Standard ScanJob...
Transcript of Standard ScanJob...
TSKA MISAO PREDPLATA ZA ŠIBENIK I AUSTRO-UGARSKU GODIŠNJE K 1 4 ' - , POLUGODIŠNJE I TROMJESEČNO SURAZMJERNO, MJESEČNO K 2-50. - POJEDINI BROJ 10 PARA. - OGLASI PO CIJENIKU.
| = PLATIVO I UTUŽIVO U ŠIBENIKU. = = = = =
- I Z L A Z I : : : : TELEFON BR. 7 4 . -
S V A K I D A N -- ČEKOVNI RAČUN 129.871. ::
UREDNIŠTVO I UPRAVA NALAZE SE NA TRGU SV. FRANE IZA OBĆ1N. PERIVOJA. - VLASTNIK, IZDAVATELJ I ODGOVORNI UREDNIK JOSIP DREZGA. - TISAK: HRVATSKA ZADRUŽNA = = = = = = = TISKARA U ŠIBENIKU, U. Z. S. 0 . J. = = = = =
GOD. II. ŠIBENIK, srijeda 2. prosinca 1914. BR. 163
Triumf ljubavi. „Jedinstva u Austriji drugoga ni
kada nije bilo osim jedinstva u ljubavi napram vladaru". U ovim riječima utemeljitelja stranke prava d.ra Ante Starčevića, dok je s jedne strane odlučno označen državopravni položaj Hrvatske prama austrijskim krunovi-nama, odsjeva s druge strane veličanstvo i nepovredivost uzvišene osobe Vladareve, koja jedina sve narode Habsburžke Monarkije drži u neprijepornom jedinstvu i na koju slijevaju se ugodni lahori ljubavi i odanosti milijuna i milijuna srdaca.
Govore nam najbjelodanije i sa-danji dani, kad zamahaj srdaca i mišica, u pregaranju, u djelima junačtva, tvori apoteozu velikog onog duševnog Nadmoćja, kojim sijedi Monarh vlada i svojemu srcu priklanja milijune naroda heterogenih plemenski, vjerski i kulturno. Na Alpama, Sudetima, Karpatima, na Triglavu, Velebitu i po balkanskim visovima, svugdje, samo je jedna skladna nota, koja dominira i ugušuje distonance političke, narodne i vjerske, nota koja izvire iz srdaca naroda tolikih jezika, moćno i veličanstveno:
Blago, život, sve za kralja, Sve za kralja i za dom!
Šestdesetšest godina jest jedan ljudski vijek, dostatan i za jaku narav. A što je toliki ljudski vijek prama šestdesetšest godina vladanja nad milijunima, sred bure i oluje, sred dana tež-kih i sudbonosnih; šestdesetšest godina ispunjenih tolikim preokretima u državnom organizmu.
Putanju toga daje nam na primjer razmak i značaj od detronizacije u Pešti 9. prosinca 1848. do nekidanjeg boravka grofa Stjepana Tisze, ugarskog primiera, u njemačkom glavnom vojnom stanu.
Još bolje nam ilustriraju taj nad-čovječji hod milijuni moćne armade, što se na toliko strana bije pokazujuć i tehničke spreme, zapta snage i poleta, da nam kroz krupnozor treba gledati ono vojske pred 66 godina, koja, uza sva junačtva Jelačiča, nije bila ni toliko brojna da uguši unutarnje nemire. Sama pak opskrba tih milijuna vojaka, pa preko mjere zadovoljavajući uspjeh ratnoga zajma, za koji je narod u par dana prinio preko tri milijarde kruna, dokazom su gospodarske i fi-nancijalne snage države, i to nakon tolikih kriza u zadnjem stoljeću.
Kako tu, tako i na ostalim poljima, to privrede, to znanja i umjeća,
t opostani pjesmo moja Na stranici knjige svijeta, Čuvstvovanja izlij svoja; Careva to strana sveta.
Sveta je HabzburSkom rodu I carstvu je sveta svemu, Jer — ko sunce na ishodu Svijetli, bliješti, žari njemu.
U vjekovim' eva strana Ne nalazi slične druge, A veličjem ovog dana Nadvisuje zemske krlige.
Nad slavom slava stari' U oblaka vršku stoji, Ko odličje Božjih dari Za zasluga mnoštvo svoji'.
U proslavi puka vjerni', Za cara što život daju, Iskaza broj neizmjerni Današnjem je odsjev sjaju.
U zanosa općeg žaru, Što k prijestolju svih nas vuče, K obljubljenom svom Vladaru, Koj' svakoga ljubi vruće.
On želio Božjeg mira, U godinam' skrajnim žica, I narodim' da izviru: Znanjt, sreća i dobića.
Al'zlobnika drskih četa, Zavedena mišlju ludom, Željna slave — ovog' ljeta — Okiti se slavom hildom.
. Razbojaikai jtrćkieJnika,. Prokleto im bilo ime! Srpskom rodu bili dika; Dičili se samo time!
Car mač trgnu za čast svoju 1 sve naše carevine, Mirne duše da glas boju; Čin je krvni, čin težine.
Krv, grozote strašna rata Vapiti će kazan mukć, Uništenje bit će plata Nesretnoga srpskog plika.
Plakati će majke, ljube, Iz sjemena suza oni' Izbijat će kletve grube, Ko mrtvački zvon da zvoni.
A te kletve, a ti zvaci, Namjenjcni srpskom rodu, K6 „memento" bit će ruci, Što je pruži lom izrodu.
Opsjene su samo bile Vigjat slabost ovih strana, Sjedinjene naše sile To su carstvu štit, obrana.
Poštena su srca ova, A duše nam žarko ćute; Hrvati su od vjekova Raskrstili s vama pute.
Bog i sreća! Mi smo znali Izabrati bolje što je, Nikad ne bi mi imali S vama niti ime svoje.
Ubili ste vašeg kralja, Rad Petrovih taštih hira ; Ferdinanda krv vas kalja, Ne imali grobna mira!
Ferdinanda ubili ste Iz zavisti naše sreće, I rad misli njeg've čiste; Hrvat zabit... to lji ne će.
Vidjeli ste Bosnu sretnu, Usrećenu mudrim radom, Strast gojili za njom štetnu; Varaste se Indom nadom.
Razborita djela dižu Seta, grade i države, A k ugledu vcl'kom sižu Mudre, zdušne tik uprave.
Cio svijet sad se divi Našoj slavnoj Carevini, Da životom srećnim živi, Vele djela, vele čini.
Car naš slavni, sunce ono, Sa prijestolja što nam sjaje; Živo sunce to je, štono Našem carstvu život daje.
Upirimo svagda oči U to sunce sreće naše, Krv iz srca nek svjedoči Kol'ko za Njeg'osjećaše.
Daj Mu, Bože, molimo Te, Zdravlje krepko dokraj ljeta; Čuvaj Carstvo ratne sldte, Da pobjedi pravda sveta!!
V/CKO MARKOVić nadučitelj.
svugdje se pokazuje blagotvorni utjecaj velikog srca i uzvišenog uma koji ravnali kroz tako dugi niz godina sudbinom naroda. Lijepa knjiga, znanost, umjetnost, sve grane ljudskog duha, imale su u osobi Njegovog Veličanstva najmoćnijeg zakrilnika. Pojedini narodi razviše se do velikog stupnja kulture, tako da i znanost lijepa knjiga i umjetnost u ovo Jdoba
dadoše ponajodličnije majstore. Na-rodnostni princip za ujedinjenjem narodnim, koji je po čitavom svijetu uzbudio narodnostne" težnje, imao je moćan i plodonosan utjecaj na kulturno pridignuće svih naroda.
Državnu politiku od 1848. dalje označiše neki kritičari eksperimentira
njem. Konstitucionalni princip kao da nije nikada mogao da uhvati stalnosti. Tako, iza manifesta nakon nastupa na prijestolje, u kojemu se naglašivala ravnopravnost svih narodnosti i spremnost, da vladar svoja vladarska prava podijeli sa zastupnicima naroda, nadošao je apsolutizam, pa centralizacija i germanizacija kao posljedica hego-monije koju je Austrija imala u njemačkom savezu. Iza listopadske diplome i. veljačkog patenta, te Belcre-dijevih federalističklh pokušaja, rat sa Italijom i Pruskom, uz teritorijalne gubitke, donio je i dualizam. Federali-stičke težnje dobiše novog poleta ministarstvima Hohenvvarta i Taaffea, nu iza njih dolazijahu Windischgraetzt i njemu slični, koji nastojahu svratiti državni život u staru centralističku kolotečinu.
Poznavajući svu onu narodnostnu i socijalnu mješavinu, koja izbija u habsburžkoj monarkiji, ovo eksperimentiranje pokazuje se kao nužda koja je iz te mješavine izvirala. Za mnoge eksperimentiranja su i daleki pokušaji, da se Monarkija iz dualističke preobrazi u trijalističku.
* * Mi Hrvati nemamo razloga, da
rezultatima našeg narodnog života u ovo 66 godina budemo nezadovoljni. Istina, tolike naše nade nisu se ispunile, ali nadošlo je za naš narodni život toliko novog elementa, da temelji naše narodne budućnosti sigurno nisu lošiji nego prije.
Na sam dan nastupa na prijestolje 2. prosinca 1848. mladi je vladar imenovao baruna Franju Kulmera ministrom bez listnice, da bude posrednik izmedju dvora i hrvatske vlade, a bana Jelačiča gubernatorom Rijeke i Dalmacije. Četiri već stoljeća je bilo, da se nisu pod banskom vladom nalazili još i Dalmacija, Medjumurje i Rijeka, te je shvatljiva bila radost Hrvata, koji su u tome nazrijevali, da će Hrvatska izvojštiti ne samo svoju slobodu nego i cjelokupnost domovine. Ako se te nade nisu ispunile, temeljni državni zakoni nisu mogli a da zakonitost naših težnja ne priznadu, jer je i samo Nj. Veličanstvo veljačkim patentom 1861. naglasilo privremenost današnjeg državopravnog položaja naše Dalmacije, te iste godine pozvalo sabore dalmatinski i hrvatski, da se glede uvjeta sjedinjenja Dalmacije dogovore, a temeljnim državnim zakonom, hrvatsko-ugarskom nagodbom, priznala se zemljištna cjelokupnost hrvatskih zemalja.
Napokon je za vladanja Njegovog Veličanstva anektirana Herceg-Bo-
-sna, te se sve hrvatske zemlje odtad nalaze u Monarhiji Habsburga. Mogućnost dakle oživotvorenja naših narodnih težnja glede ujedinjenja i samostalnosti, pod moćnim žezlom dinastije Habsburga, i tim je samo poskočila.
Vjerom nepokolebivom u svoje ideale stajala je Hrvatska uz svoju dinastiju uvijek, u svim njenim dobrim i lošim časovima; bila je uz svog uzvišenog Vladara i u najtragičnijim Mu zgodama, kolike i kakve moglo je da podnese samo Njegovo ljubavlju za svoje narode prožeto srce, jednako kao i u sretnim prilikama.
Na prvi poziv svog Premilostivog Kralja pohrlio je Hrvat spremno i požrtvovno u boj i 1848., i 1859., pa 1866. i 1878. i uvijek kada ga dužnost zvala. A ako danas svijet se nemože da dosta nadivi hrvatskom junačtvu, ako ime Hrvata pronose i Srbija i Przemysl, jest i zato, što mu vjerovanje u uskrsnuće Hrvatske daje duši poleta i hrabrost mišicama. Na stotine hiljada Hrvata, što danas u smrt srču, prožeto je uvjerenjem, da u Galiciji brani Hrvatsku, da Hrvatsku brani i u Srbiji.
Niti ima sile niti ima zamke, ni laskavih obećanja, ništa toga nema, što bi mu iz srca izčupalo vjeru u cjelokupnost i samostalnost domovine, zajamčenu i državnim temeljnim zakonima i historičkim pravima i načelom narodnim.
Harni za razvoj svoj pod moćnim žezlom Njegova Veličanstva, i današnjom sretnom prigodom, kada ljubav naroda aureolom ovjenčava dične Mu sjedine, dižemo svoje vapaje i molbe za sreću i život uzvišenoga Vladara i čitave Prejasne Dinastije. Bog vojska dao oružju našem snage
i pobjede!
Slailaf o ratu i Rusin. U raspravi o adresi hrv. sabora
god. 1865. blagopokojni utemeljitelj stranke prava dr. Ante Starčević držao je govor, u kojemu je naglašivao, kako Hrvatsku veže s ostalim narodima habsburžke monarkije samo ljubav naprama vladaru. U tome svome monumentalnom govorio Ante Starčević je rekao i slijedeće:
„Recimo, gospodo, da je danas svaki narod Austrije tako uredjen, kako treba , da je danas svaki narod Austrije i zadovoljan, pak da Austriji kakova pogibelj zaprijeti. T a pogibelj prijeti, recimo, od strane Rusije. Ja izpovjedam, da Hrvatska neima nikakov zajednički posao s Galicijom ili budi s kojom pokrajinom Austrije. Pak i tako, eto kako bi ja govorio: Hrvati, Magjari i drugi narodi Austrije, ako se Rusija uzpne na Karpate, ona će nas jednoga za drugim pozobati. Mi ne trebamo ništa od Rusije, mi imamo s našim vladarom sve što možemo imati, mi imamo naš udes u naših ruku; znajte dakle Hrvati, da u Galiciji branite Hrvatsku".
