Srednjoegipatski jezik i pismo

Kristina Šekrst

5. predavanje (18. travnja 2018.)

Ponavljanje

Sufiksne zamjenice

• 1. sg. -i

• 2. sg. m. -k

• 2. sg. f. -T

• 3. sg. m. -f

• 3. sg. f. -s

• 1. pl. -n

• 2. pl. -Tn

• 3. pl. -sn

• 1. du. -ny

• 2. du. -Tny

• 3. du. -sny

3

Nezavisne zamjenice

• 1. sg. ink

• 2. sg. m. ntk

• 2. sg. f. ntT

• 3. sg. m. ntf

• 3. sg. f nts

• 1. pl. inn

• 2. pl. ntTn

• 3. pl. ntsn

4

Objektne zamjenice

• 1. sg. wi

• 2. sg. m. Tw

• 2. sg. f. Tn

• 3. sg. m. sw

• 3. sg. f. sy

• plural isti kao kod sufiksnih zamjenica:

• 1. pl.

• 2. pl.

• 3. pl.

5

Objektne zamjenice

• subjekt u pridjevskim predikatima

• npr. (uz ink nfr) i nfr wi = "ja sam dobar"

• zašto nešto u akuzativu odjednom kao

subjekt?

– npr. kao da u hrvatskome umjesto "on je lijep"

ili "lijep je" imamo "ga je lijep"

• moguć odgovor: ergativnost!

6

Ergativ

• po sintaktičkome ustroju indoeuropski su jezici

nominativno-akuzativni

• to znači da subjekti i prijelaznih i neprijelaznih

glagola bivaju u istome padežu – nominativu

– neprijelazni glagoli: ne traže objekt, npr. hodati,

trčati, sjediti (nije npr. hodati hod)

– prijelazni glagoli: imaju objekt u akuzativu, npr. jesti

(jabuku), voljeti (ženu), vidjeti (čovjeka)

• objekti prijelaznih glagola bivaju u akuzativu

(gore jabuku, ženu, čovjeka)

7

Ergativ

• međutim, brojni su jezici ergativno-apsolutni– npr. baskijski u Europi, brojni indijanski te eskimsko-aleutski

jezici, australski jezici (npr. djirbal), kavkaski jezici itd.

• subjekt neprijelaznoga glagola i objekt prijelaznoga glagola u istome su padežu – apsolutivu

• subjekt prijelaznoga glagola u ergativu je

• npr. čovjek jede jabuku i čovjek trči– u hrv. su čovjek u oba slučaja u istome padežu, u nominativu

– no u ergativnim jezicima u prvome bi slučaju čovjek kao subjekt prijelaznoga glagola (jesti) bio u ergativu

– u drugome bi slučaju čovjek kao subjekt neprijelaznoga glagola (trčati) bio u apsolutivu

– u istome bi padežu – apsolutivu – bio i objekt (jabuku)

8

Ergativ

• podsjetimo se:

– ergativ: subjekt prijelaznoga glagola

– apsolutiv: subjekt neprijelaznoga glagola,

objekt prijelaznoga glagola

• npr. Čovjek podraga mačku i ode.

– tko je otišao iz aspekta

ergativnoga govornika? ☺

9

Ergativ

• Čovjek podraga mačku i ode.

• otišla je mačka!

• zašto?

– hrvatski ili ie. govornik shvaća predikat ode da se

odnosi na najbliži nominativ

– jer su u hrv. i subjekt prijelaznoga (podragati) i subjekt

neprijelaznoga (otići) u istome padežu – nominativu

– no u erg. jeziku u istome su padežu mačka i subjekt

glagola otići – dakle, oni će shvatiti kao da je mačka

ta koja je otišla

10

Ergativ

• pretpostavlja se da je i egipatski bio dijelom ergativan

• ostaci su toga u pridjevskim predikatima

• npr. možemo reći i ntf nfr = "on je "dobar", ali i nfr sw = "on je dobar"

• zašto samo kod pridjeva?– pa pridjevi su neprijelazni sami po sebi, daju neku

karakteristiku

– a objekt prijelaznoga i subjekt neprijelaznoga odgovarat će si u ergativnim jezicima

– zato isti padež!

11

Prijedlozi

Adpozicije

• brojne vrste adpozicija u jezicima

• najpoznatije prepozicije (prijedlozi) i postpozicije (poslijelozi)

• u hrvatskome jeziku uglavnom prijedlozi uz nekoliko mogućih poslijeloga– npr. radi toga/toga radi, usprkos tomu/tomu usprkos, unatoč

svemu/svemu unatoč

– usp. lat. mecum (sa mnom"), ali cum... = "s(a)"

• npr. omnia mea mecum porto ("sve svoje nosim sa sobom") ili cumgrano salis ("sa zrnom soli/mudrosti") – isti prijedlog u različitim pozicijama

• u egipatskome nekoliko mogućih poslijeloga, ostalo su prijedlozi

13

Prijedlozi

• stoje prije imenskih riječi (imenice, pridjevi,

zamjenice, brojevi) kao u hrvatskome

jeziku

• čine prijedložnu frazu

– npr. na kući, uza stol, u grad, prema čovjeku

itd.

– u egipatskome prijedložne fraze dolaze na

kraj rečenice kao dopuna

14

Prijedlozi

m u, iz, od, s(a), kao, kroz, na

r prema, u, više nego, u odnosu na, iz, protiv

n prema, za, jer, da

Hr na, iz, protiv, iznad, kraj, pri

Xr ispod, pod

tp iznad, nad, povrh

xt kroz

Hna s(a), zajedno s

mi kao, poput

15

Prijedlozi

• r i m obično na početku rečenice kao ir i im– sličnoga su značenja!

– m je više lokativno, statika, a r vezano uz

kretanje, akuzativnost/dativnost

• usp. npr. hrv. prijedlog u• Ja sam u gradu. – lokativ

• Idem u grad. – akuzativ

– u prvome bi slučaju egipatski rabio m, a u

drugome r

16

Prijedlozi: vježbe

Prevedite!

1. u kući

2. prema pustinji

3. u grad

4. kroz hram

5. s bratom

6. poput majke

1. m pr

2. r/n dSr.t

3. r niw.t

4. xt Hw.t-nTr

5. Hna sn

6. mi mw.t

17

Prijedlozi: vježbe 2

Prevedite!

1.

2.

3.

4.

5.

6.

1. Hna zA.wt = "s kćerima"

2. m ib = "u srcu"

3. xt tA = "kroza zemlju"

4. r niw.t = "u grad"

5. m p.t = "na nebu"

6. n sn.t = "prema sestri"

18

Veznici

• obično samo jukstapozicija, odnosno riječ do riječi– npr. "majka i otac" samo kao "majka otac", egip. mw.t it

• katkad se rabi Hna = "s(a)" kao sastavni veznik "i"– npr. mw.t Hna it = dosl. "majka zajedno s ocem" = "majka i otac"

• kao rastavni veznik "ili" zna se rabiti složeni veznik r-pw = "koji god", "tko/što god" nakon obiju imenica– npr. mw.t it r-pw = dosl. "majka i otac, tko god (od njih dvoje)" =

"majka ili otac"

19

Zamjenički prijedlozi

Zamjenički prijedlozi

• na prijedlog dodamo sufiksnu zamjenicu i bit će to prijedložna fraza sastavljena od prijedloga i zamjenice, a ne prijedloga i imenice

– npr. hrv. "u meni", "s tobom", "prema njoj", za razliku od imeničkih "u kući", "s bratom", "prema pustinji"

• rijetka pojava u jezicima svijeta

– ima npr. u hebrejskome i keltskim jezicima (staroirski, velški)

21

Zamjenički prijedlozi

• odvajamo ih točkom kao i sve ostale

gramatičke kategorije.

npr. m.i = "u meni"

npr. m.f = "u njemu"

npr. n.s = "prema njoj", odnosno "njoj"

(dativna uporaba)

npr. Hr.n = "iznad nas"

npr. tp.sn = "povrh njih"

22

Zamjenički prijedlozi: vježba

• Prevedite!

1. (prema) meni

2. u vama

3. kroz nas

4. iznad tebe (f.)

5. ispod tebe (m.)

6. s njim

1. n.i

2. m.Tn

3. xt.n

4. Hr.T

5. Xr.k

6. Hna.f

23

Nisba-pridjevi i genitivna

veza

Nisba-pridjevi

• od prijedloga se mogu tvoriti i pridjevi!

– npr. kao da od prijedloga "na" tvorimo pridjev

koji bi značio "koji je na"

• tvore se sufiksom -y na korijen riječi

– više ne znači dual, samo je oznaka za glas y

– često ispada na kraju riječi!

25

Nisba-pridjevi: prijedlozi

• sufiks -y na prijedlog

• npr. Hr = "iznad"

– nisba Hry = "koji je iznad"

• npr. im = "između"

– nisba imy = "koji je između"

• npr. n = "prema", "od"

– nisba ny = "koji je od", "koji pripada"

26

Nisba-pridjevi: tvorba

• dodamo li sufiks -y, to je za muški rod jednine

• samo na taj sufiks dodajemo ostale nastavke

• npr. im = "među"

• npr. imy = "koji je među"

• npr. imy.t = "koja je među"

• npr. imy.wt = "koje su među"

• npr. imy.w = "koji su među"

27

Genitivna veza

• najvažniji je nisba-pridjev ny– s vremenom je dobio značenje "koji pripada", "od"

• i dalje je to pridjev, ali s obzirom na to da se -yčesto gubilo, praktički se izjednačava s prijedlogom n pa se često zna transliterirati i samo kao n

• no to nisu iste riječi premda izgledaju isto, pišu se isto i čitaju isto! ☺– n = dativni prijedlog, npr. "bratu" ili "prema bratu" kao

n sn– n = genitivni pridjev, npr. "x koji pripada bratu"", "x od

brata" kao x n sn

28

Genitivna veza

• perifrastična ili analitička konstrukcija,

složena je od posjedovanoga (possesum),

pridjeva n(y) i posjedovatelja (possessor)

– tzv. indirektni genitiv

• npr. "sin – od – čovjeka" = "čovjekov sin"

posjedovano posjedovatelj

zA n(y) z

29

Genitivna veza

• međutim, posjedovano je to prema čijemu

rodu gledamo koji ćemo pridjev rabiti: ny, ny.t, ny.w, ny.wt (m. sg., f. sg., m. pl., f. pl.)

• posjedovano dolazi na prvo mjesto!

– ako je ono ženskoga roda, pridjev je nisba-pridjev

ženskoga roda itd.

• npr. "čovjekova kći", dosl. "kći od čovjeka" bit

će zA.t ny.t z– usp. "čovjekov sin", dosl. "sin od čovjeka" kao zA ny z

30

Genitivna veza

• često -y ispada, stoga se plural obično

piše samo kao .nw i to znakom nw– npr. "očevi sinovi", dosl. "sinovi od oca" kao

zA.w n(y).w it

• u kasnijemu egipatskome sve se

uglavnom svodi samo na n za sve

rodove i brojeve

31

Genitivna veza: vježbe

Prevedite:

1. majčin brat

2. očeva sestra

3. bratove kuće

4. sestrino srce

5. egipatska pustinja

6. gospodareve kćeri

32

Genitivna veza: vježbe

1. majčin brat, dosl. "brat od majke"

sn n(y) mw.t2. očeva sestra, dosl. "sestra od oca"

sn.t n(y).t it3. bratove kuće, dosl. "kuće od brata"

pr.w n(y).w sn4. sestrino srce, dosl. "srce od sestre"

ib n(y) sn.t5. egipatska pustinja, dosl. "pustinja od Egipta"

dSr.t n(y).t Km.t6. gospodareve kćeri, dosl. "kćeri od gospodara"

zA.wt n(y).wt nb

33

Status constructus

• izvorna sintetička, neopisna genitivna veza

• samo riječ do riječi, npr. mDA.t zS =

"pisareva knjiga", dosl. "knjiga pisara"

• po čemu razlikujemo od npr. sastavnosti?

– nekoć vokalska promjena unutar riječi!

– odnosno mw.t it kao "majka i otac" te mw.t itkao "majka oca" = "očeva" majka nisu imali

iste vokale

34

• afrazijsko obilježje, tzv. direktni genitiv

• obilježenost u jezicima znači mijenjanje vokala, padeža, dodavanje nastavka i sl. – sve što mijenja kanonski oblik riječi (za imenice nominativ i sl.)

• u hrv. jeziku obilježen je posjedovatelj– npr. knjiga pisara – pisar je obilježen jer je u drugome

padežu koji nije nominativ, odnosno u genitivu je

– usp. npr. i engleski kao scribe's book – opet je obilježen posjedovatelj dodavanjem (staroga genitivnoga) nastavka

Status constructus

35

Status constructus

• hrv. knjiga pisara – obilježen je

posjedovatelj

• u afrazijskim jezicima obilježava se

posjedovano!

• npr. hebr. bayt = "kuća"

– ali u status constructus posjedovano je

obilježeno vokalskom promjenom: bēṯ leḥem

= "kuća kruha" = Betlehem

36

Status constructus:

primjer u egipatskome

• Hw.t kA PtH– dvostruki genitiv, "kuća duše Ptaha"

• Grci čuli kao Αἴγυπτος, Aígyptos, što se dalje širi preko latinskoga oblika Aegyptus= "Egipat"

• opet posuđeno u koptski, a potom iz arapskoga dobivamo oblike qubṭ = "Kopt", "Egipat"

– usp. hrv. Jeđupka, engl. gypsy

37

Prijedložne rečenice

Rečenice

• dosad smo imali glagolske rečenice i

pridjevske rečenice

– npr. sDm sn = "brat sluša" kao glagolska

– npr. nfr sn = "brat je dobar" kao pridjevska

• predikati na prvome mjestu!

39

Prijedložne rečenice

• obično su to adverbijalne ili priložne

rečenice jer najčešće imaju značenje

kakvoga priloga (mjesta) opisno

– u literaturi se obično taj termin rabi i za

rečenice s prijedložnim frazama, a ne samo s

prilozima

– npr. prijedložna rečenica "sunce je na nebu"

(prijedložna fraza) i priložna rečenica "sunce

je gore" (mjesni prilog).

40

Prijedložne rečenice

• egipatski nema glagol "biti" za takav tip

rečenica

– npr. Sunce je na nebu izrazili bismo samo kao

sunce - na nebu (subjekt i prijedložna fraza)

– egip. ra m p.t

– predikat nam je "je", no ne izražavamo ga,

stoga ga ne stavljamo na prvo mjesto jer ga

nema ☺

41

Prijedložne rečenice

• subjekti obično nisu nezavisne zamjenice nego sufiksne koje se vežu na česticu iw– čestica iw obično se ne prevodi

• pretpostavlja se da je izražavala istinitost toga što se tvrdi, a s vremenom je samo postala uvodna čestica– npr. "Ja sam u kući" kao iw.i m pr– npr. iw.sn m Km.t = "Oni su u Egiptu"

• nezavisne zamjenice nisu ovdje subjekti nego češće objektne (ergativni ostaci)

42

Prijedložne rečenice: primjeri

• npr. z m pr • = "čovjek je u kući"

subjekt prijedložna fraza

• npr. mDA.t-i n.f• = "moja je knjiga za njega"

subjekt prijedložna fraza(zamjenički prijedlog)

• npr. iw.f xr.k• = "on je pored tebe (m.)"

subjekt prijedložna fraza

(zamjenički sufiks) (zamjenički prijedlog)

43

Prijedložne rečenice: primjeri

• možemo slobodno dodavati i atribute i apozicije– atribut – pridjev uz imenicu (npr. lijepa Iva)

– apozicija – imenica uz imenicu (npr. djevojka Iva)

• npr. z m pr = "Čovjek je u kući."

• npr. z nfr m pr = "Dobar je čovjek u kući."

• npr. z nfr m pr wr = "Dobar je čovjek u velikoj kući."

• npr. zA.t nfr.t m niw.t wr.t = "Lijepa je kći u velikomegradu."

44

Vježbe

1. Napišite transliteracijom i hijeroglifima izraze

s odgovarajućim prijedlozima.

1. u pustinju

2. u pustinji

3. sa sestrama

4. iznad grada

5. ispod sunca

6. prema majci (majci)

7. u mene

8. u meni

9. sa mnom

10. s vama

1. r dSr.t

2. m dSr.t

3. Hna sn.wt

4. Hr (tp) niw.t

5. Xr ra

6. n mw.t

7. r.i

8. m.i

9. Hna.i

10. Hna.Tn

46

2. Prevedite genitivnom vezom sa nytransliteracijom i hijeroglifima.

1. sestrin pas

2. bratove mačke

3. kraljeve zemlje

4. faraonovi gradovi

5. egipatska imena

6. božje nebo

7. pisareve kuće

8. ženino srce

9. majčini sinovi

10. svećenikovi hramovi

1. Tzm ny sn.t

2. miw.w n(y).w sn

3. tA.w n(y).w nswt

4. niw.wt n(y).wt pr-aA

5. rn.w n(y).w Km.t

6. p.t n(y).t nTr

7. pr.w n(y).w zS

8. ib ny z.t

9. zA.w n(y).w mw.t

10. Hw.wt-nTr n(y).wt wab

47

3. Prevedite s egipatskoga na hrvatski.

• 1. rastavna fraza

• 2. subjekt – prijedložna

fraza

• 3. subjekt (gen. veza) –

prijedložna fraza

1. p.t tA r.pw• nebo ili zemlja

2. mAa.t m mDa.wt-n• Istina/pravda je u našim

knjigama.

3. HfAw.w n(y).w dSr.t m mw

• Pustinjske zmije u vodi

su.

48

Analiza zadaće

1. Napišite posvojne oblike sa sufiksnim

zamjenicama transliteracijom i hijeroglifima:

1. moja istina

2. tvoje (f.) dvije kćeri

3. njegova dva gospodara

4. vaši zli životi

5. tvoj (m.) dobri sin

6. njezine dvije velike

zemlje

7. njegova dobra braća

8. tvoj (f.) lijepi muškarac

9. njihove dvije kuće

10. naš veliki Egipat

1. mAa.t-i

2. zA.ty-T

3. nb.wy-f

4. anx.w-Tn bin.w

5. zA-k nfr

6. tA.wy-s wr.wy

7. sn.wy-f nfr.wy

8. z-T nfr

9. pr.wy-sn

10. Km.t-n wr.t

50

2. Prevedite rečenice na egipatski jezik pišući

transliteracijom i hijeroglifima. "Živjeti", "život" i "živ"

ista su riječ. Upotrijebite sufiksne zamjenice.

1. Ja pijem.

2. Ti znaš (f.).

3. Ona piše.

4. Mi pišemo.

5. Oni vide.

6. Vi živite.

7. On jede.

8. Ti piješ (m.)

9. Mi jedemo.

10. Ja pišem.

1. swr.i

2. rx.T

3. zS.s

4. zS.n

5. ptr.sn

6. anx.Tn

7. swr.k

8. wnm.n

9. zS.i51

3. Prevedite rečenice s glagolskim i pridjevskim

predikatima na transliteraciju i hrvatski jezik. Slijedite

upute u sintaksi!

• 1. predikat – objekt (zamjenica) – subjekt

• 2. predikat – subjekt – objekt (imenica)

• 3. predikat – objektna zamjenica –

subjekt

• 4. predikat (sa zamjenicom) – objekt

(zamjenica)

1. rx sy wab

• Svećenik je zna.

2. zS pr.wy mDAt

• Dva faraona pišu

knjigu.

3. ptr Tn nTr.w

• Bogovi nas vide.

4. rx.n wi

• Znamo me.

52

Zadaća

1. Napišite transliteracijom i hijeroglifima izraze

s odgovarajućim prijedlozima.

1. s majkama

2. prema pustinji

3. u grad

4. u gradu

5. ispod našeg hrama

6. iznad moje kuće

7. u tebe

8. u njoj

9. s nama

10. u naše lijepe dvije zemlje

54

2. Prevedite genitivnom vezom sa nytransliteracijom i hijeroglifima.

1. pisareva knjiga

2. sestrini psi

3. kraljeve zemlje

4. faraonove žene

5. egipatska pustinja

6. božji hram

7. bratove zmije

8. nebesko sunce

9. gospodareve kuće

10. kćerina imena

55

3. Prevedite s egipatskoga na transliteraciju i

hrvatski.

1. rastavna fraza

2. subjekt – prijedložna fraza

3. subjekt (gen. veza) – prijedložna fraza

4. predikat – dativna zamjenica – subjekt

5. predikat – subjekt – objekt – prijedložna fraza

56

Hvala na pažnji ☺