrštena je u repertoir, iza kako je na svim glavnijim evropskim pozornicama polučila liep uspjeh. I doista, kraj svih svojih inače neznatnih

donji kraj trstike uvukao bi se u rupicu na dol-njoj daski. Sva sprava bila je namazana blackom, a metala nije bilo na njoj, jer su donapokon i čavli bili drveni.

Posao se obavljao načinom, da se spužve, što manje ozliede, a rezale su se veoma oštrim nožem bez pritiska, da što manje sluzi iz njih izidje. Preko sve radje, koja se izvadjala u naj­kraće vrieme, a da spužve manje trpe, polievali bi ih morem.

Za pune tri godine dana naš Bučić divio se svojem goji listu i tetošio ga je ko oči u glavi. Treće godine zlobna ruka uništila je njegovo gojilište i satrla trud njegova plemenitog nasto­janja. Bučič ozlovoljen napusti gojilište, nemoguć se suprotstavit sili i neznanju.

Ono, što u našoj zemlji nije moglo uspjeti, jer tome sami krivi, uspjelo je drugovdje. Fran-cuzki učenjak M. E. Lamiral, prihvatio sasma Bučićevu metodu umjetnog razplodjivanja spu­žava, te su njegovi razsadnici podignuti u Floridi u podpunom jeku. Ovim činom mi ostasmo, gdje smo i prije bili t. j . naš spužvarski obrt ograničio se danas na samo vadjenje spužava ostima sa strane Krapljana, a da o umjetnom razplodjivanju. spužava nema s nijedne strane nikakove nade.

WC

t

do

cilj uz I vidimo, okuplja čednog, tako i i

un

ba

s t.'ll

nedostataka, u ukupnosti je komad liep, jako teresantan, vječno aktuelan. Tipovi iz osred-

velegradskog svieta izneseni su vrlo vjerno, umjer je radnji, da nam prikaže, kako lagode' ilegradskog života , kvare i zanose sobom u :>j vrtlog i niže slojeve barem u željama, da

do tih lagoda i oni dodju. Komedijom se pre­ljeva jedka satira na to gramzenje, ali joj je

U satiru mnogo plemenit, jer konačno da se sve sto je u komediji izneseno, oko jedne stožerne misli, oko apoteoze požrtvovnog i poštenog rada. Kao uviek, i ovoj komediji igralo se liepo, dotje-

o, s podpunim shvaćanjem svih njezinih tan-*, Gdja Savić u ulozi gospodje llergentheim I je do kraja ona prava zabrinuta majka, koja ljubav djeci, makar sa skepsom u duši, uga-

ja njihovim željama i sve čini, da ih podigne visine do koje gramze. Gdja. Vavra u ulozi

Ize živahna, vješta do udivljenja u tumačenju te. Gdjca Vilhar mogla je te večeri da još

nom dobrano razvije svoje riedke umjetničke osobnosti, te se je vrlo svidjela. Isto tako ;jca Car u ulozi ljekarničkog vježbenika. A što k da rečemo o g.dji. Lyanki, o toj svedjer-

miljanici obćinstva tekom ciele predstave, toj umjetnici, koja je vrlo težku ulogu naivke

odigrala bezprimjernom vještinom? Da nije nego samo radi njezine uloge, pohvalno je i liepo,

jk je u repertoir uvrstila ova komedija, koja k bi kao da je navlastito za nju složena. Uva-ve divne naivke sigurno je vrlo, vrlo ìiedko i i zagrebačko kazalište može da se upravo

nosi ovakovom silom. Gosp. Grund bio je kako izvrstan škrtac Winkelmann, koji je s ja j­ni karakterizacijom prikazao taj tip. Svi drugi odjer dobro i gg. Štefanac i Herašić.

