Srpski pcelar casopis br 11
-
Upload
djordje-jevremovic -
Category
Documents
-
view
147 -
download
16
Transcript of Srpski pcelar casopis br 11
1
2
SRPSKI PČELAR ČASOPIS ZA PČELARSKU NAUKU I PRAKSU
MAGAZINE “SERBIAN BEEKEEPER”
IZDAVAČ
Društvo pčelara “Dubočica”
Leskovac
Ul. Slavka Zlatanovića br. 35
16000 Leskovac
GLAVNI I ODGOVORNI
UREDNIK - EDITOR
Dragoslav Ilić Šeš
Tel. 016 - 281 666
Mob.063 – 42 82 36
Email:
REDAKCIJA:
prof. dr. Kostadin Tričković
mr. Naum Bandţov
dr. vet. med. Mihajlo Ilić
dipl. ing. polj.
Zoran Stamenković
dipl. ing. polj. Dejan Pešić
LEKTOR
Zlatko Nikolić
3
SADRŢAJ
Apimondija Francuska 2009 – „Francuski cirkus“..........................4
Značaj prihranjivanja u savremenom pčelarstvu............................13
Higijensko ponašanje pčela radilica Apis mellifera carnica zaraţeni Američkom truleţi legla................................................... 20
Varoza pčela...................................................................................25
Leskovački dani meda....................................................................34
Istinite priče ...................................................................................42 Aforizmi..........................................................................................42
Vic...................................................................................................43
Naivna pčelarska poezija................................................................43
4
APIMONDIJA FRANCUSKA 2009
“FRANCUSKI CIRKUS” Dragoslav Ilić Šeš
Ceremonija otvaranja
Svetski, pčelarski karavan
se ove godine iz Australije preselio u Francusku, pa smo
tamo krenuli i mi. Do Francu-ske smo putovali kolima i ušli na području Francuskih Alpi.
Ovaj put nam je omogućio da steknemo kompletnu sliku o
Francuskoj. Vozili smo se sati-ma, regionalnim putem od Grenobla do Monpeljea kroz
planinski krš i kamenje. Nama
koji smo Francusku gledali kroz Pariz neverovatno je
izgledalo da je i ovo sastavni deo Francuske i da ovde ţive i rade Francuzi. Mogli smo da
vidimo da u ovim krajevima ima i onih Francuza koji ţive
od uzgoja magaraca. Kongres se odrţao u ko-ngresnom centru Korum.
5
Korum je poznat, moderan i
funkcionalan, ima 4 sprata, izuzetan izloţbeni prostor od
6000 m ², 3 velike i 20 malih sala.
Kongresni centar Korum
Prema zvaničnom progra-
mu početak ceremonije otvara-nja trebao je da počne u utorak 15. Septembra u 18h. Učesni-
ci, gosti, posetioci i ostali po-čeli su da se okupljaju ispred
najveće sale, sale Berlioz još u 17,30h. U predviĎeno vreme vrata su i dalje bila zaključana.
Prolazili su minuti a ceremoni-ja nikako da počne. Na samom
startu se videlo da u organiza-ciji nešto škripi. Izgleda da organizatoru period od dve
godine izmeĎu dve Apimondi-je nije bio dovoljan za organi-
zaciju, pa mu je trebalo i doda-tno vreme. Bilo je očigledno da Francuzi ne poštuju vreme
hiljade onih koji su došli iz
svih krajeva sveta. Najzad, sa zakašnjenjem
od 1h ceremonija je počela. Posle prihvatljivog muzičkog početka usledilo je mučenje
posetilaca govorima francu-skih zvaničnika. Francuzi su
imali potrebu da drţe govore, a nisu se pitali da li neko ima potrebu da ih sluša. Odgovor
je usledio vrlo brzo, već tada posetioci su počeli da napušta-
ju ceremoniju. Cela ceremoni-ja otvaranja sastojala se u drţanju govora koji je povre-
meno prekidan muzičkom nu-merom. Kraj je dočeko veoma
mali broj ljudi. Sa ceremonije otvaranja domaćin je one koji su ostali
do kraja odveo na koktel ni manje ni više nego u park
preko puta kongresnog centra. Tu su goste dočekali vetar i hladnoća. Domaćin je mislio
na sve, pa i na to da goste treba posluţiti pićem u plasti-
nim čašama a ne u staklenim, jer šta bi bilo da se slome desetak staklenih čaša, to bi
bila velika šteta za Francusku. Francuzi su izgleda izgubili iz
vida da je Apimondija Interna-
6
cionalni kongres koji okuplja
ljude najvišeg ranga u ovoj branši i da niko nije prešao na
hiljade kilometara da bi pio piće u francuskom parku po hladnom i vetrovitom vremenu
iz plastične čaše. Francuzi su ovim ponizili sve goste.
Naučni program se odvijao u oralnoj i poster prezentaciji po komisijama. U oralnoj pre-
zentaciji bilo je prihvaćeno 254 abstrakta, po tvrdnji orga-
nizatora izlagano je 260. Ora-lne prezentacije su se odvijale od 9 do 18.30h u 4 sale.
Oralna prezentacija
Poznato je da na svakoj Apimondiji pojedine komisije konstantno izazivaju veliko
interesovanje, dok druge izu-zetno slabo. ZačuĎujuće je da
organizator nije imao u vidu ovo, pa je i ovde napravio veliku grešku time što je ko-
misijama sa velikim brojem
posetilaca dao male sale tako da posetioci nisu imali mesta
da sednu, a komisijama sa sve-ga tridesetak posetilaca dao ogromne sale.
Poster prezentacija se odvijala u adekvatnom prosto-
ru. Prihvaćena su 462 rada, po podacima organizatora izloţe-no je bilo 370 postera. Po zva-
ničnom programu autori su mogli da postave svoje postere
izmeĎu 8.30 i 9.30h , da odrţe svoju prezentaciju i da ih skinu izmeĎu 18 i 18.30h.
Poster prezentacija
Organizator je napravio veliki
promašaj u pogledu poster prezentacija time što ovaj nau-čni deo nije organizivao tako
da se svi posteri postave prvog dana, a skidaju zadnjeg dana.
Zbog toga oni koji su posetili kongresni centar na jedan dan
7
nisu mogli da se upoznaju sa
svim radovima. TakoĎe sala za poster prezentaciju sa praznim
panoima je izgledala pusto. U časopisu za obmanjiva-nje „Pčelar“ broj 11, Nove-
mbar 2009. u tekstu pod naslo-vom „Apimondiji u pohode“ ,
str.544., nepotpisani autori te-ksta, mada je istovetan tekst na sajtu SPOS-a potpisala de-
legacija SPOS-a sa Apimondi-je, dakle Rodoljub Ţivadino-
vić i Goran Pešić, čude se što su na Apimondiji čuli, za njih, neverovatnu stvar da velika
uginuča pčela u SAD mogu da imaju veze sa činjenicom da se
u celim Sjedinjenim ameri-čkim drţavama matice odgaja-ju od svega 50 linija pčela.
Na Apimondiji u Sloveniji 2003.god. izlagan je rad
br.466 pod naslovom „The rule of territorial maximum“ koji govori upravo o tim
problemima, da zbog pogre-šnog rada u proizvodnji matica
dolazi do uništenja genetskog potencijala medonosne pčele i upozorava svetsko pčalarstvo
na mogućnost nastanka pro-blema u svetu pčela. To što
Amerikanci nisu pratili rad na
ovoj Apimondiji, ili su pratili,
ali su bili ktatkovidi i što rukovodstvo Apimondije na
čelu sa bivšim predsednik- om Apimondije Asger Sogard Jorgensenom iz Danske
Bivši predsedkik Apimondije
Asger Sogard Jorgensen nije bilo zainteresovano za
ovaj problem svetskog pčela-rstva, ili nije bilo sposobno da
shvati ovaj rad, to je njihov problem. Srpski pčelari su imali priliku da se sa ovim
radom upoznaju dve godine pre svetskih pčelara kada je u
časopisu „Pčelar“ br. 9. 2001. god. na str. 408. Objavljen pod naslovom „Pravilo teritorija-
lnog maksimuma“. Strašno je što autori pomenutog članka i
8
Rodoljub Ţivadinović kao pre-
dsednik SPOS-a, osam godina posle objavljivanja ovog rada,
ne shvata da to nije samo pro-blem Amerikanaca već i nas Srba.
Rodoljub Ţivadinović
iz Ţitkovca
Najveći pomori pčela u Srbiji su se upravo desili za vreme vladavine Rodoljuba Ţivadi-
novića u SPOS-u, bilo kao urednika ili predsednika. To je
sudbonosno pitanje srpskog pčelarstva, a ne to što Ţivadi-nović štampa i piše peticije,
optuţuje drţavu za probleme u pčelarstvu i otvoreno vreĎa i
poniţava pčelare. Ţivadinović i Pešić u čla-nku pokušavaju da opravdaju
bespotrebno učešće SPOS-a na ovoj Apimondiji navodnim
pronalaţenjem silnih kupaca
za srpski med, ali odmah posle ovog članka kreče novi nepo-
tpisani članak na str. 548. pod naslovom „Novi problemi sa plasmanom meda“ gde se
optuţuje drţava Srbija za probleme sa plasmanom meda.
