Glasilo Hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj Missionsblatt der Katholischen Kroaten-Missionen in der Schweiz ožujak / März 2017. ■ godina / Jahrgang 48. ■ br. / Nr. 1 / 186

Frohe OsternJoyeuses PaquesBuona Pasqua

Sretan Uskrs

USKRS 2017.

→ naslovnica: Sretan Uskrs→ obrada naslovnice: publidesk.ch

Ovaj broj MOVIS-a potpisan je za tisak 27.03. 2017.

Tekstove za sljedeći broj MOVIS-a primamo do 6. lipnja 2017.

Uvodnik

Uskrs naš svagdašnjiNa upit koji im je blagdan najljepši i najdraži većina vjernika odgovori

Božić. Božić nam je blizak i prihvatljiv jer se Bog pojavljuje u liku dje-teta. A dijete i djeca su stalno uz nas, ona su najljepši dio našega svijeta. Sla-veći Božić jasno nam je što slavimo: rođenje, novi život. Za razliku od Boži-ća, Uskrs nam je nekako dalji, teže shvatljiviji, pomalo i nestvaran. Da netko može pobijediti smrt i ustati iz groba ne ide nam lako u glavu jer takvih isku-stava nemamo, takvo nešto u svagdašnjem životu ne doživljavamo.

Tako nam se bar čini, ali nije tako. Uskrs se zapravo u našem životu i na-šoj sredini događa svakodnevno. Nastojmo se za trenutak uživjeti u si-

tuaciju Isusovih učenika. Oni su sve ostavili: obitelj, posao, rodbinu, prija-telje, sve… I pošli za njim. Očekivali su da se ostvare njihovi snovi i da Isus ispuni njihove nade, a onda se dogodio Veliki petak. Isus je kao najveći raz-bojnik, kao zadnja hulja ovoga svijeta uhićen, izrugan, mučen, ubijen. S nji-me su ubijene i pokopane i sve njihove nade.

Na Veliki petak se sakrili i kao miševi razbježali na sve strane, a posli-je Uskrsa odvažno izlaze na trgove i bez straha naviještaju Isusa. Uskrs

je od njih učinio potpuno druge ljude. Nestalo je straha i bojazni, bili su to sada odvažni muževi. Na Veliki petak se boje da ne bi netko slučajno samo pomislio da su bili uz Isusa, a sad su spremni i život za Njega dati. I dat će ga na kraju.

I naša svakodnevica svjedoči o brojnim promjenama, ne samo na gore, o čemu neprestano slušamo. Politika i mediji nam stalno govore kako je sve

ružno i tužno. Na sreću da to nije istina i da se itekako događaju i one pro-mjene na bolje. Svakodnevno se među nama događa dobro. Koliko smo samo puta jaukali od boli, a drugi dan je te boli nestalo. Koliko puta smo zapali u očaj i beznađe, a sve se riješilo. Koliko puta nas je razdirala tuga, a drugi dan je već osmjeh bio na našim usnama. To je Uskrs, to u nama čini snaga Uskrsloga.

Uskrs je simbol novog početka. Svaki put kad drogeraš pobijedi svoju ovisnost, svijetu se dogodio Uskrs. Kad alkoholičar prestane piti, u nje-

govoj obitelji je osvanuo Uskrs. Kad smo odlučili članovima naše obitelji umjesto grubo i osorno odgovoriti blago i s uvažavanjem dogodio se Uskrs. Kad si pobijedio lijenost i počeo moliti i dolaziti na svetu misu dogodio se Uskrs. Uskrs je tvoja odluka da druge više nećeš ogovarati nego ih prihva-titi kakvi jesu. Uskrs je tvoja oduka da nećeš samo za sebe zgrtati, nego i na druge misliti i dijeliti.

Ono što danas najčešće slušamo u našem narodu i našoj domovini je ne-zadovoljstvo i kukanje. Nezadovoljni političari, nezadovoljni oni koji

posla nemaju, ali i oni koji ga imaju. Žale se novinari, profesori, đaci i stu-denti. Kukaju umirovljenici, zemljoradnici i ribari. Slično je i s nama koji ži-vimo u dijaspori. Ispada da nitko živ nije sretan i zadovoljan.

To je samo poziv da nam treba više vjere, više nade, više rada i upornosti, treba nam više osobnih Uskrsa. Vjera u Uskrs je vjera da moj život ima

smisla, da mogu i hoću biti bolji, da je sudbina u mojim rukama kojima se čvrsto držim Božjih ruku. Ako nema te vjere onda je lako povjerovati u ho-roskope i sudbine, u besmisao i beznađe.

Svima nam zato treba Uskrs. Uskrs treba našoj Domovini, nama u Švi-carskoj, cijeloj Europi, čitavom svijetu. Uskrs je radosna vijest da je Isus

pobijedio zlo i grob i da i mi to možemo, ako mu povjerujemo. S molitvom da to ne bude tek pusta želja, nego naša svakodnevica, da se to dogodi i ovih svetih dana: želim vam sretan i blagoslovljen Uskrs!

Fra Branko Radoš, nacionalni koordinator HKM u Švicarskoj

IZ SADRŽAJA

3 Treća stranica Prijevod uvodnika ... (DE, IT)4 Tema broja Mijenjati svijet snagom Isusova Duha6-29 Misije Izvješća iz pastoralnog života u HKM30 MOVIS-ov interview Tomo Medved, ministar hrvatskih branitelja32 Biblija Božja riječ u ljudskom izričajnom ruhu33 Povijest Crkve u Hrvata Crkva u Hrvata u Domovinskom ratu35 Stranica za mlade Od čega postiti36 Proplamsaji duha Teret i krila39 Iz života Crkve Svećeničko bratstvo sv. Pija X.40 Crtice iz Domovine Zabrinjavajuća nedosljednost EU 41 Međugorje Gospina ukazanja - čemu?42 Crtice iz Domovine Godina sv. Josipa46 Život s medijima Lažne vijesti i ispit savjesti

IMPRESSUM

MOVISGlasilo Hrvatskih katoličkih misija u ŠvicarskojMissionsblatt der katholischen Kroaten- Missionen in der Schweiz

Herausgeber/izdaju:Kath. Kroaten-Missionen in der SchweizHrvatske katoličke misije u Švicarskoj

Adresse/adresa:Birmensdorferstrasse 52, 8004 ZürichTelefon: 043 317 96 33, Fax: 043 317 96 34E-Mail: movis@gmx.net I www.kroaten-missionen.chBürozeiten / uredovno vrijeme:utorak, srijeda i petak: 14.00-18.00

Odgovorni urednik /Verantwortlich: fra Branko Radoš, branko.rados@gmx.ch

Glavni urednik /Chefredakteur: fra Mićo Pinjuh, fra_mico@bluewin.ch

Uredništvo /Redaktion: fra Branko Radoš, fra Mićo Pinjuh, fra Ivan Prusina, fra Miljenko-Mika Stojić i fra Niko Leutar

LayoutKonzept:Electronic Publisher BubalovićE-Mail: publisher@publidesk.ch | www.publidesk.ch

Dobrovoljni prilozi za MOVIS/SpendeKroaten-Missionen in der Schweiz / MOVISRaiffeisenbank - 5000 0525 0003 19001 St. Gallen

Konto: 90-788788-7

IBAN: CH03 8000 5000 0525 0003 1

Druck/tisak:Vogt-Schild Druck AG, DerendingenErscheint vierteljährlich / izlazi 4 puta godišnje

Naklada /Auflage: 14000

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 3

EDITORIAL

Unser tägliches Osterfest

Wenn man gläubige Christen fragt, welches Fest für sie das schön-ste sei, antworten die meisten ‚Weihnachten‘. Weihnachten ist

uns in besonderer Weise nah, weil Gott in Gestalt eines Kindes auf die Erde kommt. Da wir von Kindern, dem schönsten Geschenk der Welt, umgeben sind, können wir das gut nachvollziehen. Mit Weihnachten verbinden wir die Geburt und das Geschenk des neuen Lebens. Im Gegensatz zu Weihnachten ist uns Ostern weniger nah und nur schwer verständlich, ja gar unwirklich. Es ist schwer zu begreifen, dass es möglich ist, den Tod zu besiegen und aus dem Grab aufzuerstehen, weil wir solche Erfahrungen nicht haben, und weil so etwas nicht zu unserer täglichen Leben gehört.Bei genauem Hinsehen aber findet Ostern täglich in unserem Leben statt. Versetzen wir uns einmalmal für einen Moment in die Lage der Jünger Jesu. Sie ließen alles, was sie besaßen, zurück: die Familie, die Arbeit, Verwandte, Freunde und folgten Jesus. Sie hofften, Jesus könn-te all ihre Träume und Wünsche erfüllen. Doch dann kam der Karfrei-tag; Jesus wurde wie der größte Verbrecher der Welt festgenommen, öffentlich verspottet, gefoltert und schließlich getötet. Damit schwand die Hoffnung der Jünger, die sie in Jesus gesetzt hatten.An Karfreitag waren die Jünger Jesu sehr verängstigt und hielten sich vor den Augen der Öffentlichkeit versteckt. Doch nach dem Osterfest gingen sie auf öffentliche Plätze und sprachen von Jesus frei und ohne jegliche Angst. Ostern hatte sie völlig verändert und machte sie zu mu-tigen und entschlossenen Männern. Was ist das doch für ein Gegen-satz zu dem Karfreitag, als sie sich fürchteten überhaupt mit Jesus in Verbindung gebracht zu werden. Jetzt waren sie sogar bereit, ihr Leben für Jesus hinzugeben.

So ist auch unser Leben von persönlichen Veränderungen gezeichnet und zwar nicht nur zum Schlechteren, wie uns beispielsweise von Poli-tikern und Medien ständig eingeredet wird. In Wirklichkeit geschieht viel Gutes jeden Tag aufs Neue. Wie oft haben wir schmerzliche Erfa-hrungen machen müssen und dann doch Trost erfahren können; wie oft wurde aus unserer Hoffnungslosigkeit wieder Hoffnung. Wie oft waren wir tieftraurig und verzweifelt und dann kam wieder Lächeln auf unser Gesicht. Dies alles bewirken Erfahrungen von Ostern und die Kraft des Auferstandenen in uns.

Ostern ist das Symbol für den Neuanfang. Ostern geschieht jedes Mal, wenn ein Drogenabhängiger von seiner Abhängigkeit loskommt; wenn ein Alkoholiker mit dem Trinken aufhört; wenn wir Menschen in unserem Umfeld mit Güte und Achtung begegnen; wenn wir die eigene Trägheit besiegen, zum Gebet finden und gemeinsam mit unse-ren Mitmenschen Gottesdienst feiern. Ostern ist auch die persönliche Entscheidung, Menschen anzunehmen, so wie sie sind, und nicht etwa über sie zu lästern oder sie zu verspotten. Unser Ostern geschieht, ebenso, wenn man die Nöte und Ängste der Mitmenschen wahr-nimmt, sie versteht und für sie da ist, wenn sie uns brauchen.

Wie oft werden wir mit Klagen der Menschen aus unserer Heimat konfrontiert: seien dies Politiker oder diejenigen, die keine Beschäfti-gung haben aber auch diejenigen, die eine Arbeit haben; auch Journa-listen, Lehrer, Schüler, Studenten beklagen dies und jenes genauso wie Rentner, Bauern und Fischer. Ähnlich geht es aber auch uns hier in der Diaspora. Es entsteht der Eindruck, dass kaum jemand glücklich und zufrieden ist.

Dies zeigt eigentlich, wie sehr wir einen tieferen Glauben, Zuversicht und Beharrlichkeit sowie mehr persönliche Erfahrungen von Ostern brauchen. Der Glaube an Ostern gibt meinem Leben Sinn, gibt mir die Zuversicht, dass ich ein besserer Mensch werden kann, und dass alles in meinen Händen liegt, wenn ich nur die Hand Gottes festhalte und sie nicht loslasse. Wenn es diesen tiefgründigen Glauben in un-serem Leben aber nicht gibt, können wir uns leicht einem Irrglauben oder gar einem Aberglauben hingeben und in die Sinnlosigkeit und Hoffnungslosigkeit verfallen.

Aus diesem Grund benötigen wir diese persönlichen Erfahrungen von Ostern. Dies gilt auch für Menschen in unserer Heimat und in der Welt. Ostern ist die frohe Botschaft, dass Jesus Christus das Böse und den Tod besiegt hat, und dass auch wir als seine Nachfolger dies können, wenn unser Glaube an ihn wahrhaftig und standhaft ist. Möge dies nicht nur ein Wunsch bleiben, sondern in diesen heiligen Tagen unsere Lebenswirklichkeit werden. In diesem Sinne wünsche ich Ihnen ein frohes und gesegnetes Osterfest!

La nostra Pasqua quotidiana

Alla domanda; quale festività per voi sono più belle e più care?, in ge-nere i fedeli rispondono «il Natale». Il Natale é la festività che viviamo

molto vicina a noi in modo amorevole, perché Dio si presenta nella veste di bambino. Un bambino o/e bambini sono costantemente con noi, essi sono la parte più bella del nostro mondo. Celebrando il Natale ci è chiaro ciò che celebriamo: la nascita, una nuova vita. Differentemente la Pasqua ci è in qualche modo piu lontana, più difficilmente comprensibile e un pò irreale. Che si possa vincere la morte e risorgere dalla tomba non ci entra facilmente in testa, perché non abbiamo tale esperienza, non sperimentia-mo una cosa simile nella vita di tutti i giorni.

Così almeno ci sembra, ma non è cosi. La Pasqua in realtà nella nostra vita e nel nostro ambiente la incontriamo quotidianamente. Entriamo per un attimo in sintonia con la situazione dei discepoli di Gesù; loro hanno abbandonato tutto e tutti: la famiglia, il lavoro, i parenti, gli amici, tutto ... per seguire Gesù. Speravano nel compimento dei loro sogni e che Gesù possa soddisfare le loro speranze, e poi arrivò il Venerdì Santo. Gesù, come il più grande criminale, come ultimo mascalzoone del mondo, fu arrestato, deriso, torturato, ucciso...Con lui sono state uccise e sepolte tutte le loro speranze.

E’ nel Venerdì Santo essi si sono nascosti, scappando come topi in tutte le direzioni, mentre immediatamente dopo la Pasqua andarono per le strade, coraggiosamente e senza paura predicarono il Gesù. La Pasqua li ha tras-formati, rendendoli diversi. E’ scomparsa la paura e l’ansia, ora essi erano uomini coraggiosi. Nel Venerdì Santo hanno avuto grande timore che qu-alcuno possa anche solo lontanamente pensare che essi stavano con Gesù, ed ora invece sono pronti a dare la vita per Lui. E alla fine l’hanno data.

La nostra stessa quotidianità testimonia innumerevoli cambiamenti che avvengonno ogni giorno, oltre alle cose terribili che sentiamo costante-mente. La stessa politica dei media continua a dirci che tutto è brutto e triste. Per fortuna che non sempre è vero, succedono anche cambiamenti per il meglio. Ogni giorno tra noi accade del bene. Quante volte abbiamo gemito di dolore, ed il giorno dopo il dolore è scomparso?, quante volte siamo caduti nella disperazione e nella perdita della speranza ed è stato tutto risolto?, quante volte ci ha tormentato la tristezza ed il giorno dopo c’era già il sorriso sulle nostre labbra? Questo è la Pasqua, questo é cio che fa dentro di noi la forza del Risorto.

Pasqua è un simbolo di un nuovo inizio. Ogni volta che un drogato scon-figge la sua dipendenza, nel mondo avviene la Pasqua. Quando un alco-olizzato smette di bere, nella cerchia della sua famiglia avviene la Pasqua. Quando decidiamo che ai membri della nostra famiglia, invece che ris-pondere bruscamente, rispondiamo con dolcezza e rispetto ha luogo la Pasqua. Quando si batte la pigrizia e si inizia a pregare e partecipare alla Messa, ha luogo la Pasqua. La Pasqua è la tua decisione di non parlare male degli altri, ma di accettarli rispettandoli per come sono. La Pasqua è la tua scelta di non accumulare solo per te stesso, ma di pensare ad altri e condividere con gli altri.

Quello che oggi più spesso ascoltiamo dalla nostra gente è l›insoddisfazione, lamenti e delusioni verso il nostro Paese... I politici sono scontenti e in-soddisfatti , insoddisfatti sono coloro che non hanno lavoro, come pure chi un lavoro ce l’ha. Si lamentano giornalisti, insegnanti, alunni e studenti. Si lamentano i pensionati, agricoltori ed i pescatori. Una cosa simile accade anche a noi che viviamo nella Diaspora. Sembra che nessuno più è felice e soddisfatto.

Questa è la chiamata, abbiamo bisogno di più fede, più speranza, più la-voro e perseveranza, abbiamo bisogno di più Pasque personali. La fede pasquale é la fede che che da alla mia vita ha un senso, che mi dice che posso e che voglio essere migliore, che il destino è nelle mie mani che ten-gono saldamente le mani di Dio. Se non c’è fede allora è facile credere negli oroscopi e nel destino, nel non senso e nella disperazione.

Motivo perchè tutti noi abbiamo bisogno di Pasqua. La Pasqua è necessa-ria alla nostra Patria, a noi che viviamo in Svizzera, a tutta l’Europa e tutto il mondo. Pasqua è la buona notizia che ci dice che Gesù ha vinto il male e la tomba, e che anche noi possiamo farlo, se abbiamo fede in lui. Con la preghiera che questo non sia solo un pio desiderio, ma la nostra vita di tutti i giorni, e che questo avvenga in questi giorni santi: Vi auguro una Buona e Benedetta Pasqua!

4 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

TEMA BROJA

MIJENJATI SVIJET SNAGOM ISUSOVA DUHANemoguće je govoriti o Bogu bez ljubavi, govoriti o Isusu Kristu, Mariji, bez ljubavi za Isusa, za Mariju ... Bez ljubavi sve se svodi na formule i floskule, naučeno znanje, na kraju imamo samo pametne tumače onoga što je Isus rekao.

Dr. fra Tomislav Pervan

Pisac Eugene Ionesco, inače agnostik, reče jednom zgodom: «Gdje se odveć tumači, nitko se ne divi niti mijenja». Ne trebaju

nam pojedinci koji imaju za sve spremne tu-mače i komentare, nego osobe koje životom svjedoče snažno iskustvo osobnoga obraćenja i vjere. Osobno iskustvo ne može se ničim za-mijeniti niti nadomjestiti. Prepune su nam po-lice pobožnih knjiga, molitvenika, biblijskih i evanđeoskih komentara i rječnika, tumača Isu-sove osobe i njegovih riječi. Koja korist od uko-ričenih tuđih misli, ukoričena Isusova života, od prepunih knjižnica koje se bave Isusom? U Ivanovu Evanđelju stoji kako je Isus toliko toga učinio da sve knjige ovoga svijeta nisu kadre obuhvatiti njegovu osobu, lik i djelo. Što je sve učinio za života, ali i što sve čini u potonjim na-raštajima, u Duhu, preko svojih svjedoka, vjer-nika, svetaca - ne da se zbiti niti staviti među korice knjiga ni na police naših knjižnica.

Utemeljitelj komunističkog pokreta Karl Marx izrekao je sličnu misao, kako su filozofi odveć i previše tumačili svijet. Svijet, poručuje on, treba mijenjati. Znamo kako su ga komunisti ‘mijenjali’, počev od krvavoga ‘Oktobra’, prije točno stotinu godina. Stotinu milijuna žrtava, rijeke krvi, pustošenja i ubijanja ostavili su iza sebe na ovoj Zemlji, upravo komunistički zli-kovci! Koliko pustoši, ne samo tvarne, nego poglavito duhovne i duševne, čije posljedice i danas osjećamo. Ubijali su tijelo, ali poglavito čovjekov duh i dušu. Pakleni i sotonski naum i djelo.

Ono što nam danas treba jest životni zaokret i divljenje. Diviti se ljepoti Božjega stvorenja, izići iz sebe, imati iskustvo koje mijenja nas i svijet, namjesto bavljenja umnom akrobatikom i vratolomijama koje nas ne diraju u srž bića. Svijet se plaši novih iskustava. Nisu problem ideje, nego iskustvo koje mijenja svijet. Svetci nisu širili ideje, kako to čine filozofi, nego su unosili u svijet nova iskustva, nudili svijetu nove zamašnjake, davali smjer čovjekovu živo-tu. Svako novo iskustvo potiskuje stara iskustva i duhovne okamine. Bitno u njihovu životu bi-jaše obraćenje i zaokret prema Bogu, prema novome u Isusu Kristu.

Mi i BiblijaSve je započelo s Isusom Kristom. Isus je na-stupio nakon snažnih iskustava, naime otvo-renih nebesa na Jordanu, kušnje u pustinji te djelovanja u snazi Duha Svetoga. Suvremenici su to smjesta prepoznali, grnuli su mu sa svih strana, iz svih područja ondašnje Palestine. Obični puk bijaše otvoren za novinu i novo u Isusu, dok je jeruzalemski establishment stalno propitivao Isusovu pravovjernost, jer nije zavr-šavao nikakve škole kod kojega onodobnoga rabina. Slali su ‘teološke komisije’ iz Jeruzalema koje su u pravilu donosile jednoznačan zaklju-čak: Isus je u paktu s Beelzebubom, sa samim Đavlom.

Opasnost za naš navještaj, katehezu i život kri-je se u tome što smo Bibliju, Knjigu iskustva, pretvorili u skup ideja i misli, a ne poziv na temeljitu promjenu života, obraćenje, zaokret. Sveli smo Bibliju na ono što su činili farizeji i pismoznanci u Isusovo vrijeme, na sustav za-brana i zapovijedi, namjesto da steknemo novo srce, nove oči, kako to bijaše s apostolima ili pak s Pavlom na putu u Damask, kad su mu spale ljuske s očiju, te je progledao novim oči-ma. Sv. Bernard, prozvan medotočni naučitelj Crkve («doctor mellifluus»), otvarajući Bibli-ju za monaške molitve u koru znao je reći: A sada otvaramo i čitamo iz Knjige iskustva! Ne-istraživo blago mudrosti i spoznaje krije se u Objavi. Danas malo tko čuje ili očekuje novinu iz toga golema blaga i rudnika. Pogotovo ne pogođenost, fasciniranost Božjom riječju koja potiče na obraćenje.

Sveti Marko na početku svoga Evanđelja jez-grovito veli: Isus je naviještao Evanđelje Bož-je (1,14). ‘Euangelion’ bijaše profani izričaj za radosnu vijest s carskoga dvora ili s bojnoga polja o pobjedi. Ovdje je riječ o euangelionu, radosnoj poruci od samoga Boga. Izvor joj je Bog. Bog nam u Isusu šalje radosnu vijest, ne-ponovljivu. U profanom značenju to je glasilo: Rat je gotov. Pobjeda je naša. A ovdje, u Isusu: Započinje novi život. Tako su Isusa shvaćali i prihvaćali prvi kršćani. U Starom je zavjetu svaka teofanija-bogojavljenje Gospodina ili Božjega anđela (isti korijen kao i ev-anđelje) počinjala: Ne boj se! Bili su uvjerenja da je strašno pogledati Bogu u oči, da slijedi nemi-novna smrt. Kad bi koji prorok bio pozivan u službu, redovito se opirao. Samo ne ja! Šalji drugoga! Počev od Mojsija, koji je spor u govo-ru, pa sve do velikih i malih proroka, Jeremije, Amosa, Jone. Malo tko je osjećao Božji zov kao radosnu poruku, euangelion, nego većma kao križ, sudbinski zov, opterećenje, fatum, tešku Božju ruku.

Genijalnost Božje RiječiU Isusu Bog preuzima inicijativu, nadilazi naš strah, naše potrebe stalnog izmotavanja. Bog stupa u Isusu u odnos sa svojim stvorenjem. On je Bog iznenađenja. Ako nas fizika i tehni-ka svakodnevno iznenađuju svojim otkrićima, možemo slobodno reći da je naš Bog neistra-živ. Čovjek samo otkriva što je Bog pohranio u svoje divno stvorenje. Bog, koga nam naviješta

Isus Krist, jest milosrdan, sućutan, spreman oprostiti, postojan u ljubavi i vjeran. Biblija nam pruža u ruke naputnik, otvara prostor i ukazuje smjer kojim nam je ići.

Genijalnost Božje riječi i biblijske objave jest što nam ne nudi gotove učinke ni rezultate. Ne, nego nas šalje na put bez povratka, životno ho-dočašće. Kao Abrahama. I na tome putu ona nas opskrbljuje iznutra i izvana snagom i mi-lošću koje nam pomažu slijediti taj put, nositi svoj križ. Biblijska objava zapisivana je više od jednoga tisućljeća i na kraju te objave susreće-mo Krista uskrsloga. Anđeli na Isusovu grobu poručuju ženama da se ne boje. Isus udahnjuje u svoje Duha Svetoga, božanski šalom-mir po-vezan s oprostom grijeha, otvarajući nam Božje srce i jamčeći nam svoju nazočnost na našem životnom putovanju. Makar i kroz tamnu noć duše, ili pak kao sv. Majka Tereza, desetljećima kroz duhovnu sušu.

Nemoguće je govoriti o Bogu bez ljubavi, govo-riti o Isusu Kristu, Mariji, bez ljubavi za Isusa, za Mariju, prema Isusu i Mariji. Bez ljubavi sve se svodi na formule i floskule, naučeno znanje, na kraju imamo samo pametne tumače onoga što je Isus rekao. Ostaje se kod umskih spozna-ja, bez zrenja srca, da je čovjek zbilja u Isusu novinu iskusio. Milost, dar Duha Svetoga, upu-ćenost na onostranost, nadilaženje vidljivoga. Objava nije nešto što se dade svrstati u kate-gorije, nego je ona Netko, s kim se susrećemo u životu. Tajna utjelovljenja, Boga u čovjeku Isusu. Tajna Isusove riječi s kraja Matejeva Evanđelja: Ja sam s vama u sve dane do svršet-ka svijeta. Emanuel - onaj koji je s nama, koji nas vodi. Tako i u ove naše dane.

Godina velikih obljetnicaGodina je ovo velikih obljetnica. Sto godina od fatimskih ukazanja koja se preklapaju s pola tisućljeća Lutherove reformacije. U Fatimi je prva poruka bila pokora i obraćenje, a i Luther je svoju prvu tezu započeo s riječju pokora koju je Isus naviještao. Reformacija je pošla krivim putom, raskolom u Crkvi. Švicarska ove godi-ne slavi šesto godina od rođenja nacionalnoga svetca i zaštitnika sv. Klausa von Flüeli. Možda bi bilo uputnije u Švicarskoj slaviti tu obljetnicu nego raskole u Crkvi, Zwinglijev ili Calvinov, koji je u Ženevi uveo tiraniju krjeposti. Spomi-njemo se i krvavoga ‘Oktobra’ koji se preklapa s fatimskim ukazanjima. Nitko ne će slaviti taj krvavi nadnevak koji je donio svijetu samo zlo. Marija je pretkazala kako će se Rusija obratiti, a 1991., na sami Božić, nestala je sa zemljovida zavazda paklena tvorevina SSSR. Masonerija, koja je zakleti neprijatelj Kristove Crkve i Bož-jega djela u svijetu, slavi 300 godina od svoga utemeljenja. Gospodin nam daje u ruke oruž-je, mač Duha – u Fatimi krunicu. Znamo da je mnogima ona najveća pomoć, utjeha i pratitelj u životu. Latimo se toga moćnoga oružja u ovoj marijanskoj godini.

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 5

Hrvatska katolička misija Schlossgasse 32, 8036 Zürich, Postfach 9057Telefon: 044 455 80 60 Faks: 044 461 19 39E-Mail: hkm.zuerich@bluewin.ch www.hkmzuerich.chMisionari: fra Ivan Prusina fra Stjepan Neimarević fra Vine LedušićKatehistica i orguljašica: s. Zora JažoSuradnice: Đurđica Novak, Ankica Blažević i Marija Dukić

■ Raspored misa

■ ZÜRICH: crkva sv. Josipa, Röntgenstr. 80, svake nedjelje u 8.00 i 12.15 sati■ ZÜRICH: crkva sv. Felix i Regula, Hardstr. 76, svakog petka krunica s misom u 19.30 sati■ ZÜRICH: Misijska kapelica, Schlossgasse 32, ponedjeljak - subota u 07.30 sati■ WINTERTHUR: crkva sv. Ulricha, Seuzacher-strasse 1, svake nedjelje u 11.00 sati (ljeti u 10.30)■ DIETIKON crkva sv. Josipa, Urdorferstrasse 44, svake nedjelje u 12.00 sati ■ HORGEN: crkva sv. Josipa, Burghaldenstr. 5, svake nedjelje u 14.45 sati■ AFFOLTERN a.A.: crkva sv. Josipa, Seewadelstr. 13, svake 1. i 3. nedjelje u mj. u 17.00 sati■ BÜLACH: crkva Presv. Trojstva, Scheuchzerstr. 1, svake 1. i 3. nedjelje u mj. u 17.00 sati■ USTER: crkva sv. Andrije, Neuwiesenstr. 17, svake 2. i 4. nedjelje u mj. u 14.30 ■ MÄNNEDORF: crkva sv. Stjepana, Hasenacker-strasse 19, svake 1. i 3. subote u 19.00 sati■ WALD: crkva sv. Margarite, Rütistr. 31, svake 4. nedjelje u mj. u 17.00 sati■ GLARUS: ckva sv. Fridolina, Agidius-Tschu-distr. 8, svake 2. subote u mjesecu u 19.15 sati

MISIJA ZÜRICHMisijski kalendar

Kršteni u Misiji

Uskrsne ispovijedi 2017.

Wald, nedjelja 26. ožujka u 16.30 satiBülach, utorak 28. ožujka u 18.00 satiMännedorf, subota 1. travnja u 19.00 satiAffoltern am Albis, nedjelja 2. travnja u 15.00Zürich, sv. Josip – srijeda 5. travnja u 18.00 Horgen, četvrtak 6. travnja u 18.00 sati Dietikon, petak 7. travnja u 18.00 sati Winterthur, subota 8. travnja u 18.15 sati Glarus, subota 8. travnja u 19.15 sati Uster, nedjelja 9. travnja u 14.00 sati

Obredi Velikog tjedna

Veliki četvrtak, 13.04. u Zürichu, sv. Josip u 18.00 satiVeliki petak, 14.04. u Zürichu, sv. Josip u 17.00 satiVelika subota, 15.04. u Zürichu, sv. Josip u 24.00 sata

Svete mise na Uskrs

Zürich, sv. Josip u 08.00 satiWinterthur, sv. Ulrich u 11.00 satiDietikon, sv. Josip u 12.00 satiZürich, sv. Josip u 12.15 satiHorgen, sv. Josip u 14.45 satiAffoltern, sv. Josip u 17.00 satiBülach, Presveto Trojstvo u 17.00 sati

Na uskrsni ponedjeljak nema svetih misa na hrvatskom jeziku na području naše Misije!

Kratka statistika naše Misije za 2016. godinu

■ U protekloj, 2016. godini u našoj je misiji kr-šteno 51 dijete, od čega su 25 djevojčica i 26 dječaka.

■ Prvopričesnika smo imali 33 (19 djevojčica i 14 dječaka), a 66 krizmanika (35 djevojaka i 31 mladić). Vjenčano je 7 bračnih parova. Na zajedničkoj pripravi za brak sudjelovala su 34 para, a još ih je 4 pripremano pojedinačno. Imali smo 10 smrtnih slučajeva. Troje ih je sa-hranjeno ovdje a sedmero u Domovini.

■ Pohađali smo bolesnike, za koje smo znali, a zabilježeno je 34 kojima smo podijelili sakra-mente. Vjeronauk smo održavali u 12 različitih škola i 30 grupa. Vjeroučitelji su sva trojica sve-ćenika i s. Zora. U Misiji su pripremani prvo-pričesnici i krizmanici.

■ Blagoslovljeno je oko 860 obitelji. Imali smo dvije duhovne obnove: jednu za početak koriz-me i jednu za Dan zajedništva. Kao i do sada, na svim su mjestima redovito slavljene svete mise i dijeljeni sakramenti. Hodočastili smo u Rim. Sudjelovali smo na CROMIN-u u Wid-nau (SG), susret ministranata i malih zborova. Redoviti smo sudionici hodočašća u Einsi-edeln, kao i Rumenog lista, susreta mladih u Einsiedelnu. Slavili smo Majčin dan i Nikolinje na svim mjestima.

Hanna Petrović, kći Zoranova i Anite r. Mišukić, 26. studenoga 2016. u DietikonuMarija Tipura, kći Ivičina i Violete r. Žepačkić, 17. prosinca 2016. u DietikonuRoko Grgić, sin Ivičin i Anamarijane r. Beljan, 07. siječnja 2017. u WalduMarin Sesar, sin Ivanov i Ivane r. Krištić, 21. siječnja 2017. u Bülachu Ivano Ukalović, sin Josipov i Marice r. Števanja, 28. siječnja 2017. u DietikonuMateo Ivano Baljak, sin Marinov i Božice r. Zrinušić, 11. veljače 2017. u ZürichuSamuel Emanuel Hajdinjak, sin Darijov i Andreje r. Krištofić, 11. veljače 2017. u BülachuLeon Bilić, sin Josipov i Katarine r. Matanović, 11. veljače 2017. u Affoltern a/A.Matea Vujević, kći Matijasova i Martine r. Zubčić, 18. veljače 2017. u BülachuKristina Budimir, kći Markova i Mirjane r. Gazilj, 18. veljače 2017. u NetstaluKarlo Stjepan Tuta, sin Nikin i Anele r. Maksan, 25. veljače 2017. u Küsnachtu/ZHNiko Remeta, sin Antunov i Mande r. Bajušić, 5. ožujka 2017. u Winterthuru

Trinaest utoraka na čast svetog Ante PadovanskogPobožnost trinaest utoraka započet ćemo u utorak, 14. ožujka u 19.30 sati i završiti u utorak, 6. lipnja, uvijek u isto vrijeme. Na sam blagdan, 13. lipnja slavit ćemo svetu misu u 19.30 sati u crkvi svv. Felixa i Regule.

Prva sveta pričest Subota, 20. svibnja 2017. godine u 11.00 sati u Zürichu, crkva sv. Josipa. Vjeronauk za prvopričesnike je u Misiji sva-ke subote (osim za vrijeme školskih dopusta) u 11.00 ili 13.30 sati.

Krizma Subota, 17. lipnja 2017. godine u 11.00 sati u Zürichu, crkva sv. Josipa.Vjeronauk za krizmanike je u Misiji svake subote (osim u vrijeme školskih dopusta) u 16.00 ili 17.00 sati.

Pjevanje za školsku djecuu Misiji u Zürichu, svake subote od 10.15 do 11.00 sati.

MladiSusreti su svakog petka u 19.00 sati u prostorijama naše Misije.Probe pjevanja za mlade u Misiji po dogovoru.

Vjenčanja

ZORAN PETROVIĆ i ANITA MIŠUKIĆ26. studenoga 2016. u Dietikonu

Sretan Uskrs žele vam misionari i misijsko osoblje!

6 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

Uz blagdan bl. Alojzija Stepinca

I ove godine smo svečano obilježili blagdan našeg hrvatskog blaženika, blaženog Aloj-zija Stepinca, svečanim euharistijskim slav-

ljem u crkvi sv. Josipa u Dietikonu. Sve više ovaj blagdan okuplja naše vjernike iz svih dijelova naše misije. Crkva je bila ispunjena vjernicima, a bilo je i onih koji su u narodnim nošnjama još više stvarali hrvatsko ozračje i ljepotu. I u toj različitosti nošnji se vidi veliko bogatstvo kojim raspolaže Hrvatski narod.

Eaharistijsko slavlje predvodio je fra Joso Or-šolić, ravnatelj humanitarno-karitativne orga-nizacije KRUH SVETOG ANTE iz Sarajeva. U svojoj poruci okupljenim vjernicima nastojao je približiti realnu sliku o blaženiku ističući njegovu nepokolebljivu spremnost ići do kraja putem kojim ga zove Isus Krist. Na tom putu uvijek je nastojao služiti ljudima, bez obzira

tko oni bili. Nije se dao uvući u spletke koje mu je bezbožni sustav pripremao i zbog toga je stavljen na stup srama kao zločinac. Tu mantru neki i danas uporno ponavljaju iako su suočeni

Ove godine na zajedničkoj pripravi za brak u prostorijama naše misije od 20. do 23. velja-če sudjelovalo je 45 osoba. Kroz četiri susre-ta nastojali smo im približiti i osvijetliti ono najbitnije što se tiče kršćanskoga braka. Puno je zamki s kojima se u stvarnosti suočavaju te je bitno postaviti čvrste temlje. U tome je po-mogla i gospođa dr. Karmela Dedić govoreći iz perspektive majke i stručnjaka.

Imena sudionika su: Kristian Barišić i Ivana Draguljić, Marko Bogadi i Nikolina Filipović, Mišel Božić i Anđela Filipović, Marko Bucić i Danijela Artmagić, Mateo Ćorić i Mateja Va-silj, Augustin Đelmo i Klaudia Trubić, Antonio Đonlić i Michaela Teskera, Perica Gavran i Ru-žica Božić, Tomas Ivanković-Radić i Dragana Lovrinović, Marko Ivić i Josipa Pilić, Dario

s nepobitnim dokazima da nisu u pravu. Kako bi ovo svečano slavlje bilo uistinu nezaboravno pobrinuli su se naši mla-di pjevači koje predvodi Lovre Uzelac te su prekra-snim pjevanjem uzveličali slavlje.

Nakon svete mise nastav-ljeno je druženje u župnoj dvorani. Naši domaćini: misijsko vijeće, zajednica žena i suradnici pobrinuli

su se da za svakoga bude okrijepe i osvježenja. Lica nazočnih su blistala od sreće pa se i zapje-valo uz harmoniku u nadi da će naš blaženik uskoro biti proglašen svetim.

Krivić i Ana Babić, Ronald Križanović i Iva Gr-gić, Ivan Martinović, Denis Mikić i Verena Li-čanin, Frano Mlinar i Petra Žabčić, Mirko Mr-šić i Ivana Ilić, Dario Petrović i Svjetlana Šego, Danijel Ponjavić i Patricia Bekavac, Milan Ra-doš i Bernarda Babić, Marko Sučić i Marina Ju-rić, Marin Šužberić i Ana Mesić, Ivan Vukadin i Maja Ćosić i Marko Žilić i Irena Vidović.

Mučeništvo je poziv

PRIPRVA ZA BRAK

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 7

Juraj i Štefica Majerić

50 godina ispunjenih mnogobrojnim zajedničkim sretnim trenucima prošlo je od dana vjenčanja

31. prosinca 1966. godine, kada su u crkvi Blažene Dje-vice Marije od Pohođenja u Mariji Gorici kod Zaprešića sklopili sveti sakrament braka. U Švicarsku, točnije u Zürich su došli u siječnju 1969. godine, gdje su ostali do danas. U braku su dobili kćer Suzanu i sina Borisa. Danas pro-matrajući sve, potpomognuti vjerom i ljubavlju, pobije-dili ste sve nevolje i dočekali sretne dane umirovljenja.

Sretnu godišnjicu braka žela vam djeca i prijatelji.

U vremenu od 2. do 4. ožujka 2017., u Hrvat-skoj katoličkoj misiji Zürich održana je koriz-mena duhovna obnova. Predvoditelj duhovne obnove bio je fra Damir Pavić, tajnik Franje-vačke provincije Bosne Srebrene iz Sarajeva.

U četvrtak, prvoga dana obnove, fra Damir je nazočnima posvijestio važnost i ulogu

svećenika u obnovi našega naroda te pozvao vjernike na zajedništvo vjernika sa svojim sve-ćenicima. Zatim im je govorio o važnosti svete mise koja je središte kršćanskoga života. Sre-dišnja tema propovijedi bile su Isusove riječi: Što koristi čovjeku ako sav svijet zadobije, a sebe samoga izgubi. Podsjetio ih je kako valja ostati budan i bdjeti nad svim opasnostima koje vrebaju na našu dušu u svijetu u kojem živimo.Drugoga dana predvoditelj je vjernike uveo o otajstvo križa Gospodinova posvijestivši na-zočnima ljepotu i uzvišenost Isusove smrti na križu. Podsjetio ih je i na činjenicu da se Isusa ne može razumjeti i nasljedovati bez prihvaća-

nja križa u vlastitom životu. A na svetoj misi ih je sve pozvao na budnost u molitvi bez koje je nezamisliv život Isusova učenika. Po-jedince i obitelji je ohrabrio da se odvaže od-vojiti više vremena za zajedničku molitvu.U središtu subotnjega razmišljanja je bila Isusova Majka Marija. Fra Damir je govo-rio o ljepoti Marijine duše i kako je najlakše do Isusa doći upravo posredstvom Blažene Djevice. Upozorio ih je da se ne daju omesti od onih koji misle da se Isusa može štovati, a pri tome zanemarivati važnost i ulogu nje-gove Presvete Majke. Na propovijedi se fra Damir posebno dotakao Isusovih riječi: Ni-sam došao zvati pravedne, nego grešnike na obraćenje. Sve vjernike je pozvao da nikada ne smiju smetnuti s uma Isusovu beskrajnu ljubav koju ima za svakoga čovjeka i želju da se svi ljudi spase. Stoga u našim srcima nikada ne smije vladati zabrinutost i očaj, već istinsko povjerenje kako s Isusom uvijek imamo priliku za novi početak.U nedjelju, u crkvi sv. Josipa u Zürichu gdje je i održavana duhovna obnova kroz tri dana, fra Damir je u punoj crkvi predvodio najprije pobožnost Put križa, a onda i slavio svetu misu u kojoj je pozvao vjernike da im vrijeme korizme bude vrijeme u kojem će si posvijestiti prolaznost ljudskoga života i važnost potpunog prihvaćanja Isusa i osla-njanja na njega u svim životnim iskušenji-ma. Misao vodilja je bio evanđeoski tekst o Isu-sovoj kušnji u pustinji.

† Adam Zečević 1952. – 2017.

† Marko Antunović 1952. – 2017.

Adam je rođen u Zovi-ku (BiH) 14. prosinca 1952. godine kao drugo dijete u roditelja Stjepa-na i Ike. Nakon završe-nog školovanja najprije odlazi u Austriju, a po-tom 1982. godine dola-zi u Švicarsku. Radio je u različitim firmama.Prije desetak godina se

razbolio i od tada je stalno bolovao. Gospodin ga je pozvao k sebi u ranim jutarnjim satima na Novu godinu, 1. siječnja 2017. godine. Ispraćaj, koji je vodio fra Stjepan, upriličen je 4. siječnja na Krematoriumu Nordheim, a pokopan je u svom rodnom Zoviku. Iskrena sućut Slavici, svoj rodbini i prijateljima. Počivao u miru!

naši pokojnici

Pedeseta obljetnica braka

Duhovna obnova u HKM Zürich«Nisam došao zvati pravedne, nego grešnike na obraćenje.»

Marko je rođen 16. ko-lovoza 1952. godine u selu Orahov, u općini Kotor Varoš od oca Ja-kova i majke Anđe kao drugo dijete u obitelji. Mladenaštvo je proveo u rodnom mjestu gdje je 1971. godine zasno-vao i kršćansku obitelj sa

svojom Anđom. Bog je njihovu ljubav obdario s troje djece; sinovi Anto i Draženko i kćerka Mira. Kao i mnogi iz toga kraja već 1973. godi-ne odlazi u Švicarsku i ostaje sve do svoje smrti. Radi ratnih događanja u domovini u Švicarskoj su mu se pridružili supruga Anđa i djeca. Životne teškoće ostavljaju traga na čovjeku te je i Marko već u 45. godini otišao u invalidsku mirovinu zbog zdravstvenih poteškoća. 27. ve-ljače 2017. godine odlazi u bolnicu Triemli ali mu liječnici nisu uspjeli pomoći. Opremljen svetim sakramentima odlazi Gospodinu 04. ožujka 2017. godine u večernjim satima. Pokopan je na groblju Manegg 09. ožujka 2017. godine. Nakon toga je služena sveta misa za + Marka u crkvi St. Franziskus u Wollishofenu. Obrede je predvodio fra Vine Ledušić.Iskrena sućut supruzi Anđi, djeci Anti, Miri i Draženku i njihovim obiteljima te svoj rodbini i prijateljima. Počivao u miru!

Hrvatska katolička misijaKleinriehenstrasse 53, 4058 BaselTelefon / Faks: 061 692 76 40Mobilni: 076 331 63 79E-Mail: petar.topic@bluewin.chMisionar: fra Petar TopićSuradnica: Marija Marušić

■ Raspored misa

■ BASEL: Crkva sv. Mihaela, Allmend- strasse 34, svake nedjelje u 11.00 sati■ BASEL: Svakog prvog petka u mjesecu misa i ispovijed u 18.30 sati■ LIESTAL: Crkva Bruder Klaus, Mühle-mattstrasse 3, svake nedjelje u 13.00 sati■ BASSECOURT: crkva St-Pierre, Rue de Prayé 6, svake 2. i 4. subite u mj. u 17.30 sati

MISIJA BASEL

8 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

Vjenčanja

Misijski kalendar

Kršteni u Misiji

Duhovna obnova. Od petka, 18. do nedjelje, 20. studenoga (11.) 2016. godine održana je Duhovna obnova na temu. «Tko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogo roda, govori Gospodin». Obnovu je predvodio fra Petar Topić, a Mario Škorić i Marinko Klaić i zbor mladih «Anđeli svjetla» pjevanjem pratili.

Posjet. Velečasni Josip Kešinović, župnik u Podcrkavlju, posjetio je Misiju 27. studenoga 2016. godine i predvodio misno slavlje u Ba-selu i Liestalu.

Misa «Zornica» ili Rorate. Svako jutro(osim petka) u Došašću slavili smo misu u Baselu u crkvi sv. Michaela u 6.00 sati.

Božićni koncert 2016. Božićni koncert je odr-žan u nedjelju, 18. 12. 2016. u 16.00 sati u crkvi sv. Michaela u Baselu poslije nedjeljne mise. Zbor mladih «Anđeli svjetla», s kojim redovito vježba Ana Badrov, oduševio je prepunu crkvu svojim pjevanjem božićnih pjesama. Na kraju su svi dobili na dar po bibliju. Nastupio je mali zbor. Novčani prilog od 2000 € poslali smo u Kenyu za sirotište «Mali dom» fra Miri Babiću. Hvala zboru mladih i malih!

Uskrsna ispovijed

Basel, velika ispovijed je u petak, 31. 03. 2017. u 17.30 sati u crkvi sv. Michaela.Liestal, svake nedjelje u korizmi prije i poslije miseBassecourt, 25. 03. 2017. od 16.00 satiBasel, 02. 04. 2017. (nedjelja) u 16.00 sati - ispovijed samo za one koji ne mogu doći 31. 03. na veliku ispovijed.

Raspored u Velikom tjednu

Cvjetnica, 09. 04. 2017.Muka Gospodnja i blagoslov grančicaBasel, u 11.00 satiLiestal, u 13.00 sati

Sveto trodnevlje u Baselu, sv. MichaelVeliki četvrtak, 13.04.2017. u 18.30 sati je misa Večere GospodnjeVeliki petak, (post i nemrs) 14.04.2016. u 17.00 sati - obredi čitanja Muke i ljubljenje križa.Velika subota, 15.04.2017. u 20.30 sati - obred blagoslova vatre, hvalospjev Uskrsnoj svijeći, misa i na kraju blagoslov jela.

Uskrs 16. 04. 2017.

Basel, u 11.00 satiLiestal, u 13.00 sati

Prva pričest 2017.Prva pričest je u subotu, 06. 05. 2017. u 15.00 sati u crkvi sv. Michaela u Baselu

Proba pjevanja za mlade Petkom u 20.00 sati u Baselu.

Krunica svake nedjeljeU Baselu u 10.30 sati i u Liestalu u 12.40 sati. Dođite i molimo krunicu prije mise.

Proba folklora nedjeljomza male folkloraše u 16.00 sati za mlade folkloraše u 17.00 sati

Poduprite novčano naš folklor. Nedavno ste dobili uplatnice s kojima možete uplatiti novčanu pomoć.

Filip Martinović, sin Velibora i Antonije r. Blažević, 3. prosinca 2016. u BaseluMelani Tadić, kći Maria i Ruže r. Pandža, 3. prosinca 2016. u BaseluEliah Ramljak, sin Bernarda i Manuele r. Lukić, 14. siječnja 2017. u BaseluFilip Šimić, sin Marijana i Ivane r. Levarda, 14. siječnja 2017. u BaseluDavid Grubeša, sin Ante i Anđelke r. Milić, 14. siječnja 2017. u BaseluMateo Bubalović, sin Antonia i Paule r. Ra-doš, 21. siječnja 2017. u Kaiseraugstu Viktoria Trčak, kći Danijela i Darije r. Vucić, 21. siječnja 2017. u KaiseraugstuMario Sirovina, sin Andreja i Marije r. Kopačević, 11. veljače 2017. u Baselu

Statistika misije Basel 2016.

Tiskamo liturgijski listić za svaku nedjelju s misnim čitanjima, obavijestima i kratkim ko-mentarom misnih čitanja «Živa riječ» u 400 primjeraka; za uskrsnu i božićnu ispovijed i prigodnu (za krizmu, prvu pričest, prvi pe-tak i nedjelje) u misiji Basel ispovijedilo se prošle 2016. godine preko 2000; slavili smo svako jutro, osim petka, mise «Zornice» kroz vrijeme Došašća; sudjelovali u dvodnevnom hodočašću u Einsiedeln kao i na susretu mla-dih ili «Rumenom listu»; kršteno je 10 djece; krizman 51 krizmanik; pripremano ili vjenča-no 14 bračnih parova; Prvu pričest primilo 16 prvopričesnika: 9 dječaka i 7 djevojčica; umrlo 4; održane 2 Duhovne obnove; redovita kruni-ca srijedom u 8.30 sati; proslavljeno 255 svetih misa s narodom, (mise za Švicarce svake srije-de misa u St. Michaelkirche u 09.00 sati, kod časnih sestara u Personalhausu svakog četvrtka u 6.30 sati i svake subote u kapeli Claraspital u 8.00 sati; blagoslovljeno oko 260 obitelji; vje-ronauk posebno za prvopirčesnike i krizmani-ke, pobožnost prvih petaka, bolesnici i posjet bolnicama; ispovijed starih i bolesnih; nikoli-nja (veliko u Prattelnu i malo u Juri); Majčin dan; Zbor mladih iz Basela «Anđeli svjetla» redovito probaju pjevanje petkom u 20.00 sati i pjevaju pod nedjeljnom misom i imaju svake godine božićni koncert; folklorna grupa «KUD Croatia» iz Basela je sve aktivnija kroz cijelu godinu s probama i nastupima; subotom su probe za ministrante i mali zbor; molitvena za-jednica «Majka Triput Divna» - koja uključuje preko 150 obitelji - je jako aktivna molitveno i u suradnji.

BLAŽ PAPIĆ i IVANA BIŠKIĆ, 12. studenoga 2016. u Baselu

POMOĆ BRAĆI U NEVOLJI U 2016. Pomoć katolicima u Ukrajini 1500 CHF; po-moć za rad s mladima i ministrantima u župi Domaljevac 500; pomoć za bolesnu dvadeseto-godišnju majku Mateu Janković iz Livna 4300; pomoć za djecu s posebnim potrebama „Duga“ u Novom Travniku 2850; pomoć obtelji Luke Sirovine, Hreljin HR - žena Matija nepokret-na 300; pomoć obitelji Zrno iz Žepča čija je kći Nika teško stradala u saobraćaju 2900; za zaštitu skloništa u kojem su spaljeni fratri na Širokom Brijegu 1000; pomoć obitelji Dragice Čirjak s osmero djece iz Benkovca za Uskrs 300; pomoć obitelji Luke Sirovine, Hreljin HR - čija je žena Matija nepokretna 1000; pomoć obitelji Ankice Živatović iz Sl. Broda za Uskrs 500; pomoć za djecu u Ruandi i fra Ivici Pe-rić koji vodi centar „fra Vjeko Ćurić“ 5000 €; za liječenje djevojčice Karoline Brdar iz Novog Travnika 2000 CHF; pomoć za franjevački sa-mostan u Konjicu 1000; pomoć obitelji Ankice Živatović iz Sl. Broda za Božić 300; pomoć obi-telji Dragice Čirjak s osmero djece iz Benkovca za Božić 300; pomoć obitelji Biljane Barišić iz Sl. Broda za Božić 300; pomoć za djecu u Con-gu - Afrika i fra Filipu Sučiću 2000 €; pomoć obitelji Luke Sirovine, Hreljin HR - čija je žena Matija nepokretna – 1000 CHF; pomoć za dje-cu u Ruandi i fra Ivici Perić koji vodi centar „fra Vjeko Ćurić“ 1000 €; pomoć za operaciju srca male Ane Varga iz Vukovara 2800 CHF; pomoć za župu Podcrkavlje kod Sl. Broda 5600 CHF. Hvala darovateljima!

Misijska kronika

Prijavite djecu za Krizmu Prijava djece za Krizmu je do kraja ove škol-ske godine. Djeca koja su 7. i 8. razred i stariji mogu se prijaviti za krizmu.

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 9

Proslava Nikolinja. Prošle 2016. godine, prosla-vili smo dva Nikolinja u subotu, 10 prosinca u Baselu i u Juri. Veliko Nikolinje za Basel i Base-lland proslavili smo u velikoj dvorani KUSPO Pratteln. Prvo je uslijedilo okupljanje u 17.00 sati, pa večera, dječji program HDŠ-e, podjela darova, nastup naših folkloraša i zabavni dio. Vrijedni suradnici su sve pripremili i ponovno na kraju pospremili za taj dan samo za poželjeti i pohvaliti. Komentari su ovaj put bili u super-lativu. Hvala im!

Blagoslov obitelji. Nakon blagoslova soli i vode na blagdan Isusova krštenja, 8. siječnja 2017. godine, svaka obitelj je mogla uzeti naljepnicu, Gospinu sliku, tekst za blagoslov obitelji i po-nijeti sa sobom i taj isti dan blagosloviti svoju obitelj. Svi vjernici su zamoljeni da redovito nastave blagoslivljati svoju obitelj svake prve subote ili nedjelje u mesecu kroz cijelu ovu godinu. Molim sve obitelji, ne zaboravite to i činiti. Hvala!

Molitvena zajednica. Molitvena zajednica iz misije Basel «Majka Triput Divna» okuplja se redovito na treću nedjelju u mjesecu u Baselu i predmoli krunicu u 10.30 sati s vjernicima, a poslije mise članovi ostaju u crkvi u kratkom razgovoru i dogovoru, prema potrebi.

Slavonska večer. Zajednica «Babogredaca» or-ganizirala je u subotu, 28.01. 2017. u 19.00 sati u Rheinfeldenu u Bahnhofsaal tradicionalnu slavonsku večer.

Malonogometni turnir. N.K. POSAVINA iz Basela organizirala je malonogometni turnir u Reinachu u subotu 28. 01. 2017. godine.

Zabava folkloraša. Hrvatsko kulturno umjet-ničko društvo, HKUD «Croatia» iz Basela imali su redovitu godišnju zabavu u subotu, 11. veljače 2017. godine u Lausenu.

Mijo je rođen 26. ožujka 1949. godine u Ivančevu kod Vareša u Bosni i Her-zegovini od roditelja Mate i Ane. Završio je višu teh-ničku školu u Varešu. Ži-vio i radio u Sarajevu kao inžinjer elektrotehnike. Oženio se 1978. godine s

Franciskom Šimic. Podigli su na noge dvojicu sinova: Mišela i Ivana, koji danas imaju svoje obitelji. Mijo je došao u Švicarsku u Basel 1990. godine, a 1992. godine pridružila su mu se djeca i žena. Radio je kao elektromonter kod Pellegrini, Electro Basilisk i K. Schweizer AG sve do mirovine u koju je otišao 2011. godine. U mirovini se posvetio obitelji. Bolest ga je sve više zahvaćala. Opirao se koliko je znao i mo-gao. Umro je u ponedjeljak navečer, 19. prosin-ca 2016. godine u Baselu. Pokopan na groblju Hörnli u Riehenu 23. prosinca. Sprovod je vo-dio i misu zadušnicu slavio fra Petar Topić.U vjeri u Uskrsloga i naše suuskrsnuće s Njim, iskrena sućut ženi Franciski, sinovima Mišelu i Ivanu s obiteljima, sestri Ljiljani s obitelji, braći i sestrama u domovini, rodbini i prijateljima. Počivao u miru Božjemu!

naši pokojnici

† Mijo Jarmanović 1949. – 2016.†Stjepan Draganić 1954. – 2016.

Uspješni studenti iz misije Basel

Dora VrdoljakDora je rođena 5. studenoga 1991. u Baselu od roditelja Tomislava i Marine r. Vuko-ja. Nakon završene gimna-zije upisala je defektologiju na institutu za specijalnu pedagogiju i psihologiju u

Baselu. Uspješno je magistrirala u lipnju 2016. godine, te od kolovoza iste godine radi kao de-fektolog u osnovnoj školi u Riehenu. Dora je vrlo aktivna u Misiji i misijskoj zajedni-ci. Uključena je u zbor mladih «Anđeli svjetla» i redovito svira na nedjeljnim misama. Dori čestitamo na magisteriju i želimo joj uspješan rad u školi i u Misiji.

Stjepan je rođen 5. lipnja 1954. godine od roditelja Janka i Ivke r. Oslić u Mi-hovljanu u Hrvatskom Za-gorju. Osnovnu školu za-vršava u rodnom mjestu, a srednju strojobravarsku u Zagrebu gdje ostaje raditi do 1985. godine kada od-

lazi u Švicarsku u Basel. Radio je kod Die Paul Pfirter & Co. AG. Početkom 7. mjeseca 2016. godine odlazi u mirovinu. Mjesec dana prije, u lipnju, ustanovljena mu je zloćudna bolest od koje se nije uspio izliječiti. Umro je na svoj imendan, 26. prosinca 2016. u Claraspitalu u Baselu. Oproštaj od Štefa, kako su ga svi zvali od mi-lja, bio je 30. prosinca 2016. godine a pokop je bio 9. siječnja 2017. godine na groblju Hörnli u Riehenu. Sprovod je vodio misionar fra Petar.

U vjeri u Uskrsloga i naše suuskrsnuće s Njim, iskrena sućut ženi Ljubici, sinovima Deanu i Fabijanu, bratu Dragutinu, sestrama Đurđi, Štefici i Nadici i svoj rodbini i prijateljima. Počivao u miru Božjemu!

Europski susret Taizé-mladih 2017. godine u BaseluTraže se obitelji koje mogu primiti/smjestitiod dvoje do četvero mladih.

Europski susret mladih održat će se od 28. prosinca, 2017. do 1. siječnja, 2018. u Base-

lu. Zajednica iz Taizéa priprema taj susret. Oko 15 tisuća mladih okupit će se u Baselu. Mladi iz cijele Europe i šire bit će primljeni u obitelji-ma i crkvenim zajednicama čitave regije. Mole se i naše sve obitelji u Baselu i Basellandu koje mogu tih dana primiti od 2 do 4 mladih da se prijave u Misiju osobno svećeniku ili na E-Mail adresu: petar.topic@bluewin.ch. Više informa-cija možete saznati na: www.taizebasel.chInternationales Taizé-Jugendtreffen 2017. findet in Basel stattDas 40. europäische Taizé-Jugendtreffen findet Ende 2017 im schweizerischen Basel statt. Das teilte der Prior der ökumenischen Gemein-schaft von Taizé, Bruder Alois Löser. Das Eu-ropäische Jugendtreffen von Taizé wird 2017/18 in der Region Basel stattfinden. Das Treffen dauert vom 28.12.2017 bis zum 01.01.2018. Es wird erwartet, dass 15 000 junge Erwachsene aus ganz Europa am Treffen teilnehmen. Die Teilnehmenden werden grösstenteils zwischen 18 und 35 Jahre alt sein. Sie werden von Ga-stgemeinden in der Region empfangen und wohnen während der Dauer des Treffens in Gastfamilien. www.taizebasel.ch

Hrvatska katolička misijaZähringerstrasse 40, 3012 BernTelefon: 031 302 02 15 Fax: 031 302 05 13E-Mail: hkm.bern@bluewin.chwww.hkm-bern.chUredovno vrijeme: ponedjeljak - petak, od 10.00 do 16.00Misionar: fra Gojko Zovko, privatQuartiergasse 12, 3013 BernTelefon: 031 331 56 52 Fax: 031 332 12 48Natel: 079 379 66 66 E-Mail: goja.z@bluewin.chSuradnica: Ruža Radoš

■ Raspored misa

■ BERN: Heiligkreuzkirche, Kastelweg 7, uz Tifenauspital, svake nedjelje u 11.00■ BIEL: Pfarrkirche Christ König, Geyisried- weg 31, svake 2. i 4. nedjelje u mj. u 17.00 ■ LANGENTHAL: crkva Sv. Marije, Schul- hausstrasse 11 A, svake nedjelje u 8.30 ■ THUN: crkva sv. Marije, Kapellenweg 9, svake nedjelje u 13.30■ MEIRINGEN: Guthirt, Haupt-strasse, sva kog 1. poned. u 19.30 i 3. nedjelje u 17.00■ INTERLAKEN: župna crkva Heiliggeist, Schlossstr. 6, svake 1. i 3. srijede u 19.30

10 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MISIJA BERN

Molitvene pobožnosti

Bern: Heiligkreuzkirche - sv. misa i mogućnost ispovijedi svaki prvi petak u mjesecu u 19.00 satiBern: Heiligkreuzkirche - molenje krunice sva-ki četvrtak u mjesecu u 19.00 sati, a svakoga posljednjeg četvrtka u mjesecu sv. misa, ispovi-jed i klanjanje Presvetom.Na svim mjestima gdje se slavi misa pola sata pri-je mise molenje krunice i mogućnost za ispovijed.

Kršteni u Misiji

Misijski kalendar

Leo Lukas Križanac, sin Bernarda i Antonele r. Bartulović, 24. srpnja 2016. u KandijiMarko Knežević, sin Blaženka i Ivane r. Grgić, 3.prosinca 2016. u LangenthaluValentina Marković, kći Ive i Marine r. Tunjić, 10. prosinca 2016. u LangenthaluIvan Gabriel Kovačević, sin Maria i Jelene-Anto-nije r. Marijanović, 17. prosinca 2016. u BrienzuIvan Simić, sin Zorana i Gordane r. Katić, 17. prosinca 2016. u BernuEna Kesedžić, kći Josipa i Antonele r. Katić, 18. prosinca 2016. u BernuAmelie Franziska Behrends, kći Mathiasa i Nikoline r. Pinko, 26. prosinca 2016. u BernuMarko Matković, sin Ante i Danijele r. Bajić, 7. siječnja 2017. u BernuVladimir Stanić, sin Marka i Andree r. Sikirić, 28. siječnja 2017. u BernuMatej Dugonjić, sin Ilije i Anđe r. Vinovčić, 18. veljače 2017. u BurgdorfuValentin Jurić, sin Velibora i Aldijane r. Perak, 25. veljače 2017. u ZollikofenuMichele Žilić, kći Drage i Blaženke r. Lešić, 26. veljače 2017. u ThunuEmili Kovačević, kći Kristijana i Mander r. Pesinović, 11. ožujka 2017. u Thunu

Prva PričestBern: Heiligkreuz, nedjelja 07.05.2017. u 11 sati. Prva ispovijed za prvopričesnike i generalna proba je u Bernu (Heiligkreuz) u subotu 29.04.2017 u 10.00 sati.

KrizmaBern: Heiligkreuz, subota 20.05.2017. u 11 sati. Ispovijed za krizmanike, roditelje i kumove te generalna proba u Bernu (Heilig-kreuz) srijeda 17.05.2017. u 16.00.

Izlet krizmanika u EuropaparkPolazak ispred Heiligkreuz u subotu 03.06.2017. u 07.00 sati.

Majčin danBern: 14.05.2017. u 11.00 za vrijeme sv. mise.Thun: 14.05.2017. u 13.30 za vrijeme sv. mise.

HodošašćaLourdes: 24.05.2017. – 27.05.2017.Polazak Schuetzenmatte u 22.00Cijena 480 CHF. Djeca, studenti i mladi u izobrazbi 400CHF

Rim i Asissi: 08.10.2017. – 14.10.2017.Polazak u nedjelju 08.10.2017. u 21.00 satPovratak u subotu 14.10.2017. ca. 22.00 sataCijena: 750 CHF. Djeca, studenti i mladi u izobrazbi 650 CHF.

Korizmene ispovijedi

Bern: 27.03.2017. Heiligkreuz 17.30 – 20.00Meiringen: 3.04.2017. Dobri pastir u 19.00Langenthal: St. Marienkirche 18.15 – 20.00Biel: crkva Krista Kralja 16.00 – 17.00Thun: St.Marienkirche, 29.03.2017. 17.30–20.00Interlaken: Heiliggeist 18.30 – 19.30

Obredi velikoga tjedna i blagoslov uskrsnih jelaVeliki četvrtak, 13.04.2017. Bern: u 19.00 obred Velikog četvrtka u 19.00Veliki petak, 14.04.2017. Bern: u 14.30 obred Velikoga petka: čitanje Isusove muke, ljubljenje križa i sv. pričest.Velika subota 15.04.2017. Blagoslov uskrsnih jela i obredMeiringen: u 9.00 satiLangenthal: u 14.00 satiBiel: u 16.00 satiThun: u 18.00 satiBern: u 23.00 sata uskrsno bdijenje i blagoslov jela.

Uskrs, 16.04.2017.Langenthal: sv. misa u 8.30Bern: sv. misa u 11.00Thun: sv. misa u 13.30Biel: sv. misa u 17.00

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!

Marljive žene HKM Bern svake godine prave Adventske vijence te zaradu šalju u domovinu za najpotrebnije.

Misionari stranih misija u Bernu zajedno s dekanom dr. Bernardom Waldmueller posjetili su hrvatski misijski centar.

Fotozapis

Vratili se u domovinu

Ante i Doma MatićAnte i Doma rođeni su u Borčanima, a 1978. vjenčali se u rodnoj župi Kongora. Ante odlazi 1985. u Švicarsku, gdje marljivim radom 32 godine gradi prekrasnu obiteljsku kuću u Rijeci, kamo se obitelj ubrzo preselila. Ivan i Boško

završavaju studij u Rijeci, gdje zasnivaju svoje obitelji, dok najmlađi Sin Zoran kao srednjoš-kolac dolazi u Švicarsku, gdje će i ostati nakon ovogodišnje ženidbe. Prijatelji u Langenthalu priredili su mu lijep oproštaj, a Ante se od svih oprostio na nedjeljnoj misi, gdje mu je misio-nar fra Gojko uz prigodne darove zahvalio na aktivnostima u misiji i redovnim nedjeljnim susretima.

Ivo i Ana JurićIvo i Ana vjenčali su se u rodnoj Komuši-ni, a onda je Ivo oti-šao prvo u Sloveniju, a kasnije 1980 g. u Švicarsku. Kasnije će napraviti kuću u Okučanima gdje se sada vraćaju u mi-

rovinu. Ana je početkom domovinskoga rata došla sa djecom u Švicarsku. Imaju 8 djece. Šestero ih ostaju u Švicarskoj, a dvoje najstarijih su od početka ostali u domo-vini. Želimo im lijepe mirovinske dane.

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 11

Kruh Sv. Ante 100 plus600 Mato Kovačević500 Nikola i Nada Bilić, Ilija i Iva Hrnjak350 Anto Brkljača300 Spitex Bajić, Mladen Brkić200 Franjo Franjić, Josip Kovačević, Ilija Marčić, Jana Šišić, Pavo Ćorić,Vlado Perak, Marko Jurić, Branimir Vidović, Juro Tukerić, Božo Grbeš, Drago Ivić, Nikola Klemenčić, Velibor i Aldijana Jurić, Marinko Stipić170 Dubravko Tandrlić150 Davor Šerić,100 Anto Matković, Jozo Jurišić, Pero Kozarić, Mijo Sliško, Jozo Andrijanić, Dari-jo Bajić, Vesna Stucki, Mara Pranjić Glavaš, Srećko Tadić, Dario Maras, Josip Orlovski, Niko Marković, Dalibor Marković, Ivo Bajić, Mario Bajić, Ante Filipović, Nikola Andačić, Ivan i Zdenka Radoš, Marko Lucić, Marko Agatić, Josip Ćutuk, Marijan Kljajić, Marijan Dabić, Damir Kljajić, Željko Crnogorac, Mari-jan Andačić, Irena i Željko Vlahović,Stephanie Simić, Branko Lovaković, Mara Šojat Ivanko-vić, Anton i Marijana Šišić, Ana i Nikola Ćurić, Zvonimir Čamber, Pero Šošić, Franjo i Finka Erceg, Darijo i Anita Erceg, Ante Grgić, Mla-den Ćavara, Dr.Roman Gürtl, Marko Čolić, Marko Josić, Petar Babić, Jozo Vidić, Milenko Peraić, Dragan Batinić, Marko Lamešić, Di-jana Vijačkić, Kristijan Andrijanić, Snježana Dalik, Jozo Đorđević, Vlado i Slavica Petrović,

Toma Begčević, Ivo Jurić, V M Olujić, Zdrav-ko Kolak, Marko Ivanković, Darko Crnogorac, Marko Princip, Boris Malenica, TECHNO-PROTECT, Ruža Graf, Evica Winzer, Josef i Adela Bodi, Zlatko Daidžić, Ilija Kopčić,

Pomogli smo:2000 Kongo, Diozese Solothurn 1000 Fr. Galerija -Š.Brijeg, A.B. Bern700 Čitluk644 M.S. Bern, 600 Garevac, J.J. Split 500 Potočani, Ogulin, Tuzla, Livno, Susedgrad, Posušje, Žitače, Mikanovci, Konjic, Vareš, Mostar, Tuzla, Sarajevo-Bistrik, Petričevac-B. Luka, Tomislavgrad, N.P. Bern, Kondžilo, 400 Plaško, Bučje, Odžak, Zagorje- Posušje, Beograd-Sv. Ante, Pećnik, D.Tramošnica, Branjin Vrh, Stolac300 D. Dubrave, Vukovar, Potočani, Šikara, G.Tramošnica, Ružići, Ivankovo, Ruščica, D.Tramošnica, Turić, Veljaci 200 Svilaj, K.Sutjeska, Kneginac G. Tomi- slavgrad, Sl. Brod, Tomislavgrad, Konjic, Seonica, Bučići, Oriovac, Višići, Seonica, Busovača, N.Travnik, Pećnik, G.Tramošnica, Tolisa, Samobor, Sl. Brod 100 Berak, Sl. Brod, Bugojno, Prud

Zlatni jubilej braka

Jozo i Ana Tomić-BabićU crkvi sv. Josipa u Koenizu kod Berna, 04.02.2017. proslavili su 50 godina bračne vjernosti Jozo i Ana Tomić-Babić. Jozo je ro-đen u Liješevu župa Gromljak, a Ana u Dje-dovu Dolu, župa Fojnica, gdje su se vjenčali 05.02.1967. Slavlje je predvodio misionar fra Gojko, koji im je čestitao u ime misije i zahva-lio na aktivnostima u misiji, a u nazočnosti njihove djece Marija, Marine i Gorana sa nji-hovim obiteljima i mnogobrojnim prijateljima. Slavlje je nastavljeno u župnoj dvorani, gdje ih je glazbeni sastav njihova zeta Stipe zabavljao. Želimo im dobro zdravlje i Božji blagoslov.

Misijska kronikaPosjet g. Josipa Jovića. U nedjelju, 20.11.2016. misiju je posjetio publicist i bivši urednik Slo-bodne Dalmacije, g. Josip Jović iz Splita, pa nam na misama u Langenthalu, Bernu i Thunu predstavio svoje knjige, Memento (Kratka po-vijest hrvatskoga mučeništva) i Suprotiva (Kri-tička kronika političke svakodnevnice u Hrvat-skoj). Večer prije gost je posjetio godišnju feštu hrvatske udruge iz Berna, Slavonije, te kratko przdravio sve prisutne. Mnogi su mogli osobno s njim popričati i nabaviti navedene knjige.

Tečaj priprave za brak Ove godine po dvanaesti puta – otkad misiju vodi fra Gojko Zovko – 4. ožujka 2017. održan je tečaj za crkveno vjenčanje članova naše misije koje će ove godine imati crkveno vjenčanje. Predavači na tečaju su bili dr. Nevenka Wyss i fra Gojko. Ove godine je sudjelovalo 25 parova. Sa svakim parom će misionar osobno napraviti protokol i spremiti ih za vjenčanja, od kojih će većina biti u domovini. Neka im bude sretno. Njihova imena su: Franko Tašić i Josipa Đonović, Stipe Pranjić i Ivana Ramljak, Robert Volić i Antonia Kuna, Matej Gadža i Kristina Ivančić, Ma-rijo Samardžić i Svjetlana Tunić, Krunoslav Sliško i Josipa Matić, Ivan Filipović i Ivana Stanić, Danijel Matić i Tanja Stojmenovska, Fabio Endrich i Ivana Jažo, Mario Lamešić i Nataša Kos, Toni Marinčić i Nikolina Jozić, Alen Stanić i Ivona Ivančević, Ivo Ćurić i Adriana Martinović, Juro Bošnjak i Julijana Čalušić, Renato Martinović i Nikolina Piliškić, Ante Jažo i Kristina Radoš, Verner Andrić i Lenka Erenda, Zoran Matić i Katarina Bilobrk, Daniel Eklić i Nicole Wisler, Marko Begčević i Anđa Karačić, Milan Radoš i Marija Matić, Marko Stanić i Ivana Lamešić, Josip Andrić i Iva Zrinušić, Damir Andrijanić i Biljana Raič, Petar Sirković i Katarina Knezović.

Čuvari noći uljepšali Nikolinja. Tamburaški sastav «Čuvari noći» iz Narta kod Valpova, u režiji g. Josipa Boroznoga, svirali su na Niko-linjima i na misama u Bernu i Thunu 03.12. i 04.12.2016., te obradovali i male i stare.

Tragurium i Chorus Croaticus. Poznata kla-pa «Tragurium» iz Trogira zajedno sa Choru-som Croaticus iz Berna, svirali su na misama u Bernu i Thunu 29.01.2017. te u Thunu nakon mise priredili lijepi koncert u župnoj dvorani.

Dan prije naša famozna grupa iz Berna koju je osnovao i od početka vodi teolog, psiholog i maestro Franjo Vugdelija, proslavio je 30 godi-na uspješnoga rada.

Hrvatska katolička misijaParadiesstrasse 38, 9000 St. GallenTelefon: 071 277 83 31, Faks: 071 277 83 36Natel: 079 444 85 49Misionar: fra Mićo PinjuhKatehistica i orguljašica: Prof. Jasna Jegićwww.hkm-stgallen.chE-Mail: info@hkm-stgallen.ch

■ Raspored misa

■ BALGACH: Kath. Pfarrkirche, svakog 1. petka u mjesecu i svake (osim 1.!) subote u mjesecu u 18.30 sati ■ WIL: Kapuzinerkirche (St. Antonius), svake nedjelje i zap. blagdana u 9.30 sati■ JONA: Kath. Pfarrkirche (St. Franziscus) u Kempratenu, svake nedjelje u 12.00 sati■ ST. GALLEN: Kath. Pfarrkirche St. Maria (Neudorf), svake nedjelje i zapovjednog blagdana u 18.00 sati, te krunica (u korizmi križni put) i sv. misa svake srijede u 18.30 (Wallfahrtskirche Heiligkreuz)

12 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

Kršteni u Misiji

MISIJA ST.GALLEN

Spoznaja, koja se više nije mogla tajiti, da je zapravo riječ o oproštajnom na-stupu dugogodišnje voditeljice misij-

skih zborova i pjevačkih skupina u HKM St. Gallen, prof. Dragice Bošnjak, snažno je i na svim razinama prožimala ovogodišnji Božićni koncert, koji je održan u subotu, 17. prosinca 2016. u župnoj crkvi sv. Martina u Bruggen-u. Upućeniji su, svjesni snažne i razložne privrženosti pojedinih misijskih skupina njihovoj dugogodišnjoj voditeljici, potajice strahovali za umjetničku razinu – veoma zahtjevnog – glazbenog programa. No, čini se da je upravo ta činjenica dodat-no potakla sudionike da dadnu sve od sebe, kako bi ovaj 'oproštajni koncert' s njhovom omiljenom voditeljicom ostao svima – dje-latnim sudionicima u programu i slušate-ljima – u nezaboravnoj uspomeni. I sve je bilo zaista na iznimno visokoj umjetničkoj i organizacijskoj razini: solisti, glazbenici, pjevači, slušatelji ... Kao da su se natjecali tko će ovaj iznimni dan i događaj učiniti sadr-žajnijim, toplijim i nezaboravnijim. Taj stva-ralački naboj posebno se osjećao u djevojaka i dječice, kojima je prof. Bošnjak bila puno više od puke 'učiteljice' lijepoga pjevanja. Djevojke su, svoj bogati višejezični program, oplemenjen iznimnim solističkim dionica-ma, otpjevale na veoma visokoj glazbenoj razini. Slušatelji su posebno burno pozdra-vili domoljubni dio njihova programa. Veo-ma zapažen i uspješan nastup imao je i veliki mješoviti zbor. Članovi maloga zbora, po uzoru na svoje starije uzore, postupno dozri-jevaju i iz godine u godinu postaju sve bolji. Tamburaški sastavi 'Ševa' pod ravnanjem dr. Anđelka Krčmara i 'Hrvatski korjeni' pod umjetničkim vodstvom Damira Kovačevića, svojom su glazbenom osebujnošću znatno

obogatili predblagdansku glazbenu prired-bu. Dragica je, svojim vjernim suradnicima i slušateljima, uzvratila na najljepši mogući način – maestralnom vokalnom izvedbom božićnih uspavanki skladateljskih veliči-na kakve su: Max Reger, Franz Schubert i Johannes Brahms... Vrijedne umjetničke ka-menčiće u velčanstveni programski mozaik te večeri su također ugradili maestro Hoze Munhoz i Mia Paurević orguljskom prat-njom pojedinih glazbenih brojeva. Nepo-sredno nakon koncerta, toplih oproštajnih

USKRSNE ISPOVIJEDIWil, 31. ožujka 2017. u 18.00St. Gallen, 4. travnja 2017. u18.00Kempraten, 5. travnja 2017. u 18.00Balgach, 7. travnja 2017. u 18.00

OBREDI VELIKOGA TJEDNAVeliki četvrtak: St. Gallen (Heiligkreuz) u 18.30Veliki petak: Kempraten u 18.00; St. Gallen (Neudorf ) u 20.30Velika subota: Kempraten u 18.00; St. Gallen (Neudorf) u 23.00

PRVA SVETA PRIČESTPrvu svetu pričest u našoj Misiji proslavit ćemo u nedjelju 14. svibnja u Kempratenu (crkva sv. Franje) u 12.00 sati, te u St. Gallenu u nedjelju 21. svibnja (Gospina bazilika u Neudorfu) u 16.00 sati. Sveta ispovijed za prvopričesnike i njihove roditelje u Kempratenu će bit u ned-jelju 7. svibnja neposredno nakon svete mise, a u St. Gallenu u subotu 20. svibnja u 10.00 sati.

SAKRAMENT SVETE POTVRDESakrament svete potvrde u našoj Misiji prosla-vit ćemo u Gospinoj crkvi u Neudorfu u sub-otu 24. lipnja 2017. Svečanom euharistijskom slavlju u 11.00 sati predsjedat će i podijeliti sa-krament svete potvrde mladim pripravnicima mons. dr. Pero Sudar, pmoćni biskup Vrhbos-anske nadbiskupije. Proslava sakramenta pomirenja (svete ispovi-jedi) za krizmanike, njihove roditelje i kumove bit će u St. Gallenu (Neudorf) u srijedu, 21. lip-nja 2017. u 16.00 sati.

Emilia Rose Herceg Martinova i Tianina, 25. lipnja 2016. u NiederuzwiluMateo Ćuk Alenov i Marijin, 29. siječnja 2017. u KempratenuSara Volić Kristijanova i Ankičina, 25. veljače 2017. u St. GallenuNika Perić Josipova i Marinina, 26. veljače 2017. u Wilu

BOŽIĆNI KONCERT – ZORAN ODRAZ JEDANAESTGODIŠNJEGA PLODNOGA RADA

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 13

naši pokojnici

† Marko Žuljević 1955. – 2016.

Mate i Milica LjubičićMate Ljubičić, peto po redu od desetero djece, pokojnih Abrama i Cvite Ljubičić, rođen je u Prisoju 22. lipnja 1955. godine. Njegova su-pruga Milica rođena je 9. siječnja tri godine kasnije u istom, veoma živopisnom, selu i župi uz Buško jezero. Svoje uzajamno odabranje ok-runili su sakramentalnim brakom 15. siječnja 1978. u rodnoj župi. Gospodin im je, u sklad-nom kršćanskom braku, podario troje djece – sina Darija i dvije kćerke Ružicu i Mariju. Svih troje djece već su zasnovali svoje obitelji. Mate i Milica su u Švicarsku došli 1980. godine. Po četiri godine su živjeli i radili u Mihlehorn-u i Unterterzen-u. U Wald (ZH) su doselili 1989. i ostali do kraja svoga radnoga vijeka u ovoj lijepoj i bogatoj alpskoj zemlji. Ove godine su odlučili vratiti se u svoje Prisoje. Mati i Milici želimo dobro zdravlje, dug i lijep život u rodnomu kraju - među svojim ljudima.

Marko je rođen 16. svibnja 1955. godine u Ždrimcima u župi Uskoplje.Mladenačka naklonost prema Ruži Dujmović postupno je prerasla u iskrenu ljubav, koja ih je dovela pred oltar župne crkve u Uskoplju 20. rujna 1978. godine. Gos-

podin je njihovo bračno zajedništvo blagoslo-vio s troje djece. Njihova djeca - Jozo, Drago i Slavica – u Švicarskoj su završili škole i zas-novali svoje obitelji. Marko je, poput brojnih znanaca iz rodnoga kraja, 1988. u Švicarskoj potražio sigurniji život svojoj obitelji. Ubrzo mu se pridružila i supruga s djecom. St. Gal-len je bio njegov prvi izbor. U početku je radio kao krađevni radnik, a potom kao tvornički. Zloćudna bolest je iz korijena poremetila obi-teljsku sreću i dugoročne planove. Njegovo srce je, nakon žilave borbe, prestalo kucati 9. pro-sinca 2016. u bolnici u St. Gallenu. Pokopan je 13. prosinca 2016. u rodnim Ždrimcima kod Uskoplja. Pokopu su, uz rodbinu, nazočili broj-ni prijatelji, znanci i članovi uskopaljske župne zajednice. Marku želimo vječni pokoj i radosno zajedništvo s Božjim izabranicima, a njegovoj obitelji izričemo iskrenu ljudsku i kršćansku sućut.

PoVratnici u domovinu

NIKOLINJSKA SLAVLJA 2016.Svetac daronosac, kako sv. Nikolu mnogi od milja nazivaju, i ove godine se držao svoga, već ustaljenoga, rasporeda godišnjih pohoda mališanima u našoj Misiji. Najprije je poho-dio dječicu u Rheintal-u, u subotu 26. stu-denoga, pa tjedan dana kasnije 3. prosinca razigrane mališane u Oberuzwilu, te na kraju 10. prosinca 2016. dobru dječicu s područja Rapperswila i Jone. Veoma uspjele prigodne programe pripremile su naša misijska su-radnica Dragica Bošnjak i učiteljice HDŠ-a Danijela Babić (Balgach i Oberuzwil) i Maja Crnjac (Jona). Susreti su započinjali euhari-stijskim slavljima, koje je predvodio domaći misionar fra Mićo Pinjuh. Za dobro cjelovečernje raspoloženje u Bal-gachu pobrinuli su se Marjan Brezović i Ti-homir Krstičević, a u Joni i Oberuzwilu VIS Mirakul iz Züricha. Bogata i raznovrsna tom-bola, lijepi dječji darovi, domaća jela, pića i slastice, susretima su podarili onaj toliko po-trebni – domaći ugođaj.

riječi, cvijeća, darova i suza, uslijedio je tra-dicijski domjenak u velikoj dvorani župno-ga središta sv. Martina u Bruggenu.Ovom prigodom iskreno zahvaljujemo našoj dugogodišnjoj misijskoj suradnici prof. Dra-gici Bošnjak, na svemu dobrom što je učinila za hrvatsku katoličku zajednicu u Švicarskoj i u HKM St. Gallen - za sve lijepe trenutke koje nam je, tijekom punih 11 godina pre-dana i sustavna umjetničkog rada, podarila. Od srca joj želimo istinski uspjeh na novom radnom mjestu u Glazbenoj školi u Abtwilu, dobro zdravje, Božji blagoslov i svaku sreću u njezinu profesionalnom i privatnom životu!

NOVA MISISJKA SURADNICA U ST. GALLENU

Od veljače ove godine u HKM St. Gallen služ-beno je namještena nova misijska suradnica (crkvena glazbenica i katehistica) gospođa Jasna Jegić. Rodena je 19. siječnja 1973. u hr-vatskoj katoličkoj obitelji u Subotici, gdje je završila osnovnu i nižu glazbenu školu. Potom je zavrsila Prirodoslovnu gimnaziju i srednju glazbenu školu takoder u Subotici. Već kao srednjoškolka počela je svirati u crkvama u Subotici. U posebno lijepoj uspomeni iz toga doba ostala joj je glazbena suradnja s župnim zborom crkve sv. Roka i katedralnim zborom ‘Albe Vidaković’ u Subotici. Studij crkvene glazbe upisala je, neposredno nakon matu-re, na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu – na Institutu za crkvenu glazbu – i diplomirala 2001. godine. Tijekom studija i puna dva desetljeća po završetku studija vodi-la je veliki župni zbor u župi ‘Rođenja Isusova’ na Kajzerici u Zagrebu, povremeno surađu-jući s Radio Marijom. Nakon višemjesečnog iskustva u Športskoj gimnaziji u Zagrebu, gdje je predavala glazbenu umjetnost , trajno zapo-slenje kao profesorica glazbene kulture dobila je u osnovnim školama: «Nikola Hribar» u Velikoj Gorici, te «Braća Radić» u Zagrebu. U dvjema spomenutim školama radila je punih 14 godina. Sa školskim dječjim zborovima uspješno je nastupala na različitim glazbenim smotrama, božićnim koncertima i školskim priredbama. Sa svojim učenicima je nastupila i na dva dječja folklorna festivala «Naše kolo veliko» u Zagrebu. Bila je voditeljica pjevačke družine ‘Jurjaši’, koja je dio «Hrvatskog kul-turnog društva Braća Radić». S tom družinom je u više navrata pripremala i plesala hrvatske narodne plesove. Povremeno je, kao korepeti-tor, surađivala sa ženskim pjevačkim zborom «Dr. Vinko Žganec» iz Zagreba, te Hrvatskim pjevačkim društvom ‘Tomislav’ iz Cernika. Tijekom dvije godine pohađala je međuna-rodnu edukaciju iz psihoterapije kroz pokret i ples, usavršavajući se u muzikoterapiji. Steče-no zanje je koristila u četverogodišnjem radu s djecom s posebnim potrebama u udrugama ‘Osmijeh’ i ‘Dawn Zagreb’. I s tom djecom je nastupila na dva festivala – na ‘Osmjeh festu’ i festivalu ‘Kutija želja’. Posljednje tri godine bila je voditeljica i orguljašica velikog župnog zbora u župi «Uzvišenja sv. Križa» u Sigetu u Novom Zagrebu. Prof. Jegić izričemo iskrenu dobrodošlicu i zahvaljujemo joj na pokazanoj spremnosti da nastavi raditi na njegovanju i promidžbi lijepog (i poglavito liturgijskog!) pjevanja u ovoj Misiji.

Za budućnost lijepoga pjevanja u St. Gallenu,sudeći po priloženom slikopisu, ne treba strahovati!

Hrvatska katolička misijaMatthofring 2/4, 6005 Luzern Telefon: 041 360 04 47 i 041 360 15 04Faks: 041 360 01 73Natel: 079 541 35 08E-Mail: misija@hkm-luzern.ch i hkm.luzern@bluewin.chwww.hkm-luzern.chMisionar: fra Branko RadošSuradnica: s. Ana Marija Biško

■ Raspored misa

■ LUZERN: crkva sv. Karla, St. Karlistrasse, svake nedjelje i zapov. svetkovine u 12.00■ ENGELBERG: Espenkapelle, po dogovoru srijedom ili četvrtkom u 20.00 sati■ HITZKIRCH: Marienkapelle, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 9.00 sati■ SARNEN: Dorfkapelle, svake 2. i 4. nedje-lje u mjesecu u 9.00 sati■ SCHENKON: Kapelica Namen Jesu, svakog 1. i 3. petka u mjesecu u 19.00 sati

14 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MISIJA LUZERN

Sjeme

Tražeći svog nasljednika na čelu velike fir-me stari direktor je pozvao sve biznisme-

ne koji su radili za firmu. «Došlo je vrijeme da odem u mirovinu. Dat ću svakome jedno specijalno sjeme. Za godinu dana kad uzgojite biljku odlučit ću tko će me naslijediti.» Među kandidatima je bio i Mark. Kad je stigao kući, ispričao je ženi što se dogodilo. Kupili su lijepu posudu, posadili sjeme, pročitali svu literaturu o sjemenu i njegovali ga kako je bilo napisano. No, mjeseci su prolazili, a iz posude se nije po-javljivala biljka, dok su se druge kolege hvalile svojim biljkama. Godina je brzo prošla i trebali su donijeti posude. Mark je odlučio ne ići, ali ga je žena nagovorila i rekla neka ispriča što je bilo. Čekajući direktora Mark je sjeo podalje od svih i svoju posudu spustio na pod. Došavši u dvoranu direktor je pogledao biljke, a onda pozvao Marka naprijed i kazao: «Ovo je vaš novi direktor!» Svi su zabezeknuto gledali, a on je nastavio: «Prije godinu dana svima sam vam dao mrtvo – sterilno sjeme iz kojeg biljka ne može niknuti. Videći da ništa ne raste svi ste osim Marka, promijenili sjeme. Tražili ste uspjeh pod svaku cijenu, a to se tako ne radi.»

Zato ne zaboravite:Ako sijete poštenje, požnjet ćete povjerenje. Ako sijete dobrotu, požnjet ćete prijateljstvo.Ako sijete poniznost, požnjet ćete pravu veličinu. Ako sijete jednostavnost, požnjet ćete radost.Ako sijete otvorenost, požnjet ćete respekt.Ako sijete odanost, požnjet ćete uspjeh.Ako sijete praštanje, požnjet ćete pomirenje.Ako sijete ljubav, požnjet ćete sreću.Zato, pazite što sijete, jer to će nam odrediti što ćemo kasnije žnjeti.

Misijski kalendar

Kršteni u Misiji

Misijska kronika

Uskrsne ispovijediSchenkon – 17. ožujka i 7. travnja 2017. u 18 satiHitzkirch – 19. ožujka i 2. travnja 2017. u 8 satiSarnen – 9. travnja 2017. u 8 satiLuzern – 4. travnja 2017. u 17,30 sati

Korizmena juhaLuzern – 9. travnja 2017. u 14 sati

Sveto trodnevljeVeliki četvrtak, 13. travnja 2017. – Misa i Getsemanska ura – Matthof u 19 sati Veliki petak, 14. travnja 2017. – Čitanje muke i ljubljenje križa – Crkva sv. Karla u 18 satiVelika Subota, 15. travnja 2017. – Uskrsno bdijenje – Crkva sv. Karla u 23,30 sati.

Svibanjska pobožnostSrijedom i subotom u misijskim prostorijama u 19 sati

Majčin danMisijski centar – 6. svibnja 2017. u 18 sati

Blagoslov motoristaNedjelja, 7. svibnja 2017. – crkva sv. Karla u 12 sati

Prva pričest Nedjelja, 21. svibnja 2017. – Crkva sv. Karla u 12 satiProbe za prvopričesnike – srijeda, 17. 5. 2017. u 17 sati i subota, 20. 5. 2017. u 14 sati

Hodočašće u FatimuOd 22. do 27. svibnja 2017.

Cromin Malters LU, 5. lipnja 2017. od 10 sati

KrizmaNedjelja, 18. lipnja 2017. u 12 satiIspovijed za krizmanike i kumove – srijeda, 14. 6. 2017. – Proba u subotu, 17. 6. 2017.

Zahvalnica za školsku i vjeronaučnu godinuLuzern, 25. lipnja 2017. – crkva sv. Karla u 12 sati

Noel Čubela, sin Josipa i Marine r. Rosić – 26. studenog 2016. u Luzernu David Jelančić, sin Roberta i Katarine r. Juri-šić – 17. prosinca 2016. u Luzernu Rafael Dovođa, sin Roberta i Michaele r. Stojak – 17. prosinca 2016. u LuzernuIvan Bauer, sin Vedrana i Ilijane r. Šafradin – 13. siječnja 2017. u LuzernuIva Dujak, kći Dragana i Natasche r. Kälin – 28. siječnja 2017. u LuzernuStjepan Solomun, sin Velimira i Nede r. Kreković – 11. veljače 2017. u LuzernuIva Garić, kći Marka i Višnje r. Jurić – 25. veljače 2017. u Luzernu

Novi ministranti – U župnoj crkvi sv. Karla u nedjelju, 20. studenog 2016. svečano je pro-slavljena svetkovina Krista kralja. Na ovu su nas svetkovinu na simboličan način podsjetila djeca koja su došla s krunama na glavi. U svetoj misi je upriličen i obred primanja novih mini-stranata. Stariji ministranti su im uz prigodne tekstove predali simbole ministranske službe. Novi ministranti su: Lea Kovač, Silvio Nevistić, Antea Radoš, Ivan Ivančić, Isabel Nevistić, Jo-sip Ivanković, Katarina Stojak, Kain Vidović, Magdalena Golub, Noa Vladović, Ana Marija Vranješ, Josip Kafadar, Marija Bojčić i David Piliškić. Članice kreativne sekcije su ponudile adventske vijence koje su same pravile, dobive-ni novac namjenjen je siromašnima.

Vukovarska obljetnica – U povodu 25. obljet-nice stradanja Vukovara u misijskom je centru u nedjelju, 20. studenog 2016. organiziran je prigodan program. Molitvu je predvodio fra Branko, a u čitanju tekstova o Vukovaru su-djelovala su djeca i odrasli. Program je završio filmom «Ovčara – neispričana priča». Učenici hrvatske nastave na čelu s učiteljicom Dunjom su izložili crteže na temu Vukovara. Trinaeste-ro naših vjernika je sudjelovalo na obilježava-nju ove jubilarne obljetnice u samom Vukova-ru, 18. studenog 2016.

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 15

naši pokojnici

† Ruža Miceli 1955. – 2016.

Ruža je rođena 9. svibnja 1955. u Teševu od oca Marka i majke Anđe r. Jurić. Odrasla je u Kra-ljevoj Sutjesci. Godine 1974. se udala za Ivu An-drića i s njim dobila troje djece: Melitu, Mladenku i Stefana. U Švicarsku je došla 1982. i nastanila se

u Beromünsteru. Posljednjih godina života veliku je podršku imala u Santu Miceliju, koji se brinuo i o djeci. Nažalost Santo je brzo obo-lio i prije dvije godine preminuo. I njezino se zdravstveno stanje naglo pogoršalo. Dijagnosticiran joj je karcinom želuca i jetre od kojeg je opremljena sakramentima premi-nula u bolnici u Surseeu u subotu, 12. stude-nog 2016. godine. Pokopana je u Surseuu, 18. studenog 2016. Bila je redovita na misnim slavljima, kao i na brojnim misijskim hodočašćima.Pokoj vječni daruj joj Gospodine!

† Marija Marić 1934. – 2017.

Dan naroda – U nedjelju, 27. studenog 2016. u župnoj crkvi sv. Karla slavljen je Dan naroda. Misu je predovido fra Branko, a u koncelebra-ciji su bili poljski, češki i filipinski svećenici. Prisutan je bio i pravoslavni eritrejski svećenik. Župu sv. Karla je predstavljala Eugenie Lang. Molili smo i pjevali na šest jezika. Najveći dio pjevanja predvodio je naš mješoviti i zbog mladih. Propovijed je izrečena na njemačkom i hrvatskom jeziku. Nakon mise druženje je nastavljeno uz prigodnu zakusku. Župa je da-rovala piće, a jezične skupine su donijele svoje kulinarske specijalitete.

Nikolinje – U subotu, 3. prosinca 2016. u sport-skoj dvorani u Horwu organizirali smo prosla-vu Nikolinja. Nakon ukusne večere, započeo je poučno-zabavni program kojeg su pripremilie učiteljica Dunja i s. Ana Marija. Program su «Lijepom našom» otvorili članovi tamburaš-kog sastava Indigo iz Luzerna i mali misijski zbor «Trubaduri sv. Franje». O važnosti i poru-ci Nikolinja i Božića u recitacijama, pjesmama i igrokazima govorila su djeca. Na kraju pro-

grama uz pratnju anđela i zvonjavu zvona u dvoranu je došao sv. Nikola. Pozdravio je djecu i njihove roditelje i pozvao ih da gaje obiteljski sklad i rade na međusobnom poštivanju. Da-rovao je zatim preko dvjesto djece i zahvalio na lijepom prijemu. Uslijedio je potom ples i pjesma, a onda izvlačenje tombole s bogatim nagradama.

Božićni koncert – U subotu, 17. prosinca 2016. u misijskom je centru organiziran božićni koncert. Otvorio ga je zbor mladih pjevajući malenom Isusu uz plamen svijeća. Uslijedio je potom nastup članova malog, te velikog misij-skog zbora. Na temu Božića slušali smo i stiho-ve poznatih hrvatskih pjesnika. Nakon božićne čestitke koju je uputio voditelj misije, iz grla članova sva tri misijska zbora pod ravnanjem s. Ane Marije, dvoranom se prolomilo «Radujte se narodi». Radost Božjeg rođenja dijelili smo i za stolom tjelesne okrijepe, a božićne su pje-sme odzvanjale još dugo.

Božić – Za minuli Božić smo se i ove godine pripremali misama zornicama koje smo slavili u misijskom centru svake subote u 6 sati. Su-

Statistika 2016.Kršteno 32 djeceTečaj za brak završilo 21 mladih U misiji vjenčano 7 parovaUmrlo 5 osobaPrvu pričest primilo 16 djeceBlagoslovljene 593 obiteljiNovčana pomoć siromašnima 50 481 CHF

Marija je rođena 5. svibnja 1934. u Pećni-ku, općina Modriča od oca Ive i majke Ruže r. Aničić. Odrasla je u rodnom mjestu s rodi-teljima i četiri sestre. Godine 1963. se crkve-no vjenčala sa Stipom Marićem iz Garevca.

Godinu poslije rodila je jedinu kćer Anu. U Švicarsku kod kćeri i zeta dolazi početkom rata 1991. Sve dok nije teško oboljela (demen-cija) živjela je u Horwu s kćerkom, zetom u unukama. Posljednje dvije godine provela je u staračkom domu u Horwu. Preminula je u kantonalnoj bolnici u Luzernu na svetkovinu Tri kralja, 6. siječnja 2017. Sveta misa zadušni-ca slavljena je u Misiji, 10. siječnja. Prevezena je u Domovinu i pokopana u Dugom selu, 13. siječnja 2017. Marija je bila vesela i pobožna žena. Posebno je štovala sv. Antu Padovan-skog. Pokoj vječni daruj joj Gospodine!

djelovalo je preko 200 vjernika. Raduje da se odazivao i lijep broj djece i mladih. Tri obitelji su nakon mise za sve darovale pecivo, a Misija kavu. Došašće smo započeli posebnom moli-tvenom večeri, 29. studenog 2016. Za božić-ne dane u gostima nam je bio fra Ivan Sesar, generalni definitor franjevačkog reda iz Rima. Božić nam je uprizorila i Sveta obitelj (Josip i Suzana Vodošević) obučeni u tradicionalne istočnjačke haljine. Mali Marino je savršeno «odigrao ulogu Isusa».

Hrvatska katolička misijaRue de la Borde 25, 1018 LausanneTelefon: 021 647 07 57Natel: 079 446 45 21Misionar: fra Vladimir ErešSuradnica: Vlatka PavlinovićE-Mail: vlado@cromission-wallis.chwww.cromission-wallis.ch

■ Raspored misa

■ LAUSANNE: župna crkva St. Redempteur, Av. De Rumine 33, svake 1. i 3. nedjelje u 17 sati■ VISP: Stara župna crkva/Dreikönigskirche, svake 2. i 4 i 5 nedjelje u mjesecu u 10 sati■ ZERMATT: katolička župna crkva , svake 2 i 4 nedjelje nedjelje u 14 sati■ SAAS FEE: katolička župna crkva, svake 2. nedjelje u 16.30 i 5. nedjelje u mjesecu u 14.15 sati■ FRIBURG: kapelica župne crkve s. Pierre, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 10.15 sati■ YVERDON: kat. župna crkva S. Pierre, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 13 sati■ CLARENS: crkva sv. Terezije, 4. nedjelje u 19.15 sati i 2. subote u 19.15 sati■ GENEVE: župna crkva Saint Julien, rue Vi-rginio-Malnati 3, Meyrin, svake 1. i 3. subote u mjesecu u 19.15 sati■ SION: kapelica samost. Soeurs Hospitalieres, Ch. De Pollier 4, svake 2. i 4. subote u 17 sati■ NEUCHATEL: kapelica Hopital la Providen-ce, svake 1. i 3. subote u mjesecu u 16.30 sati ■ COLLOMBEY: kat. župna crkva, Rue des Dents-du-Midi, svake 4. subote u mjesecu u19 sati■ LEUKERBAD: kapelica Volksheilbad (po dogovoru)

16 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MISIJA LAUSANNE-WALLIS

/ fra.vlado@gmx.ch

Kršteni u Misiji

Misijski Kalendar

Brig (Wallis): Drugu godinu zaredom organi-ziramo, za cijeli kanton Wallis i šire, proslavu ovog omiljenog sveca. Zadivljujuća i najveća dvorana u kantonu primila je nekoliko stotina Hrvata katolika u svoja topla i bogata «njedra». Pristižu i gosti sa svih strana: Yverdona, Tićina, St. Gallena, Njemačke, Bosne i Hrvatske, kao i iz mnogih misijskih krajeva. Uvod su imala najmanja djeca – «uzdanica» i budućnost ove misije: Leonie J., Emanuel, Mario, Andreas, Leonie Đ., te Luka i Kristian. Oni su tek pošli u školu pa su nas oduševili «slatkim» pozdravom te su zato pobrali veliki pljesak nazočnih. Nastavak programa pripao je Hrvatskoj dopunskoj školi i učitelju D. Kiriću, koji se svojski trudio oko pojačala i programa. Bili su zanimljivi i dosjetljivi - sve perfektno odrađeno. Nakon fra Vladina pozdrava slije-dio je pozdrav i lokalnog švicarskog političara gosp. H. Fuhrera, našeg zeta. Zahvalio nam je što smo ga i mi Hrvati poduprli u izborima za gradskog vjećnika te nas je pozdravio na hr-vatskom jeziku. Slijede naši gosti iz misije Ti-cino: KUD «Ticino». Zbilja su jako dobri: mali, mladi i seniori. S njima je stigla velika pratnja vjernika. Ove su večeri pokazali kako su u sve-mu «pravi džentlemeni». A onda su mladi fol-

Majčin danŽeneva, 6.5. 2017.u 19,15 sati sv. misa, program i večeraFribourg, 7. 5. 2017. u 10, 15 satiYverdon, 7. 5. 2017. u 13 satiVisp, 14. 5. 2017. u 10 sati sv. misa i školski program

Prva sv. pričest Subota, 20. 05. 2017. u 10,30 sati

Misijsko hodočašće s KrizmomSt. Maurice, nedjelja, 21. 05. 2017.Sv. misa u 10,30 sati i podjela sv. Krizmemons. Zdenko Križić, biskup iz Gospića

Hodočašće u LurdOd srijede (uvečer), 24. 5. 2017.do nedjelje (ujutro) 28. 5. 2017.

Korizmena juhaFribourg, 19. 03. 2017.Ženeva, 1. 4. 2017. sv. misa u 19,15 i večera Yverdon, 2. 4. 2017 u 13 satiLausanne, 2. 4. 2017. u 17 sati

Korizmena duhovna obnovaU svim većim misijskim središtima Zermat-Täsch, Visp, Neuchatel, Ženeva, Nedjelja, Fribourg, Yverdon, Lausanne i Clarens od 30.03. do 2.04.2017. našu korizmenu duhov-nu obnovu predvodi fra Ivan Marija Tomić, dominikanac iz Zagreba.

Najnovija fra Vladina knjigaZRNCA MUDROSTI I KREATIVNOSTIPunih osam (8) godina su mlade majke i djevojke u Wallisu ra-dile i kreirale adventske vjenčiće i božićne svijeće. Mi smo to u misiji prodavali i nakon dobivenog novca odbijali troškove te čisti dobitak davali sirotinji. Mnogi uslikani primjerci su stavljeni u

knjigu i obogaćeni sa preko 400 divnih priča, umnih izreka, životnih primjera, pametnih savjeta i razumnih preporuka, upravo onako kako „mama kaže“. Uvodni dio objašnjava po-četke i proslave adventa i Božića kroz povijest te misijski početak, slijed i razvoj ove hvalevri-jedne ideje oko vjenčića. Knjiga ima oko 400 stranica i stoji 30 franaka.

Pomoć potrebitimaU ovom vremenu, od zadnjeg Movisa do da-nas, bili smo izuzetno darežljivi. Ono što smo od vas dobivali na različite načine to smo dalje darovali najpotrebitijima. Naše adventsko pi-smo donijelo je oko 4 tisuće franaka koje po-lako i uljudno dalje razdajemo. Od adventskih vijenčića uređujemo kupatilo jednoj siromaš-noj obitelji u Posavini. Naš je Zlatko od nas uručio Fanjevačkom samostanu u Ogulinu 500 franaka za useljenje. Onda smo nekim obitelji-ma (Lijić, Jakeljić, Jukić, Jakovljević, i još ne-kima) u Hrvatskoj i BiH poslali po par stotina franaka. Za jedno smo siromašno selo naručili poveći kip sv. Nikole Tavelića, a već smo daro-vali još dva kipa prije toga za dvije druge crkve. Dobivamo puno pisama, e-mailova i SMS-ova. Procjenjujemo u dogovoru s dotičnim župnici-ma kome je i koliko potrebno. Vama svima koji ste darovavali puno hvala a mi ćemo se truditi savjesno raspodijeliti. ■

Naši povratnici

Anto i Kaja GanićOvih su dana Anto i Kaja napustili Vevey i otišli živjeti u mjesto Lubena, župa Gradec kod Vrbovca. Inače, Anto se rodio u mjestu Užari, župa Šimići kod Banja Luke 1952. godine a Kaja iste godine u G. Bistarac, župa Lukavac kod Tuzle. Dolaze 1970-tih godina u Švicarsku, svatko svojim putem i tu počinju raditi. Najvi-še su radili u Lausanni i Veveyu. U Švicarskoj su se upoznali i odlaze zajedno u Kajinu župu Lukavac te se tu 11. 7. 1973. crkveno vjenča-ju. Rodili su i odgojili dva sina: Željko (1974) i Zvonimir (1982) te do sada imaju dvoje unuča-di. Vjerujem da su dobre naravi i raspoloženja, iako ih osobno ne poznajem, i da imaju veliki krug prijatelja i poznanika. Neka im dani miro-vine budu sretni i blagoslovljeni. ■

Vito Šarin, sin Damira i Ivane r. Kazija, 3. kolovoza 2016. u Španskom (Zagreb)Elena Majić, kći Goranova i Gordane r. Zekovski, 11. veljače 2017. u GlisuMateo Obučina, sin Daniela i Ljubice r. Kovač, 18. veljače 2017. u FribourguNikola Šraibek, sin Marija i Janke r. Brčina, 19. veljače 2017. u Fribourgu

Veliki TjedanVeliki Četvrtak, 13. 04. 2017.Leukerbad, u 20, 30 satiVeliki Petak, 14. 04. 2017.Zermatt, u 14 sati Collombey, u 19 satiVelika subota, 15. 04. 2017.(obredi bdijenja i blagoslov jela)Ženeva, 15. 04. 2017. u 15 satiClarens, 15. 04. 2017. u 18,15 satiVisp, 15. 04. 2017. u 21,30 sati

MISE NA USKRS, 16. 04. 2017.Fribourg, u 10 satiYverdon, u 13 satiLausanne, u 17 sati

Fra Vlado i mlade majke promoviraju knjigu

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 17

kloraši iz naše zajednice u Yverdonu izmamili odasvud znatiželjne poglede. Nakon pauze od par godina ponovno su na okupu. Najprije mo-derno pa onda u rodni kraj svojih roditelja – u B. Posavinu. A kako i ne bi kada su svi iz tih krajeva. Lijepo, lepršavo i mladenački …Slijedio je nastup izvorne grupe «Derventskih odjeka» iz plehanskog kraja. Ivica Brkljača, kum mu Luka i društvo pokazali su pravo umi-jeće a raspoloženi narod im je uzvratio dugim pljeskom i lijepim nadigravanjem. Nakon njih na pozornicu stupa poznati dvojac u ovim kra-jevima Marjan Brezović – Breza i Tihomir Kr-stičević – Tiho. Bila je «ludnica» kako je nakon večeri reklo puno nazočnih. Ove večeri bila je i tiha prezentacija najnovije fra Vladine knjige i mladih majki «Zrnca mudrosti i kreativnosti». Skoro sve majke su izišle na pozornicu da ih pozdravimo dugim pljeskom i da im izrazimo čestitku na osam godina ustrajnog rada na ad-ventskim vjenčićima i na skoro 1700 urađenih primjeraka i oko 30 tisuća zarađenog novca ko-jega smo darovali sirotinji u domovini. Bogata

tombola posvjedočila je kvalitetu ove večeri. Vrijedni i marljivi radnici s Katom i Pavom na čelu bili su vrlo uslužni i marljivi. Nakon svega vidno zadovoljna bila je i ekipa Posavina TV, na čelu sa svojim šefom Andrijom Mendešom, koji su snimljeni materijal nekoliko puta pri-kazali na svojoj TV. Sutradan ujutro u ime ove TV-kuće naš Ivica Okić je predivno snimio sv. misu u Vispu, te je ista emitirana par dana ka-snije na spomenutoj televiziji.

Fribourg: Osvanulo je nedjeljno jutro. Vjerni puk hrvatski na sv. misi u kapelici punoj vjer-nika, djece i mladosti. Nakon mise spustili smo se do dvorane te održali pravo nikolinjsko slav-lje. Hrvatska učiteljica Emilija darovala nam je kroz dječja usta par lijepih pjesama, igrokaza i čestitki. Onda je stigao sv. Nikola i podijelio darove djeci. Hodnici župskih prostorija odje-kuju radosnim glasovima hrvatske djece.

Yverdon: Samo sat vremena kasnije u susjed-noj zajednici ponovno proslava Nikolinja. Na-

kon svečane sv. mise slijedi program u dvorani. Dok miomiris ukusne hrane širi svoju aromu kroz dvoranu naša djeca radosno nastupaju na pozornici. Govor je o sv. Nikoli, Božiću, djeci i odraslima. Slijedio je ukusni i lijepi ručak, ko-jega svaki puta priređuje druga ekipa, a obra-dovao nas je i sv. Nikola. U ugodnom razgo-voru našega zajedništva raziđosmo se sretni i zadovoljni svojim domovima.

Ženeva: Proslava Nikolinja ili bilo kojeg sveca u ovoj zajedici je priča za sebe. Događaji su za pamćenje i prepričavanje. Predivna dvorana naše «nove» župe. Ali prije toga pobožna i do-stojanstvena sv. misa u lijepoj i akustičnoj crkvi koja nas «mami» svojom ljepotom. Izmolili smo milost od Boga za sebe, djecu, i sve vjer-nike te prešli u obližnju dvoranu. Djeca iz Hr-vatske dopunske škole su izvela par igrokaza, pjesmica i recitacija. Pristojno i ukusno. Naša pažnja i pozornost bili su vidljivi. Odaziv jako dobar. Slijedio je ručak za sve. Ostali smo dugo u vrlo prijatnom razgovoru i druženju.

Nikolinje u Misiji – iz mjesta u mjestoOmiljeni svetac svojom nazočnošću "pripomogao" zajednuštvu u našoj prostranoj Misiji

† Katarina Mijatović 1987. – 2017.† Ankica Nikolić 1960. – 2016.† Mato Lucić 1955. – 2016.

U kantonu Wallis, u Vispu, uz mnoge obitelji, postoji i jedna koja se zove obitelj Pave «Pajke» Mijatović. Ko-liko je Pajko bio simpatičan govori i nadimak, koji je dobio od milja. Prije skoro 2 godine umro je naš ‚Pajko‘

od teške i nezlječive bolesti. Sa svojom Ružom podario je ovom svijetu troje ženske djece. Dvije su se kćeri udale a najmlađa je – Katarina - ostala s roditeljima, pa ju je on za života zvao «moj sin». Rodila se Katarina 21. siječnja 1987. u Gradačcu u B. Posavini. Sa svojih pet godina Katarina dolazi s roditeljima i sestrama živjeti u Visp. Tu završava sve škole. Mladost, kao i svaka druga pa tako i njezina, prolazi uobiča-jeno. Pronašla je posao u Thunu kod Berna i tamo se seli u ljeto 2016. godine. Maštovita i nadarena bila je stručnjak za dekoriranje izlo-ga. I onda, malo prije svoga 30-tog rođendana 12. siječnja 2017. godine presudila je sama sebi i završila ovozemni mladi život. Odnijela je u grob i pitanje na koje ni svojima a ni nama nije rekla: ZAŠTO? Bila je pijatelj svima, veli-kodušna i pozitivna. Uvijek nasmijana…Sa-hranili smo je u Vispu uz jako puno vjernika, rodbine i prijatelja. Njezin otac je primio svoga «sina» u naručje, jer smo ju pokopali odmah iznad njega. Bilo je tužno i dirljivo. Neka dobri Bog ovom naglo istrgnutom cvijetu iz Njegova ovozemnog vrta nađe mjesto u Nebu u blizini njenog tate. Počivala u miru Božjem.

Rijetko se u Švicarskoj umire star. Najčešće mlad i željan živo-ta. Bog presijeca vrpcu života, pa bilo nam pravo ili krivo. Zašto? Mi to nikada nećemo saznati. I ovaj broj Movisa iz naše misije o tome govori. Naša draga Ankica bila je uspješna, hrabra, draga, pobožna... Bila je supruga, vjer-

nica, majka, čitačica, folklorašica, hodočasnica, odbojkašica, radnica… Rodila se u srcu Bosne po-nosne u Zabilju (Nova Bila) 8. veljače 1960. godine u obitelji Udovčić. Vrlo mlada se udala za Josipa Nikolića. Rodili su troje prekrasne djece: Danijela, Vesnu i Marijanu. Došli su u živjeti u Švicarsku – kratko u St. Gallen, pa onda u Ženevu. I tu traje idi-la života do nedavno kada se umiješala opaka bolest i odnijela našu Ankicu. Umrla je pred Božić 2016. Iz Ženeve ju je ispratio velik broj naših vjernika. Obrede je predvodio fra Gojko Zovko. Sahranjena je u Crikvenici. Ankica je imala veliko srce. Dariva-la je gdje god stigla. «Za zdravlje moje, moje obitelji i djece» – govorila je. Prije nekoliko godina hodo-častili smo u Međugorje. Bili smo počašćeni i u fra Vladinoj obitelji. Kad smo se vratili pristupi mi i šapnu: «Ja sam duboko dirnuta kako su nas tvoja braća, nevjeste i sestre dočekali, počastili i darovali i molim te kad odeš kući odnesi im i podijeli ovaj moj novčani prilog». Svoju darežljivost pokazivala je u mnogim akcijama po onoj «nek’ti ne zna ljevi-ca dok daje desnica». Njenu darežljivost i dobrotu neka dragi Bog pretvori u darove milosti i ljubavi njenoj obitelji.

U gradu Vevey, mjestu poznate švicarske čo-kolade «Nestle» i ko-mičara Charlia Caplina godinama je živio naš vjernik Mato Lucić. Njegov je život zapo-čeo u Slavonskom Bro-du, gdje je rođen 20.

srpnja 1955. godine. Svoje je djetinjstvo i mladost proveo malo u Brodu malo u Do-broj Vodi (u BiH). Obitelj je zasnovao sa suprugom Anđom Marijić. Godine 1987. dolazi u Švicarsku gdje mu se, par godina kasnije, 1991. godine pri-družuje i supruga s djecom. Kratko su živjeli u Ženevi te se nakon pola godine preselili u Vevey i tu ostaju živjeti i raditi sve do danas. Rodili su i odgojili troje dje-ce: kći Dariju te sinove Dejana i Dalibora. Život je tekao svojim uobičajenim tokom: posao, rad, kuća, brak obitelj i djeca. I sada kada su djeca osnovala svoje obitelji Mato je sanjao lijepu i mirnu mirovinu no iznenada se umiješala opaka bolest i odni-jela ga – prebrzo. Opremljen svetim sakramentima umi-re 16. studenog 2016. godine u klinici u Bloney. U tuzi i boli obitelj ga je prevezla u rodni grad i sahranila u Ruščici 19. stu-denog 2016. godine. Počivao u miru Bož-jem!

Dojmljivi su bili Breza i Tiho ...

Hrvatska katolička misijaGartaweg 15, 7203 Trimmis GR Postfach 95Telefon: 081 353 16 86Natel: 079 418 20 67e-mail: medi.a@bluewin.chmisionar: fra Ante Medić

■ Raspored misa

■ CHUR: Heiligkreuzkirche, Masanserstras-se, nedjeljom i zap. blagdanom u 17.00 (zimi u 16.00)■ BUCHS: kath. Pfarrkirche, svake nedjelje i zap. blagdana 12.15 sati.■ SARGANS: u kripti župne crkve, svake ne-djelje i zap. blagdana u 10.00 sati.■ DAVOS: kath. Pfarrkirche, svake 2. subote u mjesecu u 19.30 sati .■ ST. MORITZ: u kapelici u Dorfu, (Božić, Uskrs, ljeto) svake 3. srijede u mjesecu u 20.00

18 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MISIJA GRAUBÜNDEN/GONZEN/FLUskrsna ispovijedJoš uvijek lijepi broj naših vjernika u vrijeme korizme pristupaju sakramentu svete ispovije-di i tako se pripremaju za naš najveći blagdan, Uskrs. Prigodu za ovogodišnju uskrsnu sv. ispo-vijed vjernici će imati prema slijedećem raspo-redu: St. Moritz: srijeda 29. ožujka 2017. g. u 19.30 u redovnoj crkvi. Chur: nedjelja 2. travnja 2017. g. u 16.00 u re-dovnoj crkvi – Heiligkreuzkirche.Buchs/SG: subota 8. travnja 2017.g. u 12.00 sati i svake korizmene nedjelje prije svete mise.Davos: subota 8. travnja 2017.g. u 18.45 u re-dovnoj crkvi prije sv. mise. Sargans: svake korizmene nedjelje prije sv. mise od 9.00 do 9.45 sati.

Cvjetnica, 9. travnja 2017. Chur: Erlöserkirche u 16.00 sati sv. ispovijed, a u 17.00 sati blagoslov grančica, čitanje Kristove Muke i sv. misa.

Uskrsno trodnevljeVeliki četvrtak, 13. travnja 2017. nema obreda.Veliki petak, 14. travnja 2017. Chur: Heiligkreuzkirche, obredi u 17.00 sati, čitanje Kristove Muke, otkrivanje i ljubljenje križa i sv. pričest.Velika subota 15. travnja 2017. Chur: Heiligkreuzkirche; Uskrsno bdijenje; paljenje vatre, uskrsni obredi i blagoslov jela, početak u 23.30 sati.

Uskrs, 16. travnja 2017.Chur: sveta misa u redovnoj crkvi Heiligkre-uzkirche u 17.00 sati. Na ostalim mjestima; u Sargansu i Buchsu, sveta misa kao svake nedjelje, te blagoslov jela.

Ivan i Iva IvančićU Davosu se uvijek slavi. Davos je mala ali vri-jedna zajednica. Uvijek kad netko ima prigo-du za slavlje spremno se dijeli radost i veselje i poslije svete mise pripremi se prigodna večera. Tako su Ivan Ivančić i Iva rođena Orlović 14. siječnja 2017. godine proslavili svoju 25. go-dišnjicu braka. Na sv. misi pred misionarom fra Antom obnovili su svoju bračnu ljubav i vjernost. Ivan i Iva vjenčali su se 4. siječnja 1992. u Tomislavgradu pred blagopokojnim fra Ferdom Vlašićem. Većinu svoga života provo-de u Švicarskoj u poznatom skijaškom gradu Klostersu. Tu su u braku dobili i tri prekrasne kćeri; Kristinu (1993.), Nikolinu (1995.) i Ma-rinu (2004.) Redovni su i praktični vjernici koji dolaze na sv. misu u Davos. Ivanu i Ivi misionar je zaželio mnogo zdravlja, ljubavi i uzajamnog poštivanja u slijedećih 25. godina, do zlatnog jubileja i predao im prigodni dar.

Bratstvo škapulara obnovilo obećanje

U nedjelju 11. prosinca 2016., poslije Bezgrješnog začeća BDM, Bratstvo

škapulara obnovilo je svoje obećanje Kar-melskoj Gospi. Budući da ni ove godine nije bilo novih članova, obećanje su obnovili stari članovi pred misionarom fra Antom Medićem, a nazočni su bili: Blažević Lucija; Ilić Ivica, Katica, Magdalena, Marko i Sebastijan; Kopić Kata; Janjić Mara; Miškić Kaja; Pavić Ivan, Jakov, Lucija i Spomenka; Radošević Ana; Vincetić Kata; Volić Lucija i Zeba Lenka. Nakon izrečene forme obećanja uputili su i molitvu vjernika za sebe, svoju obitelj, našu Misijsku zajednicu i mir u svijetu. Poslije sv. mise slavlje je nastavljeno u žu-pnoj dvorani uz prigodni domijenak kojeg su domaćini pripremili.

Tabela pomičnih svetkovina do 2025. godine

Proslava i datum Uskrsa povezano je s usklađivanjem solarne i lunarne godine. Prema pravilima Katoličke crkve, datum Uskrsa određuje se kao prva nedjelja

koja pada nakon 14. dana mladog mjeseca počevši s 21. ožujkom, tj. ravnodnevnice ili ekvinocija kad je jednak dan i noć. Dakle, Uskrs slavimo u prvih mjesec dana pro-ljeća, od 21. ožujka do 25. travnja.

Prva pričest i Majčin danU Buchsu u redovnoj crkvi 14. svibnja 2017. za cijelu Misiju u 12,15 sv. misa.

Sveta krizmaU Churu u redovnoj crkvi 20. svibnja 2017. u 15,30 sati.

Hodočašće u LurdZa Uzašašće od 24. do 28. svibnja 2017.Prijava do Uskrsa i kod prijave se upla-ćuje 400 CHF.

Srebreni Jubilej Braka

Misijski kalendar

Godina Veliki petak Uskrs Uzašašće Duhovi Božić

2017. 14.04. 16.04. 25.05. 04.06. ponedeljak 2018. 30.03. 01.04. 10.05. 20.05. utorak 2019. 19.04. 21.04. 30.05. 09.06. srijeda 2020. 10.04. 12.04. 21.05. 31.05. petak 2021. 02.04. 04.04. 13.05. 23.05. subota 2022. 15.04. 17.04. 26.05. 05.06. nedjelja 2023. 07.04. 09.04. 18.08. 28.05. ponedjeljak 2024. 29.03. 31.03. 09.05. 19.05. srijeda 2025. 18.04. 20.04. 29.05. 08.06. četvrtak

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 19

U Buchsu – u petak 2. prosinca 2016. g. slavili smo Nikolinje, kao i dosadašnjih godina, skupa s domaćinima Švicarcima. Slavlje je počelo sv. misom u 19.00 sati koju je predvodio mjesni župnik Erich Guntli, a misionar fra Ante je sni-mao. Školska djeca, pod ravnanjem vjeroučite-ljice Jutte Paholek, su dvojezično pjevala, čitala i molila. Sveti Nikola, njihovi roditelji i ostali vjernici su pozorno slušali i nagradili burnim pljeskom. Poslije sv. mise Nikola je ispred crkve dijelio nazočnoj djeci darove i s njima se za-držao u kraćem razgovoru. Zbog nesporazuma članova Misijskog vijeća odrasli su bili uskra-ćeni kuhanog vina, ali su posluženi ostalim osvježavajućim pićem.

Sveti Nikola svratio u Domat/Ems – «Sveti Ni-kola nam stiže, u goste nam stiže svima...» sti-hovi su pjesme kojom su učenici hrvatske na-stave iz Chura, Sargansa i Buchsa (SG) započeli program koji su uvježbali i priredili za poseban događaj,važan za svu djecu širom svijeta, dola-zak svetog Nikole koji je u Domat/Ems svratio u subotu 3. prosinca 2016. Nakon uvodnog pozdrava, voditeljice Jana i Matea najavile su recitaciju Ane i Marije koje su nam rekle kakav se to bal sprema te koji gost danas stiže.Poslije njih je Lea uputila molitvu svetom Ni-koli, dok je Robert sa svima podijelio što je to napisao u pismu svetom Nikoli. Marin je čitajući novine pronašao neobičan oglas pa smo tako saznali da sveti Nikola objavljuje oglase. Osim Nikole, oglase su obja-vila i djeca te su nam Antonio, Iva, Marina i Tomislav kazali što su to oglasili.Prosinac je posljednji mjesec u godini, hladan, maglovit i vjetrovit, no, unatoč tome ispunjen je vedrim i svečanim raspoloženjem, toplinom u srcu, darivanjem i druženjem s dragim oso-bama. Čaroliju zimskog jutra u prosincu, doča-rala nam je Daniela.Nakon svetog Nikole, dolaze Badnjak i Božić pa su nam Katarina i Josipa opisale atmosferu približavanja Božića.Kraj prosinca rezerviran je za ispraćaj Stare te doček Nove godine. U igrokazu koji su izveli Ante, Lea, Lorena, Lucija i Marin nije sve išlo kako je planirano pa je nastala zbrka jer Stara godina nije htjela otići, dok se Nova ponašala poput holivudske zvijezde. Srećom, nespora-

zum je uspješno riješen te je program priveden kraju i to zajedničkom pjesmom Božić dolazi.Ubrzo se pojavio i sveti Nikola u pratnji Kram-pusa koji je uporno pokušavao pronaći nekoga tko je zaslužio šibu, međutim, toga u Domat/Emsu nije bilo. Nikola je sa svakim djetetom popričao te ga darivao, a nakon posjeta otišao je u dugu noć jer ga još puno djece diljem svi-jeta čeka. (Lea Kranjčić)

U Sargansu – na našu redovnu nedjeljnju sve-tu misu 4. prosinca 2016. godine, došao je sv. Niko, s nama je pobožno pratio i slavio sv. misu. Poslije sv. mise u pratnji djece, roditelja

i ostali vjernika slavlje se nastavilo u župnoj dvorani. Sv. Nikola je okupio djecu oko sebe, održa im kratki nagovor i pitao ih za njihove probleme, dao im savjet kako će ih se riješiti uz pomoć roditelja i vjeroučitelja, kako treba-ju moliti, biti dobri kod kuće i u školi i učiti svoj materinji Hrvatski jezik. Nakon što su mu obećali da će biti bolji sv. Nikola im je podijelio prigodne darove, s njima, njihovim roditelji-ma i misionarom se uslikao i ostao u župnnoj dvorani u razgovoru uz kolače i piće koje su pripremili roditelji i Slavica Garić. Hvala svima koji su svojim dobrovoljnim radom doprinijeli uspješnoj proslavi Nikolinje.

Buchs

Domat/Ems

Sargans

Proslava Nikolinja

Hrvatska katolička misijaKlösterliweg 7, 8500 FrauenfeldNatel: 079 101 42 84E-mail: hkm@hkm-frauenfeld.chwww.hkm-frauenfeld.chwww.facebook.com/HKMThurgauSchaffhausenMisionar: fra Miljenko Mika Stojić

■ Raspored misa

■ FRAUENFELD: crkva Klösterli, svake nedjelje u 12.00 sati■ SCHAFFHAUSEN: crkva sv. Petra, St. Peter-strasse, svake nedjelje u 17.30 sati■ KREUZLINGEN: Bernrainkirchlein, Bernrainstr. 69, osim prve, svake nedjelje u mj. u 10.00 sati■ ARBON: župna crkva sv. Martina, svake 1. i 3. subote u mjesecu u 19.00 sati■ MÜNSTERLINGEN: Klosterkirche, svake1. nedjelje u 9.30 sati

■ Molitvena večer (krunica, prigoda za sakrament pomirenja, sv. misa i klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu): svakog 1. i 3. četvrtka u mjesecu u 18.30 u Schaffhausenu, svakog 2. četvrtka u mjesecu u Kreuzlingenu te svakog 4. četvrtka u mjesecu u Frauenfeldu

20 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MISIJA FRAUENFELD

ČavliBio jedan dječak vrlo grube naravi. Brzo bi pla-nuo, bio bi svadljiv i mušičav.Njegov mu otac jednoga dana dade vrećicu ča-vala i reče da svaki put kad se naljuti zabije je-dan čavao u drveni plot kojim je bilo ograđeno njihovo dvorište. Dječak je prvoga dana zabio trideset osam čavala. S vremenom je shvatio da je lakše kontrolirati srdžbu nego zabijati čavle.Nakon mjesec dana dođe on ocu s viješću da se toga dana nije uopće ljutio. Otac mu reče: «Jako lijepo, od sada svaki put kad se ne na-ljutiš, izvadi jedan od onih čavala.» Dječak se ubrzo ponovo pojavio pred ocem rekavši da je povadio sve čavle.Otac ga tada uze za ruku, dovede ga pred plot i reče: «Sine moj, sve si dobro učinio, ali pogle-daj: naš plot je pun rupa, letve nikad više neće biti lijepe kao što su bile. Kad god u srdžbi ka-žeš nešto ružno, povrijediš ljude koje voliš. Te su rane i povrede slične ovim rupama. Koliko god ti tražio oproštenje, rane ostaju.»PO(R)UKA: Ljudi su slabi i ranjivi. Svi nose natpis: «čuvati, ne tumbati, oprezno postupa-ti, ne ranjavati.»(B. Ferrero, Ali mi imamo krila)

Misijski Kalendar

Kršteni u Misiji

Proslava sv. Cecilije, zaštitnice crkvene glazbe

Zajedničkom večerom u Schaffhausenu 28. studenog 2016. proslavili smo sv. Ceciliju, za-štitnicu crkvene glazbe. Okupili su se članice i članovi zbora. Sakristanka gospođa Zlata Ma-ček uručila je darove dosadašnjem voditelju Zbora gospodinu Matiju Murku i voditelju Mi-sije fra Miki uz prigodne riječi zahvale, a onda su se Matija i fra Mika zahvalili svima, posebice Klaudiji Uradin i Mariju Juriću na njihovu vrlo vrijednom sudjelovanju u Zboru – na lijepu sviranju.Lijepo je što postoje članovi naše Misije koji se trude oko pjevanja, daruju svoje slobodno vrijeme na korist Zajednice i na čast dragom Bogu. Stoga molimo i druge da se priključe Zboru. Svi ste dobrodošli!Članovima Zbora želimo još puno lijepih na-stupa, a oni znaju da su teške, mukotrpne i ne-kada dosane probe preduvjet za lijepo i sklad-no pjevanje.

Nikolinje u Frauenfeldu – Hvala, sveti Nikola, i dođi nam opet!

U subotu 26. studenog 2016. družili smo se sa svetim Nikolom. Bilo nam je lijepo.Žao nam je što je desetero djece u zadnji čas moralo ostati doma, jer su gripa i prehlada iz-bacili iz stroja i njih i roditelje. Lijepo smo se veselili. Sveti Nikola popričao je sa svakim djetetom. Krampus je bio miran, nije

Korizmena akcijaOvogodišnjom korizmenom akcijom želimo pomoći Domovini (HR i BiH) preko Caritasa Gospić, Požega, Križevci, Vrhbosna/Sarajevo i Kruha sv. Ante, Sarajevo. Svoje novčane priloge možete dati sudjelo-vanjem na korizmenim juhama, bankovnom uplatnicom ili izravno kod voditelja misije.Također, prodavat ćemo svijeće s likom Gospe Fatimske, a prihod ide za korizmenu akciju.Naši Caritasi i Kruh sv. Ante u Domovini dje-luju među našim vjernicima i najbolje znaju komu treba pomoć i koje vrste. Stoga s pu-nim povjerenjem želimo preko njih pomagati potrebitima u našoj Domovini: Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.Hvala lijepa svima koji su do sada darivali i koji će i ubuduće darovati dio sebe za bolje sutra naše ugrožene braće i sestara.

Uskrsna ispovijed

Kreuzlingen, 11. travnja u 18.30 satiSchaffhausen, 6. travnja u 18 satiFrauenfeld, 10. travnja u 19 sati Arbon, 8. travnja 2017. od 17 do 19 sati

Bolesnici doma i u bolniciI naši bolesnici trebaju pomirenje s Bogom i ljudima. Javite misionaru kad je netko bole-stan, bilo da je doma ili u bolnici. Posjetit ću bolesnika čim prije budem mogao.

Liturgijska slavlja u velikom tjednu i na Uskrs

Veliki četvrtak, 13. travnja: sv. misa večere Gospodnje – Schaffhausen, u 19 satiGetsemanska ura – Schaffhausen, od 22 do23 sataVeliki petak, 14. travnja: Obredi muke Gos-podnje – Kreuzlingen, u 16 sati – Schaffhausen, u 19 satiVelika subota, 15. travnja: Uskrsno bdijenje – Schaffhausen, u 20 sati

Uskrs, 16. travnja

Kreuzlingen, u 10.00 Frauenfeld, u 12.00 Schaffhausen, u 17.30

Priprava za brakTečaj će biti od 24. do 26. travnja 2017. u Schaffhausenu. Svaku večer počinjemo u 20.00. Tečaj će voditi dr. Karmela Dedić i fra Mika Stojić.

Proslava Majčinog danaKreuzlingen, 6. svibnja 2017. u 18 satiArbon, 20. svibnja 2017. u 17 satiSchaffhausen, 4. lipnja 2017. u 16 sati

Obiteljski piknikSchaffhausen (ispred crkve sv. Petra), 1. srp-nja 2017. u 12.00Frauenfeld – Ellikon, 22. srpnja 2017. u 13.30Arbon (Goldach), 19. kolovoza 2017.

Sophia Mellado, kći Davida i Katarine r. Jurkić 17. prosinca 2016. u KreuzlingenuLaura Lijović, kći Mirka i Ivane r. Sučić 11. veljače 2017. u RomanshornuAndrej Lozić, sin Marka i Katarine r. Cvetić 18. veljače 2017. u SchaffhausenuKarla Lovrić, kći Josipa i Željke r. Masnica 25. veljače 2017. u SchaffhausenuMia Čavka, kći Marina i Andree r. Fofić 4. ožujka 2017. u Schaffhausenu

Misijska kronika

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 21

naši pokojnici

† Aco Prpić 1956. – 2016.

pravio probleme. Djeca su svojim recitacijama pozdravila svetog Nikolu, a svi zajedno pjevali smo mu pjesmu: Dođi, sveti Nikola!Sveti Nikola je otišao. Ispratili smo ga svi za-jedno pjevajući pjesmu: Hvala ti sveti Nikola, djeci si dare dao...Kasnije je uz dobru glazbu nastavljeno slavlje, veselje, igra, kolo, ples i druženje. Hvala svima na sudjelovanju a posebice vrijed-nim članovima Misijskog vijeća i suradnicima na velikom trudu koji su uložili da sve bude dobro.

Nikolinje u SchaffhausenuU subotu 3. prosinca 2016. opet nas je okupio sveti Nikola. Djeca su posebno bila radosna, a odrasli sretni zbog njihove sreće. U svetoj misi molili smo za sve nas, za našu budućnost, za bolesnike, za obitelji. Sjetili smo se i volonte-ra – dragovoljaca, koji svoj dan slave u cijelom svijetu 5. prosinca svake godine: HVALA NA-ŠIM DRAGOVOLJCIMA – VOLONTERIMA! To su članovi Misijskog vijeća i njihove obitelji, te svi suradnici koji stalno ugrađuju sebe, svoje sposobnosti i svoje vrijeme u našu Zajednicu, za dobro svih nas.Hvala vam za svako služenje, a posebice za ovo Nikolinje. Opet smo svi iskusili kako je lijepo biti zajedno.Hvala svima koji su plesali, igrali, pjevali, za-bavljali se i družili. Hvala svoj djeci koja su veselo i opušteno cijelu večer provela u igri i druženju.Poruka svima: sve vas očekujemo nedjeljom u crkvi kako bismo nastavili sve lijepe sadržaje.

Sv. Nikola stigao je i u Arbon

U subotu 10. prosinca 2016. sv. Nikola bi-skup, prijatelj djece i malenih, nebeski zaštit-nik putnika i mornara, ponovno je okupio našu malu ali vrijednu zajednicu u Arbonu. Najprije smo proslavili sv. misu, a zatim je uslije-dio program djece polaznika Hrvatske nastave. Potom smo se okrijepili jelom koje sprema naša neumorna i provjerena ekipa, a onda smo dočekali sv. Nikolu, koji je bio darežljiv prema najmlađima. Kad smo ispratili sv. Nikolu, nastavili smo dru-ženje uz pjesmu i igru. Hvala svima na dolasku, hvala svim članovima Misijskog vijeća i suradnicima koji su se potru-dili da sve bude dobro.

Duhovna obnova za MisijuObnova će biti od 24. do 26. ožujka 2017., a predvodit će je don Damir Stojić, svećenik iz zajednice salezijanaca (SDB), poznat kao vje-roučitelj studenata u Zagrebu te predvoditelj mnogih duhovnih obnova po misijama i žu-pama.Pozivam sve na molitvu za uspjeh duhovne ob-nove – da Riječ Božja dodirne naša srca i ople-meni nam život.

Petak, 24. ožujka 2017. 17.30: krunica18.00: program – don Damir Stojić19.00: sveta misa.

Subota, 25. ožujka 2017.16.30: krunica17.00: program – don Damir Stojić19.00: sveta misa.

Nedjelja, 26. ožujka 2017.16.00: krunica16.30: program – don Damir Stojić18.00: sveta misa.

Pokojni Aco rođen je u Smiljanu, u Lici, 22. siječnja 1956. kao najstariji u obite-lji od četvero djece. Nakon srednje škole radio je u Gospiću. Sklopio je brak s Marijom r. Uzelac 1977. godine i rodila mu se kći Sanja. Došao u Švicarsku

1980. godine i počeo raditi u GF-u, a kasnije je radio i u Mavagu. Radio je neumorno i preda-no, a bio je uvijek spreman pomoći drugima.Postao je djed 2016. godine: rodila mu se unu-ka Iva-Marisa. Iznenada je preminuo 19. 12. 2016. u bolnici u Schaffhausenu. Pokopan je u rodnom Smiljanu, u Lici.Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

Statistika 2016.■ slavljene su 223 svete mise s propovijedi■ kršteno 11 djece■ tečaj za brak završilo 12 mladih■ vjenčalo se 14 parova iz naše Misije u Hr-vatskoj i Bosni i Hercegovini■ umro je 1 vjernik■ blagoslovljeno je 470 obitelji■ novčana pomoć siromašnima u Hrvatskoj i Bosni i Herccegovini, Makedoniji i Misijama u Kongu: 39.013 CHF.

Hodočašća u 2017. godini

Fatima – 100. obljetnica Gospinih ukazanjaU svibnju 2017., o Uzašašću, 24. – 27. svibnja (srijeda/subota) 2017. – zrakoplovom. Cijena: 790 CHF. Za hodočašće se prijavilo 59 osoba.

Sveta zemlja – od 3. do 10. listopada 2017.Cijena hodočasničkog aranžmana: 1590 CHF. Djeca do 12 godina: 980 CHF. Doplata za 1-krevetnu sobu: 380 CHF.

Poljska – stopama sv. Ivana Pavla II.Planirali smo hodočašće od 16. do 20. listopa-da 2017. – zrakoplovom.

Pojedinosti o hodočašćima možete vidjeti na mrežnoj stranici Misije (www.hkm-frauenfeld.ch) i na facebooku.Primamo vjernike iz svih naših misija. Prija-ve e-mailom na: hkm@hkm-frauenfeld.ch ili mika.stojic@gmail.com i na mobitel: 079 101 42 84 (fra Mika Stojić).

Schaffhausen: Pokladna zabava

U nedjelju 26. veljače 2017. u Schaffhausenu je održana tradicionalna pokladna zabava za djecu. Nakon sv. Mise djeca su u pratnji rodi-telja došla u župnu dvoranu. Najprije smo se okrijepili večerom, a potom je slijedio zabavni program.Djeca su bila kreativna i konstruktivna. Maske su bile lijepe i nije bilo straha ni za koga. Dje-ca su nam pojasnila zašto su izabrala baš takve maske. I bila su uvjerljiva.Hvala Misijskom vijeću i svim suradnicima koji su se potrudili oko večere i kolača. Na kra-ju smo vrijednu dječicu nagradili čokoladama.

Suradnička večer u Schaffhausenu

Kao i dosadašnjih godina, Misijsko vijeće u Schaffhausenu organiziralo je suradničku za-hvalnu večer za sve članove Misije koji aktiv-nije sudjeluju u radu Misijske zajednice. Ovaj put suradnička večer bila je 13. siječnja 2017. Oko stotinu vjernika došlo je na sv. misu i na večeru, a pridružio nam se i župnik Urs Else-ner. Voditelj Misije pozdravio je sve nazočne zahvaljujući im za trud i doprinos u radu mi-sijske zajednice.Nakon sv. mise ugodno druženje nastavljeno je u župnoj dvorani. Nazočni su imali priliku poslušati kratko izvješće o radu Misijske zajed-nice u protekloj godini. Mnogo toga dogodi se tijekom jedne godine. Stoga pozivamo sve čla-nove Misije da budu otvoreni za sva druženja i događanja kojima koristimo jedni drugima i posebice siromašnima u Domovini.

22 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MISIJA AARGAUMisijski kalendar

Kršteni u Misiji

Vjenčanja

Hrvatska katolička misija Bahnhofplatz 1, 5400 Baden, Telefon: 062 822 04 74; Faks: 062 822 57 75Natel: 079 819 87 15E-Mail: niko.leutar@kathaargau.chwww.hkm-aargau.chMisionar: fra Niko LeutarSuradnice: Pera Lukić, Sanja Nevistić i Slavka Minarski (orguljašica i vod. zborova)

■ Raspored misa

■ AARAU/ BUCHS: crkva sv. Ivana, Bühl- strasse 8, svake nedjelje u 9.30■ WETTINGEN: crkva sv. Ante, Zentral-strasse 59, svake nedjelje u 12.15 sati, te krunica i sv. misa svakog prvog i trećeg če-tvrtka u mjesecu u 19.30 u kapeli, a svakog četvrtka krunica u 19.30■ MENZIKEN: crkva sv. Ane, Mühlebühl-strasse 5, svake 2. i 4. nedjelje u 16.00 sati.■ ZOFINGEN: crkva Krista Kralja, Mü-hletalstrasse 15, svake 1. 3. i 5. nedjelje u mjesecu u 16.00■ RHEINFELDEN: crkva sv. Josipa, Hermannkell-Strasse 10, svake 4. subote u mjesecu u 17.45■ BAD ZURZACH: crkva sv. Verene, Haupt- strasse 42, prva subota u mjesecima: veljača, ožujak, svibanj, rujan, listopad, studeni - u 18.00 krunica, a u 18.30 sv. misa■ OBERENTFELDEN: crkva sv. Martina, Erlenweg 5, svakog petka krunica u 19.30 sati, a 1. i 3. petka krunica i sv. misa, te sva-kog 1. petka klanjanje Presvetom.

Posjet MisijiU posjetu našoj misiji bio je župnik i gvardijan u Kraljevoj Sutjesci fra Željko Brkić. Posjetio je vjernike na Kakanjsko-sutješkoj večeri, a predsjedao je na svetoj misi u Wettingenu 29. studenoga 2016.

IspomoćU predbožićnom vremenu na ispomoći u našoj Misiji bili su prof. fra Niko Josić i prof. dr. sc. fra Marinko Pejić iz Sarajeva. Obojici subraće zahvaljujem!

Nova misijska tajnicaOd 1. ožujka 2017. nova misijska taj-nica (s 50% na-mještenja) u Misiji Aargau je gospođa Sanja Nevistić.Sanja je rođena 15. rujna 1976. godine u Travniku. U bra-ku je s Igorom od 1999. godine, imaju troje djece i žive u

Oberentfeldenu. Sanja je završila srednju školu i zanat u Švicarskoj. Od dolaska u Oberentfel-den, cijela obitelj je aktivna u našoj misiji, dje-ca ministriraju, pjevaju u zboru mladih i čitaju, Igor je rizničar za misiju Aarau-Buchs, Sanja se redovno angažira u organizaciji za prvu pri-čest, krizmu, dan misije, prodaji kave i kolača.Radosni smo što se, unatoč dobroj poziciji kod TNT, ipak odlučila za našu Misiju. Iskreno joj želimo dobrodošlicu, te sadržajan i plodan rad među Hrvatima koji žive i rade u Misiji Aargau.

Blagoslov obiteljiIskreno zahvaljujem svim obiteljima na dobro-došlici u prigodi blagoslova obitelji ove godi-ne. To činim u svoje ime, kao i u ime fra Vlade Buntića, koji mi je pomagao. Naišli smo doista na vaše iskreno gostoprimstvo i srdačnost te svjedočili Vašoj vjeri u Isusa Krista. Blagoslov-ljeno je više od 750 obitelji!

Misijska večera

U Buchsu 28. siječnja 2017. imali smo zajed-ničko druženje i večeru članova misijskih vi-jeća, pjevačkih zborova, molitvenih zajednica, suradnika naše Misije. To je bila prigoda za-hvaliti svima koji doprinose dobrom «funkcio-niranju» naše Misije. Župi Buchs zahvaljujemo što su nam ustupili svoje župne prostorije.

Nikolinja 2016.Nikolinjska slavlja imali smo u Menzikenu, Wettingenu, Zofingenu i Buchsu. Na svim mje-stima nakon svete mise uslijedili su uvježbani mali glumci i recitatori svojim programima koje su dobro uvježbali sa svojim učiteljicama hrvatske nastave s područja cijelog kantona. Na kraju programa pojavio se i sveti Nikola, koji je najmanje obradovao darovima.

USKRSNE ISPOVIJEDIMenziken - srijeda, 22. 3. 2017. u 18 sati Rheinfelden - subota, 25. 3. 2017. u 17.45 satiBuchs - srijeda, 29. 3. 2017. u 18 satiZofingen - četvrtak, 30. 3. 2017. u 18 sati Wettingen - ponedjeljak, 3. 4. 2017. u 18 sati

CVJETNICA – 9. 4. 2017.Buchs, u 9 satiWettingen, u 12.30 satiMenziken, u 16 sati

VELIKI ČETVRTAK – 13. 4. 2017.Zofingen, u 20.30 sati

VELIKI PETAK – 14. 4. 2017.Wettingen – Klosterkirche, u 14 satiBuchs, u 17.30 sati

VELIKA SUBOTA – 15. 4. 2017.Oberentfelden, u 22.30 sati

USKRS – 16. 4. 2017.Buchs, u 9 sati Wettingen, u 12.30 satiZofingen, u 16 satiBlagoslov jela je na svim misama na Veliku subotu i na Uskrs!

Chiara Čičak, kći Mate i Marijane r. Barukčić, (Nussbaumen), 7. siječnja 2017. u NussbaumenuPaulina Dovođa, kći Ante i Ivane r. Lovrinović, (Menziken), 21. siječnja 2017. u Menzikenu Joso Benković, sin Drage i Marine r. Gašić (Adlikon), 29. siječnja 2017. u WettingenuGabriel Majić, sin Stjepe i Ivanke r. Ćorić, (Suhr), 4. veljače 2017. u AarauLena Ćuk, kći Ante i Dajane r. Kesten, (Suhr), 4. veljače 2017. u BuchsuEmely Barukčić, kći Olivera i Olivere r. Marti-nović, (Buchs), 4. veljače 2017. u BuchsuKarlo Ljubas, sin Gorana i Ane r. Bilješko, (Staufen), 12. veljače 2017. u BuchsuAna Gabriela Šimić, kći Ive i Paule r. Marić, (Döttingen), 18. veljače 2017. u WettingenuKarlo Perković, sin Daria i Ivone r. Volić, (Spreitenbach), 18. veljače 2017. u WettingenuMateo Erceg, sin Antona i Ivane r. Marić, (Nie-derlenz), 18. veljače 2017. u WettingenuTheo Dominković, sin Josipa i Doris r. Debak, (Spreitenbach), 25. veljače 2017. u WettingenuCristiano Jelović, sin Darka i Janje r. Tokić, (Hunzenschwil), 25. veljače 2017. u WettingenuEma Ćorić, kći Andrije i Tamare r. Lučić, (Aa-rau Rohr), 26. veljače 2017. u Buchsu

Prva sveta pričestPrva sveta pričest bit će u našoj Misiji u subo-tu, 6. svibnja 2017. u crkvi svetih Petra i Pavla u Aarau u 11 sati. U ponedjeljak, 1. svibnja 2017. u 18 sati u navedenoj crkvi imat će pr-vopričesnici i njihovi roditelji Svetu ispovijed i probu za Svetu pričest.

Sveta krizmaSveta krizma bit će u subotu, 20. svibnja 2017. godine u crkvi svetog Ante u Wettingenu u 11 sati. Ispovijed krizmanika, roditelja, kumova bit će u ponedjeljak 15. svibnja 2017. u 18 sati u Wettingenu.

Gospi u pohodU četvrtak, 4. svibnja 2017. hodočastit ćemo Gospi u Leuggern. U Gospinoj špilji, sagra-đenoj po uzoru na špilju u Lourdesu, molit ćemo krunicu i slaviti svetu misu u 19.30 sati. Svibanj je Gospin mjesec. Dobro došli!

Majčin danU nedjelju, 14. svibnja 2017. na svim misa-ma proslavit ćemo Majčin dan i pomoliti se za sve majke.

Hodočašće u IrskuHodočašće u Irsku će biti od srijede 24. svib-nja do nedjelje 28. svibnja 2017. Polazak je, dakle, u jutarnjim satima s uzletišta u Klotenu.

CROMIN 2017. Na duhovski ponedjeljak, 5. lipnja 2017. odr-žat će se CROMIN u Malters-u LU. Ovim pu-tem molim roditelje da djecu dovode na pro-be dječjeg zbora u Wettingen, Aarau – Buchs i Menziken.

Izlet u EuropaparkMinistranti, dječji pjevački zbor i prvopriče-snici imat će izlet u subotu, 24. lipnja 2017. u Rust.

Ivan Šarić i Rebecca Lanz, 10. prosinca 2016. u AarauIvica Bičvić i Sanela Janošević, 28. Prosinca 2016. u ČardakuIgor Lozić i Matea Lončarević, 31. prosinca 2016. u KoritnaNikola Ivanišević i Mara Maretić, 25. veljače 2017. u Wettingenu

Misijska kronika

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 23

naši pokojnici

† Zrinka Nevistić 1957. – 2017.

† Vlado Marić 1956. – 2017.Povratnici u domovinu

Josip i Ivka MikulićJosip Mikulić je rođen 13. travnja 1965 u Srnavi, župa Potočani od oca Stjepana i majke Ane r. Pe-trić a Ivka Miku-lić (Topolovac)

rođena je 3. veljače 1966 u Adi, župa Odžak od oca Blaža Topolovac i majke Anice r. Pušeljić. 2001. godine sklapaju brak u Odžaku.Početkom devedesetih Josip dolazi u Švicarsku (Biasca) gdje radi i ostaje sve do 2001. godine. Ivka u Švicarsku dolazi 1989. godine prvo u kanton Luzern zatim se seli u Wallis, a od 1997. godine živi i radi u Aarau.Krajem prosinca 2016. godine donose odluku o povratku u Slavonski Brod, gdje su sagradi-li sebi dom. Josipu i Ivki želimo blagoslov od Gospodina, da im podari dobro zdravlje i ras-položenje kako bi što dulje i uspješnije mogli uživati plodove svojih ruku zahvaljujući im za sve ono što su za svoga boravka ovdje ugradili u našu misijsku zajednicu.

Odluka Landeskirche o dosadašnjem vjeronauku po školamaKoncem siječnja 2016. godine dugogodišnja misijska suradnica Pera Lukić s napunjenih 64 godine života stekla je uvjete za mirovi-nu. Landeskirche (Politička pokrajinska cr-kva) produžila joj je ugovor još godinu dana, odnosno do kraja siječnja 2017. godine. Ista Landeskirche je donijela odluku da se ubu-duće tajništvo (s 40-50 % namještenja) odvoji od pastorala, i da se na tim radnim mjestima (tajništva i pastorala) uposle dvije osobe. Da bi se zadovoljile potrebe Misije, u ime bisku-pije je biskupijski vikar Christoph Strerkman zatražio od Kirchenrata - Landeskirche da se novoj pastoralnoj/m suradnici/ku odobri na-mještenje od 70 ili 80 %. Nakon postignuta dogovora krajem listopada 2016. godine, Kir-chenrat odbija taj prijedlog i odobrava samo 50% namještenja za pastoralnog suradnika/-cu. Nezadovoljni takovom odlukom rodite-lji su pisali peticiju kojom je u vremenskom periodu od tjedan dana prikupljeno 1346 (tisuću tristo četrdeset šest) potpisa, te je pe-ticija predana odgovornima u Landeskirche. U peticiji se tražilo pismeno očitovanje o ra-zlozima zašto se ne želi financirati dopunski vjeronauk kao i zahtjev da se i dalje financi-ra dopunski vjeronauk na hrvatskom jeziku. Početkom siječnja 2017. godine uslijedio je poziv na razgovor kojem su nazočili pred-sjednik misijskog vijeća gosp. Daniel Gašić i misionar fra Niko Leutar, kao i biskupijski vikar Christoph Sterkman. Priopćeno je da Landeskirche od svoje odluke ne odustaje. Nakon toga biskupijski vikar u dogovoru s Biskupom upućuje dopis u kojem nas moli da, prema želji biskupa Felixa Gmüra, ne odustanemo od vjeronauka i predlaže da se nedostatak pokuša riješiti na dobrovoljnoj razini. Landeskirche je spremna preuzeti troškove za infrastrukturu i materijal, a da pojedine osobe rade dobrovoljno s djecom. Taj dobrovoljni rad osoba pokrivao bi preda-vanje vjeronauka. Do konca ove školske godi-ne dopunski vjeronauk predavat će, odlukom Landeskirche, i dalje Pera Lukić.Zato Vas molim, poštovani roditelji, da svojim kršćanskim životom pokažite svojoj djeci kako se gradi duhovna kuća. Budite animatori i od-gajatelji svoje djece u našoj zajednici, jer veo-ma je dobro i hvalevrijedno i nadasve korisno, da svoje darove ugradite u dobrobit ove za-jednice dolaskom na misna slavlja i dolaskom vaše djece na vjeronauk u našoj zajednici.

Zrinka je rođena 21. rujna 1957. godine u Bukovici župa Guča Gora. Sretno djetinjstvo i mladost provela je u svom rodnom kraju, gdje je i upo-znala svoga životnog suputni-ka Franu. Njihova uzajamna

simpatija i početno prijateljstvo s vremenom je preraslo u zrelu ljubav, koja ih 6. siječnja 1979. godine dovodi pred oltar njihove matične župe Guča Gora. 1983. godine rađa im se sin Bruno. Zrinka je povremeno dolazila mužu u Švicar-sku, a 1985. godine dobiva stalne papire i dola-zi u Vouvry sa sinom Brunom i tu obitelj ostaje do kraja 1986. godine. Početkom 1987. godi-ne sele se u Oftringen i Zrinka se zapošljava u poduzeću Bleiche AG gdje radi do lipnja 1992. godine. Te se godine operira i poslije operacije prestaje sa stalnim radnim odnosom.Borila se s dugom bolešću i imala je nekoliko operacija. 4. siječnja 2017. Bog je poziva k sebi te tiho napušta ovaj svijet okružena ljubavlju svojih najbližih. Pokopana je 6. siječnja 2017. na groblju Prahulje u Novoj Biloj. Iskrena su-ćut obitelji pokojne Zrinke: suprugu, sinu i svoj rodbini i prijateljima koji su je neizmjerno vo-ljeli i cijenili. Počivala u miru Božjem!

Vlado je rođen 31. kolovoza 1956. godine u Bosanskom Šamcu. Djetinjstvo provodi u Garevcu sa svojom obite-lji. Kao jedaneastogodišnjak ostaje bez majke, u seda-mnaestoj godini umire mu i sestra. Nakon školovanja i

odsluženja vojnog roka odlazi u Švicarsku u Graubünden. U tom razdoblju upoznaje svoju ženu Maru. S njom se vjenčava u garevačkoj cr-kvi 1989. godine i zasniva vlastitu obitelj. Do-seljava u Suhr 1995. godine. Tih godina rađaju mu se Anđela (1996.), Ilijano (1998.) i Nikol (2000.). Uvijek je bio spreman pomoći drugi-ma jer je, poput pravoga kršćanina, više volio druge nego samoga sebe. 2002. godine dobi-va moždani udar. Obitelj ga njeguje. Godine 2005. ulazi u dom Lindenfeld u Aarau. 2014. ponavlja se moždani udar poslije kojega ostaje potpuno nepokretan. Nakon petnaest godina muka i patnje u svojoj bolesti predao je svoju patničku dušu Gospodinu 13. veljače 2017. go-dine. Ispraćaj je bio u Buchsu, a sahranjen je u svom Garevcu. Iskrena sućut obitelji!

Dijamantni Pir – 60 godina braka

Petar i Ivka SladojePetar i Ivka Sladoje rođeni su u selu Djelilovac, u općini Travnik. Vjenčali su se 6. veljače 1957. godine u crkvi Sv. Ane u Potkraju. Petar je do-šao u Švicarsku davne 1970. godine, a 1984. go-dine za njim dolazi i supruga Ivka. Imaju deve-tero djece, trideset i dvoje unučadi i dvadeset i šestero praunučadi. Svi su oni neizmjerno sret-ni i zahvalni što imaju divne i hrabre roditelje, baku i djeda, prabaku i pradjeda, od kojih su puno u životu dobili te na njihovom primjeru naučili kako je važno biti hrabar i pošten u ži-votu jer samo se dobro dobrim vraća. Vjeru i ljubav koje su Petar i Ivka jedno drugome 1957. godine obećali, uspjeli su sačuvati do danas te su svojih 60 godina braka, svoj dijamantni pir, proslavili 11. veljače 2017. u crkvi Sv. Ane u Menzikenu. Svetu misu predvodio je fra Niko Leutar, a svečano slavlje poslije mise nastavilo se večerom i druženjem s rodbinom i brojnim prijateljima.

Statistika naše Misije u 2016.U protekloj smo godini slavili redovite svete mise na osam različitih misijskih postaja. U Misiji je u protekloj godini kršteno 35 djece i 1 odrasla osoba, od kojih je 16 djevojčica, 1 odra-sla žena i 19 dječaka.U našoj Misiji je vjenčano 8 parova. U Misiji je za brak pripremano još 17 parova. Ti brakovi su sklopljeni u Domovini. Sve skupa crkveno je vjenčano 25 parova.U prošloj godini umrlo je 11 osoba u našoj Mi-siji. 5 osoba sahranjeno je ovdje u Švicarskoj a 6 ih je prevezeno u Domovinu, uz njih i (jedno mrtvorođenče).U Urudžbenom zapisniku protokolirano je 69 službenih dokumenata.

U knjizi Pohodi bolesnicima ubilježen je 31 pohod i podijeljeni su sveti sakramenti.Vjeronauk je redovito održavan u 8 različitih škola (mjesta) i u 16 odjeljenja. Za svete sakra-mente dodatno se pripremaju prvopričesnici i krizmanici u Badenu, Aarau i Zofingenu. U protekloj godini je blagoslovljeno oko 750 obitelji. U Misiji smo imali Duhovnu obnovu, 22. za-vjetno hodočašće u Zurzach i Dan Misije u Suhru. Sudjelovali smo na 50. Hrvatskom dvodnev-nom hodočašću u Einsiedelnu, na 40. Rume-nom listu u Einsiedelnu kao i na Crominu u Au-Widnau (SG). Hodočastili smo stopama sv. Ivana Pavla II. u Poljsku.

Nikolinja smo proslavili u Buchsu, Wettin-genu, Zofingenu i Menzikenu. Majčin dan u Wettingenu i Buchsu. Dan naroda u Aarau i Wettingenu.Probe pjevanja održavane su u Aarau – Buchs, Wettingenu, Badenu. Na području misije dje-luju: Veliki misijski zbor, sastavljen od zbora iz Aarau Buchsa i zbora iz Wettingena; Zbor mla-dih -Vis Agape, i Dječji zbor. Molitvene zajednice su u Oberentfeldenu, Wettingenu, Kleindötingenu.I kroz proteklu godinu novčano smo pomogli ugroženima, bolesnima i siromašnima (naj-većim dijelom u Domovini) ali i šire u iznosu: 76 950 CHF. Neka dobri Bog blagoslovi sav rad koji smo činili Njemu na slavu.

Hrvatska katolička misijaLandhausstrasse 15, 6340 BaarTelefon: +41 767 71 43Fax: +41 41 767 71 44E-Mail: hkm@zg.kath.chMisionar: fra Slavko AntunovićLanggasse 18, 6340 BaarTelefon: +41 41 763 11 86Natel: +41 79 939 13 93 E-Mail: slavko.antun@gmail.comSuradnica: s. Zdenka ĆavarUredno vrijeme: utorkom i petkom od10.00 do 12.00 i od 15.00 do 17.00 sati. Ostalim danima prema dogovoru.

■ Raspored misa

■ ZUG: crkva Gut Hirt, Baarerstr. 62, svake nedjelje u 11.00 sati.■ ALTDORF: kapelica sv. Josipa, Missi-onshaus, St. Josefs-Weg 15, svake 1., 3., 4. i 5. nedjelje u mjesecu u 17.00 sati.■ PFÄFFIKON: Pfarrkirche, Mühlematte 3, svake 2., 3., 4. i 5. nedjelje u mj. u 14.30 sati.■ SCHWYZ: Kapuzinerkirche, Herrengasse 33, svake 1., 2., 4. i 5. subote u mj. u 17.00 sati. ■ EINSIEDELN: Kapela u bazilici, svake 1. subote u mj. u 19.00 sati.

24 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MISIJA ZUG

Misijski kalendar

SVETI NIKOLA U MISIJI

I ove godine posjetio nas je sv. Nikola, a naše najmlađe posebno razveselio pohvalama i darovi-ma. Bila je i koja kritika, ali svakako više pozitivnog. Iste večeri u Erstfeldu i Freienbachu 26.

studenog, u Zugu 3. i u Schwyzu 10. prosinca. Uz programe koje su pripremila djeca sa svojim učiteljicama i sa s. Zdenkom, te s pjesmom i zabavom gosta koji su nastupali, pripremljen je srda-čan doček sv. Nikoli, a našim najmlađima puno veselja, igre i zabave.

PUT KRIŽA U KORIZMIKroz korizmeno vrijeme imamo na svim mjestima gdje slavimo euharistiju i pobož-nost Križnog puta i tako kroz razmatranje Kristove muke na njegovom križnom putu se na najbolji način pripremamo i za proslavu Uskrsa. U Zugu (Gut Hirt) Put križa je svakog petka u 20,15 sati, a u svim drugim mjestima pola sata prije mise. Pozivamo sve vjernike da sudjeluju na ovoj pobožnosti i da dođu na vrijeme.

Emily Jonjić, kći Josipa i Darie r. Salar, 3. prosinca 2016. u OberrütiElena Radić, kći Ivana i Ane r. Šare, 12. veljače 2017. u PfäffikonuLuka Stojak, sin Darka i Ane r. Mihaljević, 25. veljače u ZuguTeodora Čović, kći Danijela i Renate r. Pranješ 18. ožujka 2017. u Altdorfu

Prva pričestPRVA SVETA PRIČEST u Misiji je 30. trav-nja 2017. u 11,00 sati u Zugu (Gut Hirt)

Hodočašće u FatimuHODOČAŠĆE naše Misije u Fatimu uz 100. obljetnicu Gospinih ukazanja bit će od 22. do 29. svibnja 2017.

KrizmaSVETA KRIZMA je 17. lipnja 2017. u 17,00 sati u crkvi St. Thomas - Baar-Inwil

Majčin danAltdorf, 20. svibnja 2017.Zugu (Gut Hirt), 21. svibnja 2017.

Proslava Sv. IvePROSLAVA SV. IVE, završetak školsko-vje-ronaučne godine, te proslava Majčina dana u Pfäffikonu je 25. lipnja 2017. u 14,00 sati

Tečaj priprave za brakU Baaru je kroz tri večeri od 6. do 8. ožujka 2017. održan tečaj priprave za brak. Sudjelovali su: DENIS DUBRAVAC, IVONA ILIĆ, ANTE JURILJ, MONIKA ZELJKO, TOMO GAVRIĆ, ANTONIJA ČOLIĆ, IVAN ANDRIĆ, ANA EVIĆ, JOSIP MILARDOVIĆ, MARJANA GARIĆ, DARJAN MARKOVIĆ, PATRICIJA DIVKOVIĆ, IVAN BIUK, MELANIE BARI-ŠIĆ, BORIS SOLDO, MARIJA REZIĆ, KRI-STIJAN KOVAČEVIĆ, DEJANA RUSAN. U njihovoj neposrednoj pripravi za primanje sakramenta ženidbe neka ih prate molitve cije-le naše Misije i neka ih blagoslovi i čuva dragi Bog cijeloga njihova zajedničkoga života. Čestitamo im i radujemo se njihovu najvažni-jem koraku u životu.

Kršteni u Misiji

RASPORED USKRSNIH ISPOVIJEDI

Zug, 30.03.2017. u 18,00 sati u Baaru u crkvi sv. MartinaSchwyz, 01.04. 2017. u 16,00 satiPfäffikon/Einsiedeln, 02.04.2017. u 13,30 satiAltdorf, 02.04.2017. u 16,00 sati

VELIKI TJEDAN

Veliki četvrtak: Zug (Gut Hirt)-Kripta u 19,30 sati sv. misa Večere Gospodnje, klanjanje i mo-litva pred Presvetim.Veliki petak: Zug (Gut Hirt) u 17,30 sati. Obre-di Velikog petka koji se sastoje od službe riječi klanjanja i ljubljenja križa i sv. pričestiVelika subota: Brunnen (St. Theresienkirche) u 17,00 sv. misa i blagoslov jelaLachen (Riedkapelle), 19,30 sati obredi Velike subote, sv. misa i blagoslov jelaBaar (St. Martin), u 23,00 sata obredi Velike subote, sv. misa i blagoslov jela

USKRS, 16.4.2017.

Zug (Gut Hirt), u 11,00 sati sv. misa i blagoslov uskrsnog jela

† Mira Tojić 1953. – 2017.

Mira je rođena 6.05.1953. u Studencima općina Ljubuški, tu je odrasla i živjela do po-četka 80-tih godina. Preselila se u Mostar gdje je živjela do 1987. Te godine je došla u Švi-

carsku u Kt. Uri, gdje je i ostala do zadnjega dana. Krajem 2016. otkrivena je teška bolest kaja ju je vrlo brzo odvela od nas.Umrla je 19.02.2017. i ispraćena uz nazočnost sina Kristiana i snahe Dragane, s unicima To-mislavom, Karlom, Danielom i Leom, kao i mnogim prijateljima i poznanicima. Preveze-na je u rodno mjesto i pokopana u četvrtak, 23.02.2017. na starom groblju sv. Ivana u Gor-njim Studencima. Počivala u miru Božjem!

Maske su pale, i najbolje izabranePOKLADNA ZABAVA održana je ove godine za cijelu Misiju na jednom mjestu i to u Freien-bachu 18. veljače 2017. Gostovali su Alkari iz Züricha uz pratnju harmonike. Uz ukusna jela pripremljena od domaćina Mi-sijskog vijeća Pfäffikon izabrane su najbolje maske i dobro se zabavljalo do kasno u noć.

Misijska kronika

naši pokojnici

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 25

Anto Jukic-Sunarić sin Mate i Neven-ke, rođen 25.10.1956. u Zabilju opći-na Vitez. Opremljen sakramentima umirućih u bolnici u Altdorfu gdje je umro 21.01.2017. Oproštajna misa i molitva za pok. Antu bila je u Aldorfu 22.01. u crkvi sv. Josipa gdje se okupio veliki broj vjernika i prijatelja. Misi-onar fra Slavko je u homiliji naglasio

kako je pok. Ante redovito dolazio na sv. misu upravo ov-dje u ovu crkvu i u svemu sudjelovao u misijskoj zajednici Altdorf. Bio je obiteljski čovjek, vrlo poštovan i kao čovjek veseljak rado viđen u društvu. Sahranjen je u Zabiljanskom groblju u župi Gospe od Anđela 25.01.2017. Počivao u miru Božjem.

Manda Čakar r. Nevistić, rodila se 12. travnja 1935. godine u Radonjićima kod Travnika, Bosna i Hercegovina. Zbog rata ostaje bez oca, sa majkom, dva brata i malom sestrom, život joj nikako nije bio lagan. 1955. godine udala se u Karaulu kod Travnika za Dragutina - Dragu Ča-kara s kojim u Polju kod Travnika osniva obiteljski dom. U braku su dobili šestero

djece: Marica, Katica, Ivica, Božana, Ivanka i Ljubica. Za vrijeme Domovinskog rata pokojna Manda odlazi u Zug kod svog muža gdje ostaje i nakon iznenadne Dragine smr-ti 1998. godine. Zbog rata u Bosni bila je prisiljena treći put osnovati dom u Trogiru, gdje se nalazi njena mnogobrojna obitelj. Manda je živjela u Zugu, Trogiru i Polju kod Trav-nika, gdje je nakon rata obnavljala obiteljsku kuću. Rado je putovala i posjećivala mnogobrojna svetišta. Također je dolazila redovno na nedjeljne mise.Nakon kratke bolesti naša majka Manda sklopila je svoje umorne oči i uzašla u rajske dvore Gospodina 11. siječ-nja 2017. Nekoliko dana prije smrti misionar Fra Slavko opremio ju je svetim sakramentima. Otpratili smo pokoj-nu Mandu misom zadušnicom 12. siječnja 2017. uz obitelj, rodbinu i mnogobrojne prijatelje na vječni počinak. Poko-pana je u obiteljskoj grobnici na groblju Prahulje kod Trav-nika. Zahvaljujemo svima na velikoj podršci. Našoj dragoj mami, sestri, baki i prabaki Mandi želimo pokoj vječni.

Snježana je rođena 16.6.1963. godine u obitelji Livančić Putićevo, Travnik BiH gdje je i odrasla. Udaje se za Matu Pra-nješ u Maljine i tu ostaje sve dok viho-rom rata ne bude primorana napustiti svoj dom. U tijeku ratnih zbivanja za-jedno sa sinovima Nevenom i Ivanom dolazi u Švicarsku i pridružuje se su-prugu Mati. Duga teška bolest, život koji

se posljednjih godina sveo na bolničke ustanove, pomalo su gasili osmijeh s lica ove hrabre supruge i majke. 19.11.2016. izbrušena patnjom, Snježanina duša odletjela je Bogu u zagr-ljaj. Posljedni ispraćaj naše drage Snježane bio je 21.11.2016. u Brunnenu. Njeno tijelo sahranjeno je 23.11.2016. godine. Spokojno sniva na groblju Gostunj, Travnik.Kako kroz patnju drugih i sami primamo poruke i prona-lazimo dio nas samih, tako je patnja naše Snježane, koja je uza sve rado susretala ljude, ostavila i nama najveću poru-ku, poruku ljubavi: «Zapovijed vam novu dajem: Ljubite jedni druge; kao sto sam ja ljubio vas, ljubite i vi jedni dru-ge!» (Iv.13,34) Hvala ti Snježana.Počivala u miru i ljubavi Kristovoj!