U četvrtak u večer dala se krasna drama 3 čina ,,U dolini" (La tiera baja) od Gimere katalonskog života. Gdja Vavra u ulozi Marte

a je sjajna, igrala je svom zauzetnošću, cielom Hom i prikazala savršeno ponos žene, uvrie-ene u najsvetijim osjećajima, kad ju uz otetu

t hoće silnik vlastelin da zavuče posve u zdan njegove živinske strasti i pohote. Ona času zdvojnosti, u času kad vidi da je zad-

i nasrtaj silnika osujećen dolazkom Manelika, ogovara kao ljuta osvetnica, kao grom pravde, ja trpi dugo dugo, ali koja najzad osine krivca

orazno. U tom času, pri koncu trećeg čina, avrà je potresla svačijim srdcem, ali je i ona

tom času odkinula dio svoje duše i magič-m moći svog umječa prelila ga u slušateljstvo zato je, kada se je izazvana prikazala na

ozornicu, izgledala umorna, šuštala od inten-vne radnje. Ništa manje neda se reći o Raš-"Viću, koji je kao Manelik bio od početka do

ja tu kao stvoren za tu ulogu, pravi tip ne-tesanog, ali dobrog gorštaka, čobana, koji je ašavši sa visoka briega u dolinu, našao u njoj

drugi život, druge ljude, koji mu očemeriše i dušu i srce. Gosp. Borštnik bio je izvrstan Se-bastijan, koji je okorno, pokvareno srce i okrutnu :ud vlastelina prikazao zamjernom vještinom,

dja Lyanka kao Nuri opet je bila tako mila, tako spretna, tako vješta u naivnoj svojoj ulozi, da je bolje i ljepše nije mogla izvršiti. Svi su drugi takodjer liepo uspjeli u sporednim ulo-

tako da smo u četvrtak u večer prisu-vovali opet upravo umjetničkoj produkciji. Sve

bilo odmjereno držanje, gestikuliranje, a oso-ito glas prama vrsti i karakteru lica drame.

Sinoć davala se vesela igra od V. Sardoua

4 čina „Dobri prijatelji". Komad se je u obće bro svidio, jer je u sebi zbilja koliko vješto

ožen, toliko i poučan, te primjenljiv na da­n n e a sigurno i na buduće družtvo. Sardou

nam je tu liepo ocrtao karaktere raznih „pri­jatelja", a ono što nije mogao posebnim tipo-oim da u tom pravcu prikaže, iznio nam je kroz usta liečnika Tholosana, koji nam se u ovoj komediji predstavlja tako simpatičnim li­cem sa srcem, koje nije ogrezlo u kal lične koristi, spojene sa nezahvalnošču, ravnodušnošću pa i zlobom, a često vješto prikrite imenom prijateljstva. Igralo se vrlo dobro, a na osobit način iztakao se je dakako gosp. Pijan u ulozi liečnika. Odmjeren, ugodan, uviek sigurno svo­jom igrom najbliži konceptu velikog francuzkog pisca. Fijan je cielu večer bio predmetom oso­bite pažnje i udivljenja. Svi drugi takodjer krasno doprinieše uspjehu predstave, najskoli gdjca Vilhar, gg. Štefanac, Šotošek i gdjca Car u ulozi Ra-faela, sina Marecatova. G. Grund kao Marecat mogao je da još najbolje do sad zabavi ob-ćiustvo, koje se je zbilja od srca srnijalo nje­govoj liepoj, uviek željno izčekanoj pojavi i igri. Večeras drama u 4 'čina od E. Brieuxa „Cr­veni talar", vrlo liepa i interesantna stvar.

Obhod u počast sv. Antuna nije se m i gao radi nevremena držati na svetčev dan, to će se obavit sutra u nedjelju. Umoljavaju se medjutim one obitelji, kod čijih kuća obhodnja prolazi, da svoje prozore nakite.

Starješina samost. sv. Frane.

Za uredjenje našeg carimjrskog uredu predana je ovih dana naročita spomenica do­tičnom ministarstvu sa strane naše obćine preko gradskog zastupnika g. dr. Dulibića. Nadati se je povoljnu riešenju, kako je i pravo.

Realka u Šibeniku. Za ustanovljenje ove realke nalaze se svi spisi na ministarstvu. Kroz najkraće vrieme sliediti će nuždne nadležne od­luke.

Za vojničku kasarnu u Šibeniku. Čujemo da su napokon u Beču došli do spoznaje, da ovako ne mogu dalje sa ukonačenjem vojničtva u Šibeniku. Odlučilo se graditi kasarnu, pa se obzirom na veće potrebe proširio odnosni pro­jekt. Samo da ne bude još otezanja.

