■ Glasilo Hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj ■■ Missionsblatt der Katholischen Kroaten-Missionen in der Schweiz ■

■ ožujak / März 2018. ■ godina / Jahrgang 49. ■ br. / Nr. 1 /190 ■

Frohe OsternJoyeuses Paques

Buona Pasqua

Sretan Uskrs!■ Glasilo Hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj ■

■ Missionsblatt der Katholischen Kroaten-Missionen in der Schweiz ■■ ožujak / März 2018. ■ godina / Jahrgang 49. ■ br. / Nr. 1 /190 ■

■ Glasilo Hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj ■■ Missionsblatt der Katholischen Kroaten-Missionen in der Schweiz ■

■ ožujak / März 2018. ■ godina / Jahrgang 49. ■ br. / Nr. 1 /190 ■

Sretan Uskrs!

Frohe OsternJoyeuses Paques

Buona Pasqua

■ Glasilo Hrvatskih katoličkih misija u Švicarskoj ■■ Missionsblatt der Katholischen Kroaten-Missionen in der Schweiz ■

■ ožujak / März 2018. ■ godina / Jahrgang 49. ■ br. / Nr. 1 /190 ■

Sretan Uskrs!

Frohe OsternJoyeuses Paques

Buona Pasqua

USKRS 2018.

→ naslovna slika: Emaus, L. Zaborsky→ obrada naslovnice: publidesk.ch

Ovaj broj MOVIS-a potpisan je za tisak 19.3. 2018.

Tekstove za sljedeći broj MOVIS-a primamo do 1. lipnja 2018.

Uskrs Kristov i našLiturgija Velikog tjedna nam pokušava uprisutniti dramu što se s Kri-

stom odvijala od slavnog ulaska u Jeruzalem kad mu je mnoštvo kli-calo kao kralju, preko izdaje i Judina poljupca u Maslinskom vrtu, muče-nja i razapinjanja na Golgoti do uskrsne zore. Na Veliki petak su Isusovi protivnici mislili da su ga se konačno riješili i oslobodili svih briga što im ih je zadavao. Puni očaja i klonulosti isto su mislili i njegovi učenici. S njim su gradili svoju budućnost i u njega polagali svoje nade. Odjednom se sve srušilo i sve je postalo tako beznadno i prazno.

Kakva korist – pitali su se – što je samoprijegorno pomagao kad su ga svi ostavili na cjedilu i okrenuli mu leđa. Kakva korist sijati dobro, a

žeti samo zlo? I nama se neminovno nameće pitanje: Ima li smisla vesla-ti protiv struje i protiv mentaliteta ovog svijeta? Ima li smisla živjeti po načelima svetosti, poštenja, dobrote i ljubavi kad takav način života da-nas ne prolazi? Odgovor na ova nimalo lagana pitanja daje nam uskrsno jutro i vijest koja je odjeknula: «Grob je prazan, Gospodin je uskrsnuo, Život je uskrsnuo, Dobro je pobijedilo.»

Uskrs je molitva Crkve, ali i njena zadaća i poziv da posvjedoči lju-dima svih vremena o ljubavi i miru. U svijetu interesa i sebičnosti

koji danas vladaju Uskrs poziva na osjetljivost i ljubav prema bližnjima. U svijetu mržnje i nepravde Uskrs je poziv da su pravda i ljubav jedine valute kojima se zarađuje kraljevstvo nebesko. U vremenu sukoba i rato-va Uskrs poziva da se pobjeda ne postiže nikakvim oružjem, pa ma kako ono moćno i precizno bilo. Stotine milijardi dolara se i danas troši u po-jedine ratove, a «uspjeh» su stotine tisuća mrtvih i milijuni prognanih. Sve nam ovo govori da se pobjeda ostvaruje samo praštanjem. I Krist je svoje neprijatelje pobijedio upravo tim «oružjem»: «Oprosti im, Oče, jer ne znaju što čine» - molio je s križa.

Uskrs nije samo slavlje. Uskrs je život. Ako na Veliki petak ne umre-mo zlu i grijehu, što možemo očekivati od Uskrsa. Svakom od nas

treba Uskrs. Koliko je danas djece koji su od roditelja naučili sve osim skromnosti, poštivanja, rada, požrtvovnosti, lijepog ponašanja, moli-tve… Treba im Uskrs, jer ono što znaju nije dovoljno - ne znaju naime ono bitno. Koliko je mladih koji gotovo sve imaju, ali svejedno ne vide smisao svog života. Koliko onih koji bježe od braka i obiteljskog života, onih koji bježe od posla i obaveza, koje zarobljavaju poroci droge, alko-hola, nemorala, lijenosti, sebičnosti. I njima treba promjena – treba im Uskrs. Koliko je obitelji u kojima su zavladali nesporazumi i sukobi, ne-povjerenje, ljubomora i nevjera. Koliko onih koji bi najradije digli ruke od svega, jer nemaju više snage praštati i miriti se. Njima i ovog proljeća Uskrsli svom silinom svog glasa poručuje: «Mir vama!».

Uskrsli i Uskrs je tu da nam kaže da život ima smisla. Da trud, muka, učenje, rad imaju smisla. Uskrsli je tu da nam kaže da naše patnje,

bolesti, padovi i povremeni neuspjesi također imaju smisla, kao što su imale njegove muke i padovi na križnom putu. Ali Uskrs je i zato tu da sami sebi kažemo da nismo stvoreni samo za prosječnost i prolaznost, nego za ono najveće i najbolje. Uskrsli je poticaj svima nama da dajemo još više, da ljubimo još žarče, da se žrtvujemo još nesebičnije. Uskrs je poziv svima nama: više davati - manje tražiti; više praštati - manje osuđi-vati; više moliti - manje se hvaliti; više činiti - manje pričati.

Opredijelimo se stoga ovog Uskrsa srcem i dušom za Krista Uskrslog. S ovim mislima želim vam sretno i blagoslovljeno uskrsnuće Gospodinovo!

Fra Branko Radoš, nacionalni koordinator HKM u Švicarskoj

IZ SADRŽAJA

3 Treća stranica Prijevod uvodnika ... (DE)4 Tema broja Bez Uskrsa nema kršćanstva 6-29 Misije Izvješća iz pastoralnog života u HKM30 MOVIS-ov interview Razgovor s prof. dr. Miljenkom Brekalom32 Biblija Božja riječ u ljudskom izričajnom ruhu33 Povijest Crkve u Hrvata Viteški redovi u hrvatskim zemljama35 Stranica za mlade Vjerujem u uskrsnuće tijela36 Proplamsaji duha Poniznost koja uzdiže40 Crtice iz Domovine Hrvatska šestorka - 40 godina udbaškog apsurda41 Međugorje 20. obljetnica radiopostaje MIR Međugorje45 Korisne informacije Važne promjene u osiguranjima i mirovinskim ... 46 Život s medijima Seksualizirani medijski svijet ...47 Hrvatska nastava Uskrsna radionica ...

IMPRESSUM

MOVISGlasilo Hrvatskih katoličkih misija u ŠvicarskojMissionsblatt der katholischen Kroaten- Missionen in der Schweiz

Herausgeber/izdaju:Kath. Kroaten-Missionen in der SchweizHrvatske katoličke misije u Švicarskoj

Adresse/adresa:Birmensdorferstrasse 52, 8004 ZürichTelefon: 043 317 96 33, Fax: 043 317 96 34E-Mail: movis@hkm-movis.ch I www.hkm-movis.chBürozeiten / uredovno vrijeme:utorak, srijeda i petak: 14.00-18.00

Odgovorni urednik /Verantwortlich: fra Branko Radoš, branko.rados@gmx.ch

Glavni urednik /Chefredakteur: fra Mićo Pinjuh, fra_mico@bluewin.ch

Uredništvo /Redaktion: fra Branko Radoš, fra Mićo Pinjuh, fra Ivan Prusina, fra Miljenko-Mika Stojić i fra Niko Leutar

LayoutKonzept:Electronic Publisher BubalovićE-Mail: publisher@publidesk.ch | www.publidesk.ch

Dobrovoljni prilozi za MOVIS/SpendeKroaten-Missionen in der Schweiz / MOVISBank UBS Luzern - 0248 00141324.01YSWIFT/BIC: UBSWCHZH80AKonto: 80-2-2IBAN: CH60 0024 8248 1413 2401 YMigratio, Alpengasse 6, 1700 Fribourg

Druck/tisak:Vogt-Schild Druck AG, DerendingenErscheint vierteljährlich / izlazi 4 puta godišnje

Naklada /Auflage: 14000

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 3

EDITORIAL

Die Liturgie der Karwoche veranschaulicht auf be-sondere Weise die dramatische Geschichte Jesu – angefangen von seiner glorreichen Ankunft in

Jerusalem, wo er von der Menschenmenge wie ein Kö-nig empfangen wurde, über den verräterischen Kuss von Judas im Garten Getsemani, Jesu Leiden und seine Kreuzigung auf Golgota bis hin zum Auferstehungs-morgen. Am Karfreitag waren die Feinde Jesu zunächst fest davon überzeugt, sie seien ihn für immer los und somit frei vor jeglicher Furcht, die sie durch seine An-wesenheit verspürten. Seine Jünger dagegen waren ge-plagten von Gedanken der Hoffnungslosigkeit und Er-schöpfung, denn sie hatten all ihre Zuversicht in Jesu gesetzt und nun blieb ihnen nichts außer Resignation und Leere.

Sie zweifelten am Sinn von Jesu Selbstlosigkeit, mit der er den Menschen half, denn am Ende hatten ihn doch alle verlassen und wandten sich von ihm ab. Ist es also überhaupt sinnvoll, Gutes zu säen und dafür Schlech-tes zu ernten? Auch für uns heute stellen sich ähnli-che Fragen: Ist es sinnvoll in vielen Lebenssituationen gegen den Strom zu rudern und gegen die Mentalität dieser Welt anzukämpfen? Ist es sinnvoll das eigene Le-ben nach den Prinzipien der Heiligkeit, Aufrichtigkeit, Güte und Liebe auszurichten, wenn eine solche Art zu leben heute nicht ankommt? Die eindeutige Antwort auf diese Fragen gibt uns der Auferstehungsmorgen mit der durchdringenden Botschaft: «Das Grab ist leer, der Herr ist auferstanden, das Leben ist auferstanden, das Gute hat gesiegt.»

Ostern ist ein Gebet der Kirche, aber auch ihr Auftrag und die Aufforderung, den Menschen aller Zeiten ein Zeugnis der Liebe und des Friedens zu geben. In einer Zeit des ständig um sich Kreisens lädt das Osterfest ein, uns neu auf das Gespür für unsere Mitmenschen einzu-lassen und uns auf die Nächstenliebe zu besinnen. In ei-ner Welt, wo es viel Hass und Ungerechtigkeit gibt, steht gerade Ostern für die wahren Werte wie Gerechtigkeit

und Liebe, die uns zum Himmelreich führen können. In einer Zeit unterschiedlichster Konflikte, Krisen und Kriege lädt Ostern zum grundlegenden Umdenken ein – das Böse kann nicht durch Krieg und Waffen besiegt werden. Heute werden hunderte Milliarden Dollar für Kriege ausgegeben und der «Erfolg» solcher Kriege sind hundert Tausende Tote und Millionen Vertriebener. Führt uns diese Tatsache nicht vor Augen, dass nichts außer Vergebung zu dem einzig wahren Erfolg führen kann, denn hat Christus nicht seine Feinde gerade mit der «Waffe» der Vergebung besiegt, indem er am Kreuz sprach: «Vater, vergib ihnen; denn sie wissen nicht was sie tun».

Ostern ist nicht nur ein Fest, vielmehr ist Ostern das Leben. Wenn wir an Karfreitag das Böse und die Sün-de nicht für immer sterben lassen, was können wir von Ostern erwarten. Jeder von uns benötigt sein lebendiges Osterfest. Wie viele Eltern bringen ihren Kindern heu-te noch Werte wie Bescheidenheit und Wertschätzung oder Arbeitsgewohnheiten, gutes Benehmen und Beten bei? Auch sie brauchen das Osterfest, um die Erkennt-nis für das Wichtigste zu erlangen. Viele junge Men-schen besitzen alles Materielle, doch sie finden keinen richtigen Sinn in ihrem Leben; viele von ihnen flüchten regelrecht vor Verantwortung, Ehe und Familie, sind arbeitsscheu, egoistisch oder gar in Abhängigkeiten wie Drogen oder Alkohol gefangen und lassen sich auf unmoralisches Handeln ein. Sie sehnen sich nach Ver-änderung in ihrem Leben – auch sie brauchen das Os-terfest. In wie vielen Familien herrscht Zerstrittenheit, Misstrauen und Eifersucht; wie viele würden alles hinter sich lassen wollen, weil sie keine Kraft mehr haben, zu vergeben oder sich auszusöhnen.Auch in diesem Frühling ruft der Auferstanden mit der vollen Kraft seiner Stimme allen zu: «Der Friede sei mit Euch!».

Die Botschaft von Ostern ist: Dein Leben hat einen Sinn. Jede Anstrengung, das Lernen und Arbeiten macht Sinn. Christus ist auferstanden, uns zu zeigen, dass auch Leiden, Krankheit oder Misserfolg Sinn machen eben-so wie sein Leiden auf dem Kreuzweg einen Sinn hatte. Ostern spiegelt uns Menschen, dass wir nicht begrenzte und vergängliche Geschöpfe, jedoch vielmehr für das Höchste und Beste geschaffen sind. Der Auferstandene inspiriert uns, stärker zu lieben und uns selbstlos hinzu-geben. Ostern ist eine Aufforderung an uns alle: mehr zu geben und weniger zu fordern; mehr zu vergeben und weniger zu verurteilen; mehr zu beten und weniger zu prahlen; mehr zu tun und weniger zu reden.

Mögen wir uns an diesem Osterfest aus vollem Herzen und aus tiefster Seele für die Botschaft des auferstande-nen Christus öffnen und uns in unserem Sein und Han-deln für ihn entscheiden. In diesem Sinnen wünsche ich Ihnen ein frohes und gesegnetes Fest der Auferstehung unseres Herrn!

Ostern – das Fest der Auferstehung Christi und unser Fest

4 MOVIS • 1/190 ožujak • 2018

TEMA BROJADr. fra Tomislav Pervan

Kada čitamo izvješća Svetoga pisma, nig-dje ne možemo pronaći naznake da su apostoli, ili one žene na grobu, iščekiva-

le ili se nadale Isusovu uskrsnuću. Svi su se opi-rali takvoj pomisli, bili su slomljeni činjenicom da Učitelja više nema među njima. Tako i ona dvojica na putu u Emaus. Potišteni, snuždeni, obeshrabreni, ne mogu shvatiti sve ono što se posljednjih dana dogodilo u Jeruzalemu s Isu-som iz Nazareta, prorokom koji bijaše silan na riječi i djelu. Danas, u vremenu opće sumnje i nevjere u mogućnost Božjega zahvata u svi-jet, a pogotovo u vremenu nevjere u moguć-nost da je Bog postao čovjekom u konkretnoj osobi, pokušavaju se stvarati teorije kako su učenici sami od sebe došli na pomisao da je njihov Učitelj živ, kako su se sastali i odlučili takvo što promicati u onodobnom svijetu. Svi pokušaji, međutim, učiniti učenike glavnim čimbenicima u cijelom tom procesu izokreću stvarne činjenice naglavačke. Čovjek mora biti slijep da bi previdio ili zanemario neprijeporne činjenice s kojima smo suočeni u Novomu za-vjetu. Znamo, naime, kako su se apostoli poni-jeli - kao prave kukavice. I da oni svojim silama i «sposobnostima» stvore ono što je izraslo u sveopći Božji narod, Crkvu? Nemoguća misija!

Pavao će otvoreno reći: «Nije li Krist uskrsnuo, naš je navještaj uzaludan i prazan, vaša je vjera besmislena» (1Kor 15,15). Kada bi ono što čita-mo u spisima Novoga zavjeta o danima nakon Isusova razapinjanja i smrti bila ‘naknadna pa-met’ učenika, naknadne izmišljotine genijalnih utemeljitelja kršćanstva, imali bismo najperfid-niju povijesnu krivotvorinu. Izvještaj, te vjera u Isusovo uskrsnuće, nisu samo utjecali na svjet-sku povijest, nego su je korjenito promijenili i usmjeravali. Što, dakle, ako izvještaji evanđe-lista te revnoga pisca poslanica Pavla odraža-vaju stvarno stanje stvari? Što ako je istina da su žene na grobu imale ukazanje anđela, da im je sam Gospodin došao ususret, da se susreo s Marijom Magdalenom na grobu? Što ako se Isus ukazao Petru, Ivanu, ostalim apostolima, zatim, prema Pavlovim riječima, mnoštvu od njih pet stotina od kojih su mnogi još na ži-votu, jer nije minulo ni dvadeset godina od događaja kad Pavao piše svoje prve spise? Do-duše, mnogi su u dvoumici, Toma napose, a i u samom trenutku rastanka, Matej veli da su neki sumnjali (Mt 28,17). Sve je njih duboko potresla zbilja Isusova razapinjanja i križa, tako da nisu mogli ni u snu vjerovati u izvještaje o ukazanjima Uskrsloga. Obeshrabreni vidimo ih na starom poslu. Love ribu na jezeru (Iv 21). Nigdje ni trunke zanosa, mističnih iskustava, kovanja planova za budućnost. Svi su zbunjeni i zatečeni, te iznenađeni činjenicom ukazanja. Nešto se silno dogodilo, nešto s čime nitko od njih nije računao. Bili su suočeni s novim, nepoznatim, nevjerojatnim. Pavlovi spisi na-pisani su dvadesetak godina nakon povijesnih događaja oko Isusove smrti i uskrsnuća. On jasno veli da predaje vjernicima ono što je i sam primio. I on se poziva na stariju usmenu predaju, koja se čuvala u Jeruzalemu i ranim kršćanskim zajednicama. Tu se oblikovalo kr-

šćansko vjerovanje da je Isus Bog i čovjek, da je umro i uskrsnuo te se ukazivao učenicima (1 Kor 15). Pavao sam nije bio svjedokom, nje-mu se poslije Krist ukazao na putu u Damask, ali svoje podsjeća na ono «što je i sam primio» (1 Kor 11,23; 15,3). Ne vlastito mišljenje, nego vjeroispovijed zajednice. «Krist je za naše gri-jehe umro, sukladno Pismima, pokopan. Treći je dan uskrsnuo, sukladno Pismima» (15,3 sl.). Veliki petak i Uskrs – jezgrenica, srčika kršćan-stva! Svi novozavjetni pisci nisu prvenstveno pisci, nego svjedoci, mučenici za ono što pišu!

Nasuprot činjenici svjedočanstava novozavjet-nih svjedoka i autora, nemoguće je nijekati da se uskrsnuće nije dogodilo u vremenu i povi-jesti, na posve određenom dijelu ovog plane-ta. Nije to proizvod mašte ili plod razmišlja-nja Isusovih učenika. Neustrašivost svjedoka i apostola nakon Duhova, nezadrživo širenje vjere i rast Crkve, dokaz su da se nešto bitno novo dogodilo. Bez uskrsnuća Isusovo raza-pinjanje, smrt i ukop bili bi jasan dokaz da je Isus sa svojom porukom o Božjem kraljevstvu doživio brodolom. Bez žive osobe Isusa Kri-sta ne bismo imali novi Božji narod – Crkvu, koja je smjelo i samouvjereno naviještala, da je Isus pravi Bog i pravi čovjek. Imali su isku-stvo nazočnosti Uskrsloga koji je u potonjim stoljećima utisnuo svoj neizbrisivi pečat za-padnoj kulturi i civilizaciji, ali i cijelomu svi-jetu. Uskrsli je postao odlučnim čimbenikom u povijesnim tijekovima. Pa ipak, unatoč svemu što je uslijedilo nakon Golgote i Duhova, Gos-podinovo uskrsnuće i uzašašće ostaju činjeni-ce koje čovjek može nijekati ili osporavati. U konačnici, svi pokušaji nijekanja ostaju ljudske umotvorine, koje se protive nepobitnim isti-nama za koje su svjedoci otišli odreda u mu-čeničku smrt. Uskrsnuće i danas ostaje trajni istinski izazov kršćanske vjere. Ono od svih nas iziskuje premišljanje, zaokret i obraćenje mišljenja, premišljanje postojećih kategorija. To je ono na što misli Gospodin kada govori o obraćenju. «Obratite se! Vjerujte!» Oni koji ni-ječu činjenicu uskrsnuća, koji tvrde kako je to legenda ili mit, trebaju donijeti dokaze da bi to bila prijevara. Dvadeset stoljeća imali su prigo-du razobličiti ili pak pročistiti izvještaje o Isusu Kristu kao krivotvorine. Ako je prema mjerili-ma ljudskoga uma nemoguće da osoba koja je preminula ponovno uskrsne, onda je kršćanska vjera u uskrsnuće mit te kršćanstvo postaje ne-bitnim. Ako se pak ravnamo prema mjerilima koja je postavio sam Isus Krist, onda se u svijetu sve mijenja i ide u drugomu smjeru. Tada istina glasi: Krist je uskrsnuo, dakle, on je pravi Bog, a njegovo je uskrsnuće temelj istinskoga, pravo-ga, novoga svijeta. Razdjelnica u povijesti svi-jeta, zaokret prema posve novomu, neviđenu.

Novi svijet, novi čovjek o kojemu govori Krist, Pavao, Novi zavjet počinje s pojedincem koji se uključi u prenošenje novoga snagom kršte-nja. U cijeloj povijesti ljudskoga roda Bog je izabrao jedan narod – židovski, dao mu kon-kretne odredbe, poučavao i vodio preko pro-roka, obećao mu budućnost i trajnu vjernost.

Davao je konkretne naputke za život koje ćemo pronaći u Bibliji, što ne ćemo otkriti ni u kojoj drugoj svjetskoj religiji. Poganska božanstva nemoguće je ljubiti. Nigdje se to ne traži od pojedinca u poganstvu. Jedino Bog Biblije izi-skuje od svojih ljubav. Pogotovo biti kršćanin uključuje u sebe odgovore na smisao života, čovjekovo odakle i kamo, pitanje života i smrti te života onkraj smrti, čežnju za srećom, otku-pljenjem, oslobođenjem od krivnje i grijeha. Vjera u uskrsnuće nije poziv vjerovati da ćemo uskrsnuti i vječno živjeti, nego već ovdje i sada mijenjati svijet snagom Kristove osobe i Rado-sne vijesti. Kršćanstvo je jedina religija u kojoj čovjek nije u potrazi za Bogom. U kršćanstvu Bog traži čovjeka, spušta se na zemlju. Ono je vjera u kojoj nije čovjek izmislilo niti stvarao ‘panteon’, množinu bogova, nego se u njemu nebo spustilo na zemlju. Pojavio se Ivan i upro prstom u Isusa. Isus je došao na svijet kao Bog. Božić – Bog je postao čovjekom. Kristov križ i smrt bijahu odgovor onodobne religijske elite na nečuveni zahtjev Isusa iz Nazareta. Koji je odgovor uslijedio na Isusovu smrtnu presu-du i smrt na križu? Uskrsnuće! Obje temeljne svetkovine u kršćanstvu, Božić i Uskrs, nisu podsjetnik na neke nove ideje ili vrijednosti, nego su spomen na povijesne činjenice koje su se dogodile prije dvije tisuće godina, na neču-veni i neviđeni događaj u Isusu Kristu. Sin je Božji sišao na zemlju, počeo je okupljati novi Božji narod, iz Židova i pogana, s dvanaesto-ricom apostola na čelu. Temeljito je obračunao s okoštalom religijom židovstva svoga doba, namjesto toga postavio svoju osobu. «Starima je kazano, a ja vam velim»… ponavlja šest puta u Govoru na gori (Mt 5). Ili pak zahtjevna ri-ječ koja glasi: «Ja sam Put, Istina i Život» (Iv 14,6). To je ono što ne mogu probaviti ni danas židovski ali ni postmoderni umovi – Boga u osobi Isusa Krista.

U žarištu, jezgri kršćanstva nemamo religijski sustav, moralni kodeks, genijalni tumač svi-jeta i kozmosa, nego je u žarištu osoba Isusa Krista, Bogočovjeka, koji je živio i hodio ovom zemljom prije dvije tisuće godina, koji se po-javio, na križu umro i uskrsnuo. Povijest je to Božjega hoda s čovjekom, počevši od Abraha-ma, a u Isusu je postala općevrijedećom svjet-skom porukom i pokretom. Tko želi u kratkim crtama opisati kršćanstvo, ono je ne religija ili sustav religijskih propisa, već je prije svega po-vijest, povijest naroda što ga je sam Bog stvorio u svijetu i sabrao u Crkvi. Budimo kao kršća-ni i vjernici zahvalni što smo dio toga Božjega nauma i projekta s Isusom Kristom na ovomu svijetu. Danas gotovo svi nose ‘pametne’ tele-fone ili računala. Nekad se na zaslonu pojavi poruka: «Instaliraj sada» ili «Podsjeti me po-slije – Remind me later». U pitanju vjere u uskrsnuće Gospodinovo moramo već sada ‘in-stalirati’ program u sebi – kako bi ta vjera bila pokretačka snaga našega života. Živjeti iz vjere u Uskrsloga i za Uskrsloga. Računalo bez programa ne može raditi. Vjera je onaj životni «software» koji nam treba da bismo živjeli i djelovali.

Bez Uskrsa nema kršćanstva

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 5

Hrvatska katolička misija Schlossgasse 32, 8036 Zürich, Postfach 9057Telefon: 044 455 80 60 Faks: 044 461 19 39E-Mail: hkm.zuerich@bluewin.ch www.hkmzuerich.chMisionari: fra Ivan Prusina fra Stjepan Neimarević fra Vine LedušićKatehistica i orguljašica: s. Zora JažoSuradnice: Đurđica Novak, Ankica Blažević i Marija Dukić

■ Raspored misa

■ ZÜRICH: crkva sv. Josipa, Röntgenstr. 80, svake nedjelje u 8.00 i 12.15 sati■ ZÜRICH: crkva sv. Felix i Regula, Hardstr. 76, svakog petka krunica s misom u 19.30 sati■ ZÜRICH: Misijska kapelica, Schlossgasse 32, ponedjeljak - subota u 7.30 sati■ WINTERTHUR: crkva sv. Ulricha, Seuzacher-strasse 1, svake nedjelje u 11.00 sati (ljeti u 10.30)■ DIETIKON crkva sv. Josipa, Urdorferstrasse 44, od 20.8.2017. svake nedjelje u 10.30 sati ■ HORGEN: crkva sv. Josipa, Burghaldenstr. 5, svake nedjelje u 14.45 sati■ AFFOLTERN a.A.: crkva sv. Josipa, Seewadelstr. 13, svake 1. i 3. nedjelje u mj. u 17.00 sati■ BÜLACH: crkva Presv. Trojstva, Scheuchzerstr. 1, svake 1. i 3. nedjelje u mj. u 17.00 sati■ USTER: crkva sv. Andrije, Neuwiesenstr. 17, svake 2. i 4. nedjelje u mj. u 14.30 ■ MÄNNEDORF: crkva sv. Stjepana, Hasenacker-strasse 19, svake 1. i 3. subote u 19.00 sati■ WALD: crkva sv. Margarite, Rütistr. 31, svake 4. nedjelje u mj. u 17.00 sati■ GLARUS: ckva sv. Fridolina, Agidius-Tschu-distr. 8, svake 2. subote u mjesecu u 19.15 sati

MISIJA ZÜRICHMisijski kalendar

Kršteni u Misiji

Trinaest utoraka na čast svetog Ante PadovanskogPobožnost trinaest utoraka započet ćemo u utorak, 20. ožujka u 19.30 sati i završiti u uto-rak, 12. lipnja, uvijek u isto vrijeme. Na sami blagdan, 13. lipnja slavit ćemo svetu misu u 19.30 sati u crkvi svv. Felixa i Regule.

Prva sveta pričest Subota, 21. travnja 2018. godine u 11.00 sati u Zürichu, crkva sv. Josipa. Vjeronauk za prvopričesnike je u Misiji svake subote (osim za vrijeme školskih dopusta) u 11.00 ili 13.30 sati.

Krizma Subota, 2. lipnja 2018. godine u 11.00 sati u Zürichu, crkva sv. Josipa.Vjeronauk za krizmanike je u Misiji svake subote (osim u vrijeme školskih dopusta) u 16.00 ili 17.00 sati.

Pjevanje za školsku djecuu Misiji u Zürichu svake subote u 10.15 do 11.00 sati.

Zbor mladihMladi se okupljaju i imaju svoje probe u misi-ji nedjeljom u 18.00 sati ili kako se dogovore s voditeljem.

Vito Ivano Gracin, sin Daliborov i Marine r. Topčić, 25. studenoga 2017. u Zürichu Emilija Delić, kći Marijova i Marine r. Kopić, 2. prosinca 2017. u ThalwiluGabriel Okić, sin Robertov i Ane r. Ćorković, 2. prosinca 2017. u ZürichuMia Jukić, kći Markova i Tamare r. Romano, 16. prosinca 2017. u BülachuLea Štrk, kći Nenadova i Anite r. Marinčić, 30. prosinca 2017. u DietikonuJulia Bader, kći Andreasova i Josipe r. Jukić-Sunarić, 30. prosinca 2017. u DietikonuHana Marojević, kći Nikolina i Mirele r. Matić, 20. siječnja 2018. u UsteruMateo Krišto, sin Josipov i Dragane r. Maglica, 21. siječnja 2018. u DietikonuIvan Bešlić, sin Igorov i Jelene r. Kolar, 3. veljače 2018. u EffretikonuEna Rosana Lovrinović, kći Kristijanova i Ra-mone r. Vonić, 10. veljače 2018. u RichterswiluPhilipp Lovrinović, sin Rolandov i Mandice r. Marijanović, 10. veljače 2018. u RichterswiluIsabella Đonlić, kći Ljubina i Marine r. Čakarun, 17. veljače 2018. u HorgenuMateo Marinčić, sin Damirov i Gorane r. Saša, 24. veljače 2018. u DietikonuAurelia Anđelić, kći Marijanova i Zdenke r. Luso, 17. prosinca 2017. u Dübendorfu.

Uskrsne ispovijedi 2018.

Glarus, subota 10. ožujka u 19.15 sati Uster, nedjelja 11. ožujka u 14.00 sati Bülach, utorak 13. ožujka u 18.00 satiHorgen, četvrtak 15. ožujka u 18.00 sati Dietikon, petak 16. ožujka u 18.00 satiMännedorf, subota 17. ožujka u 19.00 satiAffoltern a. Albis, nedjelja 18. ožujka u 15.00 satiZürich, sv. Josip – srijeda 21. ožujka u 18.00 sati Winterthur, subota 24. ožujka u 18.15 sati Wald, nedjelja 25. ožujka u 16.30 sati

Obredi Velikog tjednaVeliki četvrtak 29.3. u Zürichu, sv. Josip u 18.00 satiVeliki petak 30.3. u Zürichu, sv. Josip u 17.00 satiVelika subota: 31.3. u Zürichu, sv. Josip u 24.00 sata

Svete mise na Uskrs

Zürich, sv. Josip u 08.00 satiWinterthur, sv. Ulrich u 11.00 satiDietikon, sv. Josip u 12.00 satiZürich, sv. Josip u 12.15 satiHorgen, sv. Josip u 14.45 satiAffoltern, sv. Josip u 17.00 satiBülach, Presv. Trojstvo u 17.00 sati

Na uskrsni ponedjeljak nema svetih misa na hrvatskom jeziku na području naše Misije!

Ove godine na zajedničkoj pripravi za brak u prostorijama naše misije od 26. veljače

do 1. ožujka sudjelovale su 42 osobe. Kroz četi-ri susreta nastojali smo im približiti i osvijetliti ono najbitnije što se tiče kršćanskoga braka. Puno je zamki s kojima se u stvarnosti suoča-vaju te je bitno postaiviti čvrste temlje. U tome je pomogla, kao i do sada, gospođa dr. Karmela Dedić, govoreći iz perspektive supruge, majke i stručnjaka. Ovogodišnji sudionici tečaja su: Anto Ilić i Natalija Herceg, Alen Jurić i Elen Marić, Kristian Karadža i Ivona Zeko, Mario Kraljević i Neda Radoš, Ante Krivić i Petra

Priprva za brak

Rimac, Igor Križanac i Maja Stojak, Josip Kvesić i Martina Martinović, Silvijo Leben i Maryana Heleta, Mate Margarin i Ivana Matošević, Michael Marjanović i Anuška Čeljuska, Matej Matić i Aleksandra Cindrić, Robert Mijatović i Ivana Babić, Zlatko Pe-raić i Ljubica Zovak, Marko Simić i Katarina Belan, Marko Spajić i Ivana Dubravac, Krešimir Stojanović i Anita Lucić, Ivan Vidović i Ana Mačinković, Igor Vilus i Kristina Cvitkušić, Matej Vinković i Amalia Matić, Frano Vukadin i Mihaela Vukančić i Marko Zrilić i Pamela Ljubas.

Bez Uskrsa nema kršćanstva

6 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

Današnje i buduće generacije, proučavajući njegovo iskustvo, dileme i

odluke, mogu naučiti što točno znači biti «dobar Hrvat» i «dobar sin ili kćer Crkve».

Uz prelijepu organizaciju zajednice u Dietiko-nu, svetu misu koju je predvodio fra Vine Le-

dušić, mnoštvo vjernika, lijepo pjevanje, narodne nošnje iz svih krajeva Hrvatske i Bosne i Hercego-vine, slavili smo u nedjelju 11. veljače 2018. godine blaženog Alojzija Stepinca.

Stepinac nije, moglo bi se reći, primarno svetac za sretne ljude koji žive udobne živote. On je zaštitnik onih koji su u nevolji, a mnogo je nevolja u svijetu. On je svetac za one koji nisu u kontroli događa-ja, nego moraju iz njih izvući najbolje što mogu, onih koji imaju dužnosti koje prijete da će ih slo-miti, onih koji su progonjeni i koji odbijaju kom-promitirati svoja uvjerenja, onih koji vide kako se sve urušava, ali zadržavaju povjerenje u moćnu Božju ruku, onih koje vrijeđaju i izruguju, ali koji vole one koji ih mrze i koji traže njihovu smrt. To je sudbina kršćana u svakom dobu. To je sudbina današnjih kršćana u mnogim dijelovima svijeta.

Blaženi Alojzije Stepinac ja svetac za naše vrijeme, i za sva vremena.

MISIJA ZÜRICH

STEPINČEVO U DIETIKONU

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 7

† Mato Knežević 1963. – 2017.

† Mato Ivić 1961. – 2017.

naši pokojnici

Mato je rođen 25. kolovo-za 1963. godine u mjestu Ledenice G. u općini Gra-dačac od roditelja Nikole i Ane. Jedno je od šestero djece u obitelji. Nakon za-vršene srednje škole radio je u Sloveniji 8 godina. Godine 1989. dolazi u Švi-

carsku te je najprije radio kao sezonski radnik u kantonu Glarus. Crkveni brak s Ivkom r. Mamuzić sklopio je 1990. godine i u braku su rodili dvoje djece: Nikola (1991) i Anita (1996). Djeca su u Švicarskoj završili škole te rade. Od godine 1993. Mato je s obitelji došao u Niede-rurnen gdje ostaje sve do svoje smrti. Istinski domoljub želio je imati svoj dom u Hr-vatskoj te je sagradio kuću u Zagrebu. Redovito je dolazio na svetu misu i rado se družio s lju-dima. Sve dok mu je zdravlje dopuštalo bio je i član misijskog vijeća u Glarusu. S teškom bole-šću borio se preko 14 mjeseci i nije gubio nadu do posljednjega dana. Zadnje trenutke proživio je u društvu svojih najdražih – obitelj i prija-telji. Umro je 21. studenoga 2017. a ispraćaj i oproštaj od našega Mate bio je u crkvi u Netsta-lu. U ime cijele zajednice od pokojnog Mate su se oprostili fra Stjepan Neimarević i fra Ljubo Leko. Prevezen je u Zagreb i tamo je pokopan na Markovu polju 24. studenoga 2017. godine. «Nekoga možeš beskrajno voljeti, ali ne možeš koliko će ti nedostajati.»Iskrena sućut supruzi Ivki, djeci Nikoli i Aniti te svoj rodbini i prijateljima. Počivao u miru!

Mato je rođen 30. stude-noga 1961. godine u Sel-cima-Đakovačkim kao 4. dijete u obitelji Šime i Ružice r. Milošević. Na-kon školovanja dolazi u Zürich 1983. godine i tu ostaje sve do svoje smrti. 1986. godine sklopio je brak s Mirjanom r. Niko-

lić i ona mu se 1988. pridružuje u Švicarskoj. U braku su rodili dvoje djece: kćerku Katarinu i sina Marka. Prvi znakovi opake bolesti pojav-ljuju se 2006. godine. Uspio se oporaviti i opet je počeo raditi sve dok se bolest nije 2015. po-novno povratila. Umro je nakon duge i teške bolesti 14. lipnja 2017. godine u svome domu okružen članovima svoje obitelji. Prevezen je u domovinu i sahranjen u voljenim Selcima-Đa-kovačkim.Iskrena sućut supruzi Mirjani, kćerki Katarini, sinu Marku sa suprugom Josipom, mami Ruži-ci i sestrama s obitelji te svoj rodbini i prijatelji-ma. Počivao u miru!

Korizmena duhovna obnovaOvogodišnja korizmena duhovna ob-

nova, koju je predvodio prof. dr. fra Ivan Karlić iz Zagreba, za temu je imala tri sakramenta: sakrament pomirenja, euharistiju i bolesničko pomazanje. Kroz tri dana predvoditelj je govorio o svakom od ovih sakramenata i uz povi-jesni prikaz nastojao nam iznijeti crkveni stav i učenje. Vjernici su se dobro odazvali na ovu obnovu i dojam je da ih je istinski zanimalo što će predvoditelj reći o ovim temama. Nakon nagovora pružena je mogućnost i za kratku diskusiju, odnosno postavljanje pitanja. I po tome se vidjelo koliko nam

još treba informiranosti, odnosno znanja o kršćanskim sakramentima.U završnoj homiliji održanoj na misi 1. korizmene nedjelje predvoditelj je još po-jasnio i smisao korizme, korizmenog odri-canja, na koje se prečesto stavlja naglasak i u medijima i na portalima, te jasno rekao kako odricanje nema smisla samo u sebi. Naša žrtva ima smisla samo ako je usmje-rena prema drugome, potrebnome. Ono čega sam se odrekao ne pripada više meni. Nije kršćanski smisao odricanja da se nečega odrečem danas kako bih to sutra opet nadoknadio! (Više o duhovnoj obno-vi pogledajte na: www.hkmzuerich.ch)

■ Koji je smisao korizmenog odricanja?Voditelj prof. dr. fra Ivan Karlić

Kratka statistika naše misije za 2017. godinu■ U protekloj, 2017. godini u našoj je misiji kršteno 47 djece, od kojih je 21 djevojčica i 26 dječaka. ■ Prvopričesnika smo imali 41 (20 djevojčica i 21 dječak)■ Bilo je 64 krizmanika (34 djevojake i 30 mladića). ■ Vjenčana su 4 para. Na zajedničkoj pripravi za brak sudjelovala su 34 para. ■ Imali smo 16 smrtnih slučajeva. Petero ih je sahranjeno ovdje a jedanaestero u domovini.■ Pohađali smo bolesnike, za koje smo znali, a zabilježeno je 30 kojima smo podijelili sakramente. Vjeronauk smo održavali u 12 različitih škola i 30 grupa. Vjeroučitelji su sva trojica svećenika i s. Zora. U Misiji su pripremani prvopričesnici i krizmanici.■ Blagoslovljeno je oko 873 obitelji. Imali smo dvije duhovne obnove: jednu za poče-tak korizme i jednu za Dan zajedništva. Kao i do sada, na svim su mjestima redovito slavljene svete mise i dijeljeni sakramenti. Držali smo i pobožnost «Trinaest utora-ka u čast sv. Anti Padovanskom». Probe pjevanja održavane su redovito s djecom i odraslima u misiji, te u Horgenu, Dietikonu i Affoltern am Albis. Hodočastili smo u Fatimu prigodom 100-te obljetnice, te s krizmanicima u Asiz i Padovu. ■ Sudjelovali smo na CROMIN-u u Maltersu/LU-susret ministranata i malih zborova. Redoviti smo sudionici hodočašća u Einsiedeln, kao i Rumenog lista, susreta mladih u Einsie delnu. Slavili smo Majčin dan i Nikolinje na svim mjestima.

Hrvatska katolička misijaKleinriehenstrasse 53, 4058 BaselTelefon / Faks: 061 692 76 40Mobilni: 076 331 63 79E-Mail: petar.topic@bluewin.chMisionar: fra Petar TopićSuradnica: Marija Marušić

■ Raspored misa

■ BASEL: Crkva sv. Mihaela, Allmend- strasse 34, svake nedjelje u 11.00 sati■ BASEL: Svakog prvog petka u mjesecu misa i ispovijed u 18.30 sati■ LIESTAL: Crkva Bruder Klaus, Mühle-mattstrasse 3, svake nedjelje u 13.00 sati■ BASSECOURT: crkva St-Pierre, Rue de Prayé 6, svake 2. i 4. subite u mj. u 17.30 sati

MISIJA BASEL

8 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

Kršteni u Misiji

Misijski kalendar

Dok je sveti Nikola šetao i tražio svoju do-bru dječicu širom svijeta, učenici Hrvat-

ske nastave iz Basela, Liestala i Rheinfeldena vrijedno su se pripremali tijekom prosinca da ga dočekaju u Rheinfeldenu.

