SPORTSKE ORGANIZACIJE U TOTALITARIZMU: NOGOMETNI SAVEZI U ... Iveta final.pdf · Europi period je u...

V. IVETA, Sportske organizacije u totalitarizmu...Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 40, br. 2, 735-764 (2019) 735

SPORTSKE ORGANIZACIJE U TOTALITARIZMU: NOGOMETNI SAVEZI U NJEMAČKOJ, ŠPANJOLSKOJ I

NEZAVISNOJ DRŽAVI HRVATSKOJ

Vladimir Iveta, dip. iur.* UDK. 796:94(497.5)”1941/1945” 796:94(4/9) https://doi.org/10.30925/zpfsr.40.2.4 Ur.:10.veljače2019 Pr.: 26. travnja 2019. Izvorni znanstveni rad

Sažetak

Autonomija sportskih organizacija u odnosu na državnu vlast danas je općeprihvaćeno pravilo. To je načelo sadržano, između ostalog, u dokumentima Europske unije, Međunarodnog olimpijskog saveza, FIFA-e, UEFA-e i nacionalnih sportskih saveza. U vrijeme kada su u Europi prevladavali totalitarni ili autoritarni režimi, odnosno u tridesetim i četrdesetim godinama 20. stoljeća, to se načelo, iako je već tada postojalo, nije poštovalo u zemljama u kojima su na vlasti bili poredci koji su težili potpunom nadzoru svih društvenih sfera života. U tim su režimima državna ili stranačka tijela izravno upravljali sportskim organizacijama. . U radu se analizira, povijesno-politički kontekst, položaj i ustroj sportskih organizacija u totalitarizmu u tri studije slučaja: nacističkoj Njemačkoj, frankističkoj Španjolskoj i ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Pokazuje se, unatoč nekim razlikama, da su ta tri režima sport poistovjetila s državom / vladajućom političkom strankom, nametala mu pravila i kadrovska rješenja te ga koristila u promidžbene svrhe. U pisanju su se rada koristili kao izvori državni i stranački propisi koji su se odnosili na organizaciju sporta, propisi državnih krovnih sportskih organizacija iz analiziranog razdoblja te relevantna literatura o povijesti sporta.

Ključne riječi: sportska organizacija; totalitarizam; autonomija sporta; Njemačka; Španjolska; NDH.

1. UVOD

UOlimpijskoj povelji, koju prihvaćaju svi nacionalni olimpijski savezi, a tozapravoznačicjelokupnisvjetskisport,stojidasesportodvijauokvirudruštvatedasportskeorganizacijeolimpijskogpokreta imajuprava iobvezeneovisnosti, štouključuje slobodno utvrđivanje i nadzor sportskih pravila, određivanja strukture i

* VladimirIveta,dipl.iur.,Hrvatskinogometnisavez,[email protected].

V. IVETA, Sportske organizacije u totalitarizmu...Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 40, br. 2, 735-764 (2019)736

upravljanjaorganizacijamaikorištenjepravaizborabezvanjskogutjecaja.1Krovnasvjetskaorganizacijanajraširenijeginajpopularnijegsporta,Fédération

Internationale de Football Association (u daljnjem tekstu: FIFA), svojim je Statutom propisala da statuti saveza članova (a to su nacionalni nogometni savezi) trebajuobveznosadržavatiodredbedasutisavezineutralniupolitičkimivjerskimpitanjima,datrebajuosiguratineovisnostuizbjegavanjebilokojegoblikapolitičkoguplitanjatedajezabranjenbilokojioblikdiskriminacije.2

Europska nogometna federacija,Union of European Football Association (u daljnjemtekstu:UEFA),usvomjeStatutudodatnopojasnilaobvezesvojihčlanova(europskihnacionalnihnogometnihsaveza)tejeutvrdiladasavezičlanoviupravljajusvojimposlovanjemneovisnoibezikakvogutjecajatrećihstranaidasvojimstatutimatrebajupredvidjetidemokratskipostupakkojijamčislobodanizbornjihovaizvršnogtijelaiizboriliimenovanjedrugihtijelapotpunoneovisno.3

Hrvatski nogometni savez (dalje: HNS), član FIFA-e, UEFA-e i Hrvatskogolimpijskogodbora,ugradiojenavedeneodredbeusvojStatut.4

Nacionalne nogometne saveze koji ne osiguraju neovisnost, odnosno kojimadržavnavlastnjihovezemljepovrijediautonomijukodupravljanjaiizbora,FIFAmožesuspendirati.Toznačidakluboviireprezentacijetogsavezanemogusudjelovatiumeđunarodnimutakmicamatesviostalisavezimorajuprekinutisportskekontaktesasuspendiranim savezom. Jedan je od novijih primjera suspenzija Nogometnog saveza Sierra Leonea.5

Načelo autonomije sporta prihvatile su i formalizirale i međunarodne/međudržavneorganizacije.U jednomodosnovnihdokumenataVijećaEuropekojiseodnosinaregulacijusporta,Europskojsportskojpoveljiiz1992.godine,utvrđenoje da dobrovoljne sportske organizacije imaju pravo stvoriti samostalni postupakodlučivanja, sukladno zakonu te da i sportske organizacije i vlade trebaju priznatipotrebu zameđusobnim priznavanjem njihovih odluka.6 U Bijeloj knjizi o sportu Europske komisije iz 2007. godine ističe se da „Komisija priznaje samostalnostsportskih organizacija i tijela predstavništva (poput saveza). Nadalje priznaje ida je upravljanje većinomodgovornost sportskih upravnih tijela, i do nekemjere,državačlanicaisocijalnihpartnera.“7Kadautvrđujeposebnostsportakojasemožesagledati kroz dvije prizme, Bijela knjiga o sportu određuje „Posebnost sportskestrukture,naročitouključujućisamostalnostiraznolikostsportskihorganizacija[…]organizacijesportananacionalnojbaziinačelajednefederacijeposportu.“8

1 Olimpijskapoveljaiz2017.,točka5.temeljnihnačelaolimpizma,https://www.hoo.hr/images/dokumenti/sport-olimpizam-međunarodni/Olimpijska_povelja_2017.pdf, 18. 10. 2018.

2 StatutFIFA-e,članak15.točkea,bic,GlasnikHNSbr.57/18.3 StatutUEFA-e,članak7b,stavak2.,GlasnikHNSbr.13/18.4 StatutHNS-a,članak14.i24.,GlasnikHNSbr.39/17i23/18.Višeotemeljnimdokumentima

krovnihsportskihorganizacijavidjetiu:Smokvina,V.,SportsLawinCroatia,AlphenaandenRijn, Kluwer Law International, 2017., str. 52-65.

5 FIFAcirkularnopismobr.1649/18,GlasnikHNSbr.47/18.6 EuropeanSportsCharter,članak3.stavak3,https://rm.coe.int/16804c9dbb, 4.11.2018.7 White Paper on Sport, str. 13., https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/

PDF/?uri=CELEX:52007DC0391&from=HR.,4.11.2018.8 ibid. Više o dokumentima kojima se priznaje autonomija sporta vidjeti u Chappelet, J.L.,


Autonomijasportainjegovihorganizacija,onakokakojeopisanaunavedenimpravilima, formalno je, a najčešće i stvarno, općeprihvaćenadiljemSvijeta.Takavse status sporta smatra jednom od značajki demokratskih poredaka koje, zbogmeđunarodnekomponentesporta,prihvaćajuimanjedemokratskirežimi.Unekimjezemljama,poprirodivladajućegrežima,tonačelosamoformalnoidržavnapolitikamožeznačajnoutjecatinasportskeorganizacije.

Međutim,tonačelonijeuvijekbiloširokoprihvaćeno,auodređenomrazdobljueuropskepovijestibilojesustavnokršeno.

Organizirani sport na području današnje Republike Hrvatske od svojih jepočetakakrajem19.stoljeća,krozsvedržavekojesuseizmijenilenatomprostoru,bio politiziran. UAustro-Ugarskoj radilo se o nacionalnom otporu mađarizaciji italijanizaciji, u Kraljevini SHS/Jugoslaviji o državnom centralizmu, u NezavisnojDržaviHrvatskojofašizacijidruštva,uključujućiisport,ausocijalističkojJugoslaviji/Hrvatskoj o nametanju vladajuće ideologije. Unatoč velikoj popularnosti sporta,osobito nogometa, u Hrvatskoj se u domaćoj znanstvenoj literaturi malo pisaloo odnosu politike i hrvatskog sporta,9 a gotovo nimalo10 (ne računamo ideološkeprikazepisaneusocijalističkomrazdoblju)oformalno-pravnomustrojstvusportaudvatotalitarnarežimakojasuobilježiladvadesetostoljeće–fašizmu11 i komunizmu.

U ovom će se radu razmotriti status sporta, osobito nogometa i nacionalnihnogometnih saveza, u tri totalitarna režima – nacionalsocijalističkoj Njemačkoj,frankističkoj Španjolskoj i ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (dalje: NDH).PritomseuNjemačkojpromatrarazdobljeodpreuzimanjavlastiodstranenacista12 dokraja1938.godineipretvaranjakrovnesportskeorganizacijeiformalnousastavnidionacističkestranke,uŠpanjolskojtzv.„plavorazdoblje“ilifašističkafazarežima(od1936.do1945.)teuNDHodnjenogproglašenja10.travnja1941.dodonošenjapropisakojimaseregulirainternaorganizacijaHNS-aulipnju1943.

PrimjernacističkeNjemačkeanaliziratćesejerjenacionalsocijalizamjednaodizvornih ideologija koje su došlenavlastuzemljiukojojsunastalei izgradile totalitarni

AutonomyofsportinEurope,CouncilofEuropePublishing,2010.9 O odnosu politike i sporta u Hrvatskoj pisali su sociolozi Srđan Vrcan i Dražen Lalić te

povjesničarDavorKovačić.10 OsličnojjetemiuHrvatskojpisao,kolikonamjepoznato,samopovjesničarGoranMiljanu

člankuFašizam,sportimladež–idejaiulogatjelesnogaodgojaisportauodgojuiorganizacijiUstaškemladeži,1941.-1945.,Radovi-Zavodzahrvatskupovijest,vol.46.,2014.,str.361-382.

11 Unatoč teoretskim i stvarnim razlikama između fašizma i nacionalsocijalizma (nacizma), uovom će se radu radi praktičnosti koristiti termin fašizam ili nacifašizam za obilježavanjerežimakoji se analiziraju.Kaozajedničkipojamsvimsličnim režimimauEuropiod1922.do1945.godinekoristitćesenazivtotalitarizam.Višeorazlikamaizmeđufašizmainacizma,kaoioizboruzajedničkognazivazatepolitičkedoktrinevidjetiuBlažević,R.,Alijagić,A.,Antižidovstvo i rasno zakonodavstvo u fašističkoj Italiji, nacističkoj Njemačkoj i ustaškojNDH,ZPFR,vol.31,2/2010,str.882-885.

12 Uobičajeno je da se za početak nacističke vlasti (die Machtübernahme) uzimaju datumi imenovanjaAdolfaHitlerazakancelaranjemačkogReicha30.siječnja1933. i/ilidonošenjaZakonaoovlaštenjima(das Ermächtigungsgesetz)24.ožujka1933.ViševidjetiuBroszat,M.,DerStaatHitlers.GrundlegungundEntwicklungseinerinnerenVerfassung,Wiesbaden,MarixVerlag,2007,osobitostr.82-129.


režim.Urazdobljeodkraja19.stoljećado1933.godinesportskeorganizacijebilesuuNjemačkojfunkcionalnoiorganizacijskiznatnorazvijene,aliidruštveno,paipolitički,raznovrsne.Nekeodtihsportskihorganizacijabilesupolitičkineutralne,nekesubilevölkisch usmjerene,anekesuizravnovodilepolitičkestrankeilisindikati.Analizomnjihovogdjelovanjanakondolaskanacistanavlastpokazatćesekojesuseodtihorganizacijapreoblikovaleiprilagodilenovimokolnostima,inakojinačin,akojesubileproglašenenepoćudnimaiugašene.

Rani frankizam,koji jepredmet razmatranja, aosobitoprvobitni falangizam,imao je više sličnosti s fašizmom nego s nacizmom. Na primjeru frankističkeŠpanjolske prikazat će se status sportskih organizacija u totalitarnom režimu kojise izgrađivao tijekom i nakon građanskog rata i koji se djelomično naslanjao natradicionalni nacionalkatolicizam, a dijelom je preuzeo ideologiju svojih ratnihsaveznika.Nastojatćeseprikazatijeli,ikoliko,kodnovogreguliranjatogaspektadruštvenogživotadošaodoizražajasustav„uvezen“izNjemačkeiItalije.

Ustaškirežimimaojeelementeinacizmaifašizma.Zarazlikuodprethodnadvaprimjera,vlastuNDHgotovojenasvimpoljimabilapotpunoovisnaosvojiminozemnimtutorima,kojisubilinesamopolitički,negoivojnoprisutninapodručjunakojemseformalnoprostiralaustaškavlast.Stogasuvlastodršcipreuzeliistrukturuuređenja sporta (od ideološkog tretmana do organizacije) u formi koja je bilaprimijenjenakod„velikihsaveznika“.Uanalizićese nastojati prikazati koliko su u tome uspjeli i tijek toga postupka.

Nakon smještanja u društveno-politički kontekst, nastojat će se prikazatiformalniiustrojstvenipoložajsportskihorganizacijaunutarnovevlasti,aliistupanjpolitičkogiideološkoguklapanjatihorganizacijau„noviporedak“.

Pritom će se koristiti relevantni državni i stranački propisi, akti krovnih inacionalnihsportskihorganizacija,onodobninovinskičlanciteliteraturaopovijestisporta i sportskih saveza.

2. TOTALITARNI SUSTAVI

Razdoblje oddvadesetih do sredine četrdesetih godina dvadesetog stoljeća uEuropiperiodjeukojemseuvelikomdijeludržavauspostavioautoritarniilitotalitarnirežim.Čak je iuŠpanjolskoj,koja je1931.krenula suprotnimputem i autoritarnizamijenila demokratskim poretkom, vojna pobuna 1936. godine tu zemlju uputilauantidemokratskomsmjeru. IzbijanjeDrugogsvjetskog rata iosvajanjanacističkeNjemačkeifašističkeItalijedotadašnjejedemokratskeilipseudodemokratskedržave(Francuska,Čehoslovačka,Jugoslavija)pretvorilouautoritarneilitotalitarne(Vichy,Slovačka,NezavisnaDržavaHrvatska)okupatorsketvorevine.

U skladu sa svojom ideologijom i percepcijom društva ti su režimi i sportnastojali uskladiti (njem: die Gleichschaltung)s„novimporetkom“.

Dabisemogaorazmatratistvarniiformalno-pravnistatussportskihorganizacijaunavedenimrežimimatrebaseukazatinazajedničkeelementekojisučinilitemeljnjihoveideologije,organizacijeidjelovanja.Ovdjenećemodubljeulazitiuraspraveopojmutotalitarizma,njegovojteorijiipraksi,veććemoprikazatiosnovnečimbenike


pokojimasetetrivlastimogupodvestipodzajedničkipojam.13 Iako je pojam „totalitarni sustav“ 1923. godine prvi upotrijebio protivnik

fašizma,liberalGiovanniAmendola,talijanskisugafašistiprihvatilikaodiosvojedoktrineteBenitoMussolliniujednomgovoruiz1925.koristiizraz„totalitaran“,a profašistički filozof Giovanni Gentile piše o „Stato totalitario“.14 Pojedinac semora i treba poistovjetiti s državom jer se onmože ostvariti samo putem države.Odnosno,kakojeMussolliniistaknuo,„Fašističkadržavajenajvišiinajmoćnijioblikličnosti,onajesnaga,itoduhovnasnaga.Kaotakva,obuhvaćasveoblikemoralnogiduhovnogoblikačovjeka.“15

ClaudeLefortkaoznačajketotalitarnedržaveoznačavaukidanjeslobode,itoindividualne,građanskeipolitičke,zahtjevzastvaranjemnovogporetka,nastojanjedaseobuhvatisvedijeloveislojevestanovništva,posebnoomladinu.Kaosredstvazadostizanjetihciljevajedinavladajućastrankakoristiteroritajnupoliciju.16

CarlJ.Friedrichnavodipetkomponentikoječinetotalitarizam:• službena,sveobuhvatna,ideologija;• jedna masovna politička stranka kojoj je na čelu vođa s neograničenom

vlasti; stranka je hijerarhijski organizirana i nadređena ili pomiješana sdržavnombirokracijom;

• potpunimonopolstrankeinjenebirokracijenasredstvimazaoružanuborbu;• potpunimonopolstrankenadsredstvimajavnogpriopćavanjate• sustavfizičkeipsihološke kontrole putem straha.17

Kao što ćemo vidjeti, većina je ovih elementa bila ugrađena i u sportskestrukture, odnosno koristili su se i pri upravljanju sportom.

Osim navedenoga, totalitarne je sustave karakteriziralo i neprijateljstvo prema liberalnoj demokraciji, antiparlamentarizam, antisemitizam, nastojanje uništenjaradničkogpokretai,štojebitnozanašutemu,militarizacijačitavogdruštva.

Konačno, takva država, u Njemačkoj i njenim epigonima, trebala je bitioblik narodne zajednice (njem. die Volksgemeinschaft) koji se uspostavlja putem dominacije.18Narodnazajednicajeiznadsvakogpojedincainjenadobrobit,kakojezamišljajuvlastodršci,konačnijecilj.Narodnuzajednicučinepojedincijednakekrviiprošlosti,bezobziranasocijalnipoložaj.

„Iznadklasaistaleža,zanimanja,vjeroispovijestiisvihostalihživotnihpomutnjiuzdižese,nakrvizasnovano,socijalnojedinstvonjemačkihljudineovisnonanjihovdruštvenipoložaj iporijeklo,sastavljenotemeljemtisućgodišnjegživota,sudbinski

13 Detaljnijeoporedcimaufašističkiminacističkimrežimimavidjetiu:Blažević,R.,Legitimnostpolitičkihporedaka,Zagreb,Političkakultura,2010.

14 Kuljić,T.,Fašizam,Beograd,Nolit, str.194;Bruneteau,B.,Totalitarizmi,Zagreb,Političkakultura, 2012., str. 13.

15 Mussollini,B.,DieLehredesFaschismus,u:Nolte,E.,TheorienüberdenFaschismus,str.209,cit.premaKuljić,T.,op.cit.,str.195.

16 Lefort,C.,Pojamtotalitarizma,Političkamisao3/2011.,str.213.17 Cit.prema:Padjen,I.,Fašizamkaoreakcijanazapadnupravnutradiciju,u:Knežević,S.idr.

(ur.)Antisemitizam,holokaust,antifašizam,Zagreb,Židovskaopćina,1996.,str.307.bilj.2.18 Neumann, F.,Behemot. Struktura i praksa nacionalsocijalizma1933-1944.,Zagreb,Disput,

2012., str. 43.


združeno u dobru i zlu. [ ...]Naša je volja pobjeda nacionalsocijalističke narodnezajednice.“

Tako jeHitler opisao narodnu zajednicu u govoru u ožujku 1940. u povoduHeldengedenktaga.19

Unacionalsocijalizmu,jedinapolitičkastrankaiznadjedržave,kojajesredstvoupostizanjurasnočistenarodnezajednice.

VojnapobunaprotivlegalnevladeRepublikeŠpanjolskezapočelaje18.srpnja1936. Državnom udaru pridružili su se članovi konzervativnih i desnih političkihstranaka,međunjimai tadamaloutjecajnefašističkeŠpanjolskeFalange(Falange Española de las Juntas Ofensiva Nacional Sindicalista). Na čelo nacionalističkestraneprobiosegeneralFranciskoFranco.Vijećenacionalneobrane(Junta Defensa Nacional)kojejerukovodilopolitičkimivojnimakcijamapobunjenika,izdalojeurujnu1936.UkazkojimseFrancoproglašavašefomvlade,vrhovnimzapovjednikomvojskesčinomgeneralisimaicaudillom(vođom).20Kakobisvojojborbidalipolitičkupodlogu i usmjerenje, pripadnici vojne hunte koja je predvodila pobunu prihvatilisuFalangekaopolitičku i ideološkusastavnicunacionalnogpokreta,kakosusebenazivali.Nakonštojeodbaciozamisaooosnivanjuvlastitepolitičkestranke,Francojepristupioujedinjavanjurazličitihpolitičkihpokretaunutarsvojihredovaujedinstvenupolitičku organizaciju pod nazivom Španjolske Falange Tradicionalista (F.E.T.).21 Takosuu jednustrankuušli i fašisti iz izvorneFalange,ultrakonzervativnikarlisti(pristaše karlističkog pretendenta na španjolsko prijestolje) iz TradicionalističkogpokretateburbonskimonarhistiikatoliciizpredratnihstranakaCEDAiŠpanjolskaobnova.Svedrugepolitičkestrankebilesuraspušteneizabranjene.22

Nacistička Njemačka, dajući već prvi dan rata na korištenje svoje vojnezrakoplove za transport pobunjeničkih trupa izAfrikena Iberijski poluotok, vojnoseumiješalausukob.Uciljupolitičkogpribližavanjasvojimsaveznicima(Italijajeposlalaikopnenesnagedaseborenastraninacionalista),ideologijanovepolitičkeorganizacijebilajepretežnofašistička,uzustupkeostalimsastavnicamaFET-a.

Španjolski fašizam na vlasti, zbog specifičnosti situacije u kojoj je nastaovladajući politički pokret, bio jemješavinanacionalnog sindikalizma (inspiriranogGeorgesomSorelom i revolucionarnimanarhosindikalizmom), talijanskog fašizma,političkogkatolicizmaimilitarizma.

Slično nacistima, izvorna je Falanga 1934. svoj program dala u točkama.Programuprvoj točki ističeda falangisti vjerujuu španjolskunadmoćnost.NjenouzdizanjeiočuvanjejeprimarniciljsvihŠpanjolaca,auostvarenjutogciljatrebajuseprilagoditiinteresipojedinaca,skupinaiklasa.Španjolskajejedinstvenaiposjedujevoljuzaimperijem.Štoviše,povijesnasudbinaŠpanjolskejeimperij.Ušestojsetočki

19 Cit.prema:„Volksgemeinschaft“,u:KammerH.;Bartsch,E.,LexikonNationalsozialsozialismus,Reinbek,Rowolht,str.265.

20 Decretonúmero138de29deseptiembrede1936,BoletinOficialdeJDN,núm.32de30deseptiembrede1936.

21 Decretonúmero255de19deabrilde1937,BoletinOficialdeEstado,núm.182de20deabrilde 1937.

22 Payne,S.G.,FascisminSpain1923-1977,Madison,UniversitiyofWisconsinPress,2000.,str.269.


navodidaćedržavabititotalitarniinstrumentuslužbiočuvanjaintegritetadomovine.StogaćesviŠpanjolcidjelovatiuokvirusvojeobiteljske,lokalnopolitičkeisindikalnefunkcije,aneuokvirupolitičkestranke.Sustavpolitičkihstranakaiparlamentkakavjebiopoznatukinutćese.Esencijalnajemisijadržave,uzčvrstudisciplinuuodgoju,njegovatijakiijedinstveninacionalniduhiudušenovihgeneracijausaditiradostiponoszbogdomovine.23

RamiroLedesmaRamos,jedanodsuosnivačaFalange,jošje1931.napisaodasepojedinactrebapodvrgnutiinteresimadržave,odnosnoda„uodnosunapolitičkuzajednicu ne posjeduje nikakva prava“24 Za Ledesmu je „Nacionalna totalitarnadržava“ (Estado totalitario nacional) nacionalno jedinstvo i jedinstvo u misli iosjećajimaŠpanjolaca.25

ZaFalangu,država,organiziranakorporativistički,zastupnicajesvihdruštvenihskupina,čijisupojedinačniinteresipodvrgnutizajedničkominteresu.

Ustaški jepokret, odpočetka ekstremnonacionalistički, tijekomgodinakojeje njegov poglavnik Ante Pavelić sa skupinom ustaša provodio u izbjeglištvu ufašističkojItaliji,poprimaosvevišeideološkihpostavkisvojih„domaćina“.Nakondolaskanavlast,osimfašizma,ideološkiiupraksipočeloseprimjenjivatiiučenjejačegsaveznika,nacističkeNjemačke.

Načela ustaškog pokreta, koje je Pavelić proglasio 1933. godine, dodatno je„objasnio“ ustaškiGoebbels, šef promidžbeDanijel Crljen.U knjižici objavljenoj1942.komentirapojedinonačeloistavljagaukontekstproteklihdogađaja.Takouznačeloovrhovničkompravuhrvatskognarodatvrdidase„[…]izborimatonarodnovrhovništvonijemogloostvariti.Onoseostvarujejedinoprekovladekojapredstavljaizraznarodnevoljeikojasenerukovodibrigomzaizborničkekuglice,negotežnjomdaseravnasamopremaprobitcimacijeloganarodainjegovedržave.Vlada,kojajepogodilaživotniputnaroda,tenjimesigurnoinezaustavljivokroči,narodnaje,bezobziradalijebilakakvimglasanjemizabranailine.“26

CrljenjenatragunacističkogpravnogteoretičaraHansaGerberakojijetvrdioda„Autoritetpretpostavljarangivaljanjenasuprotvoljinarodajerganarodnedaje,negopriznaje.“27

Naravno, narod se na izborima ne pita koga želi za vođu: „Jedino uspješnuoslobodilačkuborbujevodioihrvatskudržavuostvarioPoglavnik.Zarbiitkodrugimogao državu učvrstiti i izgraditi bolje i sigurnije nego on? Jasno je dakle, da jePoglavnikprovodećiudjeloono,štonarodhoće,dokazao,dajepravitumačnarodne

23 Program je objavljen u dnevniku ABC od 30. rujna. 1934, www.filosofia.org/hem/dep/abc/9341130.htm., 26.10.2018.

24 LedesmaRamos,R.,Nuestrasafirmaciones,LaConquistadelEstado,Nr.4/1931,cit.prema:Böcker, M., Ideologie und Programatik im spanischen Faschismus der Zweiten Republik,Frankfurt/M, Berlin, Bern, New York, Paris, Wien, Peter Lang, 1996., str. 37.

25 LedesmaRamos,R.,Examendenuestraruta,JONS,1934.,cit.prema:Böcker,M.,op.cit.,str.58.

26 Crljen, D. (prir.), Načela hrvatskog ustaškog pokreta, str. 74. u: Požar, P., (prir.), Ustaša.Dokumentioustaškompokretu,Zagreb,Zagrebačkastvarnost,1995.

27 Gerber,H.,StaatsrechtlicheGrundlagendesneuenReichs,1933,str15.,cit.prema:Neumann,F.,op.cit.,str.43.


volje,ostvariteljnjegovihtežnja,teprematomeodnarodaoznačeninosilacvrhovničkevlastiuNezavisnojDržaviHrvatskoj.Tojenarodjasnodokazaousvimdosadašnjimjavnimmanifestacijama,iakoPoglavnikanijeizabraoninajednimopćimizborima“28

Međutim,daCrljendobroznadadolazaknavlastustašetrebajuzahvalitinekomedrugome,anehrvatskomnarodupokazujekadautvrdida„JedanodglavnihrazlogaPoglavnikove pobjede i hrvatskog oslobođenja bilo je dalekovidno PoglavnikovoopredjeljenjezaOsovinu.“29

Vladajućipokretinjegovadržavaupravljajuiregulirajusvedruštveneodnoseiaktivnostisobziromnatoda„NezavisnajeDržavaHrvatskatotalitarnajerudružuje,povezuje i upravlja svim izvorima narodnih snaga, duhovnih i stvarnih, jer preuzima na sebe potpunu, totalnu brigu za sve slojeve naroda u svim njihovim životnimpotrebama.“30

U nastavku rada pokazat će se kako se u pojedinom totalitarnom režimu ta„totalnabriga“odnosilainasportinjegoveorganizacije.

2.1. Njemačka

Njemački nogometni savez (Deutscher Fussball Bund – DFB) osnovanje 1900. godine, a 1904. primljen je u FIFA-u kao njen osmi član.31 Tijekom Weimarske Republike DFB je, iako službeno krovni savez njemačkog nogometa,imaokonkurencijuuradničkim(socijaldemokratskimikomunističkim),katoličkimižidovskimnogometnimorganizacijamaiklubovima.Stogasevišeklubovamogloproglašavati njemačkim nogometnim prvakom.32 Osim toga, DFB je djelovao kao „savez regionalnih podsaveza“ s obzirom na odlučujući utjecaj sedam regionalnihsaveza–članova.Odlukesuseuglavnomdonosilekonsenzusommoćnih„kneževa“33 predsjednika regionalnih saveza. Da je takva politika ponekad vodila do apsurdnosti pokazuje činjenica da su se igrači za reprezentaciju birali po paritetu, odnosnoprema regionalnojzastupljenosti.Tekse izbornikSeppHerbergeruspio izboriti zaautonomijupriizborureprezentativaca.34

UWeimarskoj jeRepublicikrovno sportskoudruženjebioNjemačkidržavni

28 Crljen,D.,op.cit.,str.74.29 ibid.,str.72.30 ibid.,str.87.31 Eggers, E., Profifussball im Amateurverband: Der deutsche Sonderweg, u: Koller, Ch.;

Brändle,F.(ur.)FussballzwischendenKriegen.Europa1918-1939,Zürich,LIT,2011.,str.79. Prve četiri godine predsjednikDFB-a bio je predstavnik klubaDFC Prag jer je Savezokupljaosvenjemačkeklubove,bezobziranadržavusjedištakluba.KakobimogaopristupitiFIFA-e,DFBjesvojunadležnostmoraoograničitinateritorijNjemačkogReicha.Peiffer,L.;Schulze-Marmeling,D.,DerdeutschefussballunddiePolitik1900bis1954.,u:Peiffer,L.;Schulze-Marmeling,D.(ur.),HakenkreuzundrundesLeder.FussballinNationalsozialismus,Göttingen,VerlagDieVerkstatt,2008.,str.16-17.

32 ibid., str. 228; Oswald, R.,Auf der Suche nach dem „Platz an der Sonne“: Der DeutscheFussball-Bund1900bis1933,u:Peiffer,L;Schulze-Marmeling,D.(ur.),op.cit.,2008.,str.51.

33 KakoihjenazvaoEggers,op.cit.,str.229,aludirajućinakneževeizbornikekojisubiralicaraSvetogrimskogcarstvanjemačkenarodnosti.

34 ibid.,str.230.


odborza tjelesnovježbanje(Deutsche Reichsausschus für Leibesübungen–DRA),koji nije obuhvaćao sve sportske saveze i sportove. Osobito su radnička sportskaudruženjabilaudaljenaodDRA.

NaprvojskupštinikojujeDRAodržaonakonnacističkogpreuzimanjavlasti,12.travnja1933.,dotadašnjipredsjednikTheodorLewalddaojeostavku.Skupštinaje imenovala tročlano povjerenstvo, među njima i predsjednika DFB-a FelixaLinnemanna, da s ovlaštenim osobama NSDAP (Nationalisozialistische Deutsche Arbeiter Partei) pregovara o budućnosti DRA.35 Prekoračujući svoje ovlasti,povjerenstvoje10.svibnja.1933.izvijestilo,umeđuvremenuodHitleraimenovanog,državnogpovjerenikazasport(njem.Reichssportkommissar)HansavonTschammerundOstenda seDRA raspušta i da se budućeuređenje sporta prepuštadržavnompovjereniku za sport.36Unutardržavnogustrojstva,državnipovjerenikzasportbiojepodređenministruunutarnjihposlova.37

SA-Gruppenführer38 Tschammer und Osten 24. svibnja 1933. objavio jeSmjernice u kojima je jasno iskazao kojim će putem ići sportska organizacija unacističkojNjemačkoj:„Tjelovježbni i sportski savezinepostojedaslužeosobnojdobrobiti pojedinih osoba.Tjelesno vježbanje čini puno više, važan dio narodnogživota, i osnovni su sastavni dio nacionalnog sustava obrazovanja. Vrijemeindividualističkogbavljenjasportomjeprošlost.“39

IstimSmjernicama,kojesuimaleobvezatnusnagu,procijeniojedajedosadašnjibroj saveza i organizacija prevelik i da je dovoljno 15 strukovnih sportskih ureda(njem. das Fachamt),međukojimabi senašli iuredi sportskih liječnika, trenera isportskihnovinara.Pojediniuredobuhvaćaojenekolikorazličitihsportova.Fachamt 2obuhvaćaojeNogometnisavezsnovimimenom–Deutscher Fussball Verband (a ne Deutscher Fussball Bund)tejeosimzanogometbionadležanizaragbiikriket.40 DosadašnjiregionalnisavezibilisuustrojeninaGaue (pokrajine).41

Strukovni sportski uredi, odnosno njihovi voditelj (njem. der Leiter), bili suovlašteniza„čistostručnezadaće(uprava,provedbanatjecanja,odlučivanjeuslučajusporova, sportski odnosi s inozemstvom) [...] sve prema Smjernicama Državnog

35 Heinrich,A.,DerDeutscherFussballbund, Köln, PapyRossa Verlag, 2000. str. 124-125.36 ibid.,str.125.37 Steinhöfer,D.,HansvonTschammerundOsten:ReischssportführerimDrittenReich,Berlin,

Bartels&Wernitz,1973.,str.31.38 Čin u stranačkim paravojnim postrojbama NSDAP ekvivalentan činu general-bojnika u

oružanimsnagama.39 Cit.premaSteinhöfer,D.,op.cit.,str.23.40 Heinrich,A.,DerDeutscherFussballbund, str. 127. Izborom riječi (Verband umjesto Bund)

vjerojatnosehtjelonaglasitihijerarhijskupodređenostsaveza(Verband su se do tada nazivali regionalninogometni savezi).PrvanogometnaorganizacijauNjemačkojosnovana je1891.pod nazivom Deutscher Fussball und Cricket Bund (Shulze-Marmeling,D., Fussball. ZurGeschichteeinesglobalenSports,Göttingen,VerlagDieWerkstatt,2002.,str.71).Određenibroj klubova osnovanih u 19. i početkom20. stoljeća, osimnogometni imali su u nazivu iodrednicukriketklub,primjericedanašnjiA.C.Milan,Genoa,AustrijaBeč,FCVienna.

41 Gau jeprvobitnobilateritorijalno-organizacijskajedinicaNSDAP.Nakonpreuzimanjavlastiidržavajepodijeljenanaistoimeneupravno-teritorijalnepokrajine.


povjerenikazasportisodgovornostisamopremanjemu.“42

Kakosportašiodnajmlađedobinebiizmakliideološkojindoktrinaciji,državnivođesportaiHitlerovemladeži(Hitlerjugend)utvrdilisudasedjecaudobiod10do16godinanemoguupisatiusportskiklubakoprijetoganisučlanoviHitlerjugenda.43

Po uzoru na Stranku i državu, i u sportskim je organizacijama uvedenFührerprinzip, načelo vođe. To znači rigidni hijerarhijski sustav u kojem „vođa“osvemuodlučuje,a teseodlukesamoprosljeđuju„premadolje“naizvršenje.Tajsustavkarakteriziravelikakoličinaarbitrarnostidonositeljaodluka,štojeodlikovaločitavonacističkoustrojstvo.

Sukladno Führerprinzipu,TschammerundOstenimenovaojevođesaveza(der Verbandführer)ivođestrukovnihsportskihureda(der FührerderReischsfachshaft). TakoimenovanivođečinilisuDržavnovodstvousportu(Reichsführerring), koje je predvodiodržavnipovjerenikzasport.

Kako je Führerprinzipdjelovaoupraksimožemovidjetiizcirkularnogpismakoje je vođa Saveza za tjelovježbu (Deutsche Turnerschaft) Edmund Neuendorff uputiookružnimorganizacijama.Naime, iakoSavez jošnijebioukinut iStatut jemoglamijenjatisamoSkupštinaSaveza,Neuendorffjeutvrdioda

„[…]odsadavrijedesljedećapravila:• izbori,osimuklubovima,višesenećeodržavati,• jaimenujemčlanovevodstvaSaveza,• ja imenujem voditelja okruga (Kreis), u dogovoru s okruzima. Tako

imenovani voditelji okruga samostalno imenuju vodstvo okruga i imenuju, u dogovoru s pokrajinama (Gau), voditelja pokrajine,

• predstavnicipokrajinasamiimenujuvodstvopokrajine,• klubovibirajusvojepredsjednike,uzpotvrduvoditeljapokrajine.Potvrđeni

predsjednicisamiimenujuvodstvokluba.“44

Voditelj6.okrugaHannover-Braunschweigupozoriojepodređenedužnosnikeda je „nemoguće“ da u 6. okrugu djeluju zastupnici klasne borbe, pacifizma,internacionalizma,kaonitipripadnicipolitičkihstranakakojezastupajutakvestavove–socijaldemokrati,komunistiidrugi.45

Da je voditelj okruga dobro razumio novi poredak, potvrđuje raspuštanjei zabrana svih komunističkih i socijaldemokratskih (1933.), katoličkih (1935.) ižidovskih(1938.)sportskihsavezaidrugihorganizacija.46

42 Heinrich, A., Deutscher Fussball-Bund und Nationalsozialismus, u: Peiffer, L., Schulze-Marmeling,D.(ur.),op.cit.,str.70.

43 Peiffer,L.,Shulze-Marmeling,D.,op.cit.,str.36.44 Neuendorff,E.,DasFührerprinzipinderDT,Turnblattdes6.KreisesHannover-Braunschweig

derDeutschenTurnerschaft.Nr. 18. vom4.5.1933, cit. premaPeiffer, L., „…unserVereinist judenfrei“-Die Rolle der deutschen Turn-und Sportbewegung in dem politischen undgesellschaftlichenWandlungsprozessnachdem30.Januar1933,HistoricalSocialResearch,vol. 32, 1/ 2007., str. 98.

45 AndieLeitungenderGaue im6.DeutschenTurnkreis,Turnblatt des6.KreisesHannover-BraunschweigderDeutschenTurnerschaft.Nr.18.vom4.5.1933,cit.prema:Peiffer,L.,„…unserVereinistjudenfrei“,str.98.

46 Eggers,E.,op.cit.str.237.


DFB je već19.travnja 1933. u svom glasilu Kicker proglasio„čistku“(njem.die Reinigung)„VodstvoDFB-adržipripadnikežidovskerase,kaoiosobekojesupripadnici marksističkog pokreta, nepodobnim za obnašanje vodećih dužnosti uregionalnimsavezimaiklubovima.Regionalnisaveziiklubovipozivajuse,akotovećnisuučinili,dapoduzmuodgovarajućemjere.“47

Usrpnju1933. dotadašnji predsjednikNogometnog savezaFelixLinnemannimenovanjeizadržavnogpovjerenikazanogomettejenaskupštiniSavezaistaknuo:

„Mi smo ranije bili savez koji se zasnivao na starom pravu i liberalno seizgrađivao. Danas, naravno, imamo obvezu da se odmaknemo s tog puta i dapreuzmemonačelovođe–novogporetkakoji jeuspostavljenucijelojdržavi.“48 I dalje,pomaloproturječnoocjenjujućiprošlost,alidovoljnojasno:„Nitijedanpokretnije tako uspješno djelovao u smislu narodne zajednice kao sport [...] i može sesmatratikaoprethodnikdanašnjegpokreta.“49

S obzirom na to da o svemu odlučuje odgovarajućiFührer, na Skupštini jeistaknutoi„Nemavišeknjigapravilnika,sastotinamačlanaka.Godišnjeskupštineotpadaju,asnjimaibeskonačneraspraveonovimčlancima.KratkekonzultacijesFühreromstupajunamjestopravilnika.“50

SjednicaSkupštinezavršilajenakon28minutapovicima„Sieg-Heil!“.51

Početkom1934.TschammerundOstenimenovanjezadržavnogvođusporta(der Reichssportsführer) te je proglasio osnivanjeNjemačkog državnog saveza zatjelesnovježbanje(Deutscher Reichsbund für Leibesübungen–DRL).Svinacionalnisportskisavezi,osimnogometnog,bilisuukinuti,asportskesuseaktivnostiodvijalepreko pojedinih FachamtärakojisubilisastavnidijeloviDRL-a.

Ukolovozu1934.LinnemannjeimenovanzavođuStrukovnogureda nogomet tejeodlučiodazadaćeNogometnogsavezaprelazenatajUred. Međutim,zarazlikuodostalihnacionalnihsportskihsaveza,Nogometnisaveznijeraspuštenveć,premariječimavođenogometa,„ostajekaodrugarskoudruženjenogometnihklubovaivodiposlove koji se tiču odnosa s inozemstvom.“52 Očito su samo odredbe FIFA-inogStatutaotomedajedinosavezmožepredstavljatipojedinuzemljuumeđunarodnimnatjecanjimaspriječiledaseNjemačkinogometnisavezpotpunoukine.

Vođine riječi pretočene su u novi Statut Saveza. Na Skupštini Saveza, kojusu činili vođaSaveza i njegov stožer (Führerstab) tepokrajinskinogometnivođe,donesenjeStatutkojipropisujedaje jednaodzadaćaSaveza,uzopćepromicanjenogometa, predstavljanje njemačkog nogometnog sporta prema inozemstvu. VođaFachamtanogometbiojepofunkcijiivođaSaveza.DosadašnjeovlastiSkupštine,

47 Cit.prema:Peiffer,L.,DerAusschlussjüdischerAthletinnenundAthletenausderdeutschenTurn-undSportbewegungnach1933.,str.10.PredavanjeuDržavnomarhivuBremen16.11.1999., str. 9-13, http://ldn-knigi.lib.ru/JUDAICA/SPDavid.htm, 13. 11. 2018.

48 Cit.premaHeinrich,A.,DerDeutscherFussballbund,.str.127.49 DerKicker,Num.14,11.07.1933,cit.prema:Oswald,R,op.cit.,str.54.50 Deutscher Fussball-Sport 3/1933, cit. prema Heinrich, A., Deutscher Fussball-Bund und

Nationalsozialismus, str. 67.51 Heinrich,A.,DerDeutscherFussballbund,str.127.52 ibid.,str.133.


akoStatutomnijeizričitodrukčijeodređeno,prelazenavođuSaveza.53

IakojeformalnoDRLimaostatusudruženjagrađana,zbogReichssportsführera kojeg je imenovao kancelar Hitler i centraliziranog i hijerarhijskog ustrojstva teobvezatnihsmjernicakojejeizdavaodržavnivođazasport,tajjesavezbioparadržavnaorganizacijaukojojsuvodećedužnostimogliobavljatiisključivonacisti.

NacističkujeNjemačkukarakteriziraloispreplitanjedržaveivladajućejedinestranketenepostojanjejasnihcrtarazdvajanjakompetencijaizmeđuraznihdržavnihistranačkihtijelavlasti(unutardržaveistrankeimeđusobno).54

Sukladnoproklamiranimnačelimanacističkogpokreta,sportitjelovježbabilisuposebnovažniza„narodnuzajednicu“.Osobita sepozornostobraćalanavojnukomponentu,odnosnomogućnostdasetjelovježbomostvarujupreduvjetizastvaranjeuvježbanih,tjelesnoipsihički,budućihvojnika.

StoganečudidajeDRLiformalno,dekretomFührera Adolfa Hitlera od 21. prosinca1938.,pretvorenustranačkuorganizacijupodimenomNacionalsocijalističkidržavni savez za tjelesno vježbanje (Nationalsozialistische Reichsbund für Leibesübungen -NSRL).55Osimštojeostaodržavnivođazasport,TschammerundOsten imenovan je u Stožer Führerovog zamjenika56 kao povjerenik za tjelesno vježbanje uNSDAP.57To je značilo da je osim zaNSRLbio nadležan i za ostalesegmenteNacističkestrankekaoštosuSA,Njemačkafrontarada,Kraft durch Freude, Hitlerjugendidr.upitanjimakojasuseodnosilanatjelovježbuisport.58

NjemačkinogometnisavezpostaojepripadakjedneodsekcijaunutarkrovnesportskeorganizacijeNacističkestranke.Svenjegoveovlasti,osimonihkojeseodnosenameđunarodnopredstavljanjenjemačkoganogometa,preuzeojeFachamt nogomet, koji je opet, bio samo kotačić unutar NSRL-a.Fachamt je organizirao završnicenacionalnihnogometnihnatjecanja,aputemregionalnihogranakainatjecanjanižegstupnja.KaoisvedrugedruštveneorganizacijebiojepotpunoovisanoStranci,odorganizacijedoimenovanjadužnosnika.IdeološkiiorganizacijskipotpunoseuklopiounoviporedakTrećegReicha.

2.2. Španjolska

PočecinogometneorganizacijeuŠpanjolskojpriličnosuzamršeni.ŠpanjolskajejedanodsedamsuosnivačaFIFA-e1904.uParizu.Francusku,Belgiju,Nizozemsku,Dansku, Švedsku i Švicarsku predstavljali su nacionalni nogometni savezi, aŠpanjolsku jedan nogometni klub – Madrid FC.59 Naime, jedinstveni Španjolskinogometni savez osnovan je tek 1913. Unatoč tome, prvo nacionalno natjecanje,

53 loc.cit.54 ViševidjetiuNeumann,F.,op.cit.,osobitostr.58-72.55 Steinhöfer,D.,op.cit.,str.66.56 TadajetobioRudolfHess,zaduženzaorganizacijskapitanjaStranke.57 Steinhöfer,D.,op.cit.,str.67.58 Luh,A.,On theway to a national socialist sports system:From liberal sports in clubs and

associations todirectedsports innationalsocialistorganizations,EuropeanJournalofSportScience,3,2003.,str.10.

59 Lanfranchi,P.idr.,100YearsofFootball.TheFIFACentennialBook,str.59-60,PetalingJaya,Pelikan, 2004.


kup upovodukrunidbeAlfonsaXIII.,odigranoje1902.godine te jepodnazivomKraljev kup nastavljeno odigravanje svake godine. Prvobitno su organizatori bilisami klubovi, potom regionalni savezi, a od 1913. nacionalni nogometni savez.60 Španjolskinogometnisavezčinilisukluboviiregionalninogometnisavezi,kojisuibiralivodstvoSaveza.Upravuklubovabiralisunjihovičlanovi(šp.socios).

Nakon izbijanja građanskog rata, na područjima na kojima je vojni udar izsrpnja 1936. odmahuspio, kao i na kasnije osvojenim teritorijima, pobunjenici suuspostavljali svoju vlast. Predstavljali su se kao legitimni predstavnici španjolskedržave i formirali su tijela vlasti paralelna s legalnomvladomRepublike.Tako jeod ljeta1936.uSanSebastíanudjelovaoUredzanogometkoji jebionadležanzavođenje nogometnih aktivnosti na nacionalističkom području.Ured se u listopadu1937. proglasio Španjolskim nacionalnim nogometnim savezom. I Uredom iSavezomrukovodiojevojnik,potpukovnikJuliánTroncosoSagredo.61 U studenom 1937.IzvršniodborFIFA-edoniojeodlukudapriznajedvasavezakojipredstavljajušpanjolski nogomet, svaki za područje koje je pod njegovom kontrolom.62 Izvršnije odbor zaključio da trenutačna situacija u Španjolskoj ne dopušta postojanjesamojednognacionalnognogometnogsavezakojibimogaodjelotvornoupravljatinogometomnacijelomteritorijutedržave.Stogajedonesenaprivremenaodlukadaseregionalnisaveziinjihoviklubovimogupridružitijednomoddvasaveza.63 Svaki jesavezsastavljaosvojureprezentaciju.Nacionalistisupromijenilibojudresa,kojijeumjestocrvenog,sadabioplavi.64Osimštosuuklonilisvakuasocijacijunasvoje„crvene“vojneipolitičkeprotivnike,dresjeimaobojujednakufalangističkojkošulji/uniformi.

Nacionalistička strana preuzela je kontrolu i nad ostalim sportovima. Ustudenom1937.osnovanje„novi“Španjolskiolimpijskiodbor,aukolovozu1938.Nacionalno vijeće za sport koje je preuzelo zadaću predstavljanja španjolskogsporta.65ZapredsjednikaIzvršnogodboraNacionalnogvijećazasport,sazaduženjemda španjolski sport reorganizira po uzoru na fašističke saveznike, imenovan je generalJoséMoscardóItuarte.JoštriodpetčlanovaIzvršnogodborabilisučasnicifrankističkevojske.66

Moscardó, koji je na fašističkoj strani uživaougled ratnoj heroja i branitelja

60 Eguizábal, G.,Méndez, G. (ur.), Real Federacíon Española de Fútbol 1913-1988,Madrid,RFEF, 1988., str. 27-35.

61 GonzálezCalleja, E., ElRealMadrid, “equipo de España“ Fútbol e identidades durante elfranquismo,PoliticaySociedad,núm.2,51,2014., str. 283.

62 Franco, J.L., 1937, dosFederacionesEspañolasdeFútbol, str. 2,www.iusport.es/opinion /JUAN-L-FRANCO-1937-DOS-federaciones-OCT-2016.pdf, 23. 11. 2018. FIFA je priznalafrankističkinogometnisavezutrenutkukadasamunacionalističkuvladunijepriznavaonitkoosimNjemačke,ItalijeiPortugala.

63 ibid.,str.4-5.64 Duke,V.,Crolley,L.,Football,NationalityandtheState,LondonandNewYork,Routledge,

2014. str., 32.65 Decreto sobre constitución y reconomiento del Comité Olímpico Español como Consejo

NacionaldeDeporte,BoletinOficialdelEstado,núm.69de29.deagostode1938.66 Unatočideološkimpromjenamatijekomvremena,frankizamjesvojojbitizapravouvijekbio

vojna diktatura.


opkoljenog Alcázara u Toledu, u prvom je broju Marce, 1938. godine, kasnije poznatogsportskogdnevnika,atada(ijošdostavremena),sportskogglasilaFalange,napitanjekakvaćebitipolitikapremasportunakonzavršetkarataodgovoriopotpunojasno:„Svećevoditidržava.Mićemoimenovatipredsjednikesaveza,kojićeimatinašepotpunopovjerenjedaćedjelovatiuinteresudomovine.“67

U istim je novinama, 5. srpnja 1939., nakon završetka građanskog rata,predsjednik tada jedinogmeđunarodnopriznatogŠpanjolskognogometnog saveza,pukovnikTroncosodecidiranoistaknuoštojezadaćasporta:„Sportnebitrebaobitislobodnaaktivnostkojaseobavljaradizadovoljstva,većnužnostnaputudaseljudiovezemljepoboljšajuidaihsepripremizaeventualnirat.“68

Ranije smo naveli gotovo identične riječi koje je 1933. izrekao nacističkiReichssportführer TschammerundOsten.

Nakonratnepobjede,novijerežimjošjačeisticaonužnostpersonalnihpromjenaiprogonneistomišljenika.Stranački listArriba od 2. kolovoza 1939. donosi vijest da je održana sjednica Španjolskog olimpijskog odbora na kojoj jemeđu ostalimzaključcima,odlučenoidaseprovederigoroznočišćenje(depuración) svih segmenata sporta.69 Štobitoznačilo,objašnjenojeuistomlistuod21.prosinca1939.:„OnikojisuseprotiviliilisejošprotiveNacionalnompokretu.OnikojisuobavljalidužnostiodpovjerenjaNarodnogfronta.OnikojisusurađivalisNarodnimfrontom.Onikojisupripadali masoneriji. Oni koji su se od 18. srpnja 1936. nalazili u inozemstvu i nisu se vratiliunacionalističkuzonu.Onikojisuobavljalibilokojudužnostuvlasticrvenih.OnikojisupotpomagaliNarodni front.Sankcije trebajuprovestinacionalnisavezipojedinogsporta.“70

Kolikijeopseg„čišćenja“biomožesevidjetinaprimjerunogometnihsudaca.1936.godine bilo je 646 članova Zbora nogometnih sudaca, a 1939. samo 291.71 Pritomsuosobitonastradalikatalonskisuci,odkojihjeprijeratnih125,1939.godineostalo samo 37.72

NogometnisavezbiojejošažurnijiodOlimpijskogodboratejevećuveljači1939.godinedonioodlukudasenemoguregistriratinitiigratislužbeneiliprijateljskeutakmiceigračikoji1.siječnja1939.nisubiliunacionalističkojzoni.73

Vladajućisunogometprihvatiliikaonačinpropagiranjasvojeideologije,aštojesažeomadridskinovinarEvaristoAcevedo:„Unogometusetrebatražitišpanjolskaikatoličkakulturaicivilizacija.Nogometjetajkojislužidasestvoriduhovnoozračje

67 Marcaod21.prosinca1938.,cit.prema:Rivero,A.,DeporteysociedadduranteelFranquismo,suorganizaciónydesarrolloen lasdiferentesetapasde ladictadurau:Rivero,A. (ur.),LasLeyesdeldeporteespañol.Análisisyevoluciónhistorica,Sevilla,Wanceulen,2008.,str.39.

68 Cit. prema:Ackerman, J.,Fussball undnationale Identität inDiktaturen.Spanien,Portugal,BrasilienundArgentinien,Zürich,LIT,2011.,str.83.

69 PoloDelBarrio,J.,ElFútbolenMadrid.Deactividadludicaaespectaculodemasas(1898-1945),neobjavljenidoktorskirad,str.324.

70 ibid.,str.325.71 Naravno,međuonimakojinedostajubilojeipoginulih,ranjenihiizbjeglih.Ipak,bezsumnje

jenajvećembrojusudacakojih1939.nijebilonapopisuzabranjenasportskaaktivnost.72 PoloDelBarrio,J.,op.cit.,str.326.73 ibid.,str.366.


zaspoznajuvječitihvelikihvrijednostinašerase.“74

Pouzorunanacističkesaveznike,uvedenjepozdravprijeutakmiceuzdignutomdesnomrukom,slušanjefalangističkehimneinakontogaslužbenipozdravPokreta:„ArribaEspaña!VivaFranco!“(NaprijedŠpanjolska!ŽivioFranco!).75

Kult ličnostinije izostaonitiusportu:Franco jeodsrpnja1939.biopočasnipredsjednikNogometnog saveza, a od iste se godine nacionalni kup nazivaoKupGeneralisima.SlavljenjuCaudilla pridružili su se ikubovi:Real Madrid s prve je poslijeratnesjedniceIzvršnogodbora,nakojojseraspravljalooreorganizacijikluba,poslao„domoljubnibrzojav“Vođiukojojmuseizražavapotporai,drugi,generaluMoscardú,ukojemgasemolidasepoduzmupotrebneistrageucilju„personalnogčišćenjakluba.“76

Francoje,usvojstvunacionalnogvođeFalange,22.veljače1941.donioUkazoosnivanjuNacionalnogodborazasportFalange(Delegacíon Nacional de Deporte de F.E.T. y de las J.O.N.S–DND).77UuvoduUkazanavodisedapolitikafalangističkedržave,usmjerenapremajedinstvuisnaženjuaktivnostikojevodejačanjudomovine,nemožezanemaritisport,koji je jednoodosnovnihsredstavazacjelokupniodgojšpanjolskog čovjeka. Stranka, kao politički posrednik između društva i države,nastavlja seupreambuli,odgovarajuća je institucija,višenegobilokojadruga,zapoticanje i upravljanje svim oblicima sporta, skrbeći se ne samo o usavršavanjusportskihdjelatnosti,većiokoordinacijisvihaktivnostisportskihsaveza.Osimtoga,DNDseosniva ikakobiseuspostavioodnos izmeđusportskihaktivnosti ivojnihinstitucija.

Već se u prvom članku ukaza upravljanje i promocija španjolskog sportastavljaju u nadležnost Falange. Nacionalni odbor za sport preuzeo je funkcijeŠpanjolskogolimpijskogodbora iNacionalnogsavjetaza sport te jeu tomsmisluupravljaoipredstavljaonacionalnisport iorganiziraosudjelovanjenaOlimpijskimigrama.78 ZadaćeDND-a bile su, između ostalog, odobravanje statuta i pravilnikasportskihsaveza,društavaiklubovatekoordinacija,snaženjeinadgledanjenjihovograda.Nadalje,DNDjeimenovaopredsjednikeidopredsjednikenacionalnihsportskihsaveza. Koordinirao je i raznim sportskim aktivnostima unutar Falange, kao i onih privatnenaravi,odnosnoonihkojeseobavljajuuvojsci.79

DNDsesastojaoodnacionalnihdužnosnika,triodjela,sportskihsaveza,izvršnogodbora iNacionalnog savjeta za sport.80Nacionalni dužnosnici bili su povjerenik,tajnik i administrator, koji su imenovani sukladno hijerarhijskim pravilima Falange.

74 Cit.prema:Gómez,D.,Lapatriadelgol.FútbolypolíticaenelEstadoespañol,Irun,Alberdania,2007.str.49.Pritomizrazrasanetrebapromatratiueugeničkomsmislukaokodnacista.UŠpanjolskoj je on imao značenje osobina koje krase „pravog“ Španjolca, koji je domoljub,katolik,konzervativan,antiliberal,ponosannašpanjolskuprošlost.

75 Duke,V.,Crolley,L.,op.cit.,str.33.76 PoloDelBarrio,J.,op.cit.,str.347.77 Decretode22defebrerode1941porelqueseestablecelaDelegaciónNacionaldeDeportes

deF.E.T.ydelasJ.O.N.S,BoletinOficialdelEstado,núm.64de05.demartes1941.78 ibid.,članak2ičlanak3.79 ibid.,članak4.80 ibid.,članak5.


Triodjelakojimajerukovodiotajnikpodnadzorompovjerenika,skrbilisuseosportuuFalangi,sportskimsavezimaivojsci.Izvršniodborsučinilinacionalnidužnosnici,načelnicitriodjelaišpanjolskipredstavniciuMeđunarodnomolimpijskomodboru.81

Navedenim ukazom general Moscardó, kojeg je Franco imenovao zanacionalnog povjerenika, imenovao je predsjednike nacionalnih sportskih saveza,patakoiŠpanjolskognogometnogsaveza,ukojemjeponovnoimenovanpukovnikTroncoso.

DNDjetekusrpnju1945.dobiosvojStatut,kojegjeprethodnoodobrioglavnitajnikFalangespoložajemministra.82 U prvom člankuStatutaDNDseodređujekaoservisFalangekojijenajvišavlastustvarimakojeseodnosenatjelesniodgojisportanapodručjecijeledržave.KolikojePokret„prisvojio“državuismatrajeistoznačnicom,možesevidjetiizodredbečlanka2.točkecukojojseodređujedajezadaćaDND-aupravljati državnim i stranačkimorganizacijamakoje se bave tjelesnimodgojem isportom. Znači, stranačko tijelo – DND, upravlja i državnim organizacijama. Uistomsečlanku,točkim,određujeopćanadležnostDND-auodnosunanacionalnesportskesaveze,odnosnoodobravanjenjihovihstatutaipravilnika,kaoiimenovanje,odnosnoodobravanje imenovanjana funkcijeusavezima,uključujući i tehničke iadministrativne tajnike.Nacionalnog povjerenika za sport (el Delegado Nacional) imenovao je Caudillo na prijedlog glavnog tajnika Falange.

Načelnike tri odjela imenovao je nacionalni povjerenik. Zadaća je načelnikaOdjelazanacionalnesportskesavezebilanadziranjefunkcioniranjasvihnacionalnihsaveza, komunicirati s njihovim predsjednicima i dopredsjednicima i skrbiti oprovedbinaloga.83

Glava 24. Statuta posvećena je nacionalnim sportskim savezima. Oni sedefinirajukaotehničkaiadministrativnatijelakoja,zavisnaodDND-aiponjegovimnalozima, upravljaju aktivnostima svoga sporta i promoviraju ga te ga zastupaju u odgovarajućim međunarodnim sportskim savezima.84 Članovi nacionalnihsaveza(mislisenaupravljačkepoložaje) ičelniciklubova trebajubitiosvjedočenipodupirateljiFalange.Predsjedniksaveza,kojegjeimenovaonacionalnipovjerenik,upravlja savezom uz pomoć ostalih članova, ali koji imaju samo savjetodavnufunkciju.85 Čvrsti hijerarhijski sustav uspostavljen je i u regionalnim sportskimsavezima.Njihovepredsjednike idopredsjednike imenujepredsjedniknacionalnogsaveza, uz prethodno odobrenjeDND-a.Tajnika, rizničara i određen broj članovaizvršnogodboraimenovaojepredsjednikregionalnogsaveza.86

Statussportskihklubovaidruštavareguliranjeglavom25.Statuta.Klubovisevode sukladno statutu kojeg treba odobriti nacionalni sportski savez. Predsjednikei dopredsjednike klubova imenovali su nacionalni sportski savezi. Predsjednicima

81 ibid.,članci6-10.82 EstatutoOrgánicodelaDelegaciónNacionaldeDeportes,BoletindelMovimientoF.E.T.yde

lasJ.O.N.S,núm.268de15dejuliode1945,citiranopremaobjaviuBoletinOficialdelaDNDnúm.28/1945.

83 EstatutoOrgánicodelaDND,članak18.84 ibid.,članak40.85 ibid.,članak47.OstvarimaukojimaIzvršniodborsavjetujepovjerenikagovoriseučlanku28.86 ibid.,članak50.


pomažu i savjetuju ihuvođenjuklubačlanovi izvršnogodbora.Članove izvršnogodbora predlaže opća skupština kluba koju čine članovi kluba (šp. socios). U izvršnom su odborumorala biti najmanje dva člana Falange. Između predloženihčlanovapredsjednikklubajesambiraočlanoveIzvršnogodbora.87

UzovlaštenjeDND-a,Španjolskinogometni savezponištio je svanatjecanjaodržanaizmeđu1936.i1939.godine,kaoisveugovoreizmeđuigračaiklubovailiklubovameđusobno.88 Suvremeni Kraljevski španjolskinogometnisavezjošuvijekuevidencijivodikaodasetaprvenstvaikupovinisuigrali.

Ni sport nije ostao pošteđen jezičnog purizma nove vlasti. Naime, ministarunutarnjihposlovaiglavnitajnikFalangeRamónSerranoSuñerusvibnjuje1940.donioZapovijeddaseujavnojkomunikacijiinazivljunesmijukoristitistraneriječi,što je uključivalo i imena sportskih klubova.89Tako su nogometni klubovi koji suu nazivu imali engleski „Football club“ mijenjali taj izraz u španjolski „Club defútbol“;AthleticizBilbaaiMadridapostalisuAtléticoisl.Hispanizacijajezikanijese zaustavila samo na imenima. I engleski izrazi kao corner, referee, shoot, team, zamijenjeni su odgovarajućimšpanjolskimriječima.Čaksepredlagalodaseinazivsporta,„fútbol“zamijenidoslovnimprijevodom,odnosnoriječju„balompié.“90

Međutim,ksenofobijasenijeizražavalasamourječniku.Cirkularnimpismomiz siječnja 1941. zabranjuj strancima se zabranjuje sudjelovanje u bilo kojemnacionalnomsportskomnatjecanju,pojedinačnomiliekipnom.91

Sportske aktivnosti i organizacija sporta u promatranoj fazi frankizma upotpunoj su kontroli jedine političke stranke, što ujedno znači i države jer su iovomrežimustrankaidržavaorganizacijskiipersonalnonerazlučive.Hijerarhijskipostavljenapiramida sporta injegovihorganizacija (saveza iklubova, ali i „čisto“stranačkihsportskihorganizacija)tražilajeposlušnost,ujednačenostisluženjedržaviipolitičkompokretu.Uovojprvojfazifrankizmanaglasakjevišestavljen,uduhucruzade,92 na moralnu, tjelesno-edukacijsku svrhu sporta, nego na natjecateljsku.Neposredno nakon završetka Građanskog rata pokrenuta je promotivna kampanja„Računamonatebe“skrilaticom„Bavisesportomipoboljšajrasu.“93 Na plakatima se nalazio lik JoséAntonia Prima de Rivere, predratnog vođe Falange, kako igranogometu republikanskomzatvoruuAlicanteu,maloprijepogubljenja.Falangistisu sport smatrali dobrim sredstvom zamobilizacijumladih pod svojimvodstvom,

87 ibid.,članci61-62.88 PoloDelBarrio,J.,op.cit.,str.330.89 Ordende16demayode1940,BoletinOficialdelEstado,núm.138de17demayo.1940.U

preambuliZapovijedinavodisedasenedonosiuduhuksenofobijenegozbogzaštitevlastitogjezika i sprječavanja da bude u vazalnoj i kolonijalnoj podređenosti. Člankom 58. StatutaDND-aodredilosedaseklupskimstatutomutvrđujenazivkluba,kojimorabitišpanjolski.

90 JedanodrijetkihklubovakojiimajuturiječuimenujeRealBetisBalompiéizSeville.Međutim,klubjetakonazvanpunoprijenavedenezapovijedi.

91 Cirkularje,kaopodsjetnik,objavljenuBoletinOficialdelaDelegaciónNacionaldeDeportes,núm.13/1944.

92 Cruzada–križarskipohod.Takosunacionalistinazivalisvojuborbu,prijesvegaoružanu,aliiduhovnu,kojojjeciljbiopostići„španjolsku“Španjolsku,lišenumodernizma,liberalizmaisekularizma.

93 PoloDelBarrio,J.,op.cit.,str.332.


kaoiprilikuzaindoktrinacijustradicionalnimšpanjolskimvrijednostimaunjihovojinterpretaciji.

Sukladnomilitariziranomozračjučitavogdruštvasportjeotvorenoiformalnobio povezan s vojskomkoja je, uzKatoličku crkvu i F.E.T., bila osnovni elementnovog poretka.Nacionalni sportski savezi „utopili“ su se u jedinstvenoj sportskojorganizaciji, a reprezentacije i klubovi, prvenstveno nogometni, služili su kaopredstavnicinovogrežimapremavani,odnosnokaopromicateljinjegovihvrijednostiprema unutra.

2.3. Nezavisna Država Hrvatska

HrvatskinogometuKraljeviniJugoslavijibiojedo1939.godineorganiziranuJugoslavenskomnogometnomsavezu(JNS).DjelovanjeSavezabilojeobilježeno,sličnokaoiucijelojdržavi,nacionalnimsuprotnostimakojesuseizražavaleputemsukobanautakmicama94iliunogometnimforumima.Jedanodnajpoznatijihslučajevabio je bojkot državne reprezentacije od strane hrvatskih klubova te, posljedično,nastup samo srpskih igrača u jugoslavenskoj reprezentaciji na prvom svjetskomprvenstvuuUrugvaju1930.RazlogneodazivanjahrvatskihnogometašabilajeodlukaopremještanjusjedištaJNS-aizZagrebauBeograd.

Na sjednici Skupštine JNS održanoj 29. siječnja 1939., neslaganje hrvatskihi slovenskihklubova s jedne strane i srpskihklubova s druge stranebilo je tolikoizraženodasupredstavniciZagrebačkog,SplitskogiOsječkogpodsavezanapustilisjednicu.Klubovi tihpodsavezadonijeli suu travnju istegodineodlukudanakonzavršetka tekućegnatjecanja napuštaju zajedničkudržavnu ligu.95U svibnju1939.osnovanajeHrvatskašportskasloga,a6.kolovoza1939.iHrvatskinogometnisavezkaonjensastavnidio.Nekolikodanakasnije,26.kolovoza,proglašenajeBanovinaHrvatska.TakojeuHNSpristupilavećinaklubovakojajeimalasjedištenapodručjunoveBanovine.Izvantogpodručja,HNS-ususe,očitopoetničkomključu,priključiliSAŠK iz Sarajeva i Bačka iz Subotice, dok je SKBata iz Borova (koje je bilo uBanovini)otišaouBeogradskiloptačkipodsavez.96

Vjerojatnouvidjevšidapušunovipolitičkivjetrovi(amoždaipodutjecajemdržavne vlasti), beogradski klubovi, koji su zapravo predstavljali srpski nogomet,započelisupregovoresHNS-om.RezultatjebioraspuštanjeJNS-ai,usiječnju1940.,osnivanjeVrhovnog nogometnog saveza, koji su, uz HNS, činili umeđuvremenuosnovani Srpski i Slovenski nogometni savez.97NaosnivačkojskupštininovogsavezadonesenasuPravilaVrhovnognogometnogsavezapremakojimajeSavezbioustrojenprema(kon)federalnomnačeluparitetaiograničenihovlastiuodnosunanacionalnesaveze,kojisudefiniranikaosamostalninogometnisavezi.98 Predmet velikog spora

94 Više: Jovanović, V., Antonijević, N., Ein unvermeidlicher Geschmack von Politik:JugoslawischerFussballzwischenzweiWeltkriegen,u:Koller,Ch.iBrändle,F.(ur.),op.cit.

95 Frntić,F.,NogometnaprvenstvaHrvatskeod1939.do1945.,str.46,Povijestsporta,109/1996.96 ibid.,str.46-47.97 Jelenić,M.,NogometnakonfederacijauJugoslaviji1939.godine,Povijestsporta22/1991.,str.

40-41.98 PravilaVrhovnognogometnogsaveza,članak2.ičlanak4.,cit.prema:Jelenić,M.,op.cit.,str.


iz tridesetih godina,mjesto sjedišta Saveza, prepušteno je na odlučivanjeGlavnojskupštiniukojojjesvakinacionalnisavezimaojedanglas.99Prvenstvenanatjecanjaodvijalasuseunutarnacionalnihsaveza,anajuspješnijikluboviigralisuzavršnicuza titulu jugoslavenskoga prvaka. U natjecateljskoj godini1939./1940. igrala sezajednička hrvatsko-slovenska liga jer još nije bio osnovan Slovenski nogometnisavez,adržavniprvaknakonodigranezavršnicepostaojeGrađanskiizZagreba.Unatjecateljskojgodini1940./1941.prvakhrvatskeligebiojeHajduk iz Splita,100 koji nijebiouprilicipokušatiosvojitidržavninaslov jer je6. travnja1941.napadsilaOsovinenaKraljevinuJugoslavijuprekinuonatjecanjaioznačiokrajmonarhističkogrežima.

NakonštosuihTalijaniiNijemcidovelinavlast,ustašesupristupileorganizacijitvorevinekojusunazvaliNezavisnaDržavaHrvatska.

ZakonskomodredbomodržavnojvladiNezavisneDržaveHrvatskeodređenajenadležnostpojedinihministarstava.Kaojednood14ministarstavaosnovanojeiMinistarstvoudružbekojejebilonadležno,izmeđuostaloga,„zaodobrenje,osnivanjenovihiusklađivanjeradaizadaćapojedinihdruštavaradiopćihprobitaka“i„tjelesniuzgojmladežiišport“.101ZakonskomodredbomopodjeliministarstavanaodjeleiodjelokruguodjelaMinistarstvoudružbepodijeljenojenaobćiodsjekidvaodjela–družtvovnog osiguranja, zaštite i skrbi te odjel družtvovovnih poslova. Tjelesni uzgoj mladeži i šport spadali su u drugi odjel.102

Međutim, ministarstva su djelovala i prije donošenja spomenute Zakonskeodredbe. Pavelić je odredbu o imenovanju Vlade donio već 16. travnja. 1941.103 TakojeMiškoZebić,bivšinogometašHAŠK-aizZagreba,104uMinistarstvuudružbeobavljao dužnost voditelja odjela tjelesni odgoj i sport još u svibnju 1941. jer jeutomsvojstvu21.svibnjadonioodlukuoraspuštanjusportskihsaveza,odnosnoosmjeniupravaiimenovanjupovjerenika.RudolfHitrecimenovanjezapovjerenikau Hrvatskom nogometnom savezu.105 Sljedećih mjeseci uslijedilo je raspuštanjeklubova, odnosno imenovanje povjerenika u njima. Na primjer, 26. srpnja. 1941.Zebićjedonioodlukekojeseodnosenavaraždinskopodručje.Otomejeizvijestiotjednik Hrvatsko jedinstvo navodećiZebića kao povjerenika za cjelokupni šport uHrvatskoj.Uvećiniklubovaraspuštenajeupravaiimenovanpovjerenik,alisunekiklubovimoralispojiti,anekisubiliraspušteni.JedanodnjihbiojeRadnički športski

41.99 ibid.,članak1.i6.,cit.prema:Jelenić,M.,op.cit.,str.41.100HNSslužbenovodiHajduka kao prvaka Hrvatske za 1940./1941. godinu.101 ZakonskaodredbaodržavnojvladiNezavisneDržaveHrvatske,članak6.,Narodnenovinebr.

58/41.ZakonskaodredbaprvobitnojeobjavljenauNarodnimnovinamabr.58/41od24.06.1941.Međutim,uNarodnimnovinamabr.59/41od25.lipnja.1941.ponovnojeobjavljena,anatemeljuOdredbepredsjednikaZakonodavnogpovjerenstva,itozbogtogaštojetiskana„samnogimgreškamaikrivo.“Tekstotisnutubrojuod24.lipnja1941.proglašenjebezvrijednim.

102 Zakonskaodredbaopodjeliministarstavanaodjeleiodjelokruguodjela,članak13.,Narodnenovinebr.99/41.

103OdredbaoimenovanjuPrveHrvatskeDržavneVlade,Narodnenovinebr.4/41.104HAŠK1903-1923.,str.119,Zagreb,HrvatskiAkademskiŠportskiKlub,1923.105 Frntić,F.,op.cit.,str.49.


klub SlobodaizVaraždina,očitozabranjenzbogprefiksa„radnički“.106

U skladu s načelom korporativizma koji je preuzeo ustaški pokret, u srpnju1941.donesenajeOdredbaoosnutkustališkihidrugihpostrojbiuokviruHrvatskogustaškog oslobodilačkog pokreta.107 Tom su Odredbom osnovani stališki savezi isavezidruštava.Glavnisavezobuhvaćaoješesnaestsaveza,međukojimaiHrvatski savez športskih i planinarskih društava.Svisusavezitrebalibitiustrojeni„nanačelupostavljenog vodstva, politički nadzirani po ustaškom pokret, a stručno vodjenipo svojim višim ustrojbenim i stručnim predstavnicima.“ Poglavnik je imenovaoDržavnogsavezničara,kojijenačeluGlavnogsaveza,kaoidrugesavezničare,kojisunačelupojedinogsaveza.108 Savezi se prema strukama mogu dijeliti na dosaveze, koje vode dosavezni povjerenici, a koje na prijedlog savezničara imenuje državnisavezničar.109Teoretski,nogometnisavezbiimaostatusdosavezauokviruHrvatskog saveza športskih i planinarskih društava. Za savezničara tog saveza imenovan jepočetkom1942.MiškoZebić.110

Sobziromnatodasustavstališkihpostrojbinijezaživio,zaorganizacijusportau NDH osnovan je 23. svibnja. 1942.Ured državnog vodstva tjelesnog odgoja i športa (dalje:UTOŠ).Za razlikuodSaveza športskih i planinarskih društava koji jebiostranačkaorganizacija,UTOŠjebiodržavnotijelo.UredjeosnovanuokviruMinistarstvaudružbetejepredstavljaonajvišuvlastzatjelesniodgojišportibiojeizravnopodministromudružbe.111

UTOŠ je vodio državni vođa tjelesnog odgoja i športa kojeg je na prijedlogministraudružbeimenovaopoglavnik.112ZadržavnogvođuimenovanjeMiškoZebić,kojijedobioistranačkufunkciju„poglavnogpobočnika“.113

Zadaća UTOŠ-a bila je da izdaje propise za promicanje tjelesnog odgoja išporta,dau suradnji sMinistarstvomdomobranstvavodi inadzire tjelesniodgoj išportoružanihsnaga,dausuradnjisaZapovjedništvomPoglavnikove tjelesne bojne, vođomČastneradneslužbeizapovjedništvomUstaškemladeživodiinadziretjelesniodgoj i šport u timorganizacijama i da u suradnji sMinistarstvomnastave vodi inadzire tjelesniodgoj i športsveučilišne iškolskemladeži.Za temujeovogaradaposebnovažnanadležnostUredakoja seodnosinanadzorcjelokupnogdjelovanjau svim tjelovježbnim, sportskim i planinarskim savezima, društvima i klubovima,davanjesmjernicazaustrojstvotihorganizacijaiodobravanjenjihovihpravila.Zatim,

106 Promjeneušportu,Hrvatskojedinstvo,br.198od31.07.1941.,str.6.107Odredbaoosnutku staliških idrugihpostrojbiuokviruHrvatskogustaškogoslobodilačkog

pokreta, Narodne novine br. 187/41. Zanimljivo je kako je ovaj propis koji se odnosi naustaškuorganizaciju (prijePavelićevogpotpisastojida jedanouGlavnomustaškomstanu,daklestranačkom,anedržavnomtijelu)objavljenuslužbenomglasiluukojembisetrebaliobjavljivati samodržavnipropisi.Pokazuje seda je iuNDHbilo teško razlikovati stranku(pokret)oddržave.

108 ibid.,članak3.i4.109 ibid.,članak4.110 Zebić,Miško,uDizdar,Z.idr.(ur.),TkojetkouNDH,str.430,Zagreb,Minerva,1997.111 ZakonskaodredbaoosnivanjuUredadržavnogvodstvatjelesnogodgoja išporta,članak1.,

Narodnenovinebr.114/42.112 ibid.,članak2.113 Dizdar,Z.,op.cit.,str.430.


Uredjetrebaonadziratisvejavnetjelovježbneisportskepriredbe,davatiodobrenjaza nastupe saveza, klubova i pojedinaca na sportskim priredbama u tuzemstvu iinozemstvu.Ured je imao iovlastosnivati i raspuštatisaveze ikluboveza tjelesniodgojisportiimenovatiirazrješavatidužnosnikesavezaiklubova.114

Potrebno je primijetiti da suZakonskuodredbu supotpisaliministri udružbe,domobranstva, nastave, unutarnjih poslova, zdravstva i pravosuđa i bogoštovlja.Znači,sviresoriuokvirukojihbiUTOŠmogaoprovoditiaktivnostiilinadzor.Timesuna jednommjestucentraliziranesvedjelatnostikojeseunajširempojmumogupodvestinatjelesniodgojisport,bezobziranatoodnoselisenaaktivnostidržave(uključujućiioružanesnage)iliustaškogpokreta.

U sklopu reorganizacije Vlade NDH u jesen 1942. ukinuto je Ministarstvoudružbe te su se poslovi koji su se odnosili „udružbu i družtvovna skrb“, izmeđunjihiupravniposloviGlavnogsavezastališkihidrugihpostrojbiiupravniposloviUreda državnog vodstva tjelesnog odgoja i sporta,prenijeliunadležnostMinistarstvaunutarnjih poslova.115

Hrvatskinogometnisavezdobiojepovjerenikajošusvibnju1941.tejeonpodnadzoromdržavnogpovjerenikazasportvodionogometnapodručjuNDH.

Povjerenik Rudi Hitrec uputio je 7. srpnja 1941. glavnom tajništvu FIFA-ezahtjev za prijemom HNS-a u članstvo FIFA-e. Već 17. srpnja iz Züricha stižeobavijestglavnog tajnikaFIFA-eda jeOdborzahitnostdonioodlukuoprijemuučlanstvoHNS-a.116SobziromnabrzinuodlukeičinjenicudaseprimiosavezdržavnetvorevinekojusuuglavnompriznavalesamodržavečlaniceTrojnogpakta,važnojeprimijetitidasezbogratanisuodržavalesjedniceIzvršnogodboraFIFA-e(oKongresudanegovorimo)tedajesveodlukedonosiotročlaniOdborzahitnost.117Također,itoštojeglavnitajnikFIFA-ebioNijemac,IvoSchricker,sigurnojepomoglotadašnjemrežimupriulaskuučlanstvoSvjetskenogometnefederacije.

U lipnju1943.državnivođa tjelesnogodgoja i sportaodobrio jePropisnikoustrojstvu Hrvatskog nogometnog saveza, Obći pravilnik Hrvatskog nogometnogsaveza, Pravilnik o ustrojstvu dosavezaHNS, Pravilnik o ustrojstvu župaHNS-a,PravilnikzboranogometnihsudacaHNStenizprovedbenihpropisaHNS-a.118

Propisnikom o ustrojstvu utvrđen je naziv Saveza – Hrvatski nogometnisavez.119ToznačidaseodstupiloodnazivapropisanoguOdredbioosnivanjustališkihpostrojbi jer bi prema njemu naziv bioHrvatski nogometni dosavez. Kao svrha idjelokrugSavezaodređenojedaonokupljanogometnadruštvaiklubova,brineseza114 ZakonskaodredbaoosnivanjuUredadržavnogvodstvatjelesnogodgojaišporta,članak3.115 Zakonska odredba o državnoj vladiNezavisneDržaveHrvatske, članak 6. i 20., Narodne

novinebr.229/42.116 Magdić, Z.,Nogomet uNezavisnojDržaviHrvatskoj, str. 43. u:Kramer, F. (ur.),Hrvatski

nogometnisavez1912.-1992.,Zagreb,Hrvatskinogometnisavez,1992.,str.42-59.117Wahlig,H.,Dr. IvoSchricker:EinDeutscher inDienstendesWeltfussballs, u:Peiffer,L. i

Schulze-Marmeling,D.(ur.),op.cit.,str.200.118 Odlukadržavnogvodjetjelesnogodgojaišporta,br.1474/43od02.06.1943,Zbirkapropisa

Hrvatskog nogometnog saveza (dalje: Zbirka propisa), Zagreb, Hrvatski nogometni savez,1943.

119 Propisnik o ustrojstvu Hrvatskog nogometnog saveza (dalje: Propisnik), članak 1., Zbirkapropisa.


promicanjenogometnogsporta,zastupahrvatskinogometnisport,priređujeutakmicezaprvenstvoNDHipokalteutakmice„državnogpredstavničtva“.120DabiopostaočlanSaveza,klub,izmeđuostaloga,trebaimatipotvrdunadležnogustaškogtabora121 danepostojinikakvazaprekaza„obstanakklubaupolitičkomigospodarstvenompogledu.“Klubusvomnazivunijesmioimati„razredno“(klasno,op.a.)obilježje.122 Prijeodlukeoprijemuučlanstvo,Savezjetrebao„iztražiti“jelipotrebnoosnivanjeklubaumjestugdjeimavišeklubova.123Znači,klubjetrebaobitipolitičkipodoban,zaštojepotvrduizdavalaustaškaorganizacija,nijesmiobitiradnički(pod„razrednimobilježjem“očitosemislilonaklubovekojejeorganiziraoradničkipokret,odnosnokomunisti,jerusuprotnomnebinitiGrađanskimogaozadržatisvojnaziv),aSavezjeimaopravonadiskrecijskuocjenujelipotrebanjošjedanklubakoutommjestuvećpostojenogometniklubovi.

Tijela i ustrojstvene jedinice Saveza („postrojbe“) bila su godišnji sastanakčlanstva,uprava,Zbornogometnihsudaca,Nadzorniodbor,dosaveziižupe.124

Godišnji sastanak članstva, odnosno skupštinu, činili su podvapredstavnikaklubasjednimpravomglasa,štoznačidajesvakiklub,bezobziranastatusnatjecanja,imaojedanglas.Tojetijelo,izmeđuostaloga,bilonadležnodaupravidajesmjernicezaradipredlažepropisnike,pravilnikeiposlovnike.125

Uprava se sastojala od predsjednika, četiri zamjenika predsjednika, od kojihjedanmorabitinogometnisudac,dvatajnika,pročelnikaZboranogometnihsudaca(ZNS), pročelnika odsjeka (7) i nadzornog odbora i predsjednika svih dosaveza.Predsjednika Saveza imenovao je državni vođa za sport neposredno, a zamjenikepredsjednika i ostale članove uprave na prijedlog predsjednika Saveza. Jedino jepročelnikaZNS-adržavnivođaimenovaonaprijedlogskupštineZNS-a.ToznačidajecjelokupnovodstvoSaveza,uključujućiipročelnikeodsjeka(odjelaunutarSaveza)imenovao državni vođa za sport. Godišnji sastanak članstva je samo predlagaopročelnikeodsjekapredsjedniku,kojijetajprijedlogprosljeđivaodržavnomvođi.126

Propisnikom nije utvrđeno tko donosi taj akt, kao i druge propise Saveza.Naime, godišnji sastanak članstva je samo predlagao njihovo donošenje (nijenavedenokome),aupraviSaveza,uključujućiipredsjednika,uopćenijedananikakvanadležnostutome.UpotpisunakrajusvihpropisauZbircipropisanalazisedržavnivođazašportMiškoZebić.KaodatumdonošenjaPropisnika,primjerice,navedenje1.svibanj1943.,aodlukaoodobrenjutogPropisnika2.lipnja1943.Zebićsenalaziupotpisuobadokumenta.Akojetobilanjegovanadležnost,zaštoihjeondatrebaoiodobravati?UZakonskojodredbioosnivanjuUTOŠ-abilojeutvrđenodatotijeloodobravapravilasportskihsavezaiklubova,neidaihdonosi.

StogamožemozaključitidajePropisnikimaovelikuformalnuprazninujernijepropisao nadležnost za njegovo donošenje, kao i druge propiseHNS-a.Temeljem

120 ibid.,članak3.121 TeritorijalnaorganizacijaUstaškogpokreta.122 Propisnik,članak8.stavak1.,točkaeif.123 ibid.,članak9.124 ibid.,članak12.125 ibid.,članak16.i18.126 ibid.,članak20.i21.


navedenih dokumenatamože se utvrditi da je te propise donosio državni vođa zašport,kolikogodsetočinilonelogičnosobziromnanjegovokasnijeodobrenjeistihtih propisa.

TrećimdijelomObćegPravilnikaHNS-abiojeutvrđenstatusklubovaiuvjetipodkojimaseodigravajuutakmice.Propisniciklubovabilisujednoobrazni,aobrascejedonosioUTOŠ.127

Člankom 20. bio je utvrđen postupak izlaska igrača i sudaca na teren ipozdravljanja:

„Momčadi se postavljaju u red licem jedna prema drugoj. Svi igrači i sudciimaju stati u stavu ‘POZOR’.Pozdrav sevrši na taj načindanauzvik sudca ‘ZADOM’odgovarajusvidizanjemdesnerukekosepremagorepoklikom‘SPREMNI’.Isto takomoraju se i nakonzavršeneutakmiceobjemomčadipostaviti na sredinuigralištaiponovnopozdravitinaistinačinkaoinapočetkuutakmice.“128

I Poslovnikom službenog dopisivanja za uprave saveza, dosaveza, župa iklubovačlanovaHrvatskognogometnogsavezabilojepropisanoda„Svakispissezaključujesriečima:ZaDomspremni!“129

SjedištadosavezabilasuuZagrebu,Sarajevu,Zemunu,OsijekuiBanjaLuci.130 DosavezisustrukturnopratiliHNS.Državnivođazasportimenovaojepredsjednikadosaveza izravno,131štojeprotivnoodredbiPropisnikadasvečlanoveupraveHNS-a(a to supo funkciji bili i predsjednicidosaveza),osimpročelnikaZNS-a, imenujedržavni vođa za šport na prijedlog predsjednika HNS. S obzirom na to da nijepropisanotkoimenuječlanoveupravedosaveza,zapretpostavitijedajeitobiluunadležnostidržavnogvođezašport.

Iz navedenih propisa Hrvatskog nogometnog saveza može se zaključiti daje čitava nogometna organizacija bilo potpuno ovisna o Uredu državnog vodstvatjelesnogodgojaišporta,odnosnodržavnomvođizašport.Ovisnostseodnosilanapersonalna(imenovanjadužnosnika)iorganizacijsko-ustrojstvenaipraktičnapitanja(donošenjeopćihakataSaveza).

Uvođenje načela vođe i u sport vezano je za 15. načeloUstaškog pokreta –načeloodgovornosti.Odnosno,kakojeustaškiideologDanijelCrljentopojasnio:

„Miizgrađujemodržavureda,pokoravanjaistege.Jedannarod,jednadržava,jedanPoglavnik,jedanUstaškipokret.[...]Nitkonijeljepšeitočnijegovorioopojmuodgovornosti uNezavisnojDržaviHrvatskoj nego sam Poglavnik, kad je u svompovijesnom govoru na Markovom Trgu rekao, da on odgovara hrvatskom narodu za svečinovnike,alidasvičinovnicizasvojradodgovarajunjemu.[...]Znamodobrodausvakojkućijedanzapovijeda,aostalislušaju,pajerazumljivo,datakotrebabitiujednojdržavi.“132

Nadalje, članoviSavezamogli subiti samoklubovikoji sudobili odobrenje

127ObćiPravilnikHrvatskognogometnogsavezaIII.dio,članak3.,Zbirkapropisa.128 ibid.,članak20.129 Poslovnikslužbenogdopisivanjazaupravesaveza,dosaveza,župaiklubovačlanovaHrvatskog

nogometnogsaveza,točka4.,Zbirkapropisa.130 PravilnikoustrojstvudosavezaHrvatskognogometnogsaveza,članak2.,Zbirkapropisa.131 ibid.,članak12.132 Crljen,D.,op.cit.,str.82-83.


ustaškeorganizacije, a nautakmicama i službenomdopisivanjukoristio se ustaškipozdrav.

Sve to pokazuje visok stupanj politiziranosti i ideologiziranosti nogometne organizacije,uskladus„novimporetkom“kojisuuvodiliustašeinjihovinacifašističkisaveznici.

Unatoč tako autokratskom ustrojstvu, nogometni savez nije bio u stanju,iz više razloga, organizirati odigravanje prvenstva, kako je nazvano, „Državnognogometnograzreda“.Naime,nakonodigranoga jesenskogadijelaprvenstva1941.(u koji je odlukomdržavnogvođe športa bio uključen i zemunskiDeutsche Sport Verein Victoria, klubnjemačkenarodnosne zajednice),natjecanjenijenastavljenojerjedržavnivođazašportodlučiodaćeseubudućeigratiproljeće-jesenidazapočinjenovo prvenstvo.133Toprvenstvo1942.isljedeće,1943.godine,bilasujedinakojasuokončana.Prvenstvo1944.zbograzličitihsporovaiodustajanjaklubovanijeodigranodokrajatejetadašnjipovjerenikHNS-aRinaldoČulićuzsuglasnostdržavnogvođezasportodlučiodaseprvenstvoprekine ineproglasipobjednik.Za1945.godinuprvenstvonijenitizapočelo.134

3. ZAKLJUČAK

U skladu sa svojim pogledom na svijet i politikom koju su provodili, totalitarni režimikojesmoanaliziraliuovomradu isportsuobuhvatiliusvojnoviporedak,a sve u nastojanju da kontroliraju sve segmente društvenog, ali velikim dijelom iprivatnoga,života.

Sportvladajući,osimkaosredstvounaprjeđenjatjelesnogipsihičkogzdravlja,koje će biti korisno upotrijebljeno u (para)vojne svrhe, shvaćaju i kaomogućnostindoktrinacijepojedinaca,aliikaopropagandnosredstvonovogrežimameđuširokimmasamastanovništva.

„Preuzimanje“ sporta od strane vladajuće grupacije karakterizira iznimnacentralizacijasportskihorganizacijakojasemanifestirauključivanjemujedinstvenunacionalnuorganizacijukojajenadležnazasvesportskeaktivnostiudržavi.Pritomjeirelevantnoradiliseostranačkojilidržavnojorganizacijijerjeinadrugimpodručjimagranica između stranke (pokreta) i države nevidljiva i često i nepostojeća.Unutartejedinstveneorganizacije,ranijisportskisavezimoglisuzadržatiopstojnost(aliustrogozadanim,uskim,okvirimakojisuseodnosilisamona„tehničke“stvarikaoštosuorganizacijanatjecanjaisl.)ilisubilidekretomukinutiipripojenikaojednaodsekcijakrovnojsportