Srem+Nikolina Petrovic.unlocked
description
Transcript of Srem+Nikolina Petrovic.unlocked
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
1
UNIVERZITET U
NOVOM SADU
POLJOPRIVREDNI
FAKULTET
Departman za ekonomiku
poljoprivrede i sociologiju
sela
Kandidat: Mentor:
Nikolina Petrović, Prof. Dr Zoran
Njegovan
dipl.menadţer
Ruralni turizam u Sremu – mogućnosti razvoja i perspektive
Master rad
Novi Sad, 2013.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
2
S A D R Ţ A J
1. UVOD................................................................................................................................. 1
1.1 Tema rada, predmet i cilj istraţivanja…………………………………………………... 2
1.2 Hipoteze, struktura rada i metodologija istraţivanja…………………………………… 3
2. DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA U TURIZMU……………………………… 4
2.1. Turizam………………………………………………………………………………… 4
2.2. Turističko trţište……………………………………………………………………….. 6
2.3. Turistička destinacija…………………………………………………………………… 8
2.4. Elementi turističke destinacije………………………………………………………… 11
3. PRIRODNE I DRUŠTVENE ODLIKE SREMA………………………………………. 14
3.1. Prirodne odlike Srema………………………………………………………………….17
3.2. Društvene odlike Srema.................................................................................................. 17
3.2.1.Stanovništvo…………………………………………………………………………. 17
3.2.2. Poljoprivreda………………………………………………………………………… 17
3.2.3.Turizam………………………………………………………………………………. 18
3.2.4. Kulturno – istorijsko nasleĎe Srema………………………………………………… 18
4. STANJE TURIZMA U SVETU, EVROPI I SRBIJI 20
4.1. Stanje turizma u Svetu i Evropi……………………………………………………….. 20
4.2. Stanje turizma u Srbiji………………………………………………………………… 22
5. RURALNI REGION I RURALNI TURIZAM……………………………………….. 24
5.1. Osnovne pojmovne odrednice………………………………………………………… 24
5.2. Poljoprivreda kao osnova razvoja turizma……………………………………………. 27
6. RURALNI TURZAM SREMA………………………………………………………… 31
6.1. Vinski turizam…………………………………………………………………………. 31
6.1.1 Vino i vinske sorte Srema……………………………………………………………. 31
6.2. Osnovne pojmovne odrednice - vinski turizam………………………………………. 33
6.3. Ponuda vinskog turizma Srema……………………………………………………….. 33
6.4. Oblici prezentacije u vinskom turizmu………………………………………………... 39
6.5. Analiza stanja vinskog turizma u Sremskom okrugu…………………………………. 41
6.6. Seoski turizam…………………………………………………………………………. 43
6.6.1. Salaši………………………………………………………………………………… 51
6.7. Analiza i ocena stanja seoskog turizma u Sremu……………………………………… 53
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
3
6.7.1. Osnovni uslovi za razvoj turizma na selu…………………………………………… 56
6.7.2. Marketing miks……………………………………………………………………… 59
7. ANALIZA STANJA RURALNOG TURIZMA SREMA: SWOT analiza, TOWS
matrica i PESTEL anlaiza…………………………………………………………………. 62
7.1. SWOT analiza…………………………………………………………………………. 62
7.2. TOWS matrica………………………………………………………………………… 63
7.3. PESTEL analiza……………………………………………………………………….. 64
8. ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………… 66
LITERATURA……………………………………………………………………………. 68
PRILOG…………………………………………………………………………………… 70
Spisak grafikona:
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
4
Grafikon 1: Turizam kao celovit sistem
Grafikon 2: Prikaz učesnika na turističkom trţištu
Grafikon 3: Promene kretanja turista u svetu u 2012/2013.godinu.
Grafikon 4: Prikaz površina pod vinogradima meĎu ispitanicima
Grafikon 5: Korelacija ruralnog turizma sa ostalim tipovima turizma
Grafikon 6: Traţnja posetilaca za uslugama vinskog turizma u 2012. Godini.
Grafikon 7: Prosečna ocena ispitanika po opštinama
Grafikon 8: Broj zaposlenih u vinskim podrumima Srema
Grafikon 9: Struktura zastupljenih površina vinograda u Sremu
Grafikon 10: Arhitektura objekata seoskih domaćinstava u Sremu
Grafikon 11: Prosečna ocena elemenata turizma pruţaoca usluga u seoskom turizmu
Grafikon 12: Prosečna ocena pruţaoca usluga u seoskom turizmu
Spisak tabela:
Tabela 1: Koncept turističke destinacije
Tabela 2: Elementi turističke destinacije
Tabela 3: Broj stanovnika po opštinama
Tabela 4: Dolasci turista u svetu od 1996.godine do 2011.godine sa projekcijom dolazaka za
2012.godinu.
Tabela 5: Kriterijumi za definisanje ruralnih oblasti u evropskim zemljama
Tabela 6: Ponuda vinarija u Sremu
Tabela 7: Aktivnosti ruralnog turizma
Tabela 8: Turisitčka ponuda salaša i etno kuća u Sremu
Tabela 9: Prikaz aktivnosti po seoskim domaćinstvima
Tabela 10: Manifestacije po opštinama
Tabela 11: Veštine sa kojima raspolaţu članovi domaćinstava u Srbiji
Tabela 12: SWOT anliza
Tabela 13: TOWS matrica
Spisak slika:
Slika 1 I 2: Vinarija Šijački
Slika 3: Vinarija Veritas
Slika 4: Vinarija Probus
Slika 5: Perkov salaš
Slika 6: Etno-kuća Krušedol selo
Slika 7: Etno budţak
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
5
Nikolina Petrović, dipl.menadţer
IZVOD
Rad se bavi sagledavanjem stanja elemenata bitnih za razvoj ruralnog turizma, pre svega
vinskog i seoskog turizma, u Sremu kao i perspektive njegovog razvoja. Radom je
obuhvaćeno ukupno 12 vinarija iz četiri opštine i 9 seoskih domaćinstava (salaša i etno kuća)
iz pet opština na teritoriji Srema. U cilju što potpunijeg sagledavanja trenutnog stanja razvoja
ruralnog turizma, privredni subjekti koji se bave pruţanjem usluga ruralnog turizma su
popunili upitnik zatvorenog tipa. Na osnovu upitnika i terenskog istraţivanja uočeno je da se
postepeno povećava broj vinarija koje pruţaju usluge degustacije vina, obogaćuju svoj
asortiman i okreću se ka vinskom turizmu, ujedno nastoje da se izdiferenciraju, postanu
prepoznatljive i svojstvene po nečemu. TakoĎe se uočava da se brţe prilagoĎavaju
promenama na turističkom trţištu u odnosu na seoska domaćinstva. Ona na ţalost ne prate
trenutne trţišne tokove i neophodna je valorizacija novih turističkih proizvoda i/ili usluga
kojima bi se privukli novi turisti i produţio boravak postojećeg broja posetilaca. Rad pruţa
predloge na koji način bi seoska domaćinstva mogla da obogate svoju turističku ponudu.
Srem ima izuzetno bogate prirodne i kulturne vrednosti kao turistička destinacija i stoga
vinarije i seoska domaćinstva treba da iskoriste ove potencijale i da se meĎusobno udruţe u
tzv. puteve vina, hrane i tradicije kako bi zajednički nastupili na turističko trţište. Ujedno
neophodna je dodatna edukacija članova domaćinstava koja se bave ruralnim turizmom,
dodatna motivisanost, a od strane lokalne samouprave i turističkih organizacija je potrebna
pomoć u vršenju promocije kreiranjem i realizovanjem kvalitetnijih programa i projekata.
TakoĎe su neophodna dodatna investiciona ulaganja u infrastrukturu i suprastrukturu izmene
u Zakonu o turizmu kojima bi se olakšalo poslovanje privrednih subjekata u ruralnom
turizmu.
Danas je sve veća traţnja za izdiferenciranim potrebama i tvz. vikend turama. Ovakav vid
potreba mogu da zadovolje pruţaoci turističkih usluga u Sremu ali je neophodan
odgovarajući strateški pristup. Ovaj rad moţe da pruţi doprinos i pomogne u kreiranju
Strategije razvoja ruralnog turizma Srema.
Kljuĉne reĉi: ruralni turizam, vinski tuirzam, seoski turizam, mogućnosti razvoja,
perspektive, Srem.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
6
RURAL TOURISM IN SREM – POSIBILITY OF DEVELOPMENT AND
PERSPECITVES
Nikolina Petrović, Bsc
ABSTRACT
The research paper considers and gives marks of elements importan for development of
rural toruism, wine and village tourism, in Srem and it gives marks of its perspecitvity. The
study is included 12 vinaries in four municipalities and 9 village homes ( farms and ethno
houses) in five municipalities in Srem. In order to complete current state of development of
rural tourism, economic enteties which provides servicies in rural tourism had filled
questionnaire. In the base of data from answers in the questionnaires, it is realised that each
year grows number of vinaries which offers degustations and they make all servicies better to
improve development of vine tourism. Also vinaries are trying to becaome uniqe and special
for something. They make faster positive changes at the market than village houses.
Unfortunately, village houses do not follow trends at the market and it is necessary to make
new products and servicies as instrument to alocate new tourists and make longer holiday of
current tourists. The study gives sugestions how to make offers more variaty.
Srem has very rich natural and cultural values as tourist destination and becaouse of this
vinaries and village houses should take potencial and create togehter routes of vine, routes of
food or routes of tradition and ect. as a way of organising at the market. Also it is important
to provide education to memebers of farm houses who are employed in area of rural tourism.
It is important to motivate them. The local municipality and The local tourist organization
must have to help them in promotion throught the projects. Also it is importan to invest more
in infrasturcture and suprasturcture, it is important to make cahnges in Law of tourism,
ecpecially roural tourism to make business more easily for agricultural producers.
Nowdays is growing demand for differentiated weekends tours. This kind of supply can
provide economic entities in Srem but it is necessary to implement adequate strategic access.
This research paper could be important and useufull for crating The Strategy for rural tourism
development in Srem.
Key words: rural tourism, vine tourism, village tourism, rural development, perspectives,
Srem.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
7
1. UVOD
Turizam je kompleksna i specifična delatnost u odnosu na ostale delove privrede.
Specifičnosti se prvenstveno ogledaju u izrazitoj heterogenosti njene strukture, u elastičnosti
traţnje i neelastičnosti ponude, sezonskom karakteru poslovanja, učešću većeg broja
privrednih i neprivrednih delatnosti u podmirivanju potreba turista, nemogućnosti
skladištenja usluga koje se pruţaju turistima, kao i činjenici da turizam ipak predstavlja
neproizvodnu delatnost i kao takav ne učestvuje u stvaranju društvenog proizvoda, ali utiče
na platni bilans.
Srem raspolaţe sa značajnim prirodnim resursima koji su još uvek neotkriveni i nisu
predstavljeni turističkom trţištu na adekvatan način. Ujedno poseduje značajna istorijska-
kulturna dobra koja nisu uključena u turističku ponudu. Sremski okrug je preteţno agrarno
područje o čemu svedoči podatak da je 80% teritorije Republike Srbije ruralno područje u
kojem ţivi 43%-56% ukupnog stanovništva Republike Srbije. Tokom prošlog veka usled
urbanizacije došlo je do “demograskog praţnjenja” sela. Ova pojava je zahvatila oko 300 sela
u Vojvodini (Pejanović, Njegovan, 2011). U dokumentu “Plan strategije rurlanog razvoja za
period 2009-2013. godine” (2009), navodi se da je jedan od glavnih problema u ruralnim
naseljima visoka stopa nezaposlenosti. Poljoprivreda je zasnovana na malim gazdinstvima (u
proseku na 4,5 ha) koji ostvaruju mali prihod i nedovoljnu produktivnost rada. Proizvodnja je
prvenstveno namenjena za ličnu potrošnju, a veoma mali deo se plasira na trţište
(Bogdanov,2007).
Agrarna i ruralna politika EU ističe multifunkcionalnost poljoprivrede, upravljanje ţivotnom
sredinom i razvoj celokupnog društva kroz razvoj i napredak lokalne zajednice. Kako navode
autori Milošević i Milovanović (2012) mogućnost za ruralni razvoj je integracija
poljoprivrede i turizma, pre svega ruralnog turizma, agroturizma, eko-turizma i etno-turizma.
Ključna aktivnost za ovu integraciju je rad na njenim osnovama, poboljšanje kvaliteta i
bezbednosti hrane, postojanje odgovarajućih prirodnih i ljudskih resursa, utemeljivanje
lokalne ekonomije na odrţivom upravljanju raspoloţivim resursima.
Prema projektu “Jačanje kapaciteta u nivou usluga seoskog turizma zapadne Srbije”
(Regionalna privredna komora Valjevo, 2008), utvrĎene su opšte činjenice koje su vezane za
turizam (sa akcentom na ruralni turzam) koje se odnose na Srbiju kao turističku destinaciju.
UvtvrĎeni su sledeći problemi: nepozicioniranje Srbije na turističkom trţištu Evrope,
turistička ponuda nije na zadovoljavajućem nivou, asortiman turističke ponude ne odgovara
traţnji, nedostatak raznovrsnih turističkih proizvoda, nezadovojavajuća dostupnost mnogih
delova Srbije i dr.
Jedan od načina da se poboljša trenutno stanje turizma u Srbiji je razvoj ruralnog turizma sa
akcentom na vinski turizam i seoski turizam (salaši i etno kuće). U sremskom regionu se
nalazi jedna od vodećih vinarija vinskih regiona u Srbiji. Skoro je završen projekat “Putevi
vina” u koji su uključene vinarije iz Sremskih Karlovaca, Beočina i Iriga. Trenutno je
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
8
registrovano 49 vinarija na teritoriji Srema, 53% se bavi vinskim turizmom. Evidento je da je
ovaj vid turizma počeo da se razvija u poslednjih par godina. Vinski turizam donosi koristi
kako za proizvoĎače vina, tako i za lokano stanovništvo i Srem kao novu turističku
destinaciju. Uprkos neelastičnosti turističke ponude kao glavne karakteristike turističke
delatnosti, vinari uspevaju da kreiraju nove ponude i na taj način zadovolje rastuće potrebe
posetilaca.
Njihov nedostatak u pogledu pruţanja usluga smeštaja i ishrane mogu da nadomeste salaši i
etno kuće koje se nalaze u njihovoj blizini. Da bi se uspostavila meĎusobna saradnja potrebno
je aktivno uključivanje turističkih organizacija na lokalnom nivou i lokalne samouprave.
Seoska domaćinstva treba da obogate turističke usluge pruţanjem raznovrsnih animacija
kojima će se posetioci aktivno uključiti u ţivot domaćina na selu. Stoga je neophodno
pruţanje edukacija i inforamacija za kreiranje kvalitetnih turističkih usluga u ruralnom
turizmu. Usled sve veće potraţnje za tzv. “vikend turama” neophodno je brzo sudelovanje u
kreiranju ovakvih paket aranţmana. Potrebno je kreiranje animacija koje se zasnivaju na
prirodi i ekologiji, koje su sve više primamljiva stranim posetiocima.
1.1 Tema rada, predmet i cilj istraţivanja
Tema ovog rada je analiza turističkih potencijala sremskog okruga za razvoj ruralnog
turizma, sa glavnim osvrtom na vinski i seoski turzam. Analiza ograničavajućih faktora za
razvoj ruralnog turizma, analiza kvaliteta i asortimana turističkih usluga glavnih nosioca
turističke ponude.
Predmet istraţivanja su glavni nosioci turističke ponude ruralnog turizma, vinarije, salaši i
etno kuće na teritoriji Srema. Radom su obuhvaćeni privredni subjekti u opštinama: Beočin,
Irig, InĎija, Sremska Mitrovica, Sremski Karlovci i Šid. U ostalim opštinama koje se nalaze
na teritoriji Srema trenutno ne postoji mogućnost za razvoj ovakvog vida turizma. Postoje
potencijali za razvoj eko turizma i lovnog turizma u opštinama Sremska Mitrovica i Ruma.
Opštine Stara Pazova i Pećinci nisu predmet ovog istraţivanja jer trenutno ne postoje subjekti
koji se bave ruralnim turizmom i potrebno je izvršiti detaljnu analizu u cilju kreiranja i
donošenja strategije za razvoj posebnog vida ruralnog turizma.Tokom istraţivanja ispitanici
su popunjavali upitnik zatvorenog tipa i odgovarali na pitanja tokom intervjua. Uptinik se
sastoji iz dva dela. U prvom delu ispitanici davali ocene stanja elemenata neophodnih za
razvoj ruralnog turizma. U drugom delu upitnika ispitanici su iznosili podatke o turističkoj
ponudi, posetiocima, turističkim objektima i učešće u projektima ili ostvarivanja prava na
subvenicije. Ispitivanjem je uključeno ukupno 22 privredna subjekta, 12 vinarija i 10 seoskih
domaćinstava.
Cilj istraţivanja je utvrĎivanje stanja faktora bitnih za razvoj ruralnog turzma i ocena
turističke ponude kao osnove za strategijsko upravljanje turističkom destinacijom i da se na
osnovu njih utvrdi pravac delovanja radi potpunijeg korišćenja postojećih resursa i
unapreĎenja turističke delatnosti u Sremu.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
9
1.2 Hipoteze, struktura rada i metodologija istraţivanja
Glavna hipoteza je da su vinarije i seoska domaćinstva (salaši i etno kuće) glavni nosioci
turističke ponude ruralnog turizma u Sremu. Pomoćna hipoteza je da poljoprivreda
predstavlja značajan faktor razvoja turizma u Sremu. Druga pomoćna hipoteza je da
pruţanjem usluga posebnih interesovanja od strane vinarija i seoskih domaćinstava moţe da
se poveća broj posetilaca.
Rad se sastoji iz šest celina. U prvom delu se upoznajemo sa osnovnim pojmovnim
odrednicama: šta je turzam, turista, turistikčo trţište i turistička destinacija. U drugom delu
rada se upoznajemo sa prirodnim i društvenim karakterisikama Srema kako bismo sagledali
sa kojim turističkim potencijalima Srem raspolaţe kao turistička destinacija. U trećem delu
rada se upoznajemo sa stanjem turizma u svetu, Evropi i Srbiji. U ovom delu će se sagledati u
kolikoj meri je Srbija atraktivna turistička destinacija u odnosu na zemlje u svetu i Evropi,
kao i koje vrste turizma su sve učestalije. U četvrtoj celini se upoznajemo sa samim pojmom
ruralni turizam i poljopirvrede kao osnove za razvoj ruralnog turizma. U petom delu rada data
je analiza vinskog turizma i seoskog turizma u Sremu. U šestoj celini je data situaciona anliza
razvoja ruralnog turizma u Sremu putem SWOT analize, TOWS matrice i PESTEL analize.
Što se tiče metodologije koja je korišćena u izradi ovog rada korišćen je induktivno
deduktivni metod. Osnovu istraţivanja čini terensko istraţivanje, sprovoĎenje upitnika
zatvorenog tipa, kao i intervju sa ispitanicima. Pored primarnih izvora podataka korišćeni su i
sekundarni izvori: Statistički zavod za statistiku Republike Srbije, interni podaci lokalnih
turističkih orgnaizacija, razne publikacije, knjige i brošure. Prilikom obrade i analize
podataka korišćeni su statistički i komparativni metod. Pored navedenih metoda korišćen je
istorijski metod kako bi se sagledale pojave koje utiču na razvoj turizma kao sloţenog
sistema. Na kraju je korišćen deskriptivni metod kako bi se opisale pojave, procesi i
karakteristike Srema kao turističke destinacije.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
10
2. DEFINISANJE OSNOVNIH POJMOVA U TURIZMU
2.1. Turizam
Turizam je pojava koja postoji dugi niz godina. Njeni prvi počeci datiraju još iz 19. veka kada
plemićke porodice putuju radi rekreacije. Ubrzo su sebi ovakav vid putovanja mogli da
priušte i ljudi iz niţih klasa, bankari, trgovci, naučnici, profesori i dr. Početkom 20. veka ova
putovanja dobijaju pridev turistička. Prvenstveno zato što je u velikoj meri olakšana
organizacija putovanja zahvaljujući Tomasu Kuku, čoveku koji je prvi počeo da koristi
ţeleznicu u Engleskoj radi prevoza turista. Ujedno on je i osnivač prve turističke agencije
„Cook and Soon“ 1841. godine koja i danas postoji. Ona je u velikoj meri uticala na razvoj
meĎunarodnog turizma (Unković i Zečević, 2012).
Radi što boljeg shvatanja turizma kao delatnosti neophodno je dati definiciju turiste kao
osnovnog subjekta i pokretača razvoja turizma. Sa ekonomskog aspekta turista je svaka osoba
koja ispunjava dva uslova. Prvi je da su odsutni iz svog mesta stalnog boravka u bilo kom
periodu kraćem od godinu dana, drugi uslov je da dok su odsutni iz mesta stalnog boravka
troše novac u mestima gde se nalaze, ne zaraĎujući novac u tim mestima (Unković i Zečević,
2012).
Da bi bilo jasnije ko je turista data je preciznija definicija. To su osobe koje zdovoljavaju
sledeće kriterijume (Unković i Zečević, 2012):
putuju iz zadovoljstva, porodičnih i zdravstvenih razloga itd;
zbog bilo kakvih društvenih obaveza putuju na sastanke (naučne, administrativne,
diplomske, religiozne i sportske itd.);
putuju iz poslovnih razloga;
osobe koje stignu na odreĎena mesta u sklopu kruţnog putovanja brodom, čak i onda
kada se zadrţavaju u tim mestima kraće od 24 časa.
Pojam turiste vezan je za putovanja ali samo ona koja su motivisana ţeljom za odmorom ili
razonodom u fizičkom i psihičkom smislu. Ovakav vid putovanja se smatra turističkim kao i
putovanja motivisana ţeljom da se zadovolje kulturne potrebe u smislu psihičke rekreacije.
Pri odreĎivanju pojma turiste pored uslova da putovanje omogući privremeni boravak van
mesta stalnog boravka, to putovanje mora biti izazvano ţeljom za odmorom i razonodom u
fizičkom i psihičkom smislu(Unković i Zečević, 2012).Veliki broj autora se bavi definisanjem
turizma, stoga postoji nekoliko definicija a jedna od najprihvaćenijih je: „Turizam je skup
odnosa i pojava koje proizilaze iz putovanja i boravka posetilaca nekog mesta, ako se tim
boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva
njihova privredna delatnost“.
Turizam kao društveno – ekonomska aktivnost je povezana sa brojnim aktivnostima u okviru
privrednog i društvenog sistema. Posmatrajući sektor turizma kao deo privrednog sistema, on
se moţe raščlaniti na sastavne delove (Popesku, 2011):
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
11
1. Potrošači, koji se uobičajeno nazivaju turisti;
2. ProizvoĎači ili isporučioci proizvoda i usluga (ugostiteljstvo, saobraćaj, komunalne i
druge delatnosti) ili turistički servisi;
3. Posrednici ili medijatori sistema, u koje spadaju posrednici izmeĎu proizvoĎača i
potrošača turističkih dobara, trgovci na veliko i malo, agenti i prevoznici u
avionskom, ţelezničkom, drumskom i pomorskom saobraćaju.
Turizam je podsistem u okviru šireg društvenog sistema. Turizam uspostavlja vezu kako sa
višim sloţenim sistemom isto tako uspostavlja veze unutar sopstvenog sistema. Tuirzam je
ujedno i posledica i podsticaj razvoja ukupnog društvenog sistema. Takav sistem veza je
prikazan sledećom skicom:
Grafikon br.1: Turizam kao celovit sitem
Sociološko okruţenje
Ekonomsko okruţenje
Tehnološko okruţenje
Političko okruţenje Ekološko okruzenje
Izvor: Menadžment turističke destinacije, J. Popesku, 2011.
Celovit sistem turizma čini pet elemenata: turisti, emitivna regija, destinacijska regija i
tranzitne rute kojima turisti putuju iz jednog u drugo područje (tri geografska elementa), kao i
Širi društveni sistem
Podsistem turizma
Turisti
(potrošači)
Preduzeće
Turistička
destinacija
Organizacija
turizma
Podsistem tur.ponude
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
12
turistička privredakoja predstavlja organizacioni element. Navedeni elementi se mogu
svrstati u tri grupe:
1. Turisti – predstavljaju osnovne činioce sistema turizma. Turizam je pre svega ljudska
aktivnost, podrazumeva ţivotnu radost, sticanje i iskustava i učešće u doţivljajima.
Razumevanje potreba i ponašanja turista je ključno za definisanje pojma turističke
destinacije.
2. Geografski elementi – postoje tri osnovna geografska elementa: emitivni turistički
regioni, destinacijski/receptivni turistički region i tranzitni region.
3. Turistički regioni:
Emitivni turistički regioni su trţišta koja predstavljaju izvore traţnje u kojima
potencijalni turisti traţe informacie, rezervišu i počinju putovanja.
Destinacijksi turistički regioni predstavljaju osnovni razlog pokretanja turista i
stvaranja traţnje na turističkom trţištu odnosno u emitivnom turističkom regionu.
Kao rezultat toga, destinacijski regioni čine razlog postojanja turizma zasnovan na
nizu osobenosti kojima se odvajaju od uobičajenih mesta i regiona. Zbog toga se u
destinacijama dešavaju najuočljivije i najdramatičnije posledice sistema turizma.
Tranzitni turistički regioni uključuju sva mesta kroz koja turisti prolaze i u kojima
se zadrţavaju na putu do konačnog odredišta – destinacije.
Turistička privreda obuhvata niz poslova i organizacija uključenih u stvaranje i korišćenje
turističkih proizvoda. Svaki od navedenih regiona odlikuje se dominantnim uticajem
pojedinih od delova turističke privrede – emitivni regioni turističkim agencijama i
organizatorima putovanja, receptivni regioni ugostiteljstvom i raznim oblicima atrakcija a
tranzitni regioni saobraćajem.
2.2. Turistiĉko trţište
Turističko trţište je skup odnosa ponude i traţnje u sferi usluga i dobara koji sluţe za
podmirenje turističkih potreba na odreĎenom prostoru, odnosno to je skup odnosa ponude i
traţnje koji nastaje pod uticajem turističkih kretanja.
Grafikon br. 2: Prikaz uĉesnika na turistiĉkom trţištu
Izvor: Turističko tržište, D.Cvijanović (2012)
Učesnici
turističkog
trţišta
Kupci (turisti)
Plateţna sposobnost
Spremnost i namera
Prodavci
Prostor i vreme
Proizvodi i usluge
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
13
Glavni elementi turističkog trţišta su: trţišni subjekti, objekti razmene i cena. Nosioci na
strani traţnje su kupci (turisti) kao nosioci raznih potreba i slobodnih novčanih sredstava
(Grafikon br.2) dok se na strani ponude nalaze razne vrste prodavaca, koji obezbeĎuju
zadovoljenje potreba kupaca. Turističke potrebe relativno teško dostiţu tačku potpunog
zadovoljenja jer se uvek moţe posetiti novo turističko područje i nova destinacija.
Turističku ponudu u uţem smislu čine privredne delatnosti koje sačinjavaju turističke ponude
i ostale privredne i neprivredne delatnosti koje učestvuju u zadovoljavanju potreba domaćih i
stranih turista kao i drugi faktori. Najvaţnije grupe faktora kako navode autori Unković i
Tourki (1973) su:
- Karakteristike društvenog i ekonomskog sistema date zemlje;
- Akumulativna sposobnost privrede date zemlje;
- Karakteristike investicione politike u pogledu nosilaca i strukture investicija;
- Kreditna politika i uslovi za plasman stranog kapitala u razvoju turizma;
- Stav zvaničnih drţavnih organa u odnosu na značaj turizma kao delatnost za
privredu zemlje u celini;
- Intezitet traţnje za turističkim uslugama date zemlje i područja s obzirom na
društveno – ekonomske I potrošačke karakteristike nosilaca turističke traţnje;
- Kvalifikaciona struktura potrebnog osovlja za pruţanje turističkih usluga u raznim
delatnostima;
- Cena predmeta za rad i posebno sredstava za rad koja se angaţuju u raznim
delatnosima koje pruţaju turističke usluge,
- Razvoj tehnike i njena primena, posebno u saoraćaju i hotelijerstvu;
- Devizna politika i devizni račun;
- Postojanje adekvatnih organizacionih formi unapreĎenja turizma na nacionalnom
planu, kao i usklaĎenost delovanja turističke privrede itd.
Potencijal trţišta je prodajna mogućnost za sve ponuĎače neke robe ili usluga na odreĎenom
trţištu u odreĎenom vremenskom periodu. Naziva se često i apsorpciona sposobnost trţišta.
Kako navodi (Grupa autora, 2008) turistička ponuda kao kompleks atraktivnih,
komunikativnih i receptivnih faktora je odgovor na sloţenost turističke potrebe.
Bitan element u zadovoljenju potreba turiste jeste turistički proizvod. Prema Zakonu u
turizmu (2009) turistički proizvod je definisan kao skup meĎusobnih elemenata koji se u
praksi organizuju kao poseban vrednosni lanac, koji čine materijalni proizvodi i usluge,
prirodne vrednosti i kulturna dobra, turističke atrakcije, turistička suprastruktura i turistička
infrastruktura.
Prema Cvijanoviću (2012) postoje četiri načina razmišljanja o turističkom porizvodu:
1. Osnovni proizvod – prestavlja ono što turista zapravo kupuje;
2. Očekivani proizvod – predstavlja usluge ili robu koje moraju biti ponuĎene kako bi
turisti mogli da konzumiraju osnovni proizvod;
3. Dodatni proizvod – nudi dodatnu vrednost osnovnih proizvoda i pomaţe da se razlikuje
od konkurencije. Često se neopravdano i neutemeljeno poistovećuju neočekivani i
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
14
dodatni proizvodi. To proizilazi iz činjenice da ono što unutar jednog trţišnog segmenta
predstavlja očekivani proizvod, unutar drugog segmenta moţe biti dodatni proizvod;
4. Prošireni proizvod – uključuje sve sadrţaje kojima se izlazi u susret turistima kako bi se
podigao nivo kvaliteta osnovnog proizvoda, odnosno ti sadrţaji se kombinuju sa
osnovnim proizvodima. Oni podrazumevaju dostupnost, atmosferu, interakciju klijenata
s usluţnom organizacijom učestvovanjem klijenata i njihovu interakciju.
2.3. Turistiĉka destinacija
Kako navodi Popesku (2011) u suštini turizma se nalazi ţelja za turističkim kretanjima ka
destinacijama koje zbog specifičnih karakteristika privlače traţnju turiste. Destinacije
zaokupljaju paţnju jer stimulišu i motivišu kretanje turiste i predstavljaju područja u kojim se
stvara većina turističkih proizvoda. Svojstva motiva da privlače turiste nazivamo
aktraktivnim atributima. Shodno tome, u destinacijama se nalazi veći deo ukupne turističke
privrede i u njima se ispoljava većina pozitivnih i negativnih efekata razvoja turizma.
Postoji nekoliko definicja turističke destinacije. Pojam destinacije potiče iz latinskog jezika i
označava odreĎenje, opredeljenje, namenu i krajnji cilj. Definicija destinacije kao mesto u
koje osobe idu radi putovanja moţe se naći u rečniku The New Oxford Shorter English
Dictionary.
Destinacije mogu biti definisane u odnosu na ono što nude turistima. Prema tom kriterijumu
turističke destinacije predstavljaju geografsko područje koja sadrţi kritičnu masu razvoja koji
zadovoljava potrebu turista. Bitno je naglasiti da je turistička destinacija prevashodno skup
različitih komponenti koje zajedničkim delovanjem obezbeĎuju zadovoljavanje potreba
turista. U tom smislu, turistička destinacija se opisuje kao lokacija skupa atraktivnosti i
odnosnih turističkih objekata i usluga koje turista ili grupa turista bira da poseti ili koju
ponuda odabira da promoviše, odnosno kao područje sa različitim prirodnim svojstvima,
karakteristikama ili atraktivnostima koje privlače nelokalne posetioce – turiste i izletnike. Na
strani ponude destinacija moţe biti definisana kao (Popesku, 2011):
turističko mesto, odnosno mesto gde su se razvile turističke aktivnosti i gde se potom
stvaraju i konzumiraju turistički proizvodi;
turistički proizvod, a potom kao specifična ponuda koja uključuje niz resursa,
aktivnosti i učesnika na toj teritoriji, ako i lokalnu zajednicu.
Postoji veliki broj definicija turističke destinacije, ali prilikom definisanja uvek treba imati u
vidu da analiza, planiranje, upravljanje i kontrola razvoja destinacije zahtevaju sistematski i
interdisciplinarni pristup. Osnovne odrednice sadrţaja pojma turističke destinacije mogle bi
se sumirati na sledeći način (Popesku, 2011):
Destinacije nude veliki broj proizvoda, iskustava i usluga pod svojim imenom
(brendom);
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
15
Destinacija je najbitnija jedinica na kojoj se zasnivaju sve mnogobrojne kompleksne
dimenzije turizma;
Destinacija je osnovna jedinica za analizu turizma;
Destinacija je ţiţa razvoja i ponude turističkih proizvoda i sprovoĎenje politike
turizma;
Destinacije postoje u okviru širih destinacija – kontinenta, regiona, zemlje, grada,
mesta, atrakcije i itd.;
Niz proizvoda i usluga destinacije obuhvata celokupni turistički lanac vrednosti
Usluge u destinaciji pruţaju i javni i privatni sektor koji su u velikoj meri
meĎuzavisni;
Destinacije su opipljive ali i neopipljive kategorije (imiĎţ, identitet, karakter);
Često percepcije o destinaciji zamagljuju realnost (jeftino nasuprot ekskluzivnom,
bezbednom nasuprot opasnom).
Savremenene tendencije na turističkom trţištu posebno ističu vaţnost upravljanja turističkom
destinacijom na lokalnom nivou. Na tom nivou dolazi do punog izraţaja odnosi izmeĎu
glavnih interesnih grupa (lokalno stanovništvo, lokalni organi vlasti, posetioci, turistička
privreda). Značajnu ulogu u funkcionisanju i organizovanju turističke destinacije imaju
lokalne turističke organizacije jer obuhvataju različite interesne grupe, uključujući često i
lokalnu zajednicu, i mogu se udruţivati radi formiranja većih destinacija. U principu,
destinacija moţe biti različite veličine, regiona, sela ili grada ili turističkog centra (Popesku,
2011).
Savremene tendencije u turizmu, prelazak iz „masovnog“ u „alternativni“ turizam donelo je
izmene u proučavanju turističke destinacije. Pre svega treba precizirati šta se podrazumeva
pod pojmom „alternativni turizam“. Alternativni turizam je odgovorni turizam koji zahteva
prethodno poznavanje karakteristika područja koje se posećuje i uključuje veću dozu
poštovanja prema turističkoj destinaciji, lokalnom stanovništvu i drugim faktorima koji
sačinjavaju odreĎeno turističko područje.
U nastavku je data kvalifikacija destinacijaprema tome kako ih poetioci doţivljavaju:
1. Klasične destinacije – prirodne, kulturne ili istorijske privlačnosti obezbeĎuju
dugotrajan boravak turista u destinaciji.
2. Destinacije sa specifičnim predelima ili ţivim svetom – to su destinacije koje imaju
veliku privlačnost zasnovanu na prirodnim resursima i predstavljaju stanište za retke
vrste flore i faune.
3. Destinacije poslovnog tuirzma – destinacije koje nastaju kada industrijski ili
komercijaln centar rekonstruiše svoje istorijske kvartove, trgovačke objekte i centre
za zabavu da bi se pospešio duţe boravak menadţera i njihovih partnera.
4. Destinacije za predah (stopover destination) – nalaze se na pola puta izmeĎu emitivnih
područja i destinacija za provodĎenje godišnjih odmora sa velikim izborom smeštaja
po povoljnoj ceni i restorana i kafea.
5. Destinacije za kratki boravak (short break destinations) – uobičajeno su privlačne na
domaćem trţištu i ukoliko postoje odgovarajuće atraktivnosti, i na meĎunarodnom
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
16
trţištu. U ovu grupu destinacija spadaju kako mali gradovi u provinciji tako i glavni
gradovi.
6. Destinacije za jednodnevne posete – privlače pre svega posetioce iz regiona
(primorski centri, trgovinski centri).
Jedan od načina za predstavljanje procesa prilagoĎavanja turističkih destinacija
promenama u turizmu, posebno na turističkom trţištu, jesu tzv. koncepti turističke
destinacije.
Tabela br.1: Koncept turistiĉke destinacije
1. Tradicionalni koncept
„Mesto gde ljudi provode svoj odmor“
Elementi:
- Mesto
Struktura i evolucija turističkih regiona
- Ljudi
Demografske karakteristike, motivacija, stepen učešća turista i zaposlenih u
sektoru usluga u destinaciji
- Odmor
Aktivnosti za vreme provoĎenja odmora
2. Skoriji koncepti
3. „Područje koje turisti biraju za provoĎenje odmora i efekti njihovih aktivnosti“
Elementi:
Područje
- Primorje, grad, divljina, udaljena oblast
Izbor
- Individualna motivacija, društvo na odmoru, alternativna mesta i aktivnosti i
marketing u cilju uticaja na izbor
Efekti
- Ekonomski, društveni, envajromentalni i ekološki
4. „Upravljanje turističkom traţnjom i njenim efektima na destinaciju“
Elementi:
Upravljanje tražnjom
- Pristup, kontrola kvaliteta, dodavanje koristi, stvaranje imidţa
Upravljanje efektima turizma
- Definisanje ciljeva turizma, analiza uticaja i kapaciteta, planiranje, zoniranje
5. Nastajući koncepti destinacije
Elementi:
- Priznavanje pluralizma interesa
- Rasprava u okviru lokalne zajednice o ulozi i obimu turizma
- Koordinacija odnosa izmeĎu javnog i privatnog sektora
- Upravljanje nivoima turističke traţnje
- Uticanje na ponašanje turista u destinaciji
- ObezbeĎivanje kvaliteta iskustava turista u destinaciji
- Kooperativna regionalna promocija i razvoj
- Razvoj teorije turizma
- Razvoj politika u cilju upravljanja turističkom destinacijom
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
17
Izvor: Menadžment turističke destinacije, J. Popesku,2011.
Suštinske granice turističke destinacije odreĎuje trţište tj. zahtevi turističke traţnje.
Specifičnost promena turističke traţnje iziskuje adaptiranje ponašanja destinacija u pravcu
meĎusobne saradnje i partnerskog odnosa kad god je to u interesu zadovoljavanja potreba
turističke traţnje.
2.4. Elementi turistiĉke destinacije
Ne postoji jedinstveno shvatanje o elementima koji čine turističku destinaciju. Imajući u vidu
marketing pristup poslovanju turističkih destinacija, smatra se da se ona sastoji od sledećih
osnovnih elemenata: osnovnih atraktivnosti, izgraĎenog okruţenja, usluga i atmosfere ili
ambijenta, odnosno sociokulturnih dimenzija destinacije, koji su detaljnije prikazani
sledećom tabelom.
Tabela br.2: Elementi turistiĉke destinacije
Komentar Primer
Osnovne atraktivnosti
Glavne atraktivnosti koje
privlače posetioce i koje
razlikuju jednu destinaciju
od druge, od kojih su
privlačne za zemlju ili
region.
Đerdapska klisura, Obedska
bara, Petrovaradinska
tvrĎava, Nacionalni park
Tara ili fruškogorski
manastiri.
IzgraĊeno okruţenje:
Prostorni indetitet
Prostorni izgled destinacije
uključuje luke, dokove,
istorijske kvartove i
poslovne zone. Osnovi
elementi infrastrukture –
drumski i ţeleznički sistem
plus otvoreni prostor i
komunalne usluge.
Šarganska osmica,
Petrovaradinska tvrĎava.
Potpomaţuće usluge
Osnovne usluge kao što su
smeštaj, komunikacije,
saobraćaj, ugostiteljstvo,
zabava.
Osnovno u svim
destinacijama.
Sociokulturna dimenzija
Kulturni atributi – mostovi
izmeĎu prošlosti i
sadašnjosti, stanje ili
atmosfera od uspavljujuće
do uzbuĎujuće. Stepen
naklonosti i kohezije izmeĎu
lokalnog stanovništva i
posetilaca.
Trubači na Guči, tamburaši
u vojvoĎanskim
restoranima, guţva u
saobraćaju u Beogradu.
Izvor: Menadžment turističke destinacije, J.Popesku (2011).
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
18
Kako navodi Popesku (2011) jedan od pristupa klasifikaciji elemenata turističke destinacije,
vezan za primenu marketing koncepta je:
Atraktivnost – podrazumeva miks različitih elemenata prirodnih atraktivnosti (klima,
flora, fauna, geografski poloţaj i sl.) i društvene atraktivnosti (kulturno – istorijsko
nasleĎe, antropogeni faktori kao što su folklor, gastronomija i sl.);
Pristupačnost – podrazumeva i goegrafsku i ekonomsku distancu. U prvom slučaju se
misli na udaljenost/blizinu emitivnom trţištu mereno kilometrima ili duţinom
putovanja, a u drugom slučaju na troškove koje traţnja snosi da bi dospela do
destinacije. Pristupačnost, u ovom slučaju, podrazumeva i ukupnu razvijenost
saobraćanje infrastrukture izmeĎu emitivnog trţišta i destinacije kao i kvalitet i
kvantitet saobraćaja u samoj destinaciji;
Uslov za boravak – svi elementi koji čine turističku ponudu a ne spadaju u prethodno
navedene (razne usluge smeštaja, ishrane, zabave, razonode, reakcije i sl.).
Kao što je već napomenuto, osnovu putovanja čini ţelja turiste da upozna nove destinacije. U
kojoj meri je neka turistička destinacija atraktivna turistima zavisi od atraktivnosti njenih
elemenata koji je čine, a to su:
Fiziografija (prirodni faktori) – klima, topografija, vode, šume, ruralne i urbane
oblasti, kvalitet vazduha, flora i fauna, krajolik i dr. Sremski okrug raspolaţe gotovo
sa svim faktorima iz ove grupe, prvenstveno zbog Fruške gore, mnogobrojnih manjih
jezera i reka.
Kultura i istorija – jezik, tradicija, gastronomija, ručni rad, umetnost i muzika, istorija,
metoda rada ili tehnologija svojstvena destinacijskom regionu, arhitektura (spoljna i
unutrašnja), religija i njena vizuelna ispoljavanja, sistem obrazovanja, stil oblačenja,
aktivnosti u slobodno vreme koje odrţavaju kvalitet ţivota u destinaciji. Sremski
okrugh ima veoma bogatu istoriju. Kroz vekove su se u ovom delu Evrope
nastanjivali mnogi brojni narodi meĎu kojima su: rimanljani, potom turici, austrougari
koji su imali veliki uticaj na kreiranje identiteta ljudi koji su ţiveli u ovom delu
Balkana. Zahvaljujući mentalitetu ljudi i dan danas se čuva tradicija i kultura ovog
podneblja. Treba istaći da se na Fruškoj gori nalazi 36 manastira koji privlače veliki
broj turista zbog svoje jedinstvenosti i duhovnosti.
Aktivnosti – miks različitih aktivnosti (rekreacija), koje predstavljaju osnovu
psihičkih i fizičkih podsticaja koji uzbuĎuju i izazivaju posetioca. Ovakav vid
aktivnosti nedostaje u svim opštinama sremskog okruga koje su predmet ovog rada.
Specijalni dogaĎaji – obezbeĎuju jedinstvenost pozicije destinacije (svetske
izloţbe/sajmovi, jedinstveni festivali i karnevali, glavni sportski dogaĎaji, značajni
kulturni i verski dogaĎaji, proslave istorijskih dogaĎaja, klasično komercijalni i
religiozni dogaĎaji. Svaka opština ima veliki broj manifestacija koje privlače sve više
posetilaca, meĎutim njihov kvalitet od strane učesnika se ocenjuje srednjom ocenom.
Suprastruktura destinacije – čine je funkcionalni elementi (hoteli, restorani, tematski
parkovi, rent-a-car preduzeća, kongresni centri, aerodromi i dr.), unapreĎeni izgraĎeni
elementi (muzeji, sportski stadioni, zoološki vrtovi, jedinstvene poslovne zgrade,
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
19
stambeni delovi i dr.) i unapreĎeni prirodni elementi (prirodne retkosti, istorijske
znamenitosti, jedinstvene industrijske lokacije, jedinstvena arhitektura i dr.).
Suprastruktura sremskog okruga se moţe oceniti kao povoljna, a to joj omogućuje
blizina dva najveća grada u Srbiji, Novog Sada i Beograda.
Snaga trţišnih veza – obuhvataju lične (porodične, prijateljske, religijske, etničke,
sportske, tehnološke – internet veze) i profesionalne veze (zasnovane na vezama
preko poslovnih susreta, vojnih veza, veza na osnovu obrazovanja).
Navedenim osnovnim elementima destinacije se dodaju potpomaţući elementi kao što su:
infrastruktura, pristupačnost, ljudi, gostoprimstvo, znanje i finansijski kapital, preduzetništvo
i politička volja. O pojedinim potpomaţućim elementima će biti više reči u daljem radu.
(Popesku, 2011).
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
20
3. PRIRODNE I DRUŠTVENE ODLIKE SREMA
3.1. Prirodne odlike Srema
Destinacija koja poseduje kvalitetne i očuvane prirodne resurse poseduje osnovni preduslov
za razvoj turizma. Sremski okrug ima izuzetno bogate prirodne resurse jer se pravcem istok
zapad prostire Fruška gora, sa severne strane je oivičena Dunavom, a juţnu granicu Srema
čini Sava. Pored nekoliko reka, mogu se naći jezera i prirodni rezervati jedinstveni u Evropi.
Reljef
Srem svojim većim delom obuhvata Frušku goru, koja pripada grupi ostrvskih planina.
Prostire se od istoka ka zapadu na površini od 255 km2, duţine 80 km i širine do 15 km.
Najveći vrh je Crveni čot (539 m).
Sa severne strane je okruţena Dunavom, koji protiče kroz Srbiju duţinom od 588 km. Celom
ovom duţinom je plovan. Njegove pritoke su Tisa, Begej i Sava, a sa juţne strane se prostire
reka Sava koja predstavlja njenu donju granicu.
Klima
Klimu čine odreĎeni elementi: temperatura vazduha, vetrovi, vlaţnost vazduha i padavine.
Svi ovi elementi zajedno odreĎuju klimu jednog područja. Klima utiče na postojanje, razvoj,
razmnoţavanje premeštanje svih ţivih organizama.
Srem karakteriše umereno kontinentalna klima sa izvesnim specifičnostima. Godišnji tok
temperature vazduha povećava se od severozapada (Palić) prema jugoistoku (Vršac). Srednja
godišnja temperatura vazduha u Vojvodini iznosi 110C. Temperatura tokom vegetacionog
perioda u proseku u Vojvodini iznosi 17.90C, dok u Sremu iznosi 17.5
0C.
Vetrovi
Dominantni vetrovi dolaze iz pravca zapad-jugozapad, dok vetrovi nešto manje jačine dolaze
iz pravca istok-jugoistok. Letnji vetrovi nailaze iz pravca jugozapad, dok zimi dolaze iz
pravca jugoistok (košava). Jugoistočni vetar, duva u najvećem delu Banata, istočno delu
Bačke i Srema. Duva u proseku 3-7 dana, naglo menja brzinu sa maksimalnom brzinom od
30 m/s. Najčešće duva u martu i novembru mesecu. Severozapadni vetar, ujednačeniji vetar.
Menja brzinu, ponekad do olujnog vetra, posebno u letnjim mesecima, kada se najčešće
javlja. Donosi osveţenje i padavine, ali opasnost od ovih vetrova je veoma niska.
Vlaţnost vazduha
Vlaţnost vazduha se definiše kao stepen zasićenosti vazduha vodenom parom. Dnevni i
godišnji tok relativne vlaţnosti suprotni su toku temperature, prosečna godišnja vlaţnost
vazduha je 76%. Zabeleţeni apsolutni minimum iznosi 12% u Šidu. Najveća godišnja visina
padavina je u Severnom Sremu, veća od 670 mm. U delu Iriškog venca dostiţe 783 mm, što
je najveća u Vojvodini.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
21
Oblačnost
Oblačnost predstavlja pokrivenost nebeskog svoda oblacima. Oblačnost je manja u toplijim
periodima, dok je veći u hladnijim periodima godine. Prosečna godišnja oblačnost iznosi 5,3
desetine, maksimalna je u decembru i iznosi 7,8 desetina, dok je minimalna u avgustu i iznosi
3,8 desetine.
Padavine
Padavine obuhvataju svi oblici kondenzovane i sublimacione vodene pare u vazduhu, koje se
na zemljinoj površini pojavljuju u tečnom ili čvrstom stanju. Padavine su različitog
intenziteta i količine tokom godine. Tokom leta se javljaju pljuskovi, obično uz oluju. Pored
oluja dešava se da leti pada grad, koji izaziva oštećenja na poljoprivrednim usevima. Zimi su
prisutne snaţne padavine koje se tokom jače zime zadrţavaju i po nekoliko dana.
Hidrografija
Fruška gora se odlikuje obilnim podzemnim vodama, velikim borjem izvora i vrela, pojavom
mineralnih i termalnih izvora. Podzemne vode se javljaju u nekoliko nivoa, što odgovara
geološkoj graĎi i tektonskom sklopu planine. Termalne mineralne vode se javljaju kod
Vrdnika, manastira Staro Hopovo, Slankamena i Erdevika. Na Fruškoj gori ima preko 200
izvora. Visinska razlika izvora iznosi i po 400 m, a temperaturen razlike su i do 80C. Izvorska
voda se razlikuje ne samo po temperaturi, nego po hemijskom sastavu i tvrdoći. (Damjanović,
2003)
Dunav
Dunav je kao nekada u prošlosti tako I danas vaţan meĎunarodni plovni put. Još u III veku je
bio granica starorimske drţave. Po veličini je 2.reka u Evropi, duţine 2.850 km.
Sava
Reka Sava izvire u Sloveniji i teče kroz četiri drţave. Kod Beograda se uliva u Dunav.
Duţina toka reke Save iznosi 940,5 km.
Bosut
Reka Bosut izvire u Hrvatskoj I uliva se u Savu. Karakterišu je veliko meandriranje i česta
prirodna zagaĎenja, mulj i drezga. Bosut je stanište mnogim vrstama riba i močvarnih ptica.
U vodama Bosuta ţivi 32 vrste robe, a dominatne su: šaran, štuka, klen, karaš, smuĎ, amur,
som, tolstolobik i bodorka. Prinos ribe je oko dvadeset puta veći nego na osalim
vojvoĎanskim rekama (www.tourismsid.rs).
Studva
Reka Studva je jedina desna pritoka Bosuta na teritoriji opštine Šid. Reka izvore na teritoriji
Hrvatske, duţine je 37 km. Teče kroz bosutske šume praveći više meandara, naročito bliţ
ušća u Bosut. Kao i sve reke na teritoriji opštine Šid i ona obiluje sa mnogobrojnim vrstama
ribe (www.torusimsid.rs).
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
22
Jezero Sot
Sotsko jezero se nalazi na desetak kolometara od Šida. Izuetno je bogato ribom. Površne je
33 ha i prosečne dubine oko 4 m. Blage padine Fruške gore, šume hrasta kitnjaka i belog
graba kje obuhvataju oko 90% parka. Zabeleţeno je oko 1.400 vrsta biljaka, više od 200 vrsta
ptica i ostalih ţivotinja.
Jezero Moharač
Jezero Moharač je veštačka akumulacija nastala pregraĎivanjem istoimenog potoka, nalazi se
u blizini Erdevika. Površina jezera je oko 60 ha, dugačko je 2,5 km i prosečne širine 400 m.
Jezero je bogato raznovrsnom ribom: šaranom, smuĎem, tolstolobikom, amurom, belom
ribom i dr.(Turistički vodič kroz Šid)
Jezero Bruje
Jezero Bruje je dugačko oko 1.000 m, široko oko 300 m i prosečne dubine oko 3,5 m. Jezero
je bogato šaranom, smuĎem, amurom, štukom i somom. Ulovljena riba se moţe odneti u
propisanoj količini. (Turistički vodič kroz Šid)
Izvor Banja
Fruškom gorom teku mnogobrojni potoci. Jedan od najvećih je Banja kod čijeg izvora se
nalazi malo jezero. Izvor Banja je jedini termalni izvor na području opštine. Voda je
mineralizovan i pretpostavlja se da je za vreme Rimljana tu bila poznata banja. Na dubini od
100 m temperatura vode je 600C, a izvire sa 20
0C. (Turistički vodič kroz Šid)
Borkovačko jezero
Jezero je smešteno nedaleko od Rume i Sremske Mitrovice. Kompleks oko jezera obuhvata
površinu od 42 ha. Jezero je dugačko skoro 2,5 km i široko 300 m. Izuzetno je bogato ribom,
poribljavanjem je povećan broj šarana koji iznosi oko 30.000 primeraka. Pored šarana mogu
se naći: smuĎ, som, bela riba, babuška i dr. (Damjanović, 2003)
Ledinačko jezero
Jezero je nastalo u dubokoj uvali kamenoloma. Širina jezera varira izmeĎu 50-70 metara,
duţina je 200 m, a dubina preko 20 m. Jezero je zelene boje karakteristično za alpske predele,
a ne Panoniju (Damjanović, 2003).
Obedska bara
Obedska bara je jedno od najstarijih zaštićenih prirodnih dobara u Evropi. Odlikuje se
visokom raznovrsnošću ekosistema i bogatstvom vrsta. Registrovano je oko 16 vrsta riba, 13
vrsta vodozemaca, 11 vrsta gmizavaca, 50 vrsta sisara, 180 vrsta gljiva, 500 vrsta biljaka i
preko 200 vrsta ptica (www.serbia.travel).
Zasavica
Prirodni rezervat Zasavica se nalazi u Sremskoj Mitrovici. Obuhvata površinu od 1.825 ha od
čega je 675 ha u I prvoj kategoriji zaštite. Osnovu rezervata čine vodene površine kanala
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
23
Jovača i Prekopac i rečice Zasavica. Na ovom području je do sada zabeleţeno 20 vrsta riba,
oko 30 vrsta sisara, 500 biljnih vrsta i 120 vrsta ptica (www.serbia.travel).
Fruška gora
Prostire se na površini od 25.000ha. Šume zauzimaju 90% ukupne površine Fruške gore koje
se odlikuju visokim stepenom diverziteta. Preteţno je pokrivena listopadnim šumama. Lipa
zauzima 30% šuma i to je jedino mesto u Evropi na kojem lipa zauzima najveću
koncentraciju na jednom području. Priroda Fruške gore je prirodni fenomen jer se moţe naći
oko 1.400 biljnih vrsta, dok je 60% ptica registrovanih na teritoriji Srbije nastanjeno na ovoj
planini.
Za nacionalni park je proglašena 1960. godine i samim tim postala najstariji nacionalni park u
Srbiji. Svetsku izuzetnost Fruške gore čini 38 pravoslavnih manastira, od toga aktivno 17.
Zbog koncentracije ovolikog broja manastira na malom geografskom prostoru Fruška gora
nosi naziv „Sveta gora“. Manastiri potiču iz XV i XVI veka, na kojima se moţe prepoznati
arhitektura srednjevekovnog crkvenog graditeljstva i baroka.
Fruška gora je od davnina bila poznata kao vinska regija. Njene pedološke klimatske odlike
pruţaju izuzetno povoljne uslove za uzgoj vinove loze i voćnih vrsta.
3.2. Društvene odlike Srema
3.2.1. Stanovništvo
U tabeli se moţe videti broj stanovnika u sedam opština koje su predmet ovog rada. Opštine
se geografski prostiru u sremskom okrugu, dok opštine Sremski Karlovci i Beočin pripadaju
upravi Juţno-Bačkog okruga.
Tabela 3: Broj stanovnika po opštinama
Mesto Broj stanovnika
Beočin 15.726
InĎija 47.433
Irig 10.866
Ruma 54.339
Sremska Mitrovica 79.940
Sremski Karlovci 8.750
Šid 34.188
Izvor: (pod2stat.gov.rs)
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
24
3.2.2. Poljoprivreda
Fruška gora ima povoljne uslove za voćarsku proizvodnju. Više lokacije su pogodne za
gajenje kruške i breskve, dok su niţe pogodne za razvoj ostalih voćnih vrsta. Kako se navodi
u Master planu odrţivog razvoja Fruške gore 2012-2022 prosečna godišnja proizvodnja voća
u oblasti Fruške gore iznosi 37.000 t. Najveća proizvodnja voća je u Sremskoj Mitrovici
(23,9%), Irigu (22,4%), Šidu (15,5%), Rumi (11,8%), InĎiji (8,5%), Beočinu (7,7%) i
Sremskim Karlovcima (2%). Što se tiče vinogradarstva ne moţe se sa tačnom preciznošću
reci kolike su površine u Sremu. Prema podacima Privredne komore Vojvodine, ukupne
površine pod vinovom lozom su 12.000 ha (http://www.pkv.co.rs/node/104), dok su ukupne
obradive površine uključujući Sremske Karlovce i Beočin koji pripadaju upravi Novog Sada,
254.624 ha (Privredna komora Sr.Mitrovica i Republički zavod za statistiku).
3.2.3. Turizam
Turizam je još uvek u povoju, moţe se reći da je najrazvijeniji kulturni i verski turizam.
Skoro sve opštine imaju turističke organizacije, osim opštine Beočin. Prema statističkim
podacima turističkih organizacija moţe se uočiti da raste broj posetilaca, jednim delom zato
što su unapredile promociju, usluge koje pruţaju licencirani turistički vodiči, otvaraju se novi
ugostiteljski objekti koji pruţaju usluge smeštaja. Ruralni turizam je takoĎe u povoju. Svake
godine se otvaraju novi salaši, etno-kuće, kuće za smeštaj u tradicionalnom stilu ili usluge
degustacije u vinarijama. Ukupan broj vinarija koje pruţaju usluge degustacija na teritoriji
Srema je 26. Ukupan broj seoskih domaćinstava na teritoriji Srema koji se bave seoskim
turizmom je 16, od tog broja 8 su salaši i isti broj etno kuća. Najveći broj vinarija se nalazi u
severnom delu Srema, uz neposrednu blizinu Dunava, u Beočinu, Sremskim Karlovcima i
Irigu. Najveći broj salaša i etno kuća je lociran u InĎiji i Sremskoj Mitrovici.
3.2.4. Kulturno – istorijsko nasleĊe Srema
Ljudski tragovi na ovim prostorima datiraju još iz perioda neolita. Prvi i veliki korak ka
razvoju su učinli Rimljani, nastanivši se početkom nove ere. Sremska Mitrovica je iznedrila
nekoliko poznatih rimskih imperatora, meĎu kojima je najznačajniji bio Marko Aurelijus
Probus, koji je ovde zasadio prve grančice vinove loze. Moţe se slobodno reći da su sremski
vinogradi jedni od najstarijih u Evropi. Nakon pada zapadnog rimskog carstva ovde su se
nastanjivali mnogi razni narodi: Goti, Gepidi, Stari Sloveni, Ugari. Svima dobro poznata
godina je 1521. kada Sulejman Zakonodavac, osvaja Beograd a potom i ostale gradove u
Sremu. Sve do kraja XVII veka ovi prostori su bili pod turcima dok nisu počeli da slabe i pod
uticajem Austro-ugarskih sila se povlače. Zahvaljujući austrougarskim vladarima započinje
se novi ţivot, a samim tim obnavljaju se i vinogradi. Vinogradarstvo se razvijalo sve do
18.veka, kada se pojavila filoksera. U to vreme vina su se izvozila u Evropu, a pojedina i u
Ameriku, meĎu kojima je i čuveni karlovački bermet. Zahvaljujući francuzima i novoj
tehnologiji kalemljenja, vinogradi se obnavljaju.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
25
Kulturna dobra
Kako se navodi u Master planu odrţivog razvoja Fruške gore 2012-2022. u Sremu se nalazi:
41 kulturno dobro od izuzetnog značaja, 49 nepokretnih kulturnih dobara od velikog značaja,
32 nepokretna kulturna dobra od izuzetnog značaja, oko 340 objekata pod prethodnom
zaštitom. MeĎu nepokretnim kulturnim dobrima i nepokretnim dobrima pod prethodnom
zaštitom nalazi se:
- 414 arheoloških lokaliteta iz perioda praistorije, antičkog Rima i srednjeg veka;
- 2 prostorne kulturno-istorijske celine (istorijska jezgra Sremskih Karlovaca i Iriga)
na području Fruške gora i 6 na području grada Novog Sada;
- 14 objekata narodnog graditeljstva koji su zaštićeni kao kulturna dobra
- 50 sakralnih objekata različitih konfesija zaštićenih kao kulturna dobra, koji pripadaju
različitim epohama (srednji vek, poznovizantijska epoha, barok i dr.);
- 17 manastirskih kompleksa koji su zaštićeni kao nepokretna kulturna dobra, a koji su
osnovani u periodu XV i XVI veka;
- 9 objekata tehničke kulture, tri radničke kolonije u Beočinu i dve rudarske kolonije u
Vrdniku, nastale u XIX i početkom XX veka;
- 95 spomenika, spomen obeleţja i znamenitih mesta vezanih za period NOB-a,
odnosno Drugog svetskog rata i 4 spomenika i znamenita mesta vezana za period
XVII i XVIII veka;
- 4 dvorca i letnjikovca iz XIX i prve polovine XX veka, od kojih Špicerov dvorac u
Beočinu zaštićen kao kulturno dobro,
- 3 fortifikacije
- 4 spomenika kulture iz turskog perioda.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
26
4. STANJE TURIZMA U SVETU, EVROPI I SRBIJI
4.1. Stanje turizma u Svetu i Evropi
Novi milenijum je doneo promene koje su vidljive ne samo u sferi ekonomije i politike već i
u domenu IT nauka. Promene su vidljive u ponašanju društva što znači da se menja način i
stil ţivota. Samim tim se menjaju potrebe, meĎu kojima su potrebe u turizmu od strane
društva kao potrošača. Turisti napuštaju ustaljena turistička kretanja “kretanja ka suncu”.
Promene u ponašanju potrošača dovele su do turističkih kretanja ka novim turističkim
destinacijama.
Tabela br.4: Dolasci turista u svetu od 1996. do 2011.
sa projekcijom za 2012.
Godina Lanĉani indeks
1996/1995 6,2
1997/1996 4.6
998/1997 2.7
1999/1998 3.7
2000/1999 7.9
2001/2000 -0.1
2002/2001 3,0
2003/2002 -1.6
2004/2003 10.3
2005/2004 5.9
2006/2005 5.6
2007/2006 6.6
2008/2007 2.1
2009/2008 -3.8
2010/2009 6.5
2011/2010 4.4
2012 4,0
Izvor:UNWTO World Tourism Barometer, January 2012.
U poslednjih nekoliko godina svet se suočava sa najvećom ekonomskom krizom od II
svetskog rata. Mnogi vanekonomski faktori su naţalost negativno uticali na razvoj turizma i
turistička kretanja. U 2002. i 2003. se javila epidemija SARS-a. razorni cunami u Indijskom
okeanu 2004., pandemija gripa (H1N1) koja je pogodila čitav svet 2009., zemljotres i cunami
koji je pogodio Japan 2011., skoro svake godine strada grupa turista u Egiptu usled
bombaških napada. Svi ovi dogaĎaji imaju ogroman uticaj na smanjenje turističkih kretanja.
Kao što se moţe videti u tabeli broj 4, broj turista u svetu počinje da pada u 2001. godini. U
2003. godini zapaţa se pad od -1,6%, što se pripisuje epidemiji SARS-a. Sledeće godine sledi
nagli rast od 10,3% koji se 2005. godine smanjio i zadrţao na pribliţno istom nivou.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
27
MeĎutim 2008. je zabeleţena niska stopa od 2,1%, da bi naredne godine ona bila negativna
usled ekonomske krize i iznosila je -3,8%.
Kako navodi Štetić (2003), dosadašnja kretanja pravcem zapad-istok tzv. “long-haul”
zamenjena su pravcem sever-jug. Kretanja evropskog stanovništva su usmerena prema
Bliskom istoku i Africi. U Americi su ta kretanja usmerena iz Severne Amerike ka Meksiku;
u Aziji su usmerena ka Australiji i Pacifiku. Ne menja se samo pravac kretanja nego i duţina
boravka na turističkim destinacijama. Sve su učestalija kraća i češća putovanja koja
zamenjuju jedno drugo. Sadašnja turistička kretanja utiču na razvoj bliţih i “manjih”
destinacija kao i segmentiranje turističke traţnje prema specifičnim oblicima turizma koji su
u pravoj ekspanziji.
U periodu januar-april 2013. u odnosu na isti period 2012.godine broj putovanja se povećao u
proseku za 4% u Aziji, Pacifiku i Americi. Kao što se moţe videti na grafikonu br.3, u
juţnoм i priobalnom delu Evrope zabeleţen је porast za 5%, u centralnoj i istočnoj Evropi
zabeleţen је porast od 9%, a u Juţnoj i Istočnoj Aziji 12%. Ukupan broj noćenja stranih
turista u svetu je za 12.000.000 veći u odnosu na prethodnu godinu koji je iznosio 287
miliona. TakoĎe treba napomenuti da je broj turista u svetu 2012. prešao milijardu. Najveće
učešće u turizmu prema broju turista u toku 2012. imala je Evropa – 52%, potom Azija i
Pacifik – 30% i Amerika – 20%. Znatno manje učešće su ostvarili Srednji istok – 4% i Afrika
– 3%.(UNWTO-world tourism barometer,2013).
Grafikon br.3: Promene kretanja turista u svetu u 2012/2013 godini.
Izvor: UNWTO – world tourism barometer, 2013.
Kako navode autori Gligorijević Ţ. i Gligorijević A. (2012), svet se moţe podeliti na dva
makro turistička regiona:
1. Više turistički razvijene zemlje, često se nazivaju zajedničkim imenom „više
turističko razvijen svet“. Tu spadaju: Austrija, Novi Zeland, SAD, Kanada, zemlje
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
28
Zapadne Evrope, Japan, Juţna Koreja, Hong Kong, Tajvan i Singapur. U ovu grupu
svrstavaju se zemlje koje su kulturološki slične mada su relativno siromašnije
evropske zemje: Rusija, Ukrajina, zemlje bivše Jugoslavije, Bugarska, Albanija i dr.
2. Manje turistički razvijene zemlje ili „manje razvijen turistički svet“. Ove zemlje
nalaze se u manje razvijenim delovima sveta: Latinska Amerika, veći deo Azije i
Afrike, ostrva Pacifika u Indijskom okeanu. U ovu kategoriju svrstavaju se: Libija,
Kuvajt i Saudijska Arabija, iako imaju visok nacionalni dohodak.
4.2. Stanje turizma u Srbiji
Srbija raspolaţe sa značajnim turističkim potencijalom, pre svega poseduje povoljan
geostrateški poloţaj, kao i umereno kontinetalnu klimu. Njena netaknuta priroda, bogatstvo
planina, reka, jezera, termalnih izvora i banja, kulturno- istorijsko nasleĎe omogućava razvoj
nekoliko vidova turizma. Treba napomenuti veoma povoljnu saobraćajnu povezanost sa
Centralnom Evropom i Bliskim Istokom, koja omogućava priliv velikog broja stranih turista
koji se duţe zadrţavaju ili su u tranzitu.
Prilikom izrade Strategije turizma R.Srbije 2006. godine, u postavljenoj dijagnozi trenutnog
stanja, konstatovano je da Srbija nije iskoristila svoje turističke potencijale iz nekoliko
razloga: zastareli objekti, zatvorenost trţišta, neizgraĎena putna infrastruktura i turistička
suprastruktura, nedostatak kvalitetnih kadrova u turizmu i dr.
Prema podacima Evropske turističke komisije od 2006. do 2010. godine, Srbija se nalazi na
poziciji 38 po broju dolazaka. Imajući u vidu da je u analizi učestvovalo ukupno 44 zemlje,
Srbija na ţalost ima nezavidnu poziciju. Sličan nezavidan rezultat zapaţen je prilikom analize
prihoda koje evropske zemlje ostvaruju od turizma. Prema podacima Statističkog zavoda
Republike Srbije broj dolazaka turista u toku 2010. godine je iznosio 2.068.610, u 2011.
godini 2.068.610, u 2012. godini u periodu januar-avgust iznosio je oko 1.421.422. Broj
noćenja turista u protekle tri godine je na pribliţno istom nivou i kreće se oko 6.500.000, od
tog broja oko 5.000.000 su domaći turisti. Prema podacima ministarstva ekonomije i
regionalnog razvoja ukupan broj leţajeva u kategorisanim ugostiteljskim objektima u avgustu
mesecu 2012. godine iznosio je 27.760. Iskorišćenost smeštajnih kapaciteta prelazi polovinu,
jednim delom zato što zimi ima manje posetilaca, a delom zato što promocija turizma
zadovoljava minimum i Srbija je još uvek nepoznata destinacija stranim turistima. Prema
podacima Republičkog zavoda za statistiku, prosečan broj dana boravka turista u Srbiji je oko
3,2 dana. Što znači da se strani turisti zadrţavaju 2 dana, a domaći posetioci duplo duţe.
Turističku ponudu treba usmeriti tako da se produţi boravak stranih turista podizanjem
kvaliteta turističke ponude i proširivanjem asortimana turističkih usluga i proizvoda.
Novi vek nam donosi ubrzan tempo ţivota, u kojem zaposleni nemaju mnogo slobodnog
vremena za putovanja. Stoga oni biraju kraća ali češća putovanja u toku godine tzv. „vikend
ture“. Ciljna grupa ovakvih putovanja su porodice sa decom meĎu domaćim posetiocima, dok
su meĎu stranim posetiocima stariji ljudi u penziji. Srem poseduje adekvatne uslove za razvoj
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
29
ovakvog vida turizma, ali ti uslovi još uvek nisu iskorišćeni u dovoljnoj meri. Glavni akcenat
je na razvoju ruralnog turizma. Prema autorima Štetić i Todorović (2009) traţnja za ruralnim
turizmom u drugoj polovini 20. veka u svetu prema kontinentima je sledeća:
- Evropa 52%
- Jugoistočna Azija i Pacifik 10,9%
- Juţna Azija 9,4%
- Afrika 8,2%
- Severna Amerika 5,4%
Moţe se uočiti da je najveća potraţnja u Evropi, gde Srbija ima šanse za razvoj. TakoĎe
autori navode da je prema rezultatima istraţivanja utvrĎeno, da će do 2015. godine ruralni
turizam obuhvatati 6,6% ukupnog broja noćenja, sa procenom trţišnog potencijala od
1.000.000 noćenja u okviru ruralnog turizma, a udeo stranih gostiju u ukupnom broju noćenja
će iznositi 15% u ukupnom broju noćenja u Srbiji. Ruralni turizam je veoma mlada grana
turizma, koja obuhvata veliki broj podvrsta turizma. Trenutno još uvek nisu utvrĎene potpune
definicije i pojmovne odrednice. Da bismo što bolje shvatili ovaj vid turizma potrebno je
definisati šta je to ruralna turistička destinacija i koje se sve podvrste turizma mogu
klasifikovati kao ruralne.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
30
5. RURALNI REGION I RURALNI TURIZAM
5.1. Osnovne pojmovne odrednice
Sa aspekta stepena naseljenosti i urbanizovanosti neki prostor moţe biti: urban (gradska
naselja), rurban (uglavnom periferije gradova ili manji gradovi – varošice) i ruralan (seoski).
Prema definiciji OECD-a, koja kao glavni kriterijum uzima gustinu naseljenosti, pod
ruralnim područjem se smatra ako je broj stanovnika na 1km2 ispod 150. Prema ovoj
definiciji, ruralna područja se mogu klasifikovati na sledeći način (Pejanović, Njegovan,
2009):
- Preteţno ruralne regije – više od 50% stanovništva regije ţivi u lokalnim ruralnim
područjima
- Značajno ruralne regije – izmeĎu 15% i 50% stanovništva ţivi u lokalnim ruralnim
područjima
- Preteţno urbane regije – manje od 15% stanovništva ţivi u lokalnim ruralnim
područjima.
U sledećoj tabeli mogu se videtiti kriterijumi za definisanje ruralnih oblasti u nekim
evropskimzemljama.
Tabela br.5: Kriterijumi za definisanje ruralnih oblasti u evropskim zemljama
Drţava Kriterijum
Austrija Mesta sa manje od 1000 ljudi, sa gustinom naseljenosti manjom od
400 st/km2
Danska Aglomeracija sa mnaje od 200 stanovnika
Engleska i Vels Naselja sa više od 10.000 stanovnika
Irska Razlika izmeĎu urbanih i ruralnih sredina nije strogo definisana, ali je
postavljena razlika na 100 stanovnika
Italija Naselja sa manje od 10.000 stanovnika
Norveška Aglomeracija sa manje od 200 stanovnika
Portugal Parohije sa manje od 10.000 stanovnika
Škotska Lokalne oblasti sa manje od 100 st/km2
Španija Naselja sa manje od 10.000 stanovnika
Švajcarska Parohije sa manje od 10.000 stanovnika
Izvor: Muhi B, Marketing i promocija seoskog turizma Vojvodine, 2009
Kriterijumi za odreĎivanje ruralnih oblasti u Republici Srbiji se koriste prema odredbama
OECD-a. Teritorija Srbije je preteţno ruralno područje, koje obuhvataju 85% od ukupne
teritorije. Gustina naseljenosti je 63 stanovnika/km2 i u njima ţivi 55 % populacije od
ukupnog broja stanovnika. USrbiji, prema podacima Republičkog statističkog zavoda,
ukupno postoji 4718 naselja, od tog broja 181 naselje ima status grada, a 4537 naselja ima
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
31
status sela. Većina se bavi poljoprivredom (45%), dok je u tercijalnom sektoru zaposleno oko
26% (Pejanović, Njegovan, 2009).
