SREDNJA UGOSTITELJSKA ŠKOLA - gradvis.hr · A. OPüI DIO 1. Izvod iz sudskog registra 2. Rješenje...

građevina: SREDNJA UGOSTITELJSKA ŠKOLA

lokacija: k.č. 12340/1,12341,*596/2, k.o. Vis

investitor: GRAD VIS

Trg 30. Svibnja 1992, br.2, 21480 Vis OIB: 76486299480

zop: SŠ VIS

vrsta projekta: PROJEKT VODOVODA I KANALIZACIJE

razina projekta: GLAVNI PROJEKT

oznaka mape: knjiga 3

glavni projektant: Hrvoje Marinović, dipl.ing.arh.

projektant: Feđa Purić, mag.ing.aedif.

direktor: Feđa Purić, mag.ing.aedif.

TD 52/14

datum: rujan 2014.

GLAVNI PROJEKT

SREDNJA UGOSTITELJSKA ŠKOLA VIS

ZAJEDNIČKA OZNAKA PROJEKTA:SŠ VIS

TD

KNJIGA 1 ARHITEKTONSKI PROJEKT

ARHITEKTONSKI STUDIO MARINOVIĆ d.o.o. Karmanova 8, Split

Hrvoje Marinović dipl. ing. arh. TD

KNJIGA 2 PROJEKT ELEKTROINSTALACIJA

ELEKTRO PROJEKTI I SUSTAVI d.o.o. Čulića dvori 5, Split

TD 52/14

KNJIGA 3 PROJEKT VODOVODA I KANALIZACIJE

PURIĆ PROJEKT d.o.o. Karamanova 1,Split

Feđa Purić dipl. ing. građ. TD E 32/15

KNJIGA 4 PROJEKT STROJARSKIH INSTALACIJA

DP PROJEKT d.o.o Kroz Smrdečac 27, Split

TD 57P/15

KNJIGA 5 ELABORAT ZAŠTITE OD POŽARA

SEKTOR F d.o.o. Križanićeva 21, Split

TD 52/14-K

KNJIGA 6 PROJEKT KONSTRUKCIJE

PURIĆ PROJEKT d.o.o. Karamanova 1,Split

Feđa Purić dipl. ing. građ.

investitor: GRAD VIS građevina: SREDNJA UGOSTITELJSKA ŠKOLA, k.č. 12340/1,12341,*596/2, k.o. Vis razina projekta: glavni projekt / projekt vodovoda i kanalizacije zop: SŠ VIS TD: 52/14

rujan 2014. 0

SADRŽAJ:

A. OPĆI DIO 1. Izvod iz sudskog registra 2. Rješenje o imenovanju glavnog projektanta 3. Izjava o usklađenosti projekta s odredbama zakona 4. Prikaz predviđenih mjera zaštite od požara 5. Isprava o primjenjenim mjerama zaštite od požara 6. Prikaz tehničkih rješenja za primjenu propisa zaštite na radu 7. Izjava o primjeni mjera zaštite na radu 8. Posebni uvjeti građenja B. TEHNIČKI DIO B.1 TEKSTUALNI DIO PROJEKTA 1. Tehnički opis 2. Program kontrole i osiguranja kakvoće 3. Način zbrinjavanja građevinskog otpada 4. Tehnički proračun 5. Troškovnik radova B.2 GRAFIČKI DIO PROJEKTA 1. Situacija M 1:200 2. Tlocrt prizemlja M 1:100 3. Tlocrt I.kata M 1:100 4. Tlocrt II. kata M 1:100 5. Tlocrt krovnih ploha M 1:100 6. Shema instalacija potrošne i požarne vode M 1:100 7. Shema vertikalne kanalizacije M 1:100 8. Detalj čvora C M 1:50


rujan 2014. 1

A. OPĆI DIO


rujan 2014. 2

A.1. IZVOD IZ SUDSKOG REGISTRA


rujan 2014. 3


rujan 2014. 4


rujan 2014. 5


rujan 2014. 6


rujan 2014. 7


rujan 2014. 8


rujan 2014. 9


rujan 2014. 10

A.2. IMENOVANJE PROJEKTANTA

Temeljem članka 52. Zakona o gradnji (NN 153/13) i Zakona o arhitektonskim i inženjerskim djelatnostima u

prostornom uređenju i gradnji (NN 152/08, 49/11) donosim slijedeće:

RJEŠENJE O IMENOVANJU PROJEKTANTA

kojim se

Feđa Purić mag.ing.aedif.

Imenuje za:

OVLAŠTENOG PROJEKTANTA

SREDNJE UGOSTITELJSKE ŠKOLE VIS na k.č. 12340/1,12341,*596/2 k.o Vis

U Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva upisan je u imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva pod rednim brojem 4547, klasa UP/I-360-01/10-01/4547, ur.broj: 500-03-10-1, 23. lipnja 2010. godine. Split, rujan 2014. god.

DIREKTOR:

______________________

Feđa Purić, mag.ing.aedif.


rujan 2014. 11

A.3. IZJAVA O USKLAĐENOSTI GLAVNOG PROJEKTA S ODREDBAMA ZAKONA

Temeljem članka 108. Zakona o gradnji (NN 153/13), daje se:

IZJAVA

o usklađenosti projekata s odredbama posebnih zakona i drugih propisa

Popis zakona:

- Zakon o gradnji (NN br. 153/13) - Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13) - Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09) - Zakon o normizaciji (NN 80/13) - Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) - Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14) - Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13) - Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10) - Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 014/14) - Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) - Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13) - Zakon o zaštiti zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 66/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11,

25/12, 136/12, 157/13) - Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14)

Popis pravilnika:

- Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. list br. 42/68 i 45/68) - Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključaka i prilaza na javnu cestu (NN 95/14) - Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi borave i rade (NN 145/04) - Pravilnik o Hrvatskim normama (NN br. 22/96) - Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN br.

78/13) - Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN

103/08, 147/09, 87/10, 129/11) - Državni plan za zaštitu voda (NN br. 8/99) - Tehnički propis za betonske konstrukcije (NN 139/09, 14/10, 125/10, 136/12) s pripadnim prilozima i

normama - Pravilnik o načinu i uvjetima određivanja zone elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge

povezane opreme, zaštitne zone i radijskog koridora te obvezama investitora radova ili gradevine (NN 075/13)

- Pravilnik o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju (NN 114/10, 29/13) - Pravilnikom o hidrantskoj mreži za gašenje požara NN 08/06, od 18.01.2006. god - Pravilnikom o zaštiti od požara ugostiteljskih objekata N.N. RH br. 150/99

- Pravilnikom o zdrastvenoj ispravnosti vode za piće NN 47/08


rujan 2014. 12

- Tehničkim propisom o građevnim proizvodima (NN 87/10, 146/10, 81/11, 130/12)

- Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 87/10)

Split, rujan 2014.

PROJEKTANT:

______________________



rujan 2014. 13

A.4. PRIKAZ PREDVIĐENIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

PRIKAZ PREDVIĐENIH MJERA ZAŠTITE OD POŽARA

Temeljem članka 25., Zakona o zaštiti od požara (NN RH br. 92/10) daje se prikaz tehničkih rješenja za primjenu pravila zaštite od požara: Za vrijeme izvođena objekta javljaju se neke specifične opasnosti vezane za mogućnost izbijanja požara na mjestima uskladištenja lako zapaljivih materijala i tekućina, te na električnim instalacijama. Stoga je za ove slučajeve potrebno posebno propisati mjere protupožarne zaštite. Izvoditelj radova dužan je, prema prethodno navedenom zakonu (članak 29.), osigurati da svaki radnik bude upoznat s opasnostima od požara na radnom mjestu, tj. na gradilištu; odnosno s mjerama, opremom i sredstvima za gašenje požara i s odgovornošću zbog nepridržavanja propisanih ili naređenih mjera zaštite od požara. Lako zapaljivi materijali (daske, grede, letve i sl.) i tekućine moraju se na gradilištu čuvati samo u posebnim skladištima osiguranim od eksplozije i požara. Pri prevoženju, prenošenju i korištenju zapaljivih tekućina moraju se primjenjivati preventivne zaštitne mjere protupožarne zaštite. Električne instalacije, uređaji i oprema moraju svojom izradom odgovarati pozitivnim tehničkim propisima. Materijali od kojih se izvodi vodovod su negorivi. U oknima ne borave niti rade djelatnici . Prilikom nadgledanja u okna ulaze obučeni djelatnici poduzeća koje upravlja vodoopskrbnim sustavom. Nakon završetka izgradnje objekta potrebno je urediti gradilište i odstraniti sve ostatke građe i materijala. Za provedbu ovih mjera nadležna je uprava gradilišta. Kontrolu provedbe ovih mjera provodi glavni inženjer gradilišta, nadzorni inženjer i ovlašteni organ Republike Hrvatske.

Split, rujan 2014.

PROJEKTANT:

______________________



rujan 2014. 14

A.5. ISPRAVA O PRIMJENJENIM MJERAMA ZAŠTITE OD POŽARA

Temeljem članka 25. Zakona o zaštiti od požara (NN 92/10) izdaje se

IZJAVA kojom se potvrđuje da glavni projekt:

SREDNJE UGOSTITELJSKE ŠKOLE VIS na k.č. 12340/1,12341,*596/2 k.o Vis sadrži sva tehnička rješenja prema propisima zaštite od požara kojima projektirana građevina mora udovoljavati kada bude u uporabi, a sve prema članku 25. "Zakona o zaštiti od požara " (NN 92/10).

Split, rujan 2014.

PROJEKTANT:

______________________



rujan 2014. 15

A.6. PRIKAZ PREDVIĐENIH MJERA ZAŠTITE NA RADU

PRIKAZ PREDVIĐENIH MJERA ZAŠTITE NA RADU Pri izradi ovih tehničkih rješenja korištene su smjernice dane u Zakonu o zaštiti na radu (NN 71/14): POPIS PROPISA ZAŠTITE NA RADU PRIMIJENJENIH U OVOM GLAVNOM PROJEKTU:

- Zakon o zaštiti na radu (Narodne novine 71/14); - Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. list br. 42/68. i 45/68., NN br. 53/91.); - Pravilnik o zaštiti na radu za radne i pomoćne prostorije i prostore (NN 42/05, 113/06).

OPASNOSTI KOJE PROIZLAZE IZ PROCESA RADA I NAČIN NA KOJI SE TE OPASNOSTI OTKLANJAJU U vrijeme izvođenja objekta mogu se pojaviti opasnosti pri izvođenju zemljanih radova i svih ostalih radova koji se izvode pomoću građevinskih strojeva i uređaja, te rada s mehaniziranim i ručnim alatom. Pri ručnom iskopu moraju se primijenjivati zaštitne mjere iz članka 10 Pravilnika o zaštiti na radu u građevinarstvu: pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm, moraju se poduzeti zaštitne mjere protiv rušenja zemljanih naslaga s bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala; ručno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže, a svako potkopavanje je zabranjeno. Pri izvođenju zemljanih radova s mehaničkim sredstvima (buldozer, bager,...), rukovanje strojevima smiju obavljati samo radnici koji su stručno obučeni za taj posao i koji su upoznati s opasnostima koje prijete pri radu. Građevinski strojevi i uređaji prije postavljanja na mjesto rada moraju biti pregledani i provjereni. Mehanizirani alat koji se koristi (pneumatski čekić i drugo) mora biti oblika i težine podesnih za lako prenošenje i rukovanje i pod otežanim uvjetima rada. Kod širokog iskopa potrebno je voditi računa o nagibu bočnih strana da se spriječi urušavanje. Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutom unutrašnjeg trenja tla, niti pri etažnom kopanju do dubine manje od 200 cm. PRIMJENA PRAVILA ZAŠTITE NA RADU KOJA SE ODNOSE NA LOKACIJU OBJEKTA, ODSTRANJIVANJE ŠTETNIH OTPADAKA, GRADILIŠNE PROMETNICE, RADNI PROSTOR, POMOĆNE PROSTORIJE I DRUGO Radovi se izvode na otvorenom. Postrojenja i površine namijenjene za rad na otvorenom prostoru moraju biti tako locirane da omoguće sigurno kretanje osoba i prometnih sredstava bez opasnosti po život i zdravlje radnika. Prostorije za obavljenje administrativnih poslova trebaju biti smještene u posebnim objektima. Štetni otpaci koji se pojavljuju na gradilištu (ulja, maziva, goriva,...), moraju se odstraniti na mjesta uređena tako da se isključi mogućnost zagađenja zemljišta, podzemnih voda i čovjekove okoline. Sva ta mjensta moraju biti ograđena i osigurana od pristupa osoba. Pomoćni putovi za transport tereta i putovi za kretanje osoba trebaju biti projektirani i izvedeni tako da se što manje presijecaju i poklapaju. Radni prostor je uglavnom na otvorenom, pa stoga izvođač posebnu pažnju mora posvetiti uređenju gradilišta.


rujan 2014. 16

To uključuje: osiguranje granica gradilišta prema okolini; određivanje mjesta, prostora, načina razmještaja i uskladištenja građevnih materijala; način obilježavanja, odnosno osiguranja opasnih mjesta i ugroženih prostora na gradilištu; način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para, odnosno gdje može nastati požar; određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja, te odgovarajuće osiguranje obzirom na lokaciju gradilišta. Radovi se izvode na otvorenom, pa je potrebno osigurati pomoćne prostorije kao što su garderobe, kupaonice, nužnici, prostorije za uzimanje obroka hrane, prostorije za povremeno zagrijavanje radnika i drugo. Garderobe se moraju predvidjeti za smještaj vlastite i radne odjeće i obuće, te drugih osobnih predmeta. Prostorije garderobe opremaju se klupama za sjedenje kod presvlačenja, zidnim ogledalima, košarama za otpatke i pepeljarama. PREDVIDIVI BROJ RADNIKA Potreban broj radnika za izvođenje objekta određuje izvoditelj u skladu sa svojom tehnologijom izgradnje. ODGOVORNOST ZA PROVEDBU TEHNIČKIH MJERA ZAŠTITE NA RADU ZA VRIJEME IZGRADNJE OBJEKTA Oprema gradilišta, osiguranje pojedinih uređaja i strojeva na njemu, te osiguranje radnika mora u cijelosti odgovarati propisima iz područja zaštite na radu. Provjeru provedbe ovih zaštitnih mjera provodi rukovoditelj gradilišta, nadzorni organ, te ovlašteno tijelo Republike Hrvatske.

Split, rujan 2014.

PROJEKTANT:

______________________



rujan 2014. 17

A.7. IZJAVA O PRIMJENJENIM MJERAMA ZAŠTITE NA RADU

Temeljem članka 73. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14) izdaje se

IZJAVA kojom se potvrđuje da glavni projekt:

SREDNJE UGOSTITELJSKE ŠKOLE VIS na k.č. 12340/1,12341,*596/2 k.o Vis sadrži sva tehnička rješenja prema propisima zaštite na radu kojima projektirana građevina mora udovoljavati kada bude u uporabi, a sve prema članku 73. "Zakona o zaštiti na radu " (NN 71/14).

Split, rujan 2014.

PROJEKTANT:

______________________



rujan 2014. 18

A.8. POSEBNI UVJETI


rujan 2014. 19


rujan 2014. 20

B. TEHNIČKI DIO


rujan 2014. 21

B.1. TEKSTUALNI DIO PROJEKTA

Općenito

Predmet ovog projekta su instalacije opskrbne sanitarne vode, fekalne kanalizacije i unutarnje protupožarne

hidrantske mreže za rekonstrukciju srednje ugostiteljske škole u Visu.

Instalacija sanitarne vode Priključak sanitarne vode predviđa se spojem na javni vodovod, a sve preko vodomjernog okna.

U vodomjerno oknu su dva vodomjera posebno za sanitarnu vodu i posebno za unutarnju hidrantsku mrežu.

Razvod cijevi unutar objekta predviđeni su pod stropom.

Izolacija cijevi hladne vode vođenih u podu i zemlji je bitumenizirana "dekorodal" traka. Bitumenizirana

"dekorodal" traka nanosi se na cijevi toplim postupkom s preklopom, tako da nema direktnog kontakta

površine cijevi i okolnog materijala.

Cijevi potrošne vode predviđene pod stropom, izoliraju se, nakon tlačne probe, toplinskom izolacijom s

parnom branom tipa «Armaflex AC» debljine 13 mm.

Razvod vodovodne instalacije se izvodi iznad cijevi kanalizacije.