Duhovna obnova u MisijiU prvom korizmenom tjednu, u četvrtak,

petak i subotu bila je duhovna obnova u Misiji Zug koju je predvodio fra Goran Azino-vić, duhovni pomoćnik u župi Čitluk. Sva tri dana s početkom u 19,00 sati fra Goran je imao predavanje, molitvu i sv. misu i propo-vijed. Pola sata prije bila je mogućnost za sv. ispovijed. Četvrtak je obilježen molitvom i kla-njanjem pred Presvetim Sakramentom, petak razmatranjem Kristove muke i molitve Križnog puta, a subota sv. misa i nagovor poslije mise s

temom o grijehu, praštanju i Božjem milosrđu. U nedjelju s misom u 11,00 sati završena je duhovna obnova u našoj Misiji. Fra Goran je propovijedao o nedjeljnom Evanđelju o preobraženju Isusovu na gori Tabor. Trenutke radosti i posebne Božje milosti imali smo i mi ovih dana kroz duhovnu obnovu. Nadamo se da će ovi dani uroditi plodovima za sve nas osobno, naše obitelji i našu Misiju.Poslije sv. mise slijedio je apero u dvorani župe Gut Hirt, razgovor i zahvala fra Goranu što nas je kroz ove dane ohrabrio u vjeri i potaknuo na zajedništvo i veće međusobno povjerenje i uvažavanje.

Molitvena grupa «Put križa – Svi za Ivana» postoji nešto više od dvije

godine i broji 50 članova. Na zajedničku molitvu i okupljanje nas je potako jedan nemili događaj, nesretan slučaj našega mladoga Ivana Andačića, koji već dvije godine leži u komi. Ivan je bio aktivni član naše zajednice, kao i njegova cijela obitelj, uvijek je pomagao u organizaci-ji misijskih događanja. Najčešće ga se moglo vidjeti kako ponosno nosi križ uz brdo Kalvariju na Hrvatskim hodo-čašćima u Einsiedelnu. Molitvena grupa se sastaje jednom tjednom (obično sri-jedom) na zajedničku večernju molitvu, a svake nedjelje popodne na Put križa. Poslije molitve je zajedničko druženje u prostoriji, koju nam je velikodušno ustupila na korištenje župa Einsiedeln bez ikakve nadoknade. Popije se kava, razmijene tjedna iskustva, dogovori kako dalje, prikupljaju se prilozi za po-moć potrebitima itd. Prije ovoga doga-đaja Put križa je bio «samo» za žene i manju djecu, a druženja su bila rijetka, uvijek uz izgovor: «Bi ja, al' nemam vremena». Moramo posebno istaknuti

† Anto Jukic-Sunarić 1956. – 2017.

† Manda Čakar 1935. – 2017.

† Snježana Pranješ 1963. – 2016.

naši pokojnici

našu mladež koja uspijeva sve svoje ob-veze prilagoditi pa stignu i na Put križa. Ovim putem želimo se zahvaliti svima, koji su na bilo koji način doprinijeli izgradnji ovog kršćanskog zajedništva. Hvala našim misionarima i časnim se-strama u Švicarskoj, neki su došli i do-laze, a drugi su poslali poruku podrške da su u molitvama i mislima s nama - to nam puno znači. Zatim veliko hvala redovnicima benediktincima i narodu cijelog Einsiedelna, imaju veliko srce i uho za pomoć bližnjemu. Pomažu nam na razne načine, bez potražnje bilo ka-kvih potvrda. Na kraju veliko hvala od srca svakom pojedinom članu ove naše zajednice. Zahvaljujemo Bogu što nam je otvorio oči da progledamo i uši da čujemo. Str-pljivo molimo i čvrsto vjerujemo, da će naše molitve biti uslišane. Čekamo, da nam se naš Ivan pridruži.Ne oklijevajte i ne gubite vrijeme na ne-bitno, družite se! Bit će nam drago, da nas posjetite ili se pridružite našoj moli-tvenoj skupini. Kontakt-Mail: putkriza.svizaivana@gmail.com

Molitvena skupina «Put križa – Svi za Ivana»

Hrvatska katolička misijaAl Mai 18, 6528 CamorinoTelefon: 091 840 23 06Faks: 091 840 29 05Mobilni: 079 203 92 40E-Mail: hkm.ticino@publidesk.chwww.hkm-ticino.chMisionar: fra Slaven Mijatović

■ Raspored misa

■ ASCONA: crkva u Collegio Papio, svake nedjelje u 9.30 sati■ BIASCA: Chiesa parrocchiale, svake nedjelje u 11.30 sati■ GIUBIASCO: Chiesa san Giobbe, svake nedjelje u 13.00 i svakog I. petka u 19.00 sati■ LOCARNO: Chiesa Nuova, via Cittadella 17, svakog utorka u 19.00 sati■ LUGANO: S. Lucia, Massagno, svake subo-te u 19.00 sati

26 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MISIJA TICINO

Raspored uskrsnih ispovijedi

Utorak, 4. travnja od 18 sati - LocarnoSrijeda, 5. travnja od 18 sati - LuganoČetvrtak, 6. travnja od 18 sati - AsconaPetak, 7. travnja od 18 sati - Giubiasco Subota, 8. travnja od 18,20 - LuganoNedjelja-Cvjetnica, od 8,20 u Asconi i svim mjestima prije svetih misa.

Uskrsni obredi i mise

Veliki četvrtak, 13. travnja u 19 sati sv. misa u Asconi Veliki petak, 14. travnja u 18 sati Giu-biasco; u 20 sati MassagnoVelika subota, 15. travnja u 19 sati Ascona; u 23 sata crkva sv. Antuna - grad Lugano

USKRS, 16. travnja Sv. mise u svim mjestima kao nedjeljom.

SVIM VJERNICIMA, HRVATIMA, LJUDIMA DOBRE VOLJE, ČITATELJIMA MOVISA –

SRETAN I BLAGOSLOVLJEN USKRS!

Članovi Misijskog vijeća i misionar, fra Slaven Mijatović

Hrvati Ticina rado sudjeluju u vjer-skom životu svoje zajednice. Kroz

korizmeno vrijeme upriličene su moli-tve Križnog puta na tri mjesta: Locarno, Lugano i Giubisaco. Okupljeni oko Križa Gospodinova narod Božji traži utjehu i

VJERONAUK Vrijeme je priprave djece za primanje sa-kramenata sv. Pričesti i sv. Krizme. Djeca redovito dolaze na vjeronauk. Uče ga i u školama, onako po školski, a ovdje u pro-storijama Hrvatskog misijskog ureda dje-ca s ljubavlju nadograđuju svoje znanje iz vjere. I ne samo vjere - vjeronauk im daje prigodu da uče hrvatski jezik, kulturu, po-vijest, tradiciju i običaje. Treba spomenuti i roditelje koji strpljivo vode svoju djecu - uče ih zajedništvu i bogatoj hrvatskoj baštini. Sveta Pričest predviđena je za prvu nedje-lju u lipnju a sv. Krizmu će kandidatima Hrvata Ticina, 22. listopada podijeliti mje-sni biskup Valerije.

blagoslov za sebe, svoje obitelji, svoj narod - noseći svoje svakodnevne tegobe i radosti života. Sveti Pavao upravo govori o logici križa - nekomu sablazan, nekomu životni promašaj - a nama kršćanima simbol spa-senja, nade, žrtve u kršćanskoj ljubavi ...

KRIŽNI PUT

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 27

MAJČIN DAN –KONCERT MATE BULIĆA

U organizaciji Hrvatskog misijskog vi-jeća, te uz sudjelovanje Hrvatskog

kluba i Hrvatskog KUDa Ticino - kada prođu korizmeni dani, dani korizmene tišine, posta, pokore i molitve, te Radost Uskrsa, organiziramo koncert Mate Buli-ća, hrvatskog pjevača, ili «Kralja dijaspo-re». Tražili smo pjevača koji može poveza-ti generacije, za svakoga ponešto. Prigoda je to da proslavimo Majčin dan, da se obi-telji okupe i provesele, da se zajednica Hr-vata raduje. Hrvatice su kao majke zaslu-žile povijesno priznanje - uostalom kao i vrijedni i hrabri muževi i očevi kroz svoju trpeću povijest. Ipak velik teret odgovor-nosti nose upravo majke na kojima počiva dobar dio svake obitelji, kuće. Prigoda je ovo da im zahvalimo, čestitamo i poželi-mo sve najbolje. Koncert će se održati u petak, 5. svibnja, a točnu lokaciju, dvoranu objavit ćemo naknadno. Svi dobrodošli!

Marko i Blaženka Kesten

Da, u Ticinu je obitelj Kesten, Marko (83godine) i Blaženka (79 godina), supružnici. U veljači 2017. proslavili su ne mali bračni jubilej: 60 godina zajedničkog života

u kršćanskom braku. U krugu svoje obitelji, u Bellinzoni, sa svojom djecom, Marijom, Milicom, Ivom, i Katom te unucima - upriličena je prigodna svečanost. Marko i Marija su se tom prigodom prisjetili bogatog životnog iskustva isprepletenog radostima i trpljenjima, usponima i padovima kako već ljudski život ide. Marko je bio jako vrijedan i cijenjen radnik a Blaženka brižna supruga i majka. Uvijek - «dok smo mogli, ujače, bili smo u crkvi» ... Možda je to ključ njihovog uspjeha. Još uvi-jek paze jedno na drugo. Raduju se jedno drugom. I pomažu jedno drugom - uz srdačne osmijehe dok gledaju svoju djecu - i djecu djece svoje ...

Fra Valentine, hvala ti! Ne bih ni ja ni vjernici, Hrvati Ticina željeli da

ova zahvala zvuči kao «In memoriam», a naj-manje fra Valentin Vukoja koji je i u najtežim situa-cijama sklon zdravom humoru, smijehu. No, ovom prigodom i novi misionar i vjernici, Hrvati Ticina žele izreći jedno iskreno bratsko, kršćansko, ljudsko «hvala...» za sve što je fra Vale ostavio i ostvario kao svećenik,misionar,redovnik, OFM, fratar (brat), ujak - u proteklih šest godina, koliko je služio u Ticinu. Izni-mno osjetljiv na zbivanja u dušama ljudi, u zajednici vjernika, redovnika, u njegovoj i našoj Domovini - fra Vale bi iskreno, zaneseno i dobronamjerno znao vrlo emotivno reagirati, podobro sličeći - u svakom pozi-tivnom smislu - starozavjetnim prorocima. U šali sam mu znao reći da se posveti uzgajanju divljih smokava, šipaka, masline, loze i meda - aludirajući na proroka iz SZ - na što bi on sa deset sličnih uzvratio. Dragi moj, naš fra Vale - hvala Ti, jer tvoje srce htjelo je govorilo i činilo onako kako ga je tjerala tvoja jutar-nja molitva ... da sve bude bolje, nekako bliže Isusovim mjerilima; Njegovom Zakonu (evanđeoske ljubavi) Njegovom učenju pravednosti među ljudima. Nesa-vršeni, kakvi jesmo, ponekad krivo shvaćen, ponekad namjerno neshvaćen - dijeliš sudbinu svih proroka... Blago tebi (i meni) i svima koji (ako) nose takav križ! U ime zajednice Hrvata Ticina, u ime novog misionara iskrena Ti hvala na svjedočanstvu - dobri Bog neka Ti blagoslovi putove i neka Te čuva kamogod kročila tvo-ja redovnička sandala.

HRVATI TICINA U VUKOVARU

Skupina Hrvata Ticina posjetila je grad- heroj, Vukovar. Tom prigodom uru-

čili su darove udrugama koje skrbe za ugrožene. Zahvala i našim vrijednim i neumor-nim dečkima i udrugama koje su primi-le darove i brinu za ugrožene Vukovarce. Dobri Bog blagoslovio.

Najava

Foto

: HRV

ATI.C

H

60 godina braka

Hvala ti, fra Valentine, kao da kažu radosna srca prvopričesnika i osmijeh na licima «folklorašica».

28 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

Reiserstrasse 83, 4600 Olten

Telefon: 062 296 41 00 Fax: 062 296 41 01E-Mail: sito.coric@gmx.net

Misionar: fra Šimun Šito Ćorić

Hrvatska kućaReiserstrasse 83, 4600 OltenTelefon: 062 296 41 00 Fax: 062 296 41 01

■ Raspored misa

■ SOLOTHURN: crkva Hl. Geist-Kirche (Hrv. crkva), Wengi Brücke, uvijek prema dogovoru■ DULLIKEN: crkva sv. Vendelina, Bahnhof-strasse 44, svake nedjelje u 12.00■ SOLOTHURN: crkva sv. Marije, Allmen-dstr. 60, svake nedjelje u 14.30 sati■ BALSTHAL: župna crkva, St. Annagasse 2, 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 17.00 sati.■ Molitvene skupine■ Crkva sv. Martina u Zuchwilu, svakog če-tvrtka u 18.30 sati.■ Crkva sv. Vendelina u Dullikenu, krunica svakog četvrtka u 19.00 sati.

MISIJA SOLOTHURNPOHVALE ZA ONO ŠTO SIROTINJI POMOGNEMO

Ovdje u kantonu i biskupiji češće dobivamo komplimente što kao misijska zajednica toliko sirotinji pomažemo. I crkvene i civilne vlasti (čak i ljudi iz banke) zadivili su se što mi Hr-vati gradimo u Africi (Kongo) crkvu nekom siromašnom narodu, a iznenadili smo sve oko sebe podizanjem spomenika bl. Stepincu i predsjedniku Tuđmanu. Po našoj uhodanoj tradiciji, svake godine razveselimo neku obi-telj podizanjem za njih krova nad glavom. Pri-mjerice, pretprošle godine to smo kraj Širokog Brijega izravno učinili jednim izbjeglicama od Jablanice, prošle jednoj obitelji preko jednog župnika u Lici (Korenica), ove godine šaljemo novce preko jednog gvardijana za gradnju kuće siromašnoj obitelji kraj Vukovara, dogodine… akobogda! Preko «Kruha dobrote» iznenadimo do suza one koji baš nemaju ništa, a da poje-dinačne pomoći i ne nabrajamo. Glavne poje-dinosti čuvaju se u misijskoj pismohrani, a ne želimo izlagati javnosti imena siromaha kojima smo pomogli. Bog će stostruko uzvratiti svim darovateljima koji doprinose da možemo činiti ovakva dobra, jer pomoći drugome znači – sebi dobro činiti! Božja mudrost u prirodi nas uči da ono što imamo ima tek pravi smisao ako damo i drugima: koliko god ne mogu teći bez nje, rijeke ne piju svoju vodu, voćke ne ubiru svoje plodove, oblaci osiguraju sebi budućnost tek kad kišom zaliju zemlju! ■

JAVNI POZIV NA MOLITVUZA UN-TRIBUNAL U HAAGU I NJEGOVE ŽRTVE

Rado prenosimo javni poziv sve većeg broja molitvenih skupina u domovini i izvandomo-vinstvu da uključimo u osobne i zajedničke molitve UN-tribunal u Haagu i njegove žrtve, poglavito sada pred konačnu presudu Hrvat-skoj šestorci u studenom ove godine, a nakon (PAZI!) 14 (četrnaest) godina njihova zatvora i sudovanja. Njihov slučaj daleko nadilazi njiho-ve osobne sudbine i bitno uključuje odnos pre-ma hrvatskom narodu u BiH, kojeg je za vri-jeme srpske agresije i muslimansko-hrvatskog sukoba nestalo iz te države gotovo 50%., ali i prema Hrvatima u RH i diljem svijeta. Molimo i za sadašnje sudce, ali i za dvoje staraca Švica-raca što će brzo pred onaj konačni sud: umi-šljenu C. del Ponte koja ih je najprije optužila i dovela u Haag, a tek onda nekoliko godina sku-pljala dokumente, one falsificirane kao i lažna svjedočanstva pod ucjenama, da bi opravdala svoju optužnicu, te nestručnog i pristranog suca S. Trachslera. Tu strašnu nemoralnost i nestručnost potvrđuju i činjenice, ne računa-jući one montirane presude kao Kordiću, da taj UN-tribunal kao nigdje u svijetu nečuveno du-gim sudovanjima kažnjava optuženike, njihove obitelji i rodbinu te da je pred cijelim svijetom kao ratne zločince optužio, godinama u Haa-gu mučio, a onda morao pustiti kao nevine 13 (trinaest) Hrvata. I još bez ikakve nadoknade za lažne optužbe i držanje nevinih u zatvoru! Nije čudo da se već sada ne drži puno do toga političkog suda, nego se sve više govori o nje-govim žrtvama. ■

GLAS KONCILA, VEČERNJI LIST, HRT, NAŠA OGNJIŠTA, KATOLIČKI TJEDNIK, FENIX… SONNTAGSZEITUNG…

Rijetko je koji događaj u zadnje vrijeme u hrvatskom izvandomovinstvu dobio toliko medijskog prostora na svim stranama kao postavljanje spomenika kardinalu Stepincu i predsjedniku Tuđmanu pred Hrvatskom ku-ćom u Oltenu, koja se ponovno pokazala pra-vim blagoslovom ne samo za HKM Solothurn, nego općenito i za Hrvate u CH. Glas Koncila je tom događaju posvetio naslovnicu, Večernji kao medijski pokrovitelj u svima izdanjima, u nekima i do stranicu i pol, fra Šito je imao prigodu govoriti o tome na tv-u i hrvatskom radiju u Zagrebu... Tek kad su vidjeli koliko taj događaj cijene drugi ljudi u domovini i izvan nje, počeli su neki i ovdje shvaćati svu njegovu važnost. K tome je dobro došao i intervju s fra Šitom za dva izdanja švicarskog «Sonntagszei-tug-a» o tipično hrvatskom slavljenju Došašća i Božića. Bogu hvala za sve to! ■

Ispovijedi

Solothurn, katedrala, 10.4.2017., 17,00-19,00Dulliken, 11.4.2017., 17,00 - 19,00

CvjetnicaDulliken, u 12,00 satiSolothurn, u 14,30 sati

Veliki petakDulliken, u 16,30 sati Solothurn, u 19,00 sati

Velika subotaDulliken, 16,30 sati (s blagoslovom jela i pila)

Polnoćka U katedrali u Solothurnu, u 23,30 sata,s obredima vatre ispred katedrale,s uskrsnim glazbeno-dramskim igrokazom,polnoćkom i blagoslovom jela.

Majčin danSolothurn, 7.5.2017. sa svečanom misom za majke i obitelji. Dulliken/Olten, 14.5.2917. sa svečanom mi-som za majke i obitelji, te tradicionalnim pi-knikom pred Hrvatskom kućom, uz domaće specijalitete bogatih jela i pila.

NA HODOČAŠĆE!Od srijede ranog jutra 24.5. do nedjelje navečer 28.5.2017. putujemo kroz Italiju, s posebnim posjetima sv. Franji u Asiz, sv. Padru Piju u San Giovanni Rotondo i vječnom gradu Rimu. Za-dnji je čas za prijave za ovih neobičnih pet dana duhovne i tjelesne obnove i odmora.

SV. NIKOLI NA WEISSENSTEINPred nama je u subotu 24.6.2017. dan godiš-njeg hodočašća i druženja kod sv. Nikole na ti-suću metara visokom brdu Weissenstein ponad Solothurna. Mi hodočasnici na noge polazimo kao i uvijek s Bahnhofa iz Oberdorfa u 10,00 sati, a cesta za vozila kao i nova žičara svima su na raspolaganju. Misa je pred crkvom sv. Niko-le u 13,00 sati, a nakon toga uobičajeni piknik i druženje s domaćim specijalitetima s roštilja.

NEDJELJA HRVATSKIH NARODNIH NOŠNJAKao što smo već najavili, pozivamo vas sve na Nedjelju hrvatskih narodnih nošnja. Osiguraj-te nošnju svoga kraja, bilo pojedinačno bilo u paru, bilo za muške, ženske ili djecu, pa te ne-djelje dođite u nošnji na misu, a onda u dvora-nu gdje ćemo predstaviti vas i vaše nošnje:

DULIKEN, 10.9.2017.SOLOTHURN, 24.9.2017.

Scre

en: g

las-

konc

ila.h

r

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 29

DOBRO JE ZNATI … Da bismo djelovali

Vijesti izabire i komentira: Fra Šito

Što će ti vjera, ako ne rađa dobrim djelima?! Sv. Jakov, apostol

S DRŽAVNE RAZINE… Poštovane dame i gospodo, izuzetna mi je čast pozdraviti vas danas u Hrvatskoj kući u Oltenu prigodom svečanog otkrivanja i bla-goslova spomenika kardinalu Alojzije Stepin-cu i prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu. Kao hrvatskom veleposlaniku u Švi-carskoj, veliko mi je zadovoljstvo što su kipovi dvojice hrvatskih velikana po prvi puta izvan granica domovine Hrvatske, upravo ovdje, u Švicarskoj.Dopustite mi da se na kratko osvrnem na nji-hov lik i djelo kroz povijest; Danas smo ovdje okupljeni u ponosu i radosti što možemo biti uz dva velika i svjetla lika u povijesti Hrvata: Kardinala Alojzija Stepinca - mučenika za je-dinstvo vjere i hrvatskog naroda, te dr. Franju Tuđmana – prvog hrvatskog predsjednika, po-vjesničara i političara. Svaki od njih je na svoj način i u svom vremenu doprinjeo ideji pove-zivanja, jedinstva i pomirbe hrvatskog naroda. Kardinal Alojzije Stepinac, osim sto je svjedo-čio vjeru i odanost hrvatskoga naroda Svetoj Rimskoj Stolici, istodobno se među prvima za-uzimao za socijalni nauk crkve odnosno dosto-janstven život, rad i pravicnu egzistenciju sva-kom čovjeku. Bio je čovjek savjesti, zastupao je univerzalnu crkvu, ali i svoj hrvatski narod. Želio je dobro svom narodu i nastojao pomoći svakom čovjeku, bez obzira na uvjerenja. Borio se za čast Božju i dostojanstvo ljudske osobe. Tijekom komunistickog progona crkve i sve-ćenstva na kardinala Stepinca srušila se straš-na mržnja i on je na sudu nasilja i nepravde, kao prvi nadbiskup u 900. godišnjoj povijesti zagrebačke crkve osuđen na 16 godina zatvora i još pet godina gubitka gradjanskih prava. Me-djutim, u svom govoru na sudu kardinal Stepi-nac je ustvrdio da je njegova savjest mirna. Na sve klevete i nepravednu kaznu odgovarao je praštanjem, molitvom i ljubavlju. Stoga i danas trebamo slušati njegov poziv i biti budni protiv zla te se zauzimati za vrijednosti koje je blazeni kardinal Stepinac propovijedao.Danas odajemo priznanje i povjesničaru, poli-tičaru i državniku - dr. Franji Tuđmanu, osobi

koja simbolizira neovisnost, slobodu i samo-stalnost hrvatske države. Osobi koja je imala viziju slobodne i neovisne Hrvatske, koju je stvorio unatoč mnogima koji su to silom željeli onemogućiti. Osobi koja je izgovarala riječi kao što su samostalna, suverena, neovisna, prospe-ritetna, europska Hrvatska. Osobi koja je zna-la da se samostalnost Hrvatske moze izboriti samo mukotrpnim diplomatskim radom, no prvenstveno vlastitim snagama u obrambe-nim domovinskim ratom. Neka ovaj spomenik bude simbol ne samo Franji Tuđmanu, već i svima onima koji su u ostvarenju i obrani naše slobode i neovisnosti dali svoj doprinos, a po-sebice svim hrvatskim braniteljima. Dr. Franjo Tudjman nije bio samo 1. hrvatski predsjednik, već uopće 1. hrvatski poglavar koji je izabran voljom cijele hrvatske nacije i po tome će ostati zauvijek zapamćen u hrvatskoj povijesti. Kada se tome doda tadasnji politi-tički kontekst vremena u kojem je Franjo Tu-dman bio predsjednik – vrijeme beznađa, vri-jeme rata protiv znatno mocnijeg neprijatelja, kada je 1/3 hrvatskog teritorija bila okupirana, kada medunarodna zajednica nije htijela ni čuti za samostalnu hrvatsku državu - izazov u ostvarenju cilja samostalne Hrvatske bio je još i veći. Međutim, volja hrvatskog naroda, snazno zajedništvo i vjera tada su bili jaci nego ikad. Na čelu s predsjednikom Tuđmanom uspjeli smo stvoriti samostalnu neovisnu hrvatsku dr-žavu. Upravo taj duh zajedništva i jedinstva da-nasnjoj Hrvatskoj nedostaje. I zbog toga, neka podizanje ovih spomenika danas ne bude samo povijesno obilježavanje, već i putokaz u buduć-nost. Neka ovi spomenici u Hrvatskoj kući u Oltenu čuvaju naše sjećanje i budu poput zrca-la u kojeg ćemo gledati lice naše osobne i zajed-ničke povijesti. Dopustite mi da se na kraju zahvalim svima koji su pomogli u ostvarenju ovih spomenika – autorima, gospodinu Anti Jurkiću i Tomislavu Kršnjavom, Ljevaonici umjetnina Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, te fra Šiti koji nas je okupio. Konačno, hvala svima vama koji

ste danas ovdje, za sve ono dobro i lijepo što činite za našu Hrvatsku i izvan njenih granica. Neka nam živi jedina i vječna, lijepa naša do-movina Hrvatska! Hvala na pažnji. (Aleksandar Heina, veleposlanik RH u CH)

S KANTONALNE RAZINE… Geschätzte Anwesende, lieber Pater SitoBesten Dank für die Einladung, die ich gerne angenommen habe. Als verantwortlicher Lei-ter der Anderssprachigen Missionen im Kan-ton Solothurn freue ich mich hier zu sein und überbringe Ihnen allen die besten Wünsche der Röm.-Kath. Synode des Kantons Solothurn. Es ist sehr erfreulich, dass heute in Olten die 25 Jahre staatlicher Unabhängigkeit der Republik Kroatien gefeiert werden kann. Unzählige Generationen haben seit über 1500 Jahren in guten und schlechten Zeiten den kat-holischen Glauben gelebt und wenn nötig bis zum Martyrium verteidigt. Im Gegensatz zu ihnen sind wir Privilegierte und dürfen heute in einer Demokratie unseren Glauben friedlich leben. In diesem Moment gedenken wir aller Menschen, die sich für Freiheit und Glauben geopfert haben und sie verdienen, dass wir uns vor ihnen für ihren grossen Mut verneigen.Als grosser Märtyrer gedenken wir des seli-gen Kardinal Stepinac, der für den Glauben jahrelang inhaftiert und unter Hausarrest sein Leben verbringen musste.Dank Präsident Tudjmann gewann Kroati-en endlich seine Unabhängigkeit. Er hat den neuen freien Staat mit Umsicht und Weisheit geführt. So war es nur richtig, dass die Schwe-iz unter den ersten Staaten war, die Kroatien anerkannt und unterstützt hat. Während und nach dieser Zeit mussten Millio-nen Bewohner Kroatiens und Herzegowina ihr Land verlassen. Sie haben in vielen Ländern ein neues Leben angefangen, so auch in der Schweiz. Sie sind bekannt für ihre Friedferti-gkeit, ihre kompetente Arbeit und ihren Gla-uben. Wir stellen jährlich mit Freude fest, dass viele neben ihrer angestammten Staatszugehörigkeit auch Schweizerbürger werden. Das ist ein schönes Beispiel gelungener Integration.Neben der Betreuung der Kroatischen Missi-on erleben wir Pater Dr. Coric als Botschafter und Förderer der kroatisch sprachigen Kultur. In diesem Moment denke ich an die letzte Pu-blikation, die dank dir erschienen ist. Pater Coric war und ist ein engagierter Seelsorger und «Spiritus rector» der kroatisch sprechen-de Gläubigen. Dafür gebührt ihm unser Dank und wir wünschen uns, dass er noch lange die Geschicke der Mission im Kanton Solothurn so kompetent leiten kann. Ich komme zum Schluss und wünsche uns Allen, dass die kro-atische Sprache und Kultur einen wichtigen Platz in unserem Land hat heute und in Zu-kunft. Ad multos annos! Herzlichen Dank für Ihre Aufmerksamkeit!(Gaetano Serrago, predsjednik Komisije za strance Kantona SO)

NA OTKRIVANJU SPOMENIKA STEPINCU I TUĐMANU Olten, 3. prosinca 2016.

KUD misije Solothurn posebno je uljepšao otvorenje i otkrivanje spomenika ...

30 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MOVISOV INTERVIEW

MINISTAR HRVATSKIH BRANITELJA TOMO MEDVED, BRIGADNI GENERAL

MOVISOV INTERVIEW

Razgovarao: Vlado ČuturaFotografija: Bernard Čović

Poslije dr. Franje Tuđmana neprestance se urušavalo dostojanstvo hrvatskih branitelja. To su činile razne političke opcije, neke više, a neke manje. Na čelu najosjetljivijega ministarstva – hrvatskih branitelja – često su čelne osobe služile režimima i političkim opci-jama. Dolaskom za ministra brigadnoga generala Tome Medveda, braniteljska populacija ugledala je svjetlo. On je jadan od njih, što je glavni povod razgovora s njim za MOVIS.

Hrvatski branitelj je kamen temeljac

Preuzeli ste najosjetljivije ministarstvo, ono koje je temelj samostalne Republike Hrvatske. Preuzimali ste odgovornost u vrijeme Domovinskoga rata, a danas tu odgovornost preuzimate u miru, posebno za dostojan-stvo hrvatskih branitelja. Što Vas je na to potaknulo?

MINISTAR TOMO MEDVED: Ministar-ska dužnost je služiti svome narodu i to svakome mora biti čast i obveza. Ponav-ljam služiti narodu i dati svoj doprinos u najvećoj mjeri na svakoj razini u društvu. S tim mislima i tom idejom vodiljom pre-uzeo sam Ministarstvo hrvatskih brani-telja, jer to žele moji prijatelji branitelji, a i aktualna politička opcija mi je dala taj legitimitet. Bilo je časno služiti svome narodu u stvaranju samostalne Republi-ke Hrvatske. No također je važno danas u miru sudjelovati u rješavanju problema s kojima se suočavaju hrvatski branitelji, a i cijeli hrvatski narod. Domovinski rat je temelj hrvatske samostalnosti, slobo-de, demokracije, suverenosti. No, temelj nema čvrstoće bez «zaglavnoga kamena» a to je hrvatski branitelj. Jednostavno re-čeno, hrvatski branitelj je kamen temeljac

i svako njegovo potkopavanje, rušenje ili uništavanje, rušenje je temelja na kojem je nastalo ono najvrjednije - to je sloboda i samostalnost. Žrtve se ne smiju zaboravi-ti, jer one su primarne u svakom temelju, u ovom slučaju to su poginuli, nestali, ra-njeni, oni koji su ostali obespravljeni i čije je dostojanstvo omalovaženo. Zapravo, svatko je u datom trenutku dao svoj obol u stvaranju samostalne Republike Hrvatske kako je znao i koliko je mogao. To mora biti temeljno polazište cijele države, a po-sebno Ministarstva hrvatskih branitelja. Zato smo vratili naziv «hrvatskih branite-lja». Želimo da se točno zna da su to hr-vatski, a ne neki apstraktni ili branitelji ne znam čijih vojska i režima. Naravno, ono što je u resoru našega ministarstva od toga ne bježimo. Naprotiv, sa svim se želimo suočiti i odraditi na najbolji mogući način, počevši od otkrivanja masovnih grobnica Drugoga svjetskoga rata i poraća pa sve do danas. Istina mi je vodilja, a žrtva zalog moga rada i Ministarstva hrvatskih brani-telja kojem sam na čelu.

Ponovno nam treba zajedništvo

Niz je neriješenih pitanja vezanih uz statuse hrvatskih branitelja, uključujući i HVO, zatim njihova pobolijeva-nja, prerane smrtnosti, suicidalnosti…?

MINISTAR TOMO MEDVED: Kad je u pitanju HVO i HV, ja to ne bih razdvajao jer se radi o istom korpusu. Na tom planu ćemo poraditi i pronaći najbolje moguće rješenje i među hrvatskim braniteljima promicati zajedništvo, a ne činiti podjelu. Ne može jedan kamen činiti temelj kuće ili države, pa tako niti jedan branitelj ili jed-na postrojba. Svi su ugradili svoju žrtvu i treba sve staviti u kontekst vremena, te tako pristupiti problemima. Branio se hr-vatski narod, stvarala se samostalna Repu-blika Hrvatska i nitko tko je dao i najmanji doprinos ne smije biti zaboravljen.

Ministar hrvatskih branitelja brigadni general Tomo Medved rođen 17. ožujka 1968. u Cetingradu. Oženjen je i otac je troje djece. Prošao je brojna ratišta, tri puta je ranjen. Odlikovan je s najvišim odličjima za svoje zasluge. Među hrvatskim braniteljima i stradalni-cima Domovinskoga rata omiljen je, jer je jedan od njih i razumije njihovu problematiku. Socijalno je jako osjetljiv, a na srcu mu je temelj Republike Hrvatske – hrvatski branitelj.

«Istina mi je vodilja, a žrtva zalog»

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 31

MINISTAR TOMO MEDVED

Što se tiče smrtnosti i pobolijevanja hrvat-skih branitelja, stanje je alarmantno. Smrt-nost je naime iznimno visoka. Npr. samo 2016. godine umrlo je više od 3300 hrvat-skih branitelja prosječne životne dobi od 51 godine. To je oko 23 godina manje od prosjeka smrtnosti opće populacije u Hr-vatskoj. Neumoljiva statistika pokazuje da je od Domovinskog rata do danas umrlo više od 47000 hrvatskih branitelja. Stoga je pokrenuto niz projekata koji će pridonijeti kvaliteti života i zdravlja hrvatskih brani-telja i njihovih obitelji. Tako su odvojena znatna sredstva na preventivne liječnič-ke preglede. Osnivaju se i domovi za hr-vatske veterane. Izrađuje se i Nacionalna strategija kojom će se pomoći hrvatskim braniteljima u vraćanju njihova dostojan-stva, liječenju psihosomatskih bolesti te otklanjanju socijalnih i materijalnih po-teškoćama u kojima su se zatekli. Radimo na tome da hrvatskim braniteljima budu zajamčena sva prava, bez obzira gdje oni

bili: u Švicarskoj, Njemačkoj, Republici Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i drugdje. Hrvatski branitelj mora biti ponosan na svoja djela koja je učinio i svoj doprinos koji je dao, kao i njegova obitelj. To mora biti prioritet države i cijeloga društva. Vra-ćanjem dostojanstva i jačanjem identiteta hrvatskoga branitelja puno će se toga pro-mijeniti. Smatram da će to pridonijeti i povratku hrvatskih branitelja koji su pošli «trbuhom za kruhom» kao i njihovoj dje-ci i obiteljima. Tu bih mogao nabrajati niz programa, od braniteljskih zadruga, odre-đenih poticaja, zapošljavanja, do projekata

koji će se omogućiti novim Zakonom da branitelji i njihova djeca ostanu u svojoj zemlji. U ovom trenutku ponovno nam treba zajedništvo, iseljene i domovinske Hrvatske. Bez Hrvata neće biti Hrvatske!

Veteranski domovi – formula opstanka

Spomenuli ste domove hrvatskih veterana, kako je to zamišljeno i je li što zaživjelo?

MINISTAR TOMO MEDVED: Upravo se provodi pilot projekt u Lipiku u Domu hrvatskih veterana. Stvarnost na terenu pokazuje da je to dobar model i to čak kvalitetniji od onih koje imaju iskusnije i bogatije zemlje u svijetu. Pedesetak hr-vatskih branitelja već je prošlo kroz Dom hrvatskih veterana. Tamo imaju psihoso-cijalnu podršku, resocijalizaciju, fizikalne terapije. Pod stručnim vodstvom prolaze određene programe. Time se istovremeno pomaže razvoj lokalne zajednice i oživ-ljavanje ruralnih mjesta, te zadržavanje lokalnog stanovništva na njegovim ognji-štima. Nadam se i povratku onih koji su odselili iz tih krajeva. Spominjem samo jedan aspekt: Dom hrvatskih veterana pomaže da sva opskrba hranom i drugim potrepštinama koja se može proizvesti u lokalnoj zajednici bude isključivo iz toga mjesta. Jednostavno, mora se odnekud početi, jer ako su branitelji dali svoj dopri-nos u ratu i stvaranju samostalne Repu-blike Hrvatske, oni su sposobni dati i svoj doprinos u miru i očuvanju Hrvatske te opstanku hrvatskoga naroda. To je naka-na veteranskih domova, a može biti pravi model i za druge zajednice koje se žele vo-diti domoljubljem i čovjekoljubljem.

Hrvatski branitelj je vjernik

Na koji način vratiti vjeru u ideale domoljublja i čovjekoljublja?

MINISTAR TOMO MEDVED: Hrvatski branitelj nikad nije izgubio ideal domo-ljublja i čovjekoljublja. Njemu smeta ne-pravda, smeta mu dociranje, politiziranje, filozofiranje, teologiziranje i ne znam što bih sve nabrojio. Hrvatski branitelj je čo-vjek akcije. On znade, hoće i može. Ali, nažalost, sustav je učinio svoje i «ubio vo-lju» u hrvatskom branitelju. To vraćamo.

Hrvatski branitelj je nerijetko «izopćen» iz društva i to ne administracijom, nego nerazumijevanjem pojedinaca. Od samih početaka do danas Crkva je bila uz hrvat-ske branitelje, zato molimo da se svećenici još više približe hrvatskim braniteljima. Oni su potrebni kao liječnici duševnih rana. Tu valja razlikovati Vojni ordinari-jat od pastorala hrvatskih branitelja. Za njih treba više osjećaja, treba im pomoći da prebrode teškoće koje su se nagomila-le, a mi u Ministarstvu učinit ćemo sve što je na nama da hrvatski branitelj ponovno bude sretan i ponosan! Samo istina može voditi naprijed

Spomenuli ste žrtve Drugoga svjetskoga rata i poraća, nažalost do sada je i tu bilo problema, jer pristupalo se «traljavo» i selektivno i to najčešće na pritisak jav-nosti. Kako to riješiti?

MINISTAR TOMO MEDVED: Uvijek po-lazim od toga da je svaka žrtva samo žrtva i tu treba gledati ljudsko dostojanstvo, bez obzira iz kojega perioda to bilo. Samo iz Domovinskoga rata Uprava za zatočene i nestale provela je u ovom kratkom razdo-blju moga mandata probna iskapanja na 40 mjesta za koja su prikupljene informa-cije, a ukupno su ekshumirani posmrtni ostaci 27 osoba. Nadalje je na dvadesetak lokacija proveden terenski izvid. Tamo su pronađeni posmrtni ostaci 51 osobe.

Žrtve Drugog svjetskog rata i poratnog razdoblja također su u našoj nadležnosti i učinit ćemo sve da se istraže i otkriju. Već u prošloj godini smo na 17 lokacija imali probna iskapanja. Žrtve moraju biti otkrivene i dostojanstveno ljudskom biću pokopane. Ne trebamo se bojati, samo nas istina može voditi u bolju i svjetliju budućnost. ■

Za hrvatske branitelje treba više osjećaja, treba im pomoći da pre-brode teškoće koje su se nagomilale, a mi u Ministarstvu učinit ćemo sve što je na nama da hrvatski branitelj ponovno bude sretan i ponosan!

Naravno, ono što je u resoru našega ministarstva od toga ne bježimo. Naprotiv, sa svim se želimo suočiti i odraditi na najbolji mogući način, počevši od otkrivanja masovnih grobnica Drugoga svjetskoga rata i poraća pa sve do danas. Istina mi je vodilja, a žrtva zalog moga rada i Ministarstva hrvatskih branitelja kojem sam na čelu.

32 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

Dr. fra Ivan DugandžićBIBLIJA

Božja riječ u ljudskom izričajnom ruhu (25)

Uloga židovske dijasporeDvije najmlađe starozavjetne knjige, Knji-ga Sirahova i Knjiga Mudrosti, svaka na svoj način, svjedoče o važnosti egipatske dijaspore za sintezu Izraelove vjere u susretu s prostr-anim poganskim svijetom i njegovom filozofi-jom. Pritom je starozavjetna mudrost odigrala važnu ulogu, o čemu svjedoče te dvije knjige. Knjiga Sirahova je doduše napisana na he-brejskom, ali je, prema svjedočanstvu samoga prevoditelja, potkraj 2. st. pr. Kr u Egiptu pre-vedena na grčki, jer je prevoditelj našao da je to «djelo veoma poučno». Taj prijevod je tim važniji što se hebrejski izvornik u 12. st. net-ragom izgubio. Tek su njegove dvije trećine 1896. pronađene u čuvenoj genizi u Kairu, to jest u prostoriji pri židovskoj sinagogi u kojoj su pohranjivani dotrajali i dugom uporabom otrcani tekstovi. Knjiga Mudrosti ili Mudrost Salomonova (So-fia Salomonis), kako se knjiga zove na grčkom, izvorno je napisana grčkim jezikom. Knjiga je tek fiktivno pripisana kralju Salomonu koji je u židovstvu bio utjelovljenje mudrosti. To su smatrali već stari oci Jeronim i Augustin, pa su knjigu zato na latinskom prozvali jednostavno «Knjiga Mudrosti» (liber sapientiae). Njezin stvarni autor je po svemu sudeći neki obrazo-vani Židov iz Aleksandrije koji je dobro govo-rio grčki i dobro poznavao grčku filozofiju.

Pouka u mudrosti i znanostiCijela Knjiga Sirahova svjedoči o teškim i ne-mirnim vremenima u kojima živi njezin au-tor, pokušavajući sačuvati duhovnu baštinu svoga naroda, a ne zatvoriti se pritom utjeca-ju helenističkoga svijeta, jer bi posljedica bila potpuna izolacija, što taj mali narod sebi nije mogao priuštiti. Knjiga je vjerojatno nastala oko 175. pr. Kr., kad je omraženi kralj Antioh IV. Židovima uvelike ograničio vjersku sa-mostalnost i štoviše pokušao nametnuti pogan-ski kult. Sirah se tome suprotstavlja svim svo-jim znanjem i umijećem, ostavljajući potkraj knjige osobno svjedočanstvo o tome: «Pouku u mudrosti i znanosti zapisao je u knjigu ovu Isus, sin Sirahov, Eleazar, iz Jeruzalema, koji je kao kišu izlio mudrost svog srca» (Sir 50,27). Njemu je na srcu jačanje židovskog identiteta u vremenima velikog previranja te u oblikovanju snažne osobnosti na temeljima tradicionalne starozavjetne mudrosti. On dalje razvija stare

MUDROST U SUSRETU SA SVIJETOMNeke Sirahove teme potaknute su problemima i nevoljama njegova vremena, kao primjerice govor o dužnostima prema roditeljima, o kriterijima pravoga prijateljstva, o pitanjima uspjela odgoja, o oprezu u susretu s moćnicima i bogatašima ovoga svijeta. On ipak ne zaboravlja upozoriti da se ne zaboravi Zakon Svevišnjega i da se čovjek ne stidi svoje vjere.

Nastavak slijedi!

mudrosne tradicije, ponajprije u velikoj pohva-li koju mudrost izriče sama sebi: «Mudrost se sama slavi i usred puka svog se hvali. Usta svo-ja otvara u zboru Svevišnjeg i pred njegovom se moći proslavlja» (Sir 24, 1-2). Ona utjelovljuje Božju naklonost Izraelu, a svoje mjesto našla je u Zakonu (Tori). To je u Starom zavjetu prvo poistovjećivanje Mudrosti i Tore, to jest Moj-sijeva zakona. Time se Tora istodobno preds-tavlja kao univerzalni red stvaranja te tako jača židovski identitet naočigled suvremenoga govora o mudrosti i zakonima svijeta u grčkoj filozofiji, s kojom se Židovi u Egiptu susreću.

Prihvaćanje novoga i čuvanje starogaPrimjere otvorenosti prema određenim ele-mentima helenističke kulture svoga vremena Sirah je ostavio u preporuci putovanja kao izvora novih životnih iskustava: Tko je mno-go putovao, mnogo zna, i tko je mnogo iskusio, umno zbori. Tko nije ništa iskusio, malo znade; a tko je putovao, u svemu se snalazi. Mnogo vid-jeh na putovanjima svojim i više shvatih nego što mogu iskazati (34,9-11). Slično postupa i u savjetima s obzirom na sudjelovanje u grčkim gozbama i simpozijima (31,12,32,13), u stavu prema idejama stoičke filozofije (5,11-17), u shvaćanju slobode (22,27-23,6), a prije svega u pokušaju sinteze moderne medicinske znanost s vjerom i pobožnošću Izraela u vrlo zanim-ljivom tekstu o ulozi liječnika (38,1-15).Neke Sirahove teme potaknute su problemima i nevoljama njegova vremena, kao primjerice govor o dužnostima prema roditeljima (3,1-16), o kriterijima pravoga prijateljstva (6,5-17), o pitanjima uspjela odgoja (30,1-13), o oprezu u susretu s moćnicima i bogatašima ovoga svi-jeta (9,17-11,6). U svoj toj otvorenosti prema svemu dobrom i korisnom on ne zaboravlja upozoriti da se ne zaboravi Zakon Svevišnjega i da se čovjek ne stidi svoje vjere: «Ali se ovoga nemoj stidjeti, ovoga ne krši zbog ljudskog ob-zira; Zakona i Saveza Svevišnjega, presude koja daje pravdu i bezbožniku, čista računa sa drug-om i suputnikom» (42,1-3). Slika pravoga mudraca kakvu Sirah skicira u svome spisu svjedoči o susretu Izraelovih Sve-tih pisama i životom potvrđenih tradicija s is-kustvima i znanjem širokoga poganskog svijeta i njegove filozofije i kulture kojima se Izrael sve više otvarao. Taj susret urodio je specifičnim naglascima i težištima u izboru tema i u njiho-

vu oblikovanju. U tome Sirah istovremeno po-kazuje i hrabrost i mudrost. A glavni cilj njeg-ova djela jest u religioznom pogledu jačanje židovskog identiteta u suvremenim previran-jima, a u pedagoškom pogledu oblikovanje snažne osobnosti na temeljima starozavjetne biblijske mudrosti. Osnovna smjernica jest strah Božji kao početak (Sir 1,14) i punina Mu-drosti: «Sva je mudrost u strahu Gospodnjem, i u svoj je mudrosti poštivanje Zakona» (19,20).

Mudrost i pravednostU Knjizi Mudrosti koja započinje pozivom «ljubite pravednost» (Mudr 1,1) pravednost je teološki program cijele knjige. Dar i nalaženje mudrosti, kao i držanje zapovijedi Zako-na služi pravednosti koja rađa besmrtnošću (1,15). U samom pojmu pravednosti mogu se prepoznati tragovi i grčke i egipatske i biblijske misli. U grčkome shvaćanju pravednost (dika-iosyne) je visoka vrlina koja se može naučiti, a koja se izvodi od božice dike. Po smislu ona je istoznačnica hebrejskog pojma sedaqah, ni jed-no ni drugo ne može se odvojiti od egipatsko-ga pojma ma’at, koji označava božicu i princip pravednoga poretka, što se očituje u socijal-nom, kultskom i kozmičkom prostoru, a čovjek ga ostvaruje etičkom voljom. Prema Knjizi Mudrosti, pravednost je s jedne strane od Jahve omogućen red, a s druge strane u Izraelu je prepoznatljiva u pravilnom socijal-nom ponašanju, te je tek dijelom ostvarena u solidarnosti s potrebnima. Može se reći da je mudrost unutarnja strana pravednosti. Knjiga Mudrosti ju smatra ostvarivom, jer ona dola-zi od samoga Boga i vodi do najužeg jedinstva s njime. Budući da bezbožnici ne doživljuju adekvatnu kaznu za svoga zemaljskog života, kao ni pravedni svoju plaću, Knjiga Mudrosti računa s idejom suda mrtvima, izlazeći tako izvan ovozemaljskih okvira plaće i kazne. Pisac se ponovno vraća na staru ideju međusobne ovisnosti čovjekovih djela i stanja njegova života, ali po prvi put u biblijskoj predaji služi se idejom suda mrtvima. Tako je u starozavjet-noj objavi koja je polako napredovala prvi put probijen ovozemaljski okvir unutar kojega je židovska vjera očekivala i kaznu i nagradu za odgovarajuća ljudska djela.

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 33

Dr. sc. Slavko Slišković, O.P.

POVIJEST CRKVE U HRVATA

Stoljetni hod s Bogom kroz povijest (30)

Crkva u Hrvata u Domovinskom ratuTijekom Domovinskog rata oko 150 svećenika bilo je uključeno u pastoral branitelja. Sponta-no su započeli dušobrižništvo branitelja, a potom je 24. 9. 1991. predsjednik Franjo Tuđman zamolio kardinala Kuharića da se i službeno ustroji vojna duhovna skrb.

Nastavak u sljedećemu broju!

Proces osamostaljenja bivših republika SFRJ naišao je na otpor u Srbiji i kod dijela srpskog stanovništva u novonasta-

lim zemljama, pod parolom očuvanja Jugosla-vije i prava svih Srba da žive u istoj državi. U Hrvatskoj su srpski zastupnici iz sredina gdje su Srbi bili u većini opstruirali rad Sabora, a na nižim (lokalnim) razinama odluke središnjih državnih ustanova. U veljači 1991. u Kninu je donesena odluka o razdruživanju tzv. Srp-ske autonomne oblasti Krajine od Republike Hrvatske. Uslijedila je tzv. «balvan revolucija» i sukobi s jedinicama Ministarstva unutarnjih poslova. Prva ljudska žrtva tog srpskog oruža-nog otpora bio je hrvatski redarstvenik Josip Jović, kojega su srpski pobunjenici ubili iz za-jede 31. ožujka 1991. na Plitvicama. U svibnju je na isti način pobijena skupina hrvatskih po-licajaca u Borovu Selu. Ovi događaji su označili početak Domovinskog rata. Beogradsko držav-no vodstvo odlučilo je sukobe riješiti uz pomoć Jugoslavenske narodne armije. Unatoč najavlji-vanoj nepristranosti, tzv. Jugoslavenska narod-na armija je od samih početaka otvoreno stala na stranu velikosrpskih ciljeva. Čak je i njezino povlačenje iz Hrvatske početkom 1992. godine bilo u službi iste politike jer je svoje naoruža-nje predala uglavnom srpskim pobunjenicima kojima su pomagali srpski dragovoljci iz dru-gih dijelova Jugoslavije. Tim činom je izvršena izravna agresija na Republiku Hrvatsku.

Solidarni sa svojim sunarodnjacima Hrvati u Bosni i Hercegovini organizirali su prosvjede te blokadom prometnica ometali prolaz vojske i vojne opreme prema svojoj matičnoj domo-vini. S druge strane, političko vodstvo Musli-mana, koji su se tijekom rata počeli izjašnja-vati kao Bošnjaci – između ostaloga kako bi pokazali i svoj primat nad Bosnom namjerno izbjegavajući drugi dio službenog naziva drža-ve – započelo je pregovore sa srpskim liderima s ciljem očuvanja neutralnosti. Muslimanska Stranka demokratske akcije 31. 7. 1991. izdala je i službeno priopćenje u kojemu se ogradila od trenutnih sukoba. «Ovo nije naš rat» - po-novio je 6. listopada predsjednik Predsjedniš-tva SR BiH Alija Izetbegović, unatoč tome što su snage JNA, popunjene rezervistima iz Srbije i Crne Gore, pet dana ranije razorile dvadese-tak hrvatskih sela i naselje u južnoj Hercego-vini, od kojih je najpoznatije njihovo admini-strativno središte Ravno, pri čemu je smrtno stradalo više desetaka civila. Bio je to stvarni početak rata u BiH. Svjesni neučinkovitosti središnjih sarajevskih ustanova u kontekstu raspada bivše države hrvatski političari Bosne i Hercegovine osnovali su 18. studenoga 1991. Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kao vlastitu političku, kulturnu, gospodarsku i teritorijalnu organizaciju. Radi obrane hrvatskog naroda

8. 4. 1992. utemeljeno je Hrvatsko vijeće obra-ne (HVO) kao vojno tijelo koje je prvo pruži-lo otpor srpskoj agresiji na BiH, a kasnije se uspješno borilo i protiv unitarističkog musli-manskog pokušaja dominacije i eliminacije Hrvata u BiH, u čemu su im obilno pomaga-li brojni dragovoljci iz arapskih zemalja. tzv. mudžahedini.

Tijekom agresije na Hrvatsku i rata u BiH vjer-ska pripadnost i vjerski objekti doživljavani su kao identifikacijska oznaka neprijateljske strane više nego u njihovom religioznom kon-tekstu. Stoga je onemogućavano održavanje bogoslužja, a sustavno su uništavane sakralne građevine pa čak i groblja kako bi se zatrli svi tragovi protivničke nazočnosti. Najteže poslje-dice rata su ljudske žrtve. Iako su od prestanka rata prošla dva i pol desetljeća, još uvijek nije utvđen točan broj poginulih, ubijenih i nesta-lih osoba. U Hrvatskoj je poginulo oko sedam tisuća hrvatskih vojnika i nešto više od sedam tisuća civila. U Bosni i Hercegovini poginulo je oko osam tisuća Hrvata od kojih je približno 30% civila. Među stradalima su i svećenici, re-dovnici i redovnice. U Tovarniku je 8. 10. 1991. u župnoj kući ubijen svećenik Ivan Burić. Na prostoru BiH stradalo je deset svećenika i dvije redovnice. U Dobretićima je 3. 6. 1992. ubijen fra Nikola Bagarić. Tri dana kasnije vlč. Ratko Grgić iz Nove Topole odveden je u nepozna-tom pravcu i nikada više nije pronađen. Ispred župne kuće u Ravskoj strijeljan je 8. studeno-ga vlč. Ivan Grgić. Fra Nikica Miličević i fra Leon Migić ubijeni su 13. 11. 1993. u Fojnici. Fra Alojzije Atlija stradao je 7. 5. 1995. prigo-dom miniranja samostana Petričevac. Nakon par dana, 12. svibnja, u Presnačama kod Banja Luke, mučeni su a potom spaljeni vlč. Filip Lukenda i s. Cecilija Grgić. Prijedorski župnik Tomislav Matanović zajedno sa svojim rodi-teljima odveden je 19. 9. 1995. u nepoznatom

pravcu, a tijela su im pronađena tek koncem 2001. godine. S. Danka Jurčević ubijena je 30. 9. 1996. u Kaknju. Od posljedice zlostavljanja u logoru umrli su vlč. Petar Jurendić u stude-nome 1992. i vlč. Marko Šalić u siječnju 1993. godine. Više desetaka službenika Crkve preži-vjelo je zatočeništvo, a nekoliko stotina pro-gnanstvo. Ogromna su i materijalna stradanja vjerskih objekata. U Hrvatskoj je u potpunosti uništeno 116 katoličkih crkava, oštećeno ih je preko 250, dok je ukupan broj stradalih kato-ličkih sakralnih objekata oko 1400. U Bosni i Hercegovini 125 crkava je potpuno uništeno, oštećeno oko 130, a ukupno je stradalo oko 1000 sakralnih objekata Katoličke crkve.

Tijekom ratnog vihora Katolička crkva redovi-to je isticala pravo naroda na obranu, ali i nuž-nost zakonitog postupanja bez mržnje i osve-te. Osobito je zapažena propovijed kardinala Franje Kuharića kada je 15. kolovoza 1991. u Mariji Bistrici pozvao: «Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu, dapače, čuvat ću je! Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio mojega oca, brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom, nego ću poštovati život njegova oca, brata, sina, sestre!». Opredjeljenje za mo-ralna načela hrvatski su bojovnici potvrđivali i krunicom oko vrata koja je postala gotovo sa-stavnim djelom njihove opreme.

Tijekom Domovinskog rata oko 150 svećenika bilo je uključeno u pastoral branitelja. Sponta-no su započeli dušobrižništvo branitelja, a po-tom je 24. 9. 1991. predsjednik Franjo Tuđman zamolio kardinala Kuharića da se i službeno ustroji vojna duhovna skrb. Hrvatski su bi-skupi u listopadu 1991. imenovali mons. Jurja Jezerinca ravnateljem vojnog dušobrižništva. Nakon pregovora između Svete Stolice i Repu-blike Hrvatske 19. 12. 1996. sklopljen je Ugo-vor o dušobrižništvu katoličkih vjernika pri-padnika Oružanih snaga i Redarstvenih službi Republike Hrvatske, a Zbor za biskupe je de-kretom «Qui Successimus» 25. 4. 1997. osno-vao Vojni ordinarijat u Republici Hrvatskoj. Ne smije se zaboraviti ni uloga koju je Crkva imala pri upoznavanju svjetske javnosti s ratnim zbi-vanjima i agresijom te lobirala za poboljšanje njezina položaja u vrijeme dok je domovina bila u medijskoj blokadi i međunarodnoj izo-laciji. Hrvatske katoličke misije i druge crkvene ustanove i pojedinci diljem svijeta neumorno su pronosili istinu o Domovinskom ratu, te ne-sebično organizirali skupljanje i slanje pomoći ugroženim sunarodnjacima kao i prijam pro-gnanih i izbjeglih.

screen: www.vojni-ordinarijat.hr

34 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

MALI MOVIS Stranicu pripremaju:

Iva Noršić i Marijin i Mihael

Kuzmičić

?

Ponos Crkve u Hrvata

SluGA BožjI ...

Ministrantski Kutak

Iz bakine škrinje

U predvečerje prvoga Uskrsa Isus je pohodio prestrašene apostole i po-zdravio ih riječima: «Mir vama!». To nije bio tek uobičajeni pozdrav. Uskrsli Gospodin svima nama donosi mir i radost, mir duše i srca za

kojim čezne svaki čovjek. Da bismo mogli primiti taj mir i da bi naša radost bila potpuna, trebamo imati čisto srce.

U sakramentu pomirenja, što ga još nazivamo sakramentom svete ispovijedi, oproštenja ili pokore, Krist nam oprašta naše grijehe i čini još više od toga. Na-ime, nekim je ljudima ispovijed neugodna pa se teškim koracima vuku prema ispovjedaonici ili oklijevaju otići pitajući se kako će svećeniku priznati svoje grijehe. No ispovijed nije samo priznavanje grijeha.

U ispovjedaonici nam Krist daje milost da budemo bolji. Pruža nam pomoć da možemo postati slični Bogu i živjeti onako kako on živi. Liječi nam dušu od «rana» zadobivenih našim grijesima. To je kao kad dijete padne, ozlijedi se pa potrči tati da mu pomogne i bude mu lakše. I kad svim srcem odlučimo odreći se svojih grijeha, Kristovo oproštenje neće nam samo pomoći da se osjećamo bolje, već će nas učiniti novim stvorenjima, da prođemo svijetom s Kristovim mirom u svome srcu čineći dobro. Da živimo životom uskrsne radosti!

Fra Didak Buntić(Paoča kod Čitluka, 9. listopada 1871. – Čitluk, 3. veljače 1922.)

Školovao se u Gradnićima, na Širokomu Brijegu i Humcu. U Franjevački red je stupio 1888. godine. Filozofiju i teologiju strudirao je u Innsbrucku. Po završetku studija bio je profe-sor u Franjevačkoj gimnaziji na Širokomu Brijegu. Pokre-

nuo je akciju opismenjavanja hercegovačkoga puka i osnivanja «seljačkih škola». Uskoro je postao ravnatelj Širokobriješke gimnazije, a potom i provincijal Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM. Tijekom Prvoga svjetskog rata, dok je vladala nezapamćena glad i oskudica, pokrenuo je spašavanje glad-ne hercegovačke djece odvodeći ih u Slavoniju i Srijem. Osigurao je prihvat i smještaj za oko 17000 ugrožene djece. Istodobno se snažno za-lagao za ratne invalide i udovice. Taj neumorni i hrabri fratar - prosvjetitelj, odgojitelj, gradi-telj, humanitarni djelatnik ... - u narodu je na-zvan ocem Hercegovine.

Kako nam Duh Sveti pomaže da bismo se dobro ispovijedili?

Promisli: Zašto je važna čistoća duše poslužitelja oltara?Tema za razgovor u zajednici: Pokorničko bogoslužje

Ljudi na razne načine prikazuju tzv. križni put spominjući se Kristove muke i smrti na križu kojom je na sebe preuzeo naše grijehe i otkupio nas. Ponekad to čine sli-kama unutar crkve, a katkada postajama križnoga puta na otvorenom. Najstariji križni put na otvorenome u Hrvatskoj na-lazi se na otoku Daksi, kod Dubrovnika. Dovršen je 1510. god. s postajama koje su bile oratoriji (crkvice) po cijelomu otoku. Očuvane su ruševine četiriju od njih.

Iz Dnevnika svete Faustine

Kad god dolaziš na svetu ispovijed, s velikim pouzdanjem potpuno uroni u moje milo-

srđe kako bih u tvoju dušu mogao uliti izobilje svoje milosti. ... Reci dušama da s tog izvora milosrđa duše mogu crpsti milosti jedino posudom pouzda-nja. Ako njihovo pouzdanje bude veliko, mojoj darežljivosti neće biti kraja.

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 35

ZA CRKVU KOJA PRIVLAČI I POKREĆE

Mladi Osnaženi Vjerom Izgrađuju Svijet

Stranicu uređuju: Nikola Kuzmičić, dipl. teolog i Kristina Bitanga, magistra novinarstva

Lijepa li si ... . Trogir ■

«Kad postite, ne budite mrki poput licemjera, koji izobliče lica da ih zapaze ljudi kako poste. Zaista, kažem vam, već su primili svoju plaću. A ti kad postiš, namaži glavu i umij lice da te ne vide ljudi gdje postiš, nego Otac tvoj, koji je u tajnosti. I Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, uzvratit će ti.» (Mt 6, 16-18)

Tim sloganom nas se želi obavijestiti o povijesnoj činjenici, ali prije svega potaknuti na nacionalni ponos jer je naš mali Hrvatski narod svijetu, između ostaloga, darovao i krava-

tu. Ipak, kravatu ja ovdje ne spominjem s tim razlogom, nego kao primjer nečega što se nosi uvijek s drugom odjećom. Kravata se, barem kad se radi o civiliziranim ljudima, nikada ne nosi sama. I post je, o kojemu u ovo korizmeno vrijeme razmišljamo, poput kravate – nikada ne ide samostalno.

Post se obično definira kao suzdržavanje od hrane u zato određene dane. To možemo proširiti na sve materijalno i reći da je post zapravo odvraćanje očiju i srca od zemaljskoga i njihovo usmjeravanje prema Bogu. Post nije dijeta kojoj je temeljni cilj poboljšanje fizičkoga izgleda i zdravlja osobe. Kršćanski post je nužno usmjeren na Boga. Naša misao u postu stremi Bogu. Zato je post uvijek povezan s molitvom. Post bez molitve nije pravi post. Potrebno je popratiti post molitvom predanja, molitvom osluškivanja, molitvom prosvjetljenja, molitvom želje da Bog u svemu bude prvi.

Matrica kršćanskoga života izrasla je iz Isusove zapovijedi ljubavi prema Bogu i čovjeku. Stoga pravi kršćanski post, osim molitve i odnosa s Bogom, nužno uključuje i odnos s čovjekom. Post je povezan s činjenjem dobrih dijela. Nije pravi post onaj koji nas usmjerava samo na sebe i vlastito savršenstvo, nego onaj koji nas otvara za prepoznavanje potrebe braće i sestara oko nas. Tako shvaćen post, kao što nedavno reče jedna mudra osoba, nije nešto što se da vezati isključivo za korizmu. Potrebniji smo posta puno više nego što mislimo. I to cijelu godinu.

Đavlovi alati ...Jednom je đavao odlučio prodati sve alate iz svog zavodničkog arsenala. Uredno ih je po-

složio da se mogu lako vidjeti. Izbor je bio dojmljiv. U ponudi su bili: blistavi bodež zavisti, pila gnjeva, kliješta pohlepe, otrovne strijele pohote i požude. Bilo je tu alata straha, gordosti i mržnje... Na svakom ‘alatu’ bio je izvješen papirić s cijenom. No, postrance – odvojen od svih drugih alata – nalazio se mali drveni klin na kojemu je pisalo RAVNODUŠNOST. A cijena toga alata bila je veća od svih ostalih zajedno. Neki prolaznik je upitao đavla zbog čega tako skupo cijeni taj čudni klin. «Cijenim ga više od svega», odgovorio je đavao, «jer je to jedini instrument u mom arsenalu na koji se mogu osloniti kad svi ostali zakažu. Ako mi uspije zabiti ovaj klin (ravdodušnost!) u čovjekovu glavu, on mi otvara vrata za sve ostale instrumente.» (Nepoznati autor)

Od čega postiti?Posti od zavisti. Posti od površnosti.Posti od laži. Posti o kruhu i vodi.Posti od neljubaznosti.Budi susretljiv prema drugima i prema samomu sebi.Posti od srditosti i moli: Isuse, blaga i ponizna srca, učini srce moje po srcu svome.Posti od gunđanja i nezadovoljstva. Otvori oči za sve dobro koje te okružuje i raduj mu se.Posti od gorčine. I budi zahvalan za ono što imaš.Posti od nestrpljenja i pretjeranih očekivanja. Prihvati ljude kakvi jesu.Posti od pustih i nepotrebnih briga. I usudi se imati povjerenje u Boga.Posti od ogovaranja. I otkrij Isusa koji živi u ljudima.Posti od sebičnosti. I otvori se svojoj okolini.Posti od osvetoljubivosti. I pruži ruku pomirnicu.Posti od nepotrebnih riječi. Saslušaj druge.Posti od želje za posjedovanjem i raduj se postojanju.Posti od oholosti. I otkrij vrijednost ljudi koji te okružuju.Posti od ponavljanja pobožnih riječi. I uroni u molitvu.Posti od škrtosti. I otvori svoje srce za potrebe onih koji imaju manje od tebe.Posti od zavisti. I veseli se tuđoj sreći.Posti od laži, otkrij ljepotu istine. Ona će te osloboditi.Posti od nepravde. I otkrij radost pravednosti.Posti od površnosti. I savjesno se posveti onomu što radiš.Čini drugome što je tebi drago da ti drugi učini.Ljubi Boga nadasve. Ljubi bližnjega svoga kao samoga sebe.Tada će ti post donijeti plod.

Kravata potječe od Hrvata ...Kravata se, barem kad se radi o civiliziranim ljudima, nikada ne nosi sama. I post je, o kojemu u ovo korizmeno vrijeme razmišljamo, poput kravate – nikada ne ide samostalno.

36 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

PROPLAMSAJI DUHA■ Piše: Stjepan Lice

Teret i krila

Pripovijeda mi jedna žena kako joj je u vrijeme dok je još bila mlada djevojka, neki čovjek učinio uslugu. Uslugu u osnovi posve jednostavnu, ali u onodobnim okolnostima njezina

života itekako važnu. S njom ili bez nje život bi joj moguće krenuo prilično različitim putovima.

Kad ga je pitala kako da mu se oduži, on se samo osmjehnuo, odmahnuo rukom kao da joj kaže: «Nemoj se zamarati time.», ali je rekao: Znaš što?! Kad budeš u prilici, učini uslugu nekome tko ti neće moći uzvratiti.

Ona je na te riječi zahvalno klimnula glavom i pritom pomislila: «Kako je jednostavan i skroman ovaj čovjek. Rado ću to učiniti. I neće mi biti nimalo teško.»

Pripovijeda mi kako je otada protekao već znatan broj godina, već i poneko desetljeće, a ona još nije sigurna da je učinila ono što je obećala. Toliko puta je različitim ljudima – i poznatima i nepo-znatima – učinila kojekakve usluge. I svaki put kad se upitala je li time ispunila svoj dug, je li učinila uslugu nekome tko joj neće moći uzvratiti, osjetila je da je primila uzdarje: zahvalan osmijeh, zadovoljstvo u duši, potresenost životnom krhkošću, dublji uvid u život… I redovito bi zaključila da svoj dug još nije izmirila.

Ono što joj se u nekom trenutku učinilo jednostavnim, jedva obvezujućim, preraslo je u mnogogodišnji – bit će: i cjeloživot-ni – dug. I tako joj je postalo posve prirodnim da obiteljskom životu, uz život s mužem i djecom, uz svoje redovito zaposlenje, kao nešto posve naravno, pridruži i dobrotvorni rad i za znane i za neznane.

Kako godine odmiču, sve je radosnija što svoj dug nikada neće uspje-ti izmiriti jer tako na lijep način ispunja i svoje dane i svoje srce.

Ponekad se upita je li onaj čovjek znao kojim ju je putovima, svo-jim gotovo usputnim riječima, uputio? Je li znao koji joj je teret naprtio? I koja joj je krila darovao?

Zbog naših ranaUšao je u ovaj izranjeni svijet.U svijet prepun rana:rana koje nas snalaze i rana koje zadajemo.U svijet u kojem nije moguće živjeti bez rana.U svijet u kojem toliki bez rana ne umiju živjeti.Kao da bez njih ne mogu prepoznati sebe.Kao da se bez njih ne mogu snaći.

Zbog naših je rana ušao u ovaj svijet.Dopustio je, prihvatio kao da se to podrazumijeva,da i njega zadese rane.Da mi budemo njegove rane.

S ranama je i uskrsnuo.S ranama prožetima ljubavlju.S ranama prosvjetljenima. Da imamo sućuti prema ranama onih koje susrećemo.Da ih liječimo.I ne umnažamo.Da budemo obzirni.

Njegov je križ postao melem našim ranama.Da ne budemo križ, nego melem ovomu svijetu.Ponajprije našim obiteljima.Našoj braći i sestrama.

Nije moguće slaviti njegov Uskrs i zadavati rane.Ili ne mariti za rane ovoga svijeta.U njegov se Uskrs uključujemo samo s ranama koje smo preuzeli na sebe.S ranama koje smo zacijelili.

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 37

Doc. dr. sc. Tamara Gazdić-AlerićHRVATSKI MOJ JEZIK MATERINSKI

Uzalud se diči tuđim, tko svoj materinski jezik ne poznaje

?Oslovljavanje

XXX.U ovom broju Movisa govorit ćemo o oslov-ljavanju, jer je oslovljavanje bitan dio pri-

vatne i poslovne komunikacije. Ono je vezano uz pravila u govoru (pravogovor) i pismu (pra-vopis) te uz bonton.

Oslovljavanje prema pravilima lijepoga ponaša-nja ovisi o dobi osoba koje komuniciraju, o od-nosu muškarac – žena, o hijerarhiji koja vlada među onima koji komuniciraju, o protokolu i dr.

Oslovljavanje prilikom upoznavanja obično je popraćeno riječima: «Gospodin Horvat...», «Gospođa Kovač...», pri čemu mušku osobu treba predstaviti ženskoj osobi, a mlađu sta-rijoj. Na oslovljavanje osobnim imenom (npr. Gospođo Ivana ili Gospodine Ivane) može se prijeći samo ako to predloži po godinama sta-rija osoba ili po hijerarhiji viša osoba.

U profesionalnim odnosima u kojima postoji stroga podjela po statusu i hijerarhiji (u vojsci, crkvi, diplomaciji, akademskoj zajednici, tvrt-kama, korporacijama i sl.) osobe se oslovljavaju po zanimanju ili funkciji, na primjer: «Gospo-dine generale…», «Gospođo profesorice...» ili, ako je riječ o manje formalnoj situaciji, samo s: «Generale…», «Profesorice...». Protokol nala-že da se diplomate, pripadnike visokih držav-ničkih služba, npr. članove vlada, oslovljava s: «Gospođo veleposlanice...» ili «Vaša eksce-lencijo...», «Gospodine predsjedniče Vlade...», «Gospođo ministrice...». Članovima kraljev-skih obitelji obraća se s: «Vaše Veličanstvo...», «Njezino Veličanstvo…», «Vaše Visočanstvo...», «Njezino Visočanstvo...» itd. Papu oslovljavamo s: «Vaša Svetosti...», kardinale s: «Vaša Uzorito-sti», a crkvenim se velikodostojnicima uvijek možemo jednostavno obratiti s: «Oče...».

U poslovnoj se komunikaciji (i pisanoj i usme-noj) najčešće služimo riječima: poštovani/poštovana, cijenjeni/cijenjena, zatim riječima: gospodine ili gospođo te navođenjem prezime-na ili službe osobe koju oslovljavamo. Pridje-vom štovani/štovana izriče se poštovanje Bogu i/ili svecu. Zato je pravilno: Svi se zakoni moraju poštovati. Često nemamo poštovanja prema starijima.Poštovani gospodine Aniću, ...Dio rečenice kojim nekoga oslovljavamo pra-vilno treba glasiti ovako:Poštovani gospodine (gosp.) Aniću (direktore),zahvaljujem Vam na povjerenju koje ste mi iskazali… Poštovana gospođo (gđo) Anić (direktorice),molim Vas da mi odobrite godišnji odmor…

Riječi gospodine i gospođo mogu se, osim pu-nim riječima, pisati i kraticama (gosp., gđo). Pritom treba osvijestiti činjenicu da se iza kra-tice gosp. piše točka, a iza kratice gđo ne piše. Nakon dijela rečenice kojim osobu oslovljava-mo, piše se zarez i rečenica u novom retku na-stavlja malim početnim slovom.U poslovnom obraćanju upotrebljavamo riječi gospodine i gospođo, iako se europski politi-čari prema uputama Europske unije iz 2011. godine trebaju služiti neutralnim rječnikom pa žene ne smiju oslovljavati s gospođice ili gospođo, nego samo imenom, kako prenosi Dailymail (http://www.dailymail.co.uk/news/article-1162384/EU-bans-use-Miss-Mrs-sportsmen-statesmen-claims-sexist.html). Tako su ukinuti prepoznatljivi oblici oslovlja-vanja «madame» i «mademoiselle», «Frau» i «Fräulein», «senora» i «senorita». Zanimljivo je da je u Njemačkoj «Fräulein», odnosno izraz gospođica, uklonjen iz službenih obrazaca dav-ne 1972. godine.

Sada ćemo oslovljavanje povezati s gramati-kom. Objasnit ćemo mijenjanje po padežima imena i prezimena prilikom oslovljavanja jer nam to često predstavlja problem, što možemo primijetiti i kod profesionalnih govornika ka-kvi su voditelji emisija na televiziji i radiju.

Imenice se u hrvatskom jeziku, pa tako i imena i prezimena, sklanjaju, odnosno mijenjaju po padežima. Pritom dobivaju padežne nastavke. Npr. prezime Milić u nominativu glasi Milić, u genitivu Milića, u dativu Miliću, u akuzativu Milića, u vokativu Miliću, u lokativu Miliću i u instrumentalu Milićem. Često se, međutim, može čuti ili vidjeti nepavilno: n/r. gosp. Ivan Horvat; Poduzeće je zastupano po direktoru Petar Milić, Poštovani gospodine Juraj Kne-žević. Pravilno je trebalo biti napisano: n/r. gosp. Ivana Horvata; Poduzeće je zastupano po direktoru Petru Miliću, Poštovani gospodine (Jurju) Kneževiću.

Sve riječi koje upotrebljavamo u oslovljavanju, pa tako i prezime osobe koju oslovljavamo, tre-baju biti u vokativu.

Kada oslovljavamo mušku osobu kojoj prezime završava na -ić, npr. Jurić, Perić, Knežević, Ju-rišić, ono u vokativu pravilno dobiva nastavak -u, pa glasi: Poštovani gospodine Juriću…, Po-štovani gospodine Periću…, Poštovani gospo-dine Kneževiću…, Poštovani gospodine Juriši-ću... Ako prezime muške osobe ne završava na -ić, npr. Knez, Vončina, Simone, Stier, onda u

vokativu ne dobiva nastavak -u, nego prezime ostaje u istom obliku kao da je u nominativu: Poštovani gospodine Knez…, Poštovani gos-podine Vončina…, Poštovani gospodine Simo-ne…, Poštovani gospodine Stier…).

Kada oslovljavamo žensku osobu, oblik prezi-mena u vokativu uvijek je jednak obliku pre-zimena u nominativu, bez obzira na to kojim glasovima prezime završava, npr. Poštovana gospođo Jurić…, Poštovana gospođo Knez…, Poštovana gospođo Dobrila… Osim gramatičkih pravila u pisanoj komunika-ciji moramo poštovati i pravopisna pravila jer nam samo njihovo pridržavanje omogućuje ne samo pravilan i jedinstven način pisanja nego i čitanja, odnosno razumijevanje onoga što je napisano. Zato ćemo još nešto reći o pisanju zamjenica vi i ti.

Zamjenicu vi upotrebljavamo iz poštovanja za oslovljavanje većeg broja osoba ili samo jedne osobe s kojom nismo bliski. Zamjenica Vi i zamjenice Vas, Vaš i Vama, Vašem, Vašoj, Vašeg(a) pišu se velikim početnim slovom kad se njome obraćamo jednoj osobi, odno-sno kada oslovljavamo jednu osobu želeći joj izraziti poštovanje. Npr. u rečenici Poštovani gospodine Juriću, zahvaljujemo Vam na upi-tu, zamjenicu Vam pravilno je napisati velikim početnim slovom. Međutim, ako prilikom upotrebe zamjenice vi oslovljavamo veći broj osoba, onda tu zamjenicu pišemo malim po-četnim slovom. Zamjenicu vi ćemo zbog toga, npr. u rečenici, Poštovani zaposlenici, zahvalju-jem vam na uspješno obavljenom poslu pravil-no napisati malim početnim slovom.

Osim zamjenice Vi, kada njome iz poštovanja oslovljavamo jednu osobu, velikim početnim slovom ponekad možemo pisati i zamjenice Ti, Tvoj i Tvome, koje uobičajeno pišemo malim početnim slovom jer njome oslovljavamo oso-be koje su nam bliske, npr. po rodu, po dobi, po zvanju, po prijateljstvu. Naime, ponekad pre-ma nekoj osobi istodobno osjećamo bliskost, možda i prijateljstvo, ali i duboko poštovanje. U tom slučaju zamjenicu ti možemo također napisati velikim početnim slovom. Tako isto-dobno pokazujemo poštovanje, prijateljstvo, ali i suzdržanost prema osobi kojoj pišemo.

38 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

CRTICE IZ DOMOVINE

Od svoga dolaska na čelo Svete Stolice Papa Franjo vodi neizmjernu brigu o Međugor-

ju koje je izravno stavio pod svoju pastoralnu brigu. I prije dolaska na tu poziciju Papa je u detalje upoznat s Međugorjem, još za vrijeme njegova djelovanja kao nadbiskupa u Argentini Hrvati su mu bili duhovnici, a među njima po-sljednji je bio pokojni fra Berislav Ostojić. Bio je njegov duhovnik i ispovjednik. U razgovoru za hrvatske katoličke medije (Glas Koncila i druge), o. Ostojić čiji su korijeni iz Međugorja o papi Franji imao je samo riječi hvale. Opisi-vao ga je kao osobu koja živi Evanđelje, socijal-no osjetljiva, molitveno gorljiva, javno neustra-šiva, kritičkim razumom vođena. Te odrednice Papu su nastavile resiti i njegovim dolaskom na čelu Svete Stolice pa je s tim duhom nastav-ljen njegov odnos prema Međugorju. Unatoč partikularnim interesima vođa mjesne Crkve i teološkim raspravama o međugorskim uka-zanjima, Papa je kao Kristov namjesnik vođen Duhom Svetim poseban naglasak stavio na pastoralne i duhovne plodove međugorskoga svetišta. To je razlog što je Papa 11. veljače do-nio odluku i zadužio mons. Henryka Hosera, SAC, nadbiskupa Waršave-Praga (Poljska), da se uputi u Međugorje kao posebni izaslanik Svete Stolice. Dakle, svrha dolaska mons. Ho-sera je vidjeti i istražiti, te što dublje spoznati pastoralno stanje u Međugorju. Nakana je, na-dalje, vidjeti potrebe vjernika koji tamo odla-ze na hodočašće te na temelju toga sugerirati i usmjeravati moguće pastoralne inicijative za budućnost. Dolazak mons. Hosera ima isklju-čivo pastoralni karakter.

Pastoralni plodovi plod su Duha Svetoga Mons. Hoser došao je u Međugorje gdje sta-tistika uz prijavljene hodočasnike, jer brojni dolaze i ne prijavljuju se u ured za informa-cije, precizno izražava brojke i prati koliko je podijeljeno pričesti, sudjelovanje svećenika u misnim slavljima. Tako je samo u siječnju ove godine sakramentu euharistije pristupilo 36 400 vjernika. Dakle, toliko se pričestilo, dok je za cijelu prošlu godinu pričesti pristupilo 1 656 800 hodočasnika. U 2010. godini pričešćen je 1 571 800 hodočasnika. (Za usporedbu, prosječna župa sa pet šest ti-suća vjernika, u kojoj je pastoral na zavidnoj razini godišnje ima do 50 000 pričesti. U sa-moj župi sv. Jakova u Međugorju u prošloj je godini kršteno 65 djece, a umrlo je 46 osoba. Vjenčano je 45 parova. Prvu je pričest primilo 65 djece, a sakrament potvrde 80 krizmanika.)

U misnim slavljima, uz franjevce domaćine, u ispovijedima podjednako pomažu redovnici i dijecezanski svećenici, na više jezika, bilo da su došli u pratnji svojih svećenika ili čak biskupa pa se i oni uključe, bilo da ispovijedaju sveće-nici koji poznaju druge jezike. U siječnju je 809 svećenika ili 26 dnevno suslavilo euharistiju, dok je u veljači, dakle mjesecu s 28 dana broj svećenika koncelebranata bio 678 ili 24 dnev-no. U prošloj godina ukupna brojka iznosila je 34 658 svećenika koncelebranata. Ta brojka varira ovisno o dijelu liturgijske godine i pasto-ralnim obvezama svećenika, na primjer u ruj-nu je bio broj svećenika koncelebranata 4650 ili 155 dnevno.

Papa vodi posebnu brigu o Međugorju Papa je u detalje upoznat s Međugorjem, još za vrijeme njegova djelovanja kao nadbiskupa u Argentini Hrvati su mu bili duhovnici, a među njima posljednji je bio pokojni fra Berislav Ostojić.

Uz redoviti pastoral, euharistije, ispovijedi, križnoga puta, molitve krunice, kateheze, po-sebnost u Međugorju čine brojni međunarodni skupovi, poput međunarodnoga seminara za bračne parove gdje je na prošlom, s temom «Bu-dite milosrdni kao što je Otac vaš milosrdan», bilo oko 200 sudionika iz 10 zemalja. Uz brojne seminare i susrete prepoznatljiv je i plodonosan međunarodni molitveni susret mladih, Mladi-fest koji je prošle godine okupio desetke tisuća mladih iz 69 zemalja. Program je svaki dan za-počinjao jutarnjom molitvom u 9 sati, a nastav-ljao se katehezom, svjedočanstvima, pjesmom i poukom iz kršćanskog života. Po povratku u svoje zajednice brojna svjedočenja mladih o duhovnoj okrijepi mogu se naći po druš-tvenim mrežama, medijima, aktivnostima u svojim župnim zajednicama. Brojne molitvene zajednice diljem svijeta potaknuli su hodoča-snici po povratku iz Međugorja. Treba svakako spomenuti da je održano više od 20 petodnev-

nih međunarodnih seminara za svećenike. Niz pastoralnih plodova svjedoči duhovnu snagu međugorskoga svetišta. Rođena su brojna du-hovna zvanja u Međugorju, mnogi su se ispo-vjedili, obratili. Plodovi međugorskoga svetišta mogu se nabrajati u nedogled.

Neizostavno je spomenuti da su prema medi-cinskim uzusima bolesni ozdravili na čudesan način gdje je medicinska znanost imala kraj. Međugorje svojim fenomenom nadilazi svaki-dašnje ljudsko racionalno djelovanje, jer vjera hodočasnika pod patronatom je Duha Svetoga. Papa Franjo osjeća tu snagu i želi je dokazati i pokazati svijetu! ■

Tekst: Vlado ČuturaFotografije: Bernard Čović

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 39

IZ ŽIVOTA CRKVE

Marcel François Lefebvre (1905.-1991.), nadbiskup iz Francuske, ime je uz koje se veže nastanak i identitet

«Svećeničkoga bratstva svetoga Pija X». Za sve-ćenika je bio zaređen 1929. godine, za biskupa je imenovan 1947. u Africi gdje je djelovao kao misionar, a za nadbiskupa 1948. godine. Kao biskup obnašao je službu apostolskoga vikara za Senegal. Imenovanjem nadbiskupom u Da-karu, postao je također apostolski delegat za ci-jelu frankofonsku Afriku i Madagaskar. Godi-ne 1962. Premješten je za biskupa u Francusku gdje je, zbog novih nesporazuma, na toj službi ostao veoma kratko, te je iste godine izabran za vrhovnoga poglavara svoje redovničke zajed-nice, Kongregacije Duha Svetoga. S te službe je odstupio 1968. godine i, zbog nesporazuma sa subraćom, napustio Kongregaciju te godine 1970. osnovao «Svećeničko Bratstvo sv. Pija X.» (La Fraternité sacerdotale Saint-Pie-X). Zbog svojih neprihvatljivih stavova i ponaša-nja 1976. godine je bio kažnjen suspenzijom od svećeničke službe. Papa Ivan Pavao II. ga je, zbog protucrkvenoga ponašanja, 30. lipnja 1988. izopćio iz Katoličke crkve.

Marcel Lefebvre je, nakon doktorata na rimskoj Gregorijani, postao svećenik i kratko djelovao u jednoj župi u Francuskoj, prije nego je stupio u redovničku Kongregaciju Duha Svetoga. Kao član te zajednice je, nakon završenoga novici-jata, 1932. godine kao misionar otišao u Gabon te je, s nekim prekidima, ostao u Africi cijelih 30 godina. U Francusku se vratio 1962. godine.Iste te godine započeo je Drugi vatikanski sa-bor, koji je trajao do 1965. Na Saboru je su-djelovao i Lefebvre kao zaređeni biskup, koji u tom času nije više upravljao nijednom biskupi-jom, nego je bio vrhovni poglavar Kongrega-

cije Duha Svetoga. Unutar svoga reda je, zbog svojih stavova, imao veoma snažnu oporbu, pa je zbog toga 1968. godine posvema napustio svoju redovničku zajednicu.Neposredno uoči Drugoga vatikanskog sabora Lefebvre je sudjelovao u njegovu Pripravnom povjerenstvu. To je bilo usporedno s njegovim povratkom iz Afrike. No tijekom Sabora on se otvoreno svrstao uz takozvano konzervativno krilo i kritizirao neke saborske misli, zaključ-ke i reforme, posebice na području liturgijske obnove, nauka o Crkvi, dostojanstva ljudske osobe, ekumenizma, međureligijskoga dijaloga i vjerske slobode.

Zauzeo je veoma kritično stajalište prema li-turgijskoj obnovi, koja je nastojala prilagoditi rimski obred suvremenim dušobrižničkim potrebama vjernika diljem svijeta, što je bila samo jedna od tolikih liturgijskih obnova istog obreda tijekom povijesti Crkve. U skladu s tom obnovom, kao što je poznato, određeno je da se slavlja sakramenata obavljaju u svim živim jezicima po svijetu, a ne više samo u latinskom jeziku, kao što je to bio običaj do tada, zato što je latinski malo tko više razumio. Pojačano je naglašena potreba navještaja Božje riječi za vrijeme svih liturgijskih događanja. Također je određeno da svećenik za vrijeme mise bude licem okrenut okupljenom Božjem narodu. No za Lefebvrea to nije bilo prihvatljivo. Naspram tomu, on je tražio da latinski jezik ostane i dalje jedini liturgijski jezik rimskoga obreda i da u tom obredu ostane sve kako je bilo i do tada.Na području nauka o Crkvi, odnosno teologije o kolegijalitetu biskupa, odnosno sinodalno-sti, kako ga je izrazio Drugi vatikanski sabor, Lefebvre se također pobunio. Taj nauk o od-govornosti svih biskupa za svoju biskupiju, ali također o njihovoj suodgovornosti i za cijelu Crkvu, naravno u zajedništvu i na čelu s na-sljednikom svetoga Petra, s kojim tvore samo jedan kolegij, izražen je posebice u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi (br. 22-23). Tamo se o ute-meljenju toga nauka (br. 22) veli: «Kao što po Gospodinovoj odluci sveti Petar i drugi apo-stoli tvore samo jedan apostolski Kolegij, tako su na sličan način među sobom povezani Rim-ski biskup, Petrov nasljednik, i biskupi, nasljed-nici apostola. Već prastari postupak, po koje-mu su biskupi cijeloga svijeta saobraćali među sobom i s Rimskim biskupom u vezi jedinstva, ljubavi i mira, a isto tako i sakupljeni sabori, po kojima su se zajednički rješavala i pitanja od osobito velike važnosti, nakon što je odlu-ka bila vagnuta vijećanjem mnogih, pokazuju kolegijalnu narav i značaj biskupskoga reda;

to očito potvrđuju opći sabori održani tijekom soljeća. Na to upućuje i stari običaj da se sazove više biskupa da sudjeluju kod podizanja novog izabranika na službu najvišega svećenstva.» A glede vršenja te odgovorne službe u nastavku (br. 23) Sabor kaže: «Pojedini biskupi, koji se postavljaju na čelo posebnim Crkvama, vrše svoju pastoralnu upravu nad dijelom Božjega naroda koji je njima povjeren, a ne nad drugim Crkvama niti nad općom Crkvom. Ali kao čla-novi biskupskoga zbora i zakoniti nasljednici apostola, pojedini od njih su dužni po Kristo-voj ustanovi i naredbi imati onu brigu za opću Crkvu koja, iako se ne vrši činom jurisdikcije, ipak mnogo doprinosi razvitku opće Crkve. Svi naime biskupi moraju promicati i štititi jedinstvo vjere i zajedničku stegu cijele Crkve, učiti vjernike da ljube čitavo Mistično tijelo Kristovo, osobito one članove koji su siromaš-ni, žalosni i koji trpe progonstvo zbog pravde (usp. Mt 5,10), napokon promicati svaku ak-tivnost koja je zajednička cijeloj Crkvi, osobito da poraste vjera i da svim ljudima sine svjetlo potpune istine. Uostalom, sigurno je da dobro upravljajući svojom Crkvom kao dijelom opće Crkve oni uspješno pridonose dobru čitavoga Mističnog tijela, koje je također tijelo Crkava.» Ostale neke teme Drugoga vatikanskog sabora, kao što su ekumenizam, međureligijski dijalog, vjerska sloboda i dostojanstvo ljudske osobe, za Lefebvrea su također bile neprihvatljive jer su, navodno, posljedica utjecaja liberalizma i protestantske teologije te su, kao takve, kako je on smatrao, nepravovjerne, protivne tradiciji Crkve i veoma opasne za samu Crkvu i njezino poslanje - naročito ono misionarsko.

Još uvijek u jedinstvu s Katoličkom Crkvom, Lefebvre je 1970. godine osnovao «Svećeničko bratstvo sv. Pija X.», koje je okupljalo njegove teološke istomišljenike i sljedbenike. Budući da još uvijek nije činio korake otvorene pobune, već je bio samo teoretski kritičar, za osnutak Bratstva dobio je kanonsko odobrenje tadaš-njega biskupa iz Losanne, tako da je u tom času sve bilo kanonski u redu. Iste godine osnovao je i vlastito sjemenište za odgoj budućih sve-ćenika sa sjedištem u Econeu u Švicarskoj. No, samo godinu dana kasnije (1971.), svojim je bogoslovima obznanio da on, zbog razloga savjesti, ne može prihvatiti «Novus Ordo Mi-ssae», to jest novi Misal prema kojemu je tre-balo slaviti Misu u skladu s liturgijskom obno-vom Drugoga vatikanskog sabora.

Ta nova okolnost javne pobune u obliku odbi-janja provedbe obnove Drugoga vatikanskog sabora bila je razlog da su francuski biskupi nazvali Econe «divljim sjemeništem» i tražili su načina kako prestati s odgojem, koji je proti-van zaključcima Sabora. Nakon dugih istraga i obavljanja svih potrebitih crkvenih procedura, novi biskup iz Losanne, u suradnji i dogovoru sa Svetom Stolicom i Švicarskom biskupskom konferencijom, povukao je 1975. godine pret-hodno dato odobrenje, a Lefebvreu je bilo za-branjeno rediti nove svećenike i otvarati nova središta. Međutim, Lefebvre je odbio prihvatiti i provesti ovu odluku, te je nastavio djelovati po svomu. No, iako mu je ređenje novih sveće-nika bilo zabranjeno, to zbog teoloških razloga nije moglo dovesti u pitanje valjanost novih ređenja, iako su sva bila nezakonita. Naime,

BRATSTVO SVETOGA PIJA X. I NJEGOVA CRKVENA POZICIJAS obzirom da smo u zadnje vrijeme primili brojne upite naših čitatelja glede ‹Svećeničkog bratstva sv. Pija X.› – njegovu povijesnom nastan-ku, crkvenopravnom položaju i sadašnjemu suodnosu s Katoličkom crkvom - zamolili smo mons. dr. Tomu Vukšica, vrsnog crkvenog po-vjesničara i pravnika, da za naše čitatelje pripremi iscrpan i pregle-dan prilog o ovoj temi, što je on veoma rado i učinio.

Za MOVIS piše: Dr. Tomo Vukšić, biskupFotografija: Tonka Lubina

Nastavak teksta na 50. stranici ▶▶

40 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

CRTICE IZ DOMOVINE■ Dr. sc. Ivica Šola

ZABRINJAVAJUĆA NEDOSLJEDNOST EUROPSKE UNIJEEuropa je svjetonazorski pogubljena, odbacila je kršćanstvo, i pretvorila se u mutanta kojemu je jedina poveznica zajedničko tržište. Slovaci se čudom čude kako Europskoj uniji smetaju osobe zaslužne za opismenjivanje slavenskih naroda i europsku kulturu, a ne smeta im polu-pismeni Titov general, zločinac.

Hrvatska ima nerazriješen problem granice sa Slovenijom, zato se išlo na arbitražu. Nakon što je Slove-

nija tu arbitražu kompromitirala, a sve skupa izašlo u javnost, Hrvatska se iz te arbitraže povukla i neće priznati njezine razultate. Međunarodno pravo je na na-šoj strani. I onda se u Ljubljani pojavi šef Europske komisije Juncker i tvrdi da EU podržava arbitražu i da bi Hrvatska treba-la prihvatiti njezine rezultate. Nije toliko problem samo što je Juncker otvoreno stao na stranu Slovenije koja je kontami-nirala arbitražni postupak, već još više za-brinjava da prva osoba EU - koja se temelji na vladavini prava - ide protiv (međuna-rodnoga) prava. Sam taj Juncker u ožujku je priznao da se ovakva EU raspada. Ne kažem da Hrvatska treba istupiti iz EU, i sam sam glasovao za ulazak, ali neke stva-ri - od svjetonazorskih do gospodarskih - treba pozornije promatrati. Mene, naime, EU sve više podsjeća na Jugoslaviju. Evo i zašto. Prije četiri godine Slovačka je slavila je-dan značajan jubilej, koji se tiče i Hrvata, zapravo svih slavenskih naroda. Riječ je o 1150. obljetnici misije slavenskih aposto-la, svetih Ćirila i Metoda, među slovačkim narodom. Upravo zbog njihove iznimne važnosti za kulturu i povijest Europe, papa Ivan Pavao II. stavio ih je uz bok svetomu Benediktu proglasivši ih suzaštitnicima Europe. Slovaci su, tu značajnu obljetnicu za kulturu i identitet svoga naroda, kanili obilježiti prigodnom kovanicom od dva eura, na kojoj je trebala biti ikona ove dvo-jice svetaca s plaštem ukrašenom križevi-ma. I dok je Slovačka narodna banka već poduzimala završne akcije za stavljanje ju-bilarne novčanice sa svecima u opticaj, iz Europske komisije stigao je bučni «Njet»! U obrazloženu briselskih birokrata slovač-kim vlastima i ustanovama bilo je upozo-renje da uklone religiozne simbole s kova-nice, posebno križeve s njihovih plašteva i aureolu vodeći računa o religijskoj različi-tosti «kako to propisuje članak 22 Trakta-ta EU o temeljnim pravima.» Ova, blago rečeno, čudna odluka Europske komisije

izgleda kao da ju je donijela Komunistička partija Jugoslavije. No, ako bi se išlo do-sljedno tom logikom, onda bi trebalo za-braniti i brojne stijegove članica Europske unije - od Norveške do Grčke - na kojima dominira križ. Da bi cijeli slučaj poprimio razmjere neshvatljive farse, pobrinula se Slovenija prošle godine kada je o stotoj obljetnici rođenja partizanskog generala Franca Rozmana Staneta dala otisnuti nje-gov lik na kovanici od dva eura. Riječ je o Titovu generalu, kojega je i sam Kardelj žestoko kririzirao zbog prevelike revnosti u provođenju revolucionarnog terora. Unatoč važećim Deklaracijama Europske unije o osudi totalitarizama i komunistič-kih zločina, a baš su u to vrijeme u Slo-veniji pronađene one strašne jame, jeziva svjedočanstva komunističkih zločina, Europska komisija ovdje, kao u Slovač-kom slučaju, nije reagirala. I tako, dok je Slovacima naređeno da uklone križeve sa novčanice, general Rozman, komunistički krvnik, s ogromnom zvijezdom na prsi-ma, osvanuo je u Ljubljani na kovanici od dva eura. Jedan značajan dio javnoga mni-jenja u Sloveniji podsjetio je na europske deklaracije o zabrani veličanja totalitarnih simbola i zločina, no Europska komisija, unatoč svemu, išla je protiv vlastitih vri-jednosti i smjernica pozdravivši pojavu Titovog generala na kovanici. Tako se Slovaci čudom čude kako Europskoj uniji smetaju osobe zaslužne za opismenjivanje slavenskih naroda i europsku kulturu, a ne smeta im polupismeni Titov general, zlo-činac. Svima koji se sjećaju ne tako davne prošlosti u Jugoslaviji kada su slike svetaca bile dokaz «kontrarevolucionarne djelat-

nosti» ili simptomi «klerofašizma», neke se usporednice nameću same od sebe. Na-ime, dok Europsku uniju na ekonomskom području sve više uglednih ekonomista u samoj EU uspoređuje s bivšom Jugoslavi-jom, sa nepoželjnim svecima i poželjnim Titovim generalom na novčanicama, to možemo ustvrditi i u ideološkom smislu. Uz pjesmicu Titovih generala umjesto Ode radosti bolje zapjevati: «Moja kapa na tri roga, ja se borim protiv Boga.» Europa je svjetonazorski pogubljena, odbacila je kršćanstvo, i pretvorila se u mutanta koje-mu je jedina poveznica zajedničko tržište. Ostavimo sada svjetonazor propadajuće EU. Pogledajmo neke ekonomske činje-nice.

Rast u Europi pedesetih i šezdesetih godi-na bio je 4 posto, sedamdesetih 2,8 posto, osamdesetih 2,1 posto, devedesetih 1,7 posto, da bi danas varirao oko jedinice. Dakle, kako se EZ/EU proširivala rast je padao. Jednako tako, dok je kvota EU BDP-a osamdesetih u globalnom iznosila 31 posto, danas je to oko 20 posto. Ako je projekt EU zamišljen u ekonomskom smislu kao odgovor na globalizaciju, onda brojke jasno kažu da projekt nije uspio kako se željelo. Danas kada su svi ugledni-ji europski državni čelnici, od Camerona do Merkelice, dijagnosticirali da je projekt multikulturalizma mrtav, jasno je da je urušen i jedan od glavnih stupova europ-ske političke građevine. Ako se tome doda činjenica da, kad god se, od Irske do Fran-cuske, pitalo građane EU da li je žele (tzv. Europski ustav), odgovor je bio negativan. U političkom smislu EU se stoga može održati samo zaobilazeći narod(e), sma-njujući sve više demokraciju, jačanjem demokratskog deficita. Tome treba do-dati i ono cinično Kissingerovo pitanje: «Koga trebam nazvati ako želim razgo-varati sa Europom?» Možda druga Tita, ili njegovog generala Rozmana. Junckera svakako ne, posebno ne u popodnevnim satima kada ima običaj malo više zaviriti u čašicu pa počne bulazniti o hrvatsko – slovenskoj arbitraži.

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 41

FENOMEN MEĐUGORJEStranicu uređuje: fra Branko Radoš

Gospina poruka 25. listopada 2016.

«Draga djeco! Danas vas pozivam da molite za mir. Mir u ljudskim srcima, mir u obitelji-ma i mir u svijetu. Sotona je jak i želi vas sve okrenuti protiv Boga i vratiti vas na sve ono što je ljudsko i u srcima uništiti sve osjećaje prema Bogu i Božjim stvarima. Vi, dječice, molite i borite se protiv materijalizma, mo-dernizma i egoizma koje vam svijet nudi. Dječice, vi se odlučite za svetost, a ja sa svo-jim sinom Isusom zagovaram za vas. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.»

GLAS IZ MEĐUGORJAGLAS IZ MEĐUGORJAPratite događanja u Međugorju:1. putem interneta na stranici: www.medjugorje.hr2. preko radiopostaje «Mir-Međugorje»:Satelit: HOT BIRD 6Pozicija: 13° E (stupnjeva istočno)Transponder br. 90Prijamna frekvencija: 12 520 MHzPolarizacija: Y (vertikalna)Symbol rate: 27 500FEC (Forward Error Correction): 3/4Područje pokrivanja: Europa, Bliski Istok i Sjeverna Afrika3. postanite pretplatnik međugorskog lista: «Glasnika mira» i članom podupirateljem radiopostaje «Mir-Međugorje».

Gospina ukazanja – čemu?

U šest navrata, svakoga 13. u mjesecu od svibnja do listopada 1917. ondje se, naime, u Irijskoj dolini Gospa ukaza-

la djeci pastirićima – 10-godišnjoj Luciji Dos Santos, 9-godišnjem Franji i njegovoj sestri 7-godišnjoj Hijacinti Marto. Pozvala je preko njih na molitvu i pokoru, obraćenje i mir, čime je upozorila čovječanstvo na korijene nemira i jedini ispravan put do mira. Sve što im je u toj prigodi rekla i pokazala u šest ukazanja može se sažeti u dvije riječi: pokora i molitva, obra-ćenje Bogu. To je povod da se s nekoliko riječi osvrnemo na pojavu ukazanja.

ČEMU UKAZANJA? U najopćenitijem značenju riječi ukazanjem nazivamo vidljivo očitovanje nekog bića čija je prisutnost u tom trenutku i na tom mjestu ne samo neuobičajena nego i neobjašnjiva prema spoznajama kojima danas vlada ljudski razum. Povijest spasenja, biblijska i crkvena, poznaje različita ukazanja: anđela, Isusa Krista, Blažene Djevice Marije i raznih svetaca. Teologija kroz posljednjih pola stoljeća ne gleda baš blagona-klono na ukazanja, tim više što se čini kao da se ona množe. Tako je, primjerice, kroz zadnjih pedesetak godina u svijetu prijavljeno više od dvije stotine Gospinih ukazanja, što zbunjuje ne samo obične vjernike nego i teologe. Ipak, činjenica da milijuni hodočasnika svake godi-ne posjete svjetski poznata marijanska svetišta (Guadalupe, Lurd, Fatima, Međugorje) zavrje-đuje pozornost ne samo sociologa i religiologa nego i teologa.

Problem jednog dijela teologa, ne samo poslije Drugog vatikanskog sabora nego i ranije, bio je kako povezati stvarnost opće Objave koja je svoj vrhunac imala u Isusu Kristu s privatnim objavama. Tvrdili su, naime, ako je Bog u Isu-

su Kristu objavio i darovao sama sebe te ako nema i ne će biti neke druge, dodatne, dopun-ske objave, čemu onda uopće privatne objave? Nekoliko posljednjih godina teologija se ipak trudi pristupiti pojavi ukazanja malo drukčije. Neobičnost privatnih objava ne shvaća se kao dopuna ili ispravljanje nedostatka opće Obja-ve, nego se promatra kao oživljavanje proročke karizme u životu Crkve. Naravno, ne u smislu proricanja budućih stvari, nego ponajprije kao podsjećanje na ono najvažnije ili iznimno važ-no u životu Crkve, a što se u određenom raz-doblju može zaboraviti. Ako se pojavi ukazanja pristupi tako, postaje jasno kako u biti nema «privatnih ukazanja», nego je svako ukazanje, ukoliko je istinito, važno za opću Crkvu ili ba-rem za njezin dio.

Tu treba smjestiti i govor o ukazanjima Blažene Djevice Marije, s dodatnom sviješću i spozna-jom kako ona ima ulogu koju joj je Bog dodi-jelio u životu Crkve. Njezino je poslanje «biti Majka u redu milosti», tj. surađivati u «rađanju i odgoju djece Božje», kako uči II. vatikanski sabor (usp. Svjetlo narodâ, 61). Ta se njezina uloga ne odnosi jedino na Crkvu slavnih u nebu, nego u prvom redu na putujuću Crkvu na zemlji. Budući da je tijekom čitava zemalj-skog života bila najbliža i najvjernija učenica svoga Sina, po Kristu je postala bliska i udo-vima njegova tijela, Crkve. I to je u skladu s ci-jelim njezinim životom i poslanjem, kako nam svjedoče evanđelja. Ona je ponizna službenica Gospodnja koja hiti u Gorje, u grad Judin, kako bi se stavila na raspolaganje potrebitoj Elizabe-ti; ona je Posrednica koja je u Kani Galilejskoj pozorna na potrebe zaručnikâ; ona je pod Kri-žem nova Eva – Majka novog čovječanstva koje okuplja njezin Sin, novi Adam.

DAROVANA MAJKA Majka Marija, kojoj je Raspeti s križa u liku Ivanovu povjerio svu svoju braću i sestre, ne može mirno gledati nevolje i poteškoće koje proživljavaju njezina djeca na putu prema vječ-noj domovini. Njezina brojna ukazanja iskaz su njezine ljubavi i brige prema nama, njezinoj djeci koja još putuju i koja još uvijek nisu sigur-na za svoje spasenje. Tu njezinu ulogu, tj. njezi-na buduća ukazanja možemo nekako nazrijeti i u knjizi Otkrivenja koja proročki naviješta Ženu kao znak velik na nebu (usp. Otk 12, 1). Krist iz knjige Otkrivenja je slavan, u ruci mu je žezlo, a on je istodobno zaklani Jaganjac. Jed-nako tako i Marija je «Žena odjevena suncem,

mjesec joj pod nogama, a na glavi joj vijenac od dvanaest zvijezda», a u isto vrijeme ona viče «u porođajnim bolima i mukama rađanja» (Otk 12,1-2). Obasjana je nadnaravnim svje-tlom, ali se u isto doba nalazi i u mukama ra-đanja, što označava križ, odnosno progonstva njezine djece.

To će se ponavljati kroz sva marijanska ukaza-nja tijekom čitave povijesti: s jedne strane slav-na, blistava, sjajna i prelijepa Gospođa (Gospa), a s druge «muke rađanja», odnosno njezina lju-bav i briga za njezinu djecu na njihovu život-nom putu. Nije, dakle, čudno ni neobično ako Gospa, po Božjem dopuštenju, odluči pohoditi svoju djecu te ih ohrabriti u njihovoj borbi pro-tiv zmaja koji na njih vreba i želi ih prožderati (usp. Otk 12,4). Brojna Gospina ukazanja tre-bala bi nas ohrabriti u našoj kršćanskoj vjeri i nastojanju oko vjernosti Gospodinu Isusu, znajući da nas na našemu životnom putu prati naša nebeska Majka Marija. (usp. Mladen Parlov - Marija, 1/2017, 12-13)

Jedno od najpoznatijih i najposjećenijih Gospinih svetišta u svijetu, ono u Fatimi u Portugalu, godine 2017. slavi stoljetnicu svoje opstojnosti.

42 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

CRTICE IZ DOMOVINE

Povodom 330. obljetnice proglašenja sv. Josipa zaštitnikom hrvatskog naroda od strane hrvat-skog sabora, zagrebački nadbiskup i kardinal Josip Bozanić proglasio je u nedjelju – na blag-dan sv. Josipa, 19. ožujka 2017. godine GODINU SV. JOSIPA koja će trajati do 19. ožujka 2017.

Riječ «Josip» hebrejskog je podrijetla i znači «neka Bog pridoda». Sv. Josipa nazivaju šutljivim svecem, jer evanđelja ne prenose niti jednu jedinu riječ koju

je on izgovorio. Nije bio čovjek velikih riječi, nego čovjek djela i rada. Primjer je povjerenja u Boga i predanog vršenja Božje volje. Štovanje sv. Josipa započelo je 850. godine u Reichenau, a kasnije su ga osobito promicali sv. Bernard iz Clairvauxa, sv. Terezija Avilska, Sv. Franjo Saleški, Sv. Vin-ko Paulski, franjevci i papa Siksto IV., koji je uveo blagdan sv. Josipa obveznim za čitavu Crkvu. Papa Pio IX. proglasio ga je 1870. godine zaštitnikom sveopće Crkve.

Sv. Josip je zaštitnik mnogih naroda i država. U 17. stoljeću Hrvatski je sabor sv. Josipa proglasio zaštitnikom hrvatskog

naroda. Naime u Protokolu Hrvatskog sabora od 9. i 10. lipnja 1687. nalazi se na latinskom jeziku ovaj tekst: «Sveti Josip, Krista Spasitelja vjerni hranitelj, Djevice Bogorodi-ce djevičanski zaručnik, za posebnog zaštitnika Kraljevine Hrvatske u Državnom saboru godine 1687. od redova i sta-leža jednoglasno je odabran.»

U pismu od 16. siječnja 1940. zagrebački nadbiskup, ka-snije kardinal, dr. Alojzije Stepinac obavještava vjernike da je Sveta Kongregacija u Vatikanu uvažila molbe hrvatskih biskupa da blagdan sv. Josipa postane zapovjedni blagdan za sve biskupije u bivšoj državi. Hrvatska Biskupska konfe-rencija je 1972. godine potvrdila svetog Josipa zaštitnikom čitavog hrvatskog naroda bez obzira u kojoj državi živjeli. Nacionalno svetište sv. Josipa nalazi se u Karlovcu. Svet-kovina sv. Josipa u katoličkoj crkvi slavi se 19. ožujka, a sv. Josip Radnik 1. svibnja. Njemu je posvećen i mjesec ožujak, a kao njegov dan posvećena mu je srijeda.

GODINA SV. JOSIPA

MOLITVA SV. JOSIPU ZA DOMOVINU Sveti Josipe! Tvojoj brizi i zaštiti bili su povjereni Isus, Sin Božji i njegova djevičanska Majka Marija. Svetoj obitelji bio si hranitelj i branitelj. Iskusio si težinu progonstva da spasiš život Isusov od ruke zločinca! Pravedni Josipe, suosjećao si s tugom majki koje su oplakivale svoju ubijenu djecu. Ti znaš što je ljudska nesreća! Prije 330 godina Hrvatski te sabor proglasio zaštitnikom hrvatskog naroda i naše Domovine! Ti znaš u nebeskom životu za naše brige i nevolje. Strašan prošli rat mno-ga je zdanja razorio, zemlju opustošio, nebrojene ljude ucvilio i brojne poroke izazvao. Sada nam je potrebna potpuna obnova Domovine. Vjerni Josipe, brižni naš zaštitniče, molimo te svom dušom, moli za nas u našim nevoljama! Isprosi nam od milosrdnog Spasitelja Isusa Krista iskreno obraćenje da se pokajemo za svoje osobne grijehe počinjene u obiteljima protiv svetosti braka i života, za gri-jehe koji su duboko ranili biće i život našeg naroda. Isprosi nam MIR, mir u punoj slobodi, mir u pravednosti, mir u sigurnosti za sve ljude i narode. To je Božji dar! Za taj dar molimo Tvojim za-govorom, vjerni naš zaštitniče, nebeskog Oca Srcem Sina Božjega i Srcem Presvete Bogorodice! Izmoli nam blagoslov Oca i Sina i Duha Svetoga kao zalog obraćenja i mira! Amen.

Priredio i prilagodio: fra Branko Radoš

Sveti Josip nije bio čovjek velikih riječi, nego čovjek djela i rada. Primjer je povjerenja u Boga i predanog vršenja Božje volje. Zaštitnik je mnogih naroda i država. U 17. stoljeću Hrvatski je sabor sv. Josipa proglasio zaštitnikom hrvatskoga naroda.

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 43

ZDRAVI ODGOJ

Neposlušnost djeteta ili poremećaj pozornosti i hiperaktivnostIako je važno da se poremećaj pozornosti i hiperaktivnosti otkrije što prije, ne treba normalnu dječju zaigranost odmah povezivati s hiperaktivnošću, koja je uobičajena u djece do 4. godine i ne predstavlja poremećaj.

Dr. sc. Jadranka Pavić

Odgoj djeteta velik je izazov kojemu sva-ki roditelj prilazi na poseban način. Dio odgojnih načela roditelji nerijetko

crpe iz vlastitoga iskustva u djetinjstvu a dio njih rezultat su iskustava i spoznaja stečenih praćenjem strukovne literature, medija – plod su razgovora sa stručnim osobama, drugim roditeljima i slično. No, događa se da se dije-te, unatoč svim odgojnim naporima roditelja, nikako ne uklapa u očekivane oblike ponašanja u svakodnevnom životu. Neka djeca pokazu-ju prekomjernu aktivnost, te se neprimjereno, obijesno i neposlušno ponašaju. Za takvu dje-cu neophodna je odgojna dosljednost rodite-lja, koja nužno uključuje i jasno postavljene granice. Djeca tijekom razvoja prolaze razne faze, koje mogu biti zbunjujuće za roditelje. Do druge godine života dijete je neposlušno iz neznanja. Riječ je o razdoblju u kom nije do-statno razvijen prednji dio kore mozga važan za nadzor ponašanja i sređivanje misli. Dijete počinje jasnije shvaćati određene situacije tek iza druge, odnosno u trećoj godine života. I to je razdoblje kada treba sustavno raditi na usva-janju navika i ponašanja djeteta. Već u predš-kolskoj dobi treba naučiti dijete kako se nositi s frustracijom, kako zatomiti zadovoljavanje želja - ukratko kako vladati sobom i svojim po-našanjem. U tome procesu roditelji trebaju dje-tetu biti uzor, jer dijete u tom razdoblju kopira ponašanje svojih roditelja. Ukoliko je roditelj nedosljedan, ukoliko sve odluke (dopuštenja i zabrane) ovise isključivo o njegovu raspolože-nju, ako ne razgovara s djetetom i stalno pri-govara, teško će izgraditi pozitivan autoritet. Za izgradnju autoriteta neophodno je postavi-ti jasna pravila s također jasnim i dosljednim ograničenjima. Dijete, dakako, uvijek treba pohvaliti za ono što je dobro učinilo. Fizičko kažnjavanje djeteta je nedopustivo, jer ono ša-lje poruku da je kažnjavanje drugoga nešto što se podrazumijeva, da je, primjerice, normalno udariti osobu koju voliš. U tom slučaju se auto-ritet roditelja gradi na strahu, što je pogrješno, a ne na uzoru i ljubavi, što je ispravno.

Kad pozornost izmiče nadzoruPostoje, međutim, brojne situacije kada se uo-bičajenim odgojnim postupcima ne mogu po-stići ciljani rezultati. Nerijetko se događa da se «razmaženost» lijenost, neposlušnost, nestruk-turiranost pripisuju funkcioniranju djece kod kojih se zapravo krije poremećaj pozornosti i hiperaktivnost (ADHD, engl. Attention Deficit and Hyperactivity Disorder). Ovaj poremećaj obilježen je hiperaktivnim ponašanjem, im-pulzivnošću i nepažnjom. Stječe se dojam da dijete ne sluša, ne prati upute i ima poteškoće u

izvršavanju zadataka. Takvo dijete je nemirno, ometa druge u radu, ‘upada u riječ’ drugima, daje odgovore prije nego je do kraja saslušalo pitanje, razdražljivo je i promjenjivoga raspo-loženja. Takva djeca, zbog navedenih oblika ponašanja, najčešće ne budu shvaćena i izlože-na su snažnim kritikama drugih osoba. Takvoj djeci je potrebna stručna i terapijska pomoć. ADHD je neurorazvojni poremećaj čiji uzroci još uvijek nisu do kraja razjašnjeni, a predstav-ljaju mješavinu genetskih, neuroloških, bioke-mijskih i drugih iskustvenih čimbenika. Dija-gnostika ovog poremećaja nije jednostavna, jer i neki drugi poremećaji mogu imati simptome ADHD-a. Važno je prepoznati poremećaj kako bi se dijete što ranije uključilo u tretman koji se sastoji od individualne i grupne psihoterapije, te edukacije i upoznavanja roditelja s metoda-ma modifikacije ponašanja ali i edukacije na-stavnika i modifikacije načina rada s djetetom u školi. Djeca s ADHD-om mogu postići izvr-sne rezultate u školi i na drugim područjima, ako im se pravodobno i stručno prilagodi na-čin odgoja i učenja.

Savjeti roditeljimaIako je važno da se poremećaj pozornosti i hiperaktivnosti otkrije što prije, ne treba nor-malnu dječju zaigranost odmah povezivati s hiperaktivnošću, koja je uobičajena u djece do 4. godine i ne predstavlja poremećaj. No isto tako, ne treba ‘zatvarati oči’ pred problemom i pripisivati određena neuobičajena ponašanja dječjoj zaigranosti i odlagati susret i kontakt sa stručnim osobama. Ukoliko je dijagnoza postavljena, roditelji trebaju što više saznati o samom poremećaju, kako bi ga mogli razumje-

ti i učinkovitije djelovati. Ne trebaju se osjećati krivima za djetetovo ponašanje. Također tre-baju shvatiti da njihovo dijete nije ‘zločesto’ i lijeno i da sve što čini, ne čini namjerno.

Komunikacija s djetetom treba biti jasna i jed-nostavna s puno vedrine i strpljenja. U odgo-ju treba biti dosljedan. Tih pravila se trebaju držati svi člnovi obitelji. Poruke koje se daju djetetu trebaju biti jasne a izbjegavati poruke: ‘Prekini! Smiri se!’ ili slično. Dijete treba uvijek pohvaliti kad god je nešto dobro učinilo. Dje-tetu treba naglašavati važne informacije i ni-kada mu ne davati više informacija odjednom: npr: ‘operi ruke, dođi jesti i odi pisati zadaću!’ Ponašanje djeteta s poremećajem pozornosti i hiperaktivnošću može biti veoma iscrpljujuće za roditelje. Stoga roditelji trebaju voditi raču-na i o svom zdravlju i uzeti predahe u trenut-cima ljutnje. Iako roditeljski način odgoja nije uzrokom ADHD, on može djetetu pomoći ili produbiti njegov problem. Potrebno je shvatiti da je ADHD samo jedna karakteristika djeteta i da dijete nije ADHD. Stoga, roditelj treba dje-tetu biti i trener i zastupnik njegovih interesa i prijatelj - boriti se za njegova prava, poticati njegove talente i pomoći mu da osnaži svoje sa-mopouzdanje. Izostanak potrebne potpore ro-ditelja, odgojitelja i učitelja može imati ozbiljne posljedice u odrastanju djeteta i odrasloj dobi osobe. Dijete može sebe doživljavati kao «lije-no i nesposobno», ali i kao odbačeno, izgubiti zanimanje za nastavak školovanja i rad na sebi, te imati druge mentalne poteškoće.

Uz puno truda, odgojne upornosti i strpljenja, ovaj poremećaj se može uspješno ublažiti ili potpuno izliječiti.

44 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

IZ ISKUSTVENOG KUTA JEDNE PSIHIJATRICEDr. sc. Sanea Mihaljevićspec. psihijatar

Privrženost i povezujuće roditeljstvoPovezujuće roditeljstvo je oblik roditeljstva koji se temelji na nježnim odgojnim metodama, punim razumijevanja za dječje potrebe. Istraživanja su dokazala da je nemoguće razmaziti dijete povezujući se s njim.

OGLAS

Croatia

Kao što su za čvrstoću i stabilnost kuće važni dobri temelji, slično vrijedi i za

kuću koju zovemo osoba. Osim duhovnih, egzistencijalnih temelja koje treba utvrđi-vati tijekom čitava života, u psihološkom smislu su važni temelji koji se izgrađuju tijekom prvih godina života u međuodno-su s okolinom tj. roditeljima ili skrbnicima djeteta.

Emocionalno povezivanje ili privrže-nost počinje se razvijati između majke

i djeteta već prvih dana nakon djetetova rođenja. To je trajna osjećajna veza koja svoj vrhunac dostiže između djetetova osa-mnaestog i tridesetog mjeseca.

Koncept privrženosti uveo je John Bowlby nakon promatranja djece u

dječjim domovima. On je prema njihovu ponašanju zaključio da je psihološka po-treba za osobom koja se brine za njih jača i važnija od nagona za hranom. Također je utvrdio da se u maloga djeteta i dojen-četa potreba za nazočnošću majke postu-pno povećava tijekom prve godine života. Pojedinačne i različite djetetove i majčine aktivnosti usmjerene su na jedinstven cilj - održavanje djetetova osjećaja sigurnosti i zaštićenosti.

Pojava pojačane privrženosti u trećoj četvrtini prve godine života u uskoj je

vezi s emocionalnim i tjelesnim razvojem. U to vrijeme među emocijama prevladava osjećaj straha. Budući da se razvijaju pam-ćenje i kognitivne funkcije, dijete počinje prepoznavati nepoznato i novo na koje najčešće reagira negativno. Oko osmog mjeseca pojavljuje se strah od nepoznatih osoba zbog čega dijete plače i traži majčinu zaštitu. Odvajanje od majke izaziva sepa-racijski prosvjed u obliku plača i njezina traženja. Jedan od najvažnijih pokazatelja privrženosti jest pojava ublažavanja djete-tova stresa u prisutnosti majke. Ustrašeno, ustreptalo dijete brzo se smiri kada dođe k majci. Kada osjeti njezinu sigurnost spremno je za daljnje istraživanje. Pritom majka služi kao siguran zaklon u koji može pobjeći ako se pojavi novi strah.

Glede pojma vezivanja potrebno je uo-čiti razliku između vezivanja i ovisno-

sti. U prvim tjednima života dojenče je ovisno o majci koja mu je potrebna zbog zadovoljenja njegovih fizioloških potre-ba. Emocionalno je vezivanje drukčije od toga, a takvo se ponašanje aktivira u situ-acijama koje su za dijete neugodne, kada je odvojeno od majke, makar i nakratko, kada je ostavljeno samo ili se nađe na nepoznatim mjestima ili s nepoznatom osobom, kada je bolesno ili gladno, čak i kad se samo sjeti nečega nepoznatog i ne-ugodnog. Nekoliko je instinktivnih reak-cija koje se tijekom prve godine ugrađuju u tzv. ponašanje vezivanja – sisanje, hva-tanje, grljenje, traženje blizine, plakanje, smijanje. Ukoliko majka prihvaća takvo ponašanje, dijete će se povoljnije emocio-nalno razvijati.

Cilj povezujućeg ponašanja je održava-nje ili uspostava bliske veze s dostu-

pnom povezujućom osobom. Ukoliko je ta osoba nedostupna ili ne odgovara na djetetove potrebe, u djetetu se pojavljuje bol. Fizičko odvajanje, može u dojenčadi izazvati tjeskobu i srdžbu praćenu tugom i očajem. U dobi od tri ili četiri godine, fizičko odvajanje nije više tolika prijetnja djetetovoj povezanosti s povezujućom osobom. Prijetnja sigurnosti u veće djece i odraslih pojavljuje se nakon duljeg perio-da odsutnosti, te uslijed loše komunikaci-je, emocionalne nedostupnosti ili znakova odbacivanja. To će se očitovati u prosvje-du kada povezujuća osoba odlazi, radosti kada dolazi, vješanjem o tu osobu kada je dijete u strahu. S razvojem hoda, djeca započinju koristiti povezujuću osobu kao sigurno utočište odakle odlaze u istraživa-nje svijeta oko sebe. Djetetova istraživanja će biti većeg opsega ukoliko je roditelj u blizini jer je tada dje-tetov povezujući sustav opušten i slobo-dan je za istraživanje. Ukoliko je roditelj nepristupačan ili ne odgovara na djetetove potrebe, povezujuće ponašanje je mnogo jače izraženo. Tjeskoba, strah, bolest ili umor mogu prouzročiti porast povezuju-ćeg ponašanja.

Povezujuće roditeljstvo je oblik roditelj-stva koji se temelji na nježnim odgoj-

nim metodama, punim razumijevanja za dječje potrebe. Istraživanja su dokazala da je nemoguće razmaziti dijete povezu-jući se s njim. Povezujuće roditeljstvo ne savjetuje stalno popuštanje i ne razvija ovisnost. Ono potiče djetetov razvoj. Uz pomoć povezujućeg roditeljstva stvorit ćete čvrstu vezu s vašim djetetom, postat ćete mudriji, suosjećajniji i bolji roditelj, a djetetu ćete pomoći da izraste u sigurnu, suosjećajnu i smirenu osobu, koja će biti sposobna takve odnose stvarati i s drugim ljudima. ■

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 45

KORISNE INFORMACIJE

Potpunije obavijesti o oporezivanju inozemnih mirovina možete saznati: ■ pozivom na besplatni broj telefona 0800 669 933 svakim radnim danom od 8.00 do 15.00 sati, ■ putem rubrike «Pišite nam» na stranicama Porezne uprave i ■ osobnim dolaskom u mjesnu poslovnicu Porezne uprave!

Dokumenti dostavljeni iz Generalnog konzulata RH u Zürichu

Ratifikacijom Protokola III Sporazum o slobodi kretanja osoba između Europske unije i Švicarske Konfederacije proširuje se i na hrvatske državljane. Najvažnija promjena jest da se Hrvatski državljani od 1. siječnja 2017. tretiraju kao građani EU, a ne više kao građani «trećih» zemalja.

Pristup tržištu radaSavezni ured za migracije Švicarske Konfedera-cije objavio je informaciju o godišnjim kvotama kratkoročnih i dugoročnih radnih dozvola te po-stupku prijave za dobivanje radnih dozvola. Prema odredbama Protokola III koje su na snazi od 1.1.2017., hrvatski državljani za rad u Švicar-skoj i nadalje trebaju prethodno odobrenje kan-tonalne uprave nadležne za tržište rada; u prije-laznom periodu određene su kvote za izdavanje radnih dozvola; prednost pri zapošljavanju ima-ju švicarski državljani ili stranci s odobrenim boravkom u Švicarskoj Konfederaciji.Za razdoblje od 1. siječnja 2017. godine do 31. prosinca 2017. godine, predviđeno je 54 B EU/EFTA privremene dozvole boravka te 543 dozvole za kratkotrajni boravak L EU/EFTA, a godišnje povećanje kvota predviđeno je kako slijedi:

L EU/EFTA dozvole za kratkotrajni boravak:1. siječanj 2017. - 31. prosinac 2017. – 5431. siječanj 2018. - 31. prosinac 2018. – 7481. siječanj 2019. - 31. prosinac 2019. – 9531. siječanj 2020. - 31. prosinac 2020. – 11581. siječanj 2021. - 31. prosinac 2021. – 20001. siječanj 2022. - 31. prosinac 2022. – 21001. siječanj 2023. - 31. prosinac 2023. – 2300 B EU/EFTA privremene dozvole boravka:1. siječanj 2017. - 31. prosinac 2017. – 541. siječanj 2018. - 31. prosinac 2018. – 781. siječanj 2019. - 31. prosinac 2019. – 1031. siječanj 2020. - 31. prosinac 2020. – 1331. siječanj 2021. - 31. prosinac 2021. – 2501. siječanj 2022. - 31. prosinac 2022. – 2601. siječanj 2023. - 31. prosinac 2023. – 300

Zahtjev za B EU/EFTA dozvolu podnosi po-tencijalni poslodavac kantonalnom uredu za migracije prema mjestu namjeravanog za-poslenja. Boravak i rad će se odobriti unutar predviđenih kvota, uz poštivanje uvjeta pred-nosti pri zapošljavanju domicilnog stanov-ništva, te pod uvjetom da radni uvjeti i plaća odgovaraju švicarskim standardima kako se ne bi rušila cijena rada. L EU/EFTA dozvole na-mijenjene su sezonskim radnicima, odnosno svima onima koji se zapošljavaju na razdoblje do godine dana. Dozvola ovog tipa nije pred-met godišnje kvote ukoliko se radi o visoko-kvalificiranoj radnoj snazi (članak 23. Zakona o strancima). Ukoliko hrvatska tvrtka koja se bavi pružanjem usluga, obavljanjem radova u građevinarstvu ili je ugovorni izvođač radova šalje svoje radnike u Švicarsku s namjerava-nim vremenom obavljanja posla do 90 dana u kalendarskoj godini, potrebno je da putem propisanog formulara najavi i prijavi svoj na-

mjeravani boravak i rad kantonalnom uredu za gospodarstvo. Iako se navodi kako u ovom slučaju nema razlike između EU i RH držav-ljana, tijekom prijelaznog perioda, hrvatski državljani koji u ŠK namjeravaju privremeno, do 90 dana, obavljati svoju djelatnost moraju od prvog dana rada imati radnu dozvolu uko-liko se radi o: radovima u građevini, uređenju okoliša, uslugama čišćenja u tvrtkama, te zašti-tarskim uslugama. Dakle, za takve je katego-rije radnika potrebno ishoditi radnu dozvolu od prvog do posljednjeg dana rada i boravka u Švicarskoj, jer za njih ne postoji mogućnost rada temeljem notifikacije kantonalnom uredu za gospodarstvo putem propisanog formulara. Pri odobravanju takvih dozvola, također će se voditi računa o kategoriji domaće radne snage i cijeni rada. Hrvatski državljani koji borave unutar pogranične zone sa Švicarskoj susjed-nom zemljom radi rada u ŠK mogu aplicirati za tzv. pograničnu radnu dozvolu tipa G EU/EFTA. Uvjeti za odobrenje takvih dozvola po-bliže su određeni bilateralnim ugovorima iz-među susjednih zemalja i ŠK. Kao i kod poviše navedenih kategorija radnih dozvola i ovdje se vodi računa o već spomenutim kriterijima koji prednost pri zapošljavanju daju domaćoj radnoj snazi. Supružnici i djeca hrvatskih dr-žavljana do 21. godine života, koji borave u ŠK temeljem ispunjenih uvjeta za spajanjem obi-telji, mogu tražiti posao bez ikakvih ograniče-nja. Hrvatski studenti izjednačeni su s ostalim studentima koji dolaze iz EU/EFTA. To znači da mogu dobiti dozvolu boravka, ako mogu dokazati da posjeduju dovoljno financijskih sredstava za svoje potrebe, te da su primljeni na priznato švicarsko učilište. Ne postoji brojčano ograničenje za osobe koje nemaju namjeru stu-piti u radni odnos. Za one studente, koji se uz studij žele zaposliti, i dalje su na snazi poseb-ni uvjeti. Dozvoljeno im je tijekom studiranja raditi maksimalno 15 sati tjedno. Za obveznu praksu i polaznike doktorskih studija vrijede posebni uvjeti. Hrvatski državljani koji žele u Švicarskoj boraviti bez traženja posla, izjedna-čeni su s državljanima EU/EFTA. Imaju pravo na boravak ako mogu dokazati da posjeduju dovoljno financijskih sredstava za uzdržavanje i obvezno zdravstveno osiguranje.

Dječji doplatakStupanjem na snagu Protokola III uz Spora-zum između Europske zajednice i njezinih dr-žava članica, s jedne strane, i Švicarske Konfe-deracije, s druge strane, o slobodnom kretanju osoba koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine u odnosima između Republike Hrvat-ske i Švicarske Konfederacije primjenjuju se uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti (članak 2. stavak 1. točka a) Zakona o provedbi uredbi Europske uni-je o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, «Narodne novine» broj 54/13) koje zamjenju-ju Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Švicarske Konfederacije koji je bio na snazi od 1. siječnja 1998. Prema ovoj odredbi, hrvatski državljani na radu u Švi-carskoj Konfederaciji ponovo imaju pravo na isplatu dječjeg doplatka za djecu koja borave u Republici Hrvatskoj.

Zdravstveno osiguranjeKorisnici švicarske mirovine koji žive u Repu-blici Hrvatskoj i koji su do sada bili obvezni plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osi-guranje imaju pravo na reguliranje zdravstve-nog osiguranja na teret nadležnog švicarskog zdravstvenog osiguranja i više ne moraju pla-ćati doprinos za zdravstveno osiguranje pod uvjetom da HZZO-u dostave potvrdu E121.

NOVE ODREDBE O OPOREZIVANJU MIROVINA

Od 1. siječnja 2017. godine u Hrvatskoj je stupio na snagu novi Zakon o porezu

na dohodak (NN 115/2016). Stope poreza na dohodak su snižene, a osnovni osobni odbitak je ujednačen i podignut na 3.800 kuna za sve obveznike, kao i odbitak za djecu i druge uzdr-žavane članove. Porez na dohodak obračunava se na poreznu osnovicu po stopama od 24% odnosno 36%, ovisno o visini oporezivog dijela dohotka i umanjuje za 50% umirovljenicima po osnovi ostvarenog dohotka od mirovine. Novim Zakon o porezu na dohodak znatno je smanjeno porezno opterećenje građana, kako bi se između ostalog, zaštitila kategorija pore-znih obveznika - umirovljenika te kako bi se potaknuo povratak i useljavanje hrvatskih ise-ljenika u Republiku Hrvatsku, odnosno kako bi se promaknule veze hrvatskih državljana koji žive i borave u inozemstvu s Domovinom, a što je u skladu s odredbama Zakona o od-nosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske kao i Ustavna obveza Re-publike Hrvatske.

VAŽNOST PROTOKOLA III ZA HRVATICE I HRVATE U ŠVICARSKOJ

MJESEČNA POREZNA OSNOVICA STOPA POREZA

do 17 500 kn 24%

iznad 17 500 kn 36%

Obračunati predujam poreza umirovljenicima se umanjuje za 50% po osnovi ostvarenoga dohotka od mirovine!

46 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

Foto: M. Cvjetko

(SU)ŽIVOT S MEDIJIMADr. Igor Kanižaj i dr. Danijel Labaš

Mediji i izazov (naše) komunikacije (20)

Lažne vijesti i ispit savjestiJesmo li svjesni da «klikom» na «sviđa mi se» ili dijeljenjem pojedine vijesti koju nismo provje-rili i sami pridonosimo porastu laži i lažnih vijesti u medijskom i javnom prostoru? Pročitamo li pažljivo «vijesti» koje nam podijeli netko od naših poznanika ili prijatelja s neke društvene mreže prije nego što ih podijelimo s drugima?

Vjerujemo da su mnogi od vas u proteklom razdoblju, a osobito posljednjih mjeseci, na više mjesta

mogli pročitati zabrinute rasprave o tome kako nam se sve teže snaći u medijskomu svijetu. S jedne strane, sve smo svjesniji medijskih manipulacija i taman kada po-mislimo da ćemo ih u budućnosti moći lakše otkriti i raskrinkati jer se sve više medijski obrazujemo, s druge nam strane stigne upozorenje kako je u razumijevanje svijeta medija potrebno uložiti nove, do-datne i voljne i umne snage. No, želimo li to doista? O čemu je riječ? Riječ je o či-njenici da u medijima – a za neke bismo rekli da su «ozbiljni» mediji – ima sve više izmišljenih, lažnih vijesti. Tako smo i mi krajem prošle godine u «The Hufftington Postu» pronašli jedan takav «tekst upo-zorenja»: «Ako ste nedavno gledali Face-book, vidjeli ste da papa Franjo podupire Donalda Trumpa, da je jedan grad u Tek-sasu stavljen pod ‘karantenu’ zbog smrtne zarazne bolesti, a u Njemačkoj je upravo ozakonjeno prvo vjenčanje jedne djevojči-ce i dječaka. Da bude odmah jasno, ništa od ovih događaja nije stvarno, no to nije zaustavilo njihovo viralno širenje.»

Uvjereni smo da su se mnogi od vas su-očili ne samo s lažnim vijestima, nego i s pitanjem: A što sada? Što možemo kon-kretno poduzeti kako i sami ne bismo možda širili te lažne vijesti, ali ponajprije što učiniti da bismo ih uopće mogli otkriti i prepoznati? Svojevrsno rješenje u veljači je ponudio Tim Cook u «The Guardianu», koji je upozorio da lažne vijesti ljudima «ubijaju misli», ali je rekao da tvrtke po-put njegove, tj. Applea, moraju stvoriti «alate» koji će pomoći u zaustavljanju šire-nja laži u javnome prostoru, a da pri tome ne ugroze slobodu govora, izražavanja i medija. Istodobno je pozvao i odgovorne na vlasti da i oni poduzmu nešto, to jest da počnu s informativnim kampanjama o lažnim vijestima. Pesimistički bismo mo-

gli reći da ćemo od političara – bez obzira tko i u kojoj zemlji bio na vlasti, a tko u oporbi – to teško doživjeti jer se najviše laži širi upravo u političkom svijetu, po-sebno za vrijeme predizbornih kampanja, kada pristalice raznih političkih opcija o svojim političkim suparnicima šire laži i dezinformacije s jasnim političkim ciljem ocrnjivanja «druge strane». Ipak, optimi-stično ćemo se priključiti Cookovom raz-mišljanju da je riječ ipak samo o svojevr-snom «trendu» i modi, te nam se nadati da je ovo samo «trenutni uzlet» lažnih vijesti i da se taj trend neće dugoročno zadržati.

Ne smijemo ostati pasivniNo, i mi sami ne smijemo ostati pasivni i moramo nešto poduzeti. Za početak će biti dostatno da postanemo oprezniji, ali i kritičniji prema sebi i prema svojim po-stupcima. Čini nam se da nam i korizme-no vrijeme «ide na ruku», jer nas potiče da budemo spremni na suočavanje s vlastitim propustima i pogrješkama, ali i da ih pro-mijenimo ako ih uočimo, te da se obra-timo. Evo nekoliko pitanja i za naš «me-dijski» ispit savjesti: Jesmo li svjesni da «klikom» na «sviđa mi se» ili dijeljenjem pojedine vijesti koju nismo provjerili i sami pridonosimo porastu laži i lažnih vi-jesti u medijskom i javnom prostoru? Pro-čitamo li pažljivo «vijesti» koje nam podi-jeli netko od naših poznanika ili prijatelja s neke društvene mreže prije nego što ih podijelimo s drugima? Jesmo li svjesni da svojom površnošću i sami postajemo lašci i prenositelji lažnih vijesti? Jesmo li svjesni da možemo postati dezinformatori i na taj način izravno štetiti i našim prijateljima, ali i narušiti ugled onih osoba o kojima pišemo ili prenosimo tuđe neprovjerene, a lažne vijesti? Jesmo li se spremni zauzeti za to da u medijima bude što više istinitih i vjerodostojnih, a što manje senzaciona-lističkih i na skandale usmjerenih vijesti? Jesmo li se spremni odreći praćenja onih medija – tradicijskih i novih – koji ima-

ju neprimjerene, moralno upitne, pa čak i nemoralne sadržaje ili se prema drugim ljudima odnose na nemoralan način, ne vodeći računa o njihovom dobrom glasu i dostojanstvu? Savjesnim odgovaranjem na ova pitanja (a mnoga još nismo ni po-stavili) i spremnošću da promijenimo svoj odnos prema medijima, koji je često po-vršan, učinit ćemo prvi korak i sami dati svoj osobni doprinos da laži u medijima bude što manje, te ćemo osjetiti svu istini-tost tvrdnje sv. Ivana evanđelista da će nas istina osloboditi. ■

Mihael Kinderić,4.r., Ženeva

Emilie Corradini,6.r., Lausanne

Ivana Balta,5.r., Ženeva

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 47

HRVATSKA NASTAVA U ŠVICARSKOJ KONFEDERACIJI

Uskrsno šibanjeU našoj hrvatsko-češkoj obitelji za Uskrs je ve-oma veselo. Uz obojena jaja i čokoladne zeče-ve, veselimo se i običaju uskrsnog šibanja, koji dolazi iz mamine - češke obitelji. Tradicionalno se pravi kolač velikonočni beranek, odnosno uskrsno janje. Postoji i običaj šibanja. Muški dio obitelji šiba ženski po nogama. Posjećuju se rodbina i prijatelji pa se šibaju žene, djevojke i djevojčice. Zauzvrat dobiju novac, čokoladicu i slično. Ako ne dobiju darčić, šibanje se na-stavlja. Šibe koje se zovu velikonočni pomlázka pletu se u pletenice, a djevojke na njih stavljaju mašnu. Šibanje je samo za šalu i nema suza. Svi smo veseli i nasmijani. Stefanie Matoš, 4. r., i Luka Matoš, 5. r., Lausanne

Mudri djedMoja je obitelj zadržala stari uskrsni običaj tu-canja jaja. Svake godine djed ima jednu poseb-nu tehniku. Uzme umjetno jaje i oboji ga. Svi mislimo da je pravo, a on razbije sva naša jaja. Odmalena nas uspijeva prevariti, jer svake go-dine promijeni jaje i drugačije ga oboji. Kristofer Skočibušić, 8. r., Lausanne

Uskrsni jelovnikU mojoj se obitelji za doručak jede hrana iz košare koja je posvećena dan prije u crkvi (ku-len, slanina, kobasice, kuhana šunka). Ja jedem samo kuhanu kobasicu. Uz to jedemo kuhana jaja i mladi luk koji ja ne jedem. Jaje podijelim sa svojom sestrom: ja jedem bjelanjak, a ona žumanjak.Ručak je obilan i svečan: juha, ku-hano meso, umak, sarma... Dolaze nam ujak, ujna, bratić, sestrična, baka i dida. Desert su oblatne, čupavci, kiflice… Za večeru je isto što je bilo i za ručak jer za Uskrs se priprema obilje hrane. Ivana Balta, 5. r., Ženeva

Tucanje jajimaNa uskrsni dan obavezan je odlazak na misu. Tog jutra svi u crkvu nosimo obojena jaja. Najzabavniji dio slijedi nakon mise – tucanje jajima. Ima i onih koji ponesu plastična jaja koja oboje pa nitko ne primijeti da su umjetna. Tako su neki u tucanju jajima najuspješniji, a mi ostali tek na kraju shvatimo da njihova jaja nisu prava. Naše bake ponesu pune košare jaja i kad nečije jaje pukne, brzo se uzme drugo, ne-važno iz čije košare. «Moje jaje je jače!» čuje se. Ali kad pukne, onda ti je kraj! Tucanje traje sve dok ima jaja. Kad ih ponestane, ide se kući na bogat uskrsni ručak. Naša obitelj pripremi jed-no cijelo janje i prase. Kako je to fino! To je dan kad se najbolje zabavljamo, bolje nego za Božić. Klara Radoš, 4. r., Villars-sur-Glâne

Uskrsno polijevanjeZa Uskrs idem sa svojom obitelji u Hrvatsku. Tamo imam baku i djeda. Doručkujemo kuha-na jaja, šunku i domaći kruh na kojemu baka napravi križ. Najdraže mi je uskrsno jutro kad polijem vodom brata koji još spava. Ja obično dulje spavam od brata, osim za uskrsno jutro. Ovakvo buđenje mu priredim samo za uskrsno jutro. Nika Marijanović, 4. r., Ženeva

Čokoladni UskrsBlagdanima se najviše veseli moja mala sestra Lara. Ona ima godinu i pol. Za Božić se radu-je kuglicama za bor jer misli da su to igračke. Tako je i za Uskrs. Tada se raduje jajima i čo-koladnim zečevima. Kad jede čokoladu, sva se isprlja, kao i sve oko sebe. I ja se pridružim njezinim čokoladnim radostima, koje počinju već od doručka. Ne volim šunku i jaja. Moj je doručak čokoladni jer jedem nutellu. Viktoria Skočibušić, 6. r., Lausanne

Uskrsni zecUskrsno je jutro i spremamo se na svetu misu. Ja ipak najviše razmišljam o uskrsnom zecu i o tome što će mi donijeti. Čitav dan ispitujem mamu što bi mi ove godine mogao donijeti uskrsni zeko. Tako je stigla večer i vrijeme za spavanje. Odjednom začujem: «Auč!» Bio je to uskrsni zec. Pitao sam ga što mi je donio. Na-ravno, donio mi je jaja. Napokon sam mirno mogao otići spavati u svoju sobu. Ujutro sam mami i tati rekao da sam vidio uskrsnog zeca, a oni su mi rekli da imam previše mašte. Mihael Kinderić, 4. r., Ženeva

Krist

ofer

Sko

čibuš

ić, 8

.r., L

ausa

nne

Mat

eo G

rgić

, 3.r.

, Yve

rdon

-les-

Bain

s

Dia

na Č

anča

r, 7.

r., Y

verd

on-le

s-Ba

ins

Lana

Udo

včić,

1.r.

, Žen

eva

Gab

rijela

And

ijani

ć, 5.

r., Y

verd

on-le

s-Ba

ins

Stef

anie

Mat

oš, 4

.r., L

ausa

nne

Nela

Mio

čevi

ć, 8.

r., Ž

enev

a

Luka

Mat

oš, 5

.r., L

ausa

nne

Ana

Bilić

, 3.r.

, Žen

eva

48 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

OGLASI

Vaš radostan poVratak - naš cilj!

Naše usluge za povratnike: planiranje odlaska u redovnu

ili prijevremenu mirovinu izračun buduće mirovine - AHV provjera konta Pensionskasse i potraga

za izgubljenim kontima porezno i pravno savjetovanje u svezi

isplate kapitala iz Pensionskasse i Säule 3a druge razne usluge (Treuhand) prema dogovoru

Naše usluge u Švicarskoj: savjetujemo, financiramo i pratimo Vas

prilikom kupovine nekretnine pomažemo Vam prilikom osnivanja Vašeg poduzeća pravno savjetovanje sve vrste osiguranja za poduzeća i privatne osobe

Stegackerstrasse 6, CH-8409 WinterthurTelefon +41 052 233 50 52 * Fax +41 052 233 50 53info@cromax.ch * www.cromax.ch

Vaš radostan povratak Naš cilj!Naše usluge za povratnike:

planiranje odlaska u redovnu ili prijevremenu

mirovinu

izračun buduće mirovine AHV

provjera konta Pensionkase i potraga za izgubljenim

kontima

porezno i pravno savjetovanje u vezi isplate kapitala

iz Pensionkase i Säule 3a

druge razne usluge (Treuhand) prema dogovoru

Naše usluge u Švicarskoj:savjetujemo, financiramo i pratimo Vas prilikom

kupovine nekretnine

pomažemo Vam prilikom osnivanja Vašeg poduzeća

pravno savjetovanje

sve vrste osiguranja za poduzeća i privatne osobe

www.cromax.ch

8409 Winterthur , Stegackerstr. 6, Fax: +41 52 208 38 39

+41 (0) 52 208 38 38

Naše usluge za povratnike:

Naše usluge u Švicarskoj:

•••••

•••

Vaš radostan povratak –Naš cilj

Veritas Consulting AG

Alfred-Escher-Strasse 348002 Zürich • www.veritas.chT 043 321 93 93 • F 043 321 93 94

• sve vrste osiguranja • hipotekarni krediti i financije• osnivanje firme i vođenje

poslovnih knjiga• planiranje i savjetovanje

kod odlaska u mirovinu• ispunjavanje poreza

MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017 49

OGLASI

Maestral AG Office & Lager: Giesenstrasse 11 CH-8953 Dietikon Tel.: +41(0) 44 743 82 00 Fax: +41 (0) 44 743 82 01 E-mail: info@maestral.ch www.maestral.ch

MaloprodajaBadenerstrasse 503, 8048 ZürichTel. 044 401 50 80 Fax 044 401 51 01

VeleprodajaGiessenstrasse 11, 8953 DietikonTel. 044 743 82 00, Fax 044 743 82 01

Velika ponuda domaće robei vina vrhunske kvalitete.Dostava u cijeloj Švicarskoj!

EUROLINES Berisha Reisenbooking@berisha-reisen.com • www.buslinien.com

Rezervacije i informacije

Polasci iz Švicarske Zürich - St. Gallen - Geneva – Lausanne – Bern – Basel – Luzern – Lugano za:

Internationale Buslinien

Popust za jugend, senioren i grupe!

Putujte ugodno!

• Rijeku–Crikvenicu–NoviV.–Senj–Otočac–Zadar–Šibenik–Split.

• Pula–Poreč–RovinjSamousezonisvakipetak.• Zagreb–N.Gradiška–Požega-Sl.Brod–Županja–Vinkovci–Vukovar.

• Kutina–Ðakovo–Osijek.

Call - Center ....Mob: 079 340 47 33Luzern ........................Tel: 041 226 11 11Zürich .........................Tel: 044 500 40 85St. Gallen ...................Tel: 071 511 28 01Basel ............................Tel: 061 511 22 15Bern ............................Tel: 031 511 40 85Lausanne ...................Tel: 021 510 33 88Geneve ......................Tel: 022 510 22 55Lugano .......................Tel: 091 210 30 99

Rezervacija do 01.12.16 isljučivo kod Croaticum-a tel. 043 443 97 22, info@croaticum.ch ili direktno kod nas u uredu: Croaticum GmbH, Fritz-Heeb-Weg 1, 8050 Zürich

Promotivna cijena uključuje: • direktni let sa Germania• 20 kg prtljage i 6 kg ručne prtljage • takse • snack i bezalkoholno piće

Ograničeni broj mjesta po terminu (30 mjesta) Cijena vrijedi ista za djecu, odrasle i seniore

NEMOJTE REĆI DA NISTE ZNALI!Svi letovi nedjeljom25.06. - 02.10.2017. Zürich - Split - Zürich samo 229 CHF

www.croaticum.ch

50 MOVIS • 1/186 • ožujak • 2017

NOVI KOORDINATOR HRVATSKIH KATOLIČKIH MISIJA U ŠVICARSKOJ

Nakon izbora p r o v e d e n i h među pastoral-nim osobljem hrvatskih ka-toličkih misija u Švicarskoj, uz pismene su- glasnosti bi-skupskih kon-ferencija Hr-vatske i Bosne i Hercegovine i uprave Her-

cegovačke franjevačke provincije, biskupska kon-ferencija Švicarske je na redovitom zasjedanju u Fischingenu od 5. do 7. rujna 2016. imenovala fra Branka Radoša novim koordinatorom hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj na razdoblje od pet godina. Služba novog koordinatora započela je 1. siječnja 2017. i traje do 31. prosinca 2021.Fra Branko je rođen 28. ožujka 1967. godine u Crvenicama – župa Seonica u duvanjskom kraju. Osnovnu školu pohađao je u Crvenicama i Me-sihovini. Franjevačku klasičnu gimnaziju završio je u Visokom. U novicijat je stupio na Humcu (Ljubuški) 15. srpnja 1986. Studij teologije zapo-čeo u Sarajevu, nastavio u Zagrebu, a završio u Grazu (Austrija). Za svećenika je zaređen u Tomi-slavgradu 10. srpnja 1994. godine. U domovini je službovao na Širokom Brijegu i Međugorju. U Švicarsku je došao u prosincu 2005. i postao voditelj HKM Thurgau-Schaffhausen. Od travnja 2014. je voditelj HKM Luzern.

Pastoralno vijeće HKM ŠvicarskaFra Branko Radoš, koordinatorFra Ivan PrusinaFra Niko LeutarFra Vine LedušićJasna Jegić

Uredništvo MovisaFra Branko Radoš, odgovorni urednikFra Mićo Pinjuh, glavni urednikFra Niko Leutar, član Fra Ivan Prusina, član Fra Miljenko-Mika Stojić, član

Nadglednici misijskih računaFra Gojko ZovkoFra Vine Ledušić

Novoizabranim članovima želimo plodonosan rad na dobrobit svih hrvatskih vjernika u Švicarskoj!

Na redovitoj sjednici pastoralnog osoblja HKM u Švicarskoj održanoj u Zürichu, 13. ožujka 2017. godine izabrani su članovi pastoralnog-koordinacijskog vijeća, uredništva Movisa i nadglednici računa.

valjanost podijeljenoga svetog reda, prema teološko-dogmatskom nauku, ne proizlazi iz posebne ovlasti koju Crkva nekomu daje nego iz valjano primljenoga biskupskog reda kojega ima (ili nema) zareditelj.Ovakvo Lefebreovo ponašanje bilo je razlog što ga je papa Pavao VI. u srpnju 1976. godi-ne suspendirao «a dvinis», što znači da mu je bilo zabranjeno vršiti ikakvu svećeničku službu. No unatoč toj suspenziji, Lefebvre je krajem sljedećega kolovoza organizirao i održao javno slavlje svete mise u jednoj ve-likoj dvorani u gradu Lille, na kojoj je sudje-lovalo nekoliko tisuća ljudi. Iako je to bila izravna provokacija prema papi Pavlu VI., ovaj budući svetac je ipak pozvao Lefebvrea na razgovor, koji se dogodio samo nekoli-ko tjedana nakon ove mise, no Lefebvre je odbio podvrgnuti se papinoj odluci i crkve-nomu zakonu.

Nakon što je papa Ivan Pavao II. preuzeo službu, pokušao je dovesti Lefebvrea u red, te ga je već na početku svoje službe primio u privatnu audijenciju. Odnosi sa Svetom Stolicom malo su se popravili, dijalog je bio uspostavljen i polako se razvijao. To je imalo za posljedicu da je Lefebvre 1983. go-dine napustio vodstvo Bratovštine, no i da-lje je ostao njezin stvarni vođa. Izgledalo je ipak da se stvari polako smiruju. Međutim, nakon što je u Asizu 1986. godine održan veliki skup vođa različitih vjera, Lefebvre je napisao jedno pismo kojim je cijeli događaj nazvao skandaloznim jer da je Crkva njima pogođena u svojim temeljima.Sljedeće godine (1977.) Lefebvre je javno najavio da namjerava zarediti neke sveće-nike za biskupe, kako bi njegova zamisao i djelo mogli biti nastavljeni i nakon njegove smrti. Nakon ovoga uslijedio je niz poku-šaja Svete Stolice da do najavljenih ređenja ne dođe, pa je u Econe 1988. poslan i apo-stolski vizitator. Susretale su se zbog toga također službene delegacije Kongregacije za nauk vjere, koju je tada vodio kardinal Ratzinger, i predstavnici Bratovštine. Na kraju tih pregovora potpisan je sporazumni protokol 5. svibnja 1988. Bratovštini se, pre-ma tom protokolu, dopušta uporaba litur-gijskih knjiga koje su bile na snazi do 1962. godine. Bratovština se prihvaća kao družba apostolskoga života, a Lefebvre obećaje po-slušnost Crkvi i papi, izjavljuje da neće više polemizirati sa Svetom Stolicom, prihvaća nauk «Lumen gentium» o papinskom uči-teljstvu i priznaje valjanost obnovljenoga obreda mise.Samo jedan dan nakon toga Lefebvre se povlači iz ovoga protokola, izjavljuje da je upao u zamku i da ne može odustati od re-đenja biskupa, koje predviđa za kraj lipnja 1988. godine. Nakon toga, a da se ne bi do-godila otvorena šizma, papa Ivan Pavao II. dopušta Lefebvreu da zaredi jednoga bisku-pa na sljedeći blagdan Velike Gospe. Među-tim, Lefebvre potom traži da zaredi trojicu biskupa i to na kraju lipnja. Odgovorio mu je kardinal Ratzinger da mu se povlači pret-hodno dato odobrenje za ređenje jednoga biskupa na Veliku Gospu.

Budući da Lefebvre nije odustajao, Sveta Stolica mu je počekom lipnja poslala i for-malnu opomenu i zahtjev da ne čini šiz-matički čin. Usprkos tomu, on je 30. lipnja 1988., bez odobrenja Svete Stolice, zaredio čak četvoricu novih biskupa, čime je stvar-no izazvao podjelu u Crkvi, koja se naziva stvarna i formalna šizma, odnosno raskol (kan. 751). Takav čin, osim toga, prema cr-kvenom zakonu, za učinak ima kaznu izrav-nog izopćenja iz Katoličke crkve. Taj propis glasi: «Biskup koji bez papinskog naloga posveti nekoga za biskupa i onaj koji primi od njega posvećenje upadaju u izopćenja unaprijed izrečeno, pridržano Apostolskoj Stolici» (kan. 1382). Dakle, ova vrsta kazne stupa na snagu samim izvršenjem čina i bez ikakva vođenja sudskoga postupka i poseb-noga izricanja presude. Pogodila je biskupa zereditelja i svu četvoricu nezakonito zare-đenih biskupa, čime je nastao stvarni ra-skol, a oprost te kazne je pridržan isključivo Svetoj Stolici.

Ova šizma traje sve do naših dana, ali se posljednjih godina ponovno vode službe-ni pregovori između Svete Stolice i novoga vodstva Bratovštine, čiji predstavnici sve češće dolaze u Rim. Kao posljedica toga dogodilo se da je papa Benedikt XVI. 2009. godine, nakon jednoga pomirljivoga pisma novoga poglavara Fellaya, kojim je izrazio želju da budu katolici, oslobodio od ove kazne one koji su u tom trenutku još bili živi. Neki pojedinci su se u međuvremenu vratili u zajedništvo s Katoličkom crkvom, ali Bratovština kao takva, koju vodi Bernard Fellay, nije se do sada pomirila s Crkvom, uz napomenu da neka vrsta pregovora traje.Papa Franjo je odredio da oni vjernici koji se, tijekom «Godine milosrđa», ispovjede pred svećenicima Bratovštine, valjano pri-maju odrješenje te se pregovori s Bratovšti-nom i dalje nastavljaju, ali uz velike oscila-cije i teško je previdjeti što će se dogoditi. Dotle ova Bratovština, koja je često optuži-vana i zbog antisemitizma, ostaje u raskolu. Zbog toga, katolicima nije dopušteno u njih primati sakramente, osim u hitnim slučajevima i kada npr. prijeti smrtna opasnost. Ipak, ako se dogodi da katolik zbog nekih razloga, kao što je npr. neznanje, sudjeluje na njihovoj nedjeljnoj misi, i uz uvjet da ne pristaje na njihovo sizmatičko stanje, on time ispunja nedjeljnu obvezu. U protivnom, čini grijeh i ne ispunja nedjeljnu obvezu.

Na kraju, može se kazati da je «Svećenič-ko bratstvo sv. Pija X.» u stanju raskola u odnosu na Katoličku crkvu i nije njezin dio. Dapače, spomenuti Fellay je 2013. go-dine članovima Bratovštine poručio da se Bratovština, glede potpunoga prihvaćanja Drugoga vatikanskog sabora i mise prema reformi pape Pavla VI., to jest na doktrinar-noj razini, nalazi na početnoj točki, odno-sno na onoj koju je sedamdesetih godina postavio Lefebvre, te je optužio Crkvu da je zarobljena liberalnim duhom koji se očitu-je u promicanju vjerske slobode, u ekume-nizmu, biskupskom kolegijalitetu i novom obredu mise. ■

▶▶ nastavak teksta s 39. stranice

BRATSTVO SVETOGA PIJA X. I NJEGOVA CRKVENA POZICIJA

Cijena: 30 CHF

Cijena: 40 CHF

Preporučene knjige

Cijena: 15 CHF

Korisne adrese

Hrvatska predstavništva u Švicarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske ikonzularni odjel Veleposlanstva3005 Bern, Thunstrasse 45Veleposlanstvo: telefon: 031 352 02 75 fax: 031 352 03 73Konzularni odjel: telefon: 031 352 50 80 fax: 031 352 80 59Uredovno vrijeme:ponedjeljak-petak: 9.00-12.00 satiutorkom i od: 16.00-18.00 sati(Svakog 2. i 4. ponedjeljka. u mj. konzularni odjel ne radi.)

Generalni konzulat RH u Zürichu8008 Zürich, Bellerivestr. 5Telefon: 044 386 67 50; 044 386 67 51Fax: 044 422 83 54Uredovno vrijeme:ponedjeljak i srijeda: 9-13.00 i 15-18.00utorak, četvrtak i petak: 9-13.00 sati.

Konzulat RH u Luganu6900 Lugano, Hotel PestalozziPiazza Indipendenza 9Telefon: 031 352 50 80; fax: 031 352 80 592. i 4. ponedj. u mj. 10.00-12.00 i 13.00-15.00

Botschaft Bosnien und HerzegowinaVeleposlanstvo Bosne i HercegovineThorackerstrasse 3, 3074 Muri bei BernTelefon: 031 351 10 51; fax: 031 351 10 79

Hrvatska dopunska školaZürcherstrasse 48/50, 8953 DietikonTelefon: 044 212 65 44; E-mail: hds-ch@bluewin.chweb-stranica: www.hds-ch.comUredovno vrijeme: ponedjeljak - petak: 8.30-15.00Koordinatorica: Nataša Balić

MINTEGRA, Migration-IntegrationSocijalna služba za strance u Istočnoj Švicarskoj, 9471 Buchs, Bahnhofgebäude, PostfachTelefon: 081 756 51 47; fax: 081 756 61 08Uredovno vrijeme:ponedjeljak: 14.00-19.00 utorak, srijeda i petak: 10.00-12.00 i 14.00-18.00Voditeljica službe: Blagica Alilović web-stranica: www.mintegra.ch

Sozialdienst für KroatischsprachigeBahnhofplatz 1, 3. kat, 5400 Baden Telelefon: 056 210 35 80E-Mail: vm@caritas-aargau.chwww. hrvatskasocijalnasluzba.chUredovno vrijeme:utorak: 09-12.00; srijeda: 13.30-17.30Socijalna radnica: Valentina Matolić

Robin Harris

STEPINAC – NJEGOV ŽIVOT I VRIJEME

«U posljednjih sedamdeset godina – još od vremena montiranog su-đenja 1946. godine – kardinal Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup, tema je mnogih polemika. U ovoj knjizi Robin Harris istražuje tek od-nedavna dostupne izvore, uključujući i dokumente tajne policije pohra-njene u Hrvatskom državnom arhivu, kako bi utvrdio istinu. Papa sv. Ivan Pavao II. beatificirao je Stepinca 1998. Očekivala se i brza kano-nizacija sve dok čelništvo Srpske pravoslavne crkve nije prosvjedovalo kod Pape Franje. Vatikan je uspostavio Mješovito povjerenstvo hrvat-skih katoličkih i srpskih pravoslavnih stručnjaka čija je zadaća razmo-triti ulogu blaženoga Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugo-ga svjetskog rata. Ova bi knjiga trebala omogućiti cjelovitu i objektivnu ocjenu djelovanja blaženoga Alojzija Stepinca.» (Iz pogovora)

Josip Mužić

RAT PROTIV ČOVJEKA

«Najrazličitije ideologije, od eugenike i depopulacije do transhu-manizma, sustavno se nameću u ime tobožnje dobrobiti i napret-ka. Zajednička im je namjera preuzeti potpuno gospodarenje nad čovjekovim životom, od začeća do smrti, s uvjerenjem da će tako ostvariti kvalitativni evolucijski iskorak. Siromašni i maleni, posebno djeca, prve su i najveće žrtve ove neobuzdane obuzetosti voljom za moći. Kao posljedica ovih pojava mijenja se i odnos većine prema djeci što je očito kroz rastuću ravnodušnost, a često i bešćutnost. Is-todobno se, isprva neprimjetno, a zatim i sve otvorenije, redefinira i odnos prema samom čovjeku kao takvom. Profesor M. Schooyans stanje u kojemu se nalazimo definira kao opći rat protiv čovjeka... koji će najprije osakatiti, a zatim uništiti čovjeka.» (Iz pogovora)

Maurice Caillet

BIO SAM MASON

«Nekadašnji visokopozicionirani mason Maurice Caillet u ovoj fas-cinantnoj knjizi opisuje svoj dramatični životni put u obliku životne ispovijedi, koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Bio je uvjereni ateist, aktivan u Socijalističkoj partiji, a kao liječnik ginekolog činio je pobačaje i provodio sterilizacije. Privučen obećanjem dublje spozna-je, uzvišenoga znanja i željom za sklapanjem utjecajnih poznanstava, ušao je u masonsku ložu u kojoj se tijekom 15 godina uspinjao na ljestvici od šegrta sve do uvaženoga majstora utjecajne lože Veliko-ga orijenta Francuske, istodobno uranjajući sve dublje u izoteriju i okultizam. Upućen u tajna učenja, postao je dijelom uskoga kruga odabranih dobivši tako izravan uvid u korupcijsko djelovanje tajne masonske organizacije i njezin skriveni politički utjecaj koji rezultira devastacijom društva, a kojim upravljaju masoni na najutjecajnijim mjestima u politici i medijima. Nakon čudesnog obraćenja u Lurdu, Caillet je odlučio raskinuti s masonerijom. Od toga trenutka posta-je sve svjesniji zla koje je počinio, te otkriva snažne sotonističke ut-jecaje u tajnim masonskim krugovima koji se prikrivaju iza maske čovjekoljublja, humanizma i tolerancije.» (Iz pogovora)

Bolje humor nego tumorŠkolska promidžba

Djeca su se slikala za razrednu fotku i učiteljica ih pokušava uvjeriti da kupe sliku. Pomislite samo kako će to biti zanimljivo kada poslije, kao odrasli, budete gledali svoj album i kažete: Vidi Maje, ona je odvjetnik. ili Ovo je Denis, on je liječnik.Jedan mali glasić se začu iz razreda: A ovo je učiteljica, ona je pokojna.

Hrvoje Lončarević

Čovjek ideala Bio je hrvatski književni i scenski kri-tičar, teoretičar i povjesničar, poliglot i utemeljitelj razvoja novije hrvatske katoličke književnosti. Ove godine obilježavamo 130. obljetnicu njegova rođenja

Od osoba koje su čitav svoj život iskori-stile kako bi služile svomu narodu, ne-zaobilazan je hrvatski književnik Lju-

bomir Maraković, književni i kazališni kritičar, teoretičar i povjesničar. Rođen je u Topuskom 17. lipnja 1887. No uskoro njegova obitelj odlazi u Bijeljinu, potom u Livno, a 1893. u Travnik, gdje će mladi Lju-bomir pohađati Nadbiskupijsku klasičnu gi-mnaziju. Živio je mladost u intelektualnom i vi-šekulturalnom ozračju jer su čuvenu gimnaziju, koju su u to doba vodili oci isusovci, pohađala i djeca pravoslavne, muslimanske i židovske vje-re, a njegovi roditelji Nikola i Milka rođ. Boroe-vić bili su učitelji. Tada je na mladog Ljubomira posebno snažno utjecao Silvije Strahimir Kranj-čević, koji je prijateljevao s Marakovićima. Godine 1905. je, na preporuku gimnazi-je, otišao u Beč i na Filozofskom fakultetu upi-sao studij slavistike i germanistike. Iste godine uključio se u rad Hrvatskog katoličkog aka-demskog društva «Hrvatska». Ubrzo mu je po-vjereno vođenje Luči, časopisa hrvatskih ka-toličkih studenata. Godine 1909. doktorirao je temom o Vili Slovinki Jurja Barakovića. To je vrijeme kada intelektualno dozrijeva vode-ći se uzorima austrijskih katoličkih pisaca oku-pljenih oko«Gralbunda». Odlučio je ne ženiti se. Svoju odluku iznio je još kao gimnazijalac u svome radu «Moji ideali»: «Tako si dakle svaki prema svome staležu i svojoj ćudi izabire pose-ban ideal. Pa i ja sam svoj već izabrao. Želite li ga znati. Moj je ideal postati pravim katoličkim

svjetovnjakom, profesorom, ostvariti na sebi hrvatski katolički pokret.» Na drugomu mjestu reći će: «Uzvišena je zaista zadaća kršćanskog profesora! Crkva, država, čovječanstvo i rodi-telji povjeravaju mu svoje najmilije blago, svoj najskupocjeniji zalog – svoju nadu, svoju bu-dućnost – mladež. (…) Ovakovim dakle svje-tovnjakom i profesorom postati, to je moj ide-al; to hoću i moram postići.» Vrativši se nakon doktorata u domovinu, 1910. imenovan je su-plentom na Velikoj realnoj gimnaziji u Banjoj Luci, gdje predaje hrvatski, njemačku i filozof-sku propedeutiku. Iste godine izlazi mu knji-žica Nov život u kojoj iznosi estetičke poglede na književnost. Godine 1912. polaže profesor-ski ispit, a četiri godine kasnije premješten je u Sarajevo. Godine 1919. dolazi u Zagreb i zapo-šljava se u Gornjogradskoj gimnaziji kao pro-fesor. Među đacima je bio veoma omiljen, o čemu svjedoče njegovi suvremenici. Mate Uje-vić tako piše: «Profesori ga često ne trpe, ali ga zato đaci vole.» Slično je mislio Stanislav Vit-ković, napisavši da je Maraković bio «polihi-stor, čovjek svestrane naobrazbe i silnoga zna-nja, kojega je imao toliko da bi se, kad je držao predavanja, jednostavno ‚izgubio‘, prelazeći s teme na temu; jedna je misao vukla drugu, što su proizlazile iz širine njegove naobrazbe. Imao je silan utjecaj na svoje učenike, djelujući bla-gotvorno i imponirajući kao osoba, kao cjelina, kao svjedočanstvo riječi i života». Takva osob-nost privukla je i Ivana Merza, kojemu je Ma-raković bio uzor katolika svjetovnjaka i koji ga je «priveo» vjeri, profesorskom zvanju i studiju književnosti. Ne želeći iznevjeriti svoja načela i dodvoravati se nametnutom režimu, nije uspio postati sveučilišni profesor na Filozofskom fa-kultetu u Zagrebu, iako je imao sve kvalifika-cije. Tek kratko vrijeme, od 1. listopada 1944. do 31. svibnja 1945. predavao je kao sveučilišni nastavnik na Visokoj pedagoškoj školi u Zagre-bu. Iako se dakle ni u NDH nije domogao vi-

sokih položaja, dolaskom komunističke vlasti suspendiran je kao profesor na državnim uči-lištima zbog «suradnje s okupatorom i narod-nim izdajicama», te osuđen na trinaest mjese-ci robije u Staroj Gradiški. Bio je osuđen i od Suda za zaštitu nacionalne časti Društva knji-ževnika Hrvatske, kojim je predsjedao njegov stari idejni protivnik Miroslav Krleža. Marako-vić se tada veoma simpatično branio. «Treba-lo bi, gospodine Krleža, onda suditi svim hr-vatskim književnicima od Marulića do danas». «Zašto?», upitao je Krleža. «Zato što su svi pi-sali pod okupacijom!» Preminuo je 22. velja-če 1959. Pokopne obrede na Mirogoju vodio je nadbiskup Šeper. Kao plodan pisac, surađivao je u mnogim listovima, revijama i časopisima, objavivši oko tisuću članaka, brojne rasprave i studije. Au-tor je prve hrvatske teorije književnosti – gi-mnazijskog udžbenika Žetva 1941. Bio je po-liglot, pa je strane pisce čitao u izvorniku, čak i na švedskom, a modernu francusku književ-nost imao je «u malom prstu»! Čitava života je bio aktivan i na međunarodnom planu, osobi-to kroz Pax romana i druge katoličke organiza-cije. Bio je i predsjednik Hrvatskog katoličkog seniorata – neformalne «vlade» Hrvatskog ka-toličkog pokreta. Bio je čovjek ideala. U svom eseju «Sloboda» definirao je sebe trima odrednicama: Hrvat – rodoljub, kršćanski estetičar i kršćanin kato-lik. Posljednja odrednica vodila je prve dvije. U vjeri je gledao snagu obnove za svoj hrvat-ski narod, kojega 20. stoljeće nije štedjelo, kao ni njega osobno. No, iako je za vrijeme jugoko-munističkog razdoblja upravo zbog svoga hr-vatstva i katolištva, bio prisilno gurnut u zabo-rav, njegova baština ponovno je živa i danas je Maraković priznat kao jedan od najboljih, naj-objektivnijih i najvažnijih hrvatskih književnih kritičara uopće.

Velikani i njihove ideje

(Topusko, 17. lipnja 1887. – Zagreb, 22. veljače 1959.)

Ljubomir Maraković

Subota, 10. lipnja 2017.15.30 – Prigoda za svetu ispovijed i duhovne razgovore (kapelica uz baziliku) 17.00 – Križni put uz Kalvariju pored svetišta19.00 – Svečano euharistijsko slavlje u Gospinoj bazilici - mons. Zdenko Križić, biskup gospićko-senjski s misionarima

Nedjelja, 11. lipnja 2017.10.00 – Biskupovo predavanje u velikoj samostanskoj dvorani: «Snaga kršćanske molitve i iskustvo Božje šutnje»11.00 – Prigoda za svetu ispovijed12.15 – Svečano euharistijsko slavlje u Gospinoj bazilici - biskup Zdenko Križić s misionarima

15. CROMIN 51. SVEHRVATSKI MOLITVENO-POKORNIČKI POHOD MARIJINU SVETIŠTU U EINSIEDELNUSusret hrvatskih ministranata i malih

misijskih zborova u Švicarskoj Mjesto: Malters LU Nadnevak: Duhovski ponedjeljak, 5. lipnja 2017. Početak: 10.00 u župnoj crkvi u Maltersu

Draga djeco i roditelji! Pred nama je još jedan Cromin – raspjevani i razigrani susret ministranata, članova malih mi-sijskih zborova, njihovih obitelji i drugih hrvatskih vjerni-ka. Susret ćemo započeti slaveći Boga u svetoj misi. Potom će s po dvije pjesme nastupiti mali misijski zborovi iz naših hrvatskih misija. Poslije podne ćemo se preseliti na obli-žnji sportski centar, gdje će nakon tjelesne okrjepe uslije-diti sportska druženja – natjecanje u nogometu, košarci, trčanju i skakanju u vreći. Radujemo se ovom posebnom susretu očekujući da će nam se pridružiti i ona djeca koja do sada nisu sudjelovala. Dobro došli!