Ovako je Starčević mislio o od-nošajim našim prama uzvišenoj osobi vladarevoj te o dužnosti Hrvata u eventualnom ratu s Rusijom.
Sugradjani! Rijedak god predstoji narodima
Monarhije Habsburga. Dne 2. prosinca 1848. na prijestolje nastupivši Nj. V. Naš Premilostivi Car i Kralj Franjo Josip I. ulazi tog dana nastajnog mjeseca u 66. godinu svog slavnog vladanja.
Jedan pogled natrag na cijelo jedno ljudsko pokoljenje predočuje nam čudesa ljudskog uma i volje na svim poljima rada, znanja i umjeća. OrijaŠkim krakom koracali su u ovom razdoblju narodi Habsburžke Monarhije na putu razvoja svog narodnog, kulturnog i socijalnog. Pa i hrvatski narod imao je u vladivini Njegova Veličanstva sjajno doba svog narodnog, prosvjetnog i gospodarskog života. Osjećaj zadovoljstva, svijest ispunjene dužnosti mora da prožme viteško srce Uzvišenog nam Monarha, kada pogled baci na tako težak, gorkim iskušenjima obavljen put.
Šibenčani!
Što veliko Srce i moćan Um kroz toliko desetljeća na uhar mnogobrojnim svojim narodima izvede, to ljudska zloća i paklenski snovi rade da unište. Dušmani htjeli bi da poplave djedovinu Habsburgovaca i da sataru ono Što viklo svjetlosti, napretku, vjerovanju, prosvjeti i slobodi. Ali milijuni slavne ove Monarhije kao jedna duša okupljaju se oko uzvišenog prijestolja, milijuni srdaca jedno dišu, milijuni desnica složnom snagom udaraju; jedna misao, jedna volja, jedan rad prožima sve narode, da snagom svojih mišica očuvaju Monarhiju Habsburga za čovječanstvo.
Sugradjani!
Dan 2. prosinca 1914. neka je izljev te jedinstvenosti naroda u ljubavi i odanosti prama Premilostivom Nam Vladaru; neka je i odjek našim osjećajima prama onima te na poljanama bojnim stoje ko klisure proli bujici neprijateljskoj lomeći se o njihovu gordost svaki dušmanski nasrtaj.
ii Predplatnici, sjetite se, da je
naš list, u ljutoj borbi koju morao da izdrži, iziskivao silnih žrtava. Tko nije namirio svoju predplatu, neka se sjeti i olakša nam posao.
Tko u prvoj polovini ovog mjeseca ne podmiri svoj dug, dobit će posebice račun. Tko pak niti nakon ove opomene ne izvrši svoju dužnost, bit će novom g o dinom brisan iz imenika pred-brojnika te će mu se list obustaviti, a dugujući iznos utjerati sudbenim putem.
dova, medju njima 5 oklopnih krstaš* i 3 linijska broda. Pomorske momčadi izgubila je oko 7000.
General Rudolf vitez Brudermann bio je stavljen u prekobrojno stanje, a pod-maršal Viktor Mayer stavljen je U mirovinu.
Italija će upotriebiti 200 milijuna za gradnju novih podmorskih bropova.
sili
i c i
12 Mid l t „Nama je vrlo dobro".
Jedna bečka korespondencija javlja da je na nadležno mjesto stigla od vrhovnog zapovjedničtva vojske vijest, da druga opsada Przemvsla dosad nije imala uspjeha. Sve utvrde, unatoč žestokom jurišu, nisu pretrpjele znatnije štete. Položaj branilaca je takav, da je suvišna svaka zabrinutost radi daljne sudbine tvrdjave.
Naši aviatičari donijeli su u Beč pisma vojnika iz Przemvsla, što ih pišu rodbini. U tim pismima se veli: „Nama je vrlo dobro. Budite bez brige!"
rner Osječka „Hrvatska Obrana" do
nosi : Saznajemo iz posve pouzdana izvora, da je zapovjednik hrvatskoga domobranstva, Stjepan pl. Sarkotić, imenovan gubernatorom do sada okupiranih dijelova Srbije. Podmaršal će pl. Sarkotić već ovih dana nastupiti svoje mjesto.
Šibenčani!
Neka 2. prosinca bude svečani dan.
Neka zastave viju, da budu odrazom naše vjere u nepobjedivost našeg oružja; sagovi neka lepršaju, glazbe nek udaraju, da grad u svečanom razpoloženju dočeka 66. obljetnicu nastupa na Prijestolje Njegovog Veličanstva željom i molbama, da ovakve obljetnice budu narodi Monarhije još dugo i dugo slavili.
U 10 sati prije podne bit će u Stolnoj Bazilici svečana Služba Božja, da Svevišnji uzdrži i okrijepi Uzvišenog Godovnjaka.
Uvjereni pak, da ćemo našu ljubav prama Sijedom Nam Vladaru najbolje pokazati, ako se sjetimo junačkih boraca, što za dobro domovine i smrt samu odvažno preziru, počnimo sakupljanjem božičnih darova, koji će se poslati ratnicima, da im budu okrijepom u svečanim onim danima, a ujedno da im govore o velikoj ljubavi, o harnosti našoj na dosad izvojštenim velikim uspjesima i o vjeri našoj u konačnu slavnu im pobjedu.
Da živi Njegovo C. i K. Apostolsko Veličanstvo Premilostivi Na9 Vladar
FRANJO JOSIP I.
Živila nepobjediva naša vojska!
ŠIBENIK, 30. studenoga 1914.
Humbert Luger, upravitelj;
Dr. Vlce Iljadica, V. Kulić, M. Šarić,
J . T a m b a č a , A. Tikulin, J . Karadjole, K. Jadronja, općinski odbornici.
KRONIKA. Izvjestitelj milanskog „Secola" prika
zuje položaj na Kavkazu ovako: Kad je buknuo rat bilo je u Kavkaziji
deset vojnih sborova pod vrhovnim zapovjedničkom osamdesetgodišnjega generala Voroncova-DaškovaVPri sbora od tih deset vojnih sborova sačinjavajuizključivo kozaci. Rusija dakle razpolaže protiv Turske sa 400.000 ljudi, od kojih su 120.000 kavkazki kozaci.
Kavkazka armeja djeli se u dvije vojske. Lievo krilo sa 60.000 ljudi pod generalom Marapanovirn operira protiv Urmije i Vana, dok se većina ruske vojske nalazi na putu prema vrlo utvrdjenom Erzerumu.