Razvod u sanitarnim čvorovima, predviđa se u zidnim šlicevima, a cijevi se oblažu zaštitnom "Armaflex"

"Tubolit" izolacijom. Šlicevi se zatvaraju cementnim malterom, na ograncima su predviđeni ventili bez i

sa rozetom i kapicom.

U sanitarnim čvorovima se predviđaju polipropilenske vodovodne cijevi (PP-R system).

Priprema tople potrošne vode u objektu, za potrebe sanitarnih čvorova predviđa se kao centralna

pomoću akumulacijskog bojlera, predviđenog u kotlovnici.

Uz toplu vodu je predviđen i vod cirkulacije za zaštitu od stvaranja bakterija legionele. Iz istih razloga je

potrebno, nakon duže pauze u korištenju dvorane (školski praznici), u sustav pustiti vodu temperature 60

C.

Sama priprema TPV je predmet strojarskog dijela projekta.

Cjevovodi opskrbne vode su, osim u sanitarnim čvorovima, predviđeni od PEX vodovodnih cijevi, sa

navojnim spojevima i potrebnim navojnim fitinzima.

Projektom je predviđena tlačna proba instalacije, dezinfekcija cjevovoda, te laboratorijsko ispitivanje

kvalitete vode.


rujan 2014. 22

Unutarnja hidrantska mreža

U građevini je, sukladno Pravilniku, predviđena ugradnja unutarnje hidrantske mreže s rasporedom hidranata

prema Pravilniku. Predviđa se zidni limeni hidrantski ormarić s propisanom opremom i ventilom na visini 1.50 m

od gotovog poda.

Raspored protupožarnih hidranata zadovoljava važeće protupožarne propise.

Protupožarna hidrantska instalacija predviđena je za cijelu dvoranu i postojeću školu, a ista se spaja na javni

vodovod i ide u vodomjerno okno prije ulaska u objekat.

Cjevovod unutarnje hidrantske mreže se vodi pod stropom.

Zidni hidranti lokacijom pokrivaju kompletan prostor, lako su uočljivi i dostupni.

Hidrantska mreža je predviđena kao mokra, tj. stalno je napunjena sa vodom i pod pritiskom, tako da je u svakom

momentu spremna za uporabu.

Cjevovod unutarnje hidrantske mreže u objektu predviđa se od čeličnih pocinčanih navojnih vodovodnih cijevi

međusobno spajanih pocinčanim navojnim fitinzima od temper lijeva, brtvljenih kudeljom premazanom lanenim

uljem ili teflon trakom.

Unutarnja protupožarna hidrantska mreža je dimenzionirana s 30 l/min (0,5 l/s). Tlak na najvišem

hidrantu mora biti 2,5 bara (0.25 Mpa).

Za unutarnju hidrantsku mrežu potrebno je po završetku radova pribaviti atest ovlaštene tvrtke o ispravnosti

hidrantske mreže.

Vertikalna kanalizacija

Vertikalna kanalizacija predviđena je iz polipropilenskih kanalizacijskih cijevi, međusobno spojenih naglavcima,

brtvljenih gumenim prstenovima.

Ventilacija vertikala predviđena je takođe od polipropilenskih cijevi, koje treba izvesti na fasadu.

Projektom je predviđena proba na vodonepropusnost.

Oborinska voda nije predmet ovog projekta te se na zgradi zadržava postojeće stanje sustava odvodnje

oborinskih voda sa krovnih ploha građevine.

Cijevi kanalizacije se montiraju putem originalnih gumiranih obujmica, da se spriječi prenošenje vibracija i

eventualnih šumova na konstrukciju zgrade.

Na vrhu fekalnih vertikala predviđen je odušak, 0,5 m iznad krova. Na vrhu odušne vertikale predviđa se ugradnja

ventilacijske kape ili protukišne žaluzine.

Odvodnja sanitarnih otpadnih voda se vrši preko odvodnih cijevi pojedinih uređaja, montiranih u zidne usjeke ili u

betonske podloge, u temeljnu kanalizaciju (kanalizacija u terenu ispod poda nivoa), te preko nje u betonska

revizijska okna fekalne kanalizacije.


rujan 2014. 23

Cijevi kanalizacije se montiraju putem originalnih gumiranih obujmica, da se spriječi prenošenje vibracija i

eventualnih šumova na konstrukciju zgrade.

Pri uvođenju vertikale u horizontalnu kanalizaciju iznad poda, na visini cca 30 cm od poda, predviđa se ugradnja

revizijskog fazonskog komada za potrebe održavanja i revizije instalacije.

Vertikale kanalizacije u objektu polažu se uz stupove ili zidove, iznimno u zidne usjeke, učvršćene za njih

obujmicama kod svakog naglavka.

Na prolazu kanalizacijskih cijevi kroz strop, između dva požarna sektora, predviđa se ugradnja

protupožarne obujmice R90 kao «Promastop» Promat.

Horizontalna kanalizacija

Kanalizacija je razdjelnog tipa.

Priključci vertikala fekalne kanalizacije predviđeni su u postojeću kanalizacijsku mrežu objekta. Postojeća

kanalizacija objekta se odvodi do taložnice na k.č. 6427/4 i iz koje se kanalizacija ispušta u more. Taložnica je

van obuhvata ovog projekta. Potrebno je rekonstruirati taložnicu na način da se zatvore ispusti u more i ubace 2

(dvije) crpne stanice, jedna radna i druga pričuvna, te se tlačnim vodom spoji na javnu kanalizaciju.

Temeljni odvod kućnih otpadnih voda u predviđa se od polipropilenskih kanalizacijskih cijevi s potrebnim

fazonskim komadima.

U kuhinji je predviđena ugradnja separatora ulja i masti za predviđeni protok od 1,6 l/s kao Tehnix mastolov 800

L.

Kompletna horizontalna kanalizacija, uključivo i odvodnju od uređaja, izvedena je od cijevi i fazonskih komada od

PVC-a ili PP-a prema HRN EN 1401 i HRN EN 1451 međusobno spajanih na naglavak, brtvljenih tipskim

prstenima.

Vertikale kanalizacije u objektu polažu se uz stupove ili zidove, iznimno u zidne usjeke, učvršćene za njih

obujmicama kod svakog naglavka.

Sva kanalizacija u zemlji izvodi iz cijevi od PVC-a (SN4), a kanalizacija van zemlje od plastičnih cijevi iz PP-a.

Na trasi vanjske interne kanalizacije se izvodi potreban broj betonskih revizijskih okna.

Cijevi se polažu u zemljani rov na posteljicu od pijeska ili mršavog betona, debljine 10 cm i u padu prema

šahtu, te se nakon ispitivanja na nepropusnost, zaštićuje tjeme cijevi pješčanim slojem debljine 0.30 m,

širine cca 0.40 m.

Revizijska okna (šahtovi) predviđeni su betonski svijetlog otvora 60x60 cm dubine do 1.00 m, a 90x90 ili

120x120 veće dubine.

Šahtovi su predviđeni s lijevanoželjeznim ili plinonepropusnim poklopcem s okvirom.

Pri izvedbi betonskih elemenata kanalizacije potrebno je koristiti aditiv za vodonepropusnost betona.


rujan 2014. 24

Na priključku PP i PVC cjevovoda u betonske šahtove i slivnike potrebno je ugraditi originalni «RDS» komad u

stjenku šahta da se osigura nepropusnost kanalizacije.

Po izvedbi horizontalne kanalizacije potrebno je istu ispitati na vodonepropusnost, te pribaviti o tom atest

nezavisne tvrtke.

Sanitarni uređaji

Projektom se predviđa montiranje sanitarija sanitarnih uređaja I klase u tipu i boji prema izboru arhitekta i

investitora.

Točni tipovi sanitarije bit će definirani troškovnikom, u svemu prema zahtjevima glavnog projektanta i investitora.

Svi sanitarni uređaji se spajaju na odvod preko vodenih zatvarača (sifona), a na vodovod preko zapornih ventila,

ravnih ili kutnih, ovisno o uređaju.

Prateći građevinski radovi

Pripremni radovi i iskopi

Za izvođenje radova izvoditelj je dužan izvršiti sve pripremne radove, postaviti oznake na komunikacijama i sve

ostalo što je potrebno prema projektu organizacije građenja i vremenskog plana koji su odobreni od investitora.

Pri izradi posteljice i polaganju kanalizacije potrebna je geodetska kontrola i izmjera da se kanali polože točno i u

svemu suglasno sa nacrtima.

Način izvođenja radova na čišćenju površina izabire izvoditelj sam, pri čemu mora poštivati sve propise o

sigurnosti rada, spriječiti bilo kakvu štetu na drugom vlasništvu i izbjeći svako ometanje posjeda.

Za izvođenje iskopa izvoditelj radova je dužan izvršiti sve potrebne pripreme oko postavljanja, održavanja i

skidanja potrebnih instalacija i uređaja, razvoda električne energije za pogon strojeva i rasvjete, crpljenja vode,

komunikacionih i signalnih linija i ostalih instalacija.

Izvoditelj radova mora strogo voditi računa o sigurnosti građenja, imovine i izbjegavati svako smetanje posjeda,

vodeći računa da se u svemu radi prema projektnoj dokumentaciji i vremenskom planu.

Svi pomoćni radovi (iskop, zatrpavanja i sl.) potrebni kod prelaganja ostalih instalacija, smatraju se pripremnim

radovima koje je izvoditelj dužan izvesti u svemu prema uputama nadzornog organa.

Pojavu eventualne procjedne vode izvoditelj je dužan ukloniti upotrebom crpki dovoljnog kapaciteta.

Iskopi

Iskop zemlje obuhvaća strojno i ručno iskapanje u rovu ili za betonske građevine sa pravilnim odsjecanjem

stranica iskopa te odbacivanjem iskopane zemlje na jednu stanu rova, tako da druga strana rova ostane

slobodna.

Sve iskope treba vršiti prema uzdužnim profilima, predviđenim visinskim kotama propisnim nagibima prema

projektu, odnosno po zahtjevima nadzornog inženjera. Taj rad zahtijeva i čišćenje svih neprikladnih mjesta u


rujan 2014. 25

zemljanom materijalu koja iziskuju posebna zaštitna rješenja, kao što je osiguranje rastrošenih zona, džepova,

izvora vode i drugo.

Kod dubina većih od 1m', a po potrebi i kod manjih dubina, treba izvršiti osiguranja stranica iskopa od urušavanja

razupiranjem rovova. Dno iskopa treba poravnati, u padu prema projektu.

Preostali materijal iz iskopa, a nakon zatrpavanja treba odvesti na gradsku planirku.

Raskapanje kolnika (asfalta) i tampon sloja ili betonske podloge odnosi se na odstranjivanje kompletne

konstrukcije sve do zemljanog materijala. Takav ruševni materijal se treba odvesti na gradsku planirku i ne smije

se upotrijebiti za zatrpavanja.

Nasipavanja

Nasipavanja obuhvaćaju: nasip pijeska ispod i oko cijevi kanalizacije i vodovoda te nasipi (zatrpavanja) zemljanim

materijalom rovova i oko betonskih građevina.

Nasip pijeskom se izvodi u sloju debljine 10 cm ispod cijevi, odnosno ukupne debljine od 13 - 18 cm ispod i

djelomično oko cijevi.

Iznad sloja pijeska, do 30cm iznad tjemena cijevi zatrpavanja se vrše sitnim rastresitim zemljanim materijalom, sa

bočnim nabijanjem ručnim nabijačima. Daljnja zatrpavanja rovova te oko betonskih građevina vrše se zemljanim

materijalom u slojevima od 30cm sa propisnim nabijanjem ručnim ili mehaničkim nabijačima.

Ostali građevinski radovi

Prodori kroz zidove etaža ili stropove, te vodonepropusno zabetoniravanje nakon polaganja cjevovoda.

Prosjeci u betonskim podlogama ili u zidovima , te nakon polaganja cjevovoda zabetoniravanje ili zažbukavanje.

Svi ostali građevinski radovi potrebni za nesmetano odvijanje radova na instalacijama vodovoda i kanalizacije.

Split, rujan 2014.

PROJEKTANT:

______________________



rujan 2014. 26

B.1.2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

B.1.3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

1. OPĆENITO Program kontrole i osiguranja kakvoće izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN RH br. 76/07). Svi sudionici u građenju, a to su Investitor, Projektant, Izvođač, Nadzorni inženjer i Revident, dužni su pridržavati se odredbi navedenog zakona. Investitor je dužan : projektiranje, nadzor i građenje povjeriti osobama registriranim za obavljanje tih djelatnosti, osigurati stručni nadzor nad građenjem, po završetku gradnje poduzeti potrebne radnje za obavljanje tehničkog pregleda i ishođenje uporabne dozvole, pridržavati se svih ostalih obveza po navedenom zakonu. Izvođač radova je, prema zakonu, dužan : graditi u skladu s potvrdom glavnog prijekta, te dokumentacijom koja je istoj prethodila - posebnim suglasnostima, lokacijskom dozvolom i projektnom dokumentacijom, radove izvoditi na način da se zadovolje svojstva u smislu pouzdanosti, mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, zaštite od ugrožavanja zdravlja ljudi, zaštite korisnika od povreda, zaštite od buka i vibracija, toplinske zaštite i uštede energije, zaštite od korozije, te svih ostalih funkcionalnih i zaštitnih svojstava, ugrađivati materijale, opremu i proizvode predviđene projektom, provjerene u praksi, a čija je kvaliteta dokazana certifikatom proizvođača koji dokazuje da je kvalitet određenog proizvoda u skladu s važećim propisima i normama, osiguravati dokaze o kvaliteti radova i ugrađenih proizvoda i opreme u skladu s projektom i zakonom. Kako bi se osigurao ispravan tok i kvaliteta građenja, Izvođač mora na gradilištu posjedovati odgovarajuću dokumentaciju za građenje i obavljati potrebne radnje prema istoj, kako slijedi : potvrdu glavnog projekta i prethodnu dokumentaciju, građevinski dnevnik i građevinsku knjigu, rješenja o postavljenju odgovornih osoba, elaborat organizacije gradilišta s primijenjenim mjerama zaštite na radu i zaštite od požara, elaborat montaže konstruktivnih skela i vođenje knjige montaže, izvršiti osiguranje iskolčenja građevina, dokumentaciju o kvaliteti radova i ugrađenim materijalima i opremi, izvještaj o ispitivanju kontrole betona od strane ovlaštene organizacije prema programu ispitivanja, zapisnik o tlačnom ispitivanju cjevovoda i građevina, prema preporukama proizvođača i važećim propisima, zapisnik o ispitivanju vodonepropusnosti kanala, cjevovoda i građevina, odgovarajuće ateste i uvjerenja za svu ugrađenu opremu, zapisnike o montaži opreme, jamstvene listove, uputstva o pogonu i održavanju, rezultate ispitivanja kvalitete - odgovarajuće ateste i uvjerenja, izvještaje o ostalim eventualnim radovima i opremi (vareni spojevi, izolacije i sl.), sva ostala ispitivanja i radnje koja nisu navedena, a koja su potrebna radi osiguranja kvalitete radova i ugrađenog materijala i opreme. Po završetku svih radova izvođač treba napraviti elaborat izvedenog stanja građevine i katastra instalacija. O izvršenim kontrolnim ispitivanjima materijala koji se ugrađuju u građevinu, a koji su predmet ovog Programa potrebno je za cijelo vrijeme građenja voditi dokumentaciju te sačiniti izvješća o pogodnosti primjene-ugradnje ispitivanih materijala na način opisan u ovom Programu ili navedenim Normama. Izvješće o pogodnosti materijala mora sadržavati slijedeće dijelove:


rujan 2014. 27

naziv materijala, laboratorijsku oznaku uzorka, količinu uzorka, namjenu materijala, mjesto i vrijeme (datum) uzimanja uzoraka te izvršenih ispitivanja, podatke o proizvođaču i investitoru, podatke o građevini za koju se uzimaju uzorci odnosno vrši ispitivanje; prikaz svih rezultata laboratorijskih (terenskih) ispitivanja za koje se izdaje uvjerenje (izviješće) odnosno ocjena kvalitete u skladu s ovim Programom i u njemu navedenim Normama; ocjenu kvalitete i mišljenje o pogodnosti (upotrebljivosti) materijala za primjenu na navedenoj građevini te rok do kojega vrijedi izviješće. Rezultati svih laboratorijskih ispitivanja moraju se redovito upisivati u laboratorijsku dokumentaciju (dnevnik, knjiga ili sl.). Uz dokumentaciju koja prati isporuku proizvoda, proizvođač je dužan priložiti rezultate tekućih ispitivanja koji se odnose na isporučene količine. Za materijale koji podliježu obaveznom atestiranju izdaje se atestna dokumentacija prema propisima. Izvješća odnosno rezultati ispitivanja izdaju se na formularima koji nose oznaku ovlaštene organizacije uz naznaku mjesta i osoba koje su izvršile ispitivanje. Izvješća te rezultati ispitivanja moraju se pravovremeno dostavljati Nadzornom inženjeru. 2. PRETHODNI I PRIPREMNI RADOVI U prethodne i pripremne radove spada iskolčenje trase cjevovoda i građevina prema projektu. Ispravna iskolčenja predaju se Izvođaču zapisnički i od tada ih je on obavezan održavati i po potrebi obnavljati o svom trošku. Prije otpočinjanja iskopa Izvođač je dužan geodetski osigurati sve glavne točke iskolčenja, položajno i visinski, te odrediti privremene repere radi kontrole izvedenih objekata položajno i visinski. Prije početka iskopa Investitor mora od svih mogućih vlasnika podzemnih instalacija na projektiranoj trasi zatražiti izlazak na teren i obilježavanje njihovih postojećih instalacija na terenu. S time moraju biti upoznati svi sudionici u građenju, Nadzor, Izvođač radova i svi ostali. U pripremne radove spada primjena odgovarajućih prometnih rješenja na trasi, prema potrebama dinamike radova na pojedinim dionicama i u ovisnosti o rangu prometnice na kojoj se obavljaju radovi. Slijede radovi koji obuhvaćaju ograđivanje gradilišta, manipulativnih površina i odlagališta materijala, strojeva i opreme. Zatim osiguranje susjednih površina i prilaza za vrijeme izvođenja radova, od opasnosti gradilišta i po okolinu opasnih građevinskih i ostalih radova. 3. ZEMLJANI RADOVI I RADOVI NA UREĐENJU OKOLIŠA Sve zemljane i slične radove izvesti točno prema projektnoj dokumentaciji i prema odobrenim izmjenama iste. Stranice iskopa zasijecati u projektiranom nagibu. Dno kanala isplanirati s traženom točnošću. Sa asfaltiranih ili betoniranih površina najprije se pilom zasijeca rub iskopa i skida površinska obloga, u projektiranoj širini iskopa, s potrebnim proširenjem radi završnog popravka asfaltirane površine. Svi iskopi izvode se strojevima. U blizini postojećih podzemnih instalacija i za fine iskope manjih količina predviđen je pažljiv ručni iskop. Iskopani materijal odbacuje se na minimalnu udaljenost od projektiranog ruba iskopa prema opisu stavke. Predviđeno je razdvajanje zemljanog od kamenitog materijala odmah prilikom iskopa, za kasniju upotrebu. Ukoliko je to posebnim uvjetima građenja uvjetovano, na određenim dijelovima trase sav iskop će se odmah ukrcavati u teretno vozilo i odvoziti na privremene ili trajne deponije. Na privremene deponije odvozi se materijal koji je pogodan za ponovno zatrpavanje kanala. Za iskope mješovitog ili potpuno kamenitog materijala primijeniti vibracijske pneumatske alate za iskop i po potrebi eksploziv. Za korištenje eksploziva za iskope Izvođač mora izraditi odgovarajući elaborat i nakon ovjere nadležnih institucija iskope vršiti prema tom elaboratu. Stručnjaci koji će rukovati eksplozivom moraju uskladiti količine punjenja s čvrstoćom materijala koji se razbija i s okolinom u kojoj se radi (blizina različitih objekata i sl.). Minirana mjesta moraju se osigurati na propisani način korištenjem odgovarajućih pokrivala. Ovisno o kategoriji terena i dubini iskopa, mora se izvesti pravilno podupiranje i razupiranje stranica iskopa da ne dođe do zarušavanja. Ukoliko pak dođe do zarušavanja iskopa radi nedovoljnog ili lošeg podupiranja, Izvođač je sve dužan sanirati o svom trošku.


rujan 2014. 28

Za obavljanje predviđenih radova Izvođač po potrebi mora iscrpsti oborinsku ili podzemnu vodu iz kanala ili građevne jame, bez posebne nadoknade. Zatrpavanja kanala zemljanim materijalom izvoditi u odgovarajućim slojevima uz vlaženje i zbijanje, strojno ili ručno, do tražene zbijenosti, koja se mora ispitati. Drobljenac ili šljunak koji će se ugrađivati mora biti odgovarajuće kvalitete i veličine. Ugrađivati ga u projektiranoj debljini uz strojno ili ručno zbijanje do tražene zbijenosti. Pješčanu posteljicu za cjevovode izvesti od kvalitetnog prirodnog ili drobljenog pijeska do 8 mm veličine, bez organskih i zemljanih primjesa. Sva zbijanja pijeska sa strane i iznad cijevi moraju se obaviti vrlo pažljivo, u pravilu ručno, a samo iznimno malim strojevima za zbijanje. Sva privremena odlagališta materijala iz iskopa, te kamenog agregata, potrebno je na kraju očistiti i potpuno dovesti u prvobitno stanje. Svi radovi pa tako i zemljani i slični za prometne površine propisani su “Općim tehničkim uvjetima za radove na cestama” (dalje: OTU). Važeći standardi za zemljane radove : HRN U.B1.010 Geomehaničko ispitivanje “ U.B1.030 Određivanje tlačne čvrtoće “ U.B1.032 Određivanje stišljivosti tla “ U.B0.001 Uzimanje uzoraka za podlogu “ U.B3.010 Kamen za podlogu i kaldrmu “ U.B8.012 Ispitivanje čvrstoće na tlak “ U.B1.042 Geomehanička ispitivanja, određivanje kalifornijskog indeksa nosivosti “ U.B1.046 Geomeh. ispitivanja, određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče

4. BETONSKI, ARMIRANOBETONSKI I TESARSKI RADOVI 4.1. OPĆENITO Program kontrole i osiguranja kvalitete osnovni je uvjet za postizanje zahtijevanih svojstava betona u fazi građenja i eksploatacije. Upravljanje kvalitetom definirano je Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 101/05, 85/06), članak 13. i 14. Potvrđivanje sukladnosti betona provodi se prema točki A.2.2. TPBK-a. Sustav potvrđivanja sukladnosti betona je 2+. Kontrola betona i njegovih sastojaka, te kontrola betonskih radova, treba biti pod stalnim nadzorom nadzornog inženjera. Eventualna vremenski ubrzana proizvodnja betonskih elemenata, u cilju ubrzanja građenja, dopuštena je samo uz poseban projekt tehnologije izvođenja i dokaz zahtijevanih svojstava prethodnim ispitivanjima. 4.2. PROIZVODNJA BETONA Proizvođač je u cijelosti odgovoran za građevinski proizvod. U tu svrhu obavezan je provoditi sljedeće aktivnosti: Početno ispitivanje Stalnu unutarnju kontrolu proizvodnje Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu Početno ispitivanje Sastav betona koji se proizvodi mora biti dokazan početnim ispitivanjem prema HRN EN 206-1 Dodatak A. Za početna ispitivanja projektiranog betona odgovoran je proizvođač. Početnim ispitivanjem utvrđuju se da li beton zadovoljava sva uvjetovana svojstva svježeg i očvrslog betona. Prije upotrebe novog sastava betona ili prilikom pojave značajnije promjene u sastavnim materijalima mora se obaviti početno ispitivanje. U slučaju betona zadanog sastava i betona normiranog zadanog sastava nisu potrebna početna ispitivanja proizvođača. Stalna unutarnja kontrola proizvodnje


rujan 2014. 29

Unutarnja kontrola proizvodnje uključuje sve mjere koje su potrebne za postizanje i održavanje kvalitete betona tako da on bude u skladu sa propisanim zahtjevima. Pri tome, Proizvođač mora ispuniti zahtjeve navedene u Članku 16. Pravilnika o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 01/05). Odgovornost, nadležna tijela i odnosi cjelokupnog osoblja koje upravlja, izvodi i potvrđuje radove koji se odnose na proizvodnju betona, moraju biti utvrđeni dokumentiranim sustavom kontrole proizvodnje. Ispitivanje uzoraka iz proizvodnje prema utvrđenom planu Svježi beton Konzistencija betona utvrđuje se metodama slijeganja i rasprostiranja prema HRN EN 12350-2 i HRN EN 12350-5 i provodi se u laboratoriju proizvođača betona. Količina cementa, vode, agregata ili mineralnih dodataka utvrđuje se prema otpremnici betona sa proizvodnog pogona. Ni jedna pojedinačno utvrđena vrijednost vodocementnog faktora ne smije biti veća za više od 0,02 od granične vrijednosti. Količina mikropora uvučenog zraka utvrđuje se prema HRN EN 12350-7 i mora zadovoljavati uvjete navedene u tablici A.2. TPBK-a. Donja granica je uvjetovana vrijednost od –0,5 % do max 1,0% prema HRN EN 206-1. Posebna svojstva betona moraju ispunjavati kriterije navedene u Tablici 17 HRN EN 206-1. Konzistencija betona mora ispunjavati kriterije navedene u Tablici 18 HRN EN 206-1. Sukladnost ispitivanja svježeg betona se prihvaća zadovoljenjem sukcesivnih rezultata ispitivanja u skladu sa uvjetovanim graničnim vrijednostima ili graničnim razredima ili zadanim vrijednostima uključujući dozvoljene tolerancije i maksimalno dopušteno odstupanje od tražene vrijednosti. Očvrsli beton Utvrđivanje čvrstoće obavlja se na uzorcima kocaka brida 150 mm sukladnim HRN EN 12390-1- Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe i izrađenim i njegovanim prema HRN EN 12390-2 - Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće. Tlačna čvrstoća betona utvrđuje se prema normi HRN EN 12390-3. Tlačna čvrstoća utvrđena je na uzorcima ispitanim pri starosti od 28 dana. U posebnim slučajevima može se posebno uvjetovati ispitivanje pri starosti manjoj ili većoj od 28 dana. Minimalni broj uzoraka za prihvaćanje sukladnosti se određuje prema Tablici 13 HRN EN 206-1. Uzorkovanje se vrši prema planu uzorkovanja ili nakon dodavanja kemijskog dodatka radi prilagodbe konzistencije. Rezultat ispitivanja je onaj dobiven na pojedinačnom uzorku ili prosjek rezultata kada su uzorci na isti način uzorkovani i kada se ispituju u isto vrijeme. Sukladnost s karakterističnom tlačnom čvrstoćom betona (fck) je potvrđena ako su oba kriterija iz Tablice 14. HRN EN 206-1 za početnu i za kontinuiranu proizvodnju zadovoljena. Svojstva trajnosti Beton se uzorkuje u skladu s HRN EN 12350-1. Uzorkovanje treba provesti za svaki sastav betona kod kojeg su uvjetovana svojstva trajnosti. Za dokaz tih svojstava odgovoran je proizvođač betona. Ispitivanja svojstava trajnosti proizvođač je dužan provoditi u skladu s normama danim u TPBK. Kontrola sukladnosti svojstava trajnosti će se prihvaćati prema pojedinačnim izvještajima za pojedino svojstvo trajnosti, a prema kriterijima koje propisuje pojedina norma ili TPBK. 4.3. PROJEKTIRANJE BETONA Sastav betona i sastavne materijale za projektirani beton i beton zadanog sastava treba odabrati tako da zadovoljavaju svojstva uvjetovana za svježi i očvrsli beton, uključivo konzistenciju, gustoću, čvrstoću, trajnost, zaštitu ugrađenog čelika od korozije, uzimajući u obzir proizvodni proces i odabrani postupak izvedbe betonskih radova koji uključuju transport, ugradnju, zbijanje, njegovanje i moguće druge tretmane ili obrade ugrađenog betona. Sastavni materijali Sastavni materijali koji se upotrebljavaju za proizvodnju betona moraju biti sukladni točki 5.1. HRN EN 206-1. Svi sastavni materijali moraju imati odgovarajuću ispravu o sukladnosti. Smiju se rabiti samo oni materijali koji imaju potvrdu sukladnosti s uvjetima navedenih normi ili tehničkog dopuštenja izdanog od nadležnog ministarstva ili institucije koju je to ministarstvo ovlastilo.


rujan 2014. 30

Vrsta i dinamika kontrola, odnosno ispitivanja sastavnih materijala mora biti u skladu s tablicom br. 22 norme HRN EN 206-1 Cement Za izradu betona mogu se rabiti cementi propisani Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 101/05), prilog C i normom HRN EN 197. Agregat Za izradu betona može se upotrebljavati obični i teški agregat propisani Tehničkim propisom za betonske konstrukcije (NN 101/05), prilog D i normom HRN EN 12620 i lagani agregat propisan normom HRN EN 13055. Za sve vrijeme izvođenja betonskih radova u prostor za uskladištenje pojedinih frakcija agregata smiju se uskladištiti samo vrste agregata odabrane prema projektiranom sastavu betonske mješavine. Voda za spravljanje betona Voda za spravljanje betona treba zadovoljavati uvjete norme HRN EN-1008. Pouzdano pitka voda (iz gradskih vodovoda) može se rabiti bez potrebe prethodne provjere uporabljivosti. Vodu koja se ne koristi za piće, a koristi se za izradu betona na osnovi provedenih ispitivanja, treba kontrolirati najmanje jednom u tri mjeseca. Kemijski dodaci Mogu se rabiti kemijski dodaci koji zadovoljavaju uvjete norme HRN EN 934. Mineralni dodaci Prema HRN EN 206-1, primjenjuju se mineralni dodaci tip I i tip II. Mineralni dodaci tipa I moraju zadovoljavati norme EN 12620 (za filere) i HRN EN 12878 (za pigmente). Mineralni dodaci tipa II moraju zadovoljavati norme HRN EN 450 (za lebdeći pepeo) i HRN EN 13263 (za silikatnu prašinu). 4.4. ISPORUKA BETONA Prilikom svake isporuke betona na gradilište proizvođač betona dužan je izdati otpremnicu koja mora sadržavati podatke prema točki 7.3 HRN EN 206-1. 4.5. KONTROLNI POSTUPCI NA GRADILIŠTU Svježi beton Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornice betona), odgovorna osoba obvezno određuje neposredno prije ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstava svježeg betona. Kontrolni postupak utvrđivanja svojstava svježeg betona provodi se na uzorcima koji se uzimaju neposredno prije ugradnje betona u betonsku konstrukciju u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1, HRN EN 206-1 i projekta betonske konstrukcije, a najmanje pregledom svake otpremnice i vizualnom kontrolom konzistencije kod svake dopreme (svakog vozila) te, kod opravdane sumnje, ispitivanjem konzistencije istim postupkom kojim je ispitana u proizvodnji. Očvrsli beton Za beton projektiranog sastava dopremljenog iz centralne betonare (tvornice betona), odgovorna osoba obvezno određuje neposredno prije ugradnje provedbu kontrolnih postupaka utvrđivanja svojstava očvrslog betona. Utvrđivanje čvrstoće obavlja se na uzorcima kocaka brida 150 mm sukladnim HRN EN 12390-1- Oblik, dimenzije i drugi zahtjevi za uzorke i kalupe, izrađenim i njegovanim prema HRN EN 12390-2 - Izrada i njegovanje uzoraka za ispitivanje čvrstoće. Tlačna čvrstoća betona utvrđuje se prema normi HRN EN 12390-3. Uzima se jedan uzorak za istovrsne elemente betonske konstrukcije koji se bez prekida ugrađivanja betona izvedu unutar 24 sata od betona istih iskazanih svojstava i od istog proizvođača. Ako je količina ugrađenog betona veća od 100 m3 za svakih slijedećih ugrađenih 100 m3 uzima se po jedan dodatni uzorak betona. Ocjenjivanje rezultata ispitivanja