Gradnja škole u Docu zavisi o riešenju prikazane jedne ponude školskoj vlasti. Vrieme fe kratko, pa neka se trsi, da se i ovdje škola bude mogla otvoriti 1. listopada. U zadnji čas doznajemo, da je ta ponuda prihvaćena.

Kazalištna viest. U zadnji čas doznajemo, da se je ensemble zagrebačkog zem. kazališta odazvao sveobćoj želji našeg obćinstva, da dade još jedanput k a o z a d n j u i o pr o s t n u pred­stavu „Hasanaginicu" u utorak u večer 22. t. mj. što nam je osobito milo i na što upozo-rujemo naš sviet u okolici, kojemu je tim pru­žena liepa prilika, da što brojnije pohrli na ovu predstavu, koja je svugdje pa i kod nas proš­log utorka zadivila i uzniela slušateljstvo. — Sutra na večer u nedjelju, daje se klasična ruska komedija „Revizor" od slavnog N. V. Gogolja, kojeg je baš nedavno proslavljena u cielom svietu 100-godišnjica. Uloga „Revizora" spada medju najbolje kreacije našeg obljubljenog Fijana, koju on glunii od svoje rane mladosti,

Nasukao se parobrod „Klis" preksinoć kod Kamlćca blizu Zlarina, krcat cementom. Do časa kad ovo bilježimo, nije još izvučen. Vlastnik mu je Karlo Martinollć u Trstu.

Osjeguravajuće družtvo „ C r o a t i a " u Za­grebu postiglo je napokon ovlast, da osjegu-rava na život i u Dalmaciji. Predstavnik tog družtva boravi ovih dana što u gradu, što u okolici da prama tome shodno odredi i nadje zastupnike. Za Šibenik i bližju okolicu zastupnik „Croatie" jest g. Vladimir Kulić. Preporučiti na­pose ovo drnžtvo našoj javnosti smatramo su­višnim, jer ne samo što je to naše hrvatsko

družtvo, već su kod njega i uvjeti i osjegu-ranja najpovoljniji.

Gospodar, kot. zadruge kao da će biti reformirane i dovedene u mogućnost, da raz­viju pravo koristnu djelatnost bez birokratskih zanoveti. U tu svrhu putuje pokrajinom sada tajnik pokrajinskog gospodarskog vieća g. Al-fons Hribar, koji je jučer bio i ovdje. Bilo sretno!

P r o s l a v a 40-godišnjice. Pišu nam iz Mur­tera: Na sjednici dne 13. t. mj. zaključila je „Hrvatska čitaonica", da dne 27. t. mj. na Pe ­trovo proslavi 40-godišnjicu svog obstanka, te da se za istu prigodu pozovu počastili članovi i obćinska uprava Tiesna i Šibenika, istog dana naš „Hrvatski Sokol" sa susjednim bratskim „Sokolom" izvadjati će poslie podne na ,,Zr-jemcu" zajednički izlet.

Iz Vrpoljca pišu nam, tražeć da podu-premo pitanje o ustanovljenju pučke škole u onom mjestu. Razpitali smo se. Stvar je kod pokrajinskog školskog vieća. Vrpoljcu je škola od prieke nužde, pa stavljamo pitanje na srce školskoj vlasti, e bi se zauzela, da otvorenje ove škole uzsliedi početkom nove školske go­dine.

UrcdoVni hrVatsHt jeziK „Katodnoga Cista" Sliedimo izdavanjem tiskanica koje se kao

službene uvadjaju na sav mah poslie slavnih naredaba gosp. Biankinija:

Anm

erku

ng

Empf

angs

-D

aten

J Jou

rn. A

r.

Dat

um

b/3

tu

Cas

sa u

. G

egen

stan

d

der

Aus

gabe

D

atum

Jo

urna

ls-

Art

ikel

Pos

t

Nr.

R. C O M M I S S A R I A T O della Guardia di finanza Cattato

K. k. Landesforstinspection in Zara

<ao što se niesmo znali okoristiti umjetnim razplodjivanjem spužava, tako niesmo znali ni ~vaj obrt podiči sami, kako bi mogli od njega mati dvostruku korist.

Spužve, što jedan „svićar" izvadi onog i, predvečer ih na obali tuče, lupa i gnjavi,

a izagna iz njih crnu sluz, t. j . dok ih podpuno e usmrti. Za ovim ih strpa u vreće, nosi doma,

po tome u Trst, da ih kao surovinu proda rgovcu po onu cienu, po koju trgovac hoće.

Ako ima i jedne trgovine sa stalnom dobi-, to je zaista trgovina sa surovim spužvama.

To želim dokazati. Kad bi naš spužvarski obrt dosegao dotle,

da ga tjera u srednju 50 brodova i Ma ladja na ladju izvadi 5000 komada, to bi bilo 25.000 ko­mada. Uzmeno li, da tršćanski trgovci plaćaju 00 komada spužava u srednju 16 kruna, to "rapljanci uhvate za spužve poprečno 40 hiljada runa. Uzmemo li, da od svakih 100 spužava, a I srednjih, a da nam ostaje samo 30 „škarta",

koji možemo vazda prodati po 4 helera komad, to dolazimo do sliedećeg računa: 10 spužava

cvieta" u najgorem slučaju po 2 K komad, to 20 K, 30 srednjih po 1 K komad 30 K, 30

manje boljih po 50 helera 15 K, a „škarata" 30 po 4 helera 1 2 0 K, to trgovac u najgorem slu­

čaju dobije za svako 100 spužava 75-20 K, a platio ih je 1G K ! Može li biti stalnije dobiti od ove ? Mislim, da ne.

Mogao bi tko primjetiti, da je ovo dobro, ali da trgovci troše mnogo novaca za sprave oko čišćenja „rafiniranja" spužava; to nije tako. Za čišćenje spužava ne će se nikakovih sprava. Dosta su za ovaj posao prosti badnji, ili naša vjedra.

Spužve se malko properu vodom i umoče tf raztopinu od 10—i '5% muriatične kiseline, da se iztjera kreč, ako ga ima, a zatim za malo časa umoče i gnjave u smjesi Iiipermauganičnog i hipersulfuričnog natriuma, pridodav azotlčnei sul-furične kiseline i ništa drugo.

U sama dva časa, ako je s*ptižva prosta od kreča, vapna i sličnih tvari, a smjese valjano napravljene, možemo dobiti liepu i čistu spužvu, kao što su one, te ih vidimo na prozorima lje­karna, drogarija i brijačnica. Vas trošak iznosi 4. nikako 5 helera po komadu.

Sad malko da prikupimo. Za 25.000 komada spužava Krapljani uhvate od trgovca 40 hiljada kruna. Trgovac troši za njihovo uredjenje (rafi­niranje) najviše 1000 K, te ga naprama tome spužve zapadaju 41.000 K, a on dobije za njih 187.500 K, te mu ostaje čisti dobitak od 146.500 K.

1. B. UFFICCIO S T E M L E - DRNIŠ.

1. R. UFFICIO IMPOSTE D. G. • C1TTAYECCHIA.

I. R. DOGANA PRINCIPALE SEBENICO

Zar ne da se i po novim tiskanicam vidi da je hrvatski uredovi jezih u Dalmaciji?

Hrvatska tiskara (Dr. Krstelj i dr.) Vlastnik, izdavatelj i odgovorni urednik Josip Drezga.

Sasvim badava svakomu

I nra lancem | Da našu tvrdku kao i naše nove žepne ure za gospodu i gospodje objavimo, ra-zašiljemo svakomu uz priposlanu K 1"— za troškove (takodjer u poštanskim mar­kama) krasnu uru sa lancem i naš ilustro-

vani cienik. Pišite odmah na tvrdku:

H E I N R I C H W E I S S , Beč 9 9 . Poštanski pretinac. 3—26

Ako se čini kome, da je ovaj dobitak pre­visok i da trgovci spužava troše mnogo za pu­tovanje i reklamu, mi ga tada prepolovimo. Isto će nam ostati, da trgovci na glavnicu od 40 hiljada kruna dobiju 70 hiljada K a to je malne 200 n / 0 .

Pridodademo li k ovome još i tu nevolju, da kamatnik sa 1 2 % ua predujmljen novac za nabavu hrane kroz vrieme lova duši jadne spu-žvare, onda nam biva jasno, zašto su naši spu-žvari puki siromasi.

Da se naš spužvarski obrt podigne ko do­maća industrija, hoće se pomoć vlade. Ta pomoć imala bi biti moralna i materijalna. Moralna, kad bi se u Krapnju, uz jur obstojeću pučku školu osnovao ribarski tečaj, a materijalna, kad bi vlada došla u susret Krapljanima bezkamatuim zajmom, potrebitim za lov sve dotle, dok sami ne uvide potrebu udruženja i njegovim putem podignu sami svoj obrt sebi na korist, a svojoj domovini na čast.

(Nastavit će se).

Obavjest. I Čast mi je javiti, da koncem lipnja j prenosim moj „Hotel Krka" s restau-| racijom u kuću U n i ć, isto na obali,

povrh kavane „Miramar". I Preporučujem se svim mojim cienje-I niin gostima i prijateljima i za u bu-I duče, uvjeravajuć ih, da ću svojski I nastojati, da budu uviek i posve

zadovoljni. Šibenik, 14. svibnja 1909.

Frane (rljenKo, 9 hotelier.

Oglašujte

„Hrvat. Rieči".

I T HRVATSKA VJERESIJSKA BANKA

l X X X * PODRUŽNICA - ŠIBENIK. ~ W

X X X B A N K O V N I O D J E L

prima ulpžke na knjižice u konto korentu u ček prometu; eskomp-tuje mjenice, financira trgovačke poslove, obavlja inkaso, pohra­njuje i upravlja vriednine. Devize se preuzimljii najkulantnije. Iz-plate na svim mjestima tu i. ino­zemstva obavljaju se brzo i uz

povoljne uvjete. * *

D I O N I Č K A G I A V N I C A

K 1,000.000

Pričuvna zaklada K 100.000

Centra/ka Dubrovnik

- - Podružnica u Splitu i Zadru.

Priskrbljuje zajmove uz amorti­zaciju kotarima, obćinama i jav­

nim korporacijama.

M J E N J A Č N I C A

•XX-

kupuje i prodaje državne papire, razteretnice, založnice. srećke, va­lute, kupone. Prodaja srećaka na obročno odplaćivanje.Osjeguranje proti gubitku kod ždriebanja. Re­vizija srećaka i vriednostuih pa­pira bezplatno. Unovčenje ku­

pona bez odbitka.

Z A L A G A O N I C A

laje zajmove na ručne zaloge,

zlatne i srebrne predmete, drago

kamenje i t. d. uz najkulantnije

uvjete.

111 111 1111 t i t i l l i 11 I I 11 I I 111 I I 111 ! U I 1111 I H 11 11111 ! I M I I M i m m i i m m u n i u m n i m : u

JADRANSKA BANKA U TRSTU

Bankovne prostorije u ulici Cassa di risparmio, Br. 5 . . . . . . . . . . Vlastita zgrada . . . . . . . . .

Obavlja sve bankovne i mjenične poslove eskomptuje mjenice, daje predujmove na vried-nostue papire, kao i na robu ležeću u javnim skladištima.

Kupuje i prodaje vriednostne papire, svake

banknote i unovčuje kupovne i izždriebane pa­pire uz najpovoljnije uvjete.

I z d r j e doznake na sva glavnija tržišta monarhije i inozemstva, te otvara vjeresije uz izprave (dokumnte) ukrcavanja.

Prima novac na štedioničke knjižice u te­kući i giro račun.

Obavlja sve burzovne naloge najbrže i najsavjestnije uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertira hipoteke kod prvih vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac, te hipotekarnih zavoda uz najniže uvjete. 41—52

• 1 m 11 m m 111 m 11111111111111 ni 111111111111111111111111111111111111111111111111 ni 1111111 ni 111111111 111111111111111111111111111 1

f THIERYOV BALSAM ^ jedini i pravi sa zelenom opaticom kao zaštitnom markom.

Djeluje sigurno proti grčevima želudca, nadimanju, kašljivosti, ljutini, nazebi, prsnim bolima, promukosti, trganju u udima itd. Izvana uporabljen za čišćenje

— . . — = : rana i utaženje bolova. — — ~~ 12/2 ili 6/1 ili jedna flaša za obitelj 5 kruna.