Time se čitaoci tj. srpski pče-lari uvlače u psihološku za-mku i upumpava im se mišlje-
nje da ukoliko ne doĎe do plasmana meda nisu krivi oni
koji su našli kupce, već drţava Srbija. Naivno i providno. Svetski otkupljivači meda nisu
divlje svinje koje treba loviti lutajući po svetskim šumama
sa tuĎim parama, već su to sve poznate kompanije kojima po-nuda moţe da se dostavi preko
interneta potpuno besplatno. Treba imati u vidu da je zako-
nom Republike Srbije predvi-Ďeno da se javne prodaje vrše tenderom, a da je prodaja u če-
tiri oka nezakonita. Na str. 545. Ţivadinović i
Pešić kaţu: „ ... da SPOS u na-rednom periodu formira so-pstveni pogon za otkup i distr-
ibuciju meda u zemlji i inostr-anstvu.“ Kako je SPOS dru-
štvena organizacija oni se za-
9
laţu za formiranje društvene
firme, dakle jedne komunisti-čke tvorevine, samo se nisu
izjasnili koga planiraju za di-rektora, a koga za sekretaricu. Nameće se pitanje dali su oni
čuli da je komunizam u Srbiji „umro“ i da je „sahranjen“. U
Srbiji su sve društvene firme ili propale ili privatizovane a pčelari treba da osnuju dru-
štvenu firmu, pametno, nema šta. Ako Ţivadinović i Pešić
sebe smatraju sposobnim za tr-govinu medom treba da osnuju svoju, privatnu firmu, sa svo-
jim parama i da se obogate. Na istoj stranici autori isti-
ču da će greške sa ove Apimo-ndie da isprave na Apimondiji 2011. god. Odakle Ţivadinovi-
ću to pravo kad njemu poče-kom naredne godine ističe
mandat na funkciji predsedni-ka SPOS-a. Moţda on sebe planira za doţivotnog predse-
dnika ove organizacije. Oći-gledno je da Ţivadinović zlou-
potrebljava reţimski časopis „Pčelar“ za manipulaciju sa članovima SPOS-a.
Neverovatno zvuči da su Francuzi štampali abstrakte
oralne prezentacije, a nisu šta-
mpali abstrakte poster preze-
ntacije, već su dali samo spi-sak poster prezentacija. Time
su oni omalovaţili autore po-ster prezentacija i stavili ih u red drugorazrednih stručnjaka
iza autora oralnih prezentacija. Organizator je uštedeo stoti-
nak listova u knjizi „Naučni program“, time sigurno nije obogatio Francusku, ali je po-
nizio veliki broj naučnika i ukaljao ugled drţavi Francu-
skoj. U okviru Apimondije odr-ţava se i meĎunarodni sajam.
Najveće pčelarske kompanije iz celog sveta došle su ovde da
se ponovo dokaţu i da posti-gnu prestiţ na svetskom nivou. Tu su bile i male kompanije
sve sa jednim ciljem da posta-nu velike. Mogao je da se vidi
veliki broj novih košnica, alata, pribora, mašina i prepa-rata, koji umogućavaju lakši
rad pčelarima. Iz Srbije su svoj štand
imali najpoznatija srpska ko-mpanija u svetu Evrotom iz Rume i Savez pčelarskih orga-
nizacija Srbije. Evrotom je ostavio izuzetno jak utisak.
Njihov štand je svih dana bio
10
prepun posetilaca koji su
ugovarali poslove i kupovali njihove proizvode.
Na poziv Rodoljuba Ţiva-dinovića iz Ţitkovca posetio sam štand Saveza pčelarskih
organizacija Srbije.
Dragoslav Ilić Šeš
Na Štandu SPOS-a Ono što sam tada mogao da
vidim, a i ono što je moglo da se uoči za sve vreme trajanja
kongresa moţe da se opiše samo sa dve reči i jednim veznikom, a to je: „Jad i be-
da“. Štand je izgledao ube-dljivo najgore na celom sajmu.
Bio je uraĎen bez ikakvog sti-la, bez i malo mašte, krajnje prosto, zvrjao je prazan i bio
ubedljivo najveća rupa na sa-jmu. Jedino što je bilo izlo-
ţeno, to su desetak flajera. Flajer je bio uraĎen amaterski sa pogrešnim fotografijama
tako da je predstavljao anti-
propagandni materijal. Srpski štand je sigurno bio sa ubedlji-
vo najmanjim brojem posetila-ca. Ljudi ne samo što ga nisu posećivali već nisu ni glavu
okretali u tom pravcu, jer je-dnostavno nisu imali šta da
vide. Član delegacije Goran Pešić iz Mladenovca je ugla-vnom sedeo i čitao nešto, dok
je Ţivadinović retko kad bio na štandu.
„ Guţva“ na štandu SPOS-a
Srpski jad i beda
Sve što se radi, naročito na svetskom nivou mora da bude
krajnje profesionalno i na najvećem mogućem nivou, a
ne ovako nisko i bedno kao što su to uradili Ţivadinović i Pešić. Moţe samo da se kaţe:
„Bog da ţali bačene pare“, ali ono što je još gore, što je
11
pogubno za srpske pčelare, to
je, da su na osnovu ovakvog predstavljanja sigurno svi
stekli lošu sliku o srpskom medu, srpskom pčelarstvu i Srbiji.
MeĎu izlagačima košnica najinteresantnije košnice je
izloţila kompanija „Apimej“ iz Turske. Ova kompanija proizvodi specijalne „Termo
košnice“, dvodelne nuklese u standardnom plodištu i četvo-
rodelne oplodnjake u standa-rdnom plodišnom telu.
Termo košnica
Plodište termo košnice
podeljeno na dva nukleusa
Plodište termo košnice
podeljeno na četiri oplodnjaka
IzraĎene su od sertifikovane prehrambene plastike. Boja je
sjedinjena sa materijalom, tako da nema potrebe za
farbanjem. Strukturom dvo-strukog zida, punjenog izola-cionim materijalom pruţaju
toplotnu izolaciju pčelama po svim toplotnim uslovima.
12
Ram termo košnice
Ramovi su sa Hofmanovim razmakom sa mogućnošću postavljanja oţičenih ili neoţi-
čenih satnih osnova. Dobitnik zlatne medalje na Apimondiji 2009 za najbolju
inovaciju je Apilift.
Apilift
Apilift je zaista bio bez premca na ovoj Apimondiji. Veoma jednostavna mašina,
ali je izuzetan pomoćnik pčelaru. Koristi se za podi-
zanje nastavaka, medišta, cele košnice sa pčelama ili bez i ambalaţe sa medom, njihovo
prebacivanje do vozila, utovar i istovar. Kreće se na terenima
Apilift
Apilift
sa nagibom, na neravnim
terenima, niz stepenice i uz stepenice. Podiţe do 100 kg.
teţine na 90 cm visine.
13
ZNAĈAJ PRIHRANJIVANJA U
SAVREMENOM PĈELARSTVU Vlada ĐorĎević – Leskovac
Pčela je od najdavnijih
vremena privlačila čovekovu paţnju pre svega zbog meda, ali i zbog svog čudesnog, taja-
nstvenog načina ţivota. Naši pra preci su sakupljali med od
divljih pčela ne vodeći brigo o njihovom ţivotu, onog trenu-tka kada je prva dubina iz pri-
rode prebačena ispred ili iza primitivnih kućeraka pčelar-
stvo je započelo svoju istoriju.
U starom Egiptu 5000 godine
P.N.E formiraju se prvi primitivni pčelinjaci u obliku dugačkih cevi poloţenih vodo-
ravno jedna na drugu. Sve do 19 veka pčele su u većoj ili
manjoj meri gajene na sličan način u svim društvenim zaje-dnicama bez bitnijeg čoveko-
vog mešanja u njihov ţivot i njihove instikte. U 19.veku se
udaraju temelji savremenom
14
pčelarstvu jer se usavršava
okvirna košnica, zatim prona-lazi se kalup za pravljenje
saća, konstruiše se vrcaljka, usavršava se matična rešetka. Ovim izumima omogućava se
čoveku da otkrije mnoge pče-linje tajne, ali sa pronalaskom
košnice sa pokretnim ramom počinje i intenzivnije čoveko-vo mešanje u pčelinji ţivot.
Čovekovo intentzivnije mešanje u ţivot pčelinje zaje-
dnice naročito je intenziviran poslednjih decenija 20.veka i početkom 21.veka, razloga
ima na pretek meĎu kojima su najznačajnije, borba za profi-
tom, pčelinje bolesti, klima-tske promene, primena pestici-da u poljoprivredi, itd.
Borba za profitom u pčela-
rstvu danas dobija posebnu
dimenziju jer pčelarstvo kod nas sve više gubi svoj hobi-
stički značaj i prerasta u zna-
čajnu poljoprivrednu granu, gde mnogi mladi ljudi mogu
da nadju posao, meĎutim neki mladi početnici se brzo razo-čaraju i napuštaju pčelarstvo
jer nedovoljno edukovani u njemu su zalutali. Oni koji po-
znaju pčelarsku praksu znaju da bez obrazovanog pčelara nema uspešnog pčelarenja.
Bez poznavanja pčelinjih za-konitosti nema velikih prinosa
pčelinjih proizvoda i da bez velikog ulaganja pa samim tim i rizika nema ni dobitka. Ovo,
rizik posebno je naglašeno u pčelarstvu jer je to fabrika pod
nebom u kojoj su oči uvek uprte u nebo.
Da bi se danas uspesno
bavili pčelarenjem u pčela-rskoj praksi je potrebno spro-
voditi odredjene mere bez ko-jih je ono nezamislivo, te mere su: odgajanje visoko vrednih
matica, proizvodnja kvalite-tnih satnih osnova i prihranji-
vanje pčela. Samo kvalitetno realizovanje ovih mera sigurno vodi uspehu, a svaka
improvizacija vodi u neuspeh. Imajući u vidu moje dugogo-
dišnje druţenje sa pčelama,
15
pčelarima i pčelarskom litera-
turom shvatio sam da se upra-vo i najviše raspravlja o ovim
pitanjima, ali da se u praksi najmanje sprovodi pravilno i optimalno prihranjivanje pče-
larskih zajednica. Naredni te-kst ima za cilj isticanje značaja
prihranjivanja pčela i ukaziva-nje na neka moja iskustva koja su se pokazala praktičnim i
koje treba još jednom da uka-ţu na aksiomatski značaj pri-
hranjivanja u pčelarstvu.
Moderno pčelarenje je ne-
zamislivo bez prihranjivanja
pčela jer se uslovi za gajenje pčela iz godine u godinu pogo-ršavaju: razoravaju se pašnjaci
sa mnoštvo medonosnog bilja i seju trave koje ne cvetaju,
uništavaju se medje i neko-ntrolisano koriste herbicidi za uništavanje korova kao i hemi-
jska sredstva za zaštitu bilja
koja truju pčele. Ovome treba dodati i globalno otopljavanje
koje u našim uslovima donosi ţarka leta sa visokim tempera-turama i malo padavina, tako
da se mnoge medonoše leti suše i pčele ostaju bez nektara.
Medjutim pored ovih objekti-vnih okolnosti koje nameću prihranjivanje pčela kao nu-
ţnost treba dodati jedan subje-ktivni faktor naime, da bi je-
dno srednje društvo normalno moglo da ţivi ono godišnje potroši 90 do 120 kg meda (70
do 90 kg samo u aktivnoj sezoni).
Eksperimenti mnogih istr-
aţivača pokazuju da društvo u aktivnoj sezoni( april-oktobar)
potroši 46 kg meda (Gareev), a u periodu zimovanja 3,9 -
4,4 kg što ukupno iznosi 50 – 51 kg slične podatke izneli su (Weippl 1928), (Alfousus
1933), (Jebsed 1932). Kada se ovi podaci uzmu u ozbiljno ra-
16
zmatranje da na jednom mestu
u poluprečniku 2 – 3 km gde ima npr. nekoliko stotina ko-
šnica potrebno je mnogo me-donosnog bilja koje bi tokom godine kontinuirano obezbe-
djivalo dovoljno nektara, ta-kva mesta su retkost i oni koji
ne sele pčele moraju prihranji-vati pčele tokom leta.
Pčele se prihranjuju te-
čnom i čvrstom hranom( pog-ače), od tečne hrane se koriste
medni i šećerni sirup, a od čvr-ste medno šećerno testo, šeće-rno testo šećer u kristalu i ra-
zni dodaci: pivski kvasac, pe-karski kvasac, soja u prahu,
mleko u prahu, sirutka u pra-hu, jaja, vitamini, minerali, ra-zno lekovito bilje, beli luk,
crni luk, razni čajevi (osim lipe i šipuraka). O svim ovim
oblicima prihranjivanja dovo-ljno je pisano u mnogim časo-pisima i pčelarskim knjigama
tako da nema potrebe da se to prepričava. Ono što sledi je u
stvari primena mera prihranji-vanja u mojoj pčelarskoj pra-ksi.
Svakoj pčelinjoj zajednici obezbedjujem najmanje 16 kg
šećera, bez te količine je ne-
moguće pčelariti u našim sre-
dinama jer pašne prilike u kraju gde pčelarim su se dra-
stično pogoršale zadnjih 10 godina.
Ako bude bagremove paše i meda, a nakon toga nastupi
bezpašni period pčele med koji su donele u junu i julu pretvaraju u meso i tako ostaju
bez odgovarajućih rezervi meda, bez unosa iz prirode
matica zaostaje u leţanju, na-stupa zastoj u razvoju zajedni-ce i pčele ulaze u jesen i zimu
bez dovoljnog broja tzv. zimskih pčela. Ovakva situa-
cija u vrelim julskim danima izaziva stres kod pčelinjih zajednica koji postaje poguban
za dalji opstanak zajednice jer širom otvara vrata bakterija-
ma, gljivicama i virusima koji zadaju smrtonosan udarac za-jednici, ako se ta stresna situa-
cija izbegne u julu zajednice
17
će dočekati proleće, a ako do
stresa doĎe zajednice sigurno propadaju. Godine 2003. izgu-
bio sam 220 zajednica još u jesen (ostalo je samo 12) a naši pčelarski stručnjaci su
dali dijagnozu – verovatno stradale od varoe, druge bole-
sti nisu dijagnosticirane. Uzr-ok propasti zajednica sigurno nije bila varoa već nešto što je
varoa prenosila to su bili virusi (poznati u pčelarstvu) i noze-
ma cerana, to je moja predpo-stavka koja nije mogla biti potvrdjena u našim centrima
jer ne postoje instrumenti kojima bi se to utvrdilo. Uzrok
ovim bolestima je stres koji je nastao kao rezultat nedostatka sveţeg unosa nektara i hrane
koji je izazvan nesnosnim julskim ţegama. U narednoj
godini započinjem da pčelarim sa starom a za mene novom pčelarskom filozofijom „ med
na medu radja“ medjutim u toj godini to nisam mogao da
sprovedem jer sam formirao pčelinjak i prihranjivao pčele sirupom i pogačama koje su
bile neiskorišćene u predho-dnoj godini, u narednoj godini
posle dobre bagremove paše
ostavljam 30 zajednica ( 10
DB) sa punim polunastavkom meda i velikim količinama
meda u plodištu, te zajednice nisam uznemiravao čitavog leta, osim tretiranja protiv va-
roe, jer su bile, kako sam mi-slio, obezbedjene hranom.
35 nukleusa i 20 (12 DB) sam hranio sirupom i pogačama,
kada sam 15 avgusta izvršio pregled pčela imao sam šta da vidim. Ni jedna od 30 nepre-
hranjivanih zajednica (10 DB) nije imala ni kap meda u
plodištu osim malih površina legla, jedino meda je bilo u medištu (nedovoljno). Pčele su
zauzele samo polunastavak. Kasnije intervencije nisu dale
rezultata. Proleće su dočekale 10 zajdenica (ponovo katastro-fa). Sve zajednice koje sam
prihranjivao šećernim sirupom i obogaćenim lekovitim poga-
čama su bile vitalne i dovoljno
18
snaţne da dočekaju proleće i
narednu bagremovu pašu, na-ravno, nije bilo moguće da sve
budu spremne za bagrem.
Ovo me je navelo na zaključak da bez prihranjivanja pčela u
julu koji je suv i bezpašan nema vrcanja bagrema u
narednoj godini, bez obzira na rezerve koje su pčele ponele iz predhone bagremove paše.
Zato u svoju pčelarsku praksu uvodim obavezno prihranjiva-
nje pogačama u julu koje su obogaćene proteinima, vitami-nima, belim lukom, urotropi-
nom i čajem od belog pelina. Dakle za mene nova pčelarska
sezona počinje 1 jula, a ne avgusta. Od tada sve proizvo-dne zajednice dobijaju po 3 kg
pogače odjednom i tretiraju se pre dodavanja pogača od
varoe. Pogače se daju u
dovoljnim količinama koje
imaju više od 8 kg meda one koje nemaju tu količinu pored
pogača dobijaju i sirup ( 3:2 sa esencijom 0,004%) u ram hranilici koja ima zapreminu 4
litara. Optimalnim prihranjiva-njem u julu i avgustu izbegava
se stres zbog nedostatka hrane. U zajednicama se stvara oseć-aj zadovoljstva koji omoguć-
ava nesmetani razvoj društva. Uz tretiranje protiv varoe ko-
jim se zaustavlja njena ekspa-nzija pčele neoštećene ulaze u zimu. Od 1. do 15. septembra
sve zajednice bezobzira na količinu hrane posle preuredji-
vanja plodišta izbacivanjem suvišnih ramova i stavljanjem pregradnih daski dobijaju po
8-10 litara sirupa sa urotropi-nom.
1. novembra sve zajednice dobijaju tzv. zaštitnu zimsku pogaču koja se stavlja iznad
klubeta, pčele se nakon toga ne uznemiravaju otvaraju se
od 5. do 15. februara kada započinje nadraţajno prolećno prihranjivanje obogaćenim po-
gačama i traje do 20. aprila u ovom periodu ne koristim
sirup.
19
Nekome će izgledati mnogo prihranjivanja, šećera i iscr-
pljivanja pčela, ali treba imati na umu da je ovakav moj pristup prihranjivanju i nego-
vanju pčela doprinosi da u na-rednim godinama nemam veli-
kih gubitaka sem 2-3 slaba nu-kleusa i da je to danas jedan pčelinjak koga čine 106 DB
dvanaestica, 52 DB desetke i 86 sedmoramnih nukleusa. Iz
ove priče sledi moj zaključak, pčelama je potrebna hrana to bi bilo prvo pravilo, drugo
pravilo pčelama je potrebna hrana, i treće pravilo bi bilo
kao prvo i drugo. Naravno ne treba zaboraviti da postoji još
nekoliko bitnih faktora koji su neophodni uspešnom pčelare-
nju: visokokvalitetne selekcio-nisane matice, kvalitetno saće i zdrave pčele. Bez dovoljne
količine hrane u košnici i ne-ktara u prirodi nema ni kvali-
tetnih matica ni kvalitetnog saća, a nema ni zdravih pčela, jer njen nedostatak izaziva
stres i otvara vrata mnogim nedaćama. Zbog toga smatram
da ovoj apitehničkoj meri treba prići krajnje odgovorno, a da bi ovaj prilaz bio tako
uspešan potrebno je mnogo novca i mnogo rada. Pčelari se
ne boje rada ali novca nikada dovoljno.
20
HIGIJENSKO PONAŠANJE PĈELA
RADILICA APIS MELLIFERA CARNICA
ZARAŢENIM AMERIĈKOM TRULEŢI
LEGLA (ATL)
Autor: Magistar pčelarstva Naum Bandţov, 22327 Maradik, Fruškogorska 25, AP Vojvo-dina - Srbija, E–mail: [email protected]
www.u-pcelara-maradik.org Tel. i Faks 022– 50-66-76 Mob. 063-599-260
NAPOMENA AUTORA
Ovaj referat je izlagan na svetskom kongresu pčelatstva Apimondija Slovenija 2003.
Posle Apimondije, časopis „Pčelar“ je objavio referate
većine učesnika iz Srbije, a ovaj nije, po obrazloţenju ta-dašnjeg urednika Slobodana
Lazovića zbog jezičkih i dru-gih razloga. Za III kongres
pčelara Srbije 17. i 18.12. 2005. god. prijavio sam pet mojih referata, meĎu kojima i
ovaj, ali nijedan nije prihvaćen zato što moderator sekcije za
patologiju, po pismenom obra-
zloţenju SPOS-a: „Prof. dr.-Bosiljka Đurišić je odbila da se Vaš rad prezentuje...“ Na
skupštini SPOS-a odrţanoj marta 2004. god. upoznao sam
delegate o nepravdi koja je učinjena pčelaraima Srbije ne-objavljivanjem naučnih rado-
va izlaganih u Ljubljani. Tada-šnji pretsednik SPOS-a Miljko
Šljivić iz Globodera dao je objašnjenje: ,,kako ja favori-zujem bugarsku maticu“. Iz
referata se vidi da je bugarska matica pokazala najlošije rezu-
ltate u higijenskom ponašanju.
21
REFERAT
Početkom jula 2002. god.
od 20 selekcionisanih matica na Higijensko ponašanje, ra-zličitogog teritorjalnog pore-
kla ( Makedonija , Srbija i Bu-garska) formirali smo tri nu-
kleusa sa po 6 LR okvira, na pčelinjaku autora sa namerom da ih testiramo i vidimo njiho-
vo ponašanje kad ih zarazimo sa pravom zarazom od ATL uz
upotrebu preparata koji sadrţi aktivnu materiju Rifampicin 100 mg. po jednom listiću, lek
protiv bakteriskih obolenja pčelinjeg legla, i dokaţemo da
se ATL moţe vrlo uspešno suzbiti kombinacijom:
1. sa pčelama od selekci-
onisanih matica na higijensko ponašanje i
2. Upotrebom leka čija aktivna materija ne moţe da se infiltrira u med.
Svaki nukleus, 10 jula 2002 god. dobio je po jedan
Fararov okvir sa zarazom ATL koje smo uzeli sa jednog zaraţenog pčelinjaka (Miladi-
nov – Pantić – Mitrović) koji smo prethodno uspešno sani-
rali, odnosno suzbili (od 9.06.
do 10.07.2002) preparatom sa
pomenutom aktivnom materi-jom (Slika 1).
Slika 1. Fararovi okviri sa
zarazom ATL
Kad smo ubacili fararove zaraţene okvire različitog ste-
pena zaraţenosti u LR nukleu-sima istovremeno smo stavili po 2 papirnata listića sa akti-
vnom materijom Rifampicin,
22
100 mg. po jednom listiću
(slika 2).
Slika 2. Postavljanje leka protiv Penibacilus larvae
Prvi kontrolni pregled smo obavili 18 jula 2002 i konsta-tovali smo da su pčele od ma-
tice makedonskog i srpskog porekla Fararove okvire očisti-
le, a matice su ih zalegle sa ja-jima, dok matica Bugarskog porekla nije još zalegla, a
okvir bio očišćen i poprskan medom. Nijedan okvir LR-ov
a i Fararov nije pokazivao su-mljivo leglo na ATL. Papir sa preparatom je bio većinom iz-
grickan i u vidu sitnih pahulji-ca bio na pokretnoj podnjači
ispod mreţe nukleusa(slika 3).
Slika 3. Izgrickani papir
Istog dana stavili smo još po 2
papirnata listića. Ovo smo ponovili i 25. jula 2002. god.
Tada smo detaljno prekontro-lisali leglo i na zatvorenom leglu nismo primetili sumljivih
ćelija na ATL. Sledeći pregled smo obavili 3. avgusta 2002.
god. kada su mlade pčele iz Fararovih okvira počeli da izlaze. Ni tada nismo primetili
sumljivih ćelija na ATL. Sre-dinom avgusta ramove iz
nukleusa prebacili smo u no-rmalne LR nastavke i postavili smo ih jedan preko drugog,
odvojene matičnom rešetkom i novinskom hartijom tako da
smo napravili jedno tromati-čno društvo (šema 1 i sl. 4).
Šema 1. Slika 4
Kod formiranja ovog tromati-
čnog društva nismo primetili
23
sumnjivih ćelija na ATL ni na
jednom okviru LR ili Farar. Za dva dana novinski papir bio
je delom izgrickan i prilikom pregleda konstatovali smo da bugarska matica koju smo
smestili u sredini bila je ubi-jena i povučeni su prisilni ma-
tičnaci. Matičnjake smo uništili a
okvire po 3 podelili dvema
drugim maticama, stim što smo Fararov okvir stavili kod
matice makedonskog porekla – linije koja je imala najbolje odlike higijenskog porekla-
ponašanja koju autor prati od 1988. god., odnosno od kad je
počeo da radi na svoj magista-rski rad za vreme posdiplo-mskih studija. Maticu srpskog
porekla – liniju prati od 1993. god., a Bugarsku liniju od
2000. god.
Slika 5. Pčelari iz
Bugarske
Sledeći pregled smo obavili
24. avgusta 2002. god. zajedno sa grupom od 40 pčelara iz
Bugarske koji su došli auto-busom u obilazak pčelinjaka autora i svi zajedno konstato-
vali da nema sumnjivih ćelija na ATL, (slika 5). Isto tako
konstatovali smo da je gornje društvo sa srpskom maticom slabije sa pčelama u odnosu na
donje sa maticom makedo-mske linje (šema 2).
Šema 2.
Zaključak je bio da pčele prelaze kod kvalitetnije mati-ce. Prilikom konačnog zazi-
mljavanja 15. septembra 2002. god. napravili smo ko-
ntrolni pregled i konstatovali da skoro sve pčele radilice iz
24
društva sa maticom srpske
linije prešle kod matice makedonske linje, a maticu
srpske linje sa vrlo malo pčela našli smo na matičnoj rešetki (šema 3).
Šema 3
Maticu smo rukom uhvatili i stavili u kavez, a kasnije smo
je stavili u jednom drugom društvu koje je ostalo bez matice. Nakon ove radnje
izvadili smo matičnu rešetku i izvršili dislokaciju tela zbog
koncentracije hrane i praviln-og prezimljavanja. Za prezi-mljavanje je bilo oko 18 kg.
meda (šema 4). Dana 20. maja 2003. god.
prilikom kontrolnog pregleda kod matice Apis mellifera carnica mekedonske linje,
koju smo nastavili da je
pratimo primetili smo 3 zatvi-rena matičnjaka tihe zamene.
Šema 4
Sa dva matičnjaka napravili smo nove nukleuse, a jedan smo ostavili u košnici iznad
matične rešetke sa namerom da dobijemo matice ćerke od
ove izuzetne kvalitetne make-donske linije, koje imaju izu-zetno jako higijensko ponaša-
nje (slika 6).
Slika 6.
25
Na osnovi ovog eksperi-
menta moţe se zaključiti: 1. Da se ATL moţe vrlo
lako i uspešno suzbiti kombi-nacijom higijenskog ponašanja matica i dodavanjem leka (koji
se ne moţe infiltrirati u med) radi sprečavanje dalje zaraze.
2. Duţina praćenja matice na higijensko ponašanje i uz-goja novih generacija od najh-
igijenskije matice utiče na kv-alitet matice i povećanje pro-
centa higijenskog ponašanja.
3. Nukleusi i normalna društva, ukoliko imaju genera-
cisku strukturu higijenskih pčela mogu izdrţati veliku zarazu, a da ne doĎe do zaraze
bakteriskog oboljenja legla. 4. Sva tri ekotipa matica
Apis mellifera carnika su u korelaciji na higijensko pona-šanje u odnosu na ispitivanja
koja su vršena u SAD na Apis mellifera ligustica.
Varooza pčela (I deo)
Dr. Sotnikov Anatoli Nikolaevič Pripremio Dača Drmlić
Grinja Varoa jacobsoni
se pedesetih godina pojavila
prošlog veka najpre u Jugoi-stočnoj Aziji na otoku Javi, a
potom se proširila po celom svetu. Donedavno se smatralo da je to ista vrsta kao i (Varoa
destruktor). Premda su varoe iz različitih populacija na
izgled jednake, njihov parazi-
tizam na evropskoj pčeli (Apis mellifera) se značajno razliku-
je. Varoa jacobsoni je još uvek ograničena na azijsku
pčelu (Apis cerana) kao jedi-nog domaćina. Na azijskoj pčeli postoji 18 haplotipova u
skupini ovog parazita od čega su samo dva prešla na evro-
psku pčelu i proširila se po
26
celom svetu. Oba pripadaju
vrsti Varoa destruktor.
Razlike izmeĎu ove dve
vrste su u veličini, reprodukti-vnim karakteristikama, i stru-
kturi. Varoa destruktor je veća od Varoe jacobsoni, te je samo Varoa destruktor sposobna
nanositi štetu pčelama. Parazit Varoa destruktor je prvi put
unešen u Evropu na prostor bivšeg SSSR 1965 godine.
Ţenka varoe hrani se
hemolimfom pčele, odnosno larve i lutke i ţivi i na pčeli.
Unutar ćelije muţjak nakon oplodnje u ćeliji ugine. Zbog ishrane ţenke varoe, na lutki
se sniţava zapremina (količina) hemolimfe za
23,6%, a kod truta za 18,9%. Broj hemocita smanjuje se od 22 do 37,4%.
Menja se odnos u ćelijama krvi, smanjuje se sadrţaj bela-
nčevina u hemolimfi za 39%.
Smanjuje se teţina i obim lutke. Kod pčela se slabo
razvijaju mlečne ţlezde što sprečava da se mlada pčela duţe bavi brigom oko legla, pa
ona ranije postaje pčela sakupljačica. Kao posledica
toga smanjuje se duţina ţivota pčele a trutovima je smanjena sposobnost parenja.
Prisustvo varoe dovodi do sniţenja sinteze hemolimfe je-
dnog od osnovnih faktora he-molarne zaštite. Uticaj na pče-le ne ograničava se samo time,
sa pojavom varoe povećan je slučaj drugih obolenja.
Krpelj ne samo da uzro-kuje skraćenje ţivota pčele pojavom tih obolenja, znatno
pogoršava status zdravstvenog stanja zajednice. Do sada je
dokazano da je varoa značajan vektor u širenju virusa akutne pčelinje paralize i virusa me-
šenastog legla, zatim egipa-tskog i kašmirskog virusa.
Promene koje uzrokuju virusi vrlo su slični posledicama de-jstva varoe, leglo umire pokaz-
ujući simptome evropske kuge pčelinjeg legla.
27
Virus izraţene paralize
tesno je vezan sa varoom, iza-ziva skrivenu infekciju koja se
moţe ustanoviti jedino u labo-ratoriji. Sa pojavom varoe ovo oboljenje počelo je da se
primećuje na pčelinjacima. Virus se lako prenosi i na
lutke i na odrasle pčele.
Razmnoţavanje varoe je veoma intenzivno, tako da je-dna odrasla varoa u roku od
150 dana umnoţi 1230 poto-maka, a ako se razmnoţavanje
vrši isključivo u trutovskom leglu broj potomaka moţe u jesen biti i preko 6800.
Kašmirski virus sličan je sipmtomima oštroj ili izraţe-
noj paralizi, ima oblik mikro-ba, smatra se violentnim za pčele, ustanovljen je u Austra-
liji, Novom Zelandu na ostrvu Fidi, Indiji, Kanadi u Americi
i u Španiji. Protiče u skrivenoj
formi, a nekada i u izraţenoj. Znaci oboljenja su vezani za
pojavu varoe.
Virus tihe paralize do pojave varoe bio je smatran kao
pojava skrivene infekcije. Vi-rus je ustanovljen u Velikoj Britaniji. Na teritoriji kontine-
ntalne Evrope nije primećen. Sa pojavom varoe u Velikoj
Britaniji primećeno je uginja-vanje lutki, oštećenja na pre-dnjim noţicama na pčeli. U
telu pčele primećen je dva me-seca do uginjavanja.
Virus deformacije krila ustanovljen je 1983. godine, široko je rasprostranjen, pri
odsustvu varoe protiče kao skrivena infekcija i prenosi se
i aktivira krpeljom, prenosi se pčelama hraniteljicama. U telu pčele nalazi se daleko pre
primećivanja bolesti pčela.
28
Ako se unese u pčelinje dru-
štvo izaziva bolesti, a uginja-vanje društva proizilazi nakon
treće, četvrte godine posle zaraţavanja.
Pri unošenju petnaest za-
raţenih varoa, na početku go-dine društvu, isto uginjava na kraju kaledarske godine.
Javno ispoljavanje bolesti se dešava kad se u pčelinjem
društvu dostigne 2300 krpelja, a u jesen ako ima 700 zaraţe-nih krpelja.
Sniţavanje stepena zaraţe-nosti pčelinjeg društva varo-
om ne dovodi do poboljšanja društva u pogledu varoe.
Virus mešinastog legla ra-
sprostranjen je po svim mesti-
ma, izdvajanjem iz tela krpelja
i on poboljšava prenos tog agenta izazivača, a sa pojavom
varoe naravno povećava se i mogućnost za to oboljevanje.
Virus hronične paralize ja-
vlja se pri srednjoj i jakoj zaraţenosti varoom, pojavljuju
se znaci obolenja od jula do septembra, pri jakoj zaraţeno-sti krpeljem to virusno obolje-
nje nije izdvojeno (primeće-no). Kod nas u Rusiji se ovo
javlja na dalekom istoku ze-mlje.
Mada je crni matičnjak jedno drugo obolenje firame-
ntoze vezano za nozemozu, a prisustvo nozeme moţe se preneti i preko krpelja. Uginja-
vanje pčela od firamentoze proizilazi od desetog do če-
trdesetog dana. U telu varoe pronaĎeni su i neki drugi mi-kro organizmi. Njihov značaj
do sada nije još izučen, bolje su proučeni uzajamni odnosi
sa bakterijama, pri ishrani kr-pelja na ploči oni su sa te plo-če kupili spiroplazmu, i ta spi-
roplazma primećena je na telu krpelja, a u Montijevim sudo-
29
vima ili u Moldigevujim česti-
cama primećen je izazivač. Mikrobi su izdvojeni iz le-
gla, više nego iz odrasle pčele. Od marta do aprila čistih varoa bez mikroba u leglu smanjuje
se od 50% do 12,5 %. A 12,5% do 25% parazit raste
kod odraslih pčela. To znači da je leglo čistije, a na odra-slim pčelama više je mikroba.