Svake godine zajednica Hrvata u Hrvatskoj katoličkoj misiji Basel tradicionalno organizi-ra proslavu Nikolinja. Tako je bilo i 9. prosinca 2017. kada su članovi Kulturno-umjetničkog društva Croatia Basel zaplesali splet tradici-onalnih hrvatskih plesova i tako započeli sa svečanim nikolinjskim programom. Potom su učenici Hrvatske nastave Basel, Liestal i Rhe-infelden te članovi KUD-a Croatia Basel za-pjevali hrvatsku himnu. Uslijedio je program učenika hrvatskih dopunskih škola; recitacije, igrokazi, recitali i pjesma! Učenicima hrvatskih škola pridružili su se i prvopričesnici HKM Ba-sel te zajedno otpjevali nekoliko blagdanskih pjesama.

Uskrsna ispovijedBasel, velika ispovijed je u petak, 23. 03. 2018. u 17.30 sati u crkvi sv. MichaelaLiestal, svake nedjelje u korizmi prije i poslije svete miseBassecourt, 10. 03. 2018. od 16.00 sati

Raspored u Velikom tjednu

Sveto trodnevlje u Baselu, sv. MichaelVeliki četvrtak: 29. 03. 2018. u 18.30 sati je misa Večere GospodnjeVeliki petak: (post i nemrs) 30. 03. 2018. u 17.00 sati - obredi čitanja Muke i ljubljenje križa.Velika subota: 31. 03. 2018. u 20.00 sati - obred blagoslova vatre, hvalospjev Uskrsnoj svijeći, misa i na kraju blagoslov jela.

Prva pričest 2018.Prva pričest je u subotu, 12. 05. 2018. u 15.00 sati u crkvi sv. Michaela u Baselu

Krizma 2018.Krizma je u subotu, 26. 5. 2018. u 15.00 sati u crkvi Bruder Klaus u Liestalu. Dolazi dubro-vački biskup mons. Mate Uzinić.

Proba pjevanja za mlade Proba je petkom u 20.00 sati u Baselu.

Krunica svake nedjeljeje u Baselu u 10.30 sati i u Liestalu u 12.40 sati. Dođite i molimo krunicu prije mise.

Proba folklora je nedjeljom– za male folkloraše u 16.00 sati – za mlade folkloraše u 17.00 satiNedavno ste dobili uplatnice s kojima možete uplatiti novčanu pomoć za naše folkloraše. Po-duprite ih novčano, ako ikako možete. Hvala!

Susret ministranata - CrominSusret ministranata je na Duhovski ponedje-ljak, 21. 05. 2018. u Malersu kraj Luzerna - kao i prošle godine.

Hodočašće u EinsiedelnHodočašće u Einsiedeln je 9. i 10. lipnja 2018.

Matea Balinović, kći Josipa i Angele r. Bonić, 11. studenoga 2017. u BaseluIvan Petrović, sin Gorana i Ane r. Kopačević, 18. studenoga 2017. u LiestaluValentina Tunjić, kći Lucije Tunjić i Labinota, 13. siječnja 2018. u BaseluIva Krakić, kći Marija i Dijane r. Valentić, 3. veljače 2018. u BaseluNoa Dujmović, sin Mire i Irene r. Lovrić, 3. veljače 2018. u Baselu

Statistika misije Basel u 2017.Tiskamo liturgijski listić «Živa riječ» za svaku nedjelju s misnim čitanjima, obavijestima i kratkim komentarom misnih čitanja u 400 primjeraka; za Uskrs i Božić i druge prigode u misiji Basel pristupilo je sakramentu ispovije-di prošle 2017. godine preko 2000; slavili smo svako jutro, osim petka, mise «Zornice» kroz vrijeme Došašća; sudjelovali u dvodnevnom hodočašću u Einsiedeln kao i na susretu mla-dih ili «Rumenom listu» i susretu ministranata u Luzernu; kršteno je 22 djece; pripremano ili vjenčano 9 bračnih parova; Prvu pričest primi-lo 23 prvopričesnika: 11 dječaka i 12 djevojči-ca; umrlo 10 osoba; održana Korizmena Du-hovna obnova; proslavljeno 303 svetih misa s narodom, (mise za Švicarce svake srijede misa u St. Michaelkirche u 9.00 sati, kod časnih se-stara u Personalhausu svakog četvrtka u 6.30 sati i svake subote u kapeli Claraspital u 8.00 sati; blagoslovljeno oko 230 obitelji; vjerona-uk posebno za prvopričesnike i krizmanike, pobožnost prvih petaka, bolesnici i posjet bol-nicama; ispovijed starih i bolesnih; nikolinja (veliko u Rheinfeldenu i malo u Juri); Majčin dan; Zbor mladih iz Basela «Anđeli svjetla» održe svake godine božićni koncert; folklorna grupa «KUD Croatia» iz Basela je sve aktivnija kroz cijelu godinu s probama i nastupima i ak-tivno je uključena u Misiju; subotom su probe za ministrante i mali zbor; molitvena zajednica «Majka Triput Divna» - koja uključuje preko 150 obitelji - je jako aktivna i molitveno i u po-moći Misiji.

Taizé susret u BaseluEkumenska zajednica Taize organizirala je

40. susret mladih od 28. prosinca 2017. do 1. siječnja 2018. godine u Baselu u St. Ja-kobshalle i u St. Jakob-Arena. Misionar fra Petar Topić bio je aktivno uključen u organi-zaciju. Tako je bio i osobno pozvan od priora zajednice iz Taizea Frère Aloisa, 30. prosinca 2017. u St. Jakobshalle zajedno s drugim crkve-nim i civilnim predstavnicima. Broj sudionika je bio oko 15 000 iz cijele Eu-rope, a iz Hrvatske i BiH sudjelovalo je oko 1300 mladih. Uime Ureda HBK za mlade na susretu je sudjelovala i voditeljica Ureda Ivana Čogelja, te studentski kapelan don Damir Sto-jić, koji je predslavio svečano misno slavlje u crkvi sv. Josipa u Baselu za mlade Hrvate 31. 12. 2017. u 15.00 sati. Na početku misnog slav-lja fra Petar Topić je kao domaćin i misionar u Baselu srdačno pozdravio mlade i svećenike iz

Domovine koji su doveli svoje mlade: don Toni Sinković, fra Ivan Iličić, vlč. Anton Budinić i fra Antonio Šokota. Naš narod je poznat po gostoprimstvu. Velika hvala svim obiteljima koji su s dušom i srcem primili i ugostili mlade iz cijele Europe.

Nikolinje u Misiji Basel

Sv. Nikola u društvu obitelji Čolina - Mihael i Gabriela Čolina r. Piljić sa svojih četvero djece: Filip, Luka, Jana i Mia. Redoviti su i na misi i djeca idu na hrvatsku nastavu.

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 9

† Milica Dokić 1962. – 2017.

naši pokojnici

Dvorana je bila prepuna djecom, ali i odrasli-ma, ponajviše roditeljima. Na kraju programa došetao je sveti Nikola i do Rheinfeldena, te u pratnji dvaju anđela ušao u prepunu dvoranu.

Milica je rođena 13. siječnja 1962. godine u slavonskom selu Gašincima u Hrvatskoj u obitelji Jakovljević koja je bila bogata djecom - sedam sesta-ra i brat. Udaje se za Andriju Dokića

27.12.1986. u Gašincima. Ubrzo se rodio Do-magoj. Andrija odlazi u Švicarsku 1989. godi-ne, a 1993. pridružuje mu se i žena Milica. Od tada je obitelj na okupu. U međumvremenu ro-dila se i Petra, a Fabijan je rođen u Švicarskoj. Milica se neumorno brinula o obitelji. Djeca su oduševljena njenom majčinskom zaštićenošću i ljubavlju, kao i brigom i toplinom, dosjetljivo-šću i osjećaju brige za drugoga, pa i onda kada su odselili od roditelja. Ali sve je to prekinu-la iznenadna smrt pok. Milice u ponedjeljak, 20. studenoga 2017. godine. Majka i supruga ih je zauvijek napustila. Misu zadušnicu je je predslavio fra Petar Topić u petak, 01. 12. 2017. u crkvi Bruder Klaus u Liestalu i pokop na groblju u Lausenu isti dan. Ožalošćenima: mužu Andriji, djeci Domagoju, Petri i Fabija-nu, sestrama i bratu i svoj rodbini i prijateljima - iskrena kršćanska sućut. Pokoj vječni daruj joj, Gospodine! Počivala u miru Božjem!

Pero i Dijana Pejić

U Liestalu, u crkvi Bruder Klaus, 15. siječ-nja 2018. proslavili su Pero i Dijana Pejić 25. obljetnicu svoga braka.U misnom slavlju, koje je predslavio fra Petar Topić, i u prisustvu svojih petero djece, slavlje-nici su se najprije sjetili obećanja datih jedno drugome pred Bogom prije 25 godina i to u istoj crkvi i mjestu. Onda su naglas zahvali-li Bogu na daru i providnosti da su baš jedno drugo uzeli za bračnog druga i pomolili se da i dalje mognu sveto živjeti svoj bračni život. Nakon misnog slavlja, slavljenici su nastavili sa slavljem za obiteljskim stolom okruženi sa svojom djecom. Slavljenici su zajedno sa svo-jom djecom jako aktivni u zajednici Liestal. Pero ima ulogu sakristana, Dijana često pred-vodi krunicu, a djeca sviraju, pjevaju i čitaju u crkvi. Slavljenicima neka Bog bude na pomoći da uzajamnu ljubav i dalje vjerno čuvaju i budu svjedoci Kristove ljubavi svojoj djeci i ovome svijetu, a djeci želimo ustrajnost u vjeri i službi Crkvi. Čestitamo!

25. obljetnica braka

Nikolinje u Misiji Basel

crkvi sv. Michaela u Baselu poslije nedjeljne mise. Zbor mladih «Anđeli svjetla», s kojim redovito vježba Ana Badrov, i «zbor malih» oduševio je prepunu crkvu pjevanjem božićnih pjesama. Hvala zboru mladih i malih!■ Blagoslov obitelji. Dragi vjernici, nastavite redovito mjesečno blagosloviti svoju obitelj - svake prve subote ili nedjelje u mjesecu - kako smo se dogovorili - kroz cijelu godinu.■ Zajednica «Babogredaca» organizirala je u subotu, 20.1. 2018. u 19.00 sati u Rheinfeldenu u Bahnhofsaal tradicionalnu slavonsku večer.■ Malonogometni turnir. N.K. POSAVINA iz Basela organizirala je malonogometni turnir u Reinachu u subotu 27.1. 2018. godine.

Kratka misijka kronika

■ Pomoć braći u nevolji. Pomoć obiteljima u po-trebi, starima i siromašnima, bolesnima, župa-ma i misijama i misionarima u Africi, Hrvatska katolička misja Basel je pomogla u vrijednosti 12670 Eura i 22400 CHF. Hvala darovateljima!

■ Fra Antonio Šakota, don Damir Stojić, vel. Toni Sinković posjetili su našu Misiju 31.12. 2017. i 1.1. 2018. godine i predvodili misno slavlje u crkvi sv. Mihaela u Baselu.■ Misa «Zornica» ili Rorate. Svako jutro (osim petka) u Došašću slavili smo misu u Baselu u crkvi sv. Michaela u 6.00 sati.■ Božićni koncert 2017. «Božićni koncert» je održan u nedjelju, 10. 12. 2017. u 16.00 sati u

U iščekivanju - Dario Rubil s najmlađom kćer-kom Emom u naručju. Njegova supruga Jelena s još dvije kćerke: Julijom i Ines su u potrazi za Sv. Nikolom.

Veselju nije bilo kraja sve dok nije podijelio i posljednji paketić svakomu djetetu. Kako je sve izgledalo najbolje prikazuju fotografije.

Peta generacija – Lana Lilić, kći Mateja i Mateje r. Perić okupila je pet generacija iz obitelji Perić: majka Mateja, djed Ivan, prabaka Milka i praprabaka Anđa.

Božićni koncert 2017. – Zbor mladih «Anđeli svjetla» i «zbor malih» pod ravnanjem Ane Badrov oduševio je prepunu crkvu sv. Michaela pjevanjem božićnih pjesama.

Fotozapisi

Učiteljica Andrijana Matić Matičević s učenicima hrvatske nastave ...

Hrvatska katolička misijaZähringerstrasse 40, 3012 BernTelefon: 031 302 02 15 Fax: 031 302 05 13E-Mail: hkm.bern@bluewin.chwww.hkm-bern.chUredovno vrijeme: ponedjeljak - petak, od 10.00 do 16.00Misionar: fra Gojko Zovko, privatQuartiergasse 12, 3013 BernTelefon: 031 331 56 52 Fax: 031 332 12 48Natel: 079 379 66 66 E-Mail: goja.z@bluewin.chSuradnica: Ruža Radoš

■ Raspored misa

■ BERN: Bethlehem Kirche, Eymattstrasse 2B, 3027 Bern svake nedjelje u 12.00 sati■ BIEL: Pfarrkirche Christ König, Geyisried- weg 31, svake 2. i 4. nedjelje u mj. u 17.00 ■ LANGENTHAL: crkva Sv. Marije, Schul- hausstrasse 11A, svake nedjelje u 9.00 ■ THUN: crkva sv. Marije, Kapellenweg 9, svake nedjelje u 14.30■ MEIRINGEN: Guthirt, Haupt-strasse, sva kog 1. poned. u 19.30 i 3. nedjelje u 17.00■ INTERLAKEN: župna crkva Heiliggeist, Schlossstr. 6, svake 1. i 3. srijede u 19.30

10 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

MISIJA BERN

Molitvene pobožnosti

Bern: crkva St. Mauritius, Waldmannstrasse 60, 3027 Bern: molenje krunice svakoga četvrt-ka u 19.00 sati, a svakoga posljednjega četvrtka krunica u 18.30 sa svetom misom i klanjanjem Presvetom Oltarskom Sakramentu.Bern: crkva St. Mauritius: svakoga prvoga pet-ka u mjesecu krunica i ispovijed u 18.00, a sve-ta misa u 19.00 sati.Na svim mjestima gdje se slavi misa pola sata pri-je mise molenje krunice i mogućnost za ispovijed.

Kršteni u Misiji

Misijski kalendar

Mia Tokić, kći Tomislava i Marice r. Iličević, 3. prosinca 2017. u BernuRafael Jure Matić, sin Ante i Marine r. Barišić, 2. prosinca 2017. u LangenthaluMarin Galić, sin Ante i Marije r. Jurišić, 11. srpnja 2017. u BernuPetar Ćavara, sin Mladena i Kristine r. Batinić, 29. prosinca 2017. u BusovačiIvano Musić, sin Josipa i Josipe r. Gudelj, 20. siječnja 2018. u LangenthaluGabriel Dridi, sin Amina i Ivke r. Lucić, 27. siječnja 2018. u ThunuMarko Andrijanić, sin Kristijana i Jele r. Jurkić, 10. veljače 2018. u BernuLeonardo Radoš, sin Petra i Gabriele r. Graf, 10. veljače 2018. u BernuKristijan Jurić, sin Filipa i Lucijane r. Ilak 10. ožujka 2018. u ThunuGabriel Eklić, sin Daniela i Nicole r. Wisler, 10. ožujka 2018. u Langenthalu

Prva PričestBern: 6.05.2018. u 12.00 sati Crkva Bethle-hem, Eymattstr. 2BPrva ispovijed za prvopričesnike i generalna proba u Bernu, crkva u Bethlehemu, Eymatt-str. 2B, 4.05.2018 u 16.00 sati

KrizmaBern: Crkva Bethlehem, Eymattstr. 2B, subota 26.05.2018 u 10.30 sati.Ispovijed za krizmanike, kumove i njihove roditelje te generalna proba u crkvi Bethle-hem, 23.05.2018. u 16.00 sati.

Izlet krizmanika u EuropaparkPolazak sa Schuetzenmatte u subotu 2.06.2018. u 07.00 sati.Povratak ca. 20.00 sati na istome mjestu.

Majčin danBern: 13.05.2018. u 12.00 sati za vrijeme miseThun: 13.05. 2018. u 14.30 sati za vrijeme mise

HodošašćaLourdes: 9.05. – 12.05.2018.Polazak Schuetzenmatte u 22.00Cijena puni pansion 480 CHF. Djeca, stu-denti i mladi u izobrazbi 400 CHF.Izrael: 16.10. – 23.10.2018.Puni pansion, zrakoplovna karta od Züricha i nazad i svi troškovi u Izraelu 1730 CHF.

Preduskrsne ispovijediBern: 12.03.2018. 17.30–20.00 sati, crkva u Bethlehemu, Eymattstr. 2B, 3027 Bern.Thun: 26.03.2018. 17.30–20.00 sati.Langenthal: 24.03.2018. 18.00–20.00 sati.Biel: 25.03.2018. 16.30–17.00 sati.Interlaken: 28.03.2018. 18.30–19.30 sati.Meiringen: 18.03.2018. 16.30–17.00 sati

Obredi Velikoga tjedna i blagoslov uskrsnih jelaVeliki Četvrtak: 29.03.2018. u 19.00 sati sv. misa u Bernu, St. MauritiusVeliki Petak: 30.03.2018. u 15.00 sati, crkva Bet-hlehem Eymattstr. 2B, Obred Velikoga Petka, či-tanje Isusove muke, ljubljenje križa i sv. Pričest.Velika Subota: 30.03.2018.Meiringen: 10.00 sati Kratki obred i blagoslov jelaLangenthal: 14.00 sati Kratki obred i blagoslov jelaBiel: 16.00 sati Kratki obred i blagoslov jelaThun: 18.00 sati Uskrsno bdijenje i blagoslov jelaBern: 22.00 sati crkva Bethlehem Eymattstr. 2B, Uskrsno bdijenje i blagoslov jela

Uskrs, 1. 4. 2018.Langenthal: sv. misa u 9.00 satiBern: sv. misa u 12.00 satiThun: sv. misa u 14.30 satiBiel: sv. misa u 17.00 sati

Kruh Sv. Ante 100 plus

500 Ilija i Iva Hrnjak400 Spitex Bajić, 300 Jure Ljubić, Mladen Brkić, 200 Marina Slebur, Pero Kozarić, Marko Begčević, Vlado Perak, Ivo Andrijanić, Božo Grbeš, Wahli Optik – Grbešić, Marin Aljinović, Nikola Klemenčić, Branimir Vidović, 150 Jana Šišić, Anto Brkljača

100 Nikola Ćurić, Mato Grgić, Jozo Jurišić, Luka Blatančić, Dragica Šuker, Mijo Jerković, Ivo Jurić, Stipe Lovrić, Roman Gürtl, Marko Ivanković, Ankica Jandrić, Dalibor Marković, Jasenko Crnogorčević, Pero Baković, Ivanko Martić, Krunoslav Agatić, Ivo Bajić, Petar Čotić – Radoš, Toma Begčević, Slavko Grgić, Mari-jan Kljajić, Marko Andačić, Željko Rajić, Ivica Stanić, Josip Ćutuk, Mijo Čičak, Marija Samar-džić, Marko Jelić, Darijo Bajić, Eva Santovito, Ivan Radoš, Dia-Bohr Čamber, Marko Josić, Anton Šišić, Branko Lovaković, Pero Suhalj, Kristijana Letica, Boris Malenica, Franjo Erceg, Drago Grmača, Ante Grgić, Nikola Andrijanić, Stephanie Šimić, Davor Šerić, Mladen Ćavara, Ilija Kopčić, Dušanka Matić, Ilija Marčić, Drago Ivić, Ante Filipović, Lucija Eschler, Marijan Da-bić, Ivan Purić, Dario Maras, Milenko Peraić, Darko Crnogorac, Vlado Petrović, Ilija Krajina, Joza Đorđević, Vjekoslav Ilić, Dragan Kutija, Željko Crnogorac, Mario Bajić, Marko Kristo, Angelina Bošnjak, Franjo Franjić, Dražen Sla-doja, Kristijan Andrijanić, Petar Babić, Zdrav-ko Kolak, Svetlana Perić, Josip Kovačević, Iljo Orkić, Željko Čuić, Stipe Radoš, Marko Šantor, Irena Vlahović, Marijan Andačić

Pomogli smo

5000 Sestre milosrdnice Buenos Aires2000 Čerin, Mostar1000 Franj. samostan Humac, Potrebita obitelj Bern, VČ – Zagreb, Čerin, Oštra Luka, Bos. Gradiška, Humac800 Humac700 Voćin, Veljaci500 Donja Mahala, Bijeljina, Derventa, Zagorje-Posušje, Sesvete, Pećnik, Potcrkavlje400 Zug, Boće, Branjin vrh, Tomislavgrad, Voćin, Banja Luka, Donja Mahala, Hr. Dubica, Caritas-CH, 300 Špionica, Irig-Ruma, Garevac, Kopriv-nica, Lipovljani, Vinica, Ovčarevo, Bugojno, Bukovica-TG, Guča Gora, Rovišće, Klopče-Ze-nica, Nijemci, Veljaci, Sl. Brod, Špionica200 SV Slavonija –Bern, Goričan, Vaganac, D. Svilaj, Turić, D.Tramošnica, Kneginac G., Foča, Odžak, Busovača, Sl. Brod150 Seonica, Tomislavgrad, Sl. Brod100 Špionica, Novi Šeher, Prud, Orahovica, Sl. Brod

Misijska statistika za 2017.Krštenja 32 Prva pričest 27 Krizma 25 Vjenčanja 2 Priprave za vjenčanje 33 Blagoslov obitelji 420 Osobnih ispovijedi ca. 2000 Dokumenti izdani 320Ispraćaja i sprovoda 6 Svetih misa sa propovijedi 325

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 11

Oproštaj od crkve Heiligkreuz i nova crkva u Bethlehemu

Kada su Hrvati davne 1986 preselili u Heiligkreuz, bilo ih je 50-ak na nedjeljnim misama. Kasnije se broj pojačavao, da ih je devedesetih godina bilo nekoliko sto-

tina. Ipak je sv. misa nedjeljom ostala u 17.00 sati, sve do 20.07.2003. U kantonu Bern je katolika samo 17%, pa nema mnogo katoličkih crkava, a iz sigurnosnih razloga, ne smije biti u crkvi više ljudi, nego je dozvoljeno.Tri velike crkve u Bernu, u koje bi smo mogli preseliti, vrlo su zauzete s terminima misa, tako da bi morali opet dobiti termin u kasnim poslijepodnevnim nedjeljnim satima. S druge strane broj reformiranih vjernika u kantonu Bern je manji za 100 000, u odnosu na prije 30 godina, tako da oni moraju slijedećih godina zatvoriti 25 svojih crkava. Tako smo došli na ideju iznajmiti reformiranu crkvu za naše nedjeljne mise u zgodan termin u 12. sati, dovoljno parkirnih mjesta i u predjelu grada gdje pretežno žive naši vjernici. Navedena župa imala je 13000 vjernika prije 30 godina, a danas 4500, pa su nas i oni rado primili. Ta crkva će uskoro biti ekumenska, jer će se spojiti sa St. Mauritius. Na isti način je i župa Heiligkreuz otvorila svaja vrata svoje druge crkve u Bremgartenu reformiranima, nakon što je svoju Heiligkreuz prodala rumunjskoj pravoslavnoj crkvi. Katolička crkvena uprava Berna ne može više uzdržavati crkvu Heiligkreuz, koju se treba ujedno i renovirati, tako da ih to košta godišnje 400000 CHF, pa im je lakše platiti najam deset puta manji za nas u Bethlehemu.Nedjeljne svete mise za nas Hrvate u Bernu svečano smo započeli 28. siječnja 2018. u 12.00 sati, u evangeličkoj crkvi, Eymattstrasse 2B, 3027 Bern, nakon što smo se tjedan ranije oprostili od crkve Heiligkreuz, gdje su Hrvati bili punih 32 godine. Za sve ostale pobožnosti, osim nedjeljnje sv. mise, koristiti ćemo katoličku crkvu St. Mauritius, Waldmannstrasse 60, 3027 Bern.

Marin je rođen 18.10.1960. u Srđevićima kod Livna, kao najstarije dijete oca Ive i majke Ljube r. Vrdoljak. U Švicarsku, u St. Moritz dolazi 1986. Brak sklapa sa Ljubicom Matešković 1990. Obitelj za-jedno sa sinovima Tomislavom, Ivom i Antonom prelazi 2000. godine u Bern.

Radio je od početka do smrti u Nova Taxi. Za Božićne blagdane odlazi u svoj zavičaj gdje ga zatiče iznenad-na smrt 4.1.2018. Dan kasnije pokopan je na mjesnom groblju u Srđevićima uz veliki ispraćaj obitelji, rodbine, prijatelja, znanaca i mještana. Marin je bio čovjek ple-menita srca koji je svima rado pomagao. Stoga će svima zauvijek ostati u sjećanju, osobito njegovoj supruzi, si-novima, rodbini, prijateljima i mnogima koji su ga po-znavali. Pokoj vječni daruj mu Gospodine.

Slavko se rodio 1.4.1954. u Derventi, od roditelja Ante i Mande. U Švicar-sku dolazi 1981. u Bern. Zapošljava se u firmi Schneider-Kruenbuehl, gdje ostaje do iznenadne smrti 7.10.2017. Pokopan je u Oberwangenu kod Ber-na 13.10.2018. Pokopne obrede vodio je fra Ivan Matijašević, uz ispraćaj nje-

gove obitelji, supruge Nade, sinova Borisa i Igora, brata Željka sa obitelji te ostale rodbine i prijatelja. Pokojni Slavko bio je marljiv i odgovoran, što potvrđuje da je od početka radio u istoj firmi i društven čovjek, što su po-tvrdili mnogobrojni prijatelji, koji su ga ispratili. Pokoj vječni daruj mu Gospodine

Stjepan je rođen 28.01.1950 u Lan-ka-Leševo kod Virovitice od roditelja Josipa i Ane. U Švicarsku u Summi-swald , dolazi 1972. godine. Brak za-sniva sa Ivkom Vrbat 1977., a u njemu se rađaju djeca Elvira i Martin. Iz me-snice Muster, gdje je radio od početka, prelazi 1986. u firmu Luethi, gdje radi

do mirovine 2015. Nakon mirovine brzo ga zahvata neizliječiva bolest te umire 02.10.2017. Pokopan je na gradskome groblju u Huttwilu, uz krčćanske obrede koje je predvodio fra Ivan Matijašević. Pokojni Stjepan je bio dobar, iskren, skroman te je volio prirodu, pjesmu i šalu, napisali su njegovi najbliži o njemu. Pokoj vječni daruj mu Gospodine.

Marijo se rodio 20.08.1975. u Derventi u obitelji Ivana i Mice r. Gvozdenović. Obitelj je živjela u zaseoku Staniči kod Plehana, a 1992 preseljava se u novo-izgrađenu obiteljsku kuću u Vidovce kod Požege. Marijo dolazi k ocu Ivanu u Bern 1991., te ostaje do svoje smr-ti 3.10.2017. u bolnici Insel u Bernu.

Ispratili smo ga u prepunoj crkvi Heiligkreuz u Bernu. Voditelj misije fra Gojko naglasio je spremnost pokoj-nika da svima pomogne, te mu se zahvalio za sve što je godinama činio za našu katoličku misiju u Bernu. Ivica Oroz zahvalio se u ime udruge Plehan, kojoj je Marijo bio član od osnutka, za sve što je za nju učinio. Također su se zahvalile i udruge Slavonija i Posavina, jer je Ma-rijo rado svima pomagao. Pokopan je u Vidovcima dan kasnije. Pokoj vječni daruj mu Gospodine.

naši pokojnici

† Marin Ćurić 1960. – 2018.

† Slavko Nujić 1954. – 2017.

† Marijo Stanić 1975. – 2017.

† Stjepan Hudek 1950. – 2017.Ante i Vinka Filipović

Ante je došao u Švicarsku 1979., a supruga Vinka s djecom Marijom, Božom i Ivanom pridružila mu se 1989. Nakon 39 godina rada u Švicarskoj Ante se sa suprugom Vinkom vraća u svoju obiteljsku kuću u rodno Duvno i Crvenice, da uživa-ju stečenu mirovinu. Na pučkoj misi u Bernu, 14 siječnja fra Gojko im je zahvalio na zajedništvu u misiji i darovao bibliju i očenaše. Poslije mise su svoje prijatelje i rodbinu pozvali na zajednički ručak. Djeca sa svojim obiteljima i 6 unučadi biti će

uvijek prigoda za nove susrete ovdje u Bernu.

Marko i Ana BošnjakNa drugu nedjelju došašća, na pučkoj misi u Thunu, svečano su se oprostili Marko Bošnjak i Ana r. Šokčević te vratili u svoju Donju Tramošnicu, u novosagrađenu obiteljsku kuću. Voditelj misije fra Gojko im je zahvalio na 33 godine zajedništva i ak-tivnosti u našoj misijskoj zajednici u Thunu, gdje je Marko kao profesionalni kuhar pomagao i pri švicarskim i pri hrvatskim misijskim feštama. Ostaje sin Marijan sa suprugom i troje svoje

djece veliki razlog ponovnih dolazaka u Švicarsku, ali i mnogobrojni prijatelji i poznani-ci. Biblija, križ i krunica, koje im je darovao misionar, neka ih prate u zasluženoj mirovini u dragom zavičaju.

Povratnici u domovinu

Tečaj priprave za brak

Ovogodišnji tečaj za brak održan je, kao i uvijek, u prvu subotu ožujka. Fra Gojko je govori o položaju hrvatskih misija u švicarskoj crkvi i njihovoj zadaći za naše vjer-

nike, kao i o pripravi za vjenčanje. Gospodin Vedran Konjevod, trenutno zamjenik hr-vatskoga veleposlanika upoznao je mlade sa svim potrebnim pravnim aspektima braka. Dr. Nevenka Wyss predstavila je medicinsko-psihološke aspekte braka i obitelji. Prof. dr. Josip Dukić, koji je tih dana držao obnovu u našoj misiji govorio je o teološko-pa-storalnim dimenzijama braka kao crkvenoga sakaramenta. U Hrvatskoj katoličkoj misiji Bern tečaj priprave za brak obavili su: Josip Ferenčević i Marina Bublić, Igor Majstorović i Vinka-Matija Lučev, Kristijan Kovačević i Snježana Brkić, Goran Delić i Gloria Dalić, Daniel Šantor i Melanie Schenk, Anto Iličević i Maja Anđelković, Krunoslav Agatić i Ivana Dimitrievska, Jozo Bekić i Maja Kopčić, Matej Stanić i Rafaela Zrinušić, Zvonimir Pejanović i Katarina Kloc, Ivan Kovačević i Dajana Vlajisavljević, Ilija Gudelj i Ivana Crnac, Perica Matić i Marija Abramović, Igor Suvalj i Jolanda Böss, Branimir Karačić.

Hrvatska katolička misijaParadiesstrasse 38, 9000 St. GallenTelefon: 071 277 83 31, Faks: 071 277 83 36Natel: 079 444 85 49Misionar: fra Mićo PinjuhKatehistica i orguljašica: Prof. Jasna Jegićwww.hkm-stgallen.chE-Mail: info@hkm-stgallen.ch

■ Raspored misa

■ BALGACH: Kath. Pfarrkirche, svakog 1. petka u mjesecu i svake (osim 1.!) subote u mjesecu u 18.30 sati ■ WIL: Kapuzinerkirche (St. Antonius), svake nedjelje i zap. blagdana u 9.30 sati■ JONA: Kath. Pfarrkirche (St. Franziscus) u Kempratenu, svake nedjelje u 12.00 sati■ ST. GALLEN: Kath. Pfarrkirche St. Maria (Neudorf), svake nedjelje i zapovjednog blagdana u 18.00 sati, te krunica (u korizmi križni put) i sv. misa svake srijede u 18.30 (Wallfahrtskirche Heiligkreuz)

12 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

Kršteni u Misiji

Emilio Lučić Josipov i Slavičin, 13. siječnja 2018. u BalgachuRafael Tomić Dejanov i Božanin, 20. siječnja 2018. u St. GallenuSebastian Barić Hrvojev i Irenin, 20. siječnja 2018. u KempratenuLeano Miloš Stjepanov i Ivanin, 3. ožujka 2018. u Waldu Ben Daniel Ćosić Matijasov i Mihaelin, 17. ožujka 2018. u GossauMateo Matić Damirov i Pejin, 25. ožujka 2018. u Kempratenu

USKRSNE ISPOVIJEDIWil, 19. ožujka 2018. u 18.30Balgach, 20. ožujka 2018. u 18.30Kempraten, 21. ožujka 2018. u 18.30St. Gallen, 22. ožujka 2018. u 18.30

OBREDI VELIKOGA TJEDNAVeliki četvrtak: St. Gallen (Heiligkreuz) u 18.30Veliki petak: Kempraten u 18.00 St. Gallen (Heiligkreuz) u 21.00Velika subota: Kempraten u 18.00 St. Gallen (Neudorf) u 23.00

Prva sveta pričestSt. Gallen, 6. svibnja 2018. u 16.00Kempraten, 13. svibnja 2018. u 12.00

Majčin danSt. Gallen i Kempraten, 13. svibnja 2018.Balgach, 19. svibnja 2018.

Hodočašće u Lurd (9.–12.5.2018)Marijansko svetište u Lurdu ove godine ćemo pohoditi o blagdanu Uzašašća.Polazak je u srijedu 9. svibnja u predvečerje, a povratak u subotu 12. svibnja u večernjim satima.

Misijski kalendar

Riječ je, dakako, o tradicijskoj predblagdan-skoj glazbenoj ponudi koju su, pred goto-

vo desetljeće i pol, organizacijski i umjetnički osmislili voditelj HKM St. Gallen fra Mićo Pinjuh i dugogodišnja misijska suradnica prof. Dragica Bošnjak, uz posvemašnju suradnju s misijskim vijećima. Prvi koncert upriličen je u nedjelju 18. prosinca 2005. godine u župnoj crkvi sv. Martina u Bruggenu. Puna crkva, ras-položeni gledatelji i raspjevani sudionici u pro-gramu, bili su najzornija potvrda pogođenosti ove obrazovno-odgojne predblagdanske ponu-de. Programska raznovrsnost i iznimna umjet-nička i izvedbena razina o kojima su, tijekom minulih 12 godina, dogovorno skrbili prof. Bošnjak (crkveni zborovi) i voditelji drugih pjevačkih skupina, bili su naboljim jamstvom trajnosti ovih tematskih predblagdanskih pri-

BOŽIĆNI KONCERT

redaba. Među stotinama hrvatskih vjernika, koncertima su redovito nazočili ugledni pred-stavnici mjesne Crkve i nekih drugih jezičnih supina. Na 13. Božićnom koncertu, održanom 16. prosinca 2017. u Bruggenu, sudjelovali su tamburaški sastavi ‘Ševa’ pod umjetničkim ravnanjem Roberta Vrgoča, ‘Hrvatski korijeni’ pod vodstvom Damira Kovačevića, te misijski zborovi – dječji ‘Sv. Tarzicije’, djevojački ‘Mir-jam’ i veliki mješoviti zborovi ‘Sv. Cecilija i Sv. Franjo’ – pod ravnanjem nove misijske glazbe-nice gospođe Jasne Jegić i uz orguljsku pratnju maestra J. Munoza. Dodatnu glazbenu svježinu i umjetničku ljepotu koncertu su podarile da-rovite solistice Antonija Jelušić, Andrea Marić i Marijana Ivić-Marković, te mladi glazbenici Domagoj Klarić (gitara), Ivana Žgela (violina) i Matea Šimić (flauta).

MISIJA ST.GALLEN

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 13

DUHOVNA OBNOVA U našoj Misiji smo u prvomu tjednu došašća (6.–10. prosinca 2017.) organizirali petodnevnu duhovnu obnovu u našim mi-sijskim središtima - Joni, Balgachu i St. Gallenu. U obnovi, koju je vodio o. fra Josip Ikić, profesor i odgojitelj iz Visokoga, su-djelovalo je oko 400 vjernika svih dobnih uzrasta. Voditelj je, na veoma jednostavan i razumljiv način, govorio o obraćenju i osobnom susretu s Bogom, o povjerenju u Božju providnost, produbljivanju zajedništva s Bogom kroz molitvu, sakramente i euharistiju, te o vrijednostima koje nudi Krist nasuprot ponu-dama svijeta i sve agresivnijih sredstava javnoga priopćavanja. Program obnove smo završili u nedjelju 10. prosinca svečanim euharistijskim slavljima, kojima je predsjedao sam voditelj.

NIKOLINJSKA SLAVLJA

I ove godine smo, sukladno desetljetnoj praksi u našoj Misiji, organizirali nikolinjska slavlja u Balgachu, Joni i Oberuzwilu.

Veoma sadržajne prigodne programe - koji su uprizoreni dije-lom u crkvama, a dijelom u dvoranama – pripremile su naša misijska suradnica i učiteljice gospođa Danijela Babić (Balgach i St. Gallen) i gospođa Tamara Vadlja (Jona). Euharistijska slavlja, koja je predvodio domaći misionar fra Mićo Pinjuh, prethodila su dobro uvježbanim i sadržajnim programskim cjelinama. Za raspjevanije i opuštenije ozračje u dvoranama veoma uspješno su se pobrinuli Marijan Brezović (Balgach) i poznati glazbeni sastav MIRAKUL iz Züricha (Jona i Oberuzwil). Na susretima smo razdraganoj dječici podijelili preko 500 vrećica, ispunjenih različitim i svježim slasticama. Sva slavlja su, zahvaljujući izni-mnom iskustvu, ozbiljnosti i požrtvovnosti članova naših misij-skih vijeća, bila pripremljena na zavidnoj organizacijskoj razini.

naši pokojnici

† Orjana Lovrić 1968. – 2017.

† Stipo Jelušić 1950. – 2018.

† Milka Mandić 1925. – 2018.

Orjana, kćerka pokojnih Blage i Miroslave Ćorić, rođena je 27. veljače 1968. godine u Mostaru. Sretno djetinjstvo i mla-dost provela je u rodnomu gradu, gdje je završila temeljnu i strukovnu naobrazbu. Sakramentalnu bračnu zajednicu s Tomislavom Lovrićem iz Š. Brijega zasnovala je 1991. go-dine. Gospodin im je, u skladnu braku, podario dvije vri-jedne kćeri – Miu i Maju. Orjana je u Švicarsku došla 1993. godine. Radni vijek je provela u trgovačkoj kući Coop-City u St. Gallenu. Gospodin ju je iznenada pozvao 14. kolovoza

2017. Sakramentalnu popudbinu podijelio joj je fra Mićo Pinjuh, hrvatski misi-onar u St. Gallenu. Pokopana je, uz nazočnost velikoga broja rodbine, obiteljskih znanaca i prijatelja, 18. kolovoza 2017. na mjesnom groblju Šarampovo na Uza-rićima kod Širokoga Brijega. Pokopne obrede i misu zadušnicu suslavili su fra Karlo Lovrić i fra Dario Galić. Orijaninu mužu Tomislavu, kćerkama Miji i Maji izričemo iskrenu ljudsku sućut, a pokojnoj Orjani želimo vječni pokoj i mir u kraljevstvu svjetla i ljubavi.

Stipo je rođen, kao četvrto po redu dijete Pile i Ruže Jelušić, 9. rujna 1950. u selu Bilice u Kotorvaroškoj prodolini. Crkveni brak s Anđom Mandić sklopio je 1974. godine. Njihova djeca Pile, Marko, Mato, te blizanci Ružica i Anto, bili su razložan ponos i neiscrpna radost sretnim supružnicima. U Švicarsku je, u potrazi za sigurnijim životom, došao 1982. godine. Bern je bio njegov prvi radni i boravišni izbor. No uskoro, nakon samo četiri godine, preselio je u Widnau gdje ga je zatekao iznenadni i prerani Gospodinov poziv. Obiteljski sklad naru-

šila je nesreća s trajnim posljedicama u kojoj je 1992. nastradao njegov najmlađi sin Ante. Stipo je, nakon prinudnog odlaska sa svoga ognjišta, novi dom iz-gradio u Kutjevu. Supruga Anđa s djecom u Švicarskoj mu se pridružila 1993. godine. Novi težak udarac za njegovu skromnu i skladnu obitelji bila je izne-nadna i prerana smrt njegove 49-godišnje supruge Anđe. Stipo se u Kutjevo vratio 2008. godine, pokušavajući organizirati život u svojoj novoj postojbini. Pogoršano zdravstveno stanje bilo je razlogom da se ponovno vratio k djeci u Widnau. Usnuo je, nakon kratke bolesti, u kantonalnoj bolnici u St. Gallenu 16. siječnja 2018. Sakramentalnu popudbinu u bolnici i obred ispraćaja iz Widnau-a predvodio je domaći misionar fra Mićo Pinjuh. Stipini posmrtni ostatci, po-loženi uz njegovu vjernu Anđu, čekaju zoru uskrsnuća u kutjevskom gradskom groblju. Pokojnikovoj djeci, zetu, nevjestama i brojnim unučicama i unucima, izričemo toplu ljudsku sućut, a našega Stipu iskreno preporučujemo dobroti i milosti Svevišnjega.