U ruskom častničkom sboru kavkazke vojske nalazi se i carev brat, veliki knez Mihajlo, koji zapovieda s jednom konjaničkom divizijom. Tamo je sad počela zima s ogromnim sniežnim vijavicama.
• • Na temelju obširnih izvješća Italija
potvrdjuje, da je turska predstraža prešla kanal Suez i pojačana urodjeničkim plemenima, da napreduje na cesti prema Buba-sticu. Suezki kanal, kako talijanski kapetani izvješćuju, u istinu je zatvoren, ali se svim talijanskim ladjama dozvoljava slobodna plovidba. Nije poznato, gdje se nalazi en-glezko brodovlje Suezkog zaljeva. Engleska eskadra je već pred osam dana povratila se u Port Said, ali sada se više ne nalazi ondje.
Englezi su šancevima zatvorili karavanski put iz Cvrenajke u Egipat. Turska vojska pod zapovjedničtvom Izzet-paše uznapredovala je 80 kilometara od granice sa 60.000 ljudi, 10.000 beduina i 5000 deva.
• * *
Bivši francuski ministar izvanjskih po-sala Pichon nastavlja propagandu, da pol milijuna Japanaca dodje u pomoć savezni cima. Budući da se Udružene Države protive tomu, Englezka nastoji, .da razprši zabrinutost Unije. Pichon proglašuje Japance za najplemenitije pleme iztoka.
Francuska je naumila, da opet uzpo-stavi diplomatske odnose s Vatikanom. Vatikan je odklonio, dok Francuzka ne podvrgne reviziji svoju crkvenu politiku.
* * *
„Ruskoje Slovo" javlja: Rusija pregovara s Japanom radi izaslanja četa u Europu.
Računa se da je Engleska, gubitkom „Bulvvarka", izgubila dosad 20 ratnih bro-
Neba ribarsha razmatranja. Već je niz godina, da se ribari tuže,
kako ih more izdaje. Ove jadikovke dolazile su ponajviše od ljetnih tratara i iz onih mjesta, u kojima se ljeti najviše ribe lovi. Rodoljubi i stručnjaci uvldjalf str* f- ararhi;tJa" su tužbe opravdane, ali nijesu znali kako svemu ovome pomoći.
Pripisivali su se razni uzroci: nestašica paše, elementarne nepogode, brzi parobrodi, križanje torpiljarka rame mornarice, reflektori, nesloga ribara i t. d., ali nije se moglo pomoći, premda se je nastojalo i u mnogo slučajeva svim gornjim zaprekama doskočilo.
Da je i sama pomorska vlada uvidjala nazadak u ljetnom ribanju, budi nam svjedokom i uporaba stare jatarice Gamulin, usavršene po bivšem ribarskom nadzorniku Lorinu i nazvata „Lorin". S ovom mrežom učinili su se razni pokušaji, ali pravoga uspjeha nije bilo, ne zato, što mreža nebi odgovarala, ili zlo udešena, nego zato, što je po srijedi nešto drugo bilo, a što ćemo dolje navesti.
Da se podigne ljetno ribanje kod nas, došlo se je i do uporabe aćetilenskog svijetla. Od stare „Aide" došli smo do Paš-trovićeve „Verka", što je znak i dokaz, da je i sam bivši šef Lorini i njegov adlatus Paštrović bio u duši uvjeren, da ljetno ribanje, i ako se tehnički usavršuje, ipak praktično ne dava nam uspjeha, t. j . da nam nije unosno, kao Što bi moralo biti, ili kako bi rekao g. Bettoni: „E una pisiculture po-etica non quela reale". 1 mi smo u našem listu više puta ustali proti njima i njihovom radu na polju unapredjenja našeg ribarstva, a osobito onog ljetnog. Vidi se i po njihovu radu i izdatim odredbama sa strane vlasti, da ovi ljudi nijesu bacali naše preporuke u koš, nu sasvim tim uspjeha nije bilo.
Morao je doći današnji rat, da nam odkrije koprenu neuspjeha u našem ribanju.
Usljed odluke vlasti bilo je, ovog ljeta a još je i danas, zabranjeno svako svijet-lenje pri ribanju, te naprama tome, od kada je rat buknuo, ljetno je ribanje pod svijeću obustavljeno.
Što opažamo? Opažamo, da su naši zaljevi, prodori i zatoni puni plovuće ribe, u današnji zeman poimence skuša, a i tunja tako da u potjeru za pašom nagnaju i samu manju ribu, da bježi i baca se na kraj. Kako je nastala ova promjena u malo mjeseci? Kako i kud je ušla u ove zaljeve ljetna plovuća riba i to baš ondje gdje je prije nije bilo, ponajviše po koji esem-plar?
Uzrok? Ne, nije bio uzrok nestašica paše, ni brzi parobrodi, ni torpiljarke, ni reflektori, već je uzrok u nama samima, t. j . mi smo, sami mi, i nitko drugi krivi, ako dosada u ljetnom ribanju nijesmo imali željena uspjeha. Kako i zašto? Evo.
Dok smo rabili za svijetljenje stari luč, bio je ograničen broj „svićarica* s raznih uzroka. Kad se je počela upotrebljavati aćetilenka svijeća ovog ili onog sustava, broj se je svićarica znatno množio, a sa jakom svijetlosti, koje čine da naš Jadran u doba ljetnog ribanja vas sjaje. Doduše ova jaka svjetlost prikuplja, namamljuje ribu, ali kad je uprav čas nadošao, da se svijeća ugasi i riba privuče k „pošti", ribe nestane, potone, ili bolje spusti se na dno.
Po našem mnijenju, danas su razni uzroci ovome. Kako smo prije rekli, danas na Jadranu ima odveć mnogo ljetnih trata, a tim naravno i svijeća aćitelenskih, tako da u doba mraka veliki bašamari ribe ne mogu da slijede, Štono se kaže, jednu svijetiljku, jer ih je u blizini više, te kod ribe same nastane neka zbrka, da ni sama nezna, bi li pilila u ovu ili onu svjetiljku te ju slijedila. U ovoj zbrci dodje do utrnuća jedne svjetiljke, a riba u daljini opazi drugu, ona već bježi tamo i tako izmjenično nastane neka xbrka, koju masno plaća sam ribar.
Mislimo, da je još jedan uzrok, Naši stari ribari znali su malo po malo goriti luč tako, da bi na neki način slijepo vodili
za nos ribu do vrh „pošte" i tu bi ugas zadnji ugarak, dok bi riba kao slijepa t
njega pilila. Danas se ovako u mnogo slu-čajeva nepostupa. Neustrpljivost svićan plaća družina, jer on zna, da ugasi pip C c , udaljeno od kraja, kad još riba takorekuč nije ni zapasana.