rujan 2014. 31

Kontrolni postupak utvrđivanja tlačne čvrstoće betona ocjenjivanjem rezultata ispitivanja uzoraka sa gradilišta i dokazivanjem karakteristične tlačne čvrstoće betona provodi se primjenom kriterija iz Dodataka B norme HRN EN 206-1 «Ispitivanje identičnosti tlačne čvrstoće». Ispitivanje i dokazivanje identičnosti pokazuje da li ugrađeni beton pripada istom skupu za koji je proizvođačevom ocjenom sukladnosti utvrđeno da mu je tlačna čvrstoća sukladna karakterističnom čvrstoćom (fck). Za slučaj nepotvrđivanja zahtijevanog razreda tlačne čvrstoće betona treba na dijelu konstrukcije u koji je ugrađen beton nedokazanog razreda tlačne čvrstoće provesti naknadno ispitivanje tlačne čvrstoće betona u konstrukciji prema HRN EN 12504-1 i ocjenu sukladnosti prema prEN 13791. 4.6. IZVOĐENJE BETONSKIH RADOVA Općenito Izvođač radova treba izvesti betonske i armirano-betonske radove u skladu sa zahtjevima norme HRN ENV 13670-1 - Izvedba betonskih konstrukcija – 1. dio: Općenito i TPBK prilog J. Pogon za proizvodnju betona mora ispunjavati zahtjeve norme HRN EN 206-1 - Beton – 1. dio: Specifikacije, svojstva, proizvodnja i sukladnost. Za svaku vrstu betona proizvođač odnosno izvođač je dužan dostaviti odgovarajuću ispravu o sukladnosti. Ugradnja betona Ugradnja betona se provodi u skladu s HRN ENV 13670-1, točkama 8, 9 i 10 i Dodatak E. Njega betona Beton u ranom razdoblju treba zaštititi u skladu s HRN ENV 13670-1, točka 8.5. Oplata i skele Oplata i skele moraju biti u skladu s HRN ENV 13670-1, točka 5. i Dodatak B Površinska obrada Sve vidljive plohe betona trebaju biti glatke i ujednačene boje, a osobito one na najuočljivijim mjestima. Za svako odstupanje od projekta, nadzorni inženjer je dužan izvijestiti Projektanta i Investitora. U cilju postizanja projektiranog izgleda ploha, nužno je koristiti odgovarajuću oplatu i adekvatno ugrađivati beton. Armatura Čelik za armiranje betona treba zadovoljavati uvjete propisane TPBK-om (prilozi B i H). Svaki proizvod treba biti jasno označen i prepoznatljiv. Ugradnju armature potrebno je provesti u skladu s HRN ENV 13670-1, točka 6; HRN ENV 13670-1 Dodatak C te prilogom J TPBK-a. Osobito poštivati projektom predviđene razmake i zaštitne slojeve armature. Ni jedno betoniranje elementa ne može započeti bez prethodnog detaljnog pregleda armature od strane nadzornog inženjera i njegove dozvole. 5. ZIDARSKI I SLIČNI RADOVI Sva zidanja moraju se obaviti točno prema građevinskim nacrtima i detaljima. Pijesak mora biti kvalitetan riječni (iznimno drobljeni). Ne smije imati primjesa organskih i zemljanih tvari. Vapno mora biti gašeno, dovoljno odležano ili hidratizirano dodatno gašeno u vodi dovoljno dugo. Mort za zidanje je produžni propisane nosivosti. Mora biti kvalitetno miješan. Prilikom ugradnje poklopaca i penjalica mora se sve zaštititi od oštećenja i zaprljanja. Radom je obuhvaćeno dubljenje potrebnih rupa za ugradnju, eventualno potrebno proširivanje premalih ostavljenih otvora ili zazidavanje prevelikih otvora, te popravak susjednih površina.


rujan 2014. 32

6. DOBAVA I UGRADNJA VODOVODNOG MATERIJALA I OPREME (VODOVOD) 6.1. Općenito Za uspješno polaganje cijevi potrebno je izvršiti sve pripremne radove, dreniranja, pristupne putove i sve ostalo što prati izvedbu cjevovoda. Izvoditelj je dužan polagati cijevi u skladu sa svim uvjetima, zahtjevima proizvođača cijevi i preporuci Nadzornog organa. Rad se sastoji u nabavi, vanjskom transportu, uskladištenju, razvozu, spuštanju u rov, montaži cijevi, montaži fazonskih komada i armatura, tlačne probe, dezinfekcije i ispitivanje cjevovoda. Geodetske kontrole prije, u toku i nakon završenog polaganja cjevovoda potrebno je vršiti i one se trebaju ukalkulirati u ponudbenu cijenu. 6.2. DUKTIL cijevi (tlačne cijevi od nodularnog lijeva) 6.2.1. Područje za koje norma vrijedi Tehnički uvjeti isporuke za tlačne cijevi i fazone od nodularnog lijeva za plinovode i vodovode pripremljeni su prema EN-u 545. Ova norma određuje zahtjeve za materijale, mjerenja i dozvoljena odstupanja, mehaničke karakteristike i standardne presvlake cijevi i fazona od nodularnog lijeva. Norma vrijedi za cijevi, fazone i pribor koji se proizvode postupkom lijevanja po žeIji ili od pojedinačnih lijevanih dijelova, kao i za odgovarajuće spojeve za nazivne promjere DN 40 do zaključno DN 2000. Norma vrijedi za cijevi, fazone i pribor, koji: imaju kolčake, prirubnice ili utične krajeve, s različitim vrstama brtvila, koja nisu sastavni dio ove norme; se obično isporučuju s unutarnjom i vanjskom zaštitom; se primjenjuju za transport tekućih medija na temperaturama od O°C do 50°C, van područja smrzavanja. 6.2.2. Tehnički zahtjevi 6.2.2.1. Sastav površine i poboljšanja Cijevi, fazone i pribor moraju biti bez grešaka i površinski potpune. Ukoliko je potrebno, cijevi i fazone se smiju popravljati zavarivanjem da se otklone površinske greške i mjestimični nedostaci koji ne zahvaćaju cijelu debljinu stjenke, pod uvjetom da se popravci odvijaju u skladu s postupcima, pismeno definiranim sustavom osiguranja kvalitete proizvođača, te da popravljene cijevi i fazone ispunjavaju sve zahtjeve koje propisuje ova norma. 6.2.2.2. Vrste spojeva 6.2.2.2.1. Spojevi s prirubnicom Mjere i tolerancije prirubnica na cijevima i fazonama moraju odgovarati mjerama prema EN 1092-2, a brtve za prirubnice mjerama prema ISO 7483. 6.2.2.2.2. Pokretljivi spojevi Vanjski promjeri i tolerancije utičnih krajeva cijevi i fazona s pokretljivim spojem opisani su u poglavlju 6.2.2.4.2. 6.2.2.3. Materijali u dodiru s pitkom vodom Ukoliko se cijevi, fazone i spojevi od nodularnog lijeva koriste u uvjetima za koje su namijenjeni, te ukoliko se nalaze u trajnom ili privremenom kontaktu s pitkom vodom namijenjenoj ljudskoj upotrebi, isti ne smiju promijeniti kvalitetu vode u toj mjeri da kod krajnjeg korisnika više ne odgovara zahtjevima EG- ili odgovarajućih EFTA-naputaka.


rujan 2014. 33

6.2.2.4. Mjerni zahtjevi 6.2.2.4.1. Debljina stjenke Nazivna delijina stjenke e od nodularnog lijeva računa se, ovisno o nazivnom promjeru DN, prema formuli, s minimumom od 6 mm za cijevi i 7 mm za fazone: e=K(0,5+0,001 DN), gdje je: K- faktor za određivanje klase debljine stjenke. Odabire se iz reda cijelih brojeva: 8, 9, 10, 11, 12... Tolerancije nazivne debljine stjenke cijevi i fazona moraju biti prema tabeli 1. Tabela 1

Vrste lijevanih komada e, mm Tolerancija *, mm

centrifugirane cijevi 6,0 -1,3

>6,0 -(1,3+0,001 DN)

Cijevi i fazone od 7,0 -2,3

necentrifugalnog lijeva >7,0 -(2,3+0,001 DN)

* Navedene su samo negativne tolerancije, da se osigura dovoljan otpor unutarnjem tlaku.

6.2.2.4.2. Vanjski promjer

Za DN 300 mora vanjski promjer cijevnog otvora, mjeren cirkometrom, biti takav da se na duljini od najmanje dvije trećine cijevi, mjereno od utičnog kraja može izvesti spoj. Za DN>300 vrijedi prema dogovoru proizvođača i naručitelja isto, ukoliko se cijevi moraju skraćivati na gradištu. Osim toga, mora i ovalitet na utičnim krajevima cijevi i fazona: - ostati unutar tolerancije prikazanih u tabeli - ne smije prijeći 1% za DN 250 do DN 600, odnosno 2% za DN>600 Normirane duljine fazona Dopuštena odstupanja od normiranih duljina fazona prikazana su u tabeli 2. Tabela 2

Vrsta fazona DN Odstupanje, mm

Komad s prirubnicom i kolčakom 40 do 1200 ±25 Spojni komad s prirubnicom 1400 do 2000 ±35 Spojni komad s kolčakom Redukcioni komad

Odcjepni komadi 40 do 1200 +50/-25 1400 do 2000 +75/-35

Lučni komad 90* 40 do 2000 ±(15+0,03 DN)

Lučni komad 45o 40 do 2000 ±(10+0,025 DN)

Lučni komad 22*30' i 11MS' 40 do 1200 ±(10+0,02 DN) 1400 do 2000 ±(10+0,025 DN)

Tolerancije duljina Tolerancije duljina navedene su u tabeli 3. Tabela 3

Vrsta komada Tolerancija


rujan 2014. 34

mm

Cijevi s kolčakom ±30

Fazone za spajanje s kolčakom ±20

Cijevi i fazone za spajanje s prirubnicama ±10*

*Manje tolerancije su dogovorom između proizvođača i naručitelja

moguće, ali ne manje od ±3mm za DN600 i ±4mm za DN>600.

6.2.2.5. Karakteristične vrjednosti materijala 6.2.2.5.1. Karakteristike čvrstoće Cijevi, fazone i pribor od nodularnog lijeva moraju imati vrijednosti čvrstoće kako je navedeno u tabeli 4. Tabela 4

Najniža vlačna čvrstoća Rm Najniža istezljivost A Vrsta komada MPa %

DN 40 do DN 2000 DN 40 do DN 1000 DN 1100 do DN 2000

Centrifugalno lijevane cijevi 420 10 7

Necentrifugalno lijevane cijevi, fazone i pribor

420 5 5

Napomena: Dogovorom između proizvođača i naručitelja može se odrediti granica tečenja RpO,2. Ona ne smije biti

manja od 270 MPa, ako je A12% za DN 40 do DN 1000 ili A10% za DN>1000, te 300 MPa u drugim slučajevima

U toku proizvodnje, proizvođač mora provoditi prikladne testove : po principu slučajnog uzorka se od slučajno odabranog fazonskog komada izrađuju probne epruvete i ispituju kontrolni sistem putem nerazornih ispitivanja, koji mora biti poduprt testom rastezanja. 6.2.2.5.2. Tvrdoća Tvrdoća po Brinellu ne smije prekoračiti 250 HB za fazone i pribor. Pri sastavnim elementima koji su međusobno zavareni, je na područjima izloženim toplinskim utjecajima dozvoljena veća tvrdoća po Brinell-u. 6.2.2.6. Prevlake i obloge za fazone i pribor 6.2.2.6.1. 0pćenito Prevlake: cinčana prevlaka s pokrovnim premazom, polietilen folija (dodatak bitumen premazu ili cinčanoj prevlaci s pokrovnim premazom), epoxy, zaštitni ovoji. Obloge: poliuretan, epoxy, deblja obloga od cementnog morta, obloga od cementnog morta s pečatnim slojem. Ove prevlake i obloge moraju biti u skladu s odgovarajućim EN-normama ili, gdje one ne postoje, odgovarati nacionalnim normama ili dogovorenim uvjetima isporuke. Nazivna debljina sloja obloge od cementnog morta i njena tolerancija moraju biti navedene kao u tabeli 5. Tabela 5

DN Debljina sloja, mm Maksimalne širine


rujan 2014. 35

Nazivna vrijednost Tolerancija* napuklina i maksimalni radijalni pomak

40 do 300 3,5 -1,5 0,8

350 do 600 5 -2 1,0

700 do 1200 6 -2,5 1,2

1400 do 2000 9 -3 1,5

*Dana je samo negativna tolerancija. Napomena: Krajevi cijevi mogu imati zakrivljenje od maksimalno 50 mm duljine.

6.2.2.6.2. Premazi Materijal za premaze mora se sastojati od bitumenskog materijala ili od sintetičke smole. Odgovarajući dodaci (otapala, anorganske ispune itd.) su dozvoljeni da bi se postiglo lako nanošenje i sušenje. Prije nanošenja premaza površina lijeva mora biti suha, bez hrđe ili slobodnih djelića, te bez ulja ili masti. Premaz se mora nanijeti uranjanjem, špricanjem ili kistom. Premaz mora cijelu površinu jednoliko prekriti, mora biti gladak i homogen. Mora se dobro osušiti da se komadi ne bi međusobno slijepili. Ukoliko se debljina premaza mjeri (direktno na komadu, npr. magnetskim uređajem ili indirektno na uzorku, npr.

mikrometrom ili vaganjem) srednja debljina sloja ne smije biti manja od 70 m, a mjestimično ne smije biti manja

od 50 m. 6.2.2.7. Označavanje fazona Sve fazone moraju imati trajne i čitke oznake i sadržavati minimalno slijedeće podatke: oznaku proizvođača godinu proizvodnje vrstu nodularnog lijeva nazivni promjer DN nazivni tlak za prirubnice uputu za ovu normu oznaku ureda za certifikaciju ukoliko je posjeduje klasu debljine stjenke za centrifugalno proizvedene cijevi, ukoliko odstupaju od K9. Prvih pet podataka mora biti navedeno na kalupu ili naknadno otisnuto na odljevak. 6.2.2.8. Nepropusnost 6.2.2.8.1. Cijevi i fazoni Cijevi i fazoni moraju biti tako izvedeni da su pri ispitnom tlaku nepropusne, a kod ispitivanja ne smiju pokazati vidljivu propusnost, znojenje ili bilo koji drugi znak zakazivanja. 6.2.2.8.2. Spojevi Spojevi moraju: trajno, bez propusnosti odolijevati pogonskom tlaku za sastavne dijelove (PMA) za odgovarajuće cijevi i fazone ili vlastitom PMA, kako je navedeno u proizvođačkim katalozima, već prema tome koji je od njih najniži biti nepropusni pri negativnom unutarnjem tlaku, koji može nastupiti zbog tlačnih udara biti vodonepropusni pri hidrostatičkom tlaku od 2 bara, ukoliko su predviđeni za upotrebu na dubini većoj od 5 m ispod razine vode


rujan 2014. 36

Svi pokretni cijevni spojevi moraju biti tako izvedeni da se mogu kutno zakretati, pa od strane proizvođača navedeno kutno zakretanje ne smije biti manje od: 3° 30' za DN 40 do DN 300 2° 30' za DN 350 do DN 600 1° 30' za DN 700 do DN 2000 Osim toga moraju biti izvedeni tako da posjeduju dovoljnu pomičnost po duljini, što proizvođač mora navesti. 6.2.3.Testiranja Kvaliteta cijevi i fazona te njihove dimenzije ispituju se vizualno, mjerenjima, te uzimanjem probnih uzoraka. Za ispitivanje rastezanjem koriste se uzorci čije su dimenzije navedene u tabeli 6. Tabela 6

Ispitni uzorak Ispitni uzorak Postupak A Postupak B

Vrsta lijevanog elementa Nazivni Presjek Nazivni Tolerancija promjer nazivne promjer promjera površine So, mm mm mm

Centrifugalno lijevane cijevi s debljinom stijenke e u mm:

e < 6 2,5 5,0 2,52 ±0,01

6 e <8 3,5 10,0 3,57 ±0,02

8 e <12 5,0 20,0 5,05 ±0,02

e 12 6,0 30,0 6,18 ±0,03

Necentrifugalno lijevane cijevi , fazone i pribor:

nalijevani uzorci 5,0 20,0 5,05 ±0,02 odvojeno lijevani uzorci: debljina uzorka 12,5 mm za debljinu odljevka manju od 12 mm

6,0 30,0 6,18 ±0,03

debljina uzorka 25 mm za debljinu odljevka 12 mm i više

12,0 ili 14,0

- - -

6.2.4. Ispitivanje nepropusnosti Cijevni spojevi se ispituju na nepropusnost prema pozitivnom i negativnom unutarnjem tlaku, pozitivnom vanjskom tlaku, te dinamičkom unutarnjem tlaku na za to propisanim uređajima i u propisanom vremenskom trajanju. 6.2.5. Osiguranje kvalitete Proizvođač mora dokazati da su njegovi proizvodi u skladu s ovom normom putem obavljanja tipskih funkcijskih ispitivanja i nadziranja procesa proizvodnje. Ispitivanja mora provesti sam proizvođač ili priznati institut za provođenje ispitivanja u ime proizvođača. Proizvoda mora potpune izvještaje pohraniti. Proizvoda mora nadzirati kvalitetu svojih proizvoda putem sustava nadziranja, kako bi ispunio tehničke zahtjeve ove norme. Stoga mora sustav osiguranja kvalitete proizvođača biti u skladu s zahtjevima EN 29002. Sustav osiguranja kvalitete proizvođača mora biti proveden od strane ureda za certifikaciju, koji je sa svoje strane akreditiran u skladu s EN 45012.


rujan 2014. 37

6.2.6. Transporti i skladištenja cijevi Cijevi od kojih će se izvoditi cjevovod su standardne cijevi izrađene od ductilnog lijeva. Standardno su izrađene za spajanje naglavkom. Dijele se u klase prema debljini stjenke. Vrsta cijevi koja će se ugrađivati mora odgovarati standardima, ispitane i atestirane. Prilikom preuzimanja na svakom komadu kontrolirati dimenzije, kvalitetu vanjske i unutarnje izolacije, dimenzije spojnih dijelova, točnost bušenja rupa na prirubnicama, mehanička oštećenja, kvalitetu brtvljenja, traženi radni pritisak i dr. Na određeni broj istovrsnih komada uzimaju se uzorci za detaljnija ispitivanja kvalitete. Prilikom manipuliranja cijevima dizalicom, radi velike težine, voditi računa da se ne ošteti izolacija. Cijevi pri prijevozu i skladištenju moraju cijelom duljinom nalijegati na podlogu, a slaganje u visinu prema uputama Proizvođača. 6.2.7. Transporti i skladištenja lijevanoželjeznih fazonskih komada i armatura Fazonski komadi i armature su uglavnom predviđene od lijeva visoke kvalitete. Oblik i dimenzije cijevi i fazona moraju odgovarati normama. Izrađene su za spajanje prirubnicama i naglavkom. Dijele se u klase prema debljini stjenke. Prilikom preuzimanja na svakom komadu kontrolirati dimenzije, kvalitet vanjske i unutarnje izolacije, dimenzije spojnih dijelova, točnost bušenja rupa na prirubnicama, mehanička oštećenja, kvalitet brtvljenja zasuna i sl. armatura, da li imaju sve specificirane dijelove, traženi radni pritisak i dr. Na određeni broj istovrsnih komada uzimaju se uzorci za detaljnija ispitivanja kvalitete. Fazonski komadi se transportiraju u tvorničkim paketima, standardno. Uskladištavaju se prema uvjetima Proizvođača. Prilikom manipuliranja težim komadima dizalicom, voditi računa da se ne ošteti izolacija. Lijevanoželjezni komadi ne smiju se bacati. 6.2.8. Ugradnja lijevanoželjeznih fazonskih komada i armatura Spajanje fazona i armatura prirubnicama obavlja se tako da se dobro očiste prirubničke površine spoja. Zatim se postavlja brtva. Za spajanje se koriste standardni vijci s maticama, očišćeni i nauljeni. Pritezanje vijaka obavlja se nasuprotno naizmjenično, propisanim moment-ključem. 6.2.9. Ugradnja cijevi Pripremni radovi U pripremne radove spadaju radovi koji se odnose na dovođenje cijevi u stanje da se može pristupiti njihovoj instalaciji u rov, a sastoji se od rezanja cijevi na potrebnu duljinu (kod cijevi kod kojih je potrebno), te popravka manjih oštećenja nastalih transportom, manipulacijom, skladištenjem i sl. koji uključuje sljedeće: rezanje cijevi dovođenje spljoštenosti cijevi na propisanu mjeru popravak unutarnje cementne obloge popravak vanjske zaštitne obloge popravak rubova na ravnom kraju cijevi Veličina oštećenja koje se može sanirati, kao i postupak njihove sanacije propisan je od strane proizvođača cijevi kojeg se treba striktno pridržavati. Polaganje i spajanje cijevi Izvođač je dužan pridržavati se načina polaganja cijevi u rov kao i njihovog spajanje koje je propisano je od strane proizvođača cijevi, te koristiti propisanu opremu. Nakon što su izvršeni pripremni radovi iz prethodne točke, cijevi se spremaju za spajanje. Čiste se krajevi cijevi (ravni kraj i kraj s naglavkom) i provjerava se jesu li rubovi cijevi ravnog kraja propisno zakošeni. Zatim se vrši umetanje brtve u naglavnu čašicu pazeći pri tome da brtva jednako naliježe cijelom duljinom na dosjedni prsten.


rujan 2014. 38

Nakon toga se vrši polaganje cijevi u rov. Obzirom na njihovu težinu, cijevi se ne smiju polagati ručnim spuštanjem u rov. Cijev se polaže u rov dizalicom ili kojim prigodnim strojem (rovokopač ili sl.). Cijev se polaže izravno na dno iskopanog rova ako je kakvoća zemljanog materijala takva da ne može oštetiti vanjsku oblogu oko cijevi. Ako to nije slučaj, cijev se polaže na pripremljenu podlogu od nevezanog materijala veličine zrna od 0 do 8. Nakon polaganja cijevi u rov pristupa se spajanju cijevi. Oba kraja se premazuju pastom za podmazivanju kojim se smanjuje trenje i omogućuje lakša ugradnja. Ravni kraj cijevi se centrira u naglavak i vrši se njeno utiskivanje u naglavak druge cijevi. Utiskivanje cijevi se vrši raznom opremom, ovisno o profilu cijevi. Za manje profile (od DN 60 do DN 125) može koristiti željezna poluga, a za veće profile mogu se koristiti: hidrulički potisak korpom rovokopača, razne vrste mehaničkih vinčeva (tj. sprava za natezanje) kao trifor i hidrauličke natezne sprave. Utiskivanje cijevi u naglavnu čašicu vrši se tako da nakon utiskivanja ostane razmak od 10 između krajeva cijevi. To se vrši na način da se utiskivanje vrši do tvornički obilježene oznake na rubu cijevi (kod cijevi koje nisu pilane) ili do oznake koja se pretnodno mora obilježiti ako se radi o pilanoj cijevi. Kontrola spoja se vrši metalnim ravnalom koji se umeće u prostor između ruba naglavka i tijela druge cijevi sve do brtvenog prstena. Ukoliko je spoj dobro izveden, vrh metalnog ravnala mora ući za istu duljinu duž cijelog oboda cijevi. Cijevi se polažu u pravcu s tim da su moguća izvjesna odstupanja ovisno o profilu cjevovoda. Odstupanje od pravca Pri montaži duktil cijevi može doći do odstupanja osi cijevi od pravca. Dopušteno odstupanje ovisi o profilu cijevi koja se montira. Dopušteno odstupanje od pravca u ovisnosti o profilu dano je u slijedećoj tabeli:

profil cijevi Najveći dopušteni kut odstupanja od pravca

odstupanje na kraju cijevi duge 6 m

do DN 300 5° 52 cm

DN 400 4° 42 cm

od DN 500 do DN 1000 3° 31 cm

DN 1200 2° 21 cm

DN 1400 1° 10 cm

Za vrijeme izvođenja radova otvoreni kraj cijevi mora uvijek biti zatvoren poklopcem. Kada se ugradi dionica određene duljine izvodi se bočno posteljica i iznad, ali tako da spojevi budu slobodni za sve vrijeme tlačne probe. 7. TLAČNO ISPITIVANJE CJEVOVODA 7.1. Općenito Upute za provedbu tlačnog ispitivanja cjevovoda pripremljene su na temelju EN 805 standarda, usvojenog 2000. godine. Prije puštanja u pogon, svaki izvedeni cjevovod mora proći tlačno ispitivanje kako bi se utvrdila ispravnost izvedenih cijevi, spojeva, fazonskih komada i armatura, kao i ostalih djelova građevine (na primjer ukruta krivina, sidrenih blokova, pregrada). O svim ispitivanjima vodi se Zapisnik, koji se konačno predaje Investitoru, a po potrebi, se s njim upoznaje i Proizvođač cijevi. Izvještaj o tlačnom ispitivanju sastavlja se sa slijedećim podacima: opis cjevovoda, podaci o ispitivanju, opis provedenog ispitivanja ovjera provedenih ispitivanja, primjedbe vezane na ispitivanje. 7.2. Mjere sigurnosti Za vrijeme trajanja tlačne probe zabranjen je ulazak svih ljudi koji ne obavljaju poslove provođenja tlačne probe u kanale i građevine (okna, crpne stanice, vodospreme), a ovlašteno osoblje za provedbu tlačne probe mora imati svu potrebnu zaštitnu opremu.


rujan 2014. 39

Prije početka ispitivanja treba provjeriti stanje opreme za ispitivanje, odnosno provjeriti da li je ista kalibrirana, u dobrom radnom stanju i ispravno postavljena na cjevovod. U svim koracima ispitivanja, treba pažljivo pratiti planirani redoslijed radnji kako bi se izbjegla opasnost za osoblje. Svi prisutni moraju biti obaviješteni o tijeku radova, opterećenjima na privremenim i trajnim usidrenjima, kao i eventualnim posljedicama u slučaju neuspjeha. Nakon provedene tlačne probe, snižavanje tlaka u cjevovodu treba vršiti polagano. Kod pražnjenja cjevovoda svi ventili za odzračivanje trebaju biti otvoreni. Demontaža privremenih usidrenja i opteživača dopuštena je tek nakon adekvatnog sniženja tlaka u cjevovodu. 7.3. Zatrpavanje i sidrenje cjevovoda Prije početka tlačne probe, treba usidriti krajeve odsjeka ispitivanja i sve horizontalne i vertikalne zavoje, kao i ogranke, da bi izbjegli pomake koji su opasni za nepropusnost spojeva tijekom ispitivanja i kasnijeg pogona. Trajna usidrenja i opteživače treba izvesti prema projektu, kako bi i oni mogli biti testirani, te ostaviti dovoljno vremena da beton postigne potrebnu čvrstoću. Privremena usidrenja i opteživače treba izvesti shodno situaciji na terenu, ovisno o opterećenju i nosivosti tla. Nakon montaže cjevovoda, izvedbe okana i ukrućenja krivina, kao i svih potrebnih privremenih ukrućenja vrši se djelomično zatrpavanje rovova (opcionalno-spojevi cjevi ostavljeni vidljivi). 7.4. Ispitni odsjek i punjenje cjevovoda vodom Ako cjevovod nije moguće ispitati odjednom, mora se ispitati po dionicama. Podjela na ispitne dionice ovisi o dužini čitavog voda, o godišnjem dobu u kojem se vrši proba, o mjesnim prilikama, o visinskim razlikama trase voda, o smetnjama u prometu, kao i o padu tlačne linije. Općenito bi trebalo nastojati odabrati ispitne dionice od 500 do 1500 m. Ispitne dionice se biraju imajući u vidu slijedeće: - da se ispitni tlak može postići u najnižoj točci svih ispitnih dionica, - da se ispitni tlak, najmanje u visini najvećeg projektiranog tlaka (MDP)1, može postići u najvišoj točci svih ispitnih dionica - da se potrebna količina vode za provedbu tlačne probe može bez poteškoća dopremiti i ispustiti. Doprema vode vrši se prema mjesnim prilikama. Punjenje vodovoda treba vršiti čistom vodom i to tako da se u cjevovodu ne zadrži nimalo zraka. Zato se punjenje vrši pri otvorenim ventilima za ispuštanje zraka. Ventili se zatvaraju odozdo prema gore i to onda kada iz njih ne izlazi zrak nego samo voda. Da bi se omogućilo potpuno odstranjivanje zraka, punjenje treba vršiti polagano i pažljivo, bez opasnih udara zbog istiskivanja zraka. Brzina punjenja cjevovoda ovisi o nazivnom promjeru cjevovoda. Pogodan dotok za punjenje cjevovoda je:

DN 40 50 65 80 100 125 150 200 250 300 350 400 500 600 700 800 900 1000 1200

l/s 0,1 0,1 0,15 0,2 0,3 0,5 0,7 1,5 2 3 4 6 9 14 19 25 32 40 60

1 Prema standardu EN 805 Preporuke za vanjske vodovodne mreže i komponete – primjenjive na sve materijale) umjesto postojećeg

termina nazivni tlak (nominal pressure–PN), definirana je potpuno nova terminologija pri uporabi termina "tlak" ("pressure"), kojom se razlikuje terminologija koju koriste projektanti, proizvođači cijevi i cijevnog materijal i korisnici vodoopskrbnog sustava (tj. komunalna poduzeća). S aspekta ovog proračuna, najznačajniji su termini: projektirani tlak (DP), dozvoljeni radni tlak (PFA), najveći projektirani tlak (MDP) i ispitni tlak sustava (STP). Pod terminom "projektirani tlak" (design pressure – DP) podrazumijeva se najveći opskrbni tlak (bez hidrauličkog udara) u tlačnoj zoni predviđen od projektanta sustava. Pod "dozvoljenim radnim tlakom" (allowable operating pressure – PFA) podrazumijeva se unutarnji tlak (bez hidrauličkog udara) koji komponenta (misli se na cijevi, fazonske komade, armatura i sl.) može sigurno i kontinurano izdržati. Pod terminom "najveći projektirani tlak" (maximum design pressure – MDP) podrazumijeva se najveći radni tlak u sustavu ili opskrbnoj zoni, uključujući hidraulički udar, i to: - najveći radni tlak, koji obuhvaća utvrđenu rezervu za hidraulički udar, s oznakom MDPa, i - najveći radni tlak, dobiven na temelju provedenog proračuna za hidraulički udar, s oznakom MDPc. Pod terminom "ispitni tlak sustava" (system test pressure – STP) podrazumijeva se hidrostatski tlak kojim će se ispitati vodonepropusnost i kompaktnost novoizgrađenog cjevovoda.


rujan 2014. 40

Zaštita protiv upliva temperature Zbog zaštite od temperaturnih upliva ispitni odsjek treba naročito na spojevima, za vrućina zasjeniti, slamom, trstikom i sl., a za velikih zima rov pokriti i grijati. Da bi se smanjio upliv temperature, treba probu provesti u onom dijelu dana, u kojem su promjene temperatura male, a temperatura na početku probe jednaka predviđenoj temperaturi na kraju probe. Osiguranje nepropusnosti ispitnog odsjeka Prema iskustvu, tlačne probe odsjeka ograničenih zasunima mogu besprijekorno uspjeti samo ako su zasuni ugrađeni bez otvaranja nakon dopreme iz ljevaonice. Zato treba za ograničenje probnog odsjeka upotrijebiti završnike. 7.5. Ispitni tlak Ispitni tlak (STP)1 za sve cjevovode računa se u odnosu na najveći projektirani tlak (MDP), kako slijedi: - s proračunom hidrauličkog udara: STP=MDPc + 100 kPa - bez proračuna hidrauličkog udara: STP=MDPa × 1,5 ili STP=MDPa + 500 kPa, prema manjem iznosu. Utvrđena tlačna rezerva za hidraulički udar unutar iznosa MDPa ne smije biti manja od 200 kPA. Proračun hidrauličkog udara treba provesti odgovarajućim metodama i formulama, u skladu s uvjetima koje je predvidio projektant, za najnepovoljnije pogonsko stanje. U normalnim uvjetima, mjesto ugradnje opreme za testiranje je u najnižoj točci ispitne dionice. Ako to nije moguće izvesti, ispitni tlak (STP) treba umanjiti za visinsku razliku u odnosu na najnižu točku. U posebnim situacijama kada se ispituje relativno kratak cjevovod, ili mrežni cjevovod profila DN ≤80 mm, duljine dionice do 100 m, ispitni tlak jednak je radnom tlaku. 7.6. Vrste tlačnih proba Cjevovodi za vodu moraju biti ispitani na tlak prije puštanja cjevovoda u eksploataciju. Ispitivanje se dijeli na: prethodno ispitivanje ispitivanje pada tlaka glavno ispitivanje skupno ispitivanje 7.6.1. Prethodno ispitivanje Prethodno ispitivanje ima za cilj slijedeće: stabilizirati ispitnu dionicu cjevovoda dopuštajući joj većinu pomaka ovisnih o vremenu, dosegnuti odgovarajuću zasićenost vodom, kod materijala koji upijaju vodu, dopustiti povećanje volumena materijala uslijed tlačnog opterećenja, prije provedbe glavnog ispitivanja, kod cijevi od rastezljivih materijala. Cjevovod treba podijeliti na odgovarajuće ispitne dionice i napuniti vodom uz postupno ispuštanje zraka. Tlak u cjevovodu treba dosegnuti vrijednost najmanje u visini radnog tlaka, a najviše u visini ispitnog tlaka. U slučaju pojave bilo kakvih vidljivih nedopuštenih pomaka bilo kojeg dijela cjevovoda, i/ili propusnosti (curenja vode), tlak u cjevovodu treba spustiti na nulu i popraviti izvedbene pogreške. Trajanje prethodnog ispitivanja je ovisno o materijalu i kvaliteti cijevi. 7.6.2. Ispitivanje pada tlaka Ispitivanje pada tlaka omogućuje procjenu volumena zaostalog zraka u cjevovodu. Ispitivanje je opcionalno i provodi se po potrebi. Podaci dobiveni mjerenjem tlaka u ispitnoj dionici cjevovoda uslijed zaostalog zraka pokazuju pogreške koje mogu ukazivati na istjecanje, a ponekad mogu i prikriti manje istjecanje. Prisutnost zraka može smaniti preciznost ispitivanja gubitka tlaka i ispitivanja gubitka vode.