Milka Mandić (Veselić) rođena je 22. svibnja 1925. u slavon-skom selu Sičice nedaleko od N. Gradiške, gdje je s roditelji-ma i starijom sestrom provela svoje djetinjstvo i mladost. Sa-kramentalno zajedništvo s Markom Mandićem iz Marković Polja zasnovala je 1943. godine. Gospodin im je u skladnom braku podario tri kćeri, od kojih je još živa njihova srednja kćerka Marijana. Milka i Marko dolaze u Zagreb 1963. kako bi skrbili o svojim unučićima Zlatku i Željku, prvoj muškoj djeci u obitelji nakon četiri generacije. Ta skrb je došla po-

sebno do izražaja tijekom petogodišnje potrage njihovih roditelja Ive i Mire za boljim poslom u Njemačkoj i Švicarskoj. Obitelj je ponovo 1975. bila na okupu. Djed i baka su naizmjenično, sukladno onodobnim švicarskim propisima, bri-nuli o unucima, tako da su roditelji mogli nesmetano raditi. Ta razdvojenost je trajala do 1986. godine, kada su konačno i baka i djed mogli ‘zakonito’ boraviti u Švicarskoj. Samo tri godine kasnije Gospodin je u svoje kraljevstvo pozvao djeda Marka, što je unijelo veliku tugu u njihovu skladnu obitelj. No, baka Milka se nije predavala – posve se posvetila svojoj obitelji vodeći računa o kući, vrtu, baveći se ručnim radom .... sve i samo da bi njezna obitelj živjela sretno. No, go-dine su učinile svoje i baka je postupno slabila. Brojne križne postaje prebrodila je zahvaljujući prvenstveno kćerki i zetu i svojim unucima , koji nikada nisu zaboravili ljubav koju im je desetljećima samozatajno darivala. Usnula je u Gos-podinu u praskozorje 6. veljače u svojoj 93. godini. Pokopana je, uz sudjelovanje svojih najbližih i brojnih obiteljskih prijatelja, u subotu 10. veljače na mjesnom groblju u Kaltbrunn-u. Pokopne obrede i misu zadušnicu predvodio je domaći misionar fra Mićo Pinjuh. Zetu Ivi, kćerki Miri, te unucima Željku i Zlatku i njihovim obiteljima izričemo iskrenu sućut, a pokojnoj baki Milki želimo vječni smiraj u društvu Božjih izabranika.

Ivan i Kata BehtanIvan je rođen 12. ožujka 1955. u Svetom Ivanu Zelini, a Kata 1. siječnja 1964. u slavonskim Sikirevcima. Supružnici Behtan su u svojim zavičajima proveli sretno djetinjstvo i ranu mla-dost i završili temeljnu naobrazbu. Suprug je strukovnu nao-brazbu završio u Zagrebu, a Kata u Sl. Brodu. Upoznali su se u Švicarskoj u koju su došli 1982. godine. Početna uzajamna simpatija postupno se razvila u iskrenu i snažnu ljubav, koja ih dovela pred oltar župne crkve u Sikirevcima 27. kolovoza 1983. Gospodin je njihovo sakramentalno zajedništvo blagoslovio s dvoje krasne djece – Barbarom i Domagojem. Ivan i Kata su odlučili, nakon punih 36 godina provedenih u Bühler-u, vratiti se u svoje Prigorje i u Sv. Ivanu Zelini u miru uživati desetljeća koja su, živo se nadamo, još pred njima. Kati i Ivanu, dugogo-dišnjim i vrijednim članovima naše Misijske zajednice, želimo dobro zdravlje, obilje Božjega blagoslova, skladan i dug život u domovini i rodnom im zavičaju.

POVRATNICI U DOMOVINU

Hrvatska katolička misijaMatthofring 2/4, 6005 Luzern Telefon: 041 360 04 47 i 041 360 15 04Faks: 041 360 01 73Natel: 079 541 35 08E-Mail: misija@hkm-luzern.ch i hkm.luzern@bluewin.chwww.hkm-luzern.chMisionar: fra Branko RadošSuradnica: s. Ana Marija Biško

■ Raspored misa

■ LUZERN: crkva sv. Karla, St. Karlistrasse, svake nedjelje i zapov. svetkovine u 12.00■ ENGELBERG: Espenkapelle, po dogovoru srijedom ili četvrtkom u 20.00 sati■ HITZKIRCH: Marienkapelle, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 9.00 sati■ SARNEN: Dorfkapelle, svake 2. i 4. nedje-lje u mjesecu u 9.00 sati■ SCHENKON: Kapelica Namen Jesu, svakog 1. i 3. petka u mjesecu u 19.00 sati

Vjenčanja

Statistika 2017.Kršteno 22 djecePrvu pričest primilo 22 djeceKrizmano 40 mladihTečaj za brak završilo 26 mladih U misiji vjenčana 4 paraUmrlo 5 osobaBlagoslovljene 584 obiteljiNovčana pomoć siromašnima 70 273 CHF

14 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

MISIJA LUZERN

Misijski kalendar

Kršteni u Misiji

Vukovarska obljetnica – U nedjelju, 19. stude-nog 2017. u povodu 26. obljetnice stradanja Vukovara u misijskom je centru organiziran prigodan program. Molitvu je predvodio fra Branko, a misijski zbog pjevao za pokojne hr-vatske branitelje. Tekstove o stradanju Vukova-ra, te domoljubnu poeziju i prozu čitali su mla-di i odrasli. Program je završio filmom “Ovčara 1991”. Poslije programa vjernici su se zadržali u druženju. Za ovu prigodu centar je bio uređen slikama stradanja Vukovara, Škabrnje i drugih hrvatskih mjesta.

Krist kralj – U nedjelju, 26. studenog 2017. sve-čano je proslavljena svetkovina Krista kralja. Na ovu su nas svetkovinu podsjetila djeca koja su došla s krunama na glavi. U svetoj misi je upriličen i obred primanja novih ministranata. Nakon što su kandidati glasno rekli “Evo me!” i na taj način izrazili spremnosti biti poslužite-lji oltara, stariji su im ministranti uz prigodne tekstove predali simbole ministrantske služ-be. Novi ministranti su: Boris Bilobrk, Niko Bilobrk, Sven Bilobrk, Lorena Nevistić, Sara Cikoja, Marija Drmić, Daniel Jurić, Robert Bu-ljan, Daria Udovičić, Gabriela Udovičić, Dario Barić, Luka Martinović i Mihaela Jurić koja je zbog spriječenosti primljena naknadno. Na kraju mise za svu je djecu upriličen blagoslov. Žene iz kreativne sekcije su izradile adventske vijence i druge ukrase koje su vjernici rado po-nijeli sa sobom.

Božje milosrđePobožnom ispovjedniku došao je jedan mladić sav tužan i zbunjen. Bacio se na koljena i kazao:

– Oče, počinio sam sve grijehe.– Sve, osim jednog – odgovori ispovjednik.– Ja vam kažem sve, jer nema ga koji nisam učinio.– A ja opet ponavljam: sve osim jednoga.– Kojeg?– Nisi posumnjao u Božje milosrđe.

Dok god ne sumnjamo u Božje milosrđe i dok se god ispovijedamo Bogu dajemo šansu da nam oprosti. Kad to prestanemo, zatvaramo vrata Božjem dolasku u naš život.

Svibanjska pobožnostSrijedom i subotom u misijskim prostorija-ma u 19 sati

Majčin danMisijski centar – 5. svibnja 2018. u 18 sati

Hodočašće u PoljskuU Poljsku hodočastimo 7. – 12. svibnja 2018.

Cromin Malters, 21. svibnja 2018. od 10 sati

Prva pričest Nedjelja, 27. svibnja 2017. – Crkva sv. Karla u 12 sati

Zahvalnica za šk. i vjeronaučnu godinuLuzern, 17. lipnja 2018. – crkva sv. Karla u 12 sati

Misa u Hofkirche Nedjelja, 24. lipnja 2018. – zajedno s katoli-cima drugih naroda slavit ćemo svetu misu i imati obiteljsko druženje.

Dario Marin Bandić, sin Josipa i Nadje r. Jeker – 2. prosinca 2017. u Krummbachu Flavio Garić, sin Kristijana i Dijane r. Martić– 9. prosinca 2017. u Luzernu Oliver Turbić, sin Zorana i Žanete Zec – 16. prosinca 2017. u SchenkonuKarla Ćurić, kći Ante i Ivane r. Perić – 20. siječnja 2018. u LuzernuNoemi Djak, kći Slave i Marijane r. Jurkić – 27. siječnja 2018. u LuzernuIlaria Lubina, kći Ive i Andreje Ane r. Rajić – 3. veljače 2018. u LuzernuIvano i Ava Pranjić, blizanci Marija i Martine r. Šapina – 10. veljače 2018. u Adligenswilu

Igor Lovrić i Marija Anđelić Zagreb/Luzern, 29. prosinca 2017.

Blagoslov bračnih jubilaraca – U nedjelju, 12. studenog 2017. u župnoj crkvi sv. Karla slavlje-na je sveta misa za bračne parove. Tom prigo-dom izrečen je poseban blagoslov nad parovi-ma koji slave jubilarnu obljetnicu kršćanskog braka. Dragan i Marijana Nevistić i Mijo i Suzana Dujak (15. obljetnicu), Zlatko i Ani-ta Pavlović (20. obljetnicu), Vinko i Jadranka Knežević (25. obljetnicu), Ivo i Dragica Mato-šević; Slavko i Josipa Sučić; Marko i Ana Nikić (30. obljetnicu), te Nikica i Dragica Kolenda i Anto i Janja Suhalj (45. obljetnicu). Fra Branko im je darovao prigodne statue sve-te obitelji i uputio molitvu da i njihove obitelji

Misijska kronikasvakim danom sve više sliče obitelji Isusa, Marije i Josipa.

Dan naroda – U nedjelju, 19. studenog 2017. u župnoj crkvi sv. Karla u Luzernu slavljena je nedjelja naroda. Sudjelovalo je šest jezičnih skupina: Švicarci, Hrvati, Poljaci, Česi, Filipin-ci i Eritrejci. Najvećio dio pjevanja predvodio je naš mješoviti i zbog mladih. Svaka se jezična skupina predstavila s jednim svojim talentom: pjesmom, plesom ili nekom drugom poseb-nošću. Nakon mise druženje je nastavljeno uz prigodnu zakusku.

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 15

† Anto Mijočević 1955. – 2017.

† Mara Dujak 1953. – 2017.

naši pokojnici

Misijska kronika

Anto je rođen 12. svibnja 1955. u općini Kakanj od oca Mije i majke Kate r. Ši-mić. U rodnom kraju je pro-veo djetinjstvo i mladenaš-tvo. U crkveni brak stupio je s Nevenkom rođ. Petričević i s njom dobio dvije kćerke:

Klaudiju i Tatjanu. U potrazi za boljim životom 1986. godine dolazi u Švicarsku i zapošljava se u Luzernu kao vozač kamiona. Planirani i za-služeni mirniji život u Hrvatskoj prekinula je nažalost iznenadna smrt 14. listopada 2017. u 62. godini života. Pokopan je na župnom gro-blju u Posedarju kod Zadra. Pokoj vječni daruj mu, Gospodine!

Mara je rođena 14. travnja 1953. godine u obitelji Dra-gić u mjestu Vojskova, župa Gornja Dubica - općina Odžak. U crkvenom braku s Franom Dujakom s kojim se vjenčala 2. veljače 1973. godine rodila je troje dje-

ce: Miju (1974.), Ivicu (1976.) i Maru (1979.). Oni su joj podarili petoro unučadi za koje je bila jako vezana. U Švicarsku je prvi put došla 1984. godine, ali nije ostala. No, zbog ratnih neprilika drugi put dolazi 1992. i ostaje do kra-ja života. Radila je u gastronomiji u različitim hotelima i restoranima. Bez muža Frane ostala je 22. srpnja 2015. Umrla je iznenada u svome domu u Gornjoj Dubici 29. rujna 2017. Poko-pana je u rodnom kraju. Pokoj vječni daruj joj, Gospodine!

Nikolinje – U subotu, 2. prosinca 2017. u sport-skoj dvorani u Horwu organizirali smo prosla-vu Nikolinja. Nakon ukusne večere započeo je poučno-zabavni program kojeg su pripremilie učiteljica Dunja i s. Ana Marija. Program su “Lijepom našom” otvorili članovi tamburaškog sastava Indigo iz Luzerna. O važnosti i poruci Nikolinja i Božića u recitacijama, pjesmama i igrokazima govorila su djeca. Na kraju progra-

ma uz pratnju anđela i zvonjavu zvona u dvo-ranu je došao sv. Nikola. Pozdravio je djecu i njihove roditelje i pozvao ih da gaje obiteljski sklad i rade na međusobnom poštivanju. Da-rovao je zatim preko 220 djece, zahvalio na li-jepom prijemu i nastavio put da bi došao do druge djece. Uslijedio je potom ples i pjesma, a onda izvlačenje tombole s bogatim nagradama.

Rođendansko slavlje – U subotu, 9. prosinca 2017. članovi misijskog vijeća Jure i Nevenka Mesić su za članove vijeća i prijatelje pripremili prigodno druženje povodom Jurinog pedese-tog rođendana. Članovi vijeća su im pokloni-li prigodne satove i majice s natpisima misije. Jure i Nevenka su vrijedni članovi misijskog vijeća, koji aktivno sudjeluju u svim misijskim događanjima i nesebično pomažu i drugim hr-vatskim Udrugama u Luzernu.

Božićni koncert – U subotu, 16. prosinca 2017. u misijskom je centru organiziran božićni koncert. Otvorio ga je dječji zbor “Trubaduri sv. Franje”. Uslijedio je potom nastup članova misijskog zbora mladih, te velikog misijskog zbora. Na temu Božića slušali smo i stihove poznatih hrvatskih pjesnika. Nakon božićne čestitke koju je uputio voditelj misije, članovi HKUD Kolovrat su uprizorili božićne običaje Slavonije, a zatim se dvoranom prolomilo “Ra-dujte se narodi”. Radost Božjeg rođenja dijelili smo i za stolom tjelesne okrijepe, a božićne su pjesme odzvanjale još dugo.

Vikar biskupije u Misiji – U nedjelju, 17. pro-sinca 2017. gost nam je bio vikar biskupije vel. Ruedi Heim kojeg je na početku mise pozdra-vio voditelj misije i zahvalio što je uzeo vrijeme slaviti svetu misu s hrvatskim vjernicima. Vel. Ruedi je izrekao lijepu i poticajnu propovijed. U ime vjernika na kraju mise riječi zahvale je uputio izvanredni dijelitelj pričesti i član misij-skog vijeća gosp. Petar Kajinić. Poželio mu je i puno uspjeha na novoj dužnosti u Bernu koju preuzima u ožujku 2018. godine. Djeca su mu predala prigodan dar.

Došašće i Božić – Za minuli Božić smo se i ove godine pripremali ispovijedima, te misama zornicama koje smo slavili u misijskom centru svake subote u 6 sati. Raduje da se odazivao i li-

Mladi i uspješni

Katrin Tomić – rođena u Luzernu, 1992., gdje je završila osnovnu školu i gi-mnaziju. Nakon mature upisuje se na medicinski fakultet u Baselu. Cijeli stu-dij završava s najvišim ocjenama. Diplomirala je 2017. i postigla zvanje dok-tora medicine. U vrijeme studija povremeno je radila u kantonalnoj bolnici u Luzernu i dječjoj bolnici u Baselu. Od 1. prosinca 2017. radi kao specijalizant na ginekologiji u Limmattalspital Schlieren - Zürich.

Andrija Karačić – rođen je u Luzernu 1993. Nakon završene gimnazije U Lu-zernu polaže hrvatsku maturu i upisuje se na medicinski fakultet u Zagrebu. Uz Zagreb studirao je još u Hamburgu, a stažirao u Davosu i trenutno na Svetom Duhu u Zagrebu. Posjetitelji Cromina ga se sjećaju kao redovitog sudi-onika pobjedničke ekipe u kvizu znanja. Kad mnogi napuštaju Hrvatsku raduje da se jedan mlad i nadaren čovjek vratio u domovinu i u njoj želi živjeti i raditi.

jep broj djece i mladih. Nakon mise vjernici su se družili uz kavu i pecivo. Došašće smo zapo-čeli posebnom molitvenom večeri, 5. prosinca 2017. Za božićne dane u gostima nam je bio fra Ivan Sesar, generalni definitor franjevačkog reda iz Rima, a poslije Nove godine don Mirko Šimić, ravnatelj Caritasa vrhbosanske nadbi-skupije. Obogatili su nas lijepim propovijedi-ma i pomogli pri blagoslovu obitelji. U Misiji su nam boravili i mladi Framaši iz Mostara na čelu s fra Antoniom Šakotom. Ugo-stile su ih naše obitelji.

Hrvatska katolička misijaRue de la Borde 25, 1018 LausanneTelefon: 021 647 07 57Natel: 079 446 45 21Misionar: fra Vladimir ErešSuradnica: Vlatka PavlinovićE-Mail: vlado@cromission-wallis.chwww.cromission-wallis.ch

■ Raspored misa

■ LAUSANNE: župna crkva St. Redempteur, Av. De Rumine 33, svake 1. i 3. nedjelje u 17 sati■ VISP: Stara župna crkva/Dreikönigskirche, svake 2. i 4 i 5 nedjelje u mjesecu u 10 sati■ ZERMATT: katolička župna crkva , svake 2 i 4 nedjelje nedjelje u 14 sati■ SAAS FEE: katolička župna crkva, svake 2. nedjelje u 16.30 i 5. nedjelje u mjesecu u 14.15 sati■ FRIBURG: kapelica župne crkve s. Pierre, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 10.15 sati■ YVERDON: kat. župna crkva S. Pierre, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 13 sati■ CLARENS: crkva sv. Terezije, 4. nedjelje u 19.15 sati i 2. subote u 19.15 sati■ GENEVE: župna crkva Saint Julien, rue Vi-rginio-Malnati 3, Meyrin, svake 1. i 3. subote u mjesecu u 19.15 sati■ SION: kapelica samost. Soeurs Hospitalieres, Ch. De Pollier 4, svake 2. i 4. subote u 17 sati■ NEUCHATEL: kapelica Hopital la Providen-ce, svake 1. i 3. subote u mjesecu u 16.30 sati ■ COLLOMBEY: kat. župna crkva, Rue des Dents-du-Midi, svake 4. subote u mjesecu u19 sati■ LEUKERBAD: kapelica Volksheilbad (po dogovoru)

16 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

MISIJA LAUSANNE-WALLIS

/ fra.vlado@gmx.ch

Misijski Kalendar

Kršteni u Misiji

Vjenčanja

Marko Marić, sin Josipa i Ivane r. Zečević 14. siječnja 2018. u VispuRafael Skočibušić, sin Ivana i Ivane r. Baćak 20. siječnja 2018. u Lausanne

TOMISLAV MAJSTOROVIĆ i ORNELLA GULIZIA7. listopada 2017. u Cioccaro di Penango (IT)

Korizmena juhaŽeneva, 17.3. 2018. Sv. misa u 19.15 i večeraFribourg, 18.3. 2018.Yverdon, 18.3. 2018. u 13 satiLausanne,18.3. 2018. u 17 sati

Svetkovina sv. JosipaVisp, 19.3. 2018. Sv. misa u 10 sati

Veliki Tjedan

Veliki četvrtakLeukerbad u 20.30 sati

Veliki petakCollombey u 19 sati

Velika subota, 31.3. 2018.(obredi bdijenja i blagoslov jela)Ženeva, 31.3. 2018. u 16 satiClarens, 31.3. 2018. u 18.15 satiVisp, 31.3. 2018. u 21.30 sati

MISE NA USKRS, 1.4. 2018.

Fribourg u 10.15 satiYverdon u 13 satiLausanne u 17 sati

USKRSNI PONEDJELJAK Visp u 10 satiZermatt u 14 sati

Majčin danYverdon, 6. 5. 2018. u 13 satiFribourg, 18. 5. 2018. u 10, 15 sati

Prva sv. Pričest Lausanne, subota, 26.5. 2018. u 10.30 sati

10. Misijsko hodočašće s KrizmomSt. Maurice, nedjelja, 27.5. 2018.Sv. misa 10.30 sati i podjela sv. KrizmeMons. Mate Uzinić, biskup iz Dubrovnika

Hodočašće u LurdSrijeda (uvečer), 9.5. 2018.do nedjelje (ujutro) 13.5. 2018.

HODOČAŠĆE U SVETU ZEMLJU Od 8. do 15. listopada 2018.Temeljito i opširno hodočasničkoputovanje po sv. Zemlji - detaljno i ponizno

Stipo i Serafina Sara NevistićOsjećam veliko zadovoljstvo napisati par re-daka o ovoj obitelji. Ne samo što ih duboko poštujem već ih puno i volim. U mome životu sreo sam jako puno parova zrelog kršćanskog života ali ovaj je par poseban. Oni su ovih dana, točnije na 24. siječnja 2018. navršili 50 godina kršćanskog braka. Tko su oni? Stipo Nevistić je vjernik župe Guča Gora, čuvenog i vrlo po-znatog samostana, a rodom (23.08. 1948.) iz sela Radonjić. Oženio se iz «blizine», iz sela Bukovica, vrlo mladom i lijepom djevojkom Serafinom (1. 12. 1948.), od roda Lovrinovića. Ljepotu zaključujem po ljepoti njihove djece a dobrotu po ocu. Kao vrlo mlad odlazi u potragu za poslom: naj-prije u Sloveniju 1975. pa u Švicarsku, u Vou-vry pokraj Lausanne. Serafina - «Sara» dolazi s djecom 1991. godine. Rodili su troje divne dje-ce, koji imaju uspješne brakove: Željku, Tanju i Kristinu. Do sada imaju 6-ero unučadi. Po-znajem ih godinama. Divim se njihovoj vjeri i dobroti. U teškim godinama kušnje, Stipo nam se bio razbolio, osjetio sam jakost vjere, što je i sami Bog potvrdio zdravljem našega «Stipice». Nema hodočašća na koje nisu sa fra Vladom išli. I sada «skoknu» do Bosne i nazad. Neka ih Bog podari zdravljem i vidimo se na dijamantnom piru. Čestitamo!

Pomoć potrebitima…Imali smo vrlo uspješno adventsko pismo s uplatnicom. Kao i svake godine, što se kaže «u pet para» dobijemo preko 4 i pol tisuće franaka. To dijelimo cijele godine, kako kome bude potreba. Počet ćemo od jedne zanimljive: Bila je duhovna obnova. Gostovao fra S. Brčina. Sjedimo «na kavi» poslije sv. mise u Ženevi. Najedanput dolazi Miro i nosi veliki dar za fra Stjepana. Za sekun-du sakupili preko 600 franaka. Od fra Vlade je dobio značajan doprinos ali ovo bijaše ganutljiva gesta «nevjerojatnih» i daleko poznatih vjernika Ženeve. Svakih par mjeseci dođe e-mail poruka nepoznatog ali nevoljnog gosp. Jerkovića iz Livna, koji živi u nemogućim uvjetima. Muž moje suradnice poznaje i potvrđuje svu potrebu nevoljnog vjernika pa smo i njemu poslali svoj dar. U okolici Ljubuškog živi jedna nevoljna žena, koju muž prehranjuje (doslovno pita) jer je nemoćna i nepokretna: obitelj Nižić. Njima redovito šaljemo novčana sredstva za lijekove i hranu. Tu su još neki, odavno poznati misonaru, ljudi i obitelji u nevolji kojima fra Vlado daruje, u ime vjernika, novčane priloge: u Ivancu, Zadru, Bos. Posavini (Tramošnica-Gradačac), Našice, Čazma, Ima ih dosta koji zovu, šalju pisma i e-mailove. Darujemo samo ako nam pošalju župnikovu potvrdu. Iako vas dragi vjernici ne «gnjavim» često, jer svi imate nekoga «na leđima», ali ove dvije godišnje akcije pokazuju da imate jaki odaziv u srcu za pomoć u nevolji. Hvala vam.

Adventska duhovna obnovaNa preporuku njegove rođene sestre

Mirjane, dobre vjernice iz misije, po-zvao sam njenog brata fra Stjepana Brčinu. Preko mreža i tiskovina uvidio sam da je ovaj mladi fratar hrvatske konventualne provincije vrlo kvalitetan. U skoro svim mjestima upriličili smo Du-hovnu obnovu. Od brdskog Zermatta, pa preko, uvijek dobro posjećenog Vispa, Siona, Clarensa do Ženeve, svuda sličan program: sv. ispovijed, sv. misa i duhovni nagovor a ponegdje klanjanje Presvetom i divni susreti s vjernicima. Puna crkva u Fri-bourgu pa u Yverdonu a najžalije nam je što radi velike gužve na cesti nismo mogli stići

50. obljetnica braka

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 17

Ženeva: Ove godine «sezonu» Nikolinja otvara najjužnija zajednica u misiji. Podne je: sv. misa može započeti. Sve puno i spremno. Crkva, dje-ca, sv. Nikola i ručak nakon svega. No najprije u crkvu i pomoliti se Bogu za dar sv. Nikole: čuti njegovu poruku i onda doprinos od djece u slavlju ovog zanimljivog sveca. Naša učitelji-ca HDN gosp. Emilija potrudila se prekrasnim programom dočarati nam sva lijepa slavlja koja su ovih dana pred nama. Sv. Nikola je vrijedan u svojim darovima a k tome slično vrijedna bi-jaše i misijska ekipa koja je pripremila predivan ručak. Odaziv jako dobar. Ostali smo dugo u vrlo prijatnom razgovoru i druženju.

Clarens: Iste večeri u drugom mjestu bila je centralna vanjska proslava Nikolinja za cijelu misiju. Mala ali vrijedna ekipa pripremila je večeru, fra Vlado nikolinjski program (uz po-

moć Ive, Petre i Anastazije te male Marte) a sv. Nikola (ove godine u podmlađenom sastavu) svoje je darove od srca dijelio. Nakon svih mo-zaičnih sitnica na scenu stupa naš poznati glaz-beni gost iz St. Galena Tihomir Krstičević sa prijateljem Ferom i zabavljaju nas do iza pola noći. Večeras je svega bilo za sve nazočne; bez obzira iz kojih krajeva došli. Prigodna tombola je razveselila mnoge.

Fribourg: Naša zajednica vjernika na okupu. Kapelica puna vjernika, djece i mladosti. Sv. misu slavio fra Vlado a propovijedao naš do-minikanski bogoslov fra Marko, koji je te jeseni postao đakon – znači zadnja stepenica do sve-ćeništva. Ovo mu je prva propovijed u životu.

Jela je rođena u Kornici u Bo-sanskoj Posavini 19. srpnja 1956. godine. U ranoj mla-dosti došla je raditi i živjeti u Švicarsku, gornji Wallis. Sve svoje godine bila je uspješna i omiljena radnica, koja je

imala svoj kiosk, kod kojega su se rado skuplja-li naši ljudi, kao i svi ostali koji su željeli. Tu je društvo imalo mogućnost rado pojesti i popi-ti nešto a uz to i «čašica» razgovora dobro je uvijek došla. I upravo kada se polako govorilo o mirovini teška i mučna bolest predusrela je lijepe mirovinske dane. U bolnici u Brigu 19. siječnja predala je Bogu svoju dušu. Pokopana je 22. siječnja 2018. Iza nje je ostala kćerka Tatjana i druga rodbina. Počivala u miru Božjemu.

U Lausanni je, sasvim u tišini i bez najave o bilo-kakvoj bo-lesti iznenada umrla ova po-kojnica. Bilo je to 8. siječnja ove godine. Anica se rodila u Feninčancima, gdje je živjela do 8. godine života, kada se preseljavaju u Trenkovo. A

od svoje 22. godine dolazi i živi u Švicarskoj. Nakon par godina dovodi svoju djecu: Branku i Vlastu te svoje godine provode na obalama ženevskog jezera. Pokopana je u Lausanni 9. veljače 2018. godine.Neka počiva u miru Božjemu!

† Jela Brčin-Stazić 1956. – 2018.

† Anica Makov-Murko 1947. – 2018.

naši pokojnici

Sjajno i dojmljivo. Nakon mise učiteljica Emili-ja nam je u crkvi priredila program djece jer tu smo najviše pažljivi. Onda je stigao sv. Nikola i

podijelio djeci darove. Slijedila je kava i kolači te vedro zajedništvo cijele zajednice.

Yverdon: Najprije se Bogu pomoliti a onda izvesti program – glasilo je naše današnje geslo. Učiteljica Emilija odlučila je u crkvi prirediti program jer je pažnja na nivou. Tako je i bilo. Tema je o sv. Nikoli, Božiću, djeci i odraslima. Slijedio je ukusni i lijepi ručak, kojega svaki puta priređuje druga ekipa. U ugodnom razgo-voru našega zajedništva raziđosmo se sretni i zadovoljni svojim domovima.

Visp: Ove godine smo svečanu nikolinjsku sv. misu i program imali u crkvi. Nismo imali vanjske proslave. Fra Vlado je propovijedao o sv. Nikoli a djeca su nakon misnog slavlja, pod vodstvom nove učiteljice iz Berna izveli sveča-ni program. Poslije svega došao je sv. Nikola i podijelio darove a djeca zadovoljna jednostav-nošću i efektom.

do Lausanne, gdje nas je čekalo puno vjernika. Fra Stjepan je govorio u tako lijepim i jednostavnim životnim primjerima, najviše iz svoga života, koji su vrijedili više od svih primjera koji su negdje pročitani. Naglasak je bio o sve-prisutnosti Božjoj u našem životu i radu, Njegovoj ljubavi i svemoći, blizini i pomoći. Samo ga treba otkriti i prepoznati. Fra Stjepane, ove dvije zajedničke fotografije s vjernicima (u Vispu, g.l. i Ženevi, g.d.) kao da kažu, radujemo se našem ponovnom susretu.

Nikolinja u Misiji

Duhovna obnova u Vispu ... i Ženevi

Fra Marko Dokoza, dominikanac - za vrijeme propovijedi u Fribourgu

Clarens

Fribourg

Hrvatska katolička misijaGartaweg 15, 7203 Trimmis GR Postfach 95Telefon: 081 353 16 86Natel: 079 418 20 67e-mail: medi.a@bluewin.chmisionar: fra Ante Medić

■ Raspored misa

■ CHUR: Heiligkreuzkirche, Masanserstras-se, nedjeljom i zap. blagdanom u 17.00 (zimi u 16.00)■ BUCHS: kath. Pfarrkirche, svake nedjelje i zap. blagdana 12.15 sati.■ SARGANS: u kripti župne crkve, svake ne-djelje i zap. blagdana u 10.00 sati.■ DAVOS: kath. Pfarrkirche, svake 2. subote u mjesecu u 19.30 sati .■ ST. MORITZ: u kapelici u Dorfu, (Božić, Uskrs, ljeto) svake 3. srijede u mjesecu u 20.00

18 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

MISIJA GRAUBÜNDEN/GONZEN/FL

Uskrsna ispovijedIako je nedavno bio Božić i vjernici su obavili božićnu sv. ispovijed, za Uskrs će izvršiti svoju kršćansku dužnost i pristupiti uskrsnoj sv. is-povijedi. Prigodu za to vjernici će imati prema slijedećem rasporedu:

Davos: u subotu 10. ožujka 2018.g. u Herzjesu-kirche, Promenade 121 u Davos Dorfu u18.45 prije sv.mise.St. Moritz: srijeda 14. ožujka 2018.g. u 19.30 sati prije sv.mise u redovnoj crkvi. Chur: nedjelja 18. ožujka 2018.g. u 15.00 sati u redovnoj crkvi – Heiligkreuzkirche.Buchs/SG: u subotu 24. ožujka 2018.g. u 12.00 sati i svake korizmene nedjelje prije svete mise. Sargans: svake korizmene nedjelje prije sv. mise od 9.00 do 9.45 sati.

Cvjetnica, 25. ožujka 2018.(početak ljetnog računanja vremena)Chur: Erlöserkirche u 16.00 sati sv. ispovijed, a u 17.00 sati blagoslov grančica, čitanje Kristove Muke i sv. misa.

Uskrsno trodnevljeVeliki četvrtak, 29. ožujka 2018. Nema obredaVeliki petak, 30. ožujka 2018.Chur: Heiligkreuzkirche, obredi u 17.00 sati, čitanje Kristove Muke, otkrivanje i ljubljenje križa i sv. pričest.Velika subota, 31. ožujka 2018.Chur: Heiligkreuzkirche; Uskrsno bdijenje; paljenje vatre, uskrsni obredi i blagoslov jela, početak u 23.30 sati.

Uskrs, 1. travnja 2018.Chur: sveta misa u redovnoj crkvi Heiligkre-uzkirche u 17.00 sati. Na ostalim mjestima, u Sargansu i Buchsu/SG, sveta misa kao svake nedjelje, te blagoslov jela.

U subotu, 2. prosinca, u organizaciji misijskih vijeća Chur, Buchs i Sargans, održana je prosla-va Nikolinja u Churu.Učenici HDN Chur pripremilii su i izveli svoj kratki, ali vrlo zahtjevan program koji je zapo-čeo intoniranjem himne Republike Hrvatske te pozdravnim govorom fra Ante Medića, koji je sve nazočne pozvao na minutu počasne šutnje u spomen na pokojnog hrvatskog generala Slo-bodana Praljka.Ana i Marija Starčević preuzele su vođenje pro-grama i pobrinule se da sve prođe u najboljem redu do dolaska Nike s darovima, a do tada za-bavljale su nas recitiranjem prigodnih pjesama i pričom o tome tko je zapravo sv. Nikola. Iako je pozvan pjesmom «Sveti Niko svijetom šeta», Niko nije odmah stigao, a da prikratimo vrijeme do njegova dolaska, učenici su se iteka-ko potrudili i prekrasno nas zabavili. Pravo otkriće bile su naše male glumice Gabri-ela i Lea u igrokazu «Razgovor svetoga Nikole i postolara». Nakon njihove dojmljive izvedbe, u još zahtjevnijim ulogama, dokazali su se: Daniela, Lea, Lorena i Ante.

Nakon besprijekorno izvedenog igrokaza« Čudnovate zgode Šegrta Hlapića», publika je oduševljeno nagradila njihov trud. Ovo je na neki način bio Lorenin i Antin oproštaj od hr-vatske škole pa su dali sve od sebe kako bi osta-vili najbolji dojam, što im je i uspjelo.Tradicionalnom božićnom pjesmom «Dolovi i brijeg» učenici su svima skupa zaželjeli sretan Božić.Nakon veselog programa, sv. Nikoli nije ništa drugo preostalo nego da nagradi zaslužne. Krampus je bio s njim, ali nije bilo nikoga kome bi trebao udijeliti šibe pa makar one bile i zlatne.Nakon podjele darova, glazbeni sastav VIS «KUMOVI» su se pobrinuli za zabavu koja je potrajala do dugo u noć.I na kraju možemo samo dodati – svako je Ni-kolinje posebno na svoj način, ali ovo će biti jedno od onih koje se dugo pamti. Nadamo se da će sljedeće biti barem jednako dobro i poja-čano novim učenicima HDN.Mirjana Grubišić

Proslava Nikolinja u Churu 2017.

IspravakU prošlom broju MOVIS-a potkrala se tiskar-ska pogreška kod pokojnog Davida: njegovo pravo prezime glasi Dadić, a ne Tadić!

Sargans

Domat Ems

Buchs

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 19

†Ivana Bebek 1986. – 2017.

Sveti Otac sv. Ivan Pavao II. povjerio je treće tisućljeće Presvetoj Djevici Mariji. Providnost je htjela da i karmelski Red za-počne s Marijom, Majkom Karmela, novi milenij. Naime, 2001. godine proglašena je Škapularskom godinom zbog 750. obljet-nice škapulara. Časna predaja Reda govori da je nebeska MAJKA, 16. srpnja 1251. godine, predala generalu Reda Šimunu Stocku škapular u znak zaštite i brige za karmelski Red koji se nalazio u vrlo teš-kim prilikama. Tu počinje, ne zaboravlja-jući početke Reda, na poseban način, po-vezanost Presvete Djevice i Karmela. Slavljem Škapularske godine Karmel želi izraziti svoju zahvalnost, ljubav i odanost Bezgrešoj Kraljici Karmela. On želi još jače uprisutniti Mariju u svoj život i u ži-vot Crkve, te oblikovati svoj život po Ma-rijinu primjeru. Ona je bila blažena Maj-ka, otvorena za Božje planove, puna vjere i Duha, motreći i osluškujući Božju Riječ sva je trajno zauzeta za duhovni rast i po-većanje svoje djece, čije korake usmjeruje prema Kristu Gospodinu, svome Božan-skome Sinu.Tu dobiva i svoje značenje škapular, koji je u biti redovničko odijelo, habit, a znak je

Malo je toga u životu što nas može toliko potresti kao izne-nadna smrt mlade majke. Kad mi je to na Badnjak saopći-la Ankica Ilić, nisam mogao vjerovati, u meni je nastala emocionalna praznina, suze

su same navirale i tekle, nisam ih mogao za-ustaviti ni sakriti. Činilo mi se da će vjernici pomisliti kako mi nedostaje vjere ako primjete koliko mi je teško. Ništa za to, Isus je bio savr-šen čovjek i imao je snažnu vjeru u Boga, a ipak nije mogao zaustaviti suze nad prijateljem La-zarom (Ivan 11, 35). Slično su i drugi reagirali. Ivana je rođena 2. travnja 1986. godine u Ba-nja Luci, župa Vrbanjci, kao prvo dijete Grge i Lenke Zeba r. Šipura. Prvi dio djetinjstva pro-vodi u Plitskoj, kraj Kotor Varoša, a drugi dio zbog rata u Brestovcu kraj Požege. U Švicarsku dolazi 2001. godine, živi s roditeljima, završava školu i zapošljava se. Godine 2008. sklapa crkveni brak s Tihomirom Bebekom. Godinu dana kasnije 2009. rađa im se sin Karlo, te kćeri Mia 2014. i Ema 2015. go-dine. Života se nije bojala, život je darivala. S jedim djetetom u naručju, a s drugim u koli-cima redovno je dolazila na sv. misu i aktivno sudjelovala kao čitačica. Posljednji put je bila na božićnoj sv. ispovijedi. Pred Božić s obitelji je otišla u Vojniće općina Ljubuški, slaviti Božić i novogodišnje praznike, ali tu ju pogađa nenadna smrt. Srce koje nas je ljubilo prestalo je odjednom kucati. Svi po-kušaji oživljavanja bili su uzaludni. Predala je dušu Gospodinu 23.12.2017. godine. Sahranje-na je 27. prosinca 2017. u groblju Gračine. Obitelji, rodbini i prijateljima iskrena sućut, a dragoj Ivani: Pokoj vječni daruj joj Gospodine!

Nio Mamuzić, sin Maria i Amande r. Cvitkušić, 24. veljače 2018. u Sargansu

«saveza» ljubavi, između Prečiste Djevice Marije i vjernika koji ga nose. Po škapula-ru se posvećujemo služenju nebeskoj Maj-ci za dobro čitave Crkve. Marija postaje naša duhovna Majka koja nas vodi Isusu, a mi joj uzvraćamo ljubav oblikujući u sebi Krista Gospodina. Kao što je On zauzeo prvo mjesto u Marijinu životu, tako je važ-no da On i u našem životu bude na prvom mjestu. Dobro se prisjetimo da primanje škapula-ra postajemo duhovno pridruženi karmel-skom Redu, «uvedeni u zemlju Karmela da se hranimo njenim plodovima» (usp. Jer 2,7), okruženi Marijinom blizinom i zaštitom. Tako presveta Djevica Marija postaje naš put do Isusa, svoga Božanskog Sina i Isusov put do nas.

Dok zahvaljujemo Majci i Kraljici Kar-mela za njezinu majčinsku ljubav i zašti-tu nad našim hrvatskim karmelom, nad našim narodom i Crkvom kroz vjekove, povjeravamo joj i dalje život vjere, moli-tve i ljubavi u hrvatskom narodu i u našim mladima, radujući se što smo njezina dje-ca i što nas je ona i po škapularu duhovno rodila za nebo.

Uz Škapularsku godinu 1251. – 2001.

Bratstvo škapulara obnovilo obećanjeU nedjelju, poslije Bezgrješnog začeća BDM, 11. prosina 2017.g., Bratstvo škapulara, naše misije, obnovilo je svoje obećanje Karmelskoj Gospi. Tom prigodom primili smo jednog člana: Mijata Janjića, sina Marijana i Mare r. Perak. Obaćanje su obnovili pred misionarom fra Antom Medićem slijedeći članovi: Blažević Lucija; Čeko Ljubica; Đa-kušić Mato, Ilić Ivica, Katica, Magdalena, Marko i Sebastijan; Miškić Kaja; Pavić Ivan, Jakov, Lucija i Spomenka, Radošević Ana; Vincetić Kata; Zeba Lenka, a ostali su se opravdano ispričali.Nakon glasno izrečene forme obećanja uputili su i molitvu vjernika za sebe, svoju obi-telj, našu Misijsku zajednicu i mir u svijetu. Poslije sv. mise slavlje je nastavljeno u žu-pnoj dvorani uz prigodni domijenak kojeg su domaćini pripremili.

naši pokojnici

Kršteni u Misiji

Hrvatska katolička misijaKlösterliweg 7, 8500 FrauenfeldNatel: 079 101 42 84E-mail: hkmfrauenfeld@bluewin.chwww.hkm-frauenfeld.chwww.facebook.com/HKMThurgauSchaffhausenMisionar: fra Miljenko Mika Stojić

■ Raspored misa

■ FRAUENFELD: crkva Klösterli, svake nedjelje u 12.00 sati■ SCHAFFHAUSEN: crkva sv. Petra, St. Peter-strasse, svake nedjelje u 17.30 sati■ KREUZLINGEN: Bernrainkirchlein, Bernrainstr. 69, osim prve, svake nedjelje u mj. u 10.00 sati■ ARBON: župna crkva sv. Martina, svake 1. i 3. subote u mjesecu u 19.00 sati■ MÜNSTERLINGEN: Klosterkirche, svake1. nedjelje u 9.30 sati

■ Molitvena večer (krunica, prigoda za sakrament pomirenja, sv. misa i klanjanje Presvetom oltarskom sakramentu) svakog 1. i 3. četvrtka u mjesecu u 18.30 u Schaffhau-senu, svakog 2. četvrtka u mjesecu u 18.30 u Kreuzlingenu te svakog 4. četvrtka u mjesecu u 18.30 u Frauenfeldu.