Oblik tih mikroorganizama u ţelucu pčela nije konstantan, i
prestavljen je mikroflorom ba-nalno i nekim patogenim obli-cima za pčele. Stepen zaraţe-
nosti ili zaprljanosti odraslih pčela povećava se sa stepe-
nom zaraţenosti u pčelinjem društvu.
Krpelj varoe veoma lako
predaje viruse, prenosi tako-zvanu mikrofloru na pčele i to
iz grupe onih koji napadaju pčelinji sistem. TakoĎe pospe-šuje zaraţavanje od gljivičnih
obolenja. Brojno stanje mora stalno da se prati, sa uračuna-
vanjem celokupnog razvoja i sticanja PČ. društva i blago-vremeno otkrivanje u telu pče-
le tih parazita. U vezi sa bole-stima pčele u uslovima varato-
ze vezano je na maksimalnom
sniţavanju zaraţenosti pčeli-
njih društava varoom tokom čitavog ţivotnog ciklusa pčeli-
njeg društva. Drugo, povećanje reziste-
ntnosti organizma pčele. I tre-
će, suzbijanje unošenja pato-genih izazivača na pčele i
mestu okruţenja. A takoĎe na smanjenju stresnih situacija na pčele. To sam hteo da vam
prenesem kao osnovu, lakše je pročitati nego slušati – teško
se pamti. A sada ću govoriti kako se
boriti sa varoom:
Imao sam prilike da stva-ram načine iz sveta borbe sa
varoom, pri mom učešću ili sa mojim učešćem razraĎeni su preparati za tu borbu i to na
osnovu Amitraza – Bipina.
Radio sam sa svim prepara-
tima koji se primenjuju u Evropi. Što se tiče američkih preparata, nisam siguran da
oni imaju nešto uspešno. Osnovni kriterijum pri toj ra-
zradi bio je da preparat treba da deluje na pčele, a treba da je efikasan više od 70% i da
ostatci preparata ne dospevaju u med.
30
Na početku je ispitivan
Hlorbenbilat–Fondeks proi-zvoĎača Ciba-Gajger iz Švaj-
carske, a efikasnost preparata bila je 70%, krpelj je opadao ali je ostajao ţiv: Pri obradi
postavljane su ţičane mreţe i ustanovljeno je, da je posle
primene tog preparata, krpelj bio sposoban da se vrati ponovo na pčelu. Pri primeni
Hlorbenbilata na pčelinje društvo bilo je primećeno
uginjavanje matica. Stvar je u tome, što se pri sagorevanju pločica ili papirića, stvarao se
dim, a košnice su se zatvarale hermetički. Kod pčela se stva-
rao instikt očuvanja matice i tada su maticu uklupčavale i ona je uginjavala, ali ne od
dejstva preparata, već od toga što su je pčele čvrsto ''zagrli-
le''. To isto sam primetio i ja, na mom pčelinjaku, i to ne samo u proleće, nego i u kasnu
jesen. A u letnjim mesecima sve je bilo u redu.
Preparat Fodeks u vreme Sovjeskog Saveza kupovan je u Indiji, i posle te nabavke
nabavljen je drugi preparat Fodeks VA od proizvoĎača
Ciba – Gajger. Ali njegova
efikasnost takoĎe nije bila
visoka, koncetrcija dima u ko-šnici bila je visoka, a pčele
teţe da ga isteraju kroz otvore van, i on se kod nas vrlo kratko primenjivao. U isto
vreme u Kijevu je bio aktivan sintetizovan analogni lek Fo-
ldes subvea. Njega su prepo-ručivali, ali ubrzo je i on otišao u prošlost, jer široku
primenu nije našao. Nakon toga predloţena je
Oksalna kiselina, i efikasnost tog preparata dostizala je 85% do 90%, ali samo pri prskanju
po ramovima (pčelama) iz rasprskivača. Dakle efikasnost
je zadovoljavajuća ali sam način rada je teţak za pčelara.
Mehanizam delovanja zasniva
se na isparavanju oksalne kiseline i pri velikom broju tretiranja strada i sam pčelar.
U Litvanjskoj oblasti primetio
31
sam pčelare koji su imali 2500
pčelinjih društava. Pri obradi tretiranja kod ţena pčelarki i
pčelara pojavljivalo se krvare-nje iz sluzokoţe nosa, praćena glavoboljom.
I ja lično sam to doţiveo. Bez obzira na to, preparat je
bio široko korišćen kao i u drugim zemljama, ali iz razlo-ga što je teţak rad sa njim i
ima tako nerado dejstvo, pče-lari su počeli da koriste metod
isparavanja. Vi u Srbiji imate proizvoĎače opreme tih ispari-vača jedan od tih je Miodrag
Rajković. Ovaj način isparenja oksalne kiseline prikladan je
za pčelara. Pčelar koji vrši tretiranje ne udiše isparenja, jer su daleko od njega i sma-
tram da je ovaj pribor prime-njiv za obradu pčelinjeg dru-
štva oksalnom kiselinom. Kod nas su predlagani
drugačiji načini kod ovoga
postupka, tako što su se isparenja ubacivala kroz cev, i
dok su vršene probe, dolazilo je do zapušenja cevi taloţe-njem kristala oksalne kiseline i
na taj način nije postignut dobar efekat. Sada se kod nas
to preporučuje, neki pčelari
primenjuju ga u Rusiji. Sledeći preparat sistemnog
delovanja je Amitraz koji je našao široku primenu ne samo kod nas u Rusiji već i u dru-
gim zemljama sveta.
U prvo vreme je bio K79.
Primenjivan je u Nemačkoj.
Amitraz koji deluje siste-mno ispitivan je na način što
su napravljena tri boksa u kojima su bile pčele pregra-Ďene Hanemanovom rešetkom
i na taj način su nesmetano ko-municirale, kontaktirale. Kod
tretirnja samo je jedan boks u kome su bile pčele tretiran Amitrazom a varoa je opadala
u sva tri, iako preostala dva nisu tretirana. Pčele komunici-
rajući su ga prenosile ostalim
32
pčelama na isti način kao što
prenose hranu jedna drugoj. Od Amitraza krpelj ugi-
njava i uvek je mrtav. Mehani-zam dejstva zasnovan je na inhibiciji Aminooksidata.
Amino to je adreolin i stero-
samin koji uzbuĎuju nervni
sistem kod svih ţivih bića. Mono amino oksidaza deluje stabilizirajuće u ovom pogle-
du, zbog toga ona utiče da se nagomilaju Minoamini i na
taj način deluje stabilizirajuće. Krpelj koji se nalazi meĎu
segmentima mora da napusti
to mesto i strada. Efikasnost tog preparata je u proizvodnim
uslovima 95% do 99%. Razra-Ďivane su metode obrade pče-linjih društava u rojevima i u
paketima pčela bez saća. Paket izgleda ovako; Dr-
vene je konstrukcije, u kavezu za matice zatvorena je matica koju stavljamo u drveni sa-
nduk (paket) i nakon toga stavlja se na vagu, postavlja se
levak radi lakšeg sipanja pče-la. Ubacuje se 1 do 2 kilogra-ma pčela, a zatim se vrši pri-
hranjivanje sirupom sa amitra-zom. Sirup se poliva sa zadnje
strane, kada pčele pokupe svu
hranu okrene se tako da mreţa
bude na dole i krpelj se osipa sa pčela i propada kroz ţičanu
mreţu. Postupak se ponavlja kroz 24 časa i na taj način dobija se 100% efikasnost.
Posle toga narojen roj prese-ljavamo u košnicu na bilo koji
pčelinjak ili mesto. Kod tretiranja pčela sa
amitrazom moţe se raditi sa
ovakvim automatom za ubaci-vanje emulzije amitraza.
Stavlja se 10 mililitara amitra-za u posudu koja je zapremine
5 litara vode i dobija se opti-malni procenat te emulzije 0,00625%. To je optimalna
doza amitraza u ovoj emulziji. Preparat je veoma efika-
san samo na pčelinjim društvi-ma gde nema legla. Svi preparati o kojima govori-
mo ne deluju na krpelja koji se nalazi u poklopljenjoj ćeliji.
33
Posle ovoga ja sam razra-
dio drugu preparativnu formu primene na osnovu amitraza.
Ova forma se sastoji od dve PVH trake, svaka sadrţi 2% amitraza i takve dve trake
vešaju se u košnice na drugi ram od kraja sa leve i desne
strane košnice, ulice napunje-ne pčelama. Tako da bi pčele okruţivale ove trake u boljem
kontaktu. Trake u košnici za-drţavaju se mesec dana. Efika-
snost je 95% do 99% proce-nata.
Ovaj preparat je Varoplov
trake. Ţelim da kaţem ova preparativna forma predlagala
se za one slučajeve primene kada u košnici postoji još le-gla, jer se u pčelinjim društvi-
ma ne prekida leglo istovre-meno, a da bi se parktično
postigao efekat obrade treba primeniti ovakve trake. Treba uzeti u obzir u kom se stadiju-
mu nalazi društvo. Ako matica produţava da nosi jaja, to pri-
menjujući ovaj preparat krpelj brzo ulazi u ćeliju beţeći od dejstva preparata.
Direktnih opitaka krpelja prema rezistentnosti fluvalina-
tu do sada nisam video. Ni u
Italiji ni u Francuskoj. Ima
saopštenja da preparat ne deluje, ali da bi se dokazala
rezistencija mora se dokazati da je varoa dobila taj preparat. Veća je verovatnoća da varoa
beţi od tog preparata, brzo zalazi u ćelije i na taj način se
spašava, i proizilazi da se va-roa povećava posle primene tog preparata. Za to da se
pojavila rezistencija nema ni-kakvih osnova.
Naša posmatranja seda-mnest godina kod primene amitraza u pogledu efikasnosti
pokazuju da se nije pojavila rezistencija posle sedeamnaest
godina primene amitraza. Šta još hoću da kaţem o primeni preparata u pogledu
izbegavanja rezidua ostatataka u medu, treba vršiti lečenje
jedanput u godini, i to u jesen. Tada su se pčele sakupile u klube i pčelari treba da spro-
vedu to lečenje. Ako se ne sprovede lečenje u jesen ili je
ono sprovedeno nekvalitetno, pčelar će u junu mesecu da dobije smanjenje pčelinjeg
društva, koji će se odraziti na prinos.
34
LESKOVAĈKI DANI MEDA
PREDSEDNIK ORGANIZACIONOG ODBORA mr. NEBOJŠA ARSIĆ NA MANIFESTACIJU
POZVAO SVOG MENTORA prof.dr.BRANISLAVA ZLATKOVIĆA I ĈLANA KOMISIJE prof.dr.MIĆU
MLADENOVIĆA PRED KOJIMA BRANI
DOKTORSKU DISERTACIJU
MANIFESTACIJA REALIZOVANA PARAMA GRAĐANA LESKOVCA
ZASLUGOM FONDA OR-
GANIZOVANA IZLOŢBA
U organizaciji Fonda za
podsticaj razvoja poljoprivre-de grada Leskovca i leskova-
čkih udruţenja pčelara Lesko-vac, Dubočica i Beli bagrem po prvi put odrţana je zajedni-
čka manifestacija meda. Dire-ktor Fonda Predrag Ranić još
u toku leta pozvao je predse-dnike leskovačkih pčelarskih udruţenja i predloţio da se
organizuje zajednička manife-stacija meda. Kako je ovo bilo
u interesu svih leskovačkih pčelara i graĎana Leskovca predlog je bez razmišljanja
Prederag Ranić
Direktor Fonda
prihvaćen. Formiran je organi-
zacioni odbor. Članovi odbora
35
su bili: iz fonda Dejan RanĎe-
lović i Siniša Stojiljković, iz udruţenja Leskovac Nenad
Stefanović, iz udruţenja Du-bočica Nebojša Arsić i iz udr-uţenja Beli Bagrem Nebojša
Petković. Članovi odbora su izabrali Nebojšu Arsića za
predsednika organizacionog odbora.
mr. Nebojša Arsić
Odbor je pronašao medi-jske sponzore: TV Leskovac i
TV Studio MT. Nastupom po-jedinih članova organozaci-onog odbora na lokalnoj tele-
viziji počinje da smrdi na kva-rno. Prostor i vreme na loka-
lnim televizijama nije korišćen na propagiranje meda, već na lićnoj afirmaciji i propagiranju
pojedinaca.
NASTUP NA TV
ŠTETAN
Nenad Stefanović nastu-pom na televiziji umesto da govori o medu, da pribliţi gra-
Ďanima med, da im objasni sva prirodna i lekovita svojstva
meda, zašto, kad i kako treba da koriste med, on govori o krpelju i oksalnoj kiselini i
nastoji da što više uveliča čla-na udruţenja Leskovac, pčela-
ra Zvonimira Vasića. Stefano-vić je zanemario to da je ova manifestacija bila posvećena
medu, a ne bolestima i Zvoni-miru Vasiću, tako da je zlou-
potrebio televiziju na štetu pčelara i graĎana Leskovca.
Nenad Stefanović
36
Da bi smo se podsetili šta
je “Srpski Pčelar” pisao o Vasiću pogledaćemo u broju
2-3, januar-februar 2008. na strani 46 tekst pod naslovom: --ZVONIMIR VASIĆ IZ
LESKOVCA ZASTRAŠUJE
SARADNIKE ĈASOPISA
„SRPSKI PĈELAR“ (Citat) “U sredu 12.12.-2007. godine, Zvonimir Vasić
iz Leskovca oko 21 čas i 15 minuta nazvao je telefonom
saradnika časopisa „Srpski pčelar“ da bi „razgovarao“ sa njim u vezi saradnje sa našim
časopisom. Zvonimir Vasić je bio toliko prijatan sagovornik
da je naš saradnik dobio ozbi-ljne zdravstvene probleme. Vasić je imao ţestoke prime-
dbe na to što čovek piše za „Srpski pčelar“ i istakao svoje
sugestije da ubuduće ne bi tre-bao da piše za ovaj časopis.” “Nameće se pitanje zašto
Vasić nije nazvao u jutarnjim časovima, već, što je izabrao
noć. Odgovor je jednostavan; zato što je čovek osetljiviji i ranjiviji u toku noći i to je po-
godnije vreme za zastrašiva-nje.”
-Sve ovo Zvonimir Vasić
ne radi dţabe on je za to „pla-ćen“.
“Zatim, Rodoljub Ţivadi-nović mu je „plaćao“ objavlji-vanjem članaka u časopisu
„Pčelar“ i na taj način njega lično i njegov biznis reklami-
rao besplatno.” (Završen citat).
DAN MANIFESTACIJE
Došao je i taj dan, subota
10. oktobar 2009. god. u kome je i bog hteo da pomogne pčelarima, pa im je dao lep
sunčan dan sa tropskom temperaturom od 30 stepeni. U
centralnom gradskom parku u samom centru grada odrţana je manifestacija “Dani Meda”.
Med je izlagalo 14 pčelara, kojima se pridruţio i jedan
izlagač medonosnog drveća.
Izloţba
37
U isto vreme, na istom
prostoru odrţana je i manife-stacija u takmičenju priprema-
nja autentične zdrave hrane, pod nazivom „Zlatne ruke“. Program je posebno obogatilo
kulturno-umetničko društvo “Abrašević” izvoĎenjem tradi-
cionalnih narodnih igara juga Srbije. Bilo je prelepo. Park je bio pun ljudi, ali uglavnom
oko KUD “Abrašević” a malo oko tezgi pčelara.
KUD Abrašević
Tada se upravo osetio loš rad organizacionog odbora pre
manifestacije, kada su propa-girali sebe i pojedince a ne
med. Dan pre manifestacije u javnost nije izašla ni jedna informacija o manifestaciji.
Na dan odrţavanja nigde u gradu nije bilo informacije o
odrţavanju manifestacije. Or-ganizacioni odbor nije shvatio da je ovo bila manifestacija za
graĎane, a ne za pčelare. Kada
se na televiziji pričalo o bole-stima pčela, upotrebi medika-
menata, trovanju pčela i slično onda se kod potrošača samoa-ktivirao odbrambeni mehani-
zam i strah da se od meda ne razbole ili ne unesu u organi-
zam medikamente i otrove. Ako se tome doda da i Savez pčelarskih organizacija Srbije
godinama preko svojih nestru-čnih ljudi radi antipropagandu,
nije začuĎujuće što je Srbija meĎu najmanje potrošače meda u svetu i što graĎani
Srbije ne kupuju i ne upotre-bljavaju med, a pčelari nemaju
kome da prodaju med. Orga-nizacioni odbor se samo oslo-nio na opštinske pare i poka-
zao potpunu nesposobnost da iskoristi sredstva sa drugih
mogućih izvora, koja bi iskori-stio na propagiranju upotrebe meda i razvoj pčelarstva u
Leskovcu. Umesto toga orga-nizacioni odbor je postigao
kontra efekat. Jedina korist od ove manifestacije je što su pčelari mogli da istestiraju
svoje ljude i vide kome prora-de niske strasti kada su u pita-
nju lični interesi.
38
NAGRAĐENI
Od 14 učesnika najlepši
štand je imao Ţivko Stojiljko-vić iz naselja Bobišta kraj Le-skovca i zasluţeno dobio zla-
tnu medalju SPOS-a. Čak i njegov natpis o poreklu meda
izgleda simpatično iako je ko-mplikovan.
Sa štanda Ţivka Stojiljkovića
Organozacioni odbor je dodelio četiri zahvalnice za
razvoj pčelarstva u leskova-čkom kraju. Dobitnici su: Ra-tomir Stefanović i Vlastimir
Stamenković iz DP Leskovac, Nikolić Zlatko iz DP Duboči-
ca i Dragan Stojanović iz DP Beli Bagrem. Jedan od dobi-
Dr. Vlastimir Stamenković
tnika je Ratomir Stefanović, otac člana organizacionog odbora Nenada Stefanovića i
bivši kolega s posla predsedni-ku odbora Nebojši Arsiću koji
su mu dodelili odlikovanje. Da bi smo bar nešto saznali o Ratomiru Stefanoviću pogle-
daćemo šta je pisao časopis „Matica“ u broju maj/jun
2001. na str. 14 u tekstu pod naslovom „Leskovaĉki ko-
munistiĉki izborni metod“,
(citat): „Udruţenje pčelara opštine Leskovac je 24 februa-
ra 2001 godine odrţalo izbor-nu sedenicu skupštine koja predstavlja sramotu za demo-
39
kratiju XXI veka. Izbori su
izvršeni po tipično komunisti-čkim metodama. Tadašnji
predsednik Ratomir Stefano-vić je čitao imena podobnih koji su automatski izglasavani.
Nijedan član novog predsedni-štva, niti novi predsednik nije
predloţen od članova skupšti-ne, kako je predviĎeno statu-tom, niti je imao protiv kandi-
data. Nije utvrĎen broj lica u sali, niti broj članova sa pra-
vom glasa. Tako da su ruku dizali i nečlanovi kao Milan Tošić i dr. Komunisti su svoju
pobedu na ovoj izbornoj sku-pštini na kraju proslavili uno-
šenjem slike Slobodana Milo-ševića u salu i postavljanjem iste na zid. Očigledno da su na
ovoj izbornoj skupštini prekr-šene odredbe vaţećeg statuta
kao i mnogo puta do tada.“ (Završen citat). Komentar na ovaj tekst i dodeli zahvalnice
Ratomiru Stefanoviću nije potreban.
STIGLI I PROFESORI IZ
BEOGRADA
Predsednik organizacionog
odbora Nebojša Arsić je na
manifestaciju pozvao svog
mentora prof. dr. Branislava Zlatkovića i člana komisije
prof. dr. Miću Mladenovića, profesore sa poljoprivrednog fakulteta u Zemunu pred koji-
ma treba da brani doktorsku disertaciju.
Prof. dr. Branislav Zlatković,
mr. Nebojša Arsić i
prof. dr. Mića Mladenović
Odbor je doneo odluku da se profesorima plate putni troš-kovi i dnevnice. Oni su uče-
stvovali na tribinu sa temom „Značaj savremenog pčelare-
nja u funkciji razvoja ruralne sredine grada leskovca“. Ka-kve veze ima tema tribine sa
ovom manifestacijom nikom nije jasno. Da je tema potpuno
promašena pokazuje činjenica da nije bilo zainteresovanih za učešće, ni jedan graĎanin nije
40
prisustvovao, a od pčelara
prisustvovalo je njih svega petnaestak. Od tih poetnaestak
četvorica su došla da prime zahvalnice, a trojica medalje. Arsić i profesori nisu shvatili
da je tema manifestacije med i da su trebali da pribliţe med
graĎanima Leskovca. ORGANIZACIONOM
ODBORU ČISTA NULA
Organizacioni odbor koga je predvodio Arsić je odradio
posao katastrofalno. Nije uspostavio vezu izmeĎu pčela-
ra i potrošača. Umesto propa-
gande meda izvršena je antipr-opaganda. Odbor nije radio u
interesu svih leskovačkih pče-lara i graĎana Leskovca, već u interesu pojedinaca. Arsić i
odbor su od celokupne sume koju je fond dao za orga-
nizaciju manifestacije, četvrti-nu potrošili na ručak. Stvarno su bili mnogo gladni. Tako je
deo para graĎana Leskovca umesto u razvoj pčelarstva
otišao na ručak pojedinaca i završio u WC šolju. Autor teksta D. Ilić Šeš
_______________________
VAŢNA INFORMACIJA! Najjevtinije uĉlanjenje u SPOS preko Društva
pĉelara „Duboĉica“ Leskovac. Uplatite na raĉun
160-103153-47 iznos od 1900 dinara i postali ste
ĉlan Društva pĉelara „Duboĉica“ Leskovac i
SPOS-a sa primanjem ĉasopisa „Pĉelar“. _______________________________________________________
41
GOSPODAR PĈELA II Autor Dragoslav Ilić Šeš
A K C I J A ! Svi kupci knjige dobijaju gratis
film Apimondija Irska 2005,
Apimondija Australija 2007 i sve
brojeve ĉasopisa „Srpski pĉelar“
na disku.
SAZNAJTE ONO ŠTO
NIKO U SVETU NE ZNA
Cena knjige: 1400 din.
Telefon: 016/ 281 666
Mobilni: 063/ 42 82 36
Iz sadrţaja:
- Iskorišćavanje glavne paše slabim društvima.
- Iskorišćavanje slabe paše jakim društvima.
- Tromatiĉno, ĉetvoromatiĉno i šestomatiĉno pĉelarenje
- Metoda totalnog razrojavanja.
- Starter-bilder društvo sa maticom.
- Proizvodnja super matica.
- Prinudna tiha smena matice.
- Zamena matice bez traţenja.
- Plastiĉne tegle kao oplodnjaci.
- Samostalno preseljenje izletnica iz društva u društvo.
- Samostalno formiranje dvomatiĉnog društva.
- Embrionalni razvoj pĉela radilica u trutovskim ĉelijama.
- Falsifikovanje voska i falsifikovanje matiĉnog mleĉa.
42
ISTINITE PRIĈE
MAJSTORSKA DIPLOMA
Razgovaraju dva pčelara uz
kaficu i piće. Pričali su pre svega o pčelama, pa onda o svemu i svačemu. Jedan od
njih se pored pčelarastva bavi i malom pčelarskom privredom
i u tom smislu se poţalio kole-gi da ga je jedan od kupaca odbio sa obrazloţenjem da će
se ubuduće snabdevati od preduzetnika koji ima „Ma-
jstorsku diploma”. Zato bi i
Istinite priče, aforizme i vic priredio Dragoslav Ilić Šeš
on, čisto iz poslovnih razloga
da nekako doĎe do te diplome, ali nezna kako. Kolega ga uputi na pravi put i reče mu da
je to veoma lako, potrebno je samo da ga ispuši medi Spasu-
ljčetu i on će mu uručiti „Ma-jstorsku diplomu“. „Ako je ta-ko, onda kupca prepuštam
preduzetniku sa Majstorskom diplomom“, odgovori privre-
dnik.
AFORIZMI
- U SPOS-u mnogo smrdi, potrebno je izvršiti genera-
lno čišćenje. - Pčelari izbacite Ďubre iz
SPOS-a na vreme da vas ne bi kaznila komunalna policija.
- IO SPOS-a je skraćenica za Izvršne oportuniste Sa-
veza pčelarskih organiza-cija Srbije.
- SPOS je nedavno zamrzo plate zbog svetske ekono-
mske krize. On je zadnja organizacija na svetu gde je ušla kriza. To je najve-
rovatnije zbog sposobnosti funkcionera.
43
V I C
Dr. Meda i meda Spasu-
ljče su se, harajući po srpskim pčelinjacima, jako zbliţili i stupili u gej vezu. Meda Punto
primetio da oni lepo ţive, pa bi i on da lagodno ţivi na ra-
čun pčelara. Zato odluči da iz srca Dr. Mede istisne medu Spasuljče, čak i po ceni da Dr.
Medi da dupe. Dr. Medi je odnos sa medom Spasuljče
već dosadio, a meda Punto je krupniji, fizički mu više odgo-vara i što je najvaţnije na nje-
govom području ima mnogo pčelara čije pčelinjake mogu
zajedno da pelješe. Posle pr-
vog odnosa meda Punto shvati
da je Dr. Meda loš ljubavnik, pa mu postavi uslov da ukoli-ko ţeli da s njim ostane u vezi
mora da ode u šumu i veţba na šupljim bukvama. Pošto mu je
jako stalo do takvog partnera Dr. Meda posluša i ode u šumu da veţba. Posle mesec
dana boravka u šumi vrati se nazad. Dočeka ga meda Punto,
sav srećan, skinu gaće i kleče na kolena. Dr. Meda ga svom snagom šutnu nogom u dupe.
- Šta ti je, zašto me šutiraš? - Moram prvo da proverim
ima li pčela? _______________________________________________________
NAIVNA PĈELARSKA POEZIJA
OJ PĈELARU
ĈUDNI STVORE
Oj pčelaru čudni stvore,
zašto rušiš naše snove? Rušiš saće kradeš med,
Nemam sutra za obed. More biće meda do obeda. Bagrem cvata, a ja mlada,
pa letim od cveta do cveta, Todorović Sreten Ceka jer me kući čeka mnogo sveta. Jastrebac-Vlasotince
44