Ovo je naše subjektivno mnijenje koje smo stekli u vrijeme zabrane ovogodišnjeg ljetnog ribanja, te ga nikome ne namećemo, samo bi željeli, da ga naša pomorska vlast uzme na znanje i ako nadje u čemu umjesnim prouči.
Nadje li pako, da su razlozi od nas istaknuti temeljiti i opravdani, tada drugog lijeka nema, nego uteći se pod okrilje ribarskog zadrugarstva, jer je samo ovo kadr( da utiša i skrši svaki odpor na koji bi vlasti naišle ovom ili onom zabranom pri ljetnom ribanju.
Kako vidimo, kroz ovo malo doba, Što je ribanje-usljed ratnih zapletaja ograničeno, naš pitomi Jadran nije opustio, nego mi to želimo, jer smo ga do danas nemilosrdno zatirali.
Ako Bog da, te se srede ratne prilike, mi ćemo se morati drugačije vladati, i na ribarskom polju, jer će nas na to uputiti mnogo iskustvo stečeno kroz ovo ratno doba. Mi ćemo u prvom redu morati podvrći ozbiljnom proučavanju dosadanji pravilnik za ljetno ribanje sastavljen od pok. pomorskog kapetana Pavišiča i odstraniti sve ono, što danas priječi razkinuću boša-mara plovuće ljetne ribe poimence srdela skuža.
a r -
: i .
Ina
Skradin za „Crveni Križ" VU. Iskaz.
Gosp. Vinko Rosa predao je saku Ijeno dne 8./11. pri jednom izletu K 17-40, Gosp. Vinko Rosa predao je, prigodom jedne provale šaljive izvedene po upravljanju gosp. Karmelić kap. Vicka parobrodu Karlsbad, sakupljeno 24-68, Ck. Oružnička postaja Skradin 20, Narodi Straža Skradin 30, Župski Ured Dubravi* 2. Crkovinarstvo Dubravice 1, ErminijaFe-randa učiteljica Dubravice 6, Ivan Feranda 4, Josip Vranjić seoski glavar Plastovo 1, Jure Vranjić p. Ante 1, Kisić Mile posjednik opć. prisjednik Dubravice 10, Mate Vranjić p. Filipa Plastovo 1, Mate Jukas pok. Ivana Dubravice para 70, Mijo Gundić p. Štipana Dubravice para 40, Marko Rajčić p. Mate para 60, Kata Brajković 1, Mate Brajković 1, Mate Jurić 1, Ika Vranjić Pa-skova Plastovo para 30, Ana Sladić Uar-kova Plastovo para 30, Marija Sladić žena Grgina Plastovo para 40, Marija Sladić ž. Stipe Plastovo para 30, Ana Sladić žena Nike Plastovo para 40, Ante Sladić p. Fi lipa Lastovo para 60, Maša Sladić ž. Izal Plastovo para 20, Kumozec Niko Plastom 1, Marija Mirgjica žena Tode Plastovo 20, Lazo Mirgjica p. Toma Plastovo 1, lk; Bijelić p. Petra Plastovo para 30, Luka Do-brijević p. Ilije Plastovo 1, Špiro Dobrije-vić Gnjatijin Plastovo 1, Ilija Dobrijevič Ni-kov Plastovo 1, Simeuna Dobrijevič žena Jova Plastovo para 30, Ana Sladić ž. Marka Plastovo para 30, Manda Sladić Nikova Pli stovo para 20, Tomo Dobrijevič lugari stovo 1, Petar Sladić Petrov Plastovo 40, Niko Urukalo p. Filipa Plastovo 20, Stefan Tminić p. Stefana Plastovo 40, Mare Urukalo žena Jova Plastovo 40. Marija Vranjić p. Ante Plastovo para Niko Vranjić Josipov Plastovo para Cvjetko Vranjić Matov Plastovo para Luce Vranjić Stjepanova Plastovo para Božica Vranjić ž. Blaža Plastovo para Stoja Gardijan ž. Sime Plastovo para 12, Marko Trninić pok. lova Plastovo para 50, Nikola Gardijan pok. Mata Plastovo K 1, Mile Širkv pok. Todora P.:astovo para 60.
Niko Gardijan p. Špira Plastvo K I, Lazo Gardijan p. Gliša Plastvo para 60, Brajković Frano p. Ante Dubravica para 60 Skorić Pera ž. Iva Dubravica para 20, Sko-rić Marija ž. Paska Dubravica 40, Skorić Kata Paskova Dubravica para 40, Grozda-nić Jure Filipov Dubravica para 60, Skrorić Mato p. Luke Dubravica K 1. Brajković Božo p. Filipa Dubravica 1:20, Brajković Jela ž. Paska Dubravica 1, Brajković Mato p. Luke Dubravica I, Brajković Ana ud. p. Marka Dubravica para 60, Brajković Ivo p. Mata Dubravica para 20, Brajković Marija ud. p. Paska Dubravica para 10, Brajković Jela ž. Iva Dubravica para 30, Brajković Ivo p. Pavla Dubravica para 30, Brajković Aua ž. Franja Dubravica para 40, Brajković Franjo p. Pavla Dubravica para 50, Mudra-žija Šime p. Marka Dubravica K 1, Rajčić ela ud. p. Mije Dubravica 1, Grozdanic Mato p. Mije Dubravica para 50, Skonc Ivo p. Šime Dubravica K 1, Božica ud. Rajčić Dubravica 1, Stana Lača ud. p. Luk
ravica 1, Lača Ika ž. Boža Dubravica t 50, Marija Mijić I. Nika Dubravica i 40, Skorić Pasko lugar Dubravica K 2.
kruna 157:50. Do sad iskazano i 1297:36. Svega do danas sakupljeno
kradinu kruna 1454:86.
imaće vijesti. B r a š n o će pojeftiniti . Ugarski do-
i ured javlja iz Budimpešte dne 28. o. Vijesti, da su se obostrane vlade slo-glede najviših prodajnih cijena žita,
izročila je na današnjoj žitnoj burzi napadanje cijena. Dok se još prekjučer
»šenica prodavala uz 22*50 kruna, se nije uopće ni jedan kupac javio,
tas su sastavljene odmah u početku za krunu jeftinije ponude, ali ni uz ci-
i od 21-50 kruna nije niti jedan vagon lan.
f Davorin J e n k o . U Ljubljani je znameniti slovenski glasbenik Davorin
iko, skladatelj slovenske narodne himne: laprej, zastava Slave". Njegovo će ime u
oriji slovenskoga naroda ostati ubilježeno brisivim pismenima, kao jednog od pre-ditelja slovenske glasbe.
Gradnja žel jezničke pruge od No-. do B i h a ć a . Ove godino izradjuje se
Novoga do Bihaća dolinom rieke Une [eznička pruga, koja će biti sgodno pro-talo širom zvane turske Hrvatske. Nema
lumnje, da ne će dugo vremena proteći, pak će se nastaviti ova pruga i ona Plitvičkih jezera i tim se priključiti željezničkoj pruzi Ogulin-Dalmacija. Ova željeznica bit će predana prometu na godinu, ako ne pre-
riječe kakove neočekivane zapreke. Radnja obavlja na više mjesta, a poduzetnici su i radini Hrvati iz Primorja.
Skupština podružnice „Crvenog Kr iža" . U ime mjestnog odbora „Crvenog Križa", koji se je zauzeo da se u Šibeniku ustroji podružnica pokrajinskog pripomoćnog društva „Crvenog Križa" za Dalmaciju, i to za kotar Šibenik sjedištem u Šibeniku, čast je potpisanom pozvati P. N. Gospodu članove pokrajinskog prip. društva „Crvenog Križa" naseljene u Šibenskom kotaru, da blagoizvole prisustvovati sjednici koja će se držati u nedjelju dneva 6. decembra t. g. u dvorani kazališta Mazzoleni sa slijedećim dnevnim redom :
1. Izvješće Odbora. 2. Čitanje pravila „Podružnice u Šibeniku pokrajinske pripo-moćne zadruge Crvenoga Križa za Dalmaciju". 3. Izbor društvenog odbora i Presje-
MM
dništva. 4. Izbor troju revizora i dvaju zamjenika. 5. Eventualia. — Presjedništvo Odbora Crvenog Križa u Šibeniku.
Promenadni koncert „Šibenske G l a z b e " . Danas, prigodom 66.godišnjice vladanja Njegova Veličanstva, Šibenska Glazba" odigrat će pred kavanom „Kika" u 12 sati slijedeći program:
1. Fučik: Koračnica; 2. Zajc: ouver-tura „Bojsijska vještica"; 3. Rozas: valčik „Preko valova; 4. Meyerbeer: zbor i molitva mornara iz opere „Afrikanka"; 5. * % : Koračnica.
Stan s a 4 sobe kuhinjom, električnim svjetlom, vodom i svim nuzgrednim prostorijama iznajmljuje se odmah. Kuća nalazi se u sredini grada. Upitati se u Uredništvu
Za „Crveni Križ". XVI. iskaz Šibenika.
upljeno u Hotel Krka (Skradin) od skupa strojara K iaći parnog broda „Austria" „ satnija Marsch-batallion na
rodnog ustanka br. 25 „ Fontana Dr. Ivan da počasti us
pomenu pok. Ive Kulića Dunatov Mate Rokin Vodice „
i prihod od drugog koncerta Mazzoleni-Pattiera
15-50 33-—
Sa prijašnjim svega K 16.433-39
pad i okolica. t Stojić Ivan p. Jakova
I ovaj plemeniti sin Krešimirova grada nio je svoju žrtvu za kralja i za domo-
inu. Dne 30. rujna ranjen na bojištu u Sr-, nakon teškog bolovanja, podlegao je
lama dne 11. studenoga u 25. godini mla-; svog života.
Uglednu ovu našu gradjansku obitelj, >joj još krvari rana otvorena smrću česti-
; joj poglavice, snašla je u kratko vrijeme težka žalost.
Haran će Šibenik čuvat uspomenu ivojih junaka i uzdržat u srcu svojemu spo
menik ljepši i trajniji od mramora i mjedi. Slava junaku !
Uniformirani d jaci . Danas će srednjoškolska mladež po prvi put izići uniformirana ; za sada imat će samo kape s oz-nakom R. G. (realna gimnazija) i sa dotičnim brojem.
Pros lava 2. prosinca. Na 66. obljetnicu nastupa na Prijestolje Njegovog Veličanstva, danas je grad osvanuo sav svečan, sa barjacima i sagovima.
Iz uredničtva. Obzirom na pomanjkanje vijesti i da trsimo današnji broj na čitavom arku, jučer list inje mogao izić.
Šibenik za ratnike na boj ištu. Šibenski odbor „Zelenog Križa" poslao je na našu domaću regimentu br. 23. na ratište kao prvu pošiljku 1654 vunene nogavice, i 500 vunenih kapa, neka se podijele izme-dju dva maršbataljona landsturma iste regimente.
Ovaj dar naši će ratnici primiti, u ovo zimsko doba, velikim oduševljenjem. Toplo stavljamo na srce općinstvu da lijepo započetim radom nastavi, te svak prinese prama svojim silama, eda priskočimo u ponoć braći, koja su na ratištu izložena sva-:oj nepogodi vremena.
Vijesti sa ratišta. Napredovanje u Srbiji.
1.200 zarobljenih. BEČ, 3 0 . studenoga.
Službeno se saopćuje: Na južnom ratištu bo
jevi još traju. Jučer su Srbi žilavo bra
nili Suvobor, prijevoj ceste Valjevo-Čačak, Nakon žestokih bojeva Suvobor je bio na juriš zauzet.
U boju kod Suvobora ukupno je zarobljeno 1.254, a 4 puštana stroja zaplijenjeno,
Kada su naše čete uni-šle u Uzice, našle su u mjestu mnogo oružja i municije.
19.000 zarobljenih.
U, 1. prosinca. Službeno U danas saopćuje:
Na južnom ratislu i daljni din operacija imao je pohjedenosan konac, neprijatelj, koji se je napokon sa cjelokupnim svojim bojnim silama istotno od Kolubare i Ljiga za niše dana opirao I ponovno pokosi, da predje u ofenzivu, Pio je na Čitavoj liniji potisnnl, te je na uzmaku pretrpio ptnovno osjetljive gubitke. Ka samum bolnom poljo na Konalice naše čete našle sn oko 800 nepoknpanih
brojni zarobljenici i materijalni gubitci znatnu oslabljenje, jer od početka zadnje ofenzive više od 19.000 Srba je zarobljenu, U pušCanib strojeva i 40 tipova te mnogo inog materijala je zapljenjenu. U Galiciji i na Karpatima.
Przenpl odbija nanule. BEČ, 3 0 . studenoga. Služ
beno se saopćuje: Na sjeveru na našem frontu
nije se jučer ništa važnoga dogodilo, " g s
Sa francuskog ratišta, BERLIN, 30. studenoga.
Službeno se saopćuje: Sa zapadnog fronta nema
se ništa javiti.
Knin-Prijedor vozni red Steinbeisove željeznice valjan
od 10. listopada 1914.
BEČ, 1. prosinca. Službeno se saopćuje:
Na našem frontu i u ruskoj poljskoj uopće je i jučer bilo mirno.
pred przemyslom pokušao je neprijatelj približiti se sjevernim prednjim poljskim položajima, ali je bio uz protunapadaj naše posade odbiven.