T h i e r y o v a s t o l i s t n a m a s t z a r a n e Sigurno djelujuće domaće pomoćno sredstvo za čirove, abcese, rane, ozlede,

opekline svake vrsti. — 2 doze K 3*60. Dobiva se kod: ljekarne k angjelu Čuvaru A. THIERYA

u Pregradi kod Roića (kiselo vrelo). ~ ~

Opomena: 8E&£* čuje i prodaje drugi patvoreni balzam bez. moje zaštitne 11

surogate izlaže se zapljeni falsifikata i spram § . 23. i 25. k zakona zatvoru od godine dana ili globe od 4000 kruna.

Zal iha u većini l j e k a r n a . — P r o d a j a en g r o s s kod d r o g i j e r a . U zalihi kod drogijera ljekarnika NIKOLE RATKOVIĆA i J . BUĆANA

ljekarnika u SPLITU. 1 3 - 1 3 É)

1 1 1 1 1 1

C R O A T I A O S I G U R A V A J U Ć A Z A D R U G A U Z A G R E B U .

U T E M E L J E N A OODINE 1884 .

CENTRALA: Umi M r t i % Berislavlćeva ulica tor. 2.

I GLAVNA ZASTUPSTVA: Osict, Sarajevo, Snijet i Trst. : Ova zadruga stoji pod okriljem i nadzorom občine slobodnog i kr.

glavnoga grada Zagreba, te prima uz povoljne uvjete sliedeće vrsti osiguranja I. Na ljudski ž i v o t : 1. a) osiguranja glavnica za slučaj doživljaja i smrti;

b) osiguranje miraza; c) osiguranja životnih renta.

2. Osiguranja mirovina, nemočnina, udovnina i odgojnina sa i bez liečničke pregledbe.

3. P u č k a o s i g u r a n j a na male glavnice bez liečničke pregledbe. II. Protiv štete od p o ž a r a : 1. O s i g u r a n j a z a d r u g a (kuća, gospodarskih zgrada, tvornica). 2. O s i g u r a n j a p o k r e t n i n a (pokućstva, dućanske robe, gospo­

darskih strojeva, blaga i t. d.). 3. O s i g u r a n j a p o l j s k i h p l o d i n a (žita, siena i t. d.). III. Osiguranja staklenih p l o č a protiv raz lupanja .

Zadružna imovina u svim odjelima iznosi: K 1,410.816.28 Od toga jamčevne zaklade: K 1,000.000.00 Godišnji prihod premije s pristojbama preko: K 820.000.00 Izplaćene odštete: K 2,619.582.36

Za Dalmaciju pobliže obaViesti d a j e : GlaVtto ?oVj«renRtVo i J tadzornKtVo „ C r o a t i a e " u Splictn. = = = = = = = PostoVttUa u 5pl|ctu, ulica P o Sud br . 3 5 6 . - -

mr PUTNICI PRIMAJU S E UZ P O V O L J N E U V J E T E . ~ V « 4 1 - 5 2

1

I I

i

1

HRVATSKA TISKARA I KNJIGOVEŽNICA - ŠIBENIK. T I S K A R A

1 r

Obskrbljena je sa najmodernijim i najsavršenijim strojevima, te prima

sve u štamparsku struku zasjecajuće radnje od najjednostavnijih do

s najfinijim ukrasima izradjenih, a sve uz umjerene ciene.

Izradjuje svakovrstne radnje kao: Knjige i brošure, sve vrsti tiskanica

za obćinske, župne i druge urede, seoske blagajne, odvjetnike trgovce

itd. itd., te moderne posjetnice, zaručite i vjenčane objave, pozive na

zabavu plesne redove, osmrtnice itd. itd.

K N J I G O V E Ž N I C A

obskrbljena je sa strojem za pozlacivanje i sa najnovijim slovima,

te izvršuje sve knjigovežke radnje sa tiskom u bojama, posrebljenim

i pozlaćenim, a prima naručbe za izradbu raznih galanterijskih pred­

meta, kutija, okvira itd. itd.

Preporuća za to svoje proizvode slavnom obćinstvu, a napose trgov­

cima, zavodima i družtvima.

Di

Jedina hrv. tvornica voštanih svieća VI. Kulića u Šibeniku