20 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

MISIJA FRAUENFELD

Kršteni u MisijiAnna Ljoljić, kći Kristijana i Kristine r. Duspara, iz Aadorfa - Freauenfeld, 26. studenog 2017.Paula Lijović, kći Bože i Marije r. Radoš, iz Frauenfelda - Frauenfeld, 13. siječnja 2018.

Vjeronauk za djecu

Vjeronauk za djecu održava se u Schaffhausenu u sklopu Hrvatske nastave u dogovoru s učiteljicom.

Vjeronauk za prvopričesnikeVjeronauk za prvopričesnike: u dogovoru s njihovim roditeljima. Sva djeca imaju Prvu sv. pičest u svojim mjesnim župama, a mi proslavljamo zajedno njihovu Prvu sv. pričest prigodom proslave Majčina dana u Schaffha-usenu (20.5. 2018. u 17.00) i Kreuzlingenu (5.5. 2018. u 18.00).

Sveta misa s djecom za djecuSv. misu slavit će povremeno u suradnji s učiteljicama i roditeljima u Schaffhausenu, a u program su uključena sva djeca koja žele. Prva će biti na Cvjetnicu, 25. ožujka 2018. Zahvaljujem učiteljicama i roditeljima djece na suradnji i potpori.

Molitveni susreti «Rastimo u vjeri»Susreti će biti jednom mjesečno pone-djeljkom u Frauenfeldu, Münsterlingenu i Schaffhausenu – po dogovoru s voditeljem Misije i mogućnostima slobodnih dvorana u župama. Obavijest će biti uvijek preko Misij-skih obavijesti. Svi ste dobrodošli.

Hrast i ruža

U jednom vrtu, uz mnoga stabla, grmlje i gre-dice mirisna cvijeća, rasli hrast i ruža. Hrast je bio krasno stablo, a njegove snažne grane širile su se poput dostojanstvene krune nad ostalim skromnim drvećem u vrtu.Ruža bijaše biljka s nekoliko zelenih listova i mnoštvom smeđih bodljika, nekako blijeda i kao već ocvala.Ponosni hrast ju je znao bezdušno ponižavati: «Ti si tek jadna stabljičica puna trnja.»Za velikog vjetra iz goleme su se lisnate hra-stove krošnje čuli čudesni zvuci poput ugodne melodije. Hrast je na to bio veoma ponosan: «U meni je orkestar!» govorio je. «Do neba se čuju moje čarobne simfonije. Nisam kao bijed-ni suharak koji samo šuti! Čemu uopće služi ruža?» Ruža je plašljivo slušala hrastove riječi.No kad je došao mjesec svibanj, ona je procvje-tala. Cijeli je vrt to pozdravio dugim srdačnim pljeskom.Po(r)uka: Neki se ljudi vole dičiti svojom sna-gom, žele biti veći, bolji i drukčiji od ostalih, na-stoje biti čak i ono što nisu. Neki se uspoređuju s jačima, a neki sa slabijima od sebe. Upamti: cvijeće jednostavno cvjeta. Budi ono za što te je dragi Bog u svojoj neizmjernoj ljubavi planirao. (B. Ferrero, Cvijeće jednostavno cvjeta)

Najava hodočašća u 2018. godini Međugorje (srednjoškolci iz kantona Schaffha-usen). Organizatori: mjesne župe u suradnji s našom Misijom, autobusom, 15.–22.4. 2018.

Vukovar (Aljmaš, Đakovo, Osijek, Vinkovci i Ilok), zrakoplovom, 9.–12.5.2018. Cijena: 695 Fr.

Sveta zemlja, 9.–16.10.2018., zrakoplovom iz Züricha. Cijena: 1 590 Fr. Djeca do 12 godina: 980 Fr. Doplata za 1-krevetnu sobu: 380 Fr.

Lourdes (zrakoplovom), 160. obljetnica ukazanja, 1.–3.10. 2018.

Guadalupe, Mexico, 9.–17.11. 2018.

Sve pojedinosti o hodočašćima možete pratiti na: www.hkm-frauenfeld.ch ili naFacebooku: www.facebook.com/HKMThurga-uSchaffhausen.Primamo vjernike iz svih naših misija. Prijave e-mailom na: hkmfrauenfeld@bluewin.ch ili mika.stojic@gmail.com i na mobitel: 079 101 42 84 (fra Mika Stojić).

Priprava za brakTečaj će biti od 30. travnja do 3. svibnja 2018. u Schaffhausenu. Svaku večer počinjemo u 20.00. Tečaj će voditi dr. Karmela Dedić i fra Mika Stojić.

Proslava Majčinog danaKreuzlingen, 5. svibnja 2018. u 18 sati (ujed-no i proslava Prve sv. pričesti).Schaffhausen, 20. svibnja 2018. u 17 sati (ujedno i proslava Prve sv. pričesti). Arbon, 26. svibnja 2018. u 18 sati.

Obiteljski piknikSchaffhausen (ispred crkve sv. Petra), 30. lip-nja 2018. u 12.00.Frauenfeld – Ellikon, 1. srpnja 2018. u 13.30.Arbon (Goldach), 16. lipnja 2018.

Hodočašće u BirnauKao i prošle godine, idemo na Hodočašće u Birnau u nedjelju 27. svibnja 2018. (Presveto Trojstvo). Sv. misa u Gospinu svetištu za-jedno s vjernicima HKM Singen-Villingen u 11.00. Toga dana nema sv. misa na prostoru naše Misije.

Patrozinium u SchaffhausenuKao i dosadašnjih godina slavit ćemo s vjer-nicima župe sv. Petra Patrozinium. Sv. misa je 1. srpnja u 9.30. Tada nema naše uobičajene večernje sv. mise jer je poslijepodne piknik u Frauenfeldu.

Korizmena akcijaOvogodišnjom korizmenom akcijom želimo pomoći djeci s posebnim potrebama u Hrvat-skoj i Bosni i Hercegovini. Pomoći ćemo im preko njihovih udruga i ustanova koje o njima brinu. U Bosni i Hercegovini: Kuća nade u Od-žaku, udruga Duga u Novom Travniku (www.centar-duga.com) i Caritas Mostar (Ustanove Nazaret u Mostaru i Betlehem u Čapljini, www.caritas-mostar.ba). U Hrvatskoj: Vukovarski leptirići u Vukovaru (www.vukovarski-leptirici.hr) i Zajednica Vjera i svjetlo pri župi sv. Vinka Palottija u Vinkovcima (www.palotinci.hr).

Duhovna obnova za Misiju Schaffhausen, 9. – 11. ožujka 2018. U nedje-lju 11. ožujka 2018. bit će i duhovna obnova u Münsterlingenu, od 9.00 do 12.00Nakon sv. mise: korizmena juha.

Uskrsna ispovijedKreuzlingen, 12. ožujka 2018. u 18.30 satiFrauenfeld, 15. ožujka 2018. u 18.30 satiSchaffhausen, 16. ožujka 2018. u 18 satiArbon, 24. ožujka 2018. od 17 do 19 sati.

Bolesnici doma i u bolniciI naši bolesnici trebaju pomirenje s Bogom i ljudima. Javite misionaru kad je netko bole-stan, bilo da je doma ili u bolnici.

Liturgijska slavlja u Velikom tjednu i na UskrsVeliki četvrtak, 29. ožujka: sv. misa Večere Gospodnje – Schaffhausen, u 19 satiGetsemanska ura – Schaffhausen, od 22 do23 sataVeliki petak, 30. ožujka: Obredi muke Gospodnje – Kreuzlingen, u 16 sati – Schaffhausen, u 19 satiVelika subota, 31. ožujka: Uskrsno bdijenje – Schaffhausen, u 20 satiUskrs, 1. travnja: Kreuzlingen, u 10.00, Frauenfeld, u 12.00 i Schaffhausen, u 17.30

Misijski Kalendar

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 21

U nedjelju 26. 11. 2017. proslavili smo mali jubilej: gospođa Zlata Maček već 15 godi-

na kao sakristanka služi u mjesnim župama u Schaffhausenu i u našoj Misiji. Zlati smo pri-redili iznenađenje, nije znala za slavlje, ali smo se mi tako pobrinuli i organizirali da ona tada zasigurno bude na službi baš u crkvi sv. Petra.Za ovu prigodu pozvali smo i bivšeg misiona-ra fra Branka Radoša, kojemu je Zlata u crkvi i sakristiji pomagala cijelo vrijeme njegove služ-be u našoj Misiji. Zlatu smo obdarili prigod-nim darovima i zahvalnim riječima, a narod se ovom prigodom lijepo odazvao na sv. misu. Nakon sv. mise nastavili smo slavlje u dvorani uz presijecanje torte, zakusku i čašicu razgovora.Hvala Zlati za njezino služenje zajednici. Želi-mo joj još puno zdravlja i snage u ovoj odgo-vornoj službi, koja nam svima treba.Na slici koju smo Zlati darovali napisali smo: ZLATO NAŠE MISIJE! HVALA TI ŠTO JE TVOJ ŽIVOT SLUŽENJE ZAJEDNICI! Studeni 2002. – studeni 2017.

Proslava sv. Cecilije, zaštitnice crkvene glazbe

U nedjelju 10.12. 2017. Veliki zbor u Schaffha-usenu imao je druženje povodom sv. Cecilije, zaštitnice crkvene glazbe. Zbor je zanosno pje-vao na sv. Misi, a onda je uslijedila večera i dru-ženje u župnoj dvorani. Nakon večere prijatelj-ski razgovori i mnogo pjesme za svačiju dušu.Dragi članovi Velikoga zbora! Hvala vam svi-ma na radu (rad = dar) za našu Misiju! Lijepo je slaviti Boga pjesmom! Hvala vam što ćete i ubuduće slaviti Boga svojim pjevanjem na na-šim euharistijskim slavljima!

Marica je preminula 17. ve-ljače 2018. u Frauenfeldu u bolnici, okružena svojim najmilijima. Odmah smo u nedjelju, 18. veljače slavili sv. misu za nju u našoj crkvi Klösterli. Ispraćaj pokojne Marice bio je 19. veljače, a pokop je bio u Vetovu kod

Požege u Hrvatskoj. Sv. misu ispraćaja u Frau-enfeldu slavio je vlč. Joszef Csobanczy, Mađar koji govori hrvatski, a sprovodne obrede u Ve-tovu vodio je mjesni župnik vlč. Tomo Buljan. Tom prigodom od nje se oprostio i pravoslavni svećenik Goran Škorić, iz Bosne, dugogodišnji prijatelj obitelji Marić. Na ispraćaju i na sahrani okupilo se mnoštvo rodbine – Marica je imala 13 braće i sestara, prijatelja i radnih kolegica i kolega raznih naroda i vjera.Pokojna Marica rođena je 1965, godine u Jako-tini kod Kotor Varoši (BiH). S Lošom Marićem vjenčala se 1982. godine u župi Sokoline i u braku su dobili četiri sina: Mato, Ilija, Kristijan i Romeo. Imaju i dvoje unučadi: Lovro i Sarah. Morala je napustiti Kotor Varoš 1992. godine i nastanila se u Požegi, a 1996. godine došla je u Švicarsku, u Frauenfeld. Tu je živjela sa svojom obitelji sve do svoje smrti koja je uslijedila na-kon duge i teške bolesti.Pokoj vječni daruj joj, Gospodine, i budi trajna utjeha njezinoj ožalošćenoj obitelji, te brojnoj rodbini i prijateljima!

Statistika 2017.■ slavljeno je 219 svetih misa s propovijedi■ kršteno 16 djece■ tečaj za brak završilo 8 mladih■ vjenčala su se 4 para iz naše Misije u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini■ umrla je 1 vjernica■ blagoslovljeno je 460 obitelji.

†Marica Marić 1965. – 2018.

naši pokojnici

NikolinjeI ove godine posjetio nas je sv. Nikola. Bio je neumoran i došao je na sva tri mjesta gdje su ga čekala dječica naše Misije: posjetio nas je u Frauenfeldu, Schaffhausenu i Arbonu. Djeca su ga svugdje dočekala veselom pjesmom, a on im je opet podijelio darove. Razgovarajući s djecom saznao je da su sva djeca uglavnom bila dobra u cijeloj protekloj godini. Slušali su svoje roditelje i molili se dragom Bogu. Učili su dobro u školi i tako ispunili svoje zadaće.Hvala svim članovima naše vrijedne logistike koji su dali sve od sebe da i ovaj put sve bude li-jepo i na vrijeme. Zaista je radost imati ovakve vrijedne članove koji sve veselo rade, sve stignu i sretni su da mogu služiti zajednici.Vjerujemo da su svi nazočni osjetili i uvidjeli koliko su važna ovakva okupljanja i druženja i za dječicu i za odrasle.

Suradnička večer u Schaffhausenu i Arbonu

Članovi misijskih vijeća i suradnici u Arbonu i Schaffhausenu i ove su godine imali zahval-nu večeru i suradničku večer. Željeli su reći hvala svima koji sebe ugrađuju u život i djelo Misijske zajednice. Najprije su sv. Misom rekli hvala dragom Bogu što nam daje snage za dar služenja i što u tom služenju nalazimo osobnu radost koja je jača i veća od svake koristi i do-bitka. Nakon sv. mise bila je večera i prigoda za dru-ženje, razgovore, planiranje i sjećanje. Hvala svima koji shvaćaju da je u služenju smisao zajedništva i što u tomu ne žale sebe da bi Za-jednici bilo bolje.

Pokladna zabava za djecuU nedjelju 11.2. 2018. u Schaffhausenu je bila tradicionalna pokladna zabava za djecu. Djeca su bila maštovita i kreativna, s stariji su upravo u tomu uživali. Na koncu zabave, djecu s ma-skama nagradili smo slatkim darovima i zahva-lili im na sudjelovanju. Šteta je što su još uvijek bili školski praznici, inače bi bilo još više djece!Draga djeco, hvala vam za vašu spremnost i kreativnost! Hvala vašim dragim roditeljima, koji vas dovode i pomažu da sudjelujete u ovim sadržajnim događajima naše Zajednice!

Misijska kronika

15 godina sakristanske službeJubilej

22 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

MISIJA AARGAUHrvatska katolička misija Bahnhofplatz 1, 5400 Baden, Telefon: 062 822 04 74; Faks: 062 822 57 75Natel: 079 819 87 15E-Mail: niko.leutar@kathaargau.chwww.hkm-aargau.chMisionar: fra Niko LeutarSuradnici: Mario Lovrić i Sanja Nevistić Slavka Minarski (orguljašica i vod. zborova)

■ Raspored misa

■ AARAU/ BUCHS: crkva sv. Ivana, Bühl- strasse 8, svake nedjelje u 9.30■ WETTINGEN: crkva sv. Ante, Zentral-strasse 59, svake nedjelje u 12.15 sati, te krunica i sv. misa svakog prvog i trećeg če-tvrtka u mjesecu u 19.30 u kapeli, a svakog četvrtka krunica u 19.30■ MENZIKEN: crkva sv. Ane, Mühlebühl-strasse 5, svake 2. i 4. nedjelje u 16.00 sati.■ ZOFINGEN: crkva Krista Kralja, Mü-hletalstrasse 15, svake 1. 3. i 5. nedjelje u mjesecu u 16.00■ RHEINFELDEN: crkva sv. Josipa, Her-mann-Keller-Strasse 10, svake 4. subote u mjesecu u 17.45■ BAD ZURZACH: crkva sv. Verene, Haupt- strasse 42, prva subota u mjesecima: veljača, ožujak, svibanj, lipanj, rujan, listopad i studeni - u 18.00 krunica, a u 18.30 sv. misa■ OBERENTFELDEN: crkva sv. Martina, Erlenweg 5, svakog petka krunica u 19.30 sati, a 1. i 3. petka krunica i sv. misa, te sva-kog 1. petka klanjanje Presvetom.

Misijski kalendarPrva Sveta pričestPrva sveta pričest bit će u našoj Misiji u subo-tu 19. svibnja 2018. u crkvi svetog Petra i Pa-vla u Aarau. U ponedjeljak, 14. svibnja 2018. u 18 sati u navedenoj crkvi imat će prvopriče-snici i njihovi roditelji Svetu ispovijed i probu za Svetu pričest.

Sveta krizmaSveta krizma bit će u subotu, 25. svibnja 2019. u crkvi svetog Ante u Wettingenu u 11.00 sati.

Gospi u LeuggernU četvrtak, 2. svibnja 2018. hodočastit ćemo Gospi u Leuggern. Molit ćemo krunicu i sla-viti u 19.30 sati svetu misu. Dobro došli!

Majčin danU nedjelju, 13. svibnja 2018. na svim misama proslavit ćemo Majčin dan. Ujedno ćemo se pomoliti za sve majke.

Hodočašće u ArmenijuHodočašće će biti od utorka, 8. svibnja do ne-djelje, 13. svibnja 2018. Polazak je s uzletišta u Zürichu.

CROMIN 2018.Na duhovski ponedjeljak, 21. svibnja 2018. odr-žat će se CROMIN u Maltersu LU. Ovim putem molim roditelje da djecu dovode na probe dječjeg zbora u Wettingen, Aarau – Buchs i Menziken.

IzletMinistranti, dječji pjevački zbor i prvopriče-snici imat će izlet u subotu 16. lipnja 2018.

Vjenčanja

Kršteni u MisijiMateo Uletić, sin Marka i Nikoline r. Crnoja, (Rupperswil), 2. prosinca 2017. u SuhruLarissa Abramović, kći Ladislava i Dolores r. Vonić, 6. siječnja 2018. u GebenstorfuGabrijela Ikić, kći Kristijana i Ane r. Zrinušić, (Wohlen), 14. siječnja 2018. u WettingenuLeo Lakić, sin Roberta i Ivane r. Dujak, (Kaiseraugust), 20. siječnja 2018. u MagdenuLanea Nevistić, kći Davora i Marine r. Jukić, (Oftringen), 20. siječnja 2018. u ZofingenuMateo Jazić, sin Marka i Ivane r. Lubina, (Baden), 3. veljače 2018. u Bad ZurzachuElena Cakalin, kći Kristiana i Marine r. Marić, (Oberkulm), 10. veljače 2018. u BuchsuMateo Majić, sin Josipa i Ivane r. Crnčić, (Suhr), 11. veljače 2018. u Buchsu

Korizmena duhovna obnova«Vježbanje duha» (Heb 5,14)

U našoj misiji je od 16. do 18. veljače 2018. održana korizmena duhovna obnova. U

petak u Aarau, u subotu u Wettingenu, te na nedjeljnim misama u Buchsu, Wettingenu i Zofingenu. Tema duhovne obnove, koju je predvodio prof. dr. sc. fra Ante Vučković, bila je: «Vježbanje duha» (Heb 5,14). U ovih neko-liko sati duhovne meditacije, fra Ante nam je do u tančine razlagao o odnosu Boga-Jahve i čovjeka u Starom zavjetu te dolazak Isusa Kri-sta Božjeg Sina u Novom zavjetu. I kako mi danas, kao vjernici komuniciramo s Bogom i kakav je naš odnos prema Bogu? Koliko smo mi prožeti duhovnošću i kako prakticiramo kršćanski život? Za jačanje duha, osim molitve potrebno je dosta discipline, posta, odricanja i ljubavi prema bližnjemu. Da li je naš kršćanski život sveden na minimum i Bogu se obraćamo kad nam je potreban? A s Bogom možemo raz-govarati, kako reče fra Ante «u hodu kroz pri-rodu, sjedeći, ležeći, dok radimo ili se bavimo sportom». Molitvu uputiti dragom Bogu je naj-bolje u jutarnjim satima kad je tijelo odmorno i duh svjež. Molitvu nikako odgađati za kasne večernje sate poslije sportskih, televizijskih i inih događanja. Duhovna obnova je nama vjernicima jako važna. Kao što bolesnik kroz infuziju dobije snagu i jakost, tako i mi vjernici dobijemo svježinu u našoj vjerskoj pospanosti. Započnimo novi život s Bogom. Molimo Ga «vježbanjem duha» da ova naša duhovna ob-nova rodi plodom i potraje što duže. Čitajmo Sveto pismo svaki dan uz meditaciju kako bi nas još više učvrstilo u vjeri, nadi i ljubavi. Jer svaki pročitani tekst Svetog pisma daje dija-gnozu o našem duševnom i tjelesnom zdravlju. Razdragani i ohrabreni fra Antinim toplim i jasnim riječima očekujemo Uskrs. Radosno čekamo slijedeću duhovnu obnovu. ■

USKRSNE ISPOVIJEDIMenziken - srijeda, 7. 3. 2018. u 18.00 satiBuchs - srijeda, 14. 3. 2018. u 18.00 satiWettingen - ponedjeljak, 19.3.2018. u 18.00 satiZofingen - četvrtak, 22. 3. 2018. u 18.00 satiRheinfelden - subota, 24. 3. 2018. u 17.45 sati

CVJETNICA – 25. 3. 2018.Buchs, u 9.00 satiWettingen, u 12.30 satiMenziken, u 16.00 sati

VELIKI ČETVRTAK – 29. 3. 2018.Zofingen, u 20.30 sati

VELIKI PETAK – 30. 3. 2018.Wettingen – Klosterkirche, u 14.00 satiBuchs, u 17.30 sati

VELIKA SUBOTA – 31. 3. 2018.Oberentfelden, u 22.30 sati

USKRS – 1. 4. 2018.Buchs, u 9.00 satiWettingen, u 12.30 satiZofingen, u 16.00 sati

Blagoslov jela je na svim misama na Veliku subotu i na Uskrs!

Anto Paradžik i Magdalena Tunjić, 3. veljače 2018. u Rheinfedlenu

FotozapisDuhovna obnova za mlade bila je 3.3.2018. uz Molitvenu zajednicu Srce Isusovo i Alana Hržicu.

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 23

Ispomoć. U predbožićnom vremenu na ispomoći u našoj Misiji bili su, kao i dosadašnjih godina, fra Niko Josić iz Sarajeva i prof. dr. Marinko Pejić. Obojici subraće zahvaljujem!Posjet Misiji. U posjetu našoj misiji 25.11.2018. bio je župnik travnički don Mato Janjić. Tom prigodom je skuplje-na i poslana pomoć od 10000 Fr. za do-vršetak pastoralnog centar u Travniku.Blagoslov obitelji. Iskreno zahvalju-jem svim obiteljima na dobrodošlici u prigodi blagoslova obitelji ove godine. To činim u svoje ime, kao i u ime fra Vlade Buntića, koji mi je pomagao. Naišli smo doista na vaše iskreno go-stoprimstvo i srdačnost te svjedočili Vašoj vjeri u Isusa Krista. Blagoslov-ljeno je više od 750 obitelji!

Mirjana Gavran-Cvitanović, kći Milice i Ru-dana Cvitanović, rođena je 24. lipnja 1961. u Hamzićima u Hercegovini. Udala se za Juru Gavrana iz Usore s kojim je dobila dvoje dje-ce, Josipa i Sanelu. Obitelj je živjela u Aarau u Švicarskoj gdje su radili i gdje su se djeca školovala. Mirjana je bila veliki vjernik, išla je redovito u crkvu i molila se dragom Bogu.

Imala je puno prijatelja i svi su je voljeli, jer je sve činila za obitelj i društvo, čak i za ljude koje nije poznavala. Pomagala je gdje je mogla, a njezina toplina i dobrota su uvijek nalazile prave adrese i osvajala sva srca. Uvijek je bila nasmijana i vesela i imala razumijevanje za sve. Sve je prihvaćala s veseljem, kao Božji posla-nik. Bog nam je uzeo najbolje i najdivnije. Našu mamu, suprugu, sestru, dobrog druga. Hvala ti na svemu što si učinila za obitelj i za sve nas. Hvala ti što si svijetu doprinosila kao malo tko. Hvala ti što je život s tobom bio prekrasan. Voljet ćemo te zauvjek.Mirjana je izgubila borbu protiv bolesti, s kojom se borila sve do kraja. Sada je na mjestu gdje vlada vječna ljubav, koju je i ona nama podarila. Njezin duh će uvijek biti među nama. An-đeli neka je zauvijek čuvaju.Ispraćajnu misu služio je fra Niko 3. siječnja 2018., a sahranjena je u Dubravi Vrbovačkoj. Iskrena sućut obitelji. Počivala u miru Božjem!

Alojzija je rođena 17.5.1950. u Postojni, Slovenija, od roditelja Albina i Valerije, se-stra starijeg brata Albina. Kao dijete ostala je bez roditelja te se za nju i brata brinula baka, nakon čije je smrti Alojzija bila po raznim dječjim domovima. 1970. godine dolazi u Švicarsku i upoznaje supruga, Mi-roslava Sepa s kojim je 1978. dobila kćer Sibylle. 2012. odlazi u mirovinu radujući se

obitelji, a posebno unukama, Miji i Ivi, koje je voljela više od svega. 2015. oboljeva i bori se s bolešću vjerujući da je Bogu sve moguće. Alojzija je bila vjernica i kao takvu smo ju ispratili s ovoga svijeta, u nadi Božanskog milosrđa i nagrade, od onoga kome je vjerovala. Kad je naš poznati umjetnik kipar Ivan Me-štrović govorio o svojoj majci koja mu je život darovala, onda je napisao kako treba zahvaliti «njoj, stablu jakomu, koga sve bure ne iščupaše, ni požari ne izgoriše; njoj, čije žile ne uginuše i sokovi ne presahnuše; njoj, iz čijeg krila sunce ugledasmo i Gospoda osjetismo neka je prvo mjesto do trona Njegova». Sa-hranjena je 24. siječnja 2018. na groblju u Aarau Rohru. Neka joj Uskrsnuli bude milostiv i udijeli joj pokoj vječni. Iskrena sućut obitelji. Počivala u miru Božjem!

Ivan je rođen 25. lipnja 1941. godine u Koprivnici kod Bugojna, od majke Ruže i oca Ilije. Rastao je u Bugojnu gdje je i završio osmoljetku. Srednju stručnu školu završava u Zemunu, te se vraća u Bugojno. Zapošljava se u tvornici Rodić. Zatim odlazi u Zagreb i jednu godinu radi u Končaru. Godine 1966. odlazi za Švicarsku i počinje raditi u BBC-u u Badenu kao tokar u tvor-nici turbina gdje radi do umirovljenja. Oženio se 1973. god. Ksenijom Petracija. Brak je okrunjen s troje djece: 1974. rođe-na je kćer Davorka, 1976. sin Darko i 1979. kćer Mirna. Obitelj živi sve te godine u Wettingenu. Djeca odrastaju, osnivaju svoje obitelji i daruju mu 6-tero unučadi, na koje je bio jako pono-san i sa njima se jako puno bavio, šetao i ispunjavao im želje. Osim ljubavi prema nama, gajio je i ljubav prema svom Bu-gojnu. Tamo je provodio isto lijepe dane sa svojom rodbinom. Svakom je bio spreman pomoći i dati dobar savjet. U društvu svojih najbližih bio je jako duhovit, veseo i zabavan. Volio je prirodu, životinje i raditi u vrtu. Posljednje dane svog života proveo je u krugu svojih najmilijih uz puno ljubavi koju su mu podarila njegova supruga i djeca. Iako se hrabro borio, bolest je bila jača i razdvojila od nas. Bog ga je pozvao k sebi 25. 12. 2017. Sahranjen je na groblju u Wettingenu 5. siječnja 2018. Iskrena sućut obitelji. Počivao u miru Božjem!

U petak 15. prosinca 2017. u crkvi sv. Ivana u Buchsu održan je uspješno po prvi puta božićni koncert uz nastupe Velikog misijskog zbora, Vis Agape, Dječjeg zbora Misije te kao gosti nastupili su i KUD Solothurn.

naši pokojnici

†Mirjana Gavran 1961. – 2017.

†Alojzija Sep-Možina 1950. – 2018.

†Ivan Knežević 1941. – 2017.Priprema za brak

Od ponedjeljka 26. do srijede 28. 2. 2018. mladi parovi koji se ove godine namjeravaju crkveno vjenčati pohodili su tečaj pripreme za brak. Kroz pre-

davanja dr. Karmele Dedić, mag. Jelene Brezić i fra Nike došli su do korisnih savjeta kako u braku biti sretan. Sudionici: Franjo Ančić i Dijana Obućina, Ma-rio Anđelić i Katarina Pjanić, Domagoj Aničić i Mirabela Marković, Ivan Baban i Ivona Kafadar, Marko Babić i Ivana Katić, Danijel Bičvić i Anđelina Perković, Ivan Bičvić i Ivana Rajić, Bernard Bralo i Mirjana Samardžić, Christian Ćorić i Ružica Mihalj, Željko Jeleč i Marina Vidić, Elvis Jurić i Jela Lebić, Mario Ju-rić i Marina Marić, Ivan Ivanković i Milena Grabovac, Kristian Knežević i Ana Ćorić, Aldo Metaj i Marija Vujica, Ilija Perković i Josipa Bratić, Tony Policarpo i Ivana Jerković, Vedran Pranjić i Kristina Lovrić, Kristijan Topalović i Doris Barišić, Domagoj Prežec i Melanie Širanović, Daniel Popić i Katarina Čabraja.

Misijska večera. U Lenzburgu 3. veljače 2018. imali smo zajedničko druženje i večeru članova Misijskih vijeća, pjevač-kih zborova, molitvenih zajednica i su-radnika naše Misije. To je bila prigoda reći svima hvala za plodonosan rad u našoj Misiji. Župi Lenzburg zahvalju-jemo što su nam ustupili svoje župne prostorije.Nikolinje 2017. Svemisijsko nikolinjsko slavlje imali smo u Zentrum Bären-matte u Suhru. Nakon svete mise uslije-dili su uvježbani mali glumci i recitatori sa svojim programima koje su dobro uvježbali sa svojim učiteljicama hrvat-ske nastave s područja cijelog kantona. Na kraju programa pojavio se i sveti Nikola, koji je najmlađe obradovao da-rovima. Dobit od tombole, kave i kolača u vrijednosti od 5000 Fr. poslana je SOS Dječjem domu Vladimirevci i Majči-nom selu u Međugorju.

Božićni koncert

Misijska statistika za 2017.Kršteno 38 djecePrvu pričest primilo 14Krizmano 37Tečaj za brak završilo 17Vjenčano u Misiji 7Umrlo 8Novčana pomoć potrebnima jepodijeljena u iznosu CHF 85 582

Sv. Nikola je mnoge obradovao svojim darovima - a neke, i nasmijao

Hrvatska katolička misijaLandhausstrasse 15, 6340 BaarTelefon: +41 767 71 43Fax: +41 41 767 71 44E-Mail: hkm@zg.kath.chMisionar: fra Slavko AntunovićLanggasse 18, 6340 BaarTelefon: +41 41 763 11 86Natel: +41 79 939 13 93 E-Mail: slavko.antun@gmail.comSuradnica: s. Zdenka ĆavarUredno vrijeme: utorkom i petkom od10.00 do 12.00 i od 15.00 do 17.00 sati. Ostalim danima prema dogovoru.

■ Raspored misa

■ ZUG: crkva Gut Hirt, Baarerstr. 62, svake nedjelje u 11.00 sati.■ ALTDORF: kapelica sv. Josipa, Missionsha-us, St. Josefs-Weg 15, svake 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 17.00 sati.■ PFÄFFIKON: Pfarrkirche, Mühlematte 3, svake 2. i 4. nedjelje u mjesecu u 14.30 sati.■ SCHWYZ: Kapuzinerkirche, Herrengasse 33, svake 2. i 4. subote u mjesecu u 17.00 sati. ■ EINSIEDELN: svake 1. subote u mjesecu u 19.00 sati.

24 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

MISIJA ZUG

Duhovna obnova u MisijiOve se godine u Misiji Zug organizirala koriz-mena duhovna obnova u prvom korizmenom tjednu, od četvrtka do nedjelje (22. – 25. velja-če). Duhovnu je obnovu predvodio fra Ivan Pe-navić, župni vikar u župi Posušje.Fra Ivan je kao temu trodnevne večernje du-hovne obnove imao Pashalno otajstvo – za-glavne događaje naše vjere, odnosno otajstvo Velikog četvrtka, Velikog petka i Velike subote.U četvrtak je fra Ivan u uvodnom predavanju progovorio o daru euharistije, o novoj Pashi u kojem se jednom zauvijek dao Krist kao pas-halno janje koje nas i danas hrani. Euharistija jest jezgra života Crkve, unutarnja hrana i ra-zvojna snaga Kristova duhovnog organizma koji smo, članovi Crkve. Iz tog nadnaravnog dara, koji utemeljuje naše međuljudske odnose u zajednici koju nazivamo Crkvom, proizlazi i nesaglediva odgovornost jednih za druge, nas koje svojim nadnaravnim Tijelom i Krvi hrani sam Bog. U homiliji, za vrijeme večernje svete mise, fra Ivan je govorio oslonjen na evanđelje dana o potrebi osobnog odgovora na Kristovo pitanje upućeno apostolima: «A vi, što vi kaže-te, tko sam ja?» (Mt 16,15). Poslije slavlja svete mise slijedilo je euharistijsko klanjanje uz me-ditaciju voditelja duhovne obnove.U petak je program obnove započeo razmatra-njem o temi Velikog petka, otajstva Kristova predanja u smrt, njegove muke, raspeća i umi-ranja. Na poseban se način predavač osvrnuo na temu Božjeg sudjelovanja u patnji svakog vjernika, obitelji i šire društvene zajednice kao i o dobrovoljnom Kristovu prihvaćanju patnje i smrti po kojoj su nama otvorena vrata Života. Poslije predavanja je uslijedila pobožnost Križ-nog puta, a zatim sveta misa s homilijom.Subota je tematski bila u ozračju Velike subote. Fra Ivan je u predavanju izlagao temu otajstva Kristova silaska u carstvo mrtvih – skandal Boga koji se nalazi u grobu. Govoreći o Bož-joj smrti voditelj obnove je naglasio fenomen ljudske smrti kao najveći tabu od kojeg zazire suvremeni mentalitet želeći bezuspješno po-bjeći od njega. Pogled Krista koji izlazi iz groba seže daleko ponad naše prolaznosti, neumolji-va procesa starenja i umiranja jer se u njegovu izlasku iz groba nazire nada da ni mi nećemo zauvijek ostati pritiješnjeni u klancu tjeskobe kojom zaudara zadah naravne smrti.

Kršteni u MisijiIva Lovrinović, kći Igora i Valentine rođ. Sto-jak, 28. siječnja 2018. u Zugu (Gut Hirt)Noel Sokač, sin Tomislava i Ane rođ. Jelić, 4. ožujka 2018. u Zugu (Gut Hirt)Ivo Milardić, sin Kristijana i Andree rođ. Karalić, 11. ožujka 2018. u Zugu (Gut Hirt)Sofia Milardić, kći Kristijana i Andree rođ. Karalić, 11. ožujka 2018. u Zugu (Gut Hirt)Mila Marilu Sučić, kći Branimira i Martine rođ. Žejavac, 17. ožujka 2018. u BuonasuMarko Šipić, sin Marija i Ivane rođ. Vukas, 14. travnja 2018. u PfäffikonuMarija Vukadin, kći Igora i Slavice rođ. Zovko, 29. travnja 2018. u Zugu (Gut Hirt)

Misijski kalendar

Prva pričestPrva sveta pričest je 15. travnja 2018. u Zugu (Gut Hirt).

Hodočašće u PoljskuHodočašće u Poljsku je 8.-12. svibnja 2018. Cje-loviti program je u prošlom broju MOVIS-a.

Majčin danMajčin dan u Zugu je 13. svibnja. Sveta misa i poslije sv. mise u župnoj dvorani apero i pro-slava Majčina dana.

Proslava sv. Ive i hodočašće u EinsiedelnProslava sv. Ive u Pfäffikonu je 24. lipnja 2018.Misijsko hodočašće u Einsiedeln je 1. rujna 2018.

Hrvatska humanitarna večerHrvatska humanitarna večer u Baaru je 15. rujna 2018. Gost večeri iz domovine je Tamburaški sastav Mejaši iz Varaždina.

Pobožnost križnog puta kroz korizmeno vrijemeZug, petkom u 20.15 sati u crkvi Gut HirtSchwyz, Pfäffikon i Altdorf subotom ili nedje-ljom kad je sveta misa, pola sata prije počinje Križni put. Nažalost, mnogi koji i dolaze na sv. misu zaborave da kroz korizmeno vrijeme treba doći pola sati prije sv. mise i sudjelovati na pobožnosti Križnog puta. Pozivamo da se ne propušta ova lijepa pobožnost kroz koju se, prateći Isusa na njegovu križnom putu, najbo-lje pripravljamo za proslavu najvećega blagda-na naše vjere – Uskrsa.

Raspored uskrsnih ispovijediZug, 22. ožujka 2018. u 18.00 sati u Baaru (St. Martin)Schwyz, 17. ožujka 2018. u 16.00 satiPfäffikon/Einsiedeln, 18. ožujka 2018. u 14.00Altdorf, 18. ožujka 2018. u 16.30 sati

VELIKI TJEDAN – RASPORED SVETIH MISA I OBREDAVeliki četvrtakZug (Gut Hirt) – Kripta, u 19.30 sati sv. misa Večere Gospodnje, poslije toga klanjanje i mo-litva pred Presvetim Oltarskim Sakramentom. Isusa pratimo od dvorane Posljednje večere do vrta Getsemanija gdje se znoji krvavim znojem dan uoči svoje pregorke Muke.

Veliki petakZug (Gut Hirt) u 17.30 sati. Obredi Velikog petka, dana Kristove muke su: služba riječi, sveopća molitva, otkrivanje i klanjanje križu i pričesti. Taj dan se ne slavi euharistijska služ-ba, sv. misa, nego je to proslava Kristove muke, smrti i uskrsnuća kao što činimo u svakoj sve-toj misi.

Velika subotaBrunnen (St. Theresienkirche) u 17.00 sati sv. misa i poslije mise blagoslov jela.Lachen (Riedkapelle) u 19.30 sati obredi Velike subote, sv. misa i blagoslov jela.Baar (St. Martin) u 23.00 sata obredi Velike su-bote, sv. misa i blagoslov jela.

USKRSZug (Gut Hirt) u 11.00 sati sv. misa za cijelu Misiju i blagoslov jela poslije mise.

Tečaj priprave za brakU Baaru je tijekom triju večeri od 19. do 21. veljače 2018. održan tečaj priprave za brak. Sudjelovali su: MARIO PILJIĆ, NIKOLINA MIĆIĆ, KRISTIAN KESEDŽIĆ, MONIKA MEDUKIĆ, LUIS ANDRÉS MIRANDA VAL-DIVIA, ANDREA JULIA JURIŠIĆ, ZORAN BRNADA, GABRIELA IVOŠ, JOSIP RADAT, IVANA MARJANOVIĆ, PETER LOVRINO-VIĆ, LJUBICA JURIČ, MARTIN TAPŠANJI, IVANA BLAŽEVIĆ. Mladencima uz molitve i duhovnu podršku cijele misijske zajednice želimo skladan i mi-rom Kristovim blagoslovljen zajednički život u kršćanskom braku. Ujedno im čestitamo na ovako hrabru životnom koraku.

Misijska kronika

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 25

naši pokojnici

† Cmiljka Balašević 1958. – 2018.

† Kata Dujak 1938. – 2018.

Svake je večeri program počinjao u 19.00 sati. Pola sata prije početka duhovne obnove vjer-nici su imali mogućnost za slavlje sakramenta ispovijedi.U nedjelju je pjevanom svetom misom u 11.00 sati zaključena ovogodišnja korizmena du-hovna obnova. Fra Ivan je u prigodnoj homi-liji ukazao na poveznicu između Isusova pre-obraženja pred učenicima i njegova «ustajanja od mrtvih» kao cilja našeg korizmenog hoda prema kojemu idemo s nogama na zemlji jer je staza koja vodi do Uskrsa ne gora preobraže-nja, ne odvojenost od svijeta kakvu su i učenici priželjkivali, nego koracanje u konkretnoj ži-votnoj situaciji, suočavanje s izazovima koji nas provociraju u obiteljskoj zajednici, na radnom mjestu i uopće u društvu, u situaciji u koju su se i apostoli spustili da bi svemu svijetu mogli navijestiti istinu o Isusu koji je Krist, onaj koji svojim božanskim djelovanjem preobražava sve naše ljudske pokušaje.Poslije svečane nedjeljne svete mise u prostori-jama župe Gut Hirt upriličen je susret vjernika s duhovnikom uz čašicu razgovora i zahvalu fra Ivanu za sadržajna i poticajna razmatranja za vrijeme višednevne duhovne obnove koja je na početku korizme duhovno okrijepila vjerni-ke Misije Zug.

Cmiljka, kći Ive i Luce Tomić–Bobaš rođena je 12. veljače 1958. u Orašcu kod Travnika. U Švicarsku je došla 1979. go-dine i sklopila brak s Đorđem Balaševićem. Godine 1981. dobivaju kćer Marijanu. Umrla je 10. siječnja 2018. u

Chamu nakon kratke i teške bolesti. Ispraćaj je bio s misom u crkvi Gut Hirt u Zugu gdje se okupila mnogobrojna rodbina i prijatelji, a po-kopana je u Pakracu 13. siječnja 2018. godine.Ožalošćeni: muž, kći sa zetom, roditelji, sestre i braća te ostala brojna rodbina i prijatelji.

Proslava sv. NikoleNa svim mjestima i ove godine pohodio nas je sv. Nikola i našoj djeci podijelio da-

rove. Uz glazbu, ukusnu večeru i darove djeca su uvijek radosna i razigrana kao i njihovi roditelji koji su im u pratnji.Svakako, najviše je djece bilo u Zugu, njih 80-ak, a na drugim mjestima Pfäffikonu, Schwyzu i Altdorfu mnogo manje, ali ne i manje radosti i zadovoljstva za djecu i nji-hove roditelje.

Kata Dujak rođ. Martinović rođena 29. studenog 1938. u selu Srnava, općina Odžak. U Švicarsku je došla 1969. i vjenčala se s Markom Du-jakom 21. studenog 1964. U braku su rodili dva sina, Antu i Zlatka, i živjeli sklad-no u braku više od 50 godina.

Zlatni pir su proslavili u krugu svojih najbližih. Svetu misu je predslavio fra Rade Vukšić.Dana 25. prosinca 2017. ujutro primljena je u bolnicu, ali se sve brzo zbilo. Opremljena sa-kramentima umirućih umrla je u krugu svoje obitelji uz molitvu točno na Novu godinu 2018. Napustila nas je i otišla s osmijehom na licu, ali vjerujemo samo privremeno, jer nas sve čeka u Vječnosti. Ožalošćeni: suprug Marko, sinovi Anto i Zlatko, unučad i mnogobrojna rodbina.

fra Ivan Penavić

Hrvatska katolička misijaAl Mai 18, 6528 CamorinoTelefon: 091 840 23 06Faks: 091 840 29 05Mobilni: 079 203 92 40E-Mail: hkm.ticino@publidesk.chwww.hkm-ticino.chMisionar: fra Slaven Mijatović

■ Raspored misa

■ ASCONA: crkva u Collegio Papio, svake nedjelje u 9.30 sati■ BIASCA: Chiesa parrocchiale, svake nedjelje u 11.30 sati■ GIUBIASCO: Chiesa san Giobbe, svake nedjelje u 13.00 i svakog I. petka u 19.00 sati■ LOCARNO: Chiesa Nuova, via Cittadella 17, svakog utorka u 19.00 sati■ LUGANO: S. Lucia, Massagno, svake subo-te u 19.00 sati

26 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

MISIJA TICINO

RASPORED SVETIH ISPOVIJEDI

Iz Evanđelja po sv. Luki Ustat ću, poći svomu ocu i reći mu: ‘Oče, sagriješih protiv Neba i pred tobom!  Ni-sam više dostojan zvati se sinom tvojim. Primi me kao jednog od svojih najamnika.’ Usta i pođe svom ocu. Dok je još bio dale-ko, njegov ga otac ugleda, ganu se, potrča, pade mu oko vrata i izljubi ga ...

Sv. Ispovijed – sakramenat priznanja vla-stitih slabosti, promašaja, padova, grijeha ... da bismo mogli ustati i primiti milost nebeske Ljubavi.

ASCONA - utorak, 20. ožujka u 18 sati LUGANO - srijeda, 21. ožujka u 18 sati LOCARNO - četvrtak, 22. ožujka u 18 sati GIUBIASCO - petak, 23. ožujka u 18 sati LUGANO - subota, 24. ožujka u 18 sati Cvjetnica, 25. ožujka – prije sv. misa

Molim sve vjernike koji žele pristupiti sa-kramentu sv. Ispovijedi da iskoriste pri-sutnost svećenika don Josipa Vidasa koji za ovu prigodu dolazi iz Rima – te se is-povijedaju tijekom tjedna – tj. ne čekaju nedjelju – jer ćemo nedjeljom izići u su-sret samo onima koji nisu mogli tijekom tjedna. Strogo ćemo poštivati nedjeljnu satnicu – a to znači da Ispovijedi prestaju početkom sv. misa kako bi vjernici Biasce i Giubiasca također mogli primiti ovaj sveti sakrament. Don Josipu – unaprijed hvala!

USKRSNI BLAGDANI – OBREDI I MISE Veliki četvrtak 29. ožujka – u 19 sati sv. misa u Asconi

Veliki petak30. ožujka – Obredi – u 18 sati Giubiasco, u 20 sati Massagno

Velika subota 31. ožujka u 19 sati sv. misa u Asconi, u 23 sata u crkvi sv. Antuna – grad Lugano

USKRS – sv. mise u svim mjestima prema nedjeljnom rasporedu

CROMIN – susret je ministranata svih Hrvatskih misija u Švicarskoj. Prigoda je to kada se naši najmlađi susreću sa svo-jim vršnjacima u kršćanskoj duhovnosti, sportu, zabavi i igri. Onako kako priliči djeci te dobi. Fratri se potrude sa svojim suradnicima susret učiniti zanimljivim pa bi bila prava šteta propustiti ovakav događaj. Molim sve roditelje da se najka-snije do 20. travnja jave našoj voditeljici Cromina g. Janji Galić, kako bismo i mi sudjelovali i dali prigodu mladima Ticina u pratnji njihovih roditelja sudjelovati u ovom lijepom druženju.

MAJČIN DANPoštovanim majkama, suprugama, sestra-ma, djevojkama, bakama; mnogim biblij-skim ženama hrvatskog naroda – sretan, čestit Dan majki. Osobito onim, baš bi-blijskim ženama – udovicama Bleiburga, udovicama Domovinskog rata – na čiju bol i suzu Nebo je posebno osjetljivo – sretan neka bude Dan majki. Tada se ci-vilizirani svijet, u duhu svete biblijske tra-dicije, prisjeća bića, stvorenja – žene, koju Bog stvori da uljepša, nadopuni, obogati, doprinese na poseban način ljepoti Božjeg stvaranja. Baš gordo zvuči riječ majka ... Nadamo se da ćemo i ove godine na svim sv. misama moliti za blagoslov naših majki – a na poseban način, njima i obiteljima u čast – potrudit ćemo se ponuditi koncert.

VJERONAUK I PRIPRAVA ZA SV. ISPOVIJED I SV. PRIČEST

Roditelji su prvi učitelji djece u vjeri. Naj-važnije je da roditelji probude ljubav djete-ta prema Bogu i bližnjemu. Često se misli kako mi svećenici trebamo odgojiti djecu u vjeri. Mi možemo pomoći roditeljima poučiti djecu, ali prve korake i svjedočenje u vjeri djeci zapravo daju roditelji. Oni su prvi učitelji djece. Zato je jako lijepo vi-djeti roditelje i djecu u crkvi. To je najbolji katekizam. Takav primjer je najbolji – da djeca vide kako mi odrasli kršćani izgova-ramo često ljekovitu riječ – «oprosti» - i hranimo se na stolu vječnosti ... Roditelji, molim vas, ako niste – a želite da vaša djeca prime sakramente sv. Ispovijedi i sv. Pričesti na vašem materinjem, hrvat-skom jeziku – u vjeri, duhu i tradiciji vaših djedova i pradjedova – upišite vašu djecu na vjeronauk. Ovogodišnja sv. Pričest planirana je za kraj petoga mjeseca – svibnja 2018.

NAJAVA KRŠTENJANAJAVA KRŠTENJA, najmanje jedan mjesec unaprijed. Molim mlade roditelje da željena Krštenja najave najmanje jedan mjesec unaprijed. Krštenje je jedan od najvažnijih sakramenata u rastu po vjeri. Crkva s velikom ljubavlju, ipak tražeći od-govornost primatelja – roditelja i kumova – daruje ovaj sakrament. Tako ga treba i primiti – s velikom ljubavlju i odgovorno-šću da dijete može rasti i biti odgojeno u vjeri. Stoga uz ovaj biser-sakrament ide i naša odgovornost koju pokazujemo već u samom činu Krštenja. Molim roditelje da na vrijeme – jedan mjesec unaprijed – na-jave Krštenje ...

NAJAVA VJENČANJANAJAVA VJENČANJA – kao i kod sakra-menta sv. Krštenja tako i ovdje – najaviti vjenčanje najmanje šest mjeseci unaprijed da možemo pripraviti sve potrebno. Unaprijed hvala svim odgovornim mladencima.

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 27

Članovi Misijskih vijeća, zajednica vjernika HKM Ticino i misionar fra Slaven Mijatović,

žele svim ljudima dobre volje koji kršćanski ljube, vjeruju i u nadi iščekuju drugi Kristov dolazak ... sretan i blagoslovljen USKRS !

28 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

Reiserstrasse 83, 4600 Olten

Telefon: 062 296 41 00 Fax: 062 296 41 01E-Mail: sito.coric@gmx.net

Misionar: fra Šimun Šito Ćorić

Hrvatska kućaReiserstrasse 83, 4600 OltenTelefon: 062 296 41 00 Fax: 062 296 41 01

■ Raspored misa

■ SOLOTHURN: crkva Hl. Geist-Kirche (Hrv. crkva), Wengi Brücke, uvijek prema dogovoru■ DULLIKEN: crkva sv. Vendelina, Bahnhof-strasse 44, svake nedjelje u 12.00■ SOLOTHURN: crkva sv. Marije, Allmen-dstr. 60, svake nedjelje u 14.30 sati■ BALSTHAL: župna crkva, St. Annagasse 2, 1. i 3. nedjelje u mjesecu u 17.00 sati.Molitvene skupine■ Crkva sv. Martina u Zuchwilu, svakog če-tvrtka u 18.30 sati.■ Crkva sv. Vendelina u Dullikenu, krunica svakog četvrtka u 19.00 sati.■ Hrvatska kuća u Oltenu, «Molitvena zajed-nica Krvi Kristove», prvi petak u mjesecu u 19.00 sati. ■ Hrvatska kuća u Oltenu, «Molitvena zajed-nica Sv. Franje», druga nedjelja u mjesecu u 18.00 sati.

MISIJA SOLOTHURN

Mješoviti Oktet u živo je i izvrsno obavio svoju ulogu u predstavi

«ONAJ ČIJE IME NOSIMO»

I ove godine za Božićnu polnoćku 2017. izveli smo pred prepunom crkvom glazbeno-poetski igrokaz pod gornjim naslovom i kao i uvijek s posebnim sadržajem. Stalna ekipa izvrsnih pjevača i glumaca, obnovljena i s novim licima, vratila nas je u prva kršćanska vremena, a koja su se onda protegnula do nas danas. Nije čudo da božićna kao i uskrsna «polnoćka u Solothur-nu» svake godine ima osiguranu masu vjernika!

POMOĆ POGINULOM RUDARUNa 20.1.2018. imali smo dobrotvornu večer u Dullikenu i sutradan sv. misu u Trimbachu. Gotovo dvije stotine ljudi odazvalo se na subot-nji susret, te su sve iznenadili svojim nesebič-nim prilozima za obitelj poginulog rudara (su-pruga i troje nejake djece) u rudnicima Kakanj. Za ovu prigodu pozvali smo njegova brata vlč. Marka Stojčića, župnika iz Bosanske Gradiške. On nas je obogatio svojim toplim govorom na subotnjoj večeri kao i sutrašnjom sv. misom. Drago nam je bilo što smo tom prigodom mogli pozdraviti i vlč. Josipa Senjaka, župnika iz Vido-vica. Organizatorima, na čelu s našim misijskim suradnikom Zvonkom Kneževićem i svima koji su na bilo koji način pridonijeli da ova akcija uspije izvan svih očekivanja, neka Bog svakim blagoslovom stostruko uzvrati!

ISPOVIJEDISolothurn, 26.3.2018., 17.00-19.00 Dulliken, 27.3.2018., 17.00-19.00

CVJETNICADulliken, u 12.00Solothurn, u 14.30

VELIKI PETAK Dulliken, u 16.30Solothurn, u 19.00

VELIKA SUBOTA Dulliken, 16.30 (s blagoslovom jela i pila)Solothurn, Polnoćka, 23.30 sati, s obredima va-tre ispred crkve, uskrsnim glazbeno-dramskim igrokazom I blagoslovom jela.

USKRSDulliken, u 12.00Solothurn, u 15.00

MISE ZA MAJČIN DAN I DAN OBITELJI Solothurn, 13.5.2018. u 14.30 satiOlten, pred Hrv. kućom, 20.5.2018 u 12.00 sati

HODOČAŠĆE SV. NIKOLI NA WEISSENSTEIN 30.6.2018Polazak za pješake u 10.00 s Bahnhofa iz OberdorfaMisa u 13.00 sati pred crkvom sv. Nikole na WeissensteinuNakon mise druženje uz domaća jela i pila.

MUZIKL «ON USKRSNU»

Na Uskrsnoj polnoćki u Solothurnu (23.30 sata) i pred misu na Uskrs u Dullikenu (12.00), oko 80 (osamdeset) glumaca i pjevača «Hrvat-skog kazališta u Švicarskoj» izvest će glazbe-no-dramski igrokaz ON USKRSNU. Kako je za njega pokazala interes jedna tv-kuća iz do-movine, mjuzikl će se profesionalno snimati na oba mjesta i bit će objavljen na DVD-u. Mislimo da ne treba ni napominjati da se sve-čano obučete, ali preporučujemo da povedete i svoje prijatelje koji inače ne idu u crkvu na ovu rijetku prigodu među našima u Švicarskoj!

DVOJE PROFESORA ZA VJERONAUKNaša misija je obogaćena s dvoje profesora i magistara filozofsko-teološkog studija koji ovdje žive i djeluju. To su prof. Iva Krajinović (Teološki, fakultet, Zagreb) i prof. Marko Žu-parić (teološki fakultet, Sarajevo). Njih dvoje pripremaju za sakramente sv. Ispovijedi i sv. Krizme djecu i mlade ove godine, a koje ćemo proslaviti 27.10. 2018. u katedrali u Solothurn. S nama će biti bazelski biskup dr. Felix Gmu-er. Bit će to ujedno i Dan HKM Solothurn, pa ćemo sve to s posebnim programom proslaviti i po ulicama toga najpoznatijeg baroknog gra-da u Švicarskoj.

SPOMENIK KRALJICI KATARINI KOSAČA

Prigodom proslave Majčina dana, imat ćemo sv. misu i blagoslov spomenika posljednje bo-sanskohercegovačke kraljice blažene Katarine Kosača-Kotromanić u Oltenu pred Hrv. ku-ćom, 20.5.2018 u 12.00 sati. Tako ćemo obogatiti našu vrtnu galeriju još jednim akademskim djelom u spomen na ovu svetu ženu i majku.

DOSAD NAJUSPJEŠNIJA VEČER FOHS-ABila je to najuspješnija godišnja dobrotvorna večer (Saltzhaus, Wangen a.d. Aare, 10. veljače 2018.) Fonda hrvatskih studenata (FOHS), na koju je iz domovine prispjelo troje taman završenih magi-stara (pravo, umjetnost-kiparstvo i kineziologija) koje su bili FOHSOVI stipendisti. Od osnivačke skupštine obnovljenog FOHS-a u Hrvatskoj kući u Oltenu 2012. (na fotografiji, a onaj osnovan 1984. u Bernu, prebačen je dolaskom hrvatske države u domovinu i tamo djeluje), ova dobrotvorna ustanova na čelu s nesebičnim Zlatkom Daidžićem i predstavnicima udruga i obitelji koje pomažu stipendiranje, uspješno svake godine školujemo 10-15 talentiranih studenata u domovini.

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 29

DOBRO JE ZNATI … Da bismo djelovali

Vijesti izabire i komentira: Fra Šito

Što će ti vjera, ako ne rađa dobrim djelima?! Sv. Jakov, apostol

ŽIVJETI S TUĐIM KAO SA SVOJIM SRCEMMeđu raznolikim i neobičnim događanjima među mladima u našoj misiji, evo nam i jed-ne djevojke u kojoj kuca nečije drugo srce, a onda ga nosi kao uistinu svoje vlastito. Naša Lidija Breščaković rođena je u siječnju 1995. u Grenchenu SO. Uz roditelje Franju i Janju ima dva brata, a podrijetlom su iz Drijenče kraj Tuzle. Njeni problemi sa srcem bili su urođe-ni, a osjetila ih je u 6. razredu te kad je pošla u srednju školu (koju je završila i počela raditi u tvornici satova). Površni liječnici više godina «liječili» su je od astme, pa onda od migrene! Tek kad je pala u komu i čudom ostala živa, medicinske pretrage su pokazale u čemu je pravi problem. Bila je presretna kad je došla na popis čekanja za transplantaciju srca, a onda je uhvatila tuga, što će «netko morati umrijeti» da bi ona živjela. Liječnik joj je rekao, da to shva-ti «kao izravni Božji dar» u svom životu. Njen novi život je počeo nakon uspješne transplan-tacije srca u Bernu u srpnju 2017. godine.

OVOGODIŠNJA CRKVENA VJENČANJA I SVATOVI Ove godine rekordni je broj vjenčanja u našoj misiji: 21 mladi bračni par, te dva para koji godi-nama žive u braku, a sada se crkveno vjenčaju. Otprilike polovica će imati svatove u domovini, a polovica ovdje u Švicarskoj. Ovima što su na fotografiji, pri jednom od susreta s fra Šitom, i ostalima koji se tu nisu zatekli, neka bude sve sretno, posebice neka budu živi primjeri vjere i poštenja svojim potomcima i svima nama oko njih!

POVRATNICI U DOMOVINU

SLAVKO I JAGODA SUBAŠIĆNakon više od tri-deset, odnosno više od dvadeset godina provedenih u Švicarskoj, a na području naše mi-sije, vratili su se za stalno u Domovi-nu, u svoj Pakrac,

Slavko i Jagoda Subašić. U Švicarskoj je iza njih ostalo troje djece i četvoro unučadi. Oboje u dobru zdravlju i zrelim godinama nisu ništa bolje mogli napraviti, nego kako rekoše, uživati godine koje im Bog dadne u vlastitoj domovi-ni. Želimo im dobro zdravlje i dug život, a zna-mo da će navraćati i dalje ovdje, dolazeći svojoj djeci i unučadi.

NAPOMENA ZA NAŠE 4 ZASTAVE

Kako me češće pitaju vjernici o 4 zastave pred Hrvatskom kućom u Oltenu, evo malog objaš-njenja. RH ima svoju zastavu, CH svoju, BiH svoju i Hrvatski narod u BIH svoju, pa se sve četiri vijore pred Hrvatskom kućom. Posebice ističem da ne zaobilazimo službenu zastavu BiH, bez obzira što bi neki voljeli da Hrvata ne bude u BiH pa da mogu reći da to nije hrvatska država. BiH je naša druga država i kad je danas dijelimo s drugima! Naš narod ostaje, a držav-ne zastave se mijenjaju.

FRA IVAN SE VRAĆA U DOMOVINUEto je došlo vrijeme, koliko god će nam nedostajati, da se naš fra Ivan Bebek nakon desetljeća djelovanja među našim narodom i Švicarcima u ovoj ze-mlji, za stalno vraća u domovinu (franjevački

samostan u Mostaru). S fra Ivanom ćemo se oprostiti na sv. misama i nakon njih u nedjelju 24.6.2018. u Dullikenu i Solothurnu.

DRAMSKA KOMEDIJA ZA MAŠKARE

Kao i takvu najavu korizme, ovogodišnje naše maškare proslavili smo u Solothurnu

humorističkim dramskim igrokazom «Hoću se ženiti» u izvedbi našega «Hrvatskog kazališta u CH», a ovaj put izvrsnu glumačku ekipu čini-li su članovi našega misijskog KUD-a «Zlatni vez». Svi posjetitelji te večeri bili su više nego iznenađeni neočekivano dobrom izvedbom i humorom. Nadamo se da će nas ova ekipa i sljedeću godinu ovako iznenaditi i razveseliti svojim novim uratkom.

Tek kad se skinu maske, vidi se tko je tko!

Glumice i glumci koji su sve oduševili!

30 MOVIS • 1/190 ožujak • 2018

MOVISOV INTERVIEWMOVISOV INTERVIEW

Neravnopravan položaj Hrvata u BiH najjasnije se zrcali u radiote-levizijskim sredstvima javnoga priopćavanja, koji se financiraju iz proračunskih sredstava. Dok na bošnjačkom jeziku postoje dvije televizije: BHRT (Radio-televizija Bosne i Hercegovine ) i FTV (Ra-diotelevizija Fderacije BiH) i jedna televizija na srpskom jeziku RTRS (Radiotelevizija Republike Srpske), Hrvati nemaju nijedan elektronički medij na svome jeziku.

Ucjene vezane uz retrogradni prijedlog Izbornoga zakona moraju prestati!

Već mjesecima je veoma aktualna tema o polo-žaju Hrvata u Bosni i Hercegovini iz koje Hrvati sve više iseljavaju. Kako taj proces tumačite, od-nosno kako Hrvatima u sadašnjim okolnostima i procesima u BiH omogućiti jednakopravnost?Prof. dr. M. Brekalo: Ustav Bosne i Herce-govine je sastavni dio Općega okvirnoga sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, poznatijeg pod kolokvijalnim nazivom Daytonski sporazum, dogovoren u ame-ričkoj zrakoplovnoj bazi Wright-Patterson kraj Daytona (savezna država Ohio) 21. studenoga 1995. a potpisan u Parizu 14. prosinca 1995. godine. Daytonski spora-

zum sadrži jedanaest aneksa, tekst Ustava BiH predstavlja Aneks 4, prema kojemu je BiH definirana kao demokratska drža-va, koja funkcionira sukladno zakonu i temeljem slobodnih i demokratskih izbo-ra. Najveće proglašene vrijednosti Ustava BiH sadržane su već u njegovoj preambuli, gdje se ističu načela ljudskog dostojanstva, slobode i jednakosti - mir i pomirenje, pravda, tolerancija, pluralizam, demo-kracija, tržišno gospodarstvo, suverenitet, integritet, politička neovisnost - te među-narodno humanitarno pravo. U odredba-ma članka 12. definirana su ljudska prava i slobode, nadležnosti i odnosi između ustanova Bosne i Hercegovine i entiteta, parlamentarna skupština, predsjedništvo, ustavni sud, središnja banka, financije i dr. Navedenim ustavnim odredbama BiH je zamišljena kao složena i decentralizi-rana država triju konstitutivnih naroda, Bošnjaka, Hrvata i Srba, koja se sastoji od dvaju entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske, te okruga Brčko. Međutim, stvar-nost je u BiH značajno drugačija u odno-su na proklamirane ustavne odrednice. Nazočna je, prije svega, majorizacija nad Hrvatima koja je sve vidljivija u njihovu neravnopravnom položaju u odnosu na druga dva konstitutivna naroda.

Što se, zapravo, događa u stvarnosti i kako to izgleda na terenu?Prof. dr. M. Brekalo: U političkom živo-tu BiH već godinama je snažno prisutno tzv. hrvatsko pitanje. Hrvatima u BiH je, naime, onemogućeno da njihove intere-se izreknu i zastupaju njihovi legitimni predstavnici, već to, prema vrijedećem Izbornom zakonu, čine politički pred-stavnici koji nemaju potporu hrvatskog

biračkoga tijela. Hrvatski predstavnici se, dakle, u znatnoj mjeri biraju voljom političkih elita druga dva konstitutivna naroda. Ovakav politički inženjering je omogućen raznim nametnutim izbornim odredbama. Bošnjački predstavnici konti-nuirano nastoje uvesti građanski ustroj u Federaciji BiH, entitetu gdje većinu imaju Hrvati i Bošnjaci. Naime, hrvatsko pitanje i neravnopravnost Hrvata se prvenstveno očituje kroz izborno zakonodavstvo koje omogućuje preglasavanje Hrvata. Primje-ra radi, Predsjedništvo BiH ima tri čla-na, hrvatski i bošnjački član biraju se na području Federacije BiH, a treći se bira u Republici Srpskoj. Na općim izborima 2006. i 2010. godine hrvatski član Pred-sjedništva BiH Željko Komšić, kandidat SDP-a Bih, izabran je glasovima Bošnjaka. Ova apsurdna politička situacija, koja s istinskom demokracijom nema nikakvih dodirnih točaka, moguća je zbog demo-grafskih pokazatelja. Prema službenoj sta-tistici BiH, u Federaciji BiH Bošnjaci čine 70,4% stanovništva, Hrvati 22,4%, a Srbi 2,5% (2013), a u Republici Srpskoj Srbi čine 81,5%, Bošnjaci 14,0%, a Hrvati sve-ga 2,4% populacije. Nakon analize izbor-nih rezultata, nepobitno je utvrđeno da Komšić nije pobijedio ni u jednoj većinski hrvatskoj općini u BiH. Glavninu glasova je osvojio na područjima gdje su Bošnjaci dominantno predstavljali većinu. Vrlo su indikativni izborni rezultati u općini Kale-sija u sjeveroistočnoj Bosni, gdje su prema Popisu stanovništva iz 1991. Hrvati u uku-pnoj strukturi pučanstva bili zastupljeni s trideset i pet pripadnika (0,08%), a Boš-njaci s 33.137 (79,25%), Komšić je u ovoj izbornoj jedinici dobio 7.033 glasa. Dakle, ustavno načelo ravnopravnosti svih naro-

Interview s prof. dr. Miljenkom Brekalom

Neravnopravnost Hrvata u BiH vidljiva je na svim razinama

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 31

nastavak teksta na 42. str. ▶

Prof. ddr. sc. Miljenko Brekalo dvostruki je doktor znanosti. Prvi dok-torat obranio je na Pravnom fakultetu Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku disertacijom pod naslovom «Problemi suzbijanja protu-pravnih ponašanja u svezi s ostvarenjem nefiskalnih prihoda». Drugi doktorat je obranio na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mosta-ru iz područja humanističkih znanosti, znanstveno polje povijest, znanstvena grana svjetska i hrvatska moderna i suvremena povijest. Doktorsku disertaciju je obranio pod naslovom: «Povijesni prikaz Monetarne unije Savezne Republike Jugoslavije, Republike Srpske i Republike Srpske Krajine, poseban osvrt na hrvatsko monetarno područje». Objavljena mu je šesta knjiga koja nosi naslov Slatinska kronika Domovinskog rata. Autor je pedesetak znanstvenih člana-ka. Sveučilišni je nastavnik koji je tijekom svoje znanstvene karijere držao i drži nastavu na više sveučilišnih i veleučilišnih visokoškolskih ustanova u Republici Hrvatsko i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Stalno je zaposlen kao znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar kao voditelj Područnog centra Osijek. Prije znanstvene karijere radio je u MUP-u RH i Protuobavještajnoj agenciji RH. Kao dragovoljac Domovinskoga rata, obnašao je brojne odgovorne i zapovjedne dužnosti na području istočne i zapadne Sla-vonije. Obiteljski je čovjek – ima suprugu Zvjezdanu - koja je također doktorica znanosti – sina Lovru i kćerku Mihovilu.

da, odnosno građana u slučaju izbornog zakonodavstva u BiH, mrtvo je slovo na papiru. Željko Komšić, danas predsjednik Demokratske fronte, najavio je početkom ove godine svoju ponovnu kandidaturu za «hrvatskoga» člana Predsjedništva BiH, na izborima koji bi se trebali održati u li-stopadu 2018. U izjavi za sarajevski Dnev-ni avaz pojasnio je da je takva njegova odluka rezultat otpora prema prijedlogu izmjena Izbornog zakona koji su predlo-žile stranke okupljene u Hrvatski narodni sabor BiH. «Ove ucjene u vezi s retrograd-nim prijedlogom Izbornog zakona moraju prestati. Moja kandidatura je jedan od na-čina i političkih mehanizama...»

Neravnopravan položaj Hrvata

Na području BiH posebno su ugroženi branitelji, bivši pripadnici HVO-a, zatim i sam hrvatski jezik koji je temeljna odrednica slobode i identiteta, a Hrvati bez medija na državnoj razini. Kako to komentirate?Prof. dr. M. Brekalo: U novonastalim po-litičkim okolnostima u BiH, također je nazočan sramotan i nedopustiv odnos prema hrvatskim braniteljima, kojemu je cilj degradacija i diskreditacija HVO-a i hrvatskog naroda u BiH. Nadalje, osim pravnih progona pripadnika HVO-a, ne-ravnopravan položaj Hrvata ogleda se i kroz neproporcionalno državno uređenje s dva entiteta, a tri konstitutivna naroda, nameće nasušna potreba organiziranja hrvatskoga entiteta. U području javnih financija, nezavidan položaj hrvatskoga naroda se ogleda kroz neravnomjernu ras-podjelu javnih prihoda, pri kojoj prostori u kojima žive uglavnom Hrvati imaju lošiji status, za razliku od nekih drugih prostora s većinskom bošnjačkom većinom pučan-stva. U političkom životu BiH imamo dva politička apsurda koji se pripisuju visokim predstavnicima međunarodne zajednice u toj zemlji. Veoma je sumnjiva uloga viso-kih predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su neutemeljeno smijenili dva izravno izabrana hrvatska člana Predsjed-ništva BiH. Najprije je Wolfgang Petritsch 7. ožujka 2001. smijenio Antu Jelavića zbog navodnog pokušaja uspostave hr-vatske federalne jedinice, te je na njegovo mjesto imenovao Jozu Križanovića. Na-kon toga, na temelju neosnovanih optužbi koje su pravomoćnom presudom odba-čene, Paddy Ashdown je 9. svibnja 2005. smijenio Dragana Čovića i na njegovo mjesto postavio Ivu Miru Jelića. Navede-

Foto

: B. Č

ović

32 MOVIS • 1/190 ožujak • 2018

Dr. fra Ivan DugandžićBIBLIJA

Božja riječ u ljudskom izričajnom ruhu (29)

Novozavjetni spisiOd žive riječi evanđelja postalo je Evanđelje u pisanom obliku, namijenjeno navještaju.

Nastavak slijedi!

Četveroliko evanđeljeListu novozavjetnih spisa predvode četiri evanđelja, Matej, Marko, Luka, Ivan. Bez ob-zira na taj redoslijed po kojemu je Matej na prvome mjestu, biblijska znanost je uvjerena da je Marko tvorac te teološke i književne vrste, pa je prema tome i autor najstarijeg evanđelja. Zašto onda Matejevo evanđelje stoji na prvome mjestu novozavjetnog kano-na? Pracrkva je od samoga početka posebno cijenila Matejevo evanđelje zbog njegove op-sežnosti i smisla ovog evanđelista da pojedi-načne i kraće Isusove riječi oblikuje u veće govorne cjeline koje se lakše pamte i pre-nose. Time je Matej znatno olakšao posao ranokršćanskim propovjednicima i katehe-tama. To su bili razlozi koji su ovom evanđe-lju osigurali prvo mjesto. I ne samo to. Ono je najčešće korišteno u liturgiji Crkve, pa je stoga prozvano «crkvenim evanđeljem». Sve dok nije s Drugim Vatikanskim saborom u liturgiju uveden trogodišnji ciklus čitanja (A, B, C), u navještaju nedjeljama i svetko-vinama više su korišteni Matejevi tekstovi nego sve trojice drugih evanđelista zajedno. No po Markovu su evanđelju u 2 st. p. Kr. ta četiri književno-teološka djela prozvana evanđelja, jer Marko započinje svoje djelo: «Početak Evanđelja Isusa Krista Sina Božje-ga» (Mk 1,1). Pitamo se, što znači evanđelje? To je hrvatskom jeziku prilagođena grčka riječ euangelion, što znači Radosna vijest. Treba posebno naglasiti da je Evanđelje, pri-je nego će postati pisano djelo, postojalo u obliku živoga navještaja, i to prvo u ustima Isusa iz Nazareta, a poslije njegovih učenika. Marko početak Isusova javnoga djelovanja opisuje ovako: «A pošto Ivan bijaše predan, otiđe Isus u Galileju. Propovijedao je evanđe-lje Božje» (Mk 1,14). Glavni teološki izazov pred kojim se Marko nalazio kad je odlučio pisati svoje djelo bilo je pitanje, kako je od tog Isusova navještaja «evanđelja Božjega» (1,14) došlo do navještaja «evanđelja o Isusu Kristu Sinu Božjemu» (r. 1)? Kako je Navje-stitelj Radosne vijesti o kraljevstvu Božjemu, Isus iz Nazareta postao sadržaj apostolskog navještaja o Isusu Kristu Sinu Božjemu?

Problem Isusove nasilne smrtiMarko je donio i sadržaj Isusova navještaja «evanđelja Božjega». Dvije kratke rečenice donose njegov sadržaj, a onda slijede dva kratka Isusova poziva slušateljima njegova navještaja: «Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje! Obratite se i vjerujte evan-

đelju!» (Mk 1,15). O kojem je vremenu tu riječ? O vremenu Božjih obećanja danih po prorocima. Na to misli i apostol Pavao kad govori o «punini vremena» u kojemu je Bog poslao svoga Sina (Gal 4,4). Glavni sadržaj tih Božjih obećanja bio je uspostava Bož-je vlasti nad svijetom ili biblijskim jezikom uspostava njegova kraljevstva. Isus to najve-ćim dijelom izlaže u svojim prispodobama od kojih većina i započinje: «Kraljevstvo je Božje kao…» Upadno je da Isus nikad nije definirao što je to kraljevstvo Božje, ali je u slikama iz života tadašnjih ljudi nastojao približiti im njegovu stvarnost i time ljude stavljao pred životnu odluku. No to kraljev-stvo se nije ostvarilo ni u nekom zemaljskom obliku, kako su neki naivno priželjkivali, a još manje u svom konačnom obliku kao svr-šetak svijeta. Umjesto toga došla je Isusova nasilna smrt koja će Isusove učenike suočiti s neočekivanim i novim načinom Božjega djelovanja s kojim oni nisu računali. Židov-stvu je naime bio posve stran pojam trpeće-ga Mesije, pa je Isusova smrt na križu za njih bila velik izazov i problem.

Odgovor Isusova uskrsnućaNo zbunjenost učenika zbog Isusove nasil-ne smrti na križu nije dugo potrajala. U ne-djeljno jutro žene koje su se zaputile prema Isusovu grobu donose nevjerojatnu vijest da je Isus uskrsnuo i da im se ukazao živ. Do-živjevši potom i sami ukazanja Uskrsloga, učenici počinju naviještati Radosnu vijest (evanđelje), ali ne više o kraljevstvu Božje-mu, već o Isusu raspetom i uskrslom. Već je prije rečeno kako je ta pouskrsna propovijed učenika bila kratka i sva usredotočena na tumačenje Isusove smrti i njegova uskrsnu-ća u svjetlu starozavjetnih Božjih obećanja. Pišući svojoj zajednici u Korintu koju je osnovao oko 50. g. p. Kr., Pavao ih podsjeća što je bio sadržaj njegova navještaja u Korin-tu i na čemu počiva njihova vjera: «Doista, predadoh vam ponajprije što i primih: Krist umrije za grijehe naše po Pismima; bi poko-pan i uskrišen treći dan po Pismima; ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici» (1 Kor 15,3sl). Po svemu sudeći, Pavao se obratio 32. ili 33. godine p. Kr. Pracrkva je već tada posjedo-vala tu najstariju ispovijest svoje vjere, koju je i Pavao prihvatio i tako postao članom Crkve. Pracrkva je, kako svjedoči Luka u Djelima apostolskim, naviještajući pobjedu Uskrsloga osnivala svoje zajednice od Je-ruzalema preko Judeje, Galileje i Samarije

(Dj 9,31), a doskora i u Feniciji, Cipru i An-tiohiji (11,19). No s vremenom su došli novi naraštaji koji nisu ništa znali o Isusu iz Na-zareta. Njegov život pripadao je prošlosti, a živih svjedoka njegova života više nema. Nji-ma zato nije bilo dosta samo navijestiti nje-govu smrt i uskrsnuće, već su morali reći tko je taj koji je bio raspet i koga je Bog uskrisio.

Pisano izvješće o Isusovoj muci i smrtiPrvi odgovor na gornje pitanje dao je nama danas nepoznati pisac izvješća o tri posljed-nja dana Isusova života, o njegovoj muci i smrti. Tu nalazimo više preciznih podataka o događajima i osobama koje su u ta tri dana sudjelovale u tim presudnim događajima nego u cijelom tekstu evanđelja. Time je on dao povijesnu podlogu prakršćanskome na-vještaju o Isusovoj smrti i uskrsnuću. Zahva-ljujući toj povijesnoj podlozi, taj navještaj nije više mogao postati nekakav bezvremen-ski mit. No ni taj nama danas nepoznati pi-sac nije pisao iz čisto povijesnih razloga, već je pripovijedanje o povijesnim događajima stavio u službu navještaja spasenja. Ipak oko 70. g. p. Kr. Marko je osjetio kako taj najsta-riji navještaj treba proširiti na cijelo vrijeme Isusova javnoga djelovanja. Zato je stvorio novu književno-teološku vrstu u kojoj je na genijalan način povezao navještaj Pracrkve o Isusu Kristu Sinu Božjemu s navještajem po-vijesnog Isusa iz Nazareta o blizini kraljev-stva Božjega. Tako je od žive riječi evanđelja postalo evanđelje u pisanom obliku, ali na-mijenjeno navještaju. Dakle, evanđelja nisu djela čijim je piscima bilo najvažnije priku-piti, zabilježiti i tako sačuvati što više povije-snih podataka iz života Isusa iz Nazareta, već Crkvi ostaviti uvijek živi i aktualni navještaj spasenja.

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 33

Dr. sc. Slavko Slišković, O.P.

POVIJEST CRKVE U HRVATA

Stoljetni hod s Bogom kroz povijest (34)

Viteški redovi u hrvatskim zemljamaKako se, tijekom križarskih ratova, sve snažnije osjećala potreba potpunijeg viteškog predanja u službu Crkve, došlo je do osnutka ivanovaca i templara.

Nastavak u sljedećemu broju!

Neposredno po postignutoj slobo-di Crkve unutar Rimskog Carstva ideal nasljedovanja Krista pre-

poznat je u monaškom životu kroz evan-đeoske savjete siromaštva, poslušnosti i čistoće. Snažnijim vezivanjem crkvenih uz državne strukture novopridošlih na-roda - nastale na razvalinama antičkoga svijeta - javila se svijest o odgovornosti laika za širenje i očuvanje kršćanske vje-re. Dolazak nekoga naroda i područja pod vlast pojedinog kršćanskog vladara, nuž-no je pretpostavljalo njihovo pokrštenje i uključivanje u već postojeću kršćansku ci-vilizaciju. Tako je nastao ideal kršćanskog viteza - borca za domovinu, čuvara vjere i širitelja kršćanskih vrijednosti. U težnji za savršenstvom koje bi mo-glo poslužiti ostvarenju uzorna kršćanskog društva, dolazi do spajanja viteškog pokre-ta s monaškim načinom življenja, te tako nastaju viteški redovi. Njihov nastanak se dogodio u povijesnom razdoblju, obilje-ženom križarskim pokretom početkom drugoga tisućljeća. Riječ je o povijesnom razdoblju tijekom kojega su se sveta mjesta vezana uz rođenje, život i smrt Isusa Krista našla pod vlašću Osmanlija. Unatoč tome što je Sveta Zemlja već više od tri stoljeća bila pod vlašću islamskih vladara, kršćan-ski su hodočasnici imali slobodu kretanja. Nakon pojave turskih Seldžuka situacija se promijenila. Stoga se na Zapadu javila ideja o oružanim hodočašćima popraćenih željom za konačnim oslobođenjem svetih mjesta koja je dodatno motivirana teo-loškim i tradicijskim tezama o izvoru kr-šćanskog identiteta, te pomoći ugroženom kršćanskom carstvu Bizanta. Njih je glasno izrekao papa Urban II. (1088.-1099.) na saboru u Clermontu 1095. godine. Ideja, koju su jednodušno prihvatili svi kršćan-ski vladari, iznjedrila je križarski pokret, koji je snažno obilježio povijest Crkve u razdoblju od kraja 11. do kraja 13. stolje-ća. Uz osam većih oružanih pohoda koje nazivamo križarskim ratovima, zamjene u križarskim postrojbama događale su se svakodnevice. Na Bliskom istoku je for-mirano više kršćanskih država, od kojih je najvažnije Jeruzalemsko Kraljevstvo, koje

je trajalo gotovo dvjesto godina (1099.-1291.) i koje nije uvijek imalo nadzor nad Svetim Gradom. Kako se, tijekom tih rato-va, sve snažnije osjećala potreba potpuni-jeg viteškog predanja u službu Crkve, došlo je do osnutka ivanovaca i templara. Budući da su članovima ovih redova postajali plemići koji bi ulaskom u red sa sobom donosili svoje bogatstvo, a zbog ugleda koji su uživali mnogi drugi su im darivali i oporučno ostavljali vlastite po-sjede, viteški redovi su se uskoro svrstali među najveće feudalce Zapada s čime je bila povezna i vojna sila. Usto, jer su pa-pinskim povlasticama bili oslobođeni nadležnosti mjesnih crkvenih vlasti, u biti su uživali i materijalnu i duhovnu neovi-snost od bilo kojega autoriteta. Njihovi su posjedi korišteni kao mjesta vojne obuke i izvor prihoda za pothvate na Istoku. Ivanovci (Ordo militiae Sancti Joannis Baptistae hospitalis Hierosolymitani) na-staju u bolnici sv. Ivana u Jeruzalemu 1099. godine kao bratovština za skrb o bolesnim i nemoćnim hodočasnicima, a 1120. postaju redom. Nakon pada posljed-njih križarskih posjeda na Istoku sklanjaju se pred Turcima najprije na Cipar, potom na Rodos, da bi na koncu 1530. godine sje-dište prenijeli na Maltu, gdje i danas djelu-ju kao Malteški red. Templari (Pauperes Commilitones Christi templique Salomonis) su osnovani 1118. godine uz Salomonov hram sa za-daćom zaštite svetih mjesta i hodočasni-ka. Vojno iskustvo spojeno s redovničkim opsluživanjem učinilo ih je nositeljima križarskog pokreta, ali je gubitkom kr-šćanskih posjeda u Svetoj Zemlji prestala potreba njihova postojanja. Usto su kao dobro organizirana vojna sila postali izvor prijetnje društvenom poretku na Zapa-du kamo su se vratili pa su na saboru u Vienni 1312. godine raspušteni, a njihovi posjedi predani su ivanovcima.

Križarima su hrvatske zemlje bile važ-ne kao prostor preko kojeg su odlazili na Istok. Stoga su veoma rano započeli svoju aktivnost gradnje putova, mostova, hos-picija, utvrda i crkava. Godine 1138. hr-vatsko-ugarski kralj Bela II. templarima daruje nekadašnji benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani kod Biograda, koji po-staje sjedište njihove provincije nazvane Vranski priorat. Otuda razvijaju djelatnost u hrvatskim i ugarskim zemljama. Njihovi najpoznatiji samostani bili su u Božjakovi-ni, Dubici, Našicama, Pakracu, Senju i Za-grebu. Na poziv hercega Andrije ivanovci su 1184. godine došli u Marču. Nakon ras-puštanja templara preuzimaju njihove ra-nije samostane i titulu Vranskog priorata. Imali su zapaženu ulogu u crkvenom i po-litičkom životu Hrvatske, osobito u obrani protiv Turaka. Viteški borac i prior vranski Ivan od Paližne obnašao je službu hrvat-skog bana od 1386. do 1391. Iste je službe vršio i Petar Berislavić (1475.-1520.), una-toč tome što nije bio ivanovac. On je više-kratno porazio Osmanlije da bi 20. svibnja 1520. u borbi junački poginuo. Za zasluge u toj pobjedi papa Lav X. ga je imenovao kardinalom ne znajući za njegovu pogibi-ju. Nakon bitke na Mohačkom polju 1526. ivanovaca postupno nestaje na hrvatskim prostorima. Turci su 1538. osvojili i Vranu. Titula priora vranskih je ostala snažno ukorijenjena u nacionalnoj povijesti, pa je sve do danas nose prepošti Zagrebačkog kaptola. Tako je u čast dvojice spomenutih priora vranskih 1971. u zagrebačkoj prvo-stolnici podignuta spomen-ploča s njiho-vim poprsjima. Na ploči je upisano: «Prio-rima vranskim – Ivanu Paližni – hrvatskom banu 1385.-1391. – koji se borio protiv kra-lja Žigmunda – za samostalnu Hrvatsku dr-žavu – pod vrhovništvom kralja Tvrtka I. – i – Petru Berislaviću – «Heroju kršćanstva» – biskupu i hrvatskom banu – 1513.-1520. – koji je svojim junaštvom – Hrvatskoj pri-bavio naslov – «Predziđe kršćanstva» – te za slobodu Hrvatske – slavno poginuo 20. V. 1520. – ovu spomen-ploču podiže – Pr-vostolni kaptol zagrebački – kao posljednji nosilac naslova – Priora vranskih – 1971.».

34 MOVIS • 1/190 ožujak • 2018

MALI MOVIS Stranicu pripremaju:

Iva Noršić i Marijin i Mihael

Kuzmičić

?

Ponos Crkve u Hrvata

SluGA BožjI ...

Iz bakine škrinje

Što označava ljubičasta boja u kršćanstvu?

Promisli: U čemu je ozbiljnost korizmenog vremena, a u čemu radost uskrsnog vremena?Tema za razgovor u zajednici: Kako se u žalosti može upoznati Božja snaga?

Ministrantski Kutak

Put prave sreće (2)Blago ožalošćenima; jer, oni će biti utješeni!

Činjenica je da smo katkada neraspoloženi i tužni. Ta naša povremena ne-raspoloženja – i poglavito ako je riječ o uobičajenim i manjim razlozima – uglavnom brzo prođu kako su i došla. No kad je čovjek duboko ožalošćen,

primjerice zbog svoje ili tuđe teške bolesti, smrti voljene osobe, velike nepravde koja mu je učinjena, teška siromaštva, usamljenosti i odbačenosti... dolazi u iskuše-nje pomisliti kako nema nikakva razloga za radost. Ovdje je veoma važno istaknuti kako Bog nikada nikoga ne zaboravlja i kako je posebice na strani onih koji pate.

Ljude koji strpljivo i s vjerom nose svoj težak križ Bog nikada ne napušta, već im tada, u njihovoj boli i slabosti, dopušta da upoznaju njegovu snagu, ljubav i utje-hu. Promišljajući o Kristovoj muci, koju je podnio za nas, vidimo kako Bog patnju okreće u radost i kako se preko suza, žalosti i križa naposlijetku dolazi do uskrsnuća i vječne radosti.

U srednjem vijeku, kada su nastale mnoge pučke pobožnosti, započelo se i sa štovanjem „Marije od sedam žalosti“ tj. Gospe Žalosne. U toj se pobož-nosti promišlja o sedam osobito teških trenutaka u Marijinu životu. Gospa je mnogim čudesnim uslišanjima pokazala da joj je pobožnost prema njenim žalostima draga pa se taj oblik štovanja brzo proširio među kršćanskim narodima diljem svijeta. Od 1814. u cijeloj Crkvi se slavi 15. rujna. Na slikama se Gospa Žalosna prikazuje sa sedam mačeva koji probadaju njezino srce.

ŠIMO IVKIĆ(Vidovice, BiH, 9. prosinca 1911. – 19. srpnja 1929.)

Šimo je rođen kao zdravo dijete i redov-no je pošao u školu. U desetoj godini života je, međutim, obolio od neizlječive bolesti. Po čitavomu tijelu otvarale su mu se rane i tek što bi jedna zacijelila, poja-

vile bi se druge. Bolest ga je punih osam godi-na prikovala za krevet. No njegovo pouzdanje u Boga i strpljivost u bolesti bili su iznimni. S ljubavlju je podnosio sve patnje, iako nije bilo naznaka ozdravljenja. U osamnaestoj godini je posve iscrpljen bolešću preminuo. Glas o njegovu svetom životu ubrzo se proširio, pa su vjernici počeli hodočastiti na njegov grob odmah nakon smrti moleći za njegov zagovor pred Božjim licem u svojim potrebama. Sva-kog 19. u mjesecu, na dan njegova prijelaza u vječnost, na starom groblju u Vidovicama slavi se sveta misa. Sve veći je broj vjernika koji svje-doče kako su moleći na njegovu grobu dobili pomoć i ozdravljenje. U tijeku je pokretanje procesa za Šimino proglašenje blaženim.

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 35

Mladi Osnaženi Vjerom Izgrađuju Svijet

Stranicu uređuju: Nikola Kuzmičić, dipl. teolog i Kristina Bitanga, magistra novinarstva

ZA CRKVU KOJA PRIVLAČI I POKREĆE

U prošlomu broju Movisa, onom božić-nom, promišljali smo o utjelovljenju ti-jela. U ovom uskrsnom broju promislit

ćemo o uskrsnuću tijela. U božićnom otajstvu je jedan utjelovljenjem postao poput svih dru-gih ljudi, a uskrsno otajstvo nas podsjeća da je taj jedan svojim uskrsnućem svakom čovjeku darovao mogućnost da postane poput njega. To je ta čudesna razmjena što je ispovijeda-mo u središnjim otajstvima naše vjere. Bog je postao poput nas kako bi nama omogućio da budemo poput njega.Promišljajući o uskrsnuću tijela zaustavit ćemo se na tri stvari. Prva od njih je činjenica da tjelesna smrt nije završetak našega života. Naš život je započeo trenutkom začeća, ali nema završetka. Stvoreni smo na Božju sliku i besmrtni smo poput njega. Bog nam je pripra-vio mjesto uza se kroz svu vječnost, ali nam je dao i dar slobodne volje da to pripravljeno mjesto prihvatimo ili odbijemo. A prihvaćanje i odbijanje se događa kroz naš tjelesni život i naša djela. Zato je razborito živjeti u svijesti da ne živimo samo za propadljivo, nego da u svom djelovanju imamo uvijek na pameti da živimo za vječnost i da smo prema vječnosti usmjereni.Druga stvar koju nikada ne smijemo smetnuti s uma je činjenica da je čovjek i duša i tijelo. Bog je umro na križu za spas naše duše, ali jednako tako i za spas našega tijela. Vjeruje-mo u besmrtnost duše, ali i u uskrsnuće tijela. Vjerujemo da smo po duši slični Bogu, ali i da je naše tijelo hram Duha Svetoga.Predugo se u kršćanstvu smatralo tijelo manje vrijednim i izvorom grijeha. Mi vjerujemo i

znamo da nam je i tijelo darovano da njime proslavimo Boga. Bog posvećuje naše duše, ali i naša tijela.Zato je bitno čuvati i sačuvati tijelo. Bitno je brinuti se za vlastito tijelo. Ne samo čuvati od zla i bolesti, nego nastojati da tijelu bude što bolje.Važno je poštivati tuđe tijelo. Važno je shvatiti da se Boga proslavlja odgovornim korištenjem darova koje nam je povjerio. A tijelo koje ima-mo, ma kako izgledalo i ma koliko (ne)zdravo i (ne)sposobno bilo, Božji je dar koji nam je povjeren da i njime proslavljamo Boga.Treće o čemu promišljamo je spoznaja da pra-va smrt nije tjelesno preminuće. Ta vjerujemo u uskrsnuće tijela i znamo da će Bog jedno-ga dana oživjeti naša smrtna tijela i suobličiti ih tijelu svome slavnome. Prava smrt je smrt naše duše. Naše odreknuće od Boga.Prava smrt je naše zakapanje u grijeh. One-mogućavanje sebe da smjerno sa svojim Bo-gom hodimo životnim putom. Predano, s po-vjerenjem i ljubavlju.Zato je utješno znati da nas Bog, ako mi to po-želimo, hoće i može po svome Duhu izvesti iz naših grobova u koje smo se grijehom zakopa-li. Da nas hoće i može, kao da ništa nije bilo, ponovno nadahnuti svojim Duhom i odvesti u zemlju u koju pripadamo. U svijet u koji pri-padamo.Uskrsnuti znači ispovjediti svoje grijehe dono-seći odluku o promjeni života. Želim živjeti po Duhu Božjemu. Jer kakvog duha imamo, takvi smo. Zato želim biti od Duha Kristova. Želim promijeniti svoje misli, riječi i djela. Želim ih uskladiti s Božjom voljom.

«A što se tiče, da mrtvi uskrisuju, niste li čitali u Mojsijevoj knjizi, na mjestu o grmu, kako Bog Mojsiju reče: Ja sam Bog Abrahamov, Bog Iza-kov i Bog Jakovljev. A on nije Bog mrtvih, nego živih!» (Mk 12,26-27)

«Naša je, naime, domovina u nebesima. Odande kao spasitelja iščekujemo Gospodina, Isusa Kri-sta, koji će naše bijedno tijelo pretvoriti u oblik svoga proslavljenoga tijela po snazi kojom on može sebi sve podvrgnuti!» (Fil, 3, 20-21)

Jednom su zapitali Isaca Newtona: Kako je moguće da tijela mrtvih, odavno raspadnuta, ponovo postanu tijela svojih duša? Nato je znanstvenik pomi-ješao željeznu prašinu sa zemljom i upitao svoje sugovornike: Tko može iz

zemljine prašine izdvojiti i skupiti ovu željeznu prašinu? Odgovor nije dobio. Onda je Newton uzeo magnet i prinio ga mješavini. Iznenada je nastalo zapa-njujuće kretanje čestica. Sitni dijelovi željezne prašine počeli su se hvatati za magnet i jedni za druge. U zemljinoj prašini uskoro nije ostala nijedna moleku-la željeza. Onda Newton reče prisutnima: Onaj, koji je ovoliku silu dao mrtvo-mu kamenu, zar ne može dati takvu moć našim dušama kada bude trebalo da se obuku u svoja proslavljena tijela? (Nepoznati autor)

Ja vjerujem …

Gospodine, nisam poput Petra i Ivana vidio složeno platno ni ubrus koji je pokrivao Tvoje lice,ali ja vjerujem!Nisam vidio tvoj prazan grob,ali ja vjerujem!Nisam kao Toma stavio prst u mjesto čavala niti svoju ruku u Tvoj bok,ali ja vjerujem!Nisam dijelio kruh s Tobom u selu Emaus,ali ja vjerujem!Nisam sudjelovao u čudesnom ribolovu na Tiberijadskom jezeru,ali ja vjerujem!Zadovoljan sam Gospodine što nisam vidio, jer ja vjerujem! (Nepoznati autor)

Vjerujem u uskrsnuće tijela

Newtonov poučak o uskrsnuću mrtvih

Lijepa li si ... Modro jezero-Imotski ■

36 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

PROPLAMSAJI DUHA■ Piše: Stjepan Lice

Listovi sa stabla maslineProteklo je otada podosta godina, ali to subotnje prijepodne uoči Cvjetnice i na-

dalje živi u meni. Tih sam dana sa suprugom bio u Novalji, na Pagu. Jedna žena nas je povela do maslinika usred otoka, nedaleko mjesta Luna. Automobilom

smo se vozili dokle je bilo moguće. Potom smo nastavili pješice. Nismo išli nekim ugaženim putom. Jednostavno, nije ga bilo. Koračali smo po ka-menju, stijenju, gdjegdje i po zemlji, prelazili suhozide, i tako nekih pola sata. Tada smo se zatekli pod drevnim maslinama. Niz maslina bilo je u dobi od više stotina godina. Bilo je među njima i maslina starijih od tisuću godina, ponekih starijih i više od dvije tisuće godina.

Bilo je to silno dojmljivo iskustvo. Nad nama tiho i osunčano nebo, pod nama tlo koje bi neki nazvali škrtim, a koje je iznjedrilo snažan život. Oko nas bića postoja-nija od vremena, napose od ljudske povijesti i njezinih mijena. Biti među tim ma-slinama za mene, za nas, bila je osobita životna svečanost. Potreseni, koračali smo između njih, disali s njima, doticali ih, i bilo nam je kao da smo ušli u neki vreme-plov koji toliko toga ima priopćiti našim dušama; koji nas želi povezati s dubinama trajanja i mudrošću rasta. Riječi nam nisu bile potrebne. Sve oko nas, sve u nama, bilo je preobilan govor. I nije nam bio potreban tumač. Prepoznali smo se povezani s tim postojanim, hrabrim i šutljivim bićima. Na neki neizreciv način pripadali smo njihovoj dugovječnosti, bili dio njihove povijesti.

Prije nego li ćemo otići, poduže se skanjujući, otrgnuo sam s najdrevnije masline posve malenu grančicu na kojoj je bilo petnaestak do dvadesetak listova. Pogladio sam pritom, u znak isprike, njezinu hrapavu koru. Sljedećega jutra, na Cvjetnicu, krenuli smo za Zagreb. Stigli smo baš uoči podnevne mise. Poslije mise podijelio sam prijateljima listove s grančice masline, za svakoga od njih otrgnuo po jedan list blagoslovljen na početku mise i prethodno blagoslovljen životom na onom dugo-vječnom stablu. Prijatelji su me gledali pomalo začuđeno a ja im nisam znao dovolj-no dobro protumačiti kakvo bogatstvo polažem u njihove ruke. Jer ti listići dijelili su životne sokove sa stablom koje je živjelo i u vrijeme kada je Isus koračao zemljom. U isto doba disali su isti zrak. I tako jednostavno prenijeli blagoslov koji se ne prestaje – i koji se nikada neće prestati – umnažati.

PONIZNOST KOJA UZDIŽE

Mladom je đakonu povjerena osobita čast da u uskrsnom bdjenju navije-

sti Evanđelje. U nastojanju da taj navještaj učini što svečanijim i što dojmljivijim, odlučio je evanđeoski ulomak otpjevati. Pritom se odlučio za jedan osobito za-htjevan napjev koji se rjeđe koristi. Nakon što je okadio knjigu misnih čitanja i pri-čekao nekoliko trenutaka da se kâd done-kle raziđe, zapjevao je svečano i hrabro. No nije daleko odmakao. Moguće zbog uzbuđenja, zbog osjećaja odgovornosti ili zbog nedostatka zraka, ubrzo se zapleo u note. Još više se usredotočivši, nastavio je pjevati, ali glas mu je ponovno izgubio sigurnost. Duboko udahnuvši, nastavio je pjevati. Ali ne zadugo. Već uskoro shvatio je da evanđeoski ulomak neće uspjeti ot-pjevati do kraja na način kako je poželio.

U trenu se odlučio: nakon što je – pomalo s naporom – započetu rečenicu dopjevao do kraja, nastavio je evanđeoski ulomak čitati mirnim i svečanim glasom, upravo kao da je tako i predviđeno i kao da je to otpočetka namjeravao. Pritom su ga neki pratili s napetom pozornošću, gotovo kao da bi mu na taj način htjeli pomoći, neki s blagim osmijehom, a neki su ispratili nje-govo pjevanje i čitanje, bit će, i ne primi-jetivši nešto osobito. A u tom je navještaju Evanđelja bilo toliko svečanosti, toliko sr-dačne jednostavnosti i toliko poniznosti. Svojim pristupom evanđeoskom tekstu u toj osobitoj noći, đakon je snažno ukazao na dragocjenost Evanđelja. I ljudska je nesavršenost bila u njezinoj službi. I po-svjedočila u prilog ljudskosti. Poniznost se pritom očitovala kao mjera koja uzdiže čovjeka u bitnome.

Tisućljetno stablo masline u mjestu Luna na otoku Pagu.

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 37

Doc. dr. sc. Tamara Gazdić-AlerićHRVATSKI MOJ JEZIK MATERINSKI

Uzalud se diči tuđim, tko svoj materinski jezik ne poznaje!

XXXIV.

Hrvatski jezik u perspektivi nove obrazovne reforme u Hrvatskoj Temeljna odrednica svakoga naroda jest

njegov jezik. Kada nestane jezik nekoga naroda, nestaje i sam narod. Zajednički

jezik nekoga naroda omogućuje mu povezanost s njegovom prošlošću, ali i budućnošću. Osigu-rava mu kontinuitet i postojanost, prenošenje zajedničkih znanja i spoznaja, dijeljenje vrijed-nosti i sudova. Očuvanje materinskoga jezika zato treba biti temeljni cilj svakoga društva, mi-slim da je to svima nama jasno, ako je cilj toga društva opstanak i daljnji razvoj na korijenima iz kojih je niknulo.

Postoje različiti načini na koje se može njegovati i razvijati materinski jezik: predavanjima o hrvat-skome jeziku i kulturi, izdavačkom djelatnošću, festivalima folklora i hrvatske kulture, okruglim stolovima posvećenima očuvanju hrvatskoga je-zika i kulture, izložbama i drugim oblicima veza-nima uz umjetnost itd. Namjerno nisam navela poučavanje hrvatskoga jezika, odnosno njegovo usvajanje i učenje. Učenju hrvatskoga jezika po-svetit ću ostatak ovoga članka.

Prije sedam godina, točnije na početku 2011., provela sam u suradnji s kolegom s Odsjeka za kroatistiku zagrebačkoga Filozofskoga fakulteta testiranje na uzorku od 329 studenata prve i če-tvrte godine Filozofskoga, Pravnoga, Katoličkoga bogoslovnog i Učiteljskoga fakulteta s ciljem is-pitivanja njihova poznavanja hrvatskoga jezika.

Od njih se tražilo da točno riješe 81 zadatak, te na konkretnim primjerima pokažu koliko po-znaju pravopis i gramatiku. Nitko od anketira-nih test nije riješio u cijelosti, pa čak ni studen-ti kroatistike. Najbolji je rezultat bio 78 točnih odgovora. Postigao ga je tek jedan student od njih 329. Studenti su točno znali odgovoriti tek na svako drugo pitanje. Najviše se griješilo u te-meljnim jezičnim pitanjima, uporabi ije/je, č i ć, velikoga i maloga slova, uporabi kondicionala, tvorbi futura I., pisanju zareza, provođenju/ne-provođenju glasovnih promjena, uporabi prijed-loga (kroz, zbog, radi) i sl.

Problem nedovoljnoga znanja hrvatskoga je-zika u našem društvu nije od jučer. Nakon što su srednjoškolci na nacionalnim ispitima 2007. ostvarili loše rezultate na testu iz hrvatskoga jezika, Društvo profesora hrvatskoga jezika tražilo je od tadašnjega Ministarstva znano-sti, obrazovanja i športa hitnu reformu nastave materinskoga jezika u školama. Događalo se da srednjoškolci i na probnoj državnoj maturi bo-lje riješe test iz engleskoga jezika nego iz hrvat-skoga. U tome kontekstu treba napomenuti da je 2006. smanjena tjedna satnica predmeta Hr-vatski jezik u nižim razredima osnovne škole sa šest na pet sati, satnica se u gimnaziji smanjuje na četiri, dok u strukovnim školama učenici uče hrvatski jezik i književnost svega tri sata tjedno. U usporedbi s ostalim zemljama Europske unije u Hrvatskoj učenici imaju, u već ionako prena-

trpanom školskom rasporedu, najmanju satnicu materinskoga jezika. U Finskoj se materinski je-zik obrađuje 14 sati tjedno, u Francuskoj 10, a naši susjedi Mađari uče od 6 do 8 sati mađarsko-ga jezika u svojim školama. Manjak hrvatskoga jezika u školskom programu jedan je od ključnih uzroka slabog usvajanja te vještine, koja je ključ-na za funkcioniranje u svakodnevici. Nerijetko i sami učenici i studenti napominju kako osjećaju nedostatak znanja iz hrvatskoga jezika i kako im je žao što u obrazovnome sustavu nema do-voljno vremena za ovladavanje bitnim jezičnim vještinama – slušanjem, govorenjem, čitanjem i pisanjem.

Ta važna tema otvorila se sada kada je u tijeku priprema i provedba Cjelovite kurikularne refor-me u Hrvatskoj. Povećanje satnice je bio samo jedan od zahtjeva koji se provlačio u mnogim stručnim i znanstvenim recenzijama upućenima resornome Ministarstvu znanosti i obrazovanja u otvorenoj raspravi. Bitna kritika bila je usmje-rena na sporno - posve globalističko - usmjere-nje novih kurikula u kojima se u predmetima Hrvatski jezik i Povijest, koji nose obilježja naci-onalnoga identiteta, hrvatske povijesti i kulture, ne vodi računa o našoj prošlosti i sadašnjosti, a osobito je zanemaren hrvatski nacionalni iden-titet. Ta ideja može se iščitati i iz popisa djela za lektiru u kojem je znatno veći dio djela europ-ske i svjetske književnosti u odnosu na djela hrvatske književnosti (tek nakon burne struč-ne rasprave u kurikul je uvršten Marko Marulić sa svojim kapitalnim djelom «Juditom»).

Nije bolja situacija ako pogledamo i povijest hrvatskoga jezika. U prvoj inačici su se tek u 8. razredu osnovne škole navodili sadržaji vezani uz povijest hrvatskoga jezika i to na ovaj na-čin: «Učenik istražuje informacije o tekstovima i događajima važnima za razvoj hrvatskoga je-zika.» Pritom se od učenika na veoma dobroj i izvrsnoj razini usvojenosti tražilo da samo-stalno «istražuje informacije o tekstovima i događajima po vlastitom izboru važnima za ra-zvoj hrvatskoga jezika». Potpuno se zanemarila činjenica da učenik ne može sam određivati sa-držaje bez valjane metodičke upute, jer se uče-nje treba odvijati sustavno, a obrazovni je pro-ces vođeni proces koji nakon vođenja dovodi do samostalnosti. Do samostalnosti se ne do-lazi odjednom, nego postupno. Tako se ostavlja previše otvorenih nenadziriranih pitanja po-put: koje će tekstove učenik sam izabrati?, po kojim načelima?, do kojih će tekstova učenik sam doći?, na koji će ih način istražiti?... Takav način je metodički potpuno neprimjeren.

U ovom sam se prilogu dotaknula samo pitanja položaja materinskoga jezika u okviru sustava obrazovanja. Objasnila sam samo dio ključnih problema koji su se javili u dokumentu prema kojem bi se u budućnosti trebala odvijati na-stava Hrvatskoga jezika u hrvatskim osnovnim

i srednjim školama. Objavljene su i tri knjige u kojima hrvatski intelektualci svojim komen-tarima nastoje pomoći da se reforma utemelji na pripremljenim i promišljenim činjenicama, kako bi se izbjegle pogrješke koje se mogu predvidjeti i preduhitriti. Spomenute doku-mente, ako se želite temeljitije informirati, mo-žete pronaći na mrežnoj stranici Hrvatskoga pedagoško-književnoga zbora na poveznici: http://hpkz-napredak.hr/novi-kurikul/. Na stranicama Ministarstva znanosti i obrazo-vanja objavljeni su ispravljeni kurikulni doku-menti koji će se, vjerujem, još uređivati prema posljednjoj preporuci Hrvatske akademije zna-nosti i umjetnosti. Sve objavljene dokumente možete pronaći na poveznici Ministarstva: https://mzo.hr/hr/rubrike/nacionalni-kurikulum.

Cjelovita obrazovana reforma nekoga nacio-nalnog obrazovnog sustava prevažno je naci-onalno pitanje koje će odrediti u kojem će se smjeru narod razvijati, jer je školstvo u funkciji razvoja gospodarstva i društva. Ona nikako ne može i ne smije biti predmetom eksperimenta i nepromišljenosti.

Provjerite svoje znanje:

Koji je naziv nepravilno napisan?A Organizacija ujedinjenih narodaB ministar Ministarstva vanjskih poslova Republike HrvatskeC Ustav Republike HrvatskeD mjesto Sveti Martin pod OkićemE mjesto Široki brijeg

U kojem su nizu obje riječi pravilno napisane?A podpredsjednik, odsutnostB cijenik, orijentiranC svijedok, povijestD pothodnik, slijevatiE potkrjepljen, podtajnik

Koji je naziv nepravilno napisan?A Hrvatsko-Talijanski međugranični sporazumB mjesto Veliko TrojstvoC blagdan Dan državnostiD država Veliko Vojvodstvo LuksemburgE Županija splitsko-dalmatinska

U kojoj je rečenici kondicional I., pogodbeni način, nepravilno upotrijebljen?A Bi li (vi) platili porciju 50 kuna?B Ove bi godine Hrvatske autoceste mogle ostvariti prihod veći od 1,3 milijarde kuna.C Da bi to napravili (oni), projekt im mora biti veoma važan.D Hoće li se mijenjati zakon ili neće, trebali bismo (mi) saznati još ovaj tjedan.E Ako se ti planovi ostvare, zadovoljni bi (oni) trebali biti i u Ministarstvu financija.

Točni odgovori: 1. E; 2. D; 3. A; 4. A.

38 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

Poruke nade ispisane na rubu križnoga puta

Poruke nade ispisane na rubu križnoga puta, bila je tema duhovnih vježbi za hrvatske svećenike i đakone iz Zapad-

ne Europe, koje su, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Maini, održane od ponedjeljka 26. veljače do četvrtka 1. ožujka 2018. u «Katholisch-soziales Insititut» u Siegburgu nedaleko od Bonna. Na duhovnim vježbama, koje je predvodio mr. Bože Radoš, rektor Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronim iz Rima, okupilo se oko pedesetak hrvatskih svećenika i jedan đakon iz hrvatskih katoličkih misija diljem Zapadne Europe – iz Njemačke, Francuske, Švedske, Švicarske, Velika Britani-ja i Irske. Među nazočnima su bili i delegat za Francusku, zemlje Beneluxa, Veliku Britaniju i Irsku, voditelj HKM Nica u Francuskoj vlč. Stjepan Čukman, te delegat za Švicarsku fra Branko Radoš, voditelj Hrvatske katoličke mi-sije Luzern. Mr. Radoš je na početku naglasio kako tijekom duhovnih vježbi želi u središte pozornosti staviti osobe koje su na rubu - na povijesnim marginama križnoga puta. Prvo razmatranje je posvetio ženama na križnome putu kroz tri slike. Prva slika je u kući u Betaniji - Marija, žena koja dolazi i izli-jeva Isusu dragocjenu pomast po nogama da-rujući mu na taj način sebe u potpunosi. Sve što je u toj bočici, koja je simbol njezina živo-ta, ona daje Isusu. Ljubav se ne može vidjeti previše u onom što ostaje, već u onome što se živi – u onom što okružuje ljude i što im daje da se mogu jedno drugom potpuno darovati. Druga slika je poruka Pilatove žene koja dolazi iz daleka. To je poruka savjesti koja se zalaže da Pravednik, koji je na sudištu, ne smije biti osuđen od njezina muža. Ona se istodobno za-uzima za Pilata i za Pravednika – zapravo čini što je u njezinoj moći. Ona se na taj način od-miče od onih koji Isusa žele osuditi. Pilat ju nije poslušao, ali je njezina riječ zapisana kao svije-tao znak, u kojemu kasnije kršćanska tradicija prepoznaje put njezina spasenja. Po učenju ne-kih istočnih Crkava i Pilat se preko svoje žene na pozitivan način uključio u Isusovu muku,

što ga na neki neizravan način svrstava među Isusove učenike i moguće svece. Treća slika su žene na križnome putu koje plaču promatra-jući izmučenog Pravednika. Plač je bio vidljivi odraz patnje i srama koji su osjećale u svojoj nutrini zbog prizora koji su im priredili muški članovi njihova naroda. U drugom razmatranju voditelj se dota-knuo razgovora dvojice razbojnika s Isusom. Lijevi razbojnik je slika onih koji su dolje, koji se ne mire sa svojim putom. Želi se spustiti na zemlju, biti dionikom onoga čega je bio i do sada. Desni razbojnik je zanimljiv. Luka će je-dini protumačiti taj njihov razgovor na način da je desni razbojnik u Isusu prepoznao Kralja, koji za njega može dati otkupninu. On ne bježi od suda o sebi. Čisti svoju dušu istinom o sebi i stavlja je pred Isusa i govori da mu on bude sudac. Ne bježi od suda, ali priželjkuje da mu Isus bude sudac, jer je za njega već pripremio otkupninu. Simbolično naslanja svoje ljestve na Isusove i po njegovim ljestvama ide zajedno s njim u raj. Zanimljivo je i to da Isusa nazi-va Isuse. Isus je oko sebe na križu porušio sve zidove da svatko do njega može doći. Zato je došao da mu svi mogu prići. U tom razgovoru održava se Isusova blagost, koja je za svećenike uvijek znak autentičnog zajedništva s Bogom. To je dar Božji u kojemu tebamo rasti. U trećemu razmatranju voditelj je u sredi-šte pozornosti svojih slušatelja stavio rimskoga satnika koji svjedoči trenutcima Isusove smrti. Isusov križ otvara nove prostore. On razdire zavjesu, rastvara nebesa, on daje da čovjek na-novo vidi, da prepoznamo u onome koji se pot-

puno dao za nas Sina Božjega. To prepoznaje satnik i svjedoči svojim riječima: «ovaj zaista bijaše Sin Božji». On prepoznaje u osuđeniku koji umire i kako umire konačno Božje dari-vanje čovjeku u koje je i on uključen. Želi biti dionikom Kristove pobjede na križu. U četvrtom razmatranju voditelj je skrenuo pozornost na Nikodema. Iako ga mnogi nisu spremni ubrojiti među Isusove učenike, njegov postupni put dozrijevanja je vidljiv po ono-me što čini. Predavač je pritom želio istaknuti kako se ključni razgovor svećenika s Bogom odvija u noći. Tada intimnost s Gospodinom ima jedan poseban pečat koji ostaje. Nikodem dobiva naziv da je onaj koji je s Isusom bio u njegovoj noći, zato i odlazi zajedno s njim u njegovu noć. On uzima Isusa s križa, dolazi po njega jer to pripada njemu. Kako po mrtvoga dolaze njegovi najbliži, njegova djeca, najbliža rodbina, dio obitelji, na taj se način ističe da je Nikodem dio Isusove obitelji. Osjeća da se iz Isusova boka - iz kojeg teče krv i voda - rađa jedan novi život. Bit će to plodna voda Crkve. Isus je onima, koji su pod križem, dao svoga Duha i tako je nastala Crkva. U petom razmatranju je bila riječ o Mariji Magdaleni. Ona je svjedok Isusova umiranja (stajala je pod križem) i Isusova uskrsnuća. Njoj je Isus bio sve. S Isusovom smrću ona je sve izgubila. Svi su drugi ponešto i ponekoga imali, a Isus je bio sve u njezinu životu. S Isuso-vom smrću ona nije više bila ona, ona ne pripa-da više nikome. Ona nema svoj život. Zato ona Isusa traži, ludo ga traži. Bez njega ne može za-misliti život. Ona ga susreće i radosno naviješta učenicima. Ljubav se ne zaustavlja pod križem, ona traži onoga koji je ljubljen i nakon smrti. Kad ga pronalazi, tada prostor koji je prostor praznine u nutrini, dobiva sadržaj koji trajno ostaje, istaknuo je mr. vlč. Bože Radoš tijekom duhovnih vježbi. Središnji događaj duhovnih vježni bila su misna slavlja, koja je, uz prigod-ne nagovore, predvodio vlč. Radoš uz suslavlje sudionika duhovnih vježbi. U programu je bilo ponuđeno pokorničko bogoslužje i ispovijed, klanjanje pred Presvetim, pobožnost križnog puta i vrijeme za osobne molitve sudionika.Tekst i fotografije: A.P.

Duhovne vježbe za hrvatske svećenike i đakone iz zapadne Europe

DUHOVNE VJEŽBE ZA MISIONARE

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 39

Dr. Davor Pavuna, fizičar i znanstvenik

Sakrament pomirenja je iznimno dubok i u njemu ne gubim ni najmanje svoju osobnost. Naprotiv, tu se oslobađam jer znam da sam njegov djelić, onaj koji živi i pokazuje ono što

Isus želi, a to je najbolja sudbina za svakoga čovjeka.Za mene je sakrament ispovijedi iznimno bitan jer je to stapa-nje s Tijelom Isusa Krista, ali u pripremi. Svi znamo da na sve-toj misi trenutak primanja Tijela Kristova znači da smo jedno s Isusom - on je Gospodin Bog, a mi smo tada sluge njegove, te (p)ostajemo Jedno Biće, jer se Božja i naša duša svjesno sta-paju. Da bi se to stapanje uistinu dogodilo moramo biti čisti. Također, u trenutku tzv. smrti, kada odlazimo s ovoga svijeta, mi želimo ići čisti k Bogu, očistiti se, priznati sve svoje grijehe - jer svi smo mi grješni, cijela Crkva je grješna, svi, osim Njega. Iskreno pripremljena ispovijed je dubinsko čišćenje naše duše, svijesti i savjesti. To je iznimno važan proces u životu istin-skog, Božjeg čovjeka. Iako Isus sve zna, bitno je posvećeno se prirediti i zato nam je Krist po Katoličkoj crkvi darovao taj sakrament da se možemo pripremiti u dubini sebstva - zato nam je darovan i posvećeni sluga Kristov, naš svećenik koji nam, u Isusovo ime, sakrament podjeljuje. Da objasnim to na jedan drugi, svjetovan način. Svi imamo 'pametne' tele-fone i da bismo mogli telefonirati bratu ili Svetom Ocu mora postojati elektronska linija, treba imati dobru vezu, inače će telefon imati smetnje ili neće raditi. Zato svaki pametni te-lefon uvijek traži najbolju liniju. Zato danas svi redovito (p)održavamo naše telefonske linije. Ali, izravna, Isusova linija je najbolja - ovdje i sad: u našemu srcu. Kristu ne treba Google, ne treba mu bežični internet ili neka telefonska tvrtka koja će mu dati komunikaciju i liniju. Ta neprestana Božja komunika-cija je duhovna, u našemu srcu, ona je tu, u našemu duhu. Isus neprestano kuca i zove, a pitanje je da li mi čujemo i odgova-ramo?! Dakle, da bismo s Isusom opet i uvijek mogli biti jed-no, trebamo se istinski pomno (pr)očistiti, jer on je bezgrješni Bog, a ja sam grješan. No, imam taj predivni sakrament da se u ispovijedi mogu za njega temeljito pročistiti. Dakle, u ispo-vijedi čistim svoju dušu da bih Isusu došao potpuno otvoren, čist i bio jedno s njim u slavlju svete euharistije. Tada smo Bog i ja jedno, a kada jesmo jedno, onda se volja Božja očituje kroz mene i osjećam potpuno ispunjenje, ljubav i duhovni mir.

ISPOVIJED JE NAJBOLJI LIJEK ZA ČOVJEKOVU IZRANJENU DUŠU

Vlatka Kalinić, televizijska voditeljica

Što će meni posrednik da se pomirim s Bogom? Zašto bih nekomu trebala govoriti svoje grijehe kad Bog ionako sve zna? I, najvažnije, zašto bih ispovijedala ono što ne

osjećam kao grijeh i znam da ću to učiniti ponovno? Sva ta pitanja postavila sam prije desetak godina duhovniku s ko-jim sam pristala razgovarati samo zato što je bio i psiholog i psihoterapeut istodobno. Jer u psihologiju sam vjerovala, u ispovijed nisam. I, da se razumijemo, ta pitanja zapravo i nisu bila pitanja. Bila su to čvrsta uvjerenja tadašnje mene koja je, kao i mnogi »slobodoumni« vjernici imala problema s Crkvom kao ustanovom i svećenicima kao isuviše grješnim pastirima. »U redu. Govori mi samo o onome što te muči« - rekao mi je tada duhovnik koji se nije dao uvući u raspravu. I tu me do-bio. Razgovor je prerastao u životnu ispovijed nakon sedam godina apstiniranja od toga sakramenta. Pomislila sam, kao i mnogi obraćenici, da su svi moji problemi riješeni i da ću odsad s lakoćom živjeti svetim životom. Zbog toga mi je to-liko teško pala sljedeća ispovijed. Kako ustati nakon prvoga pada i ponovno tražiti milost oproštenja kada je čovjek ljut sam na sebe i kada je uvjeren da ne zaslužuje i treću - ili koju već - priliku? Najlakše je izbjeći ispovijed, muku priznanja da smo ponovno pali i traženja nečega što mislimo da nam ne pripada. Ali naša je vjera sve samo ne biranje lakšega puta. Danas znam da je to uvjerenje mnogo opasnije i mnogo veća zamka od onih koje su me prije odvraćale od ispovijedi. Ipak, nerijetko se s time borim. Iako danas znam da je ispovijed zagrljaj u koji će nas Otac uvijek primiti, ma koliko zalutali putom. I da je oprost nešto što nam želi dati jer nas time oslo-bađa za ljubav. Danas znam što je poniznost i predanje, te da toga nema bez ispovijedi.

U korizmi, vremenu bliže i sustavnije pripreme za središnji kršćanski blagdan Uskrs, o jedom od temeljnih koraka u tom pokorničkom hodu – o svom osobnom iskustvu o sakramentu pomirenja (svetoj ispovijedi) - svjedoče znanstvenik, svećenik i televizijska voditeljica.

Mons. Jorge Ramos, svećenik iz prelature Opus Dei

Sveti nisu oni koji ne padnu nego oni koji se uvijek dižu i ponizno ali ustrajno idu naprijed. Možemo pasti, ali je važno ne ostati ležati, nego se dići i ići naprijed.

Ispovijed je veliko čudo Božjega milosrđa. Gospodin je uvijek spreman za opraštanje. On je strpljiv jer nas ljubi i nikad se ne umara od opraštanja. Nemojmo se ni mi umarati od tra-ženja oproštenja. Ne bojmo se. Imajmo uvijek hrabrost da mu se vratimo. Bit kršćanske poruke jest obraćenje. Ne postoje nepromjenjive životne situacije. Uvijek se može nanovo za-početi, podignuti glavu i ići naprijed. Lijepo je kada shvatimo da smo grješnici, a nalazimo Božje milosrđe koje nam uvijek oprašta. Sveti nisu oni koji ne padnu nego oni koji se uvijek dižu i ponizno ali ustrajno idu naprijed, rekao je sveti Jose-maría. Papa Franjo često ponavlja tu ideju: možemo pasti, ali je važno ne ostati ležati, nego se dići i ići naprijed. Padovi dokazuju da si samo čovjek, rekao je profesor Ivančić. Da ih nije ne bi znao što je let. Padovi se tako popravljaju da im se nasmiješiš, oprostiš sebi i drugima i kreneš još odlučnije na-prijed. Idem na ispovijed jer smatram da sam ne mogu napre-dovati, da trebam Isusa i da sam bez njega ništa. Ispovijed je pranje duše. Padre Pio je rekao: Vratite se nakon tjedan dana i vidjet ćete da je duši potrebno ponovno brisanje prašine. Pi-tanja koja vode na ispovijed mogu biti: Je li prošlo previše vre-mena? Jesi li ljut na nekoga? Jesi li u teškom grijehu? Trebaš li snage za napredovanje u svetosti? Jesi li mrzovoljan? Onda idem na ispovijed. Kao sveti Dominik Savio, možemo odlučiti: Često ću ići na ispovijed i pričest. Svetkovat ću blagdane. Moji će prijatelji biti Isus i Marija. Radije ću umrijeti nego počiniti grijeh. Ispovijed olakšava pomirenje s drugima. Dovoljno je sjetiti se preko čega sve Bog prelazi u našem životu. I opet nam oprašta! I opet nas ljubi! Ako je Bog toliko ljubio nas i mi smo dužni ljubiti druge i opraštati. Ispovijed pomaže steći isto mišljenje kao Krist: Što bi Isus učinio na mojem mjestu? Kako bi se Isus ponašao? To može biti dobar način ispita savjesti. Sveti Josemaría je savjetovao da ispovijed mora biti kratka, jasna, konkretna i cjelovita.

JAVNI DJELATNICI O ISPOVIJEDI

Preuzeto iz G.K.