Bojevi u Karpatima traju dalje.
Knin Strmica
Tiškovac
Vaganj
Hrnjadi
Drvar
Di var
Spitzcr
Pasjak
Ostrelj
Srnetica
Bravgko
Grmeč
odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol.
2 n j e.
1 00 2 00 2 10 3 10 3 20 4 16 4 30 5 03 5 10 6 10
pop.
6 00 6 30 6 40 7 08 7 10 7 56 8 10 9 34 9 44
11 15 11 25
dol. 12 29 odi. 1 18
odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol. odi.
U RUSIJI . prama Istočnoj Pruskoj.
BERLIN, 30 . studenoga. Danas se javlja službeno:
Na istočnoj pruskoj granici ponesrećio se je pokušaj jačih ruskih sila da provale u njemačke utvrde istočno od Darkehmera. Rusi su bili odbiveni uz težke po njih gubitke. Nekoliko častnika i 6 0 0 vojnika bilo je od nas zarobljeno.
14.000 zarobljenih. BERLiR 30 . studenoga.
Službeno se saopćuje: Jučer javljeni naši pro-
tunapadaji južno od Visie doveli su do znamenitih uspjeha. Zaplijenjeno je 18 topova, a 4.500 Rusa zarobljeno.
U južnoj poljskoj ništa osobita nije se dogodilo.
BERLIN, 1. prosinca. Ve-
I Križanje s vlakom 1.
Čaplje
Prijedor
Prijedor Sanski most
dol. odi. dol. odi. dol. odi. dol.
2 54 3 04 4 06 4 40 4 25 4 40 5 50
Čaplje
odi. 8 30 dol. 9 40 odi. 10 00 dol. 10 17 odi. 10 20 dol. 11 27 odi. 11 40 doi. 1 16 odi. 1 30
Križanje s vlakom 2.
Bravsko
Srnetica
Ostrelj
Pasjak
Drvar
Kamenica
dol. 2 34 „ odi. 2 44 „ dol. 4 15 , odi. 4 30 „ dol. 5 54 „ odi. 6 10 „ dol. 6 56 „ odi. 6 57 več, dol. 7 48 , odi. 7 00 pr.p dol. 7 30 „ odi. 7 40 „
Hrnjadi
Vaganj
Tiškovac
Strmica
Knin
dol. odi. doli odi. dol. odi. dol. odi. dol.
8 10 8 15 8 48 8 58 9 54
10 04 11 04
11 14
12 12 Knin-Prijedor km. 232. Cijene II. razred K 1 4 - - , III. razred K 9 3 0 .
MLIJEKO: k r a v , j e s o v č i j e ' čisto, naravno '
sterilizirano, prodaje po 48 para litar, Uzorna Mljekarna J. Drezga.
Dolazit će 1. prosinac, dan radosti za onoga, koji naruči tursku srećku i š njom na taj dan
400.000 franaka pogodi. Turska srećka jest sjeguran vrijednostni papir, s toga naručite je odmah i jedanput
sasvim sjejurno pogodite! Izjašnjenja i uvjete o nabavki šalje besplatno: Srećkovno zastupstvo 30. Ljubljana.
• a n a • • • ! • • •
J
" l
30S1P ZAMOLIT ovlašteni dekorativni slikar
U ŠIBENIKU. Bivši više godina u Trstu nalazi se sada već godinu dana u svom rodnom mjestu Šibeniku, gdje je radio kod raznih tvornica i privatnih radnja te kod Pomorskog Okružnog Zapoviedničtva.
Preuzima svakovrstnu radnju uz vilo umjerene cijene i najvećom brzinom izvedbe. Preuzima i radnje i izvan Šibenika bez povišice cijene. Dosta je obavijestit ga jednom otvorenom dopisnicom na gore naznačenu adresu.
Preuzima važne slikarske radnje po crkvama, kazalištima.
II
VELIKA ZLATARijA
GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka x ŠIBENIK. :-: Kupuje staro zlato i srebro
uz najpovojnije cijene.
liki glavni kvartir javlja danas o podne
I u Istočnoj Pruskoj te u južnoj Poljskoj uopće je vla-dao mir.
U sjevernoj Poljskoj južno od Visle ratni plijen se povećao. Jučer javljeni uspjesi bili su i dalje izrabljeni te se je broj zarobljenih povećao za jedno 9.500, a zaplijenjenih topova za 18. Osim toga palo nam je u ruke 26 puščanih strojeva i mnogobrojna kola municije.
I D E A L D I M N J A K (SISTEM MIKULKA)
jest najbolja i najsjegurnija sprava sadašnjosti! Nadkriljuje sve ostale sprave — funkcionira pri svakom vremenu i
pri svakoj visočini sasma sjegumo — ne hvata čadju i ne hrdja nimalo. Prišpara na gorivu, jer snaga zračne struje — toli pri nevremenu koli
pri vjetru — uvjek jednako djeluje. Pojedini djelovi sasvim lahko dadu se promjeniti, jer cijela sprava
može se rastaviti po volji. Osim toga pri većem tlaku zraka može se IDEAL DIMNJAK po
volji regulirati.
• Dakle svim nestašicam doskočeno. = = Prospekte i razjašnjenja daje
Industrialno Društvo Omišu.
MODE SALON
Marija Dundić ŠIBENIK
Daje na znanje da ima veliki izbor Šešira i nakita najnovije vrsti za gospodje i gospodjice. Novosti za zimsku saisonu.
Prima popravke uz najumjerenije cijene. 1 0 - 1 0
OD OD IIDO:[n]'[ID LTD LTD
ü J •o 3 a < N
aD.unnD.nD an an an an
P. T. Častimo se staviti do znanja sva
koj cijenjenoj osobi, da smo već od davna osnovali klesarsku zadrugu pod naslovom:
: - : PRVA SPLITSKA :- :
r e g i s t r i r a n a na o g r a n i č e n o j a m č e n j e U SPLITU.
Zadruga obavlja svakovrstne klesarske radnje bilo u mramoru ili kamenu uz najpovoljnije uvjete.
Osobitom preciznošću izradjuje žrtvenike, balaustre, krstionice, nadgrobne spomenike itd. u najmodernijim slogovima. Skladište je obskrbljeno sa mramornim materijalom, takodjer mramornim pločama za pokućstvo. Buduć je ista providjena izvrstnim radnim silama i dovoljnim kapitalom, to je u »tanju svaku naručbu brzo i tačno izvršiti na podpuno zadovoljstvo gg, naručitelja.
Na zahtjev šalje nacrte, uzorke materijala, kao što i sve upute i razjašnjenja.
Preporuča se uglednom obćinstvu i prepoštovanom svećenstvu, da ju počaste svojim cijenjenim naručbama.
UPRAVA.