Turizam koji se organizuje u ruralnim sredinama se zove ruralni ili seoski turizam, jer upravo
ruralne sredine predstavljaju glavnu receptivnu turističku destinaciju, dok su gradovi
emitivna područja. Sobzirom da je Srbija preteţno ruralno područje, koje postaje interesantno
za razvoj turizma. Definicija ruralnog područja Cork deklaracije je malo bliţa odrednica
pojma ruralno područje: „ Ruralna područja su prepoznatljiva po unikatnim ekonomskim i
soicjalnim odlikama, izvanrednim sklopom aktivnosti, i velikom raznovrsnošću pejzaža (šume
i poljopirvredno zemljište, nezagaĎena priroda, sela i mali gradovi, i regionalni centri u
kojima dominira mala privreda“ (http://ec.europa.eu/agriculture/rur/cork_en.htm).
Priroda je osnovni resurs razvoja ruralnog turizma. Posmatrano u uţem smislu aktivnosti koje
su pogodne za razvoj ruralnog turizma obuhvataju poljoprivredu, manifestacije,
gastronomiju, folklor, etnologiju, zanatstvo i ostale aktivnosti na seoskom gazdinstvu. U
širem smislu ruralni turizam obuhvata i kampovanje, safari voţnje, pijace rukotvorina,
izloţbe kulture, izazovne sportove u prirodi, pešačke ture, istorijska nalazišta, muzičke
dogaĎaje, kao i svaka druga aktivnost koja moţe da se odigrava u ruralnom području.
Osnovna odlika ovih aktivnosti je da su one malih razmera, usitnjene i često razjedinjene
(Beke-Trivanac,). Karakteristike koje seosko naselje treba da poseduje da bi moglo da se bavi
ruralnim turizmom su sledeće: (Jegdić, 2010)
1. Poljoprivredna proizvdonja je osnovna delatnost, domicilno stanovništvo se bavi
svakodnevnim aktivnostima, a turista je svedok i učesnik u tim aktivnostima. Na
osnovu terenskog istraţivanja utvrĎeno je da meĎu ispitanim domaćinstvima ne
postoje planske aktivnosti u kojima bi posetioci mogli da se uključe zajedno sa
članovima domaćinstva, osim u slučaju da sami gosti zateknu takvu mogućnost i
iniciraju aktivnost.
2. Seoska domaćinstva – kuće i imanja moraju biti ambijentalno usklaĎena sa
kompozicijom sela i okolnom prirodom. Salaši i etno-kuće koji su učestvovali u
istraţivanju poseduju arhitekturu u tradicionalnom stilu. Većinom su stari objekti,
osim salaša Gagijevo sedlo u Moroviću koji je novosagraĎeni objekat sa
tradicionalnim elementima. Na ovaj način je ambijentalno uklopljeno u okruţenje.
3. MeĎu vinarijama takoĎe dominiraju objekti sa tradicionalnim elementima.
Arhitektura vinarija zavisi od lokacije vinarije i ciljnoj grupi potrošača. Izuzetak je
vinska kuća Kovačević u Irigu, koja je podignuta u modernom stilu i pruţa luksuznije
usluge, kao i Vinarija Veritas u Sremskim Karlovcima. Uprkos svojoj arhitekturi, kao
moderna kuća uklapa se u ambijent meĎu vinogradima i obroncima Fruške gore.
4. Tradicionalni način ţivota sa seoskim običajima (skupovi, svetkovine i dr.), kultura,
oblačenje (tradicionalna nošnja), tradicionalni zanati (tkanje, vez, grnčarstvo,
jorgandţijski zanati). Prema rečima ispitanika kulturno-istorijsko nasleĎe ocenjuju sa
prosečnom ocenom . MeĎu salašima koji su predmet istraţivanja svi poseduju
tradicionalne predmete koji vraćaju uspomene na istoriju ţivota na selu. MeĎutim na
ţalost većina zanata je izumrlo i stoga je potrebno očuvati zanate koji danas postoje
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
32
organizovanjem udruţenja kao što su: Majkina radionica u Banoštoru, Udruţenje
Gea-koji organizuju radionice pravljenja kuglofa za posetioce.
5. Turista ţivi sa domaćinom pod istim krovom i preko njega se uključuje u ţivot
porodice i čitavog sela čime boravak na selu dobija puni smisao. Usluge smeštaja još
uvek nisu zastupljeni u svim domaćinstvima iz razloga što još uvek nije uspostavljen
sistem kategorizacije. Salaši i etno-kuće se mogu kategorisati kao kuće za smeštaj sa
tri zvezdice. Ove objekte je teško adaptirati u cilju da zadrţe unutrašnju arhitekturu.
6. Lokalno stanovništvo – nije izolovano od turista niti postaje bezimeni davalac
turističkih usluga sa odreĎenim radnim vremenom. I dalje se bavi poslovima na
imanju kao i ujedno obavlja poslove vezane za turizam. Nedostatak je nedovoljna
edukacija domaćinstava koji ţele da se bave ruralnim turizmom i pruţanjem usluga
turista. Neophodno ih je edukovati o turističkim proizvodima i uslugama, promociji,
stanje na trţištu, način na koji da pribave novčana sredstva. Neophodno je pruţiti
odgovarajuću edukaciju članovima domaćinstva koja su uključena ili nastoje da se
uključe u lanac pruţanja turističkih usluga, jer je domaćin u isto vreme: recepcioner,
kuvar, konobar, animator, vodič, kreator usluga, poljoprivrednik, prodavac i
menadţer. Potrebno je obezbediti odgovarajuća finansijska ulaganja i motivaciju
pruţaoca usluga na seoskim domaćinstvima.
Kušen (2007) navodi da ruralni turizam obuhvata 19 podvrsta turizma: verski turizam, eko-
turizam, etno turizam, kulturni turizam, seoski turizam, agroturizam, vinski turizam itd.
Ruralni turizam je teško precizno definisati i postoje različite definicije. Prema rečima
ispitanika prva asocijacija na pomen ruralnog turizma je: selo, tradicija, domaća hrana i vino.
Kako navodi Košić (2012) „ruralni turizam“ ima različita značenja u različitim zemljama. U
Finskoj, obično znači izdavanje vikendica posetiocima i obezbeĎivanje usluga ishrane u
seoskim predelima. U MaĎarskoj, postoji poseban termin „village tourism“, usluge se pruţaju
samo u selima. U Sloveniji, najznačajniji oblik seoskog turizma je turizam porodičnih farmi,
gde gosti borave zajedno sa seoskom porodicom pod istim krovom. U Holandiji seoski
turizam podrazumeva boravak na farmi sa mnogobrojnim aktivnostima kao što su: voţnja
bicikla, pešaćenje, jahanje konja i dr. Dok u Grčkoj, podrazumeva pruţanje usluge smeštaja u
sobama tradicionalnog stila uz pruţanje usluge tradicionalnog doručka. Kao što se moţe
videti različita su shvatanja ruralnog turizma u evropskim zemljama. TakoĎe postoje različiti
termini koji opisuju aktivnosti u ruralnim sredinama. Jedna od klasifikacija, ujedno i najčešće
korišćen je:
- Agroturizam, često se koristi da opiše sve turističke aktivnosti u ruralnim predelima,
odnosi se na uslge koje su direktno vezane za agrarnu sredinu. To mogu biti usluge
smešttaja na farmi, prodaja poljoprivrednih proizvoda i dr.
- Turizam lokalnih farmi, vezan je za objekte na farmi. Smeštaj i usluge ishrane na
samoj farmi, kao i učestvovanje u poslovima vezanih za samu farmu.
- Zeleni turizam, naziva se jos „odgovorni“, „alternativni“, „nov“ turizam. Vezan je za
turizam putem kojeg se uspostavlja povezanost čoveka i prirode i podizanje svesti o
značaju očuvanja i zaštite ţivotne sredine.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
33
- Ekoturizam, podrazumeva aktivnu promociju zaštite ţivotne sredine i direktnu korist
za lokalna društva i kulture.
Kao ključni elementi „čistog“ ruralnog turizma navode se:
1. Locirano u ruralnim oblastima;
2. Funkcionalno ruralno, otvoren prostor, kontakt sa prirodom i svetom prirode,
nasleĎem, tradicijom;
3. Dozvoljava učešće u aktivnostima, tradiciji i načinu ţivota lokalnog stanovništva;
4. ObezbeĎuju personalizovani kontakt;
5. Ruralno u smislu graĎevina i naselja;
6. Tradicionalnog karaktera, raste sporo i organski i povezano sa lokalnim porodicama.
Često je u velikoj meri kontrolisano lokalno i razvija se u pravcu dugoročnog dobra
odreĎene oblasti;
7. Različitih vrsta, predstavlja sloţen šablon ruralne ţivotne sredine, privrede, istorije i
mesta;
8. Visok udeo prihoda od turizma.
Ruralni turizam predstavlja obično drugi ili treći odmor i traje najduţe do 10 dana. Proizvod
je vrlo sezonalan i najveća potraţnja tokom proleće i jeseni. Cenovno je izrazito elastičan.
Ključni elementi ruralnog turizma su (Strategija razvoja turizma Srbije-prvi fazni izveštaj,
2005) :
- Odvija se u naseljima manjim od 10.000 stanovnika
- Prirodna okolina
- Slaba infrastruktura
- Snaţne individualne aktivnosti
- Mali objekti
- Posed je u privatnoj svojini lokalne samouprave
- Turizam podrţava ostale interese (poljoprivreda)
- Često je pod uticajem sezonalnosti
- Odnosi s gostima su personalizovani
- Etika očuvanja rasta
- Eko i etno okvir.
5.2. Poljoprivreda kao osnova razvoja turizma
Turizam kao heterogena delatnost je povezana sa drugim granama privrede, meĎuostalom i sa
poljoprivredom. Uticaj turizma na privredu neke zemlje moţe biti direktan (kao što su uticaj
na društveni proizvod, turističku privredu, na platni bilans, zaposlenost, ţivotni standard itd.)
i indirektan (utacaj na graĎevinarstvo, industriju i poljoprivredu (Bakić, Čačić i sar., 2002).
Postoji mnoštvo interakcije izmeĎu poljoprivrede i turizma tj. oni se meĎusobno uslovljavaju
i dopunjuju. Turizam je delatnost koja se moţe razvijati u ruralnim regionima te moţe da
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
34
utiče na poboljšanje uslova ţivota na tim prostorima. Sigurno je i jedan od faktora razvojnih
tendencija ruralnih prostora. Integralni razvoj podrazumeva revitalizaciju ruralnih prostora na
bazi raspoloţivih potencijala. Obradive površine su jedan od primarnih potencijala sa kojima
sremski okrug raspolaţe i omogućava razvoj turizma na bazi poljoprivrede.
Treba napraviti razliku izmeĎu poljoprivrednog turizma i ruralnog tuirzma. Pojedinim
literaturama moţe se naći objašnjenje da je poljoprivredni turizam podvrsta ruralnog turizma.
Rurani turizam se zasniva na ruralnom okruţenju uopšte, dok se poljoprivredni turizam
zansiva na poljoprivrednom dobru i proizvoĎaču. Kako navodi Košić (2012) postoji razlika
izmeĎu turizma na poljoprivrednom dobru i poljoprivrednog turizma. Ako je smeštaj
izmešten sa poljoprivrednog okruţenja, onda se radi o „poljoprivrednom turizmu“, dok
„turizam na poljoprivrednom dobru“ znači da su poljoprivredna okruţenje i njegova suština
inkorporirani u proizvod, npr. učešće u poljoprivrednim radovima, berba proizvoda, voţnja
fikajekerima i sl.)
Značaj turizma za razvoj poljoprivrede nemerljiv, ako znamo da su turisti (domaći i strani)
potrošači proizvoda koji se dobijaju od poljoprivrede. Tu posebno treba istaći strane turiste,
koji pokazuju visoko interesovanje za domaćim ekološkim proizvodima. Putem direktne
prodaje u samom domaćinstvu, na mestu proizvodnje gube se dodatni troškovi, izvoza,
prevoza robe, carinske barijere, posrednici i dr.
Salaši i etno-kuće nastoje da prodaju svoje domaće proizvode posetiocima i ukoliko pruţaju
usluge ishrane koriste isključivo domaće proizvode koje u slučaju nedostatka otkupljuju od
proizvoĎača u selu ili okolini. Ovakav vid prodaje u velikoj meri smanjuje dodatne troškove
plasiranja domaćih proizvoda na trţište, jer u ovom slučaju potrošač dolazi direktno do
kupca. Veliki nedostatak je ne kategorisanje autohtonih proizvoda sa geografskim poreklom,
jer se ovakvi proizvodu mogu prodavati po višim cenama i plasirati na trţište evropske unije.
Pod proizvodima definisanog geografskog porekla podrazumeva se proizvod, namirnica na
odreĎenom području, čiji su kvalitet i posebna svojstva isključivo ili preteţno uslovljeni
odlikama geografske sredine, odnosno reč je o proizvodima odreĎenog biološko-prostornog
entiteta (Štetić,Todorović, 2009). Prema navodima autora u Srbiji geografskim poreklom je
zaštićeno samo 25 proizvoda, ukupan broj predloga je 55 proizvoda.
Znamo da tradicionalni masovni turizam zasnovan na „moru, suncu i pesku“ gubi na značaju,
a turizam posebnih interesovanja je u sve većoj ekspanziji onda se na ovaj odnos
poljoprivrede i turizma mora obratiti još veća paţnja. U današnje vreme meĎuzavisnost
turizma i poljoprivrede je sve veća, s obzirom da se mnogi vidovi turizma kao što su seoski,
vinski turizam ili gastronomski turizam direktno oslanjaju na poljoprivredne proizvode.
Nesumnjivo je da su hrana i piće uvek neophodni za zadovoljenje turističkih potreba i da se
različite kulture mogu prepoznati upravo preko nacionalnih kuhinja, ali kod mnogih oblika
turizma (primorksi, planinski, ture, kongresni i sl.) to nije suština turističke ponude. U slučaju
gastronomskog i vinskog turizma osnov turističke ponude čine hrana i piće koji su direktno
proizvedeni od poljoprivrednih proizvoda (groţĎe, voće, mleko, pšenica, kukurz).
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
35
Britanska nacionalna asocijacija farmera je navela niz koristi koje društvo ima od razvoja
gastronomskog i vinskog turizma (Štetić,Todorović, 2009):
1. ProizvoĎači
- uz direktnu prodaju kupcu farmeri smanjuju troškove i imaju bolju kontrolu cena i tokova
novca;
- imaju direktnu povratnu reakciju na proizvode i cene od strane kupaca;
- smanjuju se troškovi pakovanja i transporta;
- imaju sigurno trţište za svoje proizvode.
2. Potrošači
- smanjuje se zagaĎenje, buka i ispuštanje gasova;
- ohrabruje se proizvodnja organske hrane;
- ohrabruje se diversifikacija farmi.
3. Čovekova okolina
- smanjuje se zagaĎenje, buka i ispuštanje štetnih gasova,
- ohrabrujee se proizvodnja organske hrane;
- ohrabruje se diversifikacija farmi.
Kada se govori o turizmu i njegovoj vezi sa poljoprivredom u Strategiji razvoja turizma
Republike Srbije – prvi fazni izveštaj (2005) kao jedan od prednosti koju bi naša drţava
mogla da iskoristi u razvoju ove delatnosti navodi se nedirnuta prostranstva planina, šume,
agrarna područja, vinogradi i lovnoribolovne zone, a u delu koji govori o preduslovima za
efikasnu politiku razvoja turizma jedan od ciljeva koji je naveden je i umreţavanje turizma sa
drugim sektorima, u sklopu toga i uspostavljanje posebnog sistema upravljanja prostorom u
turizmu i uključivanje robne marke srpskih poljoprivrednih proizvoda.
Moţe se reći da su vinari i seoska domaćinstva uvidela potencijale sa kojima Srem raspolaţe.
Najstarija vinarija meĎu ispitanicima bavi se vinskim turizmom 7 godina.Trenutno više od
polovine registrovanih vinarija na teritoriji Srema se bavi vinskim turizmom. Ukoliko se
nastavi ovakav rast očekuje se povećanje broja registrovanih vinarija.
Za vinare poljoprivreda predstavlja osnovu, dok za salaše i etno kuće to nije slučaj Veoma
mali broj salaša još uvek funkcioniše na tradicionalan način, pojedinci se vraćaju jer na taj
način nastoje da ostvare dodatne prihode ili pak vide potnecijal u razvoju turizma i kupuju
napuštene etno objekte. Na grafikonu br. 1 se moţe videti da podjednak broj vinara poseduje
vinograde na površini manjoj od 5 ha i na površini većoj od 10 ha, a 20 % vinara raspolaţe sa
površinom izmeĎu 5,1 – 10 ha.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
36
Grafikon br.4: Prikaz površina pod vinogradima meĊu ispitanicima
Izvor: Auotor
Grafikon br.5: Korelacija ruralnog turizma sa ostalim tipovima turizma
Izvor: Master plan održivog razvoja ruralnog turizma Republike Srbije, 2011
Ruralni turizam je u viskokoj korelaciji sa drugim tipovima turizma koji su već razvijeni i
koje promoviše TOS (Turistička organizacija Srbije). TOS promoviše proizvode poput Ţivot
u selu, Kultura, Priroda i Zemlja. Na sledećem grafikonu moţe se uočiti sa kojim vidovima
turizma i turističkim animacijama je povezan ruralni turizam.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
37
6. RURALNI TURZAM SREMA
Osnovni pruţaoci turističkih usluga u ruralnom turizmu su vinarije, salaši i etno domaćinstva.
Geografski poloţaj i povoljni klimatski uslovi omogućili su razvoj vinogradarstva Srema.
Trenutno je registrovano 49 vinarija, dok se 53 % bavi vinskim turizmom. Ostale vinarije
imaju povoljne uslove za razvoj ovog vida turizma. Broj turističkih subjekata u seoskom
turizmu (salaši i etno kuće) je znatno manji u odnosu na vinarije. Ukupan broj salaša je 9, dok
je broj etno kuća isto 9. Moţe se reći da su glavni nosioci ponude ruralnog turizma vinari.
Zajedničkim nastupom na trţištu mogu se kreirati jedinstveni paketi aranţmana koji bi svake
godine privlačili veći broj turista.
6.1. Vinski turizam
6.1.1 Vino i vinske sorte Srema
Vino je produkt poljoprivredne (biljne proizvodnje, odnosno produkt koji se dobija od groţĎa
koji uspeva na vinovoj lozi) i stoga je čvrsto povezan sa ruralnim turizmom.
Podela vina (skripta Obuka za ljubitelje vina):
1. Prema boji:
Belo –za proizvodnju mogu da se koriste i belo i crveno groţĎe;
Crveno – koristi se samo crveno;
Roze – koristi se crveno groţĎe uz kratku maceraciju
2. Tipovi vina:
Mirno vino – min. Sadrţaj alkohola za bela i roze vina je 10,5%, a za crvena 11%;
Penušavo vino – imaju pritisak u boci veći od 3,5 bara;
Pojačano vino – preko 14% alkohola ali manje od 24% alkohola;
Aromatizovano vino – izmeĎu 15,5% do 20%.
3. Prema sadrţaju šećera
Suvo – do 4 g/l;
Polusuvo – izmeĎu 4g/l i 12 g/l;
Poluslatko – izmeĎu 12 g/l i 50g/l;
Slatko – više od 50 g/l.
Već je ranije napomenuto da u sremskom okrugu dominiraju bele sorte groţĎa; Souvignon
Blanc, Rajnski rizling, Italijanski rizling, Chardonnay Blanc, a meĎu crnim vinima su
najzastupljenije: Merlot, Chardonay Noir,Caberne Sauvignon i Crni bermet.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
38
Bele sorte
Souvignon Blanc - Sorta belog groţĎa koja vodi poreklo iz Francuske, tačnije iz okoline
Bordoa. Ime je dobila od francuske reči sauvagešto znači divlje. Ukus vina koje pravi od
ovog groţĎa je suv i osveţavajući, a pdoseća na dinju, marakuju i smokve. Gaji se u svim
vinogradarskim regionima sveta. U mediteranskim oblastima, gde su leta veoma topla brţe
zri što utiče na njegovu kiselost.
Chardonnay Blanc - Poreklo vodi iz Francuske. Nosi naziv „kralj belog vina“, ova činjenica
ni ne čudi ljubitelje i poznavaoce vina jer je ova jedna od najrasprostranjenijih sorti u svetu.
Ima tendenciju da sakupi visok nivo slatkoće uz zadrţavanje skladne kiselosti. Grozd je
zbijen te je manje podloţan bolestima. Najveća prednost Charodnnay-a je prilagodljivost
različitim stilovima vina, jer vinari imaju mogućnost pravljenja od jednostavnijih do
sloţenijih vina po ukusu, koja se odlično slaţu sa raznim vrstama jela.
Rajsnki rizling - U pitanju je izvandredno belo vino, zelenkasto-ţute nijanse sa bogatom
harmonijom ukusa. Vino se servira na temperaturi 10-120C. Poreklo vodi iz doline Rajne,
otuda i potiče njegov naziv. Sorta je otporna na niske temperature, a na dobro osunčanim
regionima je visoke rodnosti. Prinosi su izmeĎu 10 t/ha i 15 t/ha.
Italijanski rizling - Najzastupljenija sorta na Fruškoj gori. Odlikuje se ţuto-zelenom bojom,
čistim vinskim mirisom i harmoničnim ukusom. Pretpostavlja se da vodi poreklo od
autohtone sorte Gračac koja se gajila pre širenja filoksere. Vino se servira na temperatui 90C i
110C.
Crne sorte
Merlot - Potiče iz Bordoa, još iz druge polovine 18. veka. Njegovo ime potiče od francuske
reči merle, što znači mladi kos. Naziv se vezuje za tamno plavu boju groţĎa ili zbog velike
sklonosti kosa prema njemu. Merlo dobro uspeva na hladnom glinovitom zemljištu i
kamenitim podlogama. Veće prinose daje na rastresitim, umereno plodnim, toplim i krečnim
zemljištima. Sorta je srednje osetljiva na plamenjaču i pepelnicu, a relativno otporna na
turleţ. Sazreva nešto ranije i stoga je potrebno voditi računa o momentu pune zrelosti jer u
suprotnom gubi aromu.
Caberne Sauvignon - Stara sorta vinove loze, poreklom iz Francuske. Svrstava se u jednu od
najkvalitetnijih sorti za obojena (crvena) vina. Karakterišu ga aroma tamne trešnje i crne
ribizle, a ako raste u tamnijim uslovima moţe dobiti i note zelenog bibera i masline.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
39
6.2. Osnovne pojmovne odrednice - vinski turizam
Vinski turizam je veoma mlada grana turizma koja u pojedinim delovima sveta doţivljava
procvat. Postoji veliki broj definicija vinskog turizma, meĎusobno su različite i svaka se
moţe uzeti u obzir. Najučestalije definicije kako navodi Pivac (2012) su:
1. Vinski turizam se moţe definisati kao poseta vinogradima, vinarijama, vinskim
festivalima i vinskim izloţbama pri čemu degustacije vina i/ili doţivljaj atrakcije
vinogradarske regije predstavlja primarne motive za posete. Kod ove definicije treba
imati u vidu da posetioci imaju različita interesovanja i znanja o vinu i različit stav
prema vinu. Njihovu motivaciju mogu činiti i druge aktivnosti koje su indirektno
vezan za vino i proizvodnju vina, kao što su: sakupljanje etiketa sa vinskih boca,
upoznavanje sa arhitekturom vinskih podruma, upoznavanje sa načinom proizvodnje
vina, učestvovanje u berbi groţĎa, odrţavanje vinograda i sl.
2. Vinski turizam su posete vinogradima, vinarijama, vinskim festivalima i izloţbama,
pri čemu degustacija vina i/ili doţivljaj atrakcija, vinogradarske regije predstavljaju
primarne motive.
3. Vinski turizam je svako iskustvo povezano sa vinarijama ili proizvodnjom vina u koju
je uključen i sam posetilac tokom jednodnevnog izleta ili druţe posete. Vinski turizam
ima raspon posete jednom vinskom podrumu u vreme odmora do intenzivnih poseta
više vinarija.
Sobzirom da ovaj vid turizma predstavlja novinu trenutno je nemoguće dati celovitu
definiciju u uţem smislu. Svaka od ovih definicija pomaţe da se sagleda razvoj vinskog
turizma sa različitih aspekata, njegove specifičnosti i odnosi koji nastaju iz interesovanja
posetilaca za potrošnju vina kao način ţivota, kulturu i tradiciju odreĎenog vinogorja.
6.3. Ponuda vinskog turizma Srema
Vinski turizam je najrazvijeniji u četiri opštine Sremskog okruga: Beočin, Irig, Sremski
Karlovci i Šid, dok je u opštini InĎija u začetku razvoja. Fruškogorsko vinogorje je jedno od
najpoznatijih u Vojvodini pored Vršačkih i Subotičkih vinograda. Ukupan broj registrovanih
vinarija u sremskom okrugu je 49 (Beočin -12, InĎija - 5, Irig – 12, Šid - 4, Sremski Karlovci
– 15). Najveći broj vinarija se nalazi u Sremskim Karlovcima, Beočinu i Irigu. U Sremskim
Karlovcima i Beočinu skoro sve vinarije se bave vinskim turizmom, registrovane su i imaju
odgovarajuće degustacione sale za prijem posetilaca i pruţanje usluge degustacije uz meze.
Na ţalost i Irigu nije tako zavidna situacija, samo 2 vinarije imaju mogućnost pruţanja usluge
degustacije vina. Najmanji broj registrovanih vinarija je u Šidu, ali se sve registrovane
vinarije bave visnkim turizmom. U opštini Sremska Mitrovica ne postoji nijedna vinarija koja
pruţa usluge degustacije vina. Postoji udruţenje Poštovalaca vina, koje neguje tradiciju vina i
vinogradarstva, organizuju inetrnacionalni festival u čast M.A. Probusa, u cilju im je
osnivanje vizitorskog centra i vinoteke sa arhivskim primercima vina Fruškogorskog regiona.
U opštini Ruma postoji udruţenje vinara koje broji 15 članova iz sremskog okruga ali još
uvek ne pruţaju usluge degustacije vina, niti bilo kakvu ponudu vezanu za vinski turizam.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
40
Vinarije koje se bave vinskim turizmom u navedenim opštinama su:
1. Vinarija Šijaĉki
2. Vinski podrum Kuzmanović
3. Vinski podrum Stojšić
4. Vinarija Antonijević
5. Vinarija Urošević
6. Vinski podrum Salaksija
7. Vinarija Vinarium
8. Vinarija Belo brdo
9. Vinarija Maĉkov podrum
10. Vinska kuća Kovaĉević
11. Vinarija Kuzmanović
12. Vinarija Aleks
13. Vinski podrum Bajilo
14. Vinarija Benišek – Veselinović
15. Vinarija Došen
16. Vinarija Dulka
17. Vinarija ĐuĊić
18. Vinarija MrĊanin
19. Vinarija Probus
20. Vinarija Veritas
21. Vinarija Ţivanović
22. Vinarija Brestovaĉki
23. Vinarija Vinum
24. Vinarija Todorović
25. Vinarija Molovin
26. Udruţenje „Prijatelji vina – Slankamenka“
Vinarije opštine Šid
Vinarija Brestovački - Jedna od najmlaĎih vinarija u sremskom regionu, postoji svega tri
godine, a već je dobitnik zlatnih medalja za kvalitet na MeĎunarodnom sajmu poljoprivrede u
Novom Sadu za 2013. godinu. Vinogradi su smešteni kraj jezera Moharač u Erdeviku na
površini od 15 ha. Poznati su po proizvodnji Sauvignon blanc i Chardonnay.
Vinarija Vinum - Tradicija proizvodnje vina traje skoro 30 godina, a profesionalno se bavi 7
godina. Na površini od 4 ha se proizvode 4 bela vina: Chardonnaz, Sauvignon Blanc,
Traminac i Talijanski rizling, meĎu 3 crna vina su zastupljeni Merlot, Caberne Sauvingon i
Frankovka.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
41
Vianrije opštine Beočin
Vinarija Šijački - Vinarija je smeštena u selu Banoštor, kraj same obale Dunava. Površina
pod vinogradima je 8,5 ha, a godišnja proizvodnja vina je izmeĎu 40.000 – 50.000 l vina. U
vinariji se mogu naći crni Bermet, Merlot i Frankovka meĎu crnim vinima, a meĎu belim
Italijanski rizling i Chardonnay.
Slika br. 1: Vinarija Šijaĉki Slika br.2: Vinarija Šijaĉki
Izvor: Autor
Vinarija Kuzmanović - Vinarija se nalazi u Čereviću. Gaji tradiciju proizvodnje vina još iz
perioda pre Drugog svetskog rata. Trenutno raspolaţe sa površinom vinograda od 3 ha i jedna
je od retkih koja gaji sortu groţĎa Neoplanta.
Vinarije opštine Sremski Karlovci
Vinarija Veritas - Jedina vinarija koja je smeštena u samim vinogradima na padinama Fruške
gore. TakoĎe jedna od mlaĎih vinarija. Zasadi vinograda su podignuti 2008. godine na
površini od 3 ha. Do sada su bile dve berbe punog roda, dobijeno je izmeĎu 12.000 i 15.000 l
po godini. U ponudi se mogu naći: Rose, Merlot, Cuvee, Cabernet Sauvignon i Sauvignon
Blanc.
Slika br.3: Vinarija Veritas
Izvor: Autor
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
42
Vinski podrum Bajilo - Vinarija ima veoma dugu tradiciju proizvodnje vina, koja se prenosi s
kolena na koleno skoro 90 godina. Ovo je jedna od većih vinarija u Sremskim Karlovcima
koja raspolaţe sa plantaţama vinograda na površini većoj od 10 ha. Proizvode crni Bermet,
Vranac, Portugizer i Cabernet Sauvignon.
Vinarija ĐurĎić - Vinarija ĐuĎić poseduje svega par hektara vinograda. Proizvodi dva bela
vina: Traminac i Sauvignon Blanc i dva crna vina – Merlot i Caberne, kao i nezaobilazni
bermet Crni Vitez.
Vinarija MrĎanin - Gaji tradiciju proizvodnje vina duţi niz decenija. Pored proizvodnje
groţĎa bavi se proizvodnjom jabuka na površini od 5 ha. Bavi se intenzivnom proizvodnjom
grioţĎa, godišnje proizvede i do 50.000 l vina. MeĎu crnim vinima se mogu naći:
Chardonnaz, Caberne Sauvignon, Merlot, Probus, Bermet, a meĎu belim vinima Italijanski
rizling, kao i Rose.
Vinarija Probus - Vinarija probus ima dugu tradiciju proizvodnje vina. Površina na kojoj se
proizvodi groţĎe je nešto veća od 3 ha od kojeg se proizvede oko 10.000 l vina. Imaju veoma
širok asortiman, meĎu crnim vinima se svakako nalazi Probu, Impeia, Merlot, Frankovka
(Fortuna), Bermet (Avantura). MeĎu belim vinima zastupljeni su: Pinot (Venera), Italijanski
rizling (Aurora), beli Bermet (Zanos) i naravno roze Rozabili.
Slika br.4: Vinarija Probus
Izvor: Autor
Vinarija Benišek – Veselinović - Vinarija Benišek Veselinović pored proizvodnje vina, bavi
se i porizvodnjom raznih vrsta rakija. Ima veoma mali posed pod vinogradima, svega 1 ha, ali
zato u zakopu poseduje još 3 ha. Godišnja proizvodnja vina je oko 15.000 l. MeĎu vinima se
mogu naći: kupaţa i naravno Bermet, meĎu belim vinima Italijanski rizling i Rajnski rizling.
Što se tiče rakije tu su najzastupljenije: kajsijevača i dunjevača. Pored toga još par
specijaliteta: Congnac Speciale, Bermutica i liker Orahovac. Pored proizvodnje vina i rakije,
vinarija nude i usluge smeštaja u tradicionalnom objektu smešten u samom centru Sremskih
Karlovaca.
Vinarije opštine Irig
Vinarija Mačkov podrum - Vinarija Mačkov podrum je jedna od najstarijih vinograda na
obroncima Fruške gore, koja se prostire na površini većoj od 10 ha. MeĎu belim vinima
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
43
mogu se naći: Traminac, Incognito, Sauvignon Akacia i Chardonnay. MeĎu crnim vinima
zastupljeni su: Camerlot, Merlot i Potugizer.
Vinska kuća Kovačević - Vinska kuća Kovačević je novootvorena vinarija koja pruţa usluge
vinskog turizma na veoma sofisticiran način. Osim usluge degustacije vina, ovde se pruţaju
usluge ishrane i smeštaja. MeĎu vinima koja pruţa vinarija su: Chardonnay, Aurelius,
Sauvignon Blanc, Rajnski rizling, Roseto i Bermet.
Jedan od primarnih elemenata vinskog turizma je vinska kultura ili enofilija. Ona obuhvata
saznanja o vinu, njegovoj istoriji, vinogradima, podrumima, poreklu, proizvodnji vina,
lekovita svojstva vina, serviranje vina, slaganje vina i hrane, osnovni vokabular za opis
senzorskih karakteristika vina, njegova uloga u ugostiteljstvu i turizmu (Pivac, 2012). Njen
zadatak je usavršavanje i pospešivanje kulturne potrošnje vina, odnosa konzumenta prema
vinu (piću). Putem vinske kulture se vrši edukacija potrošača nakon koje oni postaju objekti
putem kojih će se prezentovati vino i obavljati degustacija vina. Za vinsku destinaciju je od
velikog značaja postojanje vizitorskog centra u kojem bi se vršile prezentacije vina, vinoteka,
muzej posvećen vinu, stručnjaci za degustaciju vina i receptivne turističke agencije.
Prema podacima terenskog istraţivanja, tokom aprila i maja meseca 2012. godine, u kojem je
učestvovalo 100 ispitanika sa teritorije Srbije. Istraţivanje je vršeno na teritoriji opštine
Sremski Karlovci. Istraţivanje je pokazalo sledeće rezultate, polovina ispitanika je obišlo
neki od vinskih podruma u Sremskim Karlovcima u periodu od 2008. do 2012. godina.
Ispitanici koji ţive u okolini Sremskih Karlovaca imaju naviku posećivanja vinarija, dok
posetioci koji dolaze iz centralne i juţne Srbije nisu upoznati sa fruškogorskim vinima.
Tokom istraţivanja utvrĎene su potrebe posetioca vinskih podruma za sledećim uslugama:
Grafikon br.6: Traţnja posetilaca za uslugama vinskog turizma u 2012. godini
Izvor: Autor
Na osnovu ocene turističke ponude vinarija utvrĎeno je da:
- Sve vinarije (100%) pruţaju usluge degustacije vina u degustacionim salama i
obilazak proizvodnje;
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
44
- Obilazak vinograda (po najavi) pruţa 75 % ispitanika;
- Obilazak muzeja – trenutno ne postoje muzeji vina;
- Edukacije o vinima – 33,33 %;
- Usluge ishrane (organizovanje ručkova) pruţa 41,67 % ispitanika;
- Usluge smeštaja – 25% ispitanika
UporeĎivanjem rezultata istraţivanja moţe se zaključiti da vinarije nastoje da zadovolje
potrebe posetilaca i obogaćuju svoju ponudu. Ujedno vinarije nastoje da se izdiferenciraju u
odnosu na konkurenciju. Vinarija „Veritas“ je okruţena vinogradima, smeštena na obroncima
Fruške gore, vinarija „Šijački“ se nalazi uz samu obalu Dunava, vinarija MrĎanin proširuje
kapacitete i omogućiće posteiocima panoramski pogled na Sremske Karlovce, vinarija ĐurĎić
pruţa usluge smeštaja u objektu okruţen vinogradima, vinarija Brestovački planira da pruţa
usluge ishrane i smeštaja na salašu koje se nalazi uz obalu jezera Moharač. Vinarije nastoje
da pored zadovoljenja fizioloških poteba posetilaca nastoje da pruţe i duhovni i emocionalni
uţitak. Kako bi nadomestili nedostatak postojanja muzeja vina i vinogradarstva pojedine
vinarije osnivaju sopstvenu vinoteku sa arhivskim vinima.
Razlog zašto vinarije nastoje da obogate svoj asortiman uzgajanjem novih sorti groţĎa ili
pruţanjem novih usluga vinskog turizma jeste činjenica da se povećava broj posetilaca. Na
pitanje „Da li se svake godine povećava broj posetilaca“, ispitanici su trebali da ocene na
skali od 1 do 5 sa tvrdnjom u potpunosti se ne slaţem (1), ne slaţem se (2), niti se slaţem niti
se ne slaţem (3), slaţem se (4) i u potpunosti se slaţem (5):
- 50% se izjasnilo da se u potpunosti slaţu;
- 33,33% se izjasnilo da se slaţu i
- 16,67% je izjasnilo da niti se slaţu niti se ne slaţu tj. kod njih broj poestilaca stagnira.
Na ţalost ne moţe se pouzdano utvrditi prosečan broj posetilaca u vinskim podrumima jer
25% meĎu ispitanicima ne vodi preciznu evidenciju. Najmanji broj posetilaca koje vinarije
ostvaruju tokom godine je 250, dok pojedine vinarije ostvaruju promet veći od 1.500
postilaca godišnje.
PrilagoĎavanje ponude turistima zahteva investiciona ulaganja. Zbog veoma lošeg stanja
poljskih puteva koji vode do vinograda, vinari bi morali o svom trošku da grade puteve, jer
lokalne samouprave nemaju dovoljno novčanih sredstava za ovakav vid investicije. Druga
mogućnost je kupovina novih vozila koja mogu da koriste poljske puteve. Angaţovanje
stručnog lica ili edukovanje zaposlenih o svojstvima vina takoĎe zahteva ulaganja, ne treba
ispustiti iz vida da ovakva lica moraju da znaju bar jedan svetski jezik (engleski jezik),
najčešći slučaj je da ne znaju ni jedan. Drugi problem je sezonski karakter. Vinski turizam je
više aktuelan tokom proleća i jeseni, slabije leti i gotovo neatraktivan zimi, pored vremena
iziskuje u velikoj meri ulaganje ličnog rada. Moţe se zaključiti da je turistička ponuda kruta,
neelastična za razliku od turističke traţnje koja je na visokom stepenu elastičnosti. Da bi
privukli posetioce i naveli ih da se ponovo vrate, vinarije počinju da pruţaju usluge ishrane
(organizovanje ručkova) kao i usluge smeštaja. Vinarije koje nisu orjentisane ka pruţanju
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
45
usluge ishrane i smeštaja nastoje da pruţe poseban i auntetičan doţivljaj u samoj
vinariji/degustacionoj sali. Dobri primeri su Vinarija „Veritas“ koja se nalazi u samim
vinogradima na obroncima Fruške gore, vinarija „Šijački“ koja se nalzi uz samu obalu
Dunava, vinarija „MrĎanin“ koja ima panoramski pogled na Sremske Karlovce i vinarija
„Probus“ koja pruţa usluge u porodičnoj etno kući.
6.4. Oblici prezentacije u vinskom turizmu
Vinski put ili vinski turizam je specifičan oblik odmora, koji kombinuje degustaciju vina
odreĎenog vinogradarskog kraja sa prirodnim lepotama, običajima i kulturno-istorijskim
spomenicima tog područja. Moţe se definisati i kao poseban oblik nuĎenja i prodaje
poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda jednog vinogradarskog područja na
kojem proizvoĎači, udruţeni pod zajedničkim nazivom vinski putevi, nude svoje specijalitete,
pre svega vino i rakiju iz vlastite proizvodnje. Nauka koja se bavi istraţivanjem i
proizvodnjom vina zove se enologija, stoga često ovu vrstu turizma nazivaju i enološki
turizam ili eno-turizam. Eno-gastronomski turizam je specifičan oblik turizma koji uključuje
putovanje i boravak privremenih posetilaca motivisani putem ponude gastronomskih
specijaliteta i vina nekog turističkog receptivnog područja (Pivac, 2012).
Prema rečima autora vinski putevi obuhvataju:
- Primarnu ugostiteljsku ponudu;
- Itinirere, dobre oznake (oglasne table) i ureĎene puteve;
- Gastronomija i smeštajni kapaciteti;
- Prirodne lepote, kulturno-istorijske spomenike, tradicija;
- Kupovina i degustacija vina, likera, meda i sl.
Ugostiteljska ponuda vinarija, koja uključuje degustacije vina, rakije, usluge smešaja i
ishraneje prikazana u prethodnom delu. Ostale elemente bitne za razvoj vinskog turizma
ispitanici su trebali da ocene na skali od 1 do 5. Najniţa ocena 1 – vrlo loše, 2 – loše, 3 –
dobro, 4 – vrlo dobro i najviša ocena 5 – oidlično.
Grafikon br.7: Proseĉne ocene ispitanika po opštinama
Izvor: Autor
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
46
Na grafikonu br.7 se moţe uočiti da je najnepovoljnije stanje infrastrukture u opštini Šid,
zatim u Irigu. Najbolje stanje infrastrukture je u opštinama Beočin i u Sremski Karlovci.
Razlog ovakvog disbalansa je udaljenost od velikih gradova. Beočin i Sremski karlovci su
udaljeni od Novog Sada na svega 10 – 20 km. Šid se nalazi blizu granice Srbije i Hrvatske,
deo puta koji vodi ka Iloku je u veoma lošem stanju. Veći broj vinarija koje su registrovane
se nalaze u selu Erdevik, na 15 km od Iloka. Zbog veoma lošeg stanja puteva stranim
turistima je onemogućen prilaz naselju. Ni turistička signalizacija nije u boljem stanju, od
strane ispitanika je ocenjena sa prosečnom ocenom 1,5. Opštine Beočin, Irig i Sremski
Karlovci su učestvovali u projektu „Putevi vina“ kojim je omogućeno postavljanje turističke
signalizacije, dok opština Šid na ţalost nije bila uključena. Kulturno istorijsko nasleĎe Srema
ispitanici su ocenili sa prosečnim ocenama od 4 do 4,5, dok su prirodne lepote ocenjene na
skali 4,5 – 5. Gastronomija je ocenjena veoma raznoliko. Najviša ocena je dobijena u opštini
Šid, delom zato što je stočarstvo najrazvijenije u ovoj oblasti i posebno se neguje tradicija
proizvodnje suhomesnatih proizvoda poput, sremske kobasice, kulena, šunke i slanine.
Upravo bi vinari iz opštine Šid uz degusacije trebali da nude i usluge ishrane putem koje bi se
podsticao razvoj gastronomskog turizma. Da bi vinarije mogle da pruţaju usluge ishrane
moraju da zadovolje odreĎene sanitarne uslove, koja iziskuju dodatna finansijska ulaganja.
Manifestacije mogu biti veoma širokog i raznovrsnog sadrţaja, bazirane na tradiciji
proizvodnji vina, proslave početkom/završetka berbe groţĎa ili proslave zaštitnika vinara,
sajmova vina ili prezentacija vina odreĎenog područja ili proizvoĎača. Manifestacijama se
vrši promocija vinske kulture i okuplja veliki broj posetilaca. Manifestacije koje se
organizuju u čast vina i vinara u opštinama sremskog okruga su lokalnog karaktertera.
Manifestacije koje se organizuju u Sremu putem kojih se vrši promocija vina su: Karlovačka
berba groţĎa, Banoštorski dani groţĎa, Rumfest, Sajam VojvoĎanskih vina i Dani
vina.Prosečna ocena koju su ispitanici dali za brojnost manifestacija je 3,64, dok su kvalitet
tih manifestacija ocenili sa prosečnom ocenom 3,27. Prema ocenama ispitanika moţe se
zaključiti da bi brojnost ovih manifestacija trebala da bude veća i da se kvalitet mora
poboljšati. Dobar primer je festival „Interfest“ koji se organizuje u Novom Sadu. Za vreme
trodnevne manifestacije tokom dnevnih dana se organizuju posete vinskim podrumima,
organizuju se kratke sesije o vinima koje drţe somelijeri, posetioci se mogu informisati o
novim sortama i novim dostignućima u vinskoj industriji, kao i o ponudama vinskog turizma.
Tokom pojedinih godina dešava se da dodje do mremenskog poklapanja manifestacija. Zakup
štandova na sajmovima je visok za pojedinačne vinare ali vinari ne ţele da se samostalno
organizuju i zajedno nastupaju kao predstavnici jedne opštine. Stoga je neophodno
organizovanje asocijacije ili udruţenja na nivou opština.
Tematski muzeji su pogodni jer mogu animirati ne samo ljubitelje vina već i druge kategorije
turista, koji moţda ni ne konzumiraju vino ali pokazuju interes. Tematski muzeji mogu
prikazivati tehnologiju proizvodnje vina, prezentovati stare boce, etikete, sprave koje se
koriste u preradi vina od najstarijih vremena do danas. Primeri dobre prakse su muzej etiketa
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
47
u Bordou, Muzej vina u Parizu, Nacionalni vinski centar Australije (Pivac, 2012). Povremeno
se u okviru gradskih muzeja organizuju privremene postavke na temu vina i vinogradarstva.
Vinski podrumi individualnih proizvoĎača su meĎu prvima koji su svoja vrata otvorili
posetiocima. Ovaj vid promocije je nastao spontatno. Prvo od prijatelja koji su se okupljali u
podrumima, a potom i kupaca koji su dolazili isključivo radi kupovine vina. ProizvoĎači
spoznaju da poseduju kapacitete i stoga se javlja ideja da je moguće razvijati već postojeći i
svakako zanimljiv koncept promocije i prodaje proizvoda i usluga vezanih za vino (Pivac,
2012).
Vizitorski centri predstavljaju „kapije“ vinskih puteva i polaznu tačku uţih vinogradarskih
rejona. Mogu imati informativnu i edukativnu funkciju. Pruţaju prezentacije o tehnologiji
proizvodnje vina, istorijat i tradiciju odreĎenog područja. U sklopu vizitorksog centra moţe
postojati vinoteka gde se mogu kupiti vina, kao i muzejske postavke i multimedijalne
projekcije. Jedan od dobrih primera je vizitorski centar u Sloveniji u mestu Črnomelj. U
sremskom okrugu još uvek ne postoji vizitorski centar, pojedine vinarije imaju svoje vinoteke
kako bi pribliţili svoja vina potrošačima ukoliko su dosta udaljeni od turističke zone grada.
Korak napred je učinila Turistička organizacija opštine Sremski Karlovci gde se nalaze
izloţena vina svih vinarija u Sremskim Karlovcima. Sobzirom da je tu smešten i info centar
za puteve vina Fruške gore, bilo bi neophodno postaviti proizvode registrovanih vinara iz
opštine Irig i opštine Beočin. Kao idealna lokacija bi mogla da bude etno kuća „Šomin
lagum“, koja se nalazi u centru Sremskih Karlovaca i poseduje veliki vinski podrum koji je u
dobrom stanju, ali danas na ţalost nema funkcionalnu namenu. Više reči o ovom objektu biće
u delu seoski turizam.
6.5. Analiza stanja vinskog turizma u Sremskom okrugu
Kao što je već pomenuto vinksi turizam je nova grana ruralnog turizma, a o tome svedoče
vinarije koje su pre par godina otpočele bavljenjem turizmom kao sekundarne delatnosti na
svom imanju. MeĎu ispitanicima najduţi period bavljenja vinskim turzmom je 7 godina, dok
najmlaĎa vinarija pruţa ovakav vid usluga od juna meseca 2013. godine. TakoĎe je pomenuto
da vinarije nasotoje da postanu svojstvene i prepoznatljive na turističkom trţištu, stoga
pruţaju različit vid usluga. U sledećoj tabeli se nalaze vinarije po opštinama zajdno sa
ponudama koje nude:
Tabela br.6: Ponude vinarija u Sremu
Naziv vinarije Usluge
Degustacije
vina
Obilazak
vinograda
Edukacije
o vinima
Usluge
ishrane
Usluge
smeštaja
Šijački X X X
Kuzmanović X X
Kovačević X X X
Mačkov podrum X X X X
Bajilo X X
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
48
Benišek - Veselinović X X X
ĐurĎić X X X X X
MrĎanin X X
Probus X X
Veritas X X
Brestovački X X
Vinum X
Izvor: Autor
Vinogradarstvo i proizvodnja vina je uglavnom mali porodičan biznis u koji su pored članova
porodice uključeni i sezonski radnici. Posmatrajući grafikon br. 8 i grafikon br. 9 moţe se
uočiti da vinarije koje poseduju veće površine zapošljavaju i veći broj radnika.
Grafikon br.8: Broj zaposlenih u vinskim porumima Srema
Izvor: Autor
Grafikon br.9: Struktura zastupljenih površina vinograda u Sremu
Izvor: Autor
Usluge kojima bi vinarije mogle da obogate turističku ponudu su:
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
49
- Edukacije o vinu
- Osnivanje lične vinoteke sa arhivskim primercima vina;
- Degustacije uz meze;
- Razgledanje proizvodnje;
- Autentičan objekat ili okruţenje za degustacije.
Polovina ispitanika raspolaţe sa novosagraĎenim objektima sa tradicionalnim elementima,
samo dve vinarije poseduju objekat bez tradicionalnih elemenata, ostali vinari poseduju
objekte koji su stari tradicionalni ili delimično tradicionalni.
Korist od vinskog turizma imaju sami proizvoĎači vina, vinska industrija i lokalno
stanovništvo i destinacija.
Koristi za vinsku industriju:
- Povećanje prodaje vina
- Povećanje vrednosti vina putem edukacija
- Privlačenje novih trţišnih segmenata
- Ostvarivanje većeg profita
- Nova poslovna saradnja
- Promocija
Koristi za lokalno stanovništvo:
- Razvoj infrstrukture
- Nova investiciona ulaganja
- Povećanje broja zaposlenih
- Plasman domaćih proizvoda
- Povećanje broja kulturnih sadrţaja
Koristi za destinaciju:
- Povećanje broja posetilaca
- Povećanje potrošnje
- Razvijanje imidţa destinacije
6.6. Seoski turizam
Kao što je već pomenuto seoski turizam je nova pojava koja je još uvek slab generator
turističke traţnje, ali se javlja kao receptivni prostor koji moţe da zadovolji rekreativne i
druge potrebe gradskog stanovništva. Razvoj turizma u selima Srbije kao organizovana
aktivnost započeta je pre tridesetak godina kada su turisti spontano počeli da beţe od gradske
vreve. U početku su se seoskim turizmom bavila samo pojedinačna domaćinstva. Uz podršku
turističkih organizacija turizam dobija veće razmere. Preteţno je započet razvoj seoskog
turizma u brdsko-paninskim predelima, kada se osnivaju turistička društva Devići,
Brankovići, Studenica, zatim turistički savezi Kosjerić, Ivanjica, a potom zemljoradničke
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
50
zadruge i ugostiteljsko-turistička privreda. Prema šrioj definiciji kako navodi Muhi (2009)
seoski turizam uključuje širok opseg aktivnosti, usluga i zadovoljstva obezbeĎenih od strane
poljoprivrednika i seljaka da bi privukli turiste u njihovu oblast u cilju stvaranja dodatnog
prihoda. Slična definicija bi bila i sledeća: „Seoski turizam podrazumeva i uključuje spektar
aktivnosti, usluga i dodatnih sadrţaja koje organizuje seosko stanovništvo na porodičnim
gazdinstvima i imanjima u cilju privalčenja turista i stvaranje dodatnog prihoda, poštujući
principe odrţavanja i očuvanja prirodnih resursa.
Osnovni subjekti na strani ponude seoskog turizma su salaši i etno kuće koje su najviše
zastupljene u opštini Irig, Beočin i Sremska Mitrovica. Trenutno na teritoriji Srema postoji
ukupno 8 salaša i 8 etno kuća. Svake godine se povećava broj etno kuća, dok osnivanje salaša
stagnira.
Salaši i etno kuće u Sremu (subjekti koji su zatamljeni su učestvovali u istraţivanju):
1. Eko-etno klub Ĉerević
2. Etno budţak
3. Salaš od srca
4. Salaš Stojšćić
5. Zekin salaš
6. Perkov salaš
7. Etno kuća – Kućerak u Sremu
8. Etno kuća Jazak
9. Etno kuća Maradik
10. Šomin Lagum
11. Lekin salaš
12. Salaš - domaćinstvo Ĉikić
13. Etno zdanje Zmaj od Noćaja
14. Etno kuća majka Angelina
15. Etno kuća – Tošina kuća
16. Gagijevo sedlo
17. Seosko domaćinstvo Bela
18. Etno kuća Nostalgija
Salaši su nastali po uzoru na majure maĎarskih veleposednika. Svi salaši u Vojvodini, pa i
Sremu graĎeni su na sličan način. Glavna zgrada je slluţila za „čeljad“, u čardacima se čuvala
letina, dok je stoka bila rasporeĎena u štalama i oborima. U avliji Ďeram, najprepoznatljiviji
znak i simbol salaša, a okolo dudovi i drugo voće. Salaši su posebna društvena pojava na
VojvoĎanskom prostoru. Reč salaš je maĎarskog porekla i znači poljsko imanje sa kućom i
ekonomskim zgradama, stokom i spravama za obrĎivanje zemlje. Podizanje slaša je počelo
polovinom 18. veka, najviše ih je podignuto u drugoj polovini 19. veka i početkom 20. veka
(Muhi, 2009).
Etno kuće predstavljaju kuće sa celokupnom ekonomijom koja je izgraĎena u tradicionalnom
stilu narodnog graditeljstva srpskog i stanovništva slovačke, rumunske, bunjevačke, hrvatske,
nemačke i druge nacionalnosti u Srbiji. TakoĎe imaju elemente individualnih poljoprivrednih
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
51
gazdinstava gde je osnova očuvanje tradicionalnih poljoprivrednih delatnosti baziran na
multietičnosti, folkloru, običajima i kulturnoj baštini (Košić, 2012).
Sve rekreativne aktivnosti koje pruţaju salaši i etno kuće treba da budu prilagoĎene turistima
koji dolaze na odgovarajuću teritoriju. Prema Zakonu o turizmu (2009) u seoskom
domaćinstvu se mogu pruţati usluge boravka turista radi odmora i rekreacije s mogućnošću
učestvovanja u aktivnostima seoskog gazdinstva. Turističke usluge u seoskom domaćinstvu
su: iznajmljivanje konja za jahanje, lova i ribolov, organizovanje branja plodova, gljiva i
lekovito bilja, berbe voća i povrća, degustacija domaćih proizvoda, izrada suvenira i dr.
Turističke usluge moţe pruţati vlasnik seoskog gazdinstva sa članovima porodice ukoliko su
ispunjeni uslovi propisani ovim zakonom i drugim propisima.
U ruralnom turizmu česte su kombinacije sportsko-rekreativnih aktivnosti i turizma. U tom
smislu razlikuju se (Košić, 2012):
1. Odmori sa elementima sprostskog sadrţaja;
2. Poslovna putovanja sa elementima sportskog sadrţaja.
U oba ova sektora, sportsko učešće moţe biti aktivno ili pasivno. Kako navodi Košić (2012)
došlo je do promena u potrebama za sportsko-rekreativnim aktivnostima u ruralnim
sredinama. Do pre četvrt veka, većina slobodnih aktivnosti u ruralnim sredinama bila je
čvrsto povezana sa karakterom okruţenja, i bile su jasno razgraničene od aktivnosti koje su se
sprovodile u urbanim oblastima. Ove „tradicionalne“ aktivnosti su okarakterisane kao
relaskirajuće, relativno pasivne, moţda povezane sa nostalgijom, sa oblicima aktivnosti kao
što su šetnje, piknik, ribolov, uţivanje u pejzaţima i pravljenje pejzaĎnig fotografija. Većina
aktivnosti, koje su rukovoĎenje potrebombekstva od svakodnevnog urbanog ţivota u neko
okruţenje drugačijeg ritma i scenografija. Većina aktivnosti, koje su rukovoĎene potrebom
bekstva od svakodnevnog urbanog ţivota u neko okruţenje drugačijeg ritma i scenografije,
traţi uslove u kojima se fizički i antopološki elementi navodno stapaju i prelaze u harmoniju.
Dok se takve „tradicionalne“ rekreativne prakse još uvek široko primenjuju u ruralnim
oblstima, tokom poslednje četvrtine 20. veka pojavile su se mnoge druge aktivnosti koje su
okarakterisane kao drugačije: aktivnije, takmičarske, povezane sa prestiţom ili modom,
moţda tehnologijom, moderne, individualne i brze. U tabeli br.7 mogu se videti ponude koje
se pruţaju u seoskim domaćinstvima u svetu i Evropi.
Tabela br.7: Aktivnosti ruralnog turizma
Opšte aktivnosti
Pešačenje
Jahanje konja
Motorizovana voţnja
Obilasci i voţnja manjih mesta i sela
Biciklizam
Skijaško trčanje
Pecanje
Plivanje
Rečni/kanal turizam (kućice na vodi, splavovi)
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
52
Aktivnosti vezane za
Vodu
Voţnje kanua, kajaka i splavarenje
Surfovanje
Voţnja gliserom
Jedrenje
Aquapark
Aktivnosti vezane za vazduh
Lagane letelice
Voţnje zmaja (handg-gliding)
Voţnje vazdušnim balonom
Sportske aktivnosti koje
zahtevaju prirodno okruţenje
Penjanje po podzemnim pećinama
Penjanje po stenama
Snalaţenje pomoću mape i kompasa
Sportske aktivnosti koje
zahtevaju
modifikovano/izgraĎeno
okruţenje
Tenis
Golf
Skijanje
Lov
Kulturne aktivnosti
Arheologija
Proučavanje ruralnog nasleĎa
Lokalna industrijska, poljoprivredna i zanatska
preduzeća
Muzeji
Kursevi zanata
Umetničke radionice
Folklorne grupe
Putevi kulture, gastronomije
Aktivnosti vezane za zdravlje
Fitnes trening
Trening na poligonu sa zadatim preprekama
Banjski centri i lečilišta
„Pasivne“ aktivnosti Relaksacija u ruralnom ambijentu
Proučavanje prirode na otvorenom, uključuje
posmatranje ptica i fotografisanje pejzaţa
Uţivanje u vrednostima prirodnog okruţenja
DogaĎaji i manifestacije Ruralni sportski festivali
Poljoprivredne izloţbe
Izvor: Ruralni turizam Vojvodine, K.Košić, 2012
U sledećoj tabeli br.8 mogu se videti usluge koje pruţaju seoska domaćinstva u Sremu.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
53
Tabela br.8: Turistiĉka ponuda salaša i etno kuća u Sremu
Etno-salaš „Gagijevo sedlo“ - Smeštaj
- Ishrana
- Pecanje
- Plivanje
- Jahanje konja
- Izrada suvenira
Seosko domaćinstvo „Bela“ - Smeštaj
- Ribolov
„Perkov salaš“ - Ishrana
- Pešačenje
- obilazak vinograda/voćnjaka
Etno-kuća– Kućerak u Sremu - Ishrana
- Orgnizovanje proslava
- Poseta manastira
- Etno kuća - muzej
Eko-etno klub - Smeštaj
- Pešačenje
- Pecanje
- Izleti - obilazak manastira
Etno-budţak - Smeštaj
- Etno - zbirka
Šomin Lagum - Usluge smeštaja
- Ishrane
- Degustacije domaćeg vina i pekmeza
Lekin salaš - Smeštaj
- Restoran
- Ribolov
Domaćinstvo Čikić - Smeštaj
- Ishrana
- Jednodnevne ekskurzije
- Voţnja taljigama
- Šišanje ovaca
Salaš od srca - Ishrana
- Izleti
- Učestvovanje turista u berbama
Izvor: Autor
Iz tabele br.8 moţe se videti da su usluge koje pruţaju seoska domaćinstva veoma siromašne.
Od ukupno 9 seoskih domaćinstava samo 2 pruţaju usluge smeštaja. Jedan od glavnih razloga
zašto je oteţano organizovanje usluge smeštaja na salašima i etno kućama je kategorizacija
objekta. Teško je tradicionalne kuće koje su stare po nekoliko decenija opremiti tako da
zadovolje sve sanitarno higijenske uslove, a da pritom zadrţe postojeći izgled i arhitekturu.
Problem je u tome što još uvek nije ureĎen status salaša i etno kuća. U Zakonu o turizmu
nigde se ne pojavljuje salaš kao posebna kategorija, pojavljuje se samo pojam seosko
turističko domaćinstvo. Podrazumeva se da ono ima sobe za smeštaj, kuhinju i kupatilo, kako
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
54
bi pruţalo usluge smeštaja i ishrane. Seosko turističko domaćinstvo na osnovu Zakona o
turizmu mora da zadovolji niz rigoroznih kriterijuma. Ovde se pojavljuje još jedan problem
koji moţe naprotiv da napravi kontraefekat. Kuće stare više od 50 godina, koje su samim tim
spomenik kulture, da bi imale funkciju ugostiteljskog objekta moraju se obnoviti.
PrilagoĎavanje zakonu moţe dovesti do narušavanja njihova autentičnost i na ţalost
degradacije.
Ujedno domaćini ne vode računa o tome ko su im najčešći posetioci i ne obogaćuju ponudu
prema potrošačkoj ciljnoj grupi. Na osnovu istraţivanja prema rečima ispitanika najbrojniji
posetioci su porodice sa decom. Iz tabele br. 8 moţe se videti da samo jedan salaš „Gagijevo
sedlo“ (Morović) pruţa ovakav tip usluga. Ostali salaši poseduju uslove za uvoĎenje novih
turističkih usluga koje bi bile zanimljive deci, kao što su igranje sa domaćim ţivotinjama,
izrada suvenira, učestvovanje u pravljenju domaćih proizvoda, izgradnja manjih igrališta za
decu. Uz saradnju sa putničkim agencijama salaši bi mogli da organizuju jednodnevne izlete
za decu školskog uzrasta uz saradnju sa osnovnim školama. Postojeće usluge na salašima
mogu da se obogate organizovanjem poseta manastira, obliţnjih spomenik aprirode i
kulturno-istorijskih zdanja značajnih su za istoriju naroda na ovim prostorima i koja još uvek
nisu prezentovana turistima. Poslednjih nekoliko godina unazad sve veća paţnja se posvećuje
zaštiti i očuvanju ţivotne sredine, salaši i etno kuće koji su smešteni u samom srcu prirode
mogu posluţiti kao mesta za organizovanje radionica o očuvanju kulture i tradicije ili
radionica na temu ekologije, očuvanja i zaštite ţivotne sredine. Nacionalni park Fruška gora
je najstariji nacionalni park u Srbiji koji ima veliki broj biljnih i ţivotinjskih vrsta a na jugu
Srema se nalazi prirodni rezervat Zasavica i Obedska bara.
Na seminaru o seoskom turizmu odrţanog u SAD-u 2006. godine zaključeno je da je tipičan
ruralni turista osoba koja je dosta ptovala po svetu, visoko je obrazovana i vrlo
zainteresovana za kulturu, ekologiju, često za gastronomiju (posebno vina). Starosti je
izmeĎu 40 i 50 godina. Ţivi u urbanim područjima, udaljenih 2-3 sata voţnje automobilom.
Njihovi glavni motivi putovanja su: odmor, utapanje u prorodu, gastronomija. Sekundarni
motiv su: aktivnosti na selu i posebni interesi, kao što su biciklizam, pešačenje, posmatranje
ptica, lov i ribolov i sl. Ruralni turisti najčešće dolaze za vikend, duţi boravci su reĎi. Najveći
broj salaša i etno kuća se nalazi u opštini Sremska Mitrovica, InĎija, Irig i Beočin. Sve ove
opštine su udaljene do 2 sata voţnje automobilom iz Beograda ili Novog Sada. U svim
navedenim opštinama osim u Sremskoj Mitrovici se nalaze vinarije koje pruţaju usluge
degustacije vina. Stoga bi salaši u saradnji sa vinarijama mogli da organizuju zajedničku
ponudu putem koje bi nudili smeštaj, lokalnu hranu i piće i organizovanje jednodnevnih
izleta.
Na istom seminaru u SAD-u je utvrĎeno da su meĎu učestalim posetiocima porodice sa
decom, penzioneri (stranci) koji imaju visoke prihode i dovoljno slobodnog vremena i
individualne grupe koje dolaze radi posebnih interesa (Muhi, 2009). Prema rečima ispitanika
najčešći posetioci salaša i etno kuća jesu porodice sa decom i individualci (biciklisti).
Da bi se turistička ponuda prilagodila posetiocima potrebno je sagledati kojim motivima se
vode tokom putovanja. Svojstvo motiva da privuče turiste naziva se atraktivnim atributom.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
55
Mogu se svrstati u četiri osnovne grupe (Lazić, Košić, 2007):
Rekreativni atributi – je svojstvo motiva da preko odreĎenih agenasa (vode, vazduha,
svetlosti) deluje na fiziološke funkcije: disanje, metabolizam i dr. Kuriozitetni,
znameniti i estetski atributi deluju uglavnom na psihičke funkicje – paţnju, mišljenje,
maštu, emocije itd.
Kuriozitetni atributi – karakterišu retkosti i vrednosti raznih vrsta (predmeti,pojave,
dogaĎaj, ostvarenja)
Atributi znamenitosti – vezane su za predmete, mesta i pojave od pebnog istorijskog,
političkog ili kulturnog značaja kao što su istorijski spomenici, slike i arhitektonska
ostvarenja čuvenih masjtora itd.
Estetski atributi – odreĎeni su harmonijom oblika, boja i tonova, takve atribute
poseduju prirodni pejzaţi, umetnička ostvarenja, arhitektonske graĎevine itd.
Jasno je da sremski okrug poseduje potencijale za zadovoljavanje navedenih motiva. Stoga
ponuĎači turističkih usluga treba da uvedu nove aktivnosti putem kojih bi se motivi za
putovanjem zadovoljili.
Predlog aktivnosti:
- ObezbeĎenje smeštaja;
- Otvaranje kamping terena;
- Posete mesta na kojima nastaju domaći i tradicionalni proizvodi;
- Organizovanje aktivnosti u kojima bi posetioci mogli svakodnevno da učestvuju sa
domaćinima;
- Pored degustacije lokalne hrane i pića, posetioce treba upoznati sa načinima pripreme
tradicionalnih jela i pića;
- Organizovanje izleta radi upoznavanja sela i okoline;
- Rekreativne aktivnosti;
- Razgovor sa starijim članovima porodice o zajednici i načinu ţivota na selu.
U tabeli br.9 su dati predlozi dodatnih aktivnosti koje se mogu organizovati za posetioce u
domaćinstvima koja su učestvovala u istraţivanju.
Tabela br.9: Prikaz aktivnosti po seoskim domaćinstvima
Naziv
domaćinstva
Vrsta aktivnosti
Gagijevo
sedlo
- Učestvovanje u proizvodnji domaćih proizvoda i jela
- Učestvovanje u berbi domaćih povrtarskih i voćarskih plodova
- Izleti
- Organizovanje poslovnih susreta, ručkova.
- Organizovanje slavlja (krštenja, rodjendana i sl.)
- Igralište za decu
- Poseta lokalne vinarije
Etno-budţak
- Izleti
- Nedeljni ručkovi na tradicionalan način
- Poseta lokalnih vinarija
- Kulturne zanimljivosti (etno zbirka)
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
56
- Pešačenje
Eko-etno
klub
- Učestvovanje u proizvodnji domaćih proizvoda i jela
- Izleti
- Poseta lokalnih vinarija
- Organizovanje slavlja (krštenja, venčanja i sl.)
- Izgradnja igrališta za decu
- Organizovanje kampova na temu ekologije, odrţivog razvoja,
tradicije za decu i omladince.
- Organizovanje poseta etno zbirki
Perkov salaš
- Učestvovanje u berbama
- Učestvovanje u proizvodnji domaćih jela i pića
- Organizovanje nedeljnih tradicionalnih ručkova
- Usluge smeštaja
- Kulturne zanimljivosti, salaš je sam po sebi etno zbirka
Kuća u selu
Krušedol
- Organizovanje tradicionalnih ručkova
- Radionice izrade suvenira za decu
- Kulturne zaniljivosti – etno-muzej
- Organizovanje izleta
- Organizovanje slavlja (slave, krštenja, rodjendani i sl.)
- Usluge smeštaja
- Foţnja fijakerom
Lekin salaš
- Izleti
- Voţnja brodićem Savom
- Foto safari
- Posmatranje ptica
Domaćinstvo
Ĉikić
- Igralište za decu
- Izrada suvenira
- Jednodnevne radionice, seminari
Šomin lagum
- Učestvovanje u pravljenju pekmeza i domaćih sokova
- Izleti
- Kulturne zanimljivosti – u postupku je izgradnja muzeja vina
- Osnivanje vinoteke u kojoj bi bila prezentovana vina iz Sremskih
Karlovaca, Beočina i Iriga
- Organizovanje berbe voća
- Poseta lokalnih vinskih podruma
Salaš od srca
- Učestvovanje u pravljenju domaćih proizvoda (sokova,
pekmeza, rakije)
- Animacije za decu
- Radionice izrade suvenira, kreativne radionice
- Poseta vinarijija
Izvor: Autor
6.6.1. Salaši
Podela salaša prema vrsti (Košić, 2012):
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
57
1. Usamljeni salaši – salaši koji su meĎusobno udaljneni i imaju veliko ekonomsko
dvorište u čijem se produţetku nalazi njiva vlasnika salaša. Nekada su ovo bili
njtipičniji salaši.
2. Salaši nastali raspodelom porodičnog zemljišta na manje parcele. Vlasnik svake
parcele je sazidao salaš na svojoj zemlji. Ovakvi salaši su gušće rasporeĎuju, s
obzirom na to da su parcele manje i postavljene bez ikakvog reda.
3. Salaši sagraĎeni pored starih puteva i postavljeni su blizu jedni grugima.
4. Ušoreni salaši, izgradnom salaša na manjim parcelama došlo je do zgušnjavanja salaša
i do njihovog sašoravanja.
5. Posedi veleposednika, ali su mnogo bogatije opremljeni.
6. Moderni salaši, koji su savremeno izgraĎeni i veoma dobro opremljeni.
Podela salaša prema izgledu kuće (Košić, 2012):
1. Salaši koji su sačinjeni od kuće za stanovanje sa tri prostorije tzv. Trodelna kuća sa
dve sobe (prednja i straţnja), khinjom izmeĎu njih i prostorije za smeštaj namirnica.
Na ove prostorije se pod istim krovom nadovezuje štala za konje, a ispred njih se
celom duţinom pruţa trem.
2. Salaši imaju trodelnu zgradu za stanovanje, a štala je često u sklopu sa „kućerkom“ ili
letnjom kuhinjom ili nekom drugom ekonomskom zgradom. Krov je bio spušten i
ispod njega se nalazi gonk. Prednji i i zadnji kraj gonka je bio zidan i tako su se dobile
dve prostorije. U sobama se nalazila paorska peć, koja je pored toga što je sluţila za
ogrev, sluţila i pečenje namirnica.
3. Danas postoji nekoliko tipova salaša prema nameni (Muhi, 2009):
Salaši sreĎeni kao hoteli ili moteli sa sobama, čak i apartmanima, restoranom i
kuhinjom. Registrovani kao preduzeće ili ugostiteljski objekat. U sresmkom
okrugu još uvek ne postoji ovakav tip salaša.
Salaši koji su kupljeni od strane pojedinaca i obnovljeni su u starom stilu. Sluţe za
sopstvenu povremenu upotrebu, dobar primer su: „Perkov salaš“, „Etno kuća-
Krušedol selo“, „Šomin lagum“, „Zekin salaš“ i „salaš Stojšić“.
Slika br.5: Perkov salaš
Izvor: Autor
Slika br. 6: Etno kuća-Krušedol selo
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
58
Izvor: Autor
Salaši starosedeoca, koji ţive na salašu i bave se poljoprivredom. Poseduju
prostorije za prijem i boravak turista, jer im je to dodatni izvor prihoda. Ovakav
tip salaša je zastupljen u Moroviću, salaš „Gagijevo sedlo“.
Treba napomenuti da se javlja još jedan oblik negovanja tradicije i zadovoljenje
potreba ruralnih turista u pitanju su etno kuće, koje predstavljaju obnovljene
starinske kuće sa manjim dvorištem. Vlasnici ţive u tim kućama i turizam je
sekundarna delatnost. To su: „Eko-etno klub“, „Etno budţak“, „Lekin salaš“,
„Domaćinstvo Čikić“.
Sika br.7: Etno budţak
Izvor: Autor
Grafikon br. 10: Arhitektura objekata seoskih domaćinstava u Sremu
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
59
Izvor: Autor
Na grafikonu br.10 koji je prikazan, moţe se uočiti koja vrsta objekta je zastupljena po
arhitekturi meĎu salašima i etno kućama. Najzastupljeniji su stari tradicionalni objekti koji
čine skoro polovinu meĎu ispitanim uzorcima, zatim slede delimično tradicionalni objekti I
najmanje ima novosagraĎenih objekata sa tradicionalnim elementima.
6.7. Analiza i ocena stanja seoskog turizma u Sremu
Pruţanje turističkih usluga na salašima i etno kućama je mali porodičan biznis. MeĎu
ispitanicima nema salaša koji ima više od 5 zaposlenih lica, a meĎu zaposlenima su samo
članovi porodice.
Turizam vezan za posebna interesovanja obuhvata više vidova turizma za kojima postoji
odgovarajuća traţnja i koji pokazuju stalni rast. Na osnovu istraţivanja kod svih ispitanika na
pitanje „Da li se svake godine povećava broj posetilaca“, odgovor je bio pozitivan. Brojnost
posetilaca kod salaša koji postoje duţi vremenski period (do 10 godina) se kreće izmeĎu 500
i 1.000 posetilaca godišnje. Ova grupa različitih interesovanja posebno je značajna kod onih
vidova turizma u kojima je u odreĎenoj meri već formiran turistički proizvod. Jedan od tih
vidova je turizam na selu. U razvoju za sada malog, ali kvalitetnog nukleusa u ruralnom
turizmu trebalo bi maksimalno izgraĎivati ekološke elemente (razvoj eko sela sa različitim
formama zdravog ţivota, kao što su zdrava hrana, šetnje i dr.) Izuzetnu kulturnu vrednost
imaju i graĎevine tradicionalne arhitetkure, proizvodi starih zanata i ručne radinosti,
gostoljubivost, turističke manifestacije i tradicionalne priredbe preko kojih se upoznaju
narodni običaji i obeleţja seoskog ţivota.
Poseban oblik promocije koji se javio u Evropi,u visokoj meri je aktivan, u pitanju su putevi
(linearne staze) hrane, putevi duhovnosti i sl. Kako navodi Košić (2012) osnovni koncept
linearnih staza stvorio je kruţne rute, omogućavajući turistima da se vrate na početne tačke
njihovog putovanja. Oblikom razvijene maršute, poput onih koje obrazuju broj osam, zapravo
spajaju dve staze u jednu. Razvijali su se putevi kojima su se turisti kretali delom prevoznim
srestvom kao što je voz, a delom peške. Staze sa specijalizovanom tematikom su sada postale
uobičajene, svakidašnje, obične. UtvrĎivanjem kulturnih maršuta je omogućilo lokalnom
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
60
nasleĎu da bude promovisano. TakoĎe je omogućilo povezivanje interesantnih znamenitosti u
jedinstvenu turističku ponudu. Rute mogu biti planirane za šetače, bicikliste ili motorizovane
posteioce i treba da budu koncipirane tematski sa učešćem svih lokalnih interesnih grupa.
Putevi hrane mogu omogućiti povezivanje salaša i etno kuća u okolini InĎije i juţnog Srema,
tačnije u okolini Sremske Mitrovice i Rume. Ispitanici su gastronomiju Srema ocenili sa
procečnom ocenom 3,9. Moţe se zaključiti da Srem nema autohtonu kuhinju delom zbog
multietičnosti i uticaja drugih kultura tokom istorije. Prema rečima ispitanika neophodno je
kreiranje brenda, pronalaţenje i zaštita autohtonih domaćih proizvoda (jela) u cilju
kvalitetnije turističke ponude i njene promocije. MeĎu pićima je situracija nešto bolja, u
severnom delu Srema se proizvodi vino Bermet, koje je od 2009. godine brendiran. Veliki
nedostatak je što se bermet ne proizvodi u celom sremskom okrugu već samo u
severoistočnom delu. Pored pruţanja ugostiteljskih usluga posetiocima treba omogućiti,
ukoliko ţele,učestvovanje u pripremanju domaće hrane i/ili pića.
Putevi koji doprinose razvoju ruralnih regiona su putevi kulture ili tematski putevi (putevi
vina, putevi sira itd.) Oni vrlo često zahtevaju meĎusobnu saradnju više aktera koji su
uključeni u turističku ponudu. Dva osnovna obeleţja puta kulturne i prirodne baštine su
(Košić, 2012): kvalitet prirodne i kulturne baštine i jasno definisan identitet turističke ponude.
Kako autor navodi osnovni elementi Puta kulture i prirodne baštine su: područja sa visokom
vrednošću pejzaţa i predela; lokaliteti sa zanimljivom prirodnom i kulturnom baštinom;
panoramske rute; kulturne manifestacije i festivali. Na osnovu ocena koje su dali ispitanici
(Grafikon br.11) moţe se uočiti da Srem kao turistička destinacija za njih predstavlja veoma
značajan element koji ima visok potencijal, dok kulturne manifestacije i festivali nisu baš na
zadovoljavajućem nivou po brojnosti i kvalitetu.
Grafikon br.11: Proseĉne ocene elemenata turizma pruţaoca usluga u seoskom turizmu
Izvor: Autor
Lokalne samouprave nastoje da povećaju broj kulturnih manifestacija svake godine. Trenutno
ne postoji nijedna meĎunarodna manifestacija kojom se neguje tradicija, promocija ovih
manifestacija je na nezadovoljavajućem nivou. Usledećoj tabeli se mogu videti manifestacije
koje se organizuju tokom godine i koje bi mogle da obogate ponudu puteva hrane, kulture i
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
61
vina. Pored brojnosti i kvaliteta manifestacija veliki nedostatak je što su putevi za
panoramsko razgledanje teško dostupni, ne postoje odgovarajući putokazi i staze za
bicikliste. Na ţalost jedan od krucijalnih elemenata za razvoj turizma je u najlošijem stanju, u
ptianju turistička signalizacija koja je ocenja sa prosečnom ocenom 1,64. Soga je nephodno
da nadleţne institucije koje su nocioci razvoja turizma realizuju projekte putem kojih be se
ovaj veliki nedostatak sanirao.
Tabela br.10: Manifestacije po opštinama
Opština Beoĉina
Banoštorski dani groţĎa
Bazar vina, tamburice i rukotvorina
Al se nekad dobro jelo, baš
Opština Sremski Karlovci
Karlovačka berba groţĎa
Festival kuglofa
Festival nacionalnog kolača
Po tradiciju u Karlovce
Opština InĊija
Sajam VojvoĎanskih vina
Sremska potkovica
Zlatni kotlić
Etno-festival
Pudarski dani
Dani breskve
Maradička jesen
Dani meda
Nase sokačce
Opština Irig
Jesen ide Dunjo moja, kukurzi već su zreli
Guščijada
Patlidţanijada
Dani bostana
Dani vina
Opština Ruma
Rumfest
Dani meda
Sremski kolač
Dani slovenske pismenosti
Festival muţičkih društava Vojvodine
Festival tamburaških orkestara Vojvodine
Etno festival hrane i muzike
Sajam meda
Fijakerijada
Zlatni kotlić
Rimski dani
Sremski svinjokolj
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
62
Opština Sremska Mitrovica
Ponijada
Festival gudača
Bostanijada
Srem folk fest
Opština Šid
Sremska kobasicijada
Etno dan u Moroviću
Morovički letnji dan
Novogodišnji etno vašar
Pudarksi dani
Višnjićevi dani
Izvor: (www.fruskogorska-riznica.co.rs, Turističke orgnaizacije)
Na osnovu brojnosti manifestacija koje se organizuju u opštinama moţe se zaključiti da
opštine u kojima je najslabija turistička ponuda vinarija, salaša ili etno kuća, imaju najveći
broj manifestacija tokom godine.
6.7.1. Osnovni uslovi za razvoj turizma na selu
Za razvoj turizma na selu potrebno je primeniti odgovarajuću standardizaciju i kategorizaciju
usluga, posebno uslova za smeštaj. Zakonom o turizmu posebno je ureĎeno pruţanje usluga
smeštaja i ishrane u domaćinstvima, kao specifičan oblik pruţanja ugostiteljskih usluga.
Sobe, kuće i stanovi za odmor koji se izdaju turistima, moraju ispunjavati propisane
sanitarno-higijenske uslove i moraju biti razvrstani u odgovarajuće kategorije. Od posebnog
značaju su ulaganja u infrastrukturu, obezbeĎivanje zdravstvene zaštite i očuvanje ţivotne
sredine u cilju sprečavanja nekontrolisane urbanizacije. Prema oceni ispitanika prosečne
ocene navedenih elemenata bitnih za razvoj ruralnog turizma su sledeće:
Grafikon br. 12: Proseĉna ocena elemenata turiyma pruţaoca usluga u
seoskom turizmu
Izvor: Autor
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
63
Na osnovu prikaza grafikona br. 12 moţe se zaključiti da je trenutno stanje elemenata vaţnih
za razvoj turizma u Sremu u veoma lošem stanju. Još uvek postoje salaši koji nemaju
vodovodnu i kanalizacionu mreţu. Na grafikonu je ova stavka ocenjena sa prosečnom
ocenom 3,3. Vodu najčešće koriste iz sopstvenih bunara, ali se postavlja pitanje koliko je ta
voda ispravna. Nešto bolje je pozicionirana distribucija električne energije – prosečna ocena
3,8, za njom sledi infrastruktura sa prosečnom ocenom 4,2. Razlog tome je što su salaši i
etno-kuće smešteni u blizini glavnih ili lokalnih puteva ili u centru naselja, gde se putevi
odrţavaju. Veoma loše stanje je sa komunalnim otpadom, koji je u ovom slučaju zauzeo
najniţu poziciju. Poznato je da većina sela nema razvijen komunalni centar, najčešće se u
blizini malih naselja deponuje otpad iz velikih gradova. Veliki problem prave divlje deponije
i nepostojanje sistema za reciklaţu.
Jedan od najvaţnijih zadataka u razvoju seoskog turizma je edukacija članova seoskih
domaćinstava za bavljenje ovom aktivnošću. U ovom bi veliku ulogu trebalo da imaju
nevladine organizacije, turističke organizacije opštine, regiona i svi zainteresovani subjekti.
MeĎutim stručnost kadrova u turizmu ispitanici su ocenili sa prosečnom ocenom 3,3.
Ispitanici koji su išli na neku vrstu obuka iz oblasti tuirzma smatraju da nisu bile kvalitetne i
od velike pomoći. Stoga treba osmisliti odgovarajući program koji bi trajao nekoliko meseci,
uključio praksu, posetu razvijenim salašima u zemljama okruţenja, dovesti predavače koji se
bave seoskim turizmom duţi niz godina. Potrebno je obezbediti savetodavnu sluţbu i lokalne
ruralne centre koji bi bili na raspolaganju pruţaocima usluga tokom rešavanja problema i
nedoumica. Kroz stručnu edukaciju treba ukazati na ekonomsku opravdanost bavljenja
turizmom na selu. Tokom istraţivanja ispitanici su trebali da izraze svoj stav o ekonomskoj
opravdanosti bavljenja rurualnim turizmom. Na pitanje „Da li smatrate da je ekonomski
opravdano baviti se ruralnim turizmom?“, njih:
- 20 % je odgovorilo da jeste;
- 60 % je odgovorilo da, ako je dodatna delatnost i
- 20 % je odgovorilo sa negativnim odgovorom.
Savetodavni centri treba da pomognu u kreiranju imidţa destinacije, očuvanju i upravljanje
resursima, jačanju kulture i indentiteta odreĎene destinacije, uspostavljanju osnovnih uslova
za prihvat i semštaj turista, poboljšanju kvaliteta usluga i dr. Posebnu paţnju treba obratiti na
znanja, veštine i iskustva koje članovi domaćinstva mogu da primene u turizmu kako bi
obogatili turističku ponudu. Prema istraţivanju koje je sprovelo Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede (2007) utvrĎeno je da čak 45,8 % ispitanika smatra da ne poseduje
bilo koji vid znanja, veština ili iskustva. Ostali ispitanici poseduju znanja i veštine iz sledećih
oblasti bitnih za pruţanje usluga u ruralnom turizmu:
Tabela br.11 : Veštine sa kojima raspolaţu ĉlanovi seoskih domaćinstava u Srbiji
Naziv veštine Procenturalno uĉešće
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
64
Prerada voća i povrća na tradicionalan način 19,4 %
Narodna radinost (tkanje, grnčarija i sl.) 8,7 %
Usluţni zanati (krojač, obućar, stolar i sl.) 5,1 %
Sakupljanje divljih plodova i lekovitog bilja 4,4 %
Zanati za preradu prehrambenih proizvoda
(prerada mleka i sl.)
4,4 %
Soski turizam (izdavanje smeštaja, prodaja i
pravljenje suvenira)
0,7 %
Izvor: Mala ruralna domaćinstva u poljoprivredi i neruralna nepoljoprivredna ekonomija,
2007.
Na osnovu statističkih podataka (Tabela br.11) koji su dobijeni tokom istraţivanja moţe se
uočiti da je situacija veoma nepovoljna i da preti opasnost izumiranja tradicionalnih zanata i
veština. Stoga je potrebno usmeriti posebne napore na njihovo očuvanje. TakoĎe je
nezaobilazan razvoj znanja iz oblasti seoskog turizma.
MeĎu ispitanicima 60 % se bavi poljoprivredom kao primarnom delatnošću dok je turizam
sekundarna delatnost. Oni smatraju da je ekonomski opravdano baviti se ruralnim turizmom
ukoliko je sekundarna delatnost. Kod ostalih ispitanika nije jasno utvrĎeno da li je primarna
delatnost turizam ili članovi domaćinstva primarno ostvaruju prihode na neki drugi način.Da
bi se uspostavili edukativni centri, kao što je već napomenuto, potrebno je ostvariti saradnju
sa nadleţnim institucijama koja je ocenja od strane ispitanika sa prosečnom ocenom 2,4.
Domaćinstva kod kojih je postignut odreĎen nivo kvaliteta pruţanja usluga smeštaja, ishrane
i degustacija domaćih proizvoda, treba posebnu paţnju da obrate na animiranje turista,
organizovanjem izleta, sportskih aktivnosti i drugih kulturnih, zabavnih i rekreativnih
sadrţaja. Turistički proizvod seoskog turizma mora imati adekvatne kanale prodaje.
Neophodno je prevazići neorganizovanost u popunjavanju smeštajnih kapaciteta. Jedan od
osnovnih i efikasnih načina prevazilaţenja ovog problema je kreiranje baze podataka
jedinstvene za sremski okrug ili za skup opština kao što su to učinile opštine Beočin, Sremski
Karlovci i Irig. Baza podataka je osnovana pod nazivom Fruškogorska riznica. U bazu
podataka se mogu uključiti opštine InĎiju i Šid. Za opštine koje se nalaze u juţnom delu
Srema, uz obalu Save, moţe se kreirati zasebnabaza podataka kojoj bi se dao poseban
prepoznatljiv naziv. Podaci koji se unose u bazu podataka potrebno je redovno aţurirati.
TakoĎe još jedna banalna greška koja se treba pod hitno ispraviti jeste obezbeĎenje brošure sa
turističkim ponudama vinarija, salaša i etno kuća na regionalnom i lokalnim nivou. Ukoliko
se izraĎuju brošure na regionalnom nivou potrebno ih je distribuirati na mikronivoe. Brošure
moraju biti pisane na stranom jeziku (engleskom) i poţeljno je da budu pisane na još jednom
stranom jeziku (nemačkom). Neophodno je obezbediti turističku mapu na svakoj lokalnoj
jedinici sa upisanim turističko – ugostiteljskim ponudama i kulturno-istorijskim
znamenitostima. Jedan od efikasnijih načina prodaje turističkih proizvoda i usluga
jeuspostavljanje saradnje sa turističkim agencijama. Organizovan način prodaje će u
mnogome doprineti boljem susretanju ponude i traţnje za odmorom na selu i svakako pomoći
seoskim domaćinstvima da do kraja realizuju investiciona ulaganja.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
65
Dobar primer su pokazale pojedine evropske zemlje koje su kreirale puteve hrane ili puteve
tradicije. Na ovaj način bi se seoski turizam bolje pozicionirao na celokupnom turističkom
trţištu Srbije. Ukoliko bi se organizovao ovakav vid projekta, svi ispitanici bi ţeleli da budu
uključeni.
Od velikog značaja su subvencije od strane Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva
regionalnog razvoja, Ministarstva turizma i Pokrajinskog sekretarijata. MeĎu ispitanicima svi
su koristili neku vrstu subvencija. Na ţalost uslovi koji se propisuju konkursom su zahtevni,
posebno za objekte koji zbog višegodišnjeg neodrţavanja zahtevaju visok stepen obnove.
Uglavnom su u pitanju kuće koje spadaju u grupu nepokretnih dobara od visokog značaja,
stoga je zabranjeno njihovo rušenje i pored visokih finansijskih sredstava zahtevaju duţe
vremenske okvire za rekonstrukciju. TakoĎe nadleţne institucije bi trebalo da organizuju
projekte kojima be se pruţila pomoć seoskim domaćinstvima, svega 20 % ispitanika je bilo
uključeno u neki vid projekta negovanja tradicije i kulture. Ostali ispitanici su izrazili
pozitivnu ţelju učestovanja u projektima.
TakoĎe je neophodno pozicioniranje turističkih proizvoda seoskih domaćinstava uz
korišćenje svih instrumenata marketinga.
6.7.2. Marketing miks
Marketing je društveni i upravljački proces kroz koji pojedinci i organizacije zadovoljavaju
svoje potrebe i ţelje putem stvaranja ponude i razmene proizvoda koje imaju odreĎenu
vrednost (Cvijanović, 2012)
Marketing koncepcija polazi od otkrivanja ţelja i potreba potrošača u cilju njihovog
zadovoljenja i ostvarirvanja profita domaćinstva. Marketing je proces putem kojeg prodavci i
kupci stiču ono što ime je potrebno. Stoga svaki proizvod koji se plasira na trţište mora da
prati kompletan marketing miks: cena, proizvod, planiranje proizvoda i zauzimanje njegovog
poloţaja u svesti potrošača. U vinskom turizmu glavni proizvod je vino, kao i ostale usluge
koje nudi vinarija: degustacija vina, obilazak vinograda, edukacije o vinu, hrana i smeštaj. U
seoskom turizmu to su usluge ishrane (domaća, tradicionalna jela) i smeštaj u tradicionalnim
objektima (50%), delemično tradicionalnim objektima (30%) ili u novosagraĎenim sa
tradicionalnim elementima (20%). Pored kvaliteta svakako je bitna ambalaţa domaćih
proizvoda, enterijer objekata u kojima se vrši prihvat posetilaca, lokacije objekta,
gostoprimstvo domaćina i dr.
Kanal distribucije je put kojim se proizvod kreće od proizvoĎača do potrošača. Kanal
distribucije moţe biti direktan kanal – kada se proizvod distribuira direktno kupcima bez
posrednika. Seoska domaćinstva za razliku od vinarija jedino mogu da koriste ovaj način
distribucije svojih proizvoda. S tim da je za vinarije povoljniji ovaj način od indirektne
prodaje jer nema dodatnih troškova i na ovaj način posetioci pod uticajem atmosfere vianrije i
vina mogu povratiti ţelju da se ponovo vrate i obiĎu vinski podrum.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
66
Indirekta prodaja – podrazumeva prodaju putem posrednika. Kod prodaje vina to su:
vinoteke, restorani, hoteli, maloprodaja i veleprodaja. MeĎu ipitanicima koji se bave
proizvodnjom i prodajom vina, svoje proizvode prodaju putem specijalizovanih objekata,
ugostiteljskim lancima i salašima. MeĎu vinarijama koje su obuhvaćene istraţivanjem sve
koriste ovaj način prodaje, uglavnom prodaju vrše putem ugostiteljskih objekata i vinoteka.
Cena predstavlja novčani izraz vrednosti turističkog proizvoda ili usluge. Ovo je jedan od
ključnih i najosetljivijih elemenata marketing miksa. Cena je instrument a ne cilj marketing
politike. Cena proizvoda se najčešće odrĎuje na osnovu ponude i traţnje na trţištu. Na njeno
formiranje mogu da utiču faktoru na makroplanu i mikroplanu. Najbitnije je da cena
reflektuje kvalitet proizvoda i usluge i omogući kupcu da ostvari očekivanu korist.
Promocija obuhvata aktivnosti orjentisane na informisanje i privlačenje kupaca odreĎenih
proizvoda i usluga. Promociju čine različiti oblici komuniciranja sa potencijalnim kupcima.
Neki od oblika promocije su:
Turistička propaganda – stimuliše veću prodaju, samim tim i veću proizvodnju. Turistička
propaganda se najčešće vrši putem brošura, mapa, vodiča i sličnih materijala koji su dostupni
u informacionim turističkim centrima. Veliki problem je što u velikom broju slučajeva
radnici koji rade u informacionim centrima nisu u potpunosti upoznati sa kompletnim
turističkim ponudama. TakoĎe u brošurama se navode netačni podaci o turističkim uslugama,
najčešći razlozi su što se brošure štampaju na svake 3, 4 pa i 5 godina. Potrebno ih je aţurirati
svake godine i izvršiti neophodne promene. Brošure je neophodno štampati na engleskom
jeziku i još jednom stranom jeziku (nemačkom). Promocija se moţe vršiti i pomoću
turističkih časopisa ili časopisa koji su vezani za odrĎenu tematiku kao što je vino ili domaća
hrana.
Lična prodaja – kao što i sam naziv kaţe moţe se zaključiti kakav je ovaj vid turističke
promocije. Lična prodaja je najvaţniji vid aktivnosti jer se prodaja vrši u okviru seoskih
domaćinstava odnosno na mestu proizvodnje, osim vina koja nisu striktno vezana.
Odnosi sa javnošću – imaju za cilj stvaranje poztivnog imiĎţa. Javljaju se u vidu promocija
putem radija, tv emisija, snimanja serija i sl. Od broja ispitanika, broj kosristi ovaj vid
promocije.
Sponzorstvo moţe omogućiti poboljšanje imidţa, ali najčešće koriste preduzeća koja su
dobro pozicionirana na trţištu, ostvaruju visoke prihode i stoga mogu da priušte sebi ovaj vid
promocije.
UnapreĎenje prodaje – obuhvata mere i aktivnosti kojima se stimuliše prodaja. Cilj je da se
dopune postojeće osobine proizvoda ili usluga kako bi se podstakle odluke kupaca o kupovini
izmeĎu dve i više sličnih proizvoda ili usluga. Najčešće se ovaj vid moţe zapazitki u vidu
davanja poklona npr. visnke čaše uz kupljenu bocu vina, boca vina, poklanjanje autentičnog
suvenira. MeĎu vinarima % koristi ovakav vid promocije. Najčešće su u pitanju pokloni
boce vina. MeĎu seoskim domaćinstvima su u pitanju autentični suveniri.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
67
Direktni marketing – je promocija putem telefona, interneta. S obzirom da ţivimo u
milnijumu inovacija u IT sektoru i da su društvene mreţe gotovo zamenile telefone moţe se
reći da je došlo do inovacije u ovom vidu promocije. MeĎu ispitanika, njih % ima profil
na društvenim mreţama (facebook).
Usmena promocija – je najzastupljeniji i jedan od najboljih sredstava promocije prema
rečima ispitanika. Na ovaj način se najlakše stiče lojalnost kupaca. Neophodno je da je
osoblje ljubazno, usluţno, efikasno, stručno i motivisano kako bi zadovoljili potrebe turista i
posetioca.
Sajmovi i izloţbe – predstavljaju posebne promotivne manifestacije na kojima se susreću
ponuda i traţnja, na tačno odreĎenom mestu i u tačno odreĎeno vreme s ciljem da se ostvari
razmena , odnosno da se sklopi kupoprodajni ugovor. Sajmovi su karakteristični za odreĎenu
vrstu proizvoda, kao što su sajmovi vina, meda i sl.
Kao tri najvaţnija oblika promocije ispitanici su naveli sledeće oblike:
Na prvom mestu za obe kategorije (vinarije i seoska domaćinstva) je internet (sajtovi i
društvene mreţe), zatim prijatelji i poznanici. Za vinare veoma značajan vide promocije su
sajmovi i manifestacije.
Na pitanje da li ostaju u kontaktu sa posetiocima, polovina ispitanika (vinarije i seoska
domaćinstva) ne ostvaruje bilo kakav vid kontakta sa posetiocima. Vinarije češće
obaveštavaju posetoice putem e-mail-a o novitetima objekta i češće daju prigodan poklon
učestalim i posebnim gostima. Seoska domaćinstva koriste SMS poruke, e-mail ili društvene
mreţe kako bi se zahvalile na poseti. Vinarijama je teţe da se zahvaljuju na ovakav način jer
uglavnom imaju velike grupne posete. Seoska domaćinstva bi trebala da poklanjaju prigodne
poklone posetiocima, to mogu biti domaći proizvodi ili neki vid suvenira napravljen od
prirodnog materijala. Na ovaj način se seoska domaćinstva promovišu, a turisti odlaze
zadovoljni sa lepim uspomenama.
7. ANALIZA STANJA RURALNOG TURIZMA SREMA:
SWOT analiza, TOWS matrica i PESTEL anlaiza
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
68
7.1. SWOT analiza
SNAGE SLABOSTI
- Povoljan geostrateški poloţaj
- Bogata prirodna dobra
- Razvijena poljoprivreda, pre svega
voćarstvo i vinogradarstvo
- Očuvanje starih zanata
- Organizovanje manifestacija tokom
cele godine
- Postojanje obrazovnih institucija
- Bogato kulturno – istorijsko nasleĎe
- Pozitivna turistička infrastruktura
- Postojanje strategije za ruralni razvoj
- Povećanje zaposlenosti
- Baza podataka ponuĎača turističkih
usluga
- Organizovanje seminara na temu
razvoja agroturizma
- Uključivanje u puteve vina Fruške
gore
- Osnivanje vizitorskog centra u
Sremskoj mitrovici
- Nepovoljna infrastruktura unutar naselja i na
obroncima Fruške gore
- Nepostojanje turističke organizacije u opštini
Beočin
- Neaktivan rad turističkih organizacija u
opštini InĎija i Irig
- Nepostojanje brenda
- Nedostatak informisanosti lokalnog
stanovništva o mogućnostima razvoja
ruralnog turizma i njegovog značaja
- Neplaćanje boravišne takse
- Nemogućnost iznajmljivanja biciklova
- Nedovoljan broj smeštajnih kapaciteta u
seoskim domaćinstvima
- Nepostojanje savetodavne sluţbe, niti
udruţenja za Seoski turizam
- Nepostojanje asocijacija ili udruţenja vinara
na lokalnom ili regionalnom nivou
- Nedostatak znanja i veština bavljenja
seoskim turizmom
- Nedostatak turističkih animacija
- Nedostatak obučenih kadrova u turizmu
- Saradnja sa nosiocima turističke ponude nije
na zadovoljavajućem nivou
- Loša promocija
ŠANSE OPASNOSTI
- Ostvarivanje saradnje sa okolnim
mestima osim sa Sr.Karlovcima i
Beočinom, proširenje poslovne mreţe
- Očuvanje prirode i podizanje ekološke
svesti
- Prehrambena sigurnost, razvoj
preraĎivačke industrije
- Povezivanje poljoprivrede sa ostalim
sektorima
- Promovisanje kulturnog nasleĎa,
gastronomije
- Razvoj organske poljoprivrede
- Kreiranje brenda
- Opadanje kupovne moći
- Visoka stopa nezaposlenosti
- Opadanje razvoja privrede
- Niska investiciona ulaganja u razvoj turizma
- Nedovoljna angaţovanost i saradnja na
makro i mikro nivou glavnih aktera u
poljoprivredi i turizmu
- Konkurencija u zemljama okruţenja, Bosna i
Hercegovina, Hrvatska
- Konkurencija, u Evropi postoje vodeće regije
koje su postale prepoznatljive po ruralnom
turizmu
- Usled cilja povećanja broja posetilaca moţe
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
69
- Manifestacije internacionalnog
sadrţaja
doći do opadanja kvaliteta usluga ponuĎača
- Rigorozni zakoni
- Onemogućen pristup razvojnim fondovima
Izvor: Autor
7.2. TOWS matrica
Kada se putem SWOT analize doĎe do snaga na osnovu kojih se razvijaju strategije kakobi se
eleminisale slabosti, potrebno je uočiti veze izmeĎu spoljašnjih i unutrašnjih faktora, stoga se
razvija TOWS matrica.
Spoljni faktori Unutrašnji faktori
Snage (S) Slabosti (W)
Prilike (O)
Strategija Maksi – Maksi
Bogatstvo prirodnih lepota,
kultruno istorijskog nasleĎa,
duga tradicija,
zasinteresovanost za vina i
lokalnu kuhinju.
Strategija Mini – Maksi
Nepovoljna turistička
infrastruktura,
uspostavljanje i
realizovanje razvojnih
planova
Pretnje (T)
Strategija Maksi – Mini
Kvaliteni proizvodi (vino,
hrana, smeštajni kapaiciteti),
mala otvorenost zemlje ka
inostranstvu
Strategija Mini – Mini
Ulaganje u sopstveni
marketing bez adekvatne
pomoći i podrške drţave,
nepreciznost Zakona o
turizmu.
Izvor: Autor
7.3. PESTEL analiza
Elementi PESTEL analize se najčešće vezuju za obuhvatnu analizu okruţenja i šire okoline
sa više aspekata: političkog, ekonomskog, društvenog, tehnološkog, ekološkog i pravnog.
Otuda potiče sam naziv, od akronima reči: Political, Economic, Social, Tehcnological,
Enviromental. Legal factors. PESTEL analiza je najbolje kombinovati sa SWOT analizom.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
70
Politički faktori
Pogodnosti
- Mir u zemlji i regionu
- Dobra politička saradnja sa zemljama u okruţenju
- Postojanje i delovanje Turističke organizacije Srbije, Turističke organizacije
Vojvodine i lokalnih turističkih organizacija.
Nepogodnosti
- Politička nestabilnost
- Česte promene vlasti i odgovornih lica na pojedinim funkicijama
- Nepostojanje institucije koja će se zalagati za postojanje prava vinara i seoskih
domaćinstava koji nude usluge smeštaja i/ili ishrane
- Slaba saradnja izmeĎu javnog i privatnog sektora
Ekonomski faktori
Pogodnosti
- Veća ulaganja iz inostranstva
- Veće mogućnosti za zaposlenje, otvaraju se nova radna mesta
- Finansijska pomoć Ministarstva poljoprivrede i regionalnog razvoja u razvoju
ruralnog turizma
Nepogodnosti
- Nestabilnost deviznog kursa
- Visoka stopa inflacije
- Visoke kamatne stope za poljoprivredne kredite
- Visoka stopa nezaposlenosti
- Nedovoljna visina finansijskih sredstava za vinare i seoska domaćinstva koja se bave
etno turizmom
Socijalni faktori
Pogodnosti
- Povećanje obrazovanih ljudi
- Veće angaţovanje madih u osnivanju nevladinih organizacija ili udruţenja graĎana,
koja se zalaţu za razvoj ruralnog turizma Vojvodine
Nepogodnosti
- Niţi ţivotni standard
- Nizak prirodni priraštaj
- Odliv mladih iz sela u gradove
- Odliv obrazovanih mladih ljudi iz Srbije u inostrane zemlje
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
71
Tehnološki faktori
Pogodnosti
- Korišćenje nove tehnologije u proizvodnji vina
- Razvoj informacione tehnologije
- Baze podataka turističkih usluga
- Elektronsko poslovanje
- Blootuth aplikacije za mobilne telefone (turistički vodič)
Nepogodnosti
- Nedovoljno korišćenje pogodnosti koje pruţa internet
- Nepostojanje jedinstvene baze podataka svih vinarija na teritoriji Srema
Zaštita ţivotne sredine
Pogodnosti
- Očuvanje prirode
- Postojanje svesti kod stanovništva o zaštiti ţivotne sredine
- Postojanje i delovanje nevladinih organizacija koja podstiču zaštitu ţivotne sredine i
odrţivi razvoj
Nepogodnosti
- Divlje deponije u samim naseljima i u blizini naselja
- Neefikasnost konunalne delatnosti na lokalnom nivou
- Nepostojanje reciklirajućih centara
- Korišćenje hemiskih sredstava u poljoprivredi
Pravni faktori
Pogodnosti
- Olakšana procedura osnivanja preduzeća
- Podsticajne mere za razvoj ruralnog turizma
- UsklaĎivanje standarda i regulativa sa EU
Nepogodnosti
- Dominanta centralizacija
- Slabe kaznene mere
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
72
8. ZAKLJUĈAK
Ruralni turizam je izuzetan značajan oblik turizma, pre svega vinski turizam koji u
poslednjim godinama beleţi rast i razvoj. Ruralni turizam značajan je pre svega za razvoj
turističke destinacije i jačanje lokalne ekonomije.
Tokom istraţivanja došlo se do zaključka da severni deo Srema izmeĎu Dunava i Fruške gore
ima povoljne uslove za razvoj vinskog turizma, dok juţni deo Srema ima povoljne uslove za
razvoj seoskog i etno-turizma, dok ceo Srem zbog izrazitih prirodnih vrednosti ima povoljne
uslove za razvoj eko-turizma. Trenutna turistička ponuda vinara je na zadovoljavajućem
nivou. Vinari uspevaju da prate sadašnju potraţnju posetilaca, dok to nije slučaj sa seoskim
domaćinstvima (salašima i etno kućama). Turističke animacije su veoma siromašne, osnovne
usluge koje se pruţaju su usluge smeštaja i/ili usluge ishrane. Da bi obogatili svoju ponudu i
te na taj način omogućili posetiocaima da se zadrţe duţe potrebno je da organizuju
jednodnevne izlete u saradnji sa vinarijama, lokalnim proizvoĎačima i turističkim
organizacijama. U zavisnosti od psihološkog profila turista, pojedini više ţele da sami
istraţuju mesto i okolinu, dok drugi pak ţele da učestvuju u programima koji su unapred
isplanirani i organizovani. Ujedno potrebno je da više obrate paţnju na trţišni segment i da
svoju ponudu usmere ka njemu. TakoĎe je potrebno pruţiti posebne oblike edukacije kako bi
što efikasnije rešavali probleme na koje nailaze u toku poslovanja.
Svake godine se pvećava broj registrovanih vinarija, salaša i etno kuća. Neophodno je
podstaknuti ostale turističke subjekte koji imaju potencijal baveljenja rurlanim turizmom da
se registruju i te na taj način izaĎu iz sive zone i postanu vidljivi za posetioce. Npr. u Irigu
postoji veliki broj vinarija i proizvoĎača sireva, stim da su pojedini odustali od ruralnog
turizma jer smatraju da ne donosi profit, drugi nemaju dovoljno slobodnog vremena, pojedini
se plaše ili nemaju dovoljno sredstava za novčana ulaganja. Oni uspevaju da prodaju svoje
proizvode turistima preko lokalnih posrednika, vinarija i salaša. Samim tim što nisu
registrovani gube mogućnost u učestvovanju projekata poput „Putevi vina“, „Putevi hrane“ i
sl. Jedan od načina da se ostvari meĎusobna saradnja na lokalnom nivou je kreiranje
turističkih sela u kojima bi većina domaćinstava pruţalo neki vid usluga i animacija za
posetioce, kako bi uključili turiste u seoski ţivot i omogućili im da se odomaće i osećaju kao
kod svoje kuće. Nedostatak je što je trenutno u Sremu veoma mali broj salaša i etno kuća, a
pri tom su geografski meĎusobno udaljeni.
TakoĎe treba voditi računa da se odrţi kvalitet domaćih proizvoda. Objekti se moraju
kategorisati na odgovarajući način, nepohodno je napraviti izmene, odnosno dopune u zakonu
u kojem bi se salaši i etno kuće drugačije kategorisali.
Lokalne samouprave u saradnji sa nadleţnim organima treba da omoguće razvoj
infrastrukture, a u saradnji sa turističkim organizacijama treba da obezbede bolju turističku
infrastrukturu i promociju, radi što uspešnije pozicioniranja na turističkom trţištu.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
73
Ukratko da bi se podstakao razvoj ruralnog turizma neophodno je:
Razvijati promociju
Edukacija kadrova koji rade u turizmu
Osnivanje vizitorskih centara i info pultova
Organizovanje većeg broja manifestacija, domaćih i meĎunarodnih
Podizanje kvaliteta manifestacija
Osnivanje savetodavnih sluţbi i centara
Obezbediti bolji nivo infrastrukture
Obnoviti kulturno istorijske spomenike i učiniti prirodna dobra dostupnim
Unaprediti turističku animaciju na lokalnom nivou (vidikovci, sprtsko-rekreativne
aktivnosti, mogućnost iznajmljivanja bicikla)
Jasno je da turizam na različite načine doprinosi revitalizaciji sela i lokalne ekonomije na
sledeće načine:
Usporava migracije ka gradu i utičke na ostajanje mladih na selu, podmlaĎivanje
seoske populacije, a time i na poboljšanje strukture radno aktivnog stanovništva
Povećava se proizvodnja i omogućava bolji plasman poljoprivrednih proizvoda,
predmet domaće radinosti i proizvoda starih zanata.
Razvoj turizma na selu sprečava narušavanje prirodnog ambijenta i razvoj svesti o
očuvanju prirodnih resursa i zaštiti ţivotne sredine, delimično utiče na očuvanje
tradicionalne narodne arihitekture, etnografskih elemenata, običaja, folklora i dr.
Utiče na povećanje broja zaposelnih, kvalitet ţivota i jačanju lokalne ekonomije.
Utiče na razvoj proizvodnje ekoloških, organskih proizvoda.
Razvoj ostalih delatnosti poput, trgovine, zanatstva, ugostiteljstva i dr., svih subjekata
koji obogaćuju asortiman proizvoda i usluga lokalne zajednice.
Moţe uticati na produţenje turističke sezone.
Pored razvoja ova dva oblika ruralnog turizma Srem ima potencijale za razvoj i drugih vidova
turizma kao što su: eko turizam, kulturni turizam, verski turizam i omladisnki turizam. Za
početak je neophodno postaviti osnovne uslove za razvoj vinskog i seoskog turizma kako bi
se na njih mogli osloniti ostali vidovi turizma.
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
74
SPISAK LITERATURE
1. Bakić O., Unković S., Čačić K.,(2002): Savremena kretanja na turističkom trţištu,
Ekonomski fakultet, Beograd
2. Bogdanov N.(2007): Mala ruralnda domaćinstva u Srbiji i ruralna nepoljoprivredna
ekonomija, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodopirvrede, Beograd.
3. Vujović S., Cvijanović D.(2011): Turizam i ruralni razvoj: savremene tendencije,
problemi i mogućnosti razvoja, tematski zbornik/VI meĎunarodni naučni skup
Mediteranski dani Trebinje 2011, Plast print, Trebinje.
4. Gligorijević A., Gligorijević Ţ.(2012): Turizam: karakteristike i perspektive razvoja,
Sven, Niš
5. Damjanović A.(2003): Fruškoj gori s ljubavlju, PSD Ţelezničar, Novi Sad
6. Ekonomski fakultet u Kragujevcu, Horwath Consulting Zagreb (2005): Strategija
turizma Republike Srbije – prvi fazni izvštaj, Ministarstvo trgovine, turizma i usluga,
Beograd.
7. Zečević B., Unković S.(2012): Ekonomika turizma, Centar za izdavačku delatnost
Ekonomskog fakulteta, Beograd.
8. Zakon o turizmu, Sluţbeni glasnik RS br. 36/2009 u 88/2010d
9. Jegdić V. (2010): Model razvoja ekoturizma u Vojvodini. Ekonomski horizonti,
Ekonomski fakultet, Univerzitet u Subotici, vol 12(1) 63-78.
10. Košić K.(2012): Ruralni turizam Vojvodine, Prirodno-matematički fakultet,
Univerzitet u Novom Sadu.
11. Kušen E.(2007): Terminoglogija ruralnog turizma, Institut za turizam, Zagreb.
12. Lazić L.,Košić K.(2007): Turistička geografija, Prirodno-matematički fakultet,
Univerzitet u Novom Sadu.
13. Grupa autora (2011): Master plan odrţivog razvoja Fruške gore od 2012. do 2020.
godine, AP Vojvodina, Univerzitet u Novom Sadu, JP „Nacionalni park Fruška gora,
Novi Sad.
14. Grupa autora (2008): Jačanje kapaciteta u nivou usluga seoskog turizma zapadne
Srbije, Privredna komora Valjevo.
15. Milošević Đ. S., Milovanović J. (2012): Odrţivi turzam u funkciji rurlanog razvoja,
Fakultet za primenjenu ekologiju Futura, Univerzitet Singidunum, Beograd.
16. Muhi B.(2009): Primena marketinga u seoskom turizmu Vojvodine, Fakultet poslovne
ekonomije, Sremska Kamenica.
17. Njegovan Z.,Pejanović R.(2009): Ruralna regionalizacija AP Vojvodine,
Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u Novi Sad.
18. Pivac T.(2012): Vinski turizam Vojvodine, Prirodno-matematički fakultet, Departman
za geografiju, turizam i hotelijerstvo, Univerzitet u Novom Sadu.
19. Popesku J.(2011): MenaĎment turističke destinaicije, Fakultet za turistički i
hotelijerski menadţment, Univerzitet Singidunum u Beogradu, Beograd.
20. Todorvić M., Štetić S.(2009): Ruralni turizam, Geografski fakultet, Beograd.
21. UN Joint Programme (2011): Master Plan odrţivog razvoja rurlanog turizma Srbije,
http://carobnoselo.co.rs/sites/default/files/Master%20plan%20ruralnog%20turizma.pdf
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
75
22. Unković S., Tourki M.(1973): Istraţivnaje turističkog trţišta i turistička propaganda,
Viša ekonomska škola, Univerzitet u Beogradu, Begrad.
23. Cvijanović D.(2012): Marketnig u turizmu, Poljoprivredni fakultet, Univerzitet u
Novom Sadu, Novi Sad.
24. Cvijanović D.(2012): Turističko trţište, skripta na Poljoprivrednom fakultetu u
Novom Sadu.
25. Štetić S.(2003): Vodička sluţba u turizmu, CICERO, Beograd.
Internet stranice:
www.tourismsid.rs(15.08.2013.)
www.torusimsid.rs(15.08.2013.)
www.serbia.travel(15.08.2013.
http://www.pkv.co.rs/node/104 (20.08.2013)
http://mkt.unwto.org/en/barometer (17.07.2013)
http://ec.europa.eu/agriculture/rur/cork_en.ht (18.08.2013)
www.fruskogorska-riznica.co.rs(27.03.2013)
http://www.turizam.mfp.gov.rs/index.php/sr/2010-02-11-17-24-30(4.08.2013)
http://www.tourismsid.rs/(23.07.2013)
http://tosmomi.rs/(06.08.2013)
http://www.novisajt.rumatourism.com/(06.08.2013)
http://www.indjija-tourism.com/code/navigate.php?Id=1(06.08.2013)
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
76
PRILOG
Upitnik za pruţaoce turistiĉkih usluga vinskog i seoskog turizma, realizovan
tokom jula i avgusta meseca 2013. godine.
1. OD KADA SE GOVORI O RURALNOM TURIZMU SREMA, PRVA
ASOCIJACIJA VAM JE:
__________________________________________________________
2. OCENITE STANJE SLEDEĆIH STAVKI BITNIH ZA RAZVOJ RURALNOG
TURIZMA.
1 – vrlo loše, 2 – loše, 3 – dobro, 4 – vrlo dobro, 5 – odlično
Infrastruktura (stanje puteva, ţelezničke i rečne infrastrukture) 1 2 3 4 5
Vodovodna i kanalizaciona mreţa 1 2 3 4 5
Sistem za upravljanje otpadom 1 2 3 4 5
Distribucijski kapaciteti električne energije 1 2 3 4 5
Turistička signalizacija 1 2 3 4 5
Ljudi (gostoljubivost, otvorenost…) 1 2 3 4 5
Kulturno-istorijsko nasleĎe Srema 1 2 3 4 5
Identitet i atraktivnost gastronomije Srema 1 2 3 4 5
Prorodne lepote (pejzaţi, reke, jezera, planina i sl.) 1 2 3 4 5
Brojnost dogaĎaja, manifestacija, svetkovina 1 2 3 4 5
Kvalitet dogaĎaja, manifestacija, svetkovina 1 2 3 4 5
Kvalitetni kadrovi u turizmu 1 2 3 4 5
Saradnja nadleţnih institucija sa nosiocima turističke ponude 1 2 3 4 5
3. IZRAZITE VAŠE MIŠLJENJE NA SLEDEĆE IZJAVE:
1 – u potpunosti se ne slaţem, 2 – ne slaţem se, 3 – niti se slaţem, niti ne slaţem,
4 – slaţem se, 5 – u potpunosti se slaţem
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
77
II DEO
4. KOM OKRUGU PRIPADA VAŠ OBJEKAT?
a) Opština Sremska Mitrovica e) Opština Ruma
b) Opština Šid f) Opština Sremski Karlovci
c) Opština InĎija g) Opština Pećinci
d) Opština Irig h) Opština Beočin
5. VRSTA OBJEKTA:
6. VAŠ OBJEKAT JE:
a) stari tradicionalni
b) delimično tradicionalni
c) novosagraĎeni objekat sa tradicionalnim elementima
d) objekat bez tradicionalnih elemenata
7. KADA STE POĈELI DA SE BAVITE TURIZMOM (OD KOJE GODINE)?
8. U VAŠEM OBJEKTU RADE:
a) samo članovi porodice
b) ljudi koji ne pripadaju krugu porodice
c) članovi porodice i dodatna radna snaga
9. KOLIKO IMATE ZAPOSLENIH?
a) do 5
Drţavne subvencije mogu da pomognu u razvoju
ruralnog turizma
1 2 3 4 5
Svake godine se povećava broj turista 1 2 3 4 5
Nephodno je kreiranje brenda po kojem će sremski
okrug biti prepoznatljiv na turističkom trţištu
1 2 3 4 5
Ruralni turizam ima perspektivu 1 2 3 4 5
Turističke organizacije imaju značajnu ulogu u razvoju
turizma
1 2 3 4 5
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
78
b) od 6 do 10
c) 11 – 15
d) više od 15 ljudi
10. KOLIKA JE POVRŠINA IMANJA NA KOJEM SE NALAZI VAŠ OBJEKAT?
a) 1 ha i manja
b) 1 – 3 ha
c) veća od 3 ha
11. PRIMARNA DELATNOST VAM JE:
a) poljoprivreda
b) turizam
c) _____________
12. KOLIKA JE POVRŠINA KOJU OBRAĐUJETE UKOLIKO VAM JE
POLJOPRIVREDA PRIMARNA DELATNOST: _____________________
13. RADNO VREME OBJEKTA JE:
a) od ponedeljka do petka * neophodna je najava
1. Tokom cele godine b) samo vikendom * bez najave
c) od ponedeljka do nedelje
2. Sezonski a) od ponedeljka do petka * neophodna je najava
b) samo vikendom * bez najave
c) od ponedeljka do nedelje
3. Samo po najavi
14. USLUGE KOJE SE PRUŢAJU U VAŠEM OBJEKTU SU:
a) Usluge smeštaja
b) Usluge smeštaja i ishrane
c) Organizovanje izleta
d) Sportsko-rekreativna aktivnosti (ribolov, pešačenje, voţnja bicikla, jahanje …)
e) Kreativne radionice (izrada suvenira,…)
f) Učestvovanje u proizvodnji domaćih, tradicionalnih proizvoda
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
79
g) Učestvovanje u berbama voća ili povrća
h) _________________________________
15. UKOLIKO PRUŢATE USLUGE SMEŠTAJA, UKUPAN BROJ LEŢAJEVA
JE: _______________
16. NAJBROJNIJI POSETIOCI NA VAŠEM OBJEKTU SU:
a) porodice sa decom
b) porodice bez dece
c) mladi (15 – 30 godina)
d) stariji (preko 60 godina)
17. KOLIKO JE POSETILACA U VAŠEM OBJEKTU NA NIVOU JEDNE
GODINE?
a) do 500
b) 501 – 1001
c) 1.001 – 1.500
d) preko 1.500
e) ne vodim preciznu evidenciju
18. NA KOJI NAĈIN VRŠITE PROMOCIJU SVOG OBJEKTA? (ZAOKRUŢITI
MAKSIMALNO 3 ODGOVORA)
a) prospekt e) TV
b) internet f) radio
c) prijatelji i poznanici g) novine
d) putničke agencije h) sajmovi i prezentacije
19. DA LI ZA VAŠ OBJEKAT IMATE (zaokruţite):
a) sopstvenu internet stranicu da ne
b) e-mail adresu da ne
NIKOLINA PETROVIĆ
RURALNI TURIZAM U SREMU – MOGUĆNOSTI RAZVOJA I PERSPEKTIVE
80
c) profil na društvenim mreţama da ne
d) telefon (fiksni/mobilni) da ne
20. NAKON ODLASKA GOSTA IZ VAŠEG OBJEKTA:
a) pošaljem mejl sa novitetima u objektu
b) pošaljem čestitku za vaţan dogaĎaj za gosta (roĎendan, godišnjica...)
c) nisam u kontaktu sa gostima nakon njhovog odlaska
d) ______________________________
21. DA LI JE EKONOMSKI ISPLATIVO BAVITI SE RURALNIM TURIZMOM?
a) Da
b) Da, ali ako je dodatna delatnost
c) Ne
22. MOLIM VAS DA NA SLEDEĆA PITANJA ODGOVORITE SA DA ILI NE:
a) Da li ste uključeni u neki od projektaka poput puteva vina, eko turizma i sl.?
DA NE
b) Ukoliko niste uključeni ni u jedan vid projekta, da li biste ţeleli da se uključite?
DA NE
c) Da li imate saradnju sa nekom od lokalnih organizacija?
DA NE
e) Da li ste ikada koristili podsticajna sredstva za razvoj ruralnog turizma (od nadleţnog
ministarstva na republičkom ili pokrajinskom nivou)?
DA NE
f) Da li planirate da proširite dosadašnji asortiman usluga?
DA NE