rujan 2014. 41

Metoda ispitivanja pada tlaka i izračun dopuštenog gubitka vode Tlak u cjevovodu treba dosegnuti vrijednost ispitnog tlaka. Iz cjevovoda ispustiti vode u mjerljivoj količini DV i izmjeriti pad tlaka Dp. Usporediti ispuštenu količinu vode DV s dopuštenim gubitkom vode DVmax u odnosu na izmjereni pad tlaka Dp, gdje je

DVmax=1,5×V×Dp×

RW Ee

D

E

1

gdje je DVmax - dopušteni gubitak vode u litrama, V - volumen ispitne dionice u litrama, Dp - izmjereni pad tlaka u kPa, EW - modul elastičnosti vode u kPa, D - unutarnji profil cijevi u metrima, e – debljina stjenke cijevi u metrima, ER – radijalni modul elastičnosti stjenke cjevovoda u kPa, te 1,5 –koeficijent dopuštene količine zraka prije provedbe glavnog ispitivanja. 7.6.3. Glavno ispitivanje Nakon uspješno provedene pretprobe i po potrebi ispitivanja pada tlaka, pristupa se provedbi glavnog ispitivanja, pri čemu treba uzeti u obzir ujecaj većih temperaturnih promjena. Mogu se primijeniti dvije osnovne metode: metoda gubitka vode i metoda gubitka tlaka. Napomena: Za viskozno-elastične cijevi preporuča se metoda naknadno opisana u točci 7.6.4. Metoda gubitka vode Postoje dva načina proračuna gubitka vode: mjerenje volumena vode koja istječe, ili mjerenje volumena vode koja se upumpava, a prema slijedećem: a/ mjerenje volumena vode koja istječe Postepeno postići tlak u cjevovodu u visini ispitnog tlaka (STP), te ga održavati pumpanjem vode, po potrebi, tijekom perioda u trajanju od najmanje jednog sata. Zatim isključiti pumpu i spriječiti utjecanje nove vode, i tako ostaviti u periodu od najmanje jednog sata. Na kraju ispitnog perioda, izmjeriti pad tlaka. Zatim ponovo postići ispitni tlak pumpanjem vode, i mjeriti volumen polako ispuštane vode dok se ne izmjeri isti pad tlaka u točci istjecanja. b/ mjerenje volumena vode koja se upumpava Postepeno postići tlak u cjevovodu u visini ispitnog tlaka (STP), te ga održavati pumpanjem vode, po potrebi, tijekom perioda u trajanju od najmanje jednog sata. Za vrijeme ovog perioda, mjeriti volumen upumpane vode koja je bila potrebna za održavanje ispitnog tlaka, bilo kojim priručnim sredstvom. Izmjereni volumen vode na kraju prvog sata ispitnog perioda ne smije biti veći od

DVmax=1,2×V×Dp×

RW Ee

D

E

1

gdje je DVmax - dopušteni gubitak vode u litrama, V - volumen ispitne dionice u litrama, Dp - dopušteni pad tlaka u kPa (naznačeno u slijedećem podnaslovu), EW - modul elastičnosti vode u kPa, D - unutarnji profil cijevi u metrima, e – debljina stjenke cijevi u metrima, ER – radijalni modul elastičnosti stjenke cjevovoda u kPa, te 1,2 –koeficijent dopuštene količine zraka za vrijeme provedbe glavnog ispitivanja. Metoda gubitka tlaka Postepeno postići tlak u cjevovodu u visini ispitnog tlaka (STP). Duljina trajanja ispitivanja je najmanje jedan sat, ili više ako tako odredi projektant. Za vrijeme glavnog ispitivanja pad tlaka Dp ne smije prijeći slijedeće vrijednosti na kraju prvog sata: 20 kPa, za duktilne lijevano željezne cijevi, s ili bez obloge od cementnog morta, čelične cijevi, s ili bez obloge od cementnog morta, betonske cijevi ojačane čelikom, plastične cijevi; 40 kPa, za azbest cementne cijevi i betonske cijevi. Ako projektant odredi da je za cijevi od cementnih vlakana mogućnost absorbcije veća, dozvoljeni pad tlaka može biti i do 60 kPa. Procjena rezultata


rujan 2014. 42

Ako gubici prelaze granične vrijednosti, ili ako su utvrđeni nedostaci na ispitnoj dionici, cjevovod treba pregledati i ukloniti nedostatke. Ispitivanje treba ponoviti do uspješno provedene tlačne probe. 7. 6.4. Metoda ispitivanja za viskozno-elastične cijevi Metoda ispitivanja za viskozno-elastične cijevi (cijevi od PE-a i PP-a) temelji se na tome da u sustav ispitivanja treba svakako uzeti u obzir karakteristično puzanje materijala. Postupak ispitivanja sastoji se od prethodne faze, koja obuhvaća period relaksacije materijala, uz integrirano ispitivanje pada tlaka, i faze glavnog ispitivanja. Prethodna faza Prethodna faza je nužna za izvršenje faze glavnog ispitivanja. Cilj prethodne faze je ostvariti preduvjete za promjenu volumena ovisnu o tlaku, vremenu i temperaturi. Prethodnu fazu treba postaviti prema slijedećem, kako bi se izbjeglo krivo iščitavanje rezultata u glavnoj fazi. nakon punjenja i pravilnog odzračivanja cjevovoda, spustiti tlak u cjevovodu na atmosferski i dopustiti cjevovodu period relaksacije od najmanje 1 sat, kako bi se otpustilo naprezanje nastalo pod tlakom; pri tome treba spriječiti ulaz zraka u cjevovod na ispitnoj dionici; nakon perioda relaksacije, ujednačeno i ubrzano postići ispitni tlak (STP), za najviše 10 minuta; održavati STP tijekom perioda od 30 minuta, kontinuiranim pumpanjem ili pumpanjem u kratkim intervalima; tijekom ovog perioda pregledati ispitnu dionicu i utvrditi očita mjesta istjecanja; dopustiti daljnji period relaksacije u trajanju od 1 sata, bez pumpanja, za vrijeme kojeg se može dogoditi razvlačenje cjevovoda uslijed viskozno-elastičnog puzanja materijala; izmjeriti tlak u cjevovodu na kraju ovog perioda. U slučaju uspješno provedene prethodne faze odmah nastaviti s ispitivanjem. Ako je tlak pao za više od 30% ispitnog tlaka (STP-a), treba prekinuti ispitivanje i spustiti tlak na nulu. Osmotriti i prilagoditi uvjete tijekom ispitivanja (npr. utjecaj temperature, vidljivo istjecanje). Nastaviti ispitivanje tek nakon perioda relaksacije od najmanje 1 sat. Integrirano ispitivanje pada tlaka Rezultati glavnog ispitivanja se mogu pravilno tumačiti jedino ako je preostali volumen zraka u cjevovodu dovoljno mali. Treba učiniti slijedeće: naglo smanjiti vrijednost tlaka, preostalog na kraju prethodnog ispitivanja, ispuštanjem vode, za vrijednost od Dp = 10-15% STP ; precizno izmjeriti volumen ispuštene vode DV ; izmjereni volumen vode DV ne smije biti veći od dopuštenog gubitka vode DVmax , gdje je

DVmax=1,2×V×Dp×

RW Ee

D

E

1

gdje je DVmax - dopušteni gubitak vode u litrama, V - volumen ispitne dionice u litrama, Dp - izmjereni pad tlaka u kPa, EW - modul elastičnosti vode u kPa, D - unutarnji profil cijevi u metrima, e – debljina stjenke cijevi u metrima, ER – radijalni modul elastičnosti stjenke cjevovoda u kPa, te 1,2 –koeficijent dopuštene količine zraka za vrijeme provedbe glavnog ispitivanja. Za bolju interpretaciju rezultata važno je imati točan podatak za ER , ovisan o temperaturi i duljini trajanja ispitivanja. Mjerenje Dp i DV treba biti što preciznije, a naročito za manje profile i kraće ispitne dionice. Ako je DV veće od DVmax treba prekinuti ispitivanje, spustiti tlak na nulu i ponoviti postupak odzračivanja cjevovoda. Faza glavnog ispitivanja Viskozno-elastično puzanje materijala, koje se pojavljuje uslijed naprezanja pod ispitnim tlakom (STP) u fazi prethodnog ispitivanja, prekinuto je radi provedbe integriranog ispitivanja pada tlaka. Nagli pad tlaka proizvest će skupljanje cjevovoda. Glavno ispitivanje obuhvaća praćenje i zabilješku povećanja tlaka kao posljedice skupljanja cjevovoda, tijekom perioda od 30 minuta.


rujan 2014. 43

Glavno ispitivanje je uspješno ako se za vrijeme ispitnog perioda zabilježi krivulja povećanja tlaka tijekom svih 30 minuta, bez zabilježenog pada tlaka. Ispitni period od 30 minuta je obično sasvim dovoljan da se dobiju dobri pokazatelji. Ako krivulja pokaže tendenciju pada tlaka, u cjevovodu je prisutno istjecanje. U slučaju sumnje, produžiti trajanje glavnog ispitivanja na 90 minuta. U tom slučaju dozvoljeni pad tlaka ne smije biti veći od 25 kPa u odnosu na najveći zabilježeni tlak uslijed skupljanja cjevovoda. Ako je pad tlaka veći, ispitivanje je neuspješno. Preporuča se pregledati sve fazone prije vizuelnog pregleda zavarenih spojeva. Nakon uklanjanja nedostataka, ponoviti test od samog početka prethodne faze, uključujući i period relaksacije od 1 sata. 7.6.5. Skupna tlačna proba U slučaju kada se ispitivanje provodi na dva ili više ispitna odsjeka, a nakon završetka uspješnih ispitivanja svih ispitnih odsjeka, treba izvršiti skupnu tlačnu probu izgrađenog sustava najvećim predviđenim pogonskim tlakom u trajanju od najmanje 2 sata, kako bi ispitali i još neispitane spojeve između ispitnih odsjeka. Sva neispitana spojna mjesta treba pregledati vizualno, te utvrditi mogućnost istjecanja na spojevima i/ili pomaka. Ispitivanje zadovoljava ako sva spojna mjesta dobro brtve. 7.6.6. Preuzimanje Smatra se da su tlačne probe provedene prema prednjim točkama dokazale upotrebljivost vodovoda, a detaljni pregled - osobito ukrućenja, usidrenja i spojeva - nije pokazao ništa prema čemu bi se dalo zaključiti da je nastao pomak ili propusnost. Tlačne probe se priznaju samo ako ih prizna nadzorni inženjer. Nakon izgradnje, dogradnje ili zamjene dijela vodovoda, te uspješno provedene tlačne probe, vodovod treba dezinficirati ispiranjem i/ili uz korištenje dezinficirajućih sredstava. Smije se koristiti samo pitka voda. Voditi računa da su uvjeti takvi da se korištena voda može bez poteškoća dopremiti i ispustiti, bez štetnog utjecaja na okoliš.

8. VANJSKA KANALIZACIJA 8.1. KANALIZACIJSKE CIJEVI Cijevi od kojih ce se izvoditi gravitacijski kolektori su standardne kanalizacijske cijevi, izrađene od plastičnih masa. Standardno su izrađene za spajanje naglavkom, ili odgovarajućim spojnicama. Dijele se na klase prema debljini stjenke. Vrsta cijevi koja će se ugrađivati mora odgovarati standardima, moraju biti ispitane i atestirane. Materijal cijevi mora odgovarati potrebi sprovođenja otpadnih kanalizacijskih voda. Također, mora osigurati potrebnu nosivost, obzirom na dubinu ukapavanja i vanjska prometna opterećenja. Uz cijevi moraju se nabaviti posebni kanalizacijski cijevni komadi s odgovarajućim spojnicama i spojnim priborom za priključenje na betonska okna. Prilikom preuzimanja na svakom komadu kontrolirati dimenzije, kvalitet vanjske i unutarnje zaštite, dimenzije spojnih dijelova, točnost bušenja rupa na prirubnicama, mehanička oštećenja, kvalitet brtvljenja, traženi radni pritisak i dr. Na određeni broj istovrsnih komada uzimaju se uzorci za detaljnija ispitivanja kvalitete. Prilikom manipuliranja cijevima dizalicom, radi velike težine, voditi računa da se ne ošteti izolacija. Cijevi pri prijevozu i skladistenju moraju cijelom duljinom nalijegati na podlogu, a skladištenje-slaganje u visinu vršiti prema uputama proizvodača.


rujan 2014. 44

8.2. MATERIJAL Kanalizacijske cijevi i fazonski komadi su od tvrdog PVC-a i PE kanalizacijskih cijevi za uličnu kanalizaciju prema DIN 16961. Namjenjene su za odvod različitih otpadnih voda i polažu se a iskopani kanal u zemlju. Za odvod nepročišćenih industrijskih voda mora se paziti na njihov sastav, a temperatura otpadne vode ne smije biti veća od 60°C. Cijevi su od PVC-a, s podebljanom stjenkom sustava SN 8 i odgovaraju zahtjevima norme ONORM 5184. Izrađuju se u duljinama 1.0, 2.0 i 5.0 m. Cijevi i fazonski komadi su predviđeni za spajanje utiičnim naglavcima koji imaju pojačanu stijenku. Na drugom kraju izvedeno je skošenje radi lakšeg spajanja. Prilikom preuzimanja cijevi kontrolirati njihove dimenzije, oblik, boju po čitavom obimu, da nisu mehanički oštećene, dimenzije i oblik gumenih brtvi i dr. Na odredeni broj komada uzeti uzorke za detaljnija ispitivanja kvalitete. Prilikom prijevoza i ostalih transporta ovih cijevi do izražaja dolazi njihova malena težina. Na vozilu cijevi moraju ležati čitavom duljinom. Cijevi i spojni dijelovi ne smiju se bacati s visine i vući po tlu. Cijevi se mogu skladištiti i na otvorenom, ali ih se tada mora prekriti radi zaštite od UV sunčevih zraka. Pri slaganju cijevi, one moraju cijelom duljinom nalijegati na podlogu da se ne deformiraju. Visina slaganja može biti do 2 m, ali tako da najopterećenije cijevi zadrže kružni presjek. Gumene brtvene prstenove obavezno skladištiti u zatvorenom prostoru zaštićene od svjetla. 8.3. IZVOĐENJE Ugradnja kanalizacijskih cijevi Cijevi se spajaju utiskivanjem kraja cijevi a naglavak, odnosno posebnu spojnicu, au čiji utor je postavljena jedna ili više gumenih brtvi. Brtva se umeće a prethodno očišćeni žlijeb naglavka, tako da zupci brtve budu usmjereni prema unutrašnjosti cijevi. Prije utiskivanja cijevi kraj premazati odgovarajućim mazivom. Za vrijeme izvođenja radova a kanalu otvoreni kraj cijevi mora uvijek biti zatvoren poklopcem. Kada se ugradi dionica odredđene duljine izvodi se bočno posteljica, i iznad, ali tako da spojevi budu slobodni za svo vrijeme tlačne probe. Posebnu pažnju posvetiti spajanju cijevi na revizijska okna. U zid okna na točnoj poziciji ugrađuje se umetak za brtvu cijevi, kao naglavak kraja cijevi. Ovo mjesto posebno je osjetljivo na propuštanje, pa se mora maksimalno kvalitetno izvesti. Materijal Općenito Materijal od kojeg su napravljene cijevi nije unaprijed određen. Odabrani materijal mora biti u skladu s odgovarajućim hrvatskim standardima za kanalizacijske cijevi. U slučaju nedostatka hrvatskih standarda primijeniti će se odgovarajući njemački standardi. Isto vrijedi i za spojnice cijevi. Materijal od kojeg će se izvesti cijevi i spojevi mora imati sljedeća svojstva: - potrebna črvrstoća, - vodonepropusnost, - dobra hidraulička svojstva, - trajnost,


rujan 2014. 45

- lako održavanje. Čvrstoća mora biti takva da je cjevovod otporan na sva vanjska i unutrašnja statička i dinamička opterećenja. Cijevi moraju biti otporne i na utjecaj korijenja. Izvodač je dužan za odabrani tip cijevi dokazati da opterećenje koje djeluje na kanalizacijske cijevi nece izazvati pukotine na cijevima, uzimajući u obzir nosivost i deformabilnost armiranog betona koji se postavlja neposredno iznad cijevi. Ukoliko, za odabrani tip cijevi, postoji opasnost od pojave pukotina u cijevima, izvodač je dužan, o svom trošku, osigurati smanjenje opterećenja na cijev (ugradnjom tankog sloja stiropora iznad kalotnog dijela cijevi, pojačanim armiranjem betona i sl.), te dokazati da će takvo rješenje osigurati da ne dolazi do štetnih deformacija na kanalizacijskim cijevima. Vodonepropusnost mora biti potpuno zajamčena i to prema vani i prema unutra. Potrebno je, a skladu sa odgovarajudim hrvatskim normama, dokazivati vodonepropusnost materijala cijevi i spojeva, a nakon izgradnje izvodač će organizirati ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacijskog sustava. Hidraulička svojstva odnose se na hidrauličke otpore u cijevima u odnosu na materijal, spojeve kao i mogućnost stvaranja taloga i obrastanja u cijevima u cjelokupnom vremenu korištenja sustava (pogonska hrapavost). Trajnost materijala cijevnog sustava i spojeva mora biti takva da osigura ispravno funkcioniranje kanalizacije tijekom cijelog vremena korištenja. Materijal mora biti otporan na sva vanjska i unutarnja korodivna djelovanja: - slobodni agresivni ugljični dioksid CO2, - soli sumporne kiseline: sulfati (CaS04, MgSO4, Na2SO4, FeSO4) - vodik-sulfid (H2S), - mehaničko djelovanje suspenzija. Izvodač mora garantirati trajnost materijala cijevi i spojeva za 50 godina. Lako održavanje kanalizacijskog sustava podrazumijeva mogućnost efikasnog otklanjanja eventualnog taloga na stjenkama cjevovoda i reparacije oštećenja nastalih djelovanjem abrazijske erozije. Ugradnja kanalizacijskih cijevi i fazonskih komada od tvrdog PVC-a i spiralno varenog PE-a Cijevi i fazonski komadi se polažu na prethodno izvedeni donji dio posteljice uz kontrolu pada i pravca geodetskim instrumentom. Međusobno spajanje cijevi i fazonskih komada obavlja se pomoću utičnog naglavka s gumenim prstenom. Prije ugradnje očiste se unutarnje površine naglavka i gumeni prsten, kao i kraj druge cijevi koji se uvlači u naglavak. Krajevi cijevi se namaču kalijevim sapunom ili nekim drugim sredstvom i uz lagano okretanje se utaknu do dna naglavka. Zatim se cijev izvuče za oko 10 mm iz naglavka. Kanalizacijske cijevi i fazonski komadi kod kojih je prisutno tečenje sa slobodnim vodnim licem moraju se tako ugrađivati da je naglavak cijevi na uzvodnoj strani. Nakon spajanja cijevi a kanalu izvodi se bočni i gornji dio posteljice. Svi spojevi moraju ostati nezatrpani sve dok se ne izvrši uspješno ispitivanje vodonepropusnosti. Za vrijeme izvođenja radova a kanalu otvoreni kraj cijevi mora obavezno biti zaštićen posebnim čepom da u cjevovod ne uđe zemljani materijal ili bilo što drugo. U slučaju polaganja cijevi u kanal ispunjem podzemnom vodom mora se svaka postavljena cijev dodatno opteretiti betonskim nabačajem protiv uzgona. Po potrebi cijevi se skraćuju rezanjem finom pilom. Nakon rezanja vanjski se rub finom turpijom mora skositi pod kutom od oko 15°. Ukoliko je to potrebno prilikom ugradnje, elastične osobine cijevi dozvoljavaju manja savijanja u granicama prema podacima proizvodača.


rujan 2014. 46

Priključenje cijevi na revizijska okra modže se izvesti na više načina ovisno kako je izradeno revizijsko okno. Priključenje na okna s plastiičnim umetkom može se izvršiti tako da se cijev spoji ljepljenjem direktno na izvod plastičnog umetka, a čitav spoj se nakon uspješnog ispitivanja s vanjske strane dodatno ubetonira. Priključivanje na betonsko okno mora se izvesti ugradnjom posebnog PVC umetka a zid okna (RDS komad). Taj umetak ima unutarnji profil kao naglavak cijevi i u njega se umeće gumeni prsten, pa se zatim cijev spaja kao i međusobno cijevi. U slučaju da se takav umetak ne može dobaviti, na kraj cijevi koji se umeće u zid okna, postaviti dva gumena prstena, a sve dobro ubetonirati. Poželjno je kraj cijevi premazati ljepilom na bazi epoxy-smola i posipati pijeskom. Na već postavljene plastične kanalizacijske cijevi moguće je naknadno ugrađivati direktne priključke bušenjem rupe na gornjem dijelu cijevi i ugradnjom Ijepljenjem tzv. UNO spojnog komada odgovarajućeg profila. Spojni kanalizacijski cijevni komadi Uz cijevi moraju se nabaviti posebni kanalizacijski cijevni komadi s odgovarajućim spojnicama i spojnim priborom za priključenje na betonska okna. Materijal cijevni spojnica mora osiguravati kvalitetu spoja s betonom i trajnu vodonepropusnost. Materijal mora odgovarati potrebi sprovođenja otpadnih kanalizacijskih voda. Također mora osigurati potrebnu nosivost obzirom na dubinu ukopavanja i vanjska prometna opterećenja. Uz cijevi nabaviti i dopremiti sav potreban spojni materijal i potrebne alate za montažu cijevi prema uputama proizvođača. 8.4. ISPITIVANJE CIJEVI Izvoditelj je dužan, najkasnije 15 dana prije početka ugradnje kanalizacijskih cijevi dostaviti ateste za sve odabrane materijale i cijevi koje namjerava ugraditi u kanalizacijski sustav. Sva tekuća i kontrolna ispitivanja odabranih materijala i cijevi izvodit će se prema važećim hrvatskim standardima, a u slučaju nepostojanja odgovarajućih standarda, primjeniti će se njemački standardi. Za cijevi je potrebno kontrolirati dimenzije i fizikalno mehaničke karakteristike prema pripadajućim standardima. Dimenzije se kontroliraju za sve cijevi, a fizikalno mehaničke karakteristike na određenom broju uzoraka koji ovisi o vrsti cijevi. 8.5. PROVJERA DIMENZIJA kontrolira se: - duljina, - unutrašnji i vanjski promjer i debljina, - odstupanje od pravca. 8.6. FIZIKALNO MEHANIČKE OSOBINE kontrolira se: - kvaliteta materijala od kojeg su cijevi izradene (daje proizvodač cijevi), - vlačna čvrstoća, - tlačna čvrstoća, - tvrdoća, - vodonepropusnost, - otpornost cijevi na tjemeno opterećenje (po jedinici duljine), - otpornost cijevi na savijanje, - otpornost cijevi na djelovanje kemikalija. Osim samih cijevi potrebno je kontrolirati i spojnice. Nakon završene izgradnje objekata izvođač će u prisutnosti nadzornog inženjera izvesti ispitivanje vodonepropusnosti cjevovoda prema odgovarajućem standardu.


rujan 2014. 47

8.7. ISPITIVANJE VODONEPROPUSNOSTI CJEVOVODA Ispitivanje vodonepropusnosti cjevovoda Svi cjevovodi (kanali) moraju biti provjereni na vodonepropusnost. Provjera vodonepropusnosti cjevovoda se vrši s predtlakom koji se postiže vodom ili zrakom. Da bi se voda mogla uliti a cjevovod ili da bi se povećao tlak zraka potrebno je zatvoriti sve otvore i učvrstiti ih kako bi izdržali probni tlak. Izvođenje Ispitivanje se provodi a dionicama ne duljim od 500 m, dok cjevovodi (kanali) nisu zatrpani i obloženi. Ako je zbog sigurnosti od izmicanja cjevovode potrebno učvrstiti, tada se djelomično zatrpavaju u središnjem dijelu izmedu spojeva s time da spojevi moraju ostati nezatrpani. Ispitivanje počinje zatvaranjem svih otvora na ispitivanom dijelu cjevovoda. Vrši se vodom ili zrakom. Punjenje vodom se vrši polagano od najnižeg dijela kako bi zrak postupno mogao biti istisnut prema gornjim dijelovima cjevovoda gdje se ispušta van (odzračivanje). Nakon sto je cjevovod ispunjen vodom ostavi se tako određeno vrijeme kako bi zrak iz cjevovoda a potpunosti izašao i cjevni se materijal zasitio vodom. Vrijeme namakanja cjevovoda ovisi o materijalu cijevi i o konfiguraciji cjevovoda. Izvoditelj mora biti opremljen suvremenom opremom za ispitivanje. Za mjerenje pritiska a cjevovodu mora imati najmanje 2 precizna i baždarena manometra s podjelom od najmanje 1 N/cm2. Jedan manometar je radni, a drugi se ugradi radi kontrole prvog. Radni manometer se ugradi a najnižem dijelu ispitne dionice. Za postizanje ispitnog pritiska potrebna je odgovarajuća crpka za polagano podizanje pritiska. Na najvišem kraju mora biti ventil za ispuštanje zraka. Cjevovodi se ispituju na tlak od 5 m vodenog stupca odnosno 0,5 bara iznad radnog tlaka, odnosno prema uputstvu proizvodača. Ispitivanje traje 3 sata. Za vrijeme ispitivanja se more održavati stalni ispitni tlak sto se postiže stalnim dopunjavanjem vode ili dodatnim tlačenjem vode. Količine dodane vode se mjere i ne smiju prijeći dopuštene količine. Vrijeme namakanja (držanja vode a kanalu) kanala treba biti najmanje 24 sata. Tlak kod ispitivanja 0,5 bara. Ispitivanje vodonepropusnosti okana Opis Revizijska okna se trebaju ispitati na vodonepropusnost. Provjera vodonepropusnosti cjevovoda se vrši predtlakom koji se postiže vodom ili zrakom. Da bi se voda mogla uliti u okno ili da bi se povećao tlak zraka, potrebno je zatvoriti sve otvore i učvrstiti ih kako bi izdržali probni tlak. Izvođenje Ispitivanje se provodi dok okno nije zatrpano i obloženo. Ako je zbog sigurnosti od izmicanja okna potrebno učvrstiti, tada se djelomično zatrpavaju, s time da spojevi moraju ostati nezatrpani. Ispitivanje počinje zatvaranjem svih otvora na ispitivanom oknu.. Ispitivanje se vrši vodom ili zrakom. Punjenje vodom se vrši polagano od najnižeg dijela kako bi zrak postupno mogao biti istisnut prema gornjim dijelovima gdje ga ispuštamo van (odzračivanje). Nakon sto je okno ispunjeno vodom ostavi se tako određeno vrijeme kako bi zrak a potpunosti izašao i kako bi se materijal zasitio vodom. Vrijeme namakanja cjevovoda ovisi o materijalu od kojeg je okno napravljeno.


rujan 2014. 48

Okna se ispituju na tlak vodenog stupca odnosno, mjerenjem iznad najvišeg mjesta dijela koji se ispituje. Ispitivanje traje 2 sata. Tlak kod ispitivanja treba biti 0,5 bara. Ispitivanje nepropusnosti kanalizacijskog kolektora obavlja se na dionicama povoljne duljine, uvjetovane uzdužnim presjekom terena. Odabrana dionica se na početnom i krajnjem oknu zatvori odgovarajućim balonima. Ostala međuokna moraju biti zatvorena. Zatim se dionica napuni vodom tako da voda u najnižem oknu bude pri vrhu okna. Zatim se dionica ostavi 12 sati da se betonske površine zasite vodom. Tada se dolije vode po potrebi, sve zatvori i slijedećih 24 sata prati nivo vode u kontrolnim oknima. Ispitivanje vodonepropusnosti je provedeno ako nema nikakva propuštanja na ispitnoj dionici, to pada razine vode u kontrolnim oknima. O provedenom ispitivanju sastavlja se odgovarajući Zapisnik. Materijal Ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacijskih cijevi od tvrdog PVC-a i PE-a Prilikom ispitivanja kanalizacijskih PVC i PE cijevi na jednoj dionici ujedno se ispituje i vodonepropusnost revizijskih, običnih i kaskadnih okana. Način ispitivanja vodonepropusnosti ovisi o materijalu od kojeg su izvedena revizijska okna. Ako su revizijska okna izvedena s umetkom od PVC-a onda je čitava dionica kanalizacije plastična, pa nije potrebno prethodno punjenje vodom. Ako su pak okna betonska s cementnom glazurom onda je potrebno čitavu ispitnu dionicu prethodno napuniti vodom da se stjenke betonskih okana zasite vodom. Duljina ispitne dionice ovisi o topografskim karakteristikama dionice, tj. duljina je određena visinskom razlikom najnižeg ispitivanog okna i krajnjeg najvišeg okna. Ona su tako određena da a najnižem oknu nivo vode bude neposredno ispod pokrovne ploče, a u najvišem oknu mora biti potopljen otvor cijevi koja se ispituje. Kod kanalizacije koja ima okna s plastičnim umetkom ispitna dionica se mora potpuno zatvoriti, a ispod poklopaca okana postaviti plastičnu foliju da se spriječi ishlapljivanje vode. Zatim se dionica napuni vodom, postepenim punjenjem tako da iz cjevovoda izade sav zrak. Izmjeri se temperatura vode i označe nivoi u početnom i krajnjem oknu. Ispitivanje traje 24 sata. Za to vrijeme na ispitivanoj dionici ne smije se pokazati gubljenje vode, a niti višak vode. Na koncu ispitivanja može se pokazati promjena volumena vode u ispitivanoj dionici, čiji jedini uzrok smije biti promjena temperature vode. Zato je potrebno mjeriti temperaturu vode i na osnovu razlike početne i krajnje izračunati toplinsku dilataciju vode u dionici. Za ispitivanje vodonepropusnosti kanalizacijskih kolektora s oknima, Izvodač ispitivanja mora biti opremljen kvalitetnom i pouzdanom opremom, naročito za začepljavanje krajeva dionice, jer na tim mjestima ne smije biti ni malo propuštanja. 8.8. MONTAŽNI RADOVI Općenito Izvoditelj nabavlja kompletnu osnovnu opremu sa spojnim i brtvenim materijalom (cijevi, fazonski komadi i armature). Sve je deponirano a krugu gradilišta. Transport opreme


rujan 2014. 49

Izvoditelj je dužan deponiranu osnovnu opremu preuzeti i transportirati do mjesta ugradbe prema uvjetima isporučitelja opreme, tako da ne dođe do oštećenja. 8.9. JEDINICA MJERE I JEDINIČNA CIJENA Jedinica mjere je m' cijevi odnosno po kompletu postavljenom u kanal. Jedinične cijene sadržavaju dobavu, dopremu, uskladištenje i ugradnju cijevi, fazonskih komada i spojnih elemenata propisane kvalitete, učvršćivanje cijevi u projektiranom prostornom položaju te ispitivanje instalacije. U jediničnu cijenu uračunat je i dovoljan broj gumenih spojničkih prstenova, za izradu spojeva pomoću naglavka. U jedinilnu cijenu ukljulena su i sva ispitivanja. U jedinilnu cijenu ukljuleno je i rezanje cjevovoda na odgovarajućim mjestima za postavljanje okana, sav potreban materijal i rad za postavljanje spojeva cijevi. Jediničnom cijenom treba obuhvatiti i sve poteškoće a radu. Jedinica mjere za okno je kom. Jedinične cijene sadržavaju dobavu i ugradnju materijala i alata za zatvaranje svih otvora, učvršćivanje okna a projektiranom prostornom položaju te ispitivanje instalacije, osim kod gotovih dobavljenih okana gdje je ugradnja posebno obračunata. U jediničnu cijenu uključen je sav potreban materijal i rad te dobava i doprema vode za ispitivanje. Jediničnom cijenom treba obuhvatiti i sve poteškoće u radu kao višekratno punjenje vodom a slučaju neuspjelih proba na vodonepropusnost i potreba za popravcima i doradama ili zbog toga što zatvoreni otvori propuštaju. Jedinica mjere kompletno izradenih svih spojeva kanalizacijskih cijevi međusobno i na tipska revizijska okna je po kompletno izvedenom spoju. Uključeni su svi potrebni pomoćni radovi i pomoćna sredstva (pomoćne skele, podupore, ručne dizalice, pridržavanje i sl.).

Split, rujan 2014.

PROJEKTANT:

______________________



rujan 2014. 50

B.1.3. NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVINSKOG OTPADA

NAČIN ZBRINJAVANJA GRAĐEVNOG OTPADA Način zbrinjavanja građevnog otpada mora biti u skladu s propisima o otpadu. Osnovni propisi iz tog područja su: Zakon o otpadu (NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09); Pravilnik o vrstama otpada (NN 27/96, 96/05); Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97,122/01). Prema Zakonu o otpadu građevni otpad spada u inertni otpad jer ne sadrži ili malo sadrži tvari koje podliježu značajnijoj fizikalnoj, kemijskoj i biološkoj promjeni. Nakon završetka radova gradilište treba očistiti od otpadaka i suvišnog materijala i okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje. Pravilnikom o vrstama otpada određeno je da je proizvođač otpada čija se vrijedna sredstva mogu iskoristiti dužan otpad razvrstavati na mjestu nastanka, odvojeno skupljati po vrstama i osigurati uvjete skladištenja za očuvanje kakvoće u svrhu ponovne upotrebe. Taj pravilnik predviđa sljedeće moguće postupke s otpadom:

- kemijsko-fizikalna obrada; - biološka obrada; - termička obrada; - kondicioniranje otpada; - odlaganje otpada.

Kemijsko-fizikalna obrada otpada je obrada kemijsko-fizikalnim metodama s ciljem mijenjanja njegovih kemijskih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: neutralizacija, taloženje, ekstrakcija, redukcija, oksidacija, dezinfekcija, centrifugiranje, filtracija, sedimentacija, rezervna osmoza. Biološka obrada je obrada biološkim metodama s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti aerobna i anaerobna razgradnja. Termička obrada je obrada termičkim postupkom. Proodi se s ciljem mijenjanja kemijskih, fizikalnih, odnosno bioloških svojstava, a može biti: spaljivanje, piroliza, isparavanje, destilacija, sinteriranje, žarenje, taljenje, zataljivanje u staklo. Kondicioniranje otpada je priprema za određeni način obrade ili odlaganja, a može biti: usitnjavanje, ovlaživanje, pakiranje, odvodnjavanje, oprašivanje, očvršćivanje te postupci kojima se smanjuje utjecaj štetnih tvari koje sadrži otpad. S građevnim otpadom treba postupiti u skladu s Pravilnikom o uvjetima za postupanje s otpadom. Taj pravilnik predviđa moguću termičku obradu za sljedeći otpad:

- drvo; - plastiku; - asfalt koji sadrži katran; - katran i proizvodi koji sadrže katran.

Kondicioniranjem se može obraditi sljedeći otpad:

- građevinski materijali bez azbesta; - asfalt koji sadrži katran; - asfalt (bez katrana);


rujan 2014. 51

- katran i proizvodi koji sadrže katran; - izolacijski materijal koji sadrži azbest; - miješani građevni otpad i otpad od rušenja.

Najveći dio građevnog otpada (prethodno obrađen ili neobrađen) može se odvesti u najbliže javno odlagalište otpada:

- beton; - cigle; - pločice i keramika; - građevinski materijali na bazi gipsa; - drvo; - staklo; - plastika; - bakar, bronca, mjed; - aluminij; - olovo; - cink; - željezo i čelik; - kositar; - miješani materijali; - kabeli; - zemlja i kamenje; - ostali izolacijski materijali.

Nakon završetka radova gradilište treba očistiti od otpada i suvišnog materijala, postupiti prema iznesenom, a okolni dio terena dovesti u prvobitno stanje. Split, rujan 2014.

PROJEKTANT:

______________________



rujan 2014. 52

B.1.4. UVJETI ODRŽAVANJA GRAĐEVINE I PROJEKTIRANI VIJEK TRAJANJA

Opis instalacija Zgrada ima nosivu konstrukciju od omeđenog ziđa i armiranog betona. Vodovodna instalacija predviđena je od pocinčanih odn. PE-Al-PEX i PP cijevi. Sav cjevovod potrebne instalacije zaštićuje se propisanom izolacijom. Cjevovodi vani ukopani su na propisanoj dubini radi zaštite od smrzavanja i odgovarajuće zaštićeni od utjecaja okoline. Svi spojevi na vodovodnoj instalaciji predviđeni su originalnim spojevima i odgovarajuće zaštićeni od utjecaja okoline. Instalacija kanalizacije predviđena je od PVC cijevi tipa „S3“ s povećanom debljinom stijenke. Na mjestu skretanja predviđena su okna radi lakšeg održavanja instalacija kanalizacije. Antikorozivna zaštita Za projektirane cjevovode nije potrebna posebna antikorozivna zaštita. Uvjeti održavanja Kućne instalacije vodovoda, kanalizacije, grijanja i hlađenja, te jake i slabe struje, projektirane su tako da se lako može kontrolirati njihova ispravnost i izvršiti zamjena oštećenih dijelova.

Projektirani vijek trajanja

Projektirani vijek trajanja zgrade je pedeset (50) godina. U ovom opisu nisu uključeni radovi tekućeg održavanja zgrade i instalacija te zamjena oštećenih dijelova koji bi se mogli oštetiti uslijed nepažljivog rukovanja ili mehaničkim oštećenjima. Radovi na održavanju uređenja terena (hortikultura) spadaju u radove redovitog tekućeg održavanja.

Split, rujan 2014.

PROJEKTANT:

______________________



rujan 2014. 53

PRORAČUN HIDRANTSKE MREŽE I SANITARNE VODE

JO g d w R L RxL

dionica od do kg/s mm m/s Pa/m m Pa

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Protivpožarna voda

1 priključka PH

1,00 NO 50 0,66 100 65,00 6500

2 tlak na izlijevu

250000

3 geodetska razlika visina

90000

potreban tlak na priključku

346500

JO g d w R L RxL

dionica od do kg/s mm m/s Pa/m m Pa

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Opskrbna hladna voda (1v)

1 priključka vod.okna 20,00 1,12 NO 50

0,80 500 10,00 5000

2 vod.okna 1 20,00 1,12 NO 40 0,9

1 780 45,00 35100

3 1 2 13,00 0,90 NO 32 0,9

9 167

0 7,00 11690

4 2 3 12,00 0,87 NO 32 0,9

5 147

0 2,00 2940

5 3 4 11,50 0,85 NO 32 0,9

0 137

0 9,00 12330

6 4 5 1,50 0,31 NO 20 0,9

7 245

0 25,00 61250

7 5 6 0,75 0,22 NO 15 1,2

0 430

0 8,00 34400

11 tlak na izlijevu

100000

12 geodetska razlika visina

90000

potreban tlak na priključku

352710

Zaključa:

Za sanitarne potrebe potrebno je osigurati 1,12 l/s s minimalnim tlakom 3,60 bara.

Za potrebe unut. hidrantske mreže potrebno je osigurati 1,00 l/s s min.tlakom 3,50 bara.

Za neometanu opskrbu građevine tlak vode na priključku vodovoda za građevinu

treba biti min. 3,60 bara. Potrebna količina vode je min 1,12 l/s pošto se voda

za sanitarne potrebe može isključiti iz uporabe (u vodomjernom oknu)


rujan 2014. 54

PRORAČUN SEPARATORA KUHINJE

U kuhinji objekta je predviđena potrošnja od 60 obroka dnevno. Koristeći tablice za proračun „TEHNIX“

dobiven je protok separatora od 1.0 l/s te je odabran separator veličine protoka od 1.5 l/s koji

zadovoljava potrebe.

PRORAČUN FEKALNE KANALIZACIJE

Vrsta sanitarnog pribora

Broj pojedinog pribora

Ekvivalent po pojedinom priboru

Produkt faktora K i broja pribora N

Postotak istovremenog izlijeva

Količina izlijeva po priboru

Ukupna količina izlijeva

N K KxN qo Q

WC 4 6,00 24 9 2,00 0,72

Umivaonik 6 0,50 3 14,3 0,17 0,15

Pisoar 0 0,50 0 19,8 0,17 0,00

Sudoper 12 2,00 24 9,00 0,67 0,72

Kada 2 2,00 4 14,3 0,67 0,19

Tuš 2 0,70 1,4 14,3 0,22 0,06

Bide 0 0,50 0 19,8 0,15 0,00

SVEUKUPNO l/s: 1,84

Split,rujan 2014.

Projektant:



rujan 2014. 55

B.1.6. TROŠKOVNIK RADOVA


rujan 2014. 56

B.2. GRAFIČKI DIO PROJEKTA

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:

VRSTA PROJEKTA:GLAVNI PROJEKTPROJEKT VODOVODA I KANALIZACIJE

TD: 52/14

SADRŽAJ:

list:09/2014M

GLAVNI PROJEKTANT:Hrvoje Marinović, dipl.ing.arh.

PROJEKTANT:Feđa Purić, mag.ing.aedif.SREDNJA UGOSTITELJSKA ŠKOLA

k.č. 12340/1,12341 i *596/2k.o.Vis

GRAD VISTrg 30 svibnja 1992, 221480 Vis

P U R I ĆP R O J E K T

ZOP: SŠ VIS MAPA: MAPA 3

b

e

t

o

n

s

k

i

p

u

t

b

e

t

o

n

s

k

i

p

u

t

b

e

t

o

n

s

k

i

p

u

t

b

e

t

o

n

s

k

i

p

r

o

la

z

RF1

KP 202.88

KD 201.00

i=

1

%

D

1

6

0

s

e

p

a

r

a

t

o

r

1

,

5

l/

s

RF2

KP 202.61

KD 201.90

spoj na postojeću kanalizaciju objekta

i=

1

%

D

1

6

0


D 160

2

SITUACIJAM 1:200

SITUACIJA 1:200

N

O

3

2

N

O

5

0

N

O

4

0

N

O

5

0

v

o

d

o

m

je

r

n

o

o

k

n

o

s

p

o

j

n

a

ja

v

n

i

v

o

d

o

v

o

d

N

O

5

0

TALOŽNICA

A-Y

A-Y

B-x B-x

F2

iz vodomjernog okna

s P

TV

-a

V1

PH

i=

2%

D 75

i=

1%

D 160

i=2%

D 75

i=2%

D 75

i

=

2

%

D

7

5

i=

1%

D 160

i=

1%

D 160


NO 25

NO 32

NO 32

NO 50

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:


TD: 52/14

SADRŽAJ:

list:09/2014M



k.č. 12340/1,12341 i *596/2k.o.Vis




2

TLOCRT PRIZEMLJAM 1:100

TLOCRT PRIZEMLJA

1:100N

O 40

NO

50

vidi situaciju, nacrt br.1

A-Y

A-Y

B-xB-x

F2

F2

Č2

PH

PH

V1

D 110

D 50

i=2%

D 75

i=2%

D 75

i=2%

D 75

i=2%

D 110

i=2%

D 110

i=

2%

D 75

i=

2%

D 75

i

=

2

%

D

1

1

0

i

=

2

%

D

1

1

0

i

=

2

%

D

7

5

i

=

2

%

D

7

5

D

7

5

D 75

D 75

na separator kuhinje

(vidi situaciju)

NO 15

NO 15

NO 15

NO 25

NO 32

NO 32

NO 50

NO 25

NO 32

NO 32

NO 50

NO 15

NO 20

NO 20

NO

25

NO

32

NO

32

NO

50

NO 50

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:


TD: 52/14

SADRŽAJ:

list:09/2014M



k.č. 12340/1,12341 i *596/2k.o.Vis




3

TLOCRT I.KATAM 1:100

TLOCRT I.KATA

1:100

SREDNJA UGOSTITELJSKA ŠKOLA - VIS

A-Y

A-Y

B-x

B-x

F1

Č1

F2

PH

PH

NO 50

NO 15

NO 20

NO 20

NO

25

NO

20

NO

25

NO 20

NO 15

NO 20

NO 32

NO 25

NO 32

NO

50

NO 15

NO 15

NO 15

NO 20

NO 15

NO 20

NO 20

NO 15

NO 20

NO 20

NO 15

NO 20

NO 15

NO 20

NO 20

NO

25

NO

20

NO

25

HL 310NPr

HL 310NPrHL 310NPr

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:


TD: 52/14

SADRŽAJ:

list:09/2014M



k.č. 12340/1,12341 i *596/2k.o.Vis




4

TLOCRT II.KATAM 1:100

TLOCRT II.KATA

1:100

NO 50

PH

A-Y

A-Y

B-xB-x

F1

F2

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:


TD: 52/14

SADRŽAJ:

list:09/2014M



k.č. 12340/1,12341 i *596/2k.o.Vis




5

TLOCRT KROVAM 1:100

TLOCRT KROVA

1:100

s P

TV

-a

V1

V1

PRIZEMLJE

1. KAT

2. KAT

NO

50

PH

NO

50

PH

NO

50

PH

NO

50

PH

NO

50

PH

NO

15

NO

15

NO

15

NO

15

NO

20

NO

20

NO

20

NO

20

NO

20

NO

20

NO

20

NO

20

NO

20

NO

20

NO 50

NO 15

NO 20

NO 20

NO 15

NO 20

NO 20

NO 25

NO 20

NO 25

NO 20

NO 15

NO 20

NO 20

NO 15

NO 20

NO 32

NO 25

NO 32

NO 25

NO 32

NO 32

NO 50

NO 25

NO 32

NO 32

NO 50

NO

15

NO

15

NO

15

NO

15

NO

15

NO

15

NO

20

NO

20

NO 20

NO 15

NO 20

NO 25

NO 32

NO 32

NO 50

NO 25

NO 32

NO 32

NO 50

NO 50

NO 25

NO 32

NO 32

Č2

Č2

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:


TD: 52/14

SADRŽAJ:

list:09/2014M



k.č. 12340/1,12341 i *596/2k.o.Vis




6

SHEMA INSTALACIJE POTROŠNE I POŽARNEVODE

SHEMA INSTALACIJE POTROŠNE IPOŽARNE VODE

1:100

N

O

4

0

N

O

5

0

iz vodomjernog okna

vidi situaciju, nacrt br.1

1

2

3

4

5

6

F2

2xL45° D110

2. KAT

PRIZEMLJE

1. KAT

D 110

D 110

Rd D160/110

D 110

D 110

D 110

Rč45° D110/110

Č2

Rč45° D110/50

Rč45° D110/110

F1

postojeća vertikala

Č1

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:


TD: 52/14

SADRŽAJ:

list:09/2014M



k.č. 12340/1,12341 i *596/2k.o.Vis




7

SHEMA VERTIKALNE KANALIZACIJE

SHEMA VERTIKALNE KANALIZACIJE

1:100

DETALJ ČVORA -Č1-

F1 F1

-vodovod- -kanalizacija-

NO 15

NO 15

NO 15

NO 15

NO 15

NO 15

D 50 D 50

D 110

D 110

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:


TD: 52/14

SADRŽAJ:

list:09/2014M



k.č. 12340/1,12341 i *596/2k.o.Vis




8

SHEMA ČVORA Č1M 1:50

SHEMA ČVORA Č1

1:50

1:50

DETALJ ČVORA -Č2-

-vodovod-

-kanalizacija-

F2

NO 15

NO 15

NO

1

5

NO

1

5

NO

2

0

NO

2

0

NO

2

0

NO

2

0

NO

1

5

NO

1

5

NO 15

NO 15

D 50

D 50

D 50D 50

D 50

D 50

D 110

D 110

INVESTITOR:

GRAĐEVINA:


TD: 52/14

SADRŽAJ:

list:09/2014M



k.č. 12340/1,12341 i *596/2k.o.Vis




9

SHEMA ČVORA Č2M 1:50

SHEMA ČVORA Č2

1:50

SREDNJA UGOSTITELJSKA ŠKOLA - gradvis.hr · A. OPüI DIO 1. Izvod iz sudskog registra 2. Rješenje...

Documents

Transcript of SREDNJA UGOSTITELJSKA ŠKOLA - gradvis.hr · A. OPüI DIO 1. Izvod iz sudskog registra 2. Rješenje...