40 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

CRTICE IZ DOMOVINE■ Dr. sc. Ivica Šola

Hrvatska šestorka – četrdeset godina udbaškog apsurda koji traje

Jedan od najspektakularnijih slučajeva koji je krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina punio sredstva jav-

noga priopćavanja - kako u Australiji, tako i u Jugoslaviji - bio je slučaj «Hrvatske še-storke» (Croatian Six case). Tada je, naime, pred australskim pravosudnim tijelima za-počeo proces protiv šestorice hrvatskih ise-ljenika: Mile Nekića, Vjekoslava Brajkovića, Maksima Bebića, Antona Zvirotića, te Ilije i Josepha Kokotovića, optuženih za priprema-nje terorističkih čina i ubojstava. Tužitelj ih je teretio da su između 1. studenog 1978. i 8. veljače 1979. godine prikupljali eksploziv-na sredstva u svrhu izvođenja terorističkih akcija i ubojstava, napada na jugoslavenska predstavništva i klubove. Jugoslavenskoj štampi ni ta strašna optužnica nije bila do-voljna, pa su je malo «podebljali» pišući kako je spomenuta šestorka kanila potrovati milijune ljudi bacanjem otrova u sydneyski vodovod, što su, i nakon pada Jugoslavije, razni prirepci opskurnih obavještajnih iga-ra, poput novinara G. M. (Globus, 18. 11. 2005.), nastavili širiti do dana današnjeg. Suđenje je bilo holivudski spektakularno i trajalo je gotovo dvije godine. Tijekom pro-cesa nad sudnicom su nadlijetali helikopteri, duge cijevi posvuda, a opasni «hrvatski tero-risti» od bauštelaca zamazanih kombinezo-na pretvoreni su u medijske zvijezde, kon-spirante koje je neki James Bond prozreo i stavio iza rešetaka. Taj pak James Bond zvao se Vico Virkez, policijski doušnik, ubačeni udbaš. On je sa svoga gradilišta ukrao neki eksploziv i podijelio ga nekima od optuže-nika. Nakon Virkezove «donatorske akcije», teroristima je u stanove iznenada banula australska policija i šou je mogao započeti. Ispočetka su sve smatrali nekom zabunom, no kada su vidjeli za što ih se sve tereti, vrag je već bio odnio šalu, i posebno kada se ispo-stavilo da je taj Vico Virkez – svjedok protiv njih - prokazivač njihovih tobožnjih terori-stičkih namjera. No taj tip se uopće nije zvao Vico Virkez, prema već uhodanoj udbaškoj praksi, već Vitomir Misimović kojeg je tuži-telj odmah izuzeo iz «zločinačke skupine». Optuženici su se, logično, branili da nikakve terorističke akcije nisu kanili izvoditi, da im sve to pakira Udba, da se radi o čistoj namje-štaljci i osveti, jer su mnogi od njih sudjelo-vali u prosvjedima u Australiji protiv Titova režima, te govorili o hrvatskom osamostalje-nju, što je bilo dovoljno da ih se poustaši. S Virkezom, odnosno Misimovićem, obrana i optuženici bi još i izišli na kraj kao

veoma dvojbenim svjedokom, da nekoliko australskih policajaca nije lažno posvjedo-čilo da su im optuženi priznali svoje tero-rističke nakane, koje pred sudom negiraju. Između nekog ‚šljakera‘ na «ić» i domaćega policajca s desetljetnim radnim iskustvom, koji razuman sudac ne bi povjerovao po-tonjemu? Priča je tako završena, «okružni sudija rek‘o petnajst godina» strogog za-tvora po svim točkama optužnice, osim za pokušaj ubojstva Tome Mlinarića i Fabija-na Lovokovića. Ni u optužnici ni u presudi (Vrhovni sud Novog Južnog Walesa, dosje br. 70104/79), kako je udba u nas dodatno filovala i filuje javnost, nema ni spomena o trovanju sydneyskog vodovoda cijankalijem i pokušaju pomora milijuna ljudi, što je, do-duše, propagandistički fantastično zvučalo. Od cjelokupne skupine «Hrvatske še-storke», kako u Australiji tako i u Hrvatskoj, svakako je najpoznatiji Mile Nekić, danas ugledni osječki slikar i umirovljeni hrvat-ski branitelj. Nekić je prvi zatvorenik u po-vijesti Australije koji je tijekom izdržavanja kazne završio likovnu akademiju, stekavši nepodijeljene simpatije tamošnjih sredstava javnoga priopćavanja. Australske javnosti se posebno dojmila njegova odluka da se vrati u domovinu koja je upravo ratovala za svoju neovisnost kako bi, umjesto da uživa u slobodi, svoju zatvorsku odjeću zamijenio vojničkom i uključio se u obranu domovi-ne – svjesno izabirući materijalnu i život-nu nesigurnost. Za razliku od australskih sredstava javnoga priopćavanja, koja su se prema njegovoj odluci odnosili s poštova-njem i neskrivenim simpatijama, hrvatski mediji su njegovu zapaženu izložbu, koju je priredio s pokojnim Darkom Glavanom u Mimari, nazvali «skandaloznom», a Nekića «ustaškim Warholom», te se, kako smo spo-menuli vezano uz G.M., bavili «trovanjem» sydneyskog vodovoda, a ne njegovim slikar-skim ciklusom «Tena». Upravo će te simpatije australske javno-sti koja nije zaboravila Nekića, kao i njego-vih profesora sa likovne akademije, dovesti 2012. godine do preokreta u slučaju «Hrvat-ske šestorke». Naime, novinar Sydney Mor-ning Heralda, Harnish McDonald, pripre-mio je članak u spomenutom listu s novim detaljima koji bacaju sasvim novo svjetlo na slučaj «Hrvatske šestorke», te se najavljuje moguća obnova procesa u Australiji. Kako se radilo o ozbiljnoj stvari svjedoči i činjenica da je odvjetnički tim u sastavu David Bucha-nan, Ian McClintock i Sebastian de Brennan,

koji će raditi besplatno (pro bono), već po-slao zahtjev za punomoći Nekiću i društvu, kako bi mogli krenuti u postupak. Mcdonald tvrdi kako odvjetnici u spisu od 38 stranica, na temelju novih saznanja, traže obnovu po-stupka. Koje su to bile nove činjenice koje su mogle rehabilitirati optužene i skinuti im ljagu? Prva meta bio je Vico Virkez, odno-sno Vitomir Misimović kao udbaš koji je u dogovoru sa svojim nadređenima montirao cijelu akciju, te je o svojoj ulozi o tome, na-kon pada Jugoslavije, progovorio. (Navodno je poginuo tijekom rata u BiH). Australskoj javnosti je bila posebno zanimljva najavljena nakana odvjetničkog tima dokazivanje da su australske nadležne vlasti znale za sve to, da su pristale na Udbinu igru, što bi ozbiljno moglo kompromitirati tamošnji pravosudni sustav. Teza je da su australske obavještajne službe surađivale s jugoslavenskim po nače-lu «ja tebi, ti meni». U tim godinama, kada je premijer Fraser (liberal), vodio žestoku antikomunističku bitku sa Sovjetskim Save-zom (jedan od rijetkih koji nije došao na Ti-tov sprovod) i podržavao bojkot olimpijade u Moskvi, laburisti, koji su držali pojedine resore, ostali su bez kontakata s Moskvom i informacija, za što su im kao premosnica poslužile jugoslavenske obavještajne službe. Inače je Udba sličan odnos «dam-daš» imala i s drugim zapadnim službama. Jugoslaviji je pak trebalo u to vrijeme Titova zalaza što više «povampirenih ustaša» i drugih vanj-skih neprijatelja i terorista, za unutarnju ko-heziju i razmjenu. U toj razmjeni Jugoslavija je dobila šestoricu «terorista» u zamjenu za informacije koje su tražile australske obavje-štajne službe. K tome, odvjetnički tim raspo-laže dokazima da su, u žalbenom postupku, nadležne australske službe sve to zatajile premijeru Fraseru. Znakovito je i da je ne-kim optuženicima nuđena oslobađajuća pre-suda ukoliko, poput Vice Virkeza, prihvate suradnju s policijom, čitaj Udbom, što su s gnušanjem odbili. I kako je sve skupa završilo? Australski sud je 2013. (!) odbio obnovu postupka kako bi za-štitio nacionalne interese i prikrio suradnju s jugoslavneskom Udbom, te svjesno lažno osudio nevine ljude, hrvatsku šestorku, što je neoprostiv krimen. Dakako, kao i u slu-čaju Praljka i «haške šestorke», ni u slučaju australske šestorke RH nije prstom mrdnula. Zašto? Treba biti doista slijep i politički ne-pismen pa ne znati odgovor na to kratko i jednostavno pitanje.

Suđenje je bilo holivudski spektakularno i trajalo je gotovo dvije godine.

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 41

FENOMEN MEĐUGORJEStranicu uređuje: fra Branko Radoš

GLAS IZ MEĐUGORJAGLAS IZ MEĐUGORJAPratite događanja u Međugorju:1. putem interneta na stranici: www.medjugorje.hr2. preko radiopostaje «Mir-Međugorje»:Satelit: HOT BIRD 6Pozicija: 13° E (stupnjeva istočno)Transponder br. 90Prijamna frekvencija: 12 520 MHzPolarizacija: Y (vertikalna)Symbol rate: 27 500FEC (Forward Error Correction): 3/4Područje pokrivanja: Europa, Bliski Istok i Sjeverna Afrika3. postanite pretplatnik međugorskog lista: «Glasnika mira» i članom podupirateljem radiopostaje «Mir-Međugorje».

Gospina poruka 25. siječnja 2018.

«Draga djeco! Ovo vrijeme nek bude za vas vrijeme molitve da bi Duh Sveti preko mo-litve sišao na vas i dao vam obraćenje. Otvo-rite vaša srca i čitajte Sveto pismo da biste po svjedočanstvima i vi  bili bliže Bogu. Tražite, dječice, iznad svega Boga i Božje stvari, a ze-maljske ostavite zemlji, jer sotona vas vuče u prašinu i grijeh. Vi ste pozvani na svetost i stvoreni za nebo. Zato, tražite nebo i nebeske stvari. Hvala vam što ste se odazvali mome pozivu.»

Dvadeseta obljetnica radio- postaje «Mir» Međugorje

Radiopostaja Mir Međugorje proslavila je u subotu, 25. studenog 2017. svoj 20. rođendan. Program obilježavanja ove

jubilarne obljetnice započeo je molitvom kru-nice i svetom misom u župnoj crkvi sv. Jakova,. Svetu misu je predslavio fra Iko Skoko, a pje-vao je zbor iz Albanije. Prigodan program pod geslom «Svome Sinu nas povedi», nastavljen je potom u župnoj dvorani sv. Ivana Pavla II. Tom prigodom mogli su se čuti zanimljivi govorni-ci, od djelatnika Radiopostaje Mir, do surad-nika i običnih slušatelja-vjernih podupiratelja ove postaje. Cijeli program glazbeno je popra-tio zbor Izvor iz Zagreba, a vrhunac večeri je bila praizvedba himne 20. obljetnice – «Svome Sinu nas povedi», koju je izveo njen autor, fra Marin Karačić. Program je potom nastavljen prigodnim domjenkom i ugodnim druženjem u prostorijama radiopostaje. O radu ove radiopostaje govorila je glavna urednica programa Sanja Pehar: Krenulo se malim koracima, u skromnosti i jednostavno-sti, u podrumu male kućice s ciljem da se pru-že osnovne informacije i aktualnosti lokalnim stanovnicima i bližoj okolici. Namjera nam je bila biti na usluzi hodočasnicima i onima koji su dolazili sa željom da čuju o međugorskim događanjima. Počeli smo s emitiranjem dva sata večernjeg molitvenog programa iz Među-gorja, a došli smo do cjelodnevnog programa koji se danas sluša po cijelome svijetu. Bili smo prvi radio u BiH koji je emitirao program na internetu, bilo je to na blagdan sv. Franje 1999. godine, a od Božića 2003. i na satelitu. Radiopostaja nosi naziv Mir Međugorje jer vjerujemo da iza svega ovoga stoji naša nebeska majka Marija, a mi djelatnici smo samo instru-ment u Božjim rukama. Bog nam je iskazao veliku milost kada nam je poslao Gospu koja se u Međugorju predstavila kao Kraljica Mira i pozvala na mir između Boga i ljudi. Tako da je i ovaj radio dobio naziv «Mir» jer mu je cilj pro-micati poruku mira, istine i temeljnih ljudskih vrijednosti. Danas program nudi bogatstvo duhovnih i svjetovnih raznolikih sadržaja, a sve pod ge-slom «Istinska ljudskost, zdrava religioznost». Od samog početka središnja točka je ostao prijenos večernjeg molitveno-liturgijskog pro-

grama iz crkve sv. Jakova, a kroz godine se pro-gramska shema nadopunjavala i obogaćivala. Danas se program sastoji od tridesetak temat-skih emisija i rubrika. Kroz te emisije govorimo o međugorskom fenomenu i plodovima Među-gorja. Često donosimo poticajna svjedočanstva vjernika kojima je Bog iz korijena promijenio život. Također obuhvaćamo i druga područja kao što su kultura, sport, društvo, obiteljske teme, a pobrinuli smo se i za najmlađe sa pro-gramom za djecu. Naravno, neizostavan dio programa je i glazba, a cijeli rad je formiran u skladu s naukom Crkve. Trudimo se da kroz sve emisije i rad donosimo ljubav, mir, suosje-ćanje i da uistinu širimo Radosnu vijest. Naše slušateljstvo obuhvaća sve generacije, od djece do najstarijih. Mi smo jedan obiteljski radio i nudimo širok spektar tema, tako da sko-ro svatko može pronaći nešto za sebe. Povezani smo s našim slušateljima i postoje brojni koji i ustaju i liježu s našim radijem. Uvijek se trudi-mo opravdati povjerenje naših slušatelja. U dvadesetogodišnjoj aktivnosti radiposta-je mnogo je događaja i dirljivih trenutaka, ali izdvojila bih svakako praćenje pohoda pape sv. Ivana Pavla II. Banjaluci, kao i prijenos s poho-da pape Franje Sarajevu. Zatim, pripremanje za obljetnicu Gospina ukazanja je svakako nešto posebno za nas, a tu je i neizostavni Mladifest koji okupi možda i najveći broj hodočasnika, svećenika i vjernika. Izravno prenosimo i uskr-sno, božićno i novogodišnje bdijenje, a to su razdoblja koja također imaju jedno posebno obilježje. U sustav ove radiopostaje uključeno je mnogo ljudi. Potpora je molitvena i financijska. Hvala Bogu na svakoj osobi koju nam je poslao, na svim molitvama i financijskim prilozima jer bez toga vjerojatno ne bismo opstali. Podupi-ratelji su se s vremenom međusobno upoznali i povezali tako da su postali dio naše radijske obitelji. Dolaze sa svih strana jer se naš radio sluša u mnogim zemljama. Često nas znaju posjetiti i iznenaditi originalnim poklonima i suvenirima. Ljubav prema nama pokazuju na razne načine i jako smo zahvalni svima njima, a prije svega Gospi koja nas je sve i okupila. Osobno teško mogu riječima izreći sve što osjećam za ovaj radio. Tu sam već 18 godina, to

je sastavni dio mog života. Naravno da za mene ovo predstavlja veliku čast i Gospin dar, zato je prije svega i odgovornost, prvo prema Bogu, a onda prema svim našim slušateljima kojima nastojimo biti u službi. Raditi na Radiopostaji Mir Međugorje nije samo posao, to je poslanje. Često su tu razni izazovi i nije lako, ali Gospa nas vodi i zagovara, tako da ustrajno i hrabro kročimo naprijed. Novih planova i ideja nikada nam nije ne-dostajalo, pa tako ni sada. Nadam se da ćemo uspjeti u novim projektima koji su u planu. Cilj nam je približiti se našim slušateljima što je moguće više, tako da ćemo započeti s prijeno-sima misnih slavlja i u drugim župama u BiH, a ostali veći planovi neka ipak ostanu iznenađe-nje do njihove realizacije.

Više informacija o radiopostaji Mir Međugorje čitajte na www.radio-medjugorje.com. Na istoj web stranici čitajte kako postati član ove veli-ke radijske obitelji ili pišite na podupiratelji@medjugorje.hr

42 MOVIS • 1/190 ožujak • 2018

nim smjenama bez pravnoga i političkoga uporišta, izravno je izigrana politička volja hrvatskoga nacionalnoga korpusa u BiH. Neravnopravan položaj Hrvata u BiH ogleda se i u radiotelevizijskim sredstvima javnoga priopćavanja koja se financiraju iz proračunskih sredstava. Dok u BiH, nai-me, postoje dvije televizije na bošnjačkom jeziku BHRT (Radio-televizija Bosne i Hercegovine) i FTV (Radio-televizija Fe-deracije BiH) i jedna na srpskomu jeziku RTRS (Radiotelevizija Republike Srpske), Hrvati u BiH nemaju nijedan elektronički medij na hrvatskomu jeziku.

Nedorastao ili nezainteresiran za hrvatsku političku zbilju

Zašto se zanemaruje sporazum o prijateljstvu i suradnji između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske?Prof. dr. M. Brekalo: Predsjednik Repu-blike Hrvatske Franjo Tuđman i pred-sjednik Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović, ‘polazeći od zajedničkih interesa njihovih zemalja u zaštiti njihove nezavisnosti i teritorijalne cjelovitosti’, u Zagrebu su 21. srpnja 1992. potpisali Sporazum o prijateljstvu i surad-nji između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Ovim sporazumom Tuđman i Izetbegović udarili su temelje budućeg državnog uređenja Bosne i Her-cegovine. Tom prigodom je dogovoreno da se buduće ustavno-političko uređenje zemlje temelji na nacionalnim, povije-snim, kulturnim, gospodarskim, promet-nim i drugim elementima. Ovaj dokument od presudnog je značaja za bilateralne od-nose Republike Hrvatske i susjedne BiH, jer odaje istinsku političku i državničku namjeru prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana da očuva teritorijalni integritet i cjelovitost susjedne prijateljske države. S druge strane Republika Hrvatska je ovim dokumentom preuzela određene obveze oko zbrinjavanja bosansko-herce-govačkih izbjeglica na području Republi-ke Hrvatske. Kad se tumače politički i ini odnosi između Republike Hrvatske i BiH, naročito kada se imaju pred očima neo-snovane bošnjačke optužbe, zaboravlja se politički i pravni značaj ovoga dokumenta koji ukazuje na afirmativni odnos tadašnje službene politike prema opstojnosti BiH. Službeni hrvatski predstavnici bi u buduć-nosti morali imati u vidu ovu važnu činje-nicu, jer se nerijetko stječe dojam da se prigodom rješavanja međudržavnih nes-

porazuma – koje potiče lobi unitarističke bošnjačke politike – nerijetko zaboravljaju činjenice, koje idu u prilog službenoj po-litici i strateškim nacionalnim interesima Republike Hrvatske. Jedan od razloga je svakako i činjnica da je dio službenika u resornom ministarstvu RH, koji se bave ovom problematikom nedorastao ili neza-interesiran za hrvatsku političku zbilju u susjednoj BiH.

Pod crvenom zvijezdom izvršene su brojne likvidacije

Nije moguće ne spomenuti i nekomentirati pre- poruku Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima u Republici Hrvatskoj. Koliko se u toj preporuci još uvijek osjeća utjecaj recidivis-tičkoga režima?Prof. dr. M. Brekalo: Vlada Republike Hr-vatske je 2. ožujka 2017. godine donijela Odluku o osnivanju Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Pri donošenju te odluke vodila se Izvorišnim osnovama i Temeljnim odred-bama Ustava RH i Rezolucijom Europ-skoga parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu. U radu vijeća sudjelovalo je osamnaest uglednih stručnjaka iz raznih područja znanosti i društvenoga života. Vijeće za suočavanje s posljedicama vla-davine nedemokratskih režima završilo je svoj rad 28. veljače ove godine i preporuči-lo selektivno kažnjavanje uporabe znakov-lja totalitarnih režima.Osobno smatram da Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima nije uspjelo u cijelosti ispuniti za-daću zbog koje je osnovano, jer je, osuđu-jući totalitarne režime i njihovo znakovlje, primijenilo dvostruke kriterije. Velika ve-ćina članova toga Vijeća fokusirala se na pozdrav «Za dom spremni» - osudila ga i dopustila njegovu uporabu pripadnici-ma HOS-a u protokolarne svrhe uz pret-hodno službeno dopuštenje. Prema tome, ostavila je mogućnost diskrecijske ocjene pojedinca ili pojedinaca koji odlučuju u svakom konkretnom slučaju. S druge stra-ne, Vijeće je odlučilo da crvena petokra-ka i komunističko znakovlje nisu sporni, iako su svjesni da su pod tim simbolima počinjeni strašni zločini protiv hrvatskog nacionalnog korpusa na kraju Drugoga svjetskoga rata, poznatima kao bleiburška tragedija. Početkom svibnja 1945. Većina hrvatskih oružanih snaga (domobranske i ustaške postrojbe) počela se povlačiti pre-ma austrijskoj granici u namjeri da se pre-daju zapadnim savezničkim snagama. Na tome putu ih je pratilo mnoštvo civilnoga

▶ nastavak teksta s 31. stranice stanovništva, koje je bježalo uglavnom iz straha od dolaska partizanskih jedinica. Smjer njihova kretanja bio je Celje, Slo-venj Gradec, Dravograd, slovensko-au-strijska granica, Bleiburg, gdje su se trebali predati britanskim snagama. Ispred Blei-burga ih je zaustavila britanska vojska, a uskoro potom opkolile su ih postrojbe Ju-goslavenske armije. Pregovore o predaji s britanskim generalom Patrickom Scottom u dvorcu Thum-Valsassina 15. svibnja vo-dili su general Ivo Herenčić i pukovnik Danijel Crljen. Ishod tih pregovora bila je odluka da se oružje preda Jugoslavenskoj armiji. Nakon navodnog isteka roka za predaju, Jugoslavenska armija je otvorila vatru po opkoljenim hrvatskim vojnicima i civilima. Prema izvješćima Jugoslavenske armije od 15. i 16. svibnja kraj Bleiburga se predalo 95.000 hrvatskih vojnika bez civila. Dio zarobljenika pogubljen je blizu Dravograda, Maribora, Kočevskog Roga i u drugim slovenskim mjestima. Procjenju-je se da je tada – u tom u prvom osvetnič-kom valu - ubijeno preko 30.000 Hrvata. Preživjeli su upućeni na «marševe smrti» kolokvijalno nazvanim ‘Križni put’. Križni putovi u raznim pravcima protezali su se od Triglava do Vardara. Brojna su usputna stratišta na kojima su, bez suda i presude, ubijani Hrvati i drugi tzv. narodni neprija-telji. Svi su pogubljeni bez ikakva suđenja i pravomoćne presude. Izvršitelji su svjesno zanemarivali presumpciju nevinosti, ko-risteći se isključivo revolucionarnim pra-vom po boljševičkom, Staljinovu modelu masovnih pogubljenja političkih neisto-mišljenika. Istodobno su pojedini članovi Vijeća zaboravili broje montirane sudske procese hrvatskim intelektualcima, kul-turnim djelatnicima, kleru i svima koji su razmišljali o hrvatskoj državnosti i opstoj-nosti. Najpoznatiji montirani pravosudni proces bio je blaženom Alojziju Stepincu. Pod crvenom zvijezdom izvršene su broje likvidacije hrvatskih emigranata u Europi i prekooceanskim zemljama. Konačno, pod zvijezdom peterokrakom dogodili su se najstrašniji zločini u Domovinsko-me ratu. Spadam u krug istomišljenika rektora Hrvatskog katoličkoga sveučilišta prof. dr. Željka Tanjića koji smatra, da bez sustavnog istraživanja i utvrđivanja činje-nica o naravi i posljedicama i ustaškog i komunističkog režima, te bez promicanja društvenog dijaloga na temelju utvrđenih činjenica i istine, nije moguće istinsko su-očavanje s posljedicama vladavine totali-tarnih režima.

Razgovarao: Vlado Čutura

MOVISOV INTERVIEWRazgovor s prof. dr. Miljenkom Brekalom

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 43

ZDRAVI ODGOJ

Šport je nužna sastavnica zdrava djetetova odrastanja

Dr. sc. Jadranka Pavić

Za zdrav razvoj dječjeg organizma neop-hodna je tjelesna aktivnost koja utječe ne samo na fizički razvoj djeteta, nego

istodobno i snažno potiče funkcije mozga i pozitivno utječe na njegovo mentalno zdrav-lje, učenje, pamćenje i razmišljanje. Svjetska zdravstvena organizacija je 2010. godine obja-vila preporuku stručnjaka koji ističu da bi dje-ca od 5. do 17. godine starosti trebala imati najmanje jedan sat tjelesne aktivnosti dnevno. Tjelesnu aktivnost djece u predškolskoj dobi najbolje je organizirati kroz igru, koristeći ra-zne programe poput penjanja, trčanja, provla-čenja, svladavanja prepreka, plivanja..., vodeći pritom računa o sigurnosti malih ‘športaša’. Za djecu predškolskog uzrasta šport bi trebao biti samo igra a djeca se mogu uključiti u razne športske igraonice u kojima postoje kombina-cije gimnastike, igre loptom, plivanja, ritmike, plesa i slično. Tako djeca, od najranijih dana, postupno upoznaju pojedine vrste špota, što im je veoma korisna i poticajna podloga za kasniji izbor određene športske aktivnosti. Bu-dući da svako dijete ima individualan psihofi-zički razvoj, početak bavljenja športom u djece može se razlikovati. A to znači da proces dozri-jevanja djeteta treba pozorno pratiti i ništa ne požurivati ni na jednoj, pa ni na športskoj razi-ni, kako bi se izbjegle moguće štetne posljedice na fizičko i psihičko zdravlje djeteta. Športski pedagozi predlažu dob između 6. i 11. godine za uključivanje djeteta u šport. Svako dijete bi, do polaska u školu, trebala ovladati umijećem bacanja i hvatanja male lopte jednom rukom, umijećem vožnje bicikla bez pomoćnih ko-tača, preskakanja vijače i pravilnoga trčanja. Znanstveno je dokazano da tjelovježba, osim na fizičko, snažno utječe i na psihičko zdrav-lje djeteta; pospješuje uravnoteženost emocija, smanjuje stres i depresiju, potiče bolje društve-ne kontakte i samopouzdanje, te smanjuje ri-zik od ovisnosti. Pri tome, dakako, treba voditi računa da tjelovježbe budu prilagođene fizič-koj spremnosti i dobi djeteta, kako ne bi, zbog neprilagođena ‘inteziteta i dinamike’, došlo do upale mišića, tetiva, zglobova i drugih neže-ljenih ozljeda. Kada se djeci predškolske dobi bira vrsta športa, treba odabrati športsku aktiv-nost u kojoj neće biti prezahtjevnih treninga, bodovanja i natjecateljskog pritiska. Djeca u toj dobi, naime, ne mogu razumjeti određena

pravila ponašanja, za razliku od djece od devet godina, koja već imaju naglašen natjecateljski duh i razumiju pravila. Skupni športovi poput košarke, nogometa, rukometa, odbojke... dobri su za razvoj usklađenosti, brzine i preciznosti u djece. Preporuka je stručnjaka da s tim vrstama športa treba započeti oko djetetove 10. godine starosti. Dokazano je da šport, osim nastojanja oko postizanja dobrih rezultata u izabranoj vr-sti šporske aktivnosti, jamči djeci i druge pred-nosti. To su, između ostaloga, pravilan odnos prema zdravlju, prehrani, kretanju, izbjegava-nju sredstava ovisnosti. Športski treninzi, koji se organiziraju dva do tri puta tjedno, pospje-šuju disciplinu i komunikacijske vještine djece, osjećaj pripadnosti i timski rad, pomažu im u prihvaćanju neuspjeha, što će im kasnije kori-stiti i u drugim - neizbježnim i nepovoljnim - životnim situacijama.

Roditeljska potpora je nenado-mjestiv kamenčić u cjelokupnom odgojnom mozaiku Prigodom odabira vrste športa za dijete treba prvenstveno voditi računa o djetetovim psi-hofizičkim sposobnostima i sklonostima. Na-metnuti oblici športskih aktivnosti rezultirat će izbjegavanjem preuzetih obaveza, razočare-njem u šport, otporima i sukobima s trenerima i roditeljima i , u konačnici, negativnim stavom prema športu općenito. Nije dobro neostvare-ne športske želje roditelja prebacivati na dijete. Jedino ispravan pristup je otvoren razgovor s djetetom kroz koji će upoznati različite vr-ste športa i omogućiti mu, da na temelju tih informacija i spoznaja, slobodno i samostal-no izabere vrstu športa kojom se želi baviti. Iznimno je važno uskladiti vrijeme treninga sa školskim obvezama djeteta, kako moguća neusklađenost ne bi djete prekomjerno iscr-pljivala i negativno utjecala na djetetov školski uspjeh. Veoma je važno da dijete, kada započ-ne sa športskim treninzima, ima odgovarajuću prehranu i dovoljno sna. Pretjerana očekiva-nja roditelja ili neispunjena očekivanja djeteta vezana uz športske napore mogu prouzročiti brojne negativne psihičke posljedice u djeteta. Nestvarna i neispunjena roditeljska očekivanja s jedne, te izostanak njihove potpore djeteto-

vim športskim naporima s druge strane, širom otvaraju vrata naprijed spomenutim psihičkim posljedicama. Najčešći oblici tih posljedica su djetetovo povlačenje u sebe, sve očitiji znakovi njegove nesigurnosti, pomanjkanja samopo-štovanja, povećanja agresivnosti i dokazivanja na druge uglavnom (ne)športske i negativne načine. Razboriti roditelji te promjene u dje-tetovu ponašanju ne smiju ignorirati i praviti se kao da ih ne primjećuju, odnosno pripisiva-ti ih dječjim prolaznim hirovima. Prvi njihov sugovornik u takvom slučaju treba biti djete-tov trener, s kojim će, kroz otvoren i pristojan razgovor, pokušati zajednički doći do izvorišta promjena u djetetovu ponašanju. No, ti raz-govori moraju proteći u ozračju uzajamnoga povjerenja i uvažavanja, kako ne bi polučili potpuno suprotan učinak od željenoga – otvo-ren sukoba s trenerom i omalovažavanje nje-gova ugleda i stručnosti u djetetovim očima. S druge, pak, strane, ako je uključenost roditelja u taj proces preslaba, dijete može pomisliti da roditelje ne zanimaju njegova športska nasto-janja i napredak. Stoga je iznimno važno imati pred očima sasvim realne i ostvarive ciljeve, sustavno pratiti djetetov rad, športska nasto-janja i neprestance o tome razgovarati s njim. Ovdje je također veoma važno naglasiti da na djiete nikada ne treba praviti dodatni pritisak i tražiti da bude najbolje ili pokazivati razo-čaranje djetetovim športskim neuspjehom. U svakoj od tih situacija treba mirno razgovarati s djetetom – dati mu prigodu da slobodno kaže što ono misli i osjeća. Katkada je djetetu teško izreći svoje osjećaje, pa je uputno pomoći mu da se otvori postavljajući mu sasvim konkret-na pitanja u stilu: «Jesi li zadovoljan? Kako se osjećaš? Što misliš o ovoj utakmici/nastupu?» Uspoređivanje djeteta s talentiranijima od nje-ga, predbacivanje za učinjene pogrješke, te pre-tvaranje športa u posao, na način da se isključi veselje i zadovoljstvo sudjelovanja, predstavlja izvor nepotrebnih frustracija za dijete. Nikako nije dobro uvjeravati dijete u to da je najbolje od svih i da će sigurno pobijediti. Ukoliko dijete nije ostvarilo željeni rezultat treba ga pohvaliti za trud i za ono što je dobro napravilo. Roditelj treba djetetu biti podrška, ohrabriti ga, pokazati poštovanje i svojim opti-mističnim stavom dati mu poticaj i motivaciju za daljnji, još ozbiljniji pristup i rad.

CRO

MIN

201

7 –

Fot

o: Iv

ić

44 MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018

IZ ISKUSTVENOG KUTA JEDNE PSIHIJATRICEDr. sc. Sanea Mihaljević, spec. psihijatar

Skladan brak i obitelj – životni su projekti koji ne dopuštaju predaheNajčešći uzroci problema u braku su iskrivljena vjerovanja i nestvarna očekivanja od braka. Jedno od tih iskrivljenih vjerovanja i očekivanja je i uvjerenje da se ljubav između dvije osobe događa spontano i traje zauvijek, bez ikakva dodatnog truda i napora.

Bračna (ili partnerska) problematika jedan je od čestih razloga posjeta psihijatrijskim ambulantama. Iza

anksioznih ili depresivnih simptoma koje osoba u razgovoru s psihijatrom iznosi, nerijetko se dade nazrijeti bračna pro-blematika, koja može ozbiljno narušiti zdravlje supružnika. Najčešći uzroci pro-blema u braku su iskrivljena vjerovanja i nestvarna očekivanja od braka. Jedno od tih iskrivljenih vjerovanja i očekivanja je i uvjerenje da se ljubav između dvije oso-be događa spontano i traje zauvijek, bez ikakva dodatnog truda i napora. Životna stvarnost je, međutim, posve drukčija i svakodnevice nas uči da činom vjenčanja tek započinje rad na održavanju zdravih temelja dugotrajna zajedničkog življenja. Zaljubiti se i oženiti može se na krilima anđela, ali živjeti zajedno nije samo po sebi razumljivo. To životno umijeće pret-postavlja trajno učenje, velik trud, spre-mnost na bezgranično sebedarje i žrtvu. Skladan brak bismo mogli usporediti s dobro uvježbanim plesom – onomu koji napravi korak naprijed, drugi odgovara korakom unazad i tako naizmjenice. Riječ je o umijeću koje je izvodivo samo ako su plesači zagrljeni. Za skladan brak neop-hodna je nesmetana komunikacija među supružnicima na tri razine: pred križem (zajednička molitva), za stolom i u bračnoj postelji. Život svakodnevice svjedoči da je obitelj u kojoj se zajednički moli zdravija i sretnija, što se veoma pozitivno odražava na djecu koja u njoj odrastaju. Njegovanje bračne duhovnosti uključuje otvorenost tijela supružnika jedno drugome, a tako i otvorenost «jednog tijela» koje postaju u spolnom činu, prisutnosti i nastanjivanju Duha Svetoga koji je životvorac. Komu-nikacija za stolom često zna biti mučna i puna problema. U toj komunikaciji najče-šće sudjeluju i djeca i roditelji što dodatno «otežava» stvar.

Nerijetko se čuje da se bračni partneri «dure» jedno na drugo tj. jedno drugomu uskraćuju komunikaciju. Takvo ponaša-nje, dakako, ne doprinosi bračnom razu-mijevanju, nego pospješuje i udaljavanje i stvaranje nepovjerenja. Ima parova koji izvana i naizgled funkcioniraju veoma do-bro, dok je unutar četiri zida između njih nepremostivi ponor. Mnogi od njih se i ne sjećaju više kada su prestali normal-no razgovarati. Većina njih priznat će da je sve počelo tako što su jedno drugomu «nešto zamjerili» ili prigovorili. Vrata me-đusobnog razumijevanja zatvore se kada uzmanjka povjerenja, pažnje, uvažavanja, poštivanja, prihvaćanja, opraštanja i razu-mijevanja. Riječ je o fazi kada sve počinje smetati, kada izbijaju svađe zbog sitnica, o razdoblju u kojemu sve ono što je ne-koć bilo ‘dražesno’ postaje nepodnošljivo i odvratno. Situacija postane teška kada se muž i žena počnu braniti, a osjećaju se napadnuti, kada onaj drugi jednostav-no izrazi ono što osjeća. Ako supružnici ne ulože napor kako bi riješili probleme, brak će postupno gubiti na kakvoći. Ova-kvo stanje moguće je izbjeći ako su oba partnera voljna potražiti pomoć ili se žele potruditi više da unaprijede kakvoću svoje bračne zajednice. Parovi često dola-ze u terapiju u zatvorenom krugu optu-živanja praćenim ljutnjom i odbijanjem odgovornosti da su sukobi zajednički, pa da je i rješenje zajedničko. Djetinjstvo, odgoj, naslijeđe i mnogi drugi čimbenici

utječu na cjelokupnu osobnost, pa tako i na pogrješke u razmišljanju koje dovode do narušene komunikacije u braku, a time i u obitelji. Međutim, nije uvijek neophodno pre-više se osvrtati na prošlost, jer sebi može-mo pomoći u sadašnjosti, baveći se tre-nutnim problemima. Najčešće pogrješke u razmišljanju koje otežavaju komunikaciju i izravno utječu na povećavanje problema u braku jesu: pretjerano uopćavanje («svi su muškarci isti»), prerano zaključivanje («budući da moj muž sa mnom ne želi u šetnju, on mene ne voli»), crno – bijelo gledanje («ništa što napravim nije mom mužu dobro»), emocionalno zaključivanje («budući da se loše osjećam, ja sam loša osoba»), tzv. čitanje misli («ona misli o ne-čem drugom dok s njom razgovaram»)... Kada se oslobodimo negativnih, uopćava-jućih, krutih i iracionalnih načina razmi-šljanja, naše emocije će se uravnotežiti, te ćemo postati skladniji i zadovoljniji. Brak je savez za postignuće jednog uzvišenog cilja koji ne bi trebalo gubiti iz vida. Smi-sao braka je obitelj, stvaranje sigurne luke iz koje će isploviti novi životi. Zbog toga je na roditeljskom paru velika odgovornost. Prva dužnost oca prema djeci jest ljubiti njihovu majku, a prva dužnost majke pre-ma djeci jest ljubiti njihova oca. I na kraju, citat svete Majke Terezije iz Cal-cutte: «Želiš li promijeniti svijet, idi kući i voli svoju obitelj».

für immer und ewig!

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 45

KORISNE INFORMACIJEPiše: Valentina Matolić

Važne promjene u osiguranjima i mirovinskim blagajnama u 2018. U mirovinskom osiguranju (AHV) u

2018. godini nije došlo do znatnijih promjena. Kako indeks poskupljenja

nije rastao, tako su i AHV mirovine ostale na istoj razini – već nekoliko minulih godina. Zaposlenici koji su AHV doprinose uplaći-vali 44 godine i zarađivali godišnje prosječno do 14 100 CHF, imat će minimalne mirovine u iznosu od 1 175 CHF. Pojedinci čija je godišnja zarada bila 84 600 CHF i viša, njihova mirovina će iznositi najviše 2 350 CHF mjesečno. Za sva-ku godinu za koju nije uplaćen AHV doprinos, mirovina će, na godišnjoj razini, biti manja za 2.3%. Zaposlenici koji godišnje zarade 9 300 CHF i više (samostalni djelatnici najmanje 19 000 CHF) uplaćivali su najniži propisani godišnji AHV za sebe i bračnoga partnera, ako on nije bio zaposlen. Muž i žena mogu, ako obadvoje ispunjavaju zakonske uvjete za odla-zak u starosnu mirovinu (žena 64 i muškarac 65 godina starosti), zajedno imati 3 525 CHF mjesečno. Ako supružnici nisu zaposleni, ili obadvoje primaju invalidske mirovine, obvezni su do 64., odnosne 65. godine starosti uplaći-vati AHV osiguranje, s time da se moraju sami prijaviti u nadležnoj kantonalnoj blagajni, koja će im izračunati iznos AHV doprinosa, ovisno o njihovu imovinskom stanju. Isto vrijedi i za studente koji ne rade, a navršili su 21 godinu starosti. Novost u AHV osiguranju je osnivanje fonda za izjednačavanje, koji bi trebao započeti s radom 2019. Osnivanje ovoga fonda bilo je nužno, jer primanja od doprinosa za AHV /IV/EU nisu uvijek bila dostatna za pokrivanje do-spjelih mirovinskih isplata. Ni u invalidskom osiguranju (IV) nije doš-lo do velikih promjena. Povećan je dodatak obiteljima koje kod kuće njeguju teško bolesnu djecu. Povećanje će ovisiti o dnevnom broju sati potrebnih za tu njegu. Tako će, primjeri-ce, za 4 sata njege dodatak iznositi od 470 do 940 CHF; za 6 sati od 940 do 1 645 CHF, te za najmanje 8 sati njege dnevno 1 410 do 2 350 CHF mjesečno. U IV osiguranju ove će godi-ne stupiti na snagu promjene u metodologiji izračunavanja invalidnosti i posebice kada je riječ o osobama koje ne rade, ili nisu radile puno radno vrijeme. Do sada se osobama koje su imale najmanje 40% invalidnost i radile određeni postotak, invalidnost računala tzv. mješovitom metodom, koja je uzimala u obzir samo zdravstvene poteškoće vezane uz rad, a ne i poteškoće koje ta osoba ima pri obavljanju svakodnevnih obveza poput kućanskih poslova i sl. Novost je, dakle, u tome što će se ubuduće uzimati u obzir, uz poteškoće koje je invalid-na osoba imala pri obavljanju posla za poslo-davca, i one koje je imala prilikom obavljanja svakodnevnih (kućanskih) poslova. A to bi, u konačnici, trebalo značiti povećanje postotka invalidnosti, a samim tim i povećanje IV miro-vine. To, jasnije rečeno, znači da će osoba, koja je do sada imala 50% invalidnosti i po novom

izračunu bude imala 60%, ubuduće , umjesto polovice, imati pravo na ¾ IV mirovine.

Povratnici u Hrvatsku i BiHDo prošle godine povratnici u Hrvatsku, čija je invalidnost bila 40–49%, nisu mogli te mirovi-ne primati u Hrvatskoj. Ta zakonska odredba se u međuvremenu korjenito promijenila tako da sada korisnici invalidskih mirovina prvoga stupnja (40–49%) svoje mirovine, nakon odjave iz Švicarske i konačnoga povratka u Hrvatsku, mogu primati u Hrvatskoj. Ta odredba vrijedi i za one koji su se već vratili u Hrvatsku i imaju rješenje iz Švicarske o četvrtini IV mirovine. Za njih je moguće da se zatraži provjera njihova zdravstvenog stanja. Korisne informacije mogu se dobiti na broj 058 461 91 11 u Schweizerische Ausgleichkasse. Povratnici u Bosnu i Hercego-vinu, međutim, i dalje neće moći primati svoju IV mirovinu, ako imaju rješenje na samo ¼ mi-rovine - (invalidnost od 40–49%). Premije u zdravstvenim osiguranjima su, u odnosu na prošlu godinu, povećane u prosje-ku oko 4%, a u djece i do 5%. Također je došlo do određenih promjena i u ‘Tarmed Tarifama’, prema kojima bolnice i liječnici obračunava-ju usluge. Iako to na osiguranike nema nekog utjecaja, tim promjenama bi se ubuduće treba-lo uštedjeti oko 470 milijuna CHF. Za povrat-nike u Hrvatsku veoma je važno reći sljedeće: Svi koji se konačno vraćaju u Hrvatsku i imaju pravo samo na švicarske invalidske ili starosne mirovine, moraju ostati osigurani u švicarskim zdravstvenim osiguranjima (blagajnama). Pojedinci, pak, koji primaju mirovinu i u Hr-vatskoj (bez obzira na njezin iznos!), mogu se zdravstveno osigurati u Hrvatskoj. U prošlosti također nije bilo moguće dobi-ti doplatak za djecu koja su živjela/studirala u Hrvatskoj, ako im je jedan roditelj bio zaposlen u Švicarskoj. I tu su nastale korisne promjene. Sada je na snazi odredba da zaposlenik koji ima djecu školske dobi ili mlađu u Hrvatskoj treba, da bi ostvario prava na dječje doplat-ke, obratiti se poslodavcu i ispuniti potrebne obrasce, koje će poslodavac dalje proslijediti nadležnoj blagajni u Švicarskoj, a ona će dalje to proslijediti nadležnoj službi u Hrvatskoj. Važno je napomenuti da cjelokupna procedura ide preko poslodavca i ovlaštenih službi u Hr-vatskoj i Švicarskoj. Sve potrebne informacije, vezane za ovu problematiku, mogu se dobiti u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje u Zagrebu, na tel. broj: 00385 1 459 99 11 ili 00385 1 459 50 18.

Mirovinske blagajne( Pensionskasse)Iznosi mirovina kao i najniža propisana stopa na ušteđevinu mirovinskih blagajni ostaju i ove godine nepromijenjene. Kod konačnog odla-ska u države članice EU općenito se ne može podići obvezni dio ušteđevine iz mirovinske

blagajne, nego samo dio preko obveznog dijela, sve dok se ne ispune uvjeti za odlazak u redo-vitu mirovinu. Ako je pravilnikom mirovinske blagajne predviđena mogućnost odlaska u pri-jevremenu mirovinu, onda je moguća isplata u obliku mjesečne mirovine prigodom konačnog odlaska u neku od EU država. Isplata gotovi-ne je, međutim, moguća tek nakon ispunjenja uvjeta za redovitu mirovinu. Sve do prošle go-dine je bilo moguće, prigodom konačnoga po-vratka u Hrvatsku, podići ušteđenu gotovinu (ako je tako predviđeno pravilnikom blagajne i u slučajevima kada nisu bili ispunjeni uvje-ti odlaska u redovitu, starosnu mirovinu. Od prošle godine je podizanje ušteđenog kapitala iz mirovinske blagajne otežano, u slučajevima kada nisu ispunjeni uvjeti odlaska u redovitu starosnu mirovinu, jer je Hrvatska EU-članica i podliježe zakonskim odredbama Unije. Stoga je neophodno, prije donošenja odluke o konač-nom napuštanju Švicarske i povratku u Hrvat-sku, temeljito provjeriti u mirovinskoj blagajni sve zakonske mogućnosti, kako ne bi bilo ne-ugodnih iznenađenja. To je posebno potrebno napraviti, ako se ne posjeduje nikakva druga ušteđevina. Mirovinske blagajne koje još uvijek vrše isplatu ušteđene gotovine, tu isplatu neri-jetko uvjetuju dodatnim potvrdama iz Hrvat-ske, koje osiguranici ne mogu dobiti osobno. Sve o tim potvrdama iz Hrvatske mogu se do-biti u središnjem uredu u Bernu (Zentralstelle) na tel: 031 380 79 75. Cjelovit postupak dobi-vanja spomenute potvrde u pravilu traje oko 3 mjeseca. Ušteđeni novac iz mirovinske blagaj-ne, koji je na tzv. «Freizügigkeitskontu», (riječ je o računu kojim raspolažu osobe koje više nisu u radnom odnosu) mogu podići muškarci s 60 godina starosti, žene s 59, neovisno o tome ostaju li u Švicarskoj ili se vraćaju u Hrvatsku. Osobe koje napuštaju Švicarsku i konačno se vraćaju u Bosnu i Hercegovinu ili neku drugu zemlju koja nije članica EU-a mogu, ako je tako predviđeno pravilnikom konkretne mirovinske blagajne, i dalje podizati cjelokupan iznos ušte-đevine iz mirovinske blagajne prije navršetka 65. godine starosti, neovisno o tome koju pu-tovnicu imaju, jer je odlučujuće u koju državu netko iseljava i je li riječ o EU-članici ili ne.

Automatska razmjena podataka i mogućnost prijavljivanjaŠto se tiče odredbe o obvezi prijavljivanja imo-vine i računa u inozemstvu za osobe koje žive i rade u Švicarskoj, temeljen na sporazumu iz 2017. između Švicarsle i EU-zemalja o ‘Uvođe-nje automaske razmjene podataka’, treba napo-menuti da je rok nekažnjiva samoprijavljiva-nja (straflose Selbstanzeige) u većini kantona vremenski ograničen. Svi koji to kane učiniti, neka ne odgađaju taj čin u nedogled. U većini kantona je to moguće učiniti do 30. rujna ove 2018. godine.

46 MOVIS • 1/190 ožujak • 2018

Foto: M. Cvjetko

(SU)ŽIVOT S MEDIJIMADr. Igor Kanižaj i dr. Danijel Labaš

Mediji i izazov (naše) komunikacije (24)

Seksualizirani medijski svijet – nov je i veoma zahtjevan izazov roditeljima i odgojiteljimaPrema istraživanju Kids Online većina djece u dobi od 9 do 17 godina - iako nisu htjeli! - vi-djeli su neprimjereni sadržaj. Nisu ga tražili. Nisu unosili takve riječi u tražilice. Možda su na internetu tražili nešto što će im pomoći u rješavanju domaće zadaće, ili su slušali određeni tip glazbe, a iznenada su se našli pred sadržajem za koji nisu bili pripremljeni.

Jeste li ikada razmišljali o tome kakvim su sve porukama i sadržajima na mrežnim stranicama izložena vaša djeca dok istražuju

virtualni svijet? Sigurni smo da ste i sami ko-jiput naišli na sadržaj koji vam se, već na prvi mah, učinio neprimjerenim ne samo za vaše dijete već i za vas osobno. Posebno smo osjet-ljivi kada posve slučajno shvatimo da su djeca imala priliku vidjeti sadržaje, koji nisu primje-reni njihovoj dobi. Čitajući toliko seksualizira-nih poruka na internetu i drugim sredstvima javnoga priopćavanja, samo po sebi nam se na-meće pitanje: Pa čemu sve to skupa!? Tko ima koristi od takvih poruka? Što njihovi tvorci ta-kvim porukama žele postići – koji im je konač-ni cilj? Naša su djeca, nažalost, svakodnevice izložena tim, za njihov uzrast posve neprimje-renim, porukama i sadržajima. Promidžbene poruke su jednostavno premrežene seksualno-šću ito upravo sada – u ovo sveto vrijeme kada je obitelj više na okupu. Dok su se neprimjereni sadržaji nekada mogli pronaći samo u određenim tiskovinama, danas smo u virtualnom svijetu svakodnevice izloženi brojnim «seksipilima», što predstavlja stvarnu opasnost za mlade u odrastanju kada su najranjiviji. Takve poruke se daju pročitati i u tzv. vanjskom oglašavanju (plakati, billboard, city-lights), na pojedinim portalima i društve-nim mrežama. Psiholozi sve češće savjetuju mlade koji su u neznanju objavili svoje privat-ne slike i podijelili ih s javnosti. A koliko ste puta svojoj djeci pojasnili zašto smo u tolikoj mjeri okruženi takvim fotografijama i kakvu to poveznicu ima s našim stvarnim životom? Jeste li im rekli da nas suvremena uljudba i sredstva javnoga priopćavanja već od ranih dana navi-kavaju na takve sadržaje? Kao da se stvara jed-no posebno ozračje, jedna posve nova uljudba. Nije isključeno da pretpostavljamo (možda kao podsvjesno opravdanje za neučinjeno?) kako će naša djeca sama shvatiti narav i značajke seksualnog sadržaja bez da i mi nešto kažemo. Hrvatska ima sreću što je sudjelovala u no-vomu valu istraživanja EU Kids Online, koje je u rujnu i listopadu 2017. provedeno u 1017 ku-ćanstava diljem Hrvatske. Stručnjaci su vodili razgovore s djecom u dobi od 9 do 17 godina, te s njihovim roditeljem (najčešće majkom) koji je imao više uvida u medijske navike dje-teta. Ovo istraživanje je iznimno važno jer je pokazalo u kolikoj su mjeri naša djeca danas

izložena u virtualnom svijetu. Uz brojne druge rezultate, u javnosti se najviše govorilo o dije-lu rezultata koji se odnosi na izloženost djece fotografijama ili videu koji prikazuju seksualne fotografije golih osoba. U rezultatima koji su objavljeni na hrkids.online jasno možete vidje-ti: «Preko 2/3 djece u dobi od 9 do 17 godina na internetu je u proteklih godinu dana vi-djelo seksualne fotografije ili film gole oso-be, a da im nije bila namjera vidjeti ih, dok je gotovo petina njih vidjela takav sadržaj s namjerom». Pročitajte još jednom prethodnu rečenicu. Većina djece u dobi od 9 do 17 go-dina - iako nisu htjeli! - vidjeli su navedeni sa-držaj. Nisu ga tražili. Nisu unosili takve riječi u tražilice. Nisu ciljano sjedali za računalo i s nakanom, poput nekih odraslih, tražili takve sadržaje. Možda su na internetu tražili nešto što će im pomoći u rješavanju domaće zadaće, ili su slušali određeni tip glazbe, a iznenada su se našli pred sadržajem za koji nisu bili pripre-mljeni. Krivo smo pretpostavljali kako je mala vjerojatnost da se takvo što dogodi, ili smo se površno uvjerili kako naš devetogodišnjak ta-kav sadržaj, ako slučajno i ‘naluta’ na nj, neće biti kadar prepoznati … Navedeno istraživanje je također pokazalo kako se više od polovice djece, nakon neželje-nih izlaganja seksualnim fotografijama, osjeća-lo pomalo krivima, iako im nije bila namjera tražiti takav sadržaj. Djeca, dakle, koja su ne-hotice naišla na sadržaj koji nisu tražili, osjeća-la su krivnju … Pretpostavljamo isto tako kako se samo manji broj djece povjerio roditeljima, ako su proživjeli nešto slično. U koliko situaci-ja su naša djeca naišla na ponekad neobjašnjivi sadržaj i ostali šokirani, nijemi, dok smo mi ra-dili nešto drugo u našim dnevnim boravcima ili kuhinjama? Naša je dužnost na vrijeme po-jasniti i objasniti djeci kako se trebaju ponašati u takvim situacijama. S obzirom na to koliko vremena provode u virtualnom svijetu nije čudno da će prije ili ka-snije naići na takve poruke, no ima jedna druga stvar koja nas treba mnogo više zabrinuti, a o kojoj se također govori u navedenom istraživa-nju: «Svako dvanaesto dijete u dobi od 9 do 17 godina u proteklih je godinu dana primilo po-ruku sa seksualnim sadržajem (poruka može uključivati riječi, slike ili video). Poruke češće primaju starija djeca. Tri četvrtine djece koja su primila seksualne poruke dobila ih je putem

društvenih mreža, gotovo polovica kao poruku poslanu na mobitel, a trećina putem pop-ups prozora i medijskih platformi (YouTube, Insta-gram, Flickr ...).» U trećemu razredu osnovne škole naša dje-ca primaju takve poruke. Od koga? Jesu li to šaljive igre vršnjaka kojima je dosadno ili im se mimo našeg znanja javlja i obraća netko treći? Zašto se o tome veoma malo govori u našim društvima? Ponekad kao da se sramimo takvih poruka i ne usuđujemo se ni govoriti jedni pred drugima, a kamoli u javnosti. Nije li to jedan od ključnih razloga zašto nam je potrebna medijska pismenost? Djeca rođena nakon 2000. godine izložena su goto-vo po cijele dane jer su vrlo često u virtualnom svijetu. Stoga moramo veoma rano započeti s odgojem o medijima i o tome kako prepoznati neprimjerene poruke, kome se obratiti, kako postupiti. Nemojmo samo pretpostavljati kako će se mladi ponašati kao odrasli. Nemojmo pretpostavljati da će nam se povjeriti svaki put kada ih nešto zabrine. Možda je upravo ovaj Uskrs, kada smo više zajedno, sjajna prigoda za otvoren razgovor o našim iskustvima u virtual-nom svijetu. Stvorite priliku za susret. No, ovdje također valja veoma otvoreno reći da jedan manji broj (8%) djece u dobi od 9 do 11 godina s nakanom su tražili fotografi-je golih ljudi i intimnih dijelova tijela. Pravo je pitanje od kuda u te djece poticaj da sami traže takve fotografije u trećem, četvrtom ili petom razredu osnovne škole? Što ta djeca gledaju i vide u svojim obiteljima? Kakav sadržaj gleda-ju njihovi roditelji? Važno je što prije shvatiti i prepoznati opasnosti koje se kriju iza seksuali-ziranog sadržaja, koji tako olako prihvaćamo u našoj medijskoj svakodnevici. Na kraju, napomena za sve vas kojima je stalo. Povedite računa o činjenici da djeca koja su vidjela seksualne fotografije, dva puta češće ignoriraju savjete roditelja. Ne smijemo se, sto-ga, nikada umoriti postavljajući pitanja našoj djeci o iskustvima u njihovu i našemu virtual-nom svijetu. Sretan vam Uskrs!

HRVATSKA NASTAVA U ŠVICARSKOJ KONFEDERACIJI

STIŽE NAM PROLJEĆEStiže nam proljeće,cvijeće cvjeta i dolazi toplina.Dok sunce blistaproljetnice se smiju.Naša se srca raduju jer se napokon izlazi iz kućai igra vani.Proljeće je travu u zeleno obojilo,a drveću krošnje podiglo.Sve miriše po cvijeću i proljeću;ptice su u letu, a leptiri na cvijetu,..Opet nam sunce duže sja i svi se veselimo proljetnom šarenilu. P.T., 7.r., Visp

MOJE BLAGO Proljećemoje blago, najljepše vrijeme godine. Uskrs, cvijeće, proljetnice, ptice, opet se probudila prekrasna priroda,svježa jaja se bojaju, ptice me bude, radosti Uskrsa svugdje.Ariana Jagić,6.r., Naters

USKRSNI ZEKO Tko je došao za ovaj Uskrs?Došao je uskrsni zeko! On je sakrio bezbroj jaja ičokoladnih zeka u vrtu.Mi smo napravilipuno šarenih pisanica. Leonardo Ević, 4.r., Naters

ČAROBNO PROLJEĆEDobro nam došlo proljeće,evo i roda nam s juga dolijeće.Proljeće je napokon stigloi sve je odmah probudilo.

Jaglaci su obukli žute ogrtače,a šafrani ljubičaste hlače.Proljetnice plešu proljetni ples,za pospanog medu sve je to stres.

Šumski stanovnici blistaju od sreće,dobro nam došlo proljeće!Lea Bartulović, 5.r., Chur

CVJETNICA Volim Uskrs i hrvatske uskrsne običaje, osobito Cvjetnicu. To je nedjelja prije Uskrsa kada u mojoj obitelji započinju pripreme za proslavu Uskrsa.Cvjetnu nedjelju ili Cvjetnicu volim jer se tada umivamo u cvijeću. Taj mi se običaj jako sviđa. Već rano ujutro, mama nam pripremi vodu punu prekrasnih latica cvijeća. Dok se umivam, udišem opojne cvjetne mirise. Jako je lijep osje-ćaj kada je voda sa cvijećem na tvom licu. I kada mi mama pomogne ukloniti i posljed-nju mirisnu laticu s lica i kada je moje lice već obrisano i suho, još uvijek osjećam ljepotu cvijeća na njemu. Taj me proljetni miris prati cijeloga dana i osjećam se nekako drugačije – posebnije, ljepše i svečanije. Na Cvjetnicu, nakon umivanja, svi zajedno idemo u crkvu gdje blagoslivljamo grančice masline ili palme i cvijeće kojim smo se umili. Ja osjećam da je i moje lice tada blagoslovljeno. Leonarda Lovrić, 5.r., Zermatt

USKRSNA RADIONICA

Thun, 2.r.-4.r.

Sion, Uskrsna radionica

Thun

, 2.r.

-4.r.

Sion

, 1.r.

-2.r.

Prce

la L

ara,

2.r.

, Hor

gen

Ann

a Ba

garić

, 8.r.

, Buc

hs

Mišu

kić L

ea, 8

.r., C

hur

Krc

e A

nton

ia, 7

.r., H

orge

n

Mar

io B

ožić

, 5.r.

, Nat

ers

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 47

STARI USKRSNI OBIČAJIU mom kraju još uvijek postoje neki lijepi uskrsni običaji, kao što je npr., umivanje pro-ljetnicama na Cvjetnicu. Dan prije djeca u šumi naberu ljubičice i jaglace, potope ih u kain (lavor) te sutra ujutro, prije nego što pođu na misu, umivaju se u toj mirisnoj vodi.Ostatak cvijeća složi se u stručak i skupa s masli-novim grančicama ponese se u crkvu na blagoslov.Blagoslovljene grančice u kući se stave na svete slike ili raspelo, a jedan dio odnese se poslije-podne u polje.Moji roditelji prenijeli dio ove lijepe tradicije na svoju djecu, a meni se najviše sviđa umiva-nje u cvijeću.Katarina Klapež 6.r., Horgen

PROLJEĆE U MOM ZAVIČAJUKada stigne proljeće, a hladnoća zime utopi se u šarenilu proljetnica, u mom zavičaju sve tada postane ljepše i vedrije.Proljeće svi vole i svi ga rado iščekuju jer na-prosto unosi radost u svakodnevni život.Vjeverice veselo skakuću s drveta na drvo, a lastavice se vraćaju s toplog juga i obnavljaju svoja gnijezda. Odjednom se začuje veseli cvr-kut ptica i zujanje zlaćanih pčela. Šareni lep-tirići sunčaju se na žutim narcisima i plavim zumbulima. Iz zelene trave proviruju mirisne ljubičice i raskošni jaglaci.U zraku se osjeća svježina oranica, a tople sun-čeve zrake nježno obasjavaju tek probuđenu prirodu. Stiglo je proljeće.Dorothea Knežević, 5. r., Wohlen

48 MOVIS • 1/190 ožujak • 2018

OGLASI

Vaš radostan poVratak - naš cilj!

Naše usluge za povratnike: planiranje odlaska u redovnu

ili prijevremenu mirovinu izračun buduće mirovine - AHV provjera konta Pensionskasse i potraga

za izgubljenim kontima porezno i pravno savjetovanje u svezi

isplate kapitala iz Pensionskasse i Säule 3a druge razne usluge (Treuhand) prema dogovoru

Naše usluge u Švicarskoj: savjetujemo, financiramo i pratimo Vas

prilikom kupovine nekretnine pomažemo Vam prilikom osnivanja Vašeg poduzeća pravno savjetovanje sve vrste osiguranja za poduzeća i privatne osobe

Stegackerstrasse 6, CH-8409 WinterthurTelefon +41 052 233 50 52 * Fax +41 052 233 50 53info@cromax.ch * www.cromax.ch

Vaš radostan povratak Naš cilj!Naše usluge za povratnike:

planiranje odlaska u redovnu ili prijevremenu

mirovinu

izračun buduće mirovine AHV

provjera konta Pensionkase i potraga za izgubljenim

kontima

porezno i pravno savjetovanje u vezi isplate kapitala

iz Pensionkase i Säule 3a

druge razne usluge (Treuhand) prema dogovoru

Naše usluge u Švicarskoj:savjetujemo, financiramo i pratimo Vas prilikom

kupovine nekretnine

pomažemo Vam prilikom osnivanja Vašeg poduzeća

pravno savjetovanje

sve vrste osiguranja za poduzeća i privatne osobe

www.cromax.ch

8409 Winterthur , Stegackerstr. 6, Fax: +41 52 208 38 39

+41 (0) 52 208 38 38

Naše usluge za povratnike:

Naše usluge u Švicarskoj:

•••••

•••

Vaš radostan povratak –Naš cilj

Veritas Consulting AG

Alfred-Escher-Strasse 348002 Zürich • www.veritas.chT 043 321 93 93 • F 043 321 93 94

• sve vrste osiguranja • hipotekarni krediti i financije• osnivanje firme i vođenje

poslovnih knjiga• planiranje i savjetovanje

kod odlaska u mirovinu• ispunjavanje poreza

Sretan i blagoslovljen Uskrs

zeli Vam MOVISMa gdje bili!

MOVIS • 1/190 • ožujak • 2018 49

OGLASI

EUROLINES Berisha Reisenbooking@berisha-reisen.com • www.buslinien.com

Rezervacije i informacije

Polasci iz Švicarske Zürich - St. Gallen - Geneva – Lausanne – Bern – Basel – Luzern – Lugano za:

Internationale Buslinien

Popust za jugend, senioren i grupe!

Putujte ugodno!

• Rijeku–Crikvenicu–NoviV.–Senj–Otočac–Zadar–Šibenik–Split.

• Pula–Poreč–RovinjSamousezonisvakipetak.• Zagreb–N.Gradiška–Požega-Sl.Brod–Županja–Vinkovci–Vukovar.

• Kutina–Ðakovo–Osijek.

Call - Center ....Mob: 079 340 47 33Luzern ........................Tel: 041 226 11 11Zürich .........................Tel: 044 500 40 85St. Gallen ...................Tel: 071 511 28 01Basel ............................Tel: 061 511 22 15Bern ............................Tel: 031 511 40 85Lausanne ...................Tel: 021 510 33 88Geneve ......................Tel: 022 510 22 55Lugano .......................Tel: 091 210 30 99

Direktni povratni let ZÜRICH-ZADAR srijedom i subotom već od 229 CHF

Direktni povratni let ZÜRICH-SPLIT četvrtkom i nedjeljom već od 239 CHF

Povoljne karte i za samo jedan smjer leta.

Maestral AG Office & Lager: Giesenstrasse 11 CH-8953 Dietikon Telefon: +41(0) 44 743 82 00 Fax: +41 (0) 44 743 82 01 E-mail: info@maestral.ch www.maestral.ch

VeleprodajaGiessenstrasse 11, 8953 DietikonTel. 044 743 82 00, Fax 044 743 82 01

Velika ponuda domaće robei vina vrhunske kvalitete.Dostava u cijeloj Švicarskoj!

OGLASI

Knonauerstrasse 1 6330 Cham Online Shop www.lanalu.ch

10%

POPUSTsa šifrom MOVIS10

SVEČANA DJEČJA MODA

KRŠTENJEVJENČANJE

PRIČEST

Cijenjeni čitatelji MOVIS-a!Pošto uskoro odlazim u mirovinu, ovim putom želim zahvaliti svima koji su punih 41 godinu podržavali moj socijalni i inte-gracijski rad. A takvih je bilo doista veoma mnogo. Godinama sam pisala za MOVIS o zakonima za strance, o radnom pravu, te o socijalnim osiguranjima i ostalim propi-sima koji su se ticali stranaca. Putem radio emisije pri SFR od 1994. – 2005. mjesečno sam informirala o pravima i dužnostima kao i o izravnoj demokraciji. Zahvaljujući

misionarima u MOVIS-u je bilo više puta objavljivano vrijeme emitiranja radio emi-sije na hrvatskom pri SRF (prije DRS2), te naslov Hrvatske socijalne službe (1970. – 2000.), a od 2001. i naslov Zaklade MIN-TEGRA - Socijalne služba za strance, s ciljem da ljudi u slučaju potrebe znaju gdje zatražiti besplatan i pouzdani savjet i pomoć. Bilo je to u vrijeme kada mnogi nisu dovoljno poznavali jezik pokrajine u kojoj su živjeli i radili, te kada nije bilo integracjskih ponuda. U vrijeme kada još nismo imali mobitel i internet i na brzinu mogli dobiti traženu informaciju.

Hrvatskoj socijalnoj službi kao i Socijalnoj službi za strance tijekom minulih 48 go-dina obraćali su se, uz pripadnike ostalih naroda, i desetci tisuća Hrvatica i Hrvata kako iz Švicarske tako i iz susjedne Kneže-vine Liechtenstein. Skoro pola stoljeća se u Buchsu SG moglo informirati i posavje-tovati i na hrvatskomu jeziku. Pošto ja od-lazim u mirovinu, a novo osoblje pri Soci-jalnoj službi za strance kod MINTEGRA-e ne govori hrvatskim jezikom, naslov te službe više neće biti objavljivan u MOVIS-u, iako će Socijalna služba u kojoj sam ra-dila i dalje biti besplatno na raspolaganju svim strancima u Istočnoj Švicarskoj.

Bivšim i sadašnjim misionarima HKM-a u Švicarskoj iskreno zahvaljujem u svoje osobno i u ime mojih prethodnica na uka-

zanom nam povjerenju i podršci tijekom desetljeća socijalnog i integracijskog rada u Švicarskoj i Kneževini Liechtenstein.

Svim čitateljicama i čitateljima MOVIS-a želim da se u zemlji koju su izabrali za sebe i svoje potomke osjećaju dobrodošli i ostvareni. Neka vam Uskrsli Isus daruje mir i radost, te uvijek bude svijetlo na iza-branom putu! Blagica Alilović

Hvala svima

Gđa Blagica Alilović uime svih stranaca pozdravlja papu Ivana Pavla II. u Luzernu 1984. godine

50 MOVIS • 1/190 ožujak • 2018

Vaš pouzdan partner u pitanju svih vrsta osiguranja.Goran Milos, Versicherungs- und VorsorgeberaterEidg. dipl. SozialversicherungsfachmannM 078 698 16 18, goran.milos@mobiliar.ch

mobiliar.ch

Cijena: 15 CHF

Cijena: 35 CHF

Preporučene knjige

Cijena: 20 CHF

Korisne adrese

Hrvatska predstavništva u Švicarskoj

Veleposlanstvo Republike Hrvatske ikonzularni odjel Veleposlanstva3005 Bern, Thunstrasse 45Veleposlanstvo: telefon: 031 352 02 75 fax: 031 352 03 73Konzularni odjel: telefon: 031 352 50 80 fax: 031 352 80 59Uredovno vrijeme:ponedjeljak-petak: 9.00-12.00 satiutorkom i od: 16.00-18.00 sati(Svakog 2. i 4. ponedjeljka. u mj. konzularni odjel ne radi.)

Generalni konzulat RH u Zürichu8008 Zürich, Bellerivestr. 5Telefon: 044 386 67 50; 044 386 67 51Fax: 044 422 83 54Uredovno vrijeme:ponedjeljak i srijeda: 9-13.00 i 15-18.00utorak, četvrtak i petak: 9-13.00 sati.

Konzulat RH u Luganu6900 Lugano, Hotel PestalozziPiazza Indipendenza 9Telefon: 031 352 50 80; fax: 031 352 80 592. i 4. ponedj. u mj. 10.00-12.00 i 13.00-15.00

Botschaft Bosnien und HerzegowinaVeleposlanstvo Bosne i HercegovineThorackerstrasse 3, 3074 Muri bei BernTelefon: 031 351 10 51; fax: 031 351 10 79

Hrvatska dopunska školaZürcherstrasse 48/50, 8953 DietikonTelefon: 044 212 65 44; E-mail: hds-ch@bluewin.chweb-stranica: www.hds-ch.comUredovno vrijeme: ponedjeljak - petak: 8.30-15.00Koordinatorica: Aleksandra Šeremet

Sozialdienst für KroatischsprachigeBahnhofplatz 1, 3. kat, 5400 Baden Telelefon: 056 210 35 80E-Mail: vm@caritas-aargau.chwww. hrvatskasocijalnasluzba.chUredovno vrijeme:utorak: 09-12.00; srijeda: 13.30-17.30Socijalna radnica: Valentina Matolić

Promjena naslova (adrese)!

Molimo Vas, ako ste tijekom godine mijenjali mjesto svoga boravišta, prijavite Vašu novu adresu/naslov Uredništvu MOVIS-a.Ukoliko to ne učinite, MOVIS se vraća, a pošta nam dvostruko naplaćuje. Istovjetna zamolba vrijedi za sve novoutemeljene obitelji koje žele primati MOVIS. Hvala Vam na razumijevanju!

Telefon: 043 317 96 33E-Mail: movis@hkm-movis.ch

Bolje humor nego tumor

Doktore, evo mene opet!Doš'o «naš čo'ek» u bolnicu na pregled, i čekajući nared ugleda tablu na vratima na kojoj je velikim slovima pisalo:PRVI PREGLED 200 KMDRUGI PREGLED 100 KMKada je došao nared, uđe u ordinaciju i još s'vrata poviče:– Doktore, evo mene OPET!!!

Robert Sarah i Nicolas Diat

SNAGA TIŠINE

Knjiga obiluje dubokim uvodima i divnim svjedočanstvima kršćanskog života i snage tišine, a veliki povod za ovaj razgovor bilo je iskreno  kar-dinalovo prijateljstvo s mladim kartuzijancem Vincentom-Marie de la Resurrection koji je, prikovan uz bolesničku postelju, živio «u potpu-noj nebeskoj šutnji». Susret s tim redovnikom i snaga koju je na kardina-la Roberta Saraha ostavila ta šutnja bila je povod za razgovor o važnosti tišine u ljudskome životu. Snaga tišine ne bi nikad bila nastala bez bra-ta Vincenta. Pokazao nam je koliko je tišina u koju ga je bolest uronila omogućivala da sve dublje ulazimo u bit stvari. Božji razlozi su uvijek ta-janstveni. Zbog čega je stavio na tako teška iskušenja toga radosnog dje-čaka koji nije tražio ništa? Čemu bolest tako okrutna, tako silovita, tako bolna? Zašto se dogodio taj uzvišeni susret između jednog kardinala iz crkvenog vrha i bolesnika zatvorena u sobi? Ova knjiga čitatelja će uvesti u čudesan i zanosan svijet tišine ispunjen Bogom.

Papa Franjo

Kad molite, govorite OČE NAŠ

U ovoj dragocjenoj knjizi papa Franjo jednostavnim i svima razumljivim jezikom objašnjava molitvu Očenaša odgovarajući na pitanja što mu ih postavlja o. Marco Pozza, poznati teolog i zatvorski kapelan. Ovaj otvo-ren i prisan razgovor te brojna konkretna pitanja upućena Papi omo-gućuju svima dublji pogled na dobro poznatu molitvu te njezino sveo-buhvatno razumijevanje i primjenu na svakodnevnicu svakog čovjeka. Tumačeći pažljivo i redak po redak molitvu Očenaša papa Franjo pove-zuje pojedine zazive molitve sa stvarnim životom te iznosi brojne zgode koje je doživio kao svećenik i kardinal u Buenos Airesu, ali ujedno izno-seći i nemire i nade muškaraca i žena današnjice. Sve to ovu knjigu čini vrlo životnom i korisnom svim ljudima budući da ona omogućava da Isusova molitva Očenaš postane vodič za život pun smisla i svrhovitosti.

Josip Mužić

ILIJA GROMOVNIK

Kako bi poruku proroka Ilije učinio aktualnom, autor ne ostaje samo na poruci onoga biblijskog vremena već želi rasvijetliti današnje stanje kr-šćanstva, odnosno stanje u današnjem svijetu i poslanje kršćana u njemu. Stoga najprije tumači riječi djela proroka Ilije, a potom odabire i rasvjet-ljuje okolnosti i stanja u kojima se nalazi današnji vjernik, nudeći potica-je za konkretni kršćanski život, posebno u teškim situacijama uvjetova-nim sekularnim i bezbožnim mentalitetom današnjice.Pisana razumljivim stilom, knjiga predstavlja pouzdano štivo o djelatnoj Božjoj prisutnosti u povijesti te nudi pomoć svim čitateljima u spoznaji Božjeg poziva i poslanja u vlastitom životu kao i ohrabrenje u duhovnim borbama koje su sastavni dio kršćanskog života

Hrvoje Lončarević

Velikani i njihove ideje

(Krašić, 8. svibnja 1898. – 10. veljače 1960.)

Blaženi Alojzije Stepinac

Subota, 9. lipnja 2018.15.30 – Prigoda za svetu ispovijed i duhovne razgovore (kapelica uz baziliku) 17.00 – Križni put uz Kalvariju pored svetišta19.00 – Svečano euharistijsko slavlje u Gospinoj bazilici - mons. Jure Bogdan, vojni ordinarij u HR, s misionarima

Nedjelja, 10. lipnja 2018.10.00 – Prigoda za svetu ispovijed11.00 – Biskupovo predavanje u velikoj samostanskoj dvorani: «Kriva vjerovanja - u svijetlu najnovijeg vatikanskog dokumenta Placuit Deo»12.30 – Svečano euharistijsko slavlje u Gospinoj bazilici - biskup Jure Bogdan s misionarima

16. 52. SVEHRVATSKI MOLITVENO-POKORNIČKI POHOD MARIJINU SVETIŠTU U EINSIEDELNU

Susret hrvatskih ministranata i malih misijskih zborova u Švicarskoj

Mjesto: Malters LU Nadnevak: Duhovski ponedjeljak, 21. svibnja 2018. Početak: 10.00 u župnoj crkvi u Maltersu

Draga djeco i roditelji! Pred nama je još jedan Cromin – raspjevani i razigrani susret ministranata, članova malih mi-sijskih zborova, njihovih obitelji i drugih hrvatskih vjerni-ka. Susret ćemo započeti slaveći Boga u svetoj misi. Potom će s po dvije pjesme nastupiti mali misijski zborovi iz naših hrvatskih misija. Poslije podne ćemo se preseliti na obli-žnji sportski centar, gdje će nakon tjelesne okrjepe uslije-diti sportska druženja – natjecanje u nogometu, košarci, trčanju i skakanju u vreći. Radujemo se ovom posebnom susretu očekujući da će nam se pridružiti i ona djeca koja do sada nisu sudjelovala. Dobro došli!

Hrvatski blaženik iznimna sjaja

Među hrvatskim velikanima ime bla-ženoga Alojzija Stepinca – čiju 120. obljetnicu rođenja obilježavamo 8.

svibnja ove godine – ističe se osobitim sjajem. Njegova pastirska uloga u hrvatskomu narodu nije bila samo i isključivo vjerska, nego i druš-tvena. Bio je, poput Krista, znak osporavan od trenutka svoga biskupskoga ređenja sve do da-nas, iako je svojim svjedočkim životom i žr-tvom za Boga, Crkvu i Domovinu u najvećoj mjeri opravdao pridjev uzoritosti, koji se re-dovito pridaje crkvenim stožernicima (kardi-nalima). Stoga i ne čudi činjenica da protivnici katoličanstva i hrvatstva nisu ni o jednom dru-gom hrvatskom velikanu ispisali toliko neisti-na, kao upravo o blaženomu Alojziju Stepincu. Istodobno, hrvatski narod se u prošlomu stolje-ću nije tako i toliko vezao ni uz jednog drugog slugu Božjega kao uz Stepinca, pa je bilo posve prirodno da to stoljeće hrvatske povijesti bude zaokruženo njegovim proglašenjem blaženi-kom Katoličke crkve, što je učinio sveti papa Ivan Pavao II. 1998. u Mariji Bistrici. Sjaj njegove zvijezde, kada je jednom za-sjala, nije slabio poput njegova izmučenog ti-jela, nego je postajao sve uočljiviji i jači. Dok je agresivna buka onodobnih režimskih sredstava javnoga priopćavanja pratila tijek njegova su-đenja, istina o njemu je tiho, snagom stvarnih događaja i argumenata, postupno ‘razgrađiva-la’ te lažne konstrukcije onodobnih režimskih ‘oglašivača’. Njegovo ime - snagom svjedočan-stva vjere i domoljublja - snažno odjekuje kao glas naroda koji osjeća i živi istinu svoje povi-jesti i koji neće utihnuti dok se ona do kraja ne otkrije. Hrvatski mislilac i pisac Dušan Žan-ko za Stepinca je napisao da je on u sebi sje-dinio tri temeljna poziva hrvatskoga čovjeka: poziv seljaka, vojnika i svećenika. Kao seljački sin, od rane mladosti je bio naučen na radišan i strog život. Završivši četiri razreda osnovne škole, poslan je u Zagreb u Klasičnu gimnazi-

ju iz koje je bio pozvan u austrougarsku vojsku. Nakon šestomjesečnog časničkog tečaja u Rije-ci, upućen je na talijansku bojišnicu kod Gori-ce. U talijansko zarobljeništvo je pao u srpnju 1918. tijekom bitke na rijeci Piavi. Iz zaroblje-ništva je oslobođen u prosincu iste godine. U proljeće 1919. je demobiliziran i vratio se kući kao časnik s potporučničkim činom. Na očev nagovor upisuje Agronomski fakultet, no ubr-zo odustaje i vraća se kući. Iako je razmišljao o ženidbi i zasnivanju obitelji, svećenički poziv u njemu je konačno prevagnuo pa je, na poticaj vlč. Josipa Lončarića, upisao studij na rimskom Papinskom sveučilištu Gregoriani. Za svećenika je zaređen u Rimu 26. listopa-da 1930. Već slijedeće godine vraća se u domo-vinu, koja je pod pritiskom Aleksandrove dik-tature. Na njegov poticaj onodobni nadbiskup Bauer je 1931. utemeljio Caritas. Na veliko iznenađenje javnosti, ali i svoje vlastito, jer je sve učinio da to otkloni, papa Pio XI. ga 1934. imenuje nadbiskupom koadjutorom s pravom nasljedstva. Tako je, nakon nepune četiri godi-ne svećeničke službe - u 36. godini života - po-stao najmlađim biskupom u svijetu. Pripovije-da se da ga je mons. Ermenegildo Pellegrinetti tješio: «Budite mirni! Pogrješka što ste mlad postaje svakim danom sve manja.» Nakon Bauerove smrti 1937. preuzima upravu Zagre-bačke nadbiskupije. Kao crkvenom pastiru, na srcu mu je posebno bilo promicanje duhov-ne obnove, naročito euharistijske, (euharistij-ski kongresi) i marijanske pobožnosti, te dje-latno sudjelovanje vjernika laika u Katoličkoj akciji. Osniva nove župe, osnažuje Caritas, po-ziva redovnice i redovnike u nadbiskupiju i po-maže njihov rad. Iako je dao punu potporu us-postavi Nezavisne Države Hrvatske, uskoro se sukobljava s njezinim vodstvom, zahtijevaju-ći poštivanje svake osobe, bez obzira na njezi-nu narodnost, vjeru i svjetonazor. Snažno i do-sljedno osuđuje svaki zločn, spašava koga god i kada god može, o čemu postoje brojna svje-dočanstva osoba kojima je pomogao. Po dola-

sku komunističkog režima otpočeo je žestok progon nadbiskupa Stepinca. Progon je po-primio na žestini posebice nakon što je bla-ženi Stepinac odbio Titov zahtjev da odrekne vjernost Petrovu nasljedniku. Uskoro je uslije-dilo namješteno političko suđenje, na kojemu je Stepinac hrabro i dostojanstveno branio slo-bodu Crkve i pravo hrvatskoga naroda na svo-ju državu. Proces je završio Stepinčevom osu-dom. Uzničke dane je provodio u lepoglavskoj tamnici, te kasnije, nakon što je teško obolio, u izolaciji u Krašiću. Papa Pijo XII. imenovao ga je kardinalom, što je izazvalo dodatni bijes onodobnog komunističkog režima. Naposljet-ku, shrvan teškom bolešću, u Gospodinu je usnuo 10. veljače 1960. u Krašiću. Alojzija Stepinca ne treba promatrati samo kao hrabrog protivnika onodobnih totalitarnih režimima - samo kroz sitnozor političkih na-stranosti protiv kojih se u tim režimima borio. Bio je on velik kardinal i nadbiskup i bez tih zala. Takav je bio jer je znao ponizno i odluč-no služiti - spreman živjeti i umrijeti za svoje ideale. To nisu mogli razumjeti njegovi protiv-nici i neprijatelji. Čovjek koji se u svojoj mla-dosti svega odrekao radi ideala i koji je vjero-vao u istinu «ne živim više ja, nego Krist živi u meni», malo je mario za svoju zemaljsku sud-binu. Pokušavali su ga pridobiti nagradama i ucjenama, ne shvaćajući da je on već sve uspje-he, časti, mogućnosti i ugled, pa i crkveni, koji nije tražio, za ranih dana svoga života stavio na raspolaganje «Onomu kojem sve živi». Na-cijepljen na Trs, bio je živa loza, dajući mno-ge plodove, postavši smjerokaz vremenima koja dolaze. Zato je tako jasno u svakom čovje-ku zamjećivao odsjaj jedinstvene Božje ljubavi. U tom svjetlu treba promatrati i Papinu želju da se kroz ekumenski dijalog o njemu razjasne sve povijesne i politikantske krivotvorine, kako bi, nadamo se uskoro, mogao zasjati nepomućenim sjajem kao Božji ugodnik, koji je ljubio svakoga čovjeka kao živi odraz njegova Stvoritelja.