J ^ n pisaćih milijun '
strojeva
i — u porabi,
Model X i XI.
BEZ KONKURENCIJE : : ;
Podpuno ' • = amerikansko pokućstvo
I CO. • TRST Piazza della B o r s a No. 14 I kat
Telefon br. 17-70.
J U
" 1
JOSIP ZAMOLA ovlašteni dekorativni slikar
U ŠIBENIKU.
Bivši više godina u Trstu nalazi se sada već godinu dana u svom rodnom mjestu Šibeniku, gdje je radio kod raznih tvornica i privatnih radnja te kod Pomorskog Okružnog Zapoviedničtva.
Preuzima svakovrstnu radnju uz vrlo umjerene cijene i najvećom brzinom izvedbe. Preuzima i radnje i izvan Šibenika bez povišice cijene. Dosta je obavijestit ga jednom otvorenom dopisnicom na gore naznačenu adresu.
Preuzima važne slikarske radnje po crkvama, kazalištima.
2 sobe sa j i i i ä h i i po mogućnosti NA OBALI traži
se odmah. Obavjesti daje ured
ništvo „Hrv. Misli«. 3 - 3
• • • • • • • • o • • • • • • •
V E L I K A Z L A T A R I J A
GJ. PLANČIĆ Vis - Starigrad - Velaluka
:-: ŠIBENIK. :-: Kupuje staro zlato i srebro
uz najpovoljnije cijene.
JIL
liiisio parobrodarsko društvo na dionico :: „DALMATIA" ::
uzdržava od 1. listopada 1913. sliedeće glavne pruge: Trst-Metković A (poštanska) Polazak iz Trsta ponedjeljak u 5 . — pos. p
povratak svake subote
Trst-Metković B (poštanska) Polazak iz Trsta u četvrtak povratak svakog utorka
Polazak iz Trsta u subotu povratak u četvrtak
Trst-Korčula (pštanska) Polazak iz Trsta svake sriede povratak u ponedjeljak
Trst-Šlbenlk (poštanska) Polazak iz Trsta u petak povratak u sriedu
Polazak iz Trsta svaki utorak povratak svake nedjelje
Trst-Metkvić C (poštanska)
Trst -Makarska (trgovačka)
(trgovačka) Polazak iz Trsta u subotu Povratak svaki četvrtak
6.30 pr. p.
„ 5 . — pos. p. 6.30 pr. p.
5 . — pos. p. 6.30 pr. p.
5 . — pos. p. 6.30 pr. p.
I 5 . — pos. p. 6 .— pr. p.
6 .— pos. p. 1.15 pos. p.
i 7.— pos. p 7.15 pos. p]
TIT
Uložne knjižice. — Pohrana i administracija
vrijednosnih papira. — Kupoprodaja tuzemnih i inozem
nih vrijednosnih papira, te deviza i valuta. — Osiguravanje efe-
kata proti gubitku na tečaju pri vučenju. — Žiro računi i tekući računi.
Unovčivanje mjenica, dokumenata, odrezaka i izvučenih vrijednosnih papira. — Kre
ditna pisma, čekovi, vaglia, naputnice. — Predujmovi i zajmovi na vrijednosne papire, dionice
srećke, robu(Warrants), brodove itd. - Gradjevne vjeres. Pret inc i (Safes) za čuvanje vrieClnota u čeličnoj
sebi (Tresor ) sa posebnim ključevima za klijente, u kojim se pretincama može držati svakovrsne vrijednosti.
D O B A HRVATSKE ZADRUŽNE
TISKARE U ŠIBENIKU ::
u. z. s. o. j . (Dr. ANTE DULIBIĆ I DRUG).
UVEZUJE DUGOTRAJNO I SOLIDNO SVAKE
VRSTI UVEZA, KAO: PROTOKOLE, M1SSALE,
MOLITVENIKE 1 SVE U TU STRUKU SPA-
:-: :-: DAJUĆE RADNJE. :-: :-:
CIENE UMJERENE. — IZRADBA BRZA
: - : : - : I SOLIDNA. : - : : - :
Da postigneš obilan prirod svoga rada na poljodjelskom polju morati ćeš pognojiti svoje-usjeve, vinograde, masline, voćna stabla i t. d. sa
4 0 ° | 0 Kalijevom soli ili kainitom 15-16°|0 Kalciumcianamidom 16-21 °|o Thomasovom drozgom
i to prama uputama koje svak može da zatraži bezplatno kod podpisane, bilo ustmeno ili pismeno. Ista tvrdka zani-manicima dijeli poučne knjižice o uporabi gnjojiva za sve kulture, te prema zahtjevu drži i specijalna predavanja. Ove tri vrsti daju isti uspjeh kao KAS a cjenije od istoga.
Ova gnjojiva dobivaju se izključivo kod podpisane tvrdke, kao jedini i glavni zastupatelj i razpačavaoc, i to prama uvjetima postavljenim od tvornica
GRUBIŠIĆ & Comp. :-: Šibenik. (brzojavni naslov GRUBARES — telefon br. 56).
m : [H ] ja] [51= i
PIO TEBZAW T R G O V A C - ŠIBENIK
m VELIKA ZALIHA
m m
Riketveriea, O.iela, Cipela i Galice, sumpora i gume prve
svjetske tvornice
=•: HRVATSKA ZADRUŽNA TISKARA < B Š I B E N I K • •
UKNJIŽENA ZADRUGA SA OGRANIČENIM JAMSTVOM (Dr. A. DULIBIĆ I DRUG)
OBSKRBLJENA JE SVIM MATERIJALOM, TAKO DA JE U STANJU TOČNO, BRZO, U MODERNON SLOGU TE UZ VEOMA UMJERENE CIJENE 1ZRADJIVATI SVE :-: RADNJE SPADAJUĆE U TISKARSKU STRUKU :-:
IZRADJUJE POIMENCE POSJETNICE, TRGOVAČKE MEMORANDUME, R A Č U N E , NASLOVNE LISTOVE, TRGOVAČKE I SLUŽBENE OBVOJE, VJENČANE KARTE, PLESNE I DRUGE ZABAVNE POZIVE I PROGRAME, OSMRTNICE, CIJENIKE, JESTVENIKE I T. D. I T. D.
VELIKO SKLADIŠTE TISKANICA ZA OBĆINE I :-: :-: ŽUPSKE UREDE. :- : :-:
PRODAJA RAZNOVRSNOG ČISTOG PAPIRA IOBVOJA
E m : ;ujz
T T T k k k
Najprikladniji dar za Božić i Novu Godinu
INGEROV SSS kojim se može šivati, vezti i vrpati. Singer Comp. šivaći strojevi
dioničKo družtvo
ŠIBENIK, Glavna ulica.
A A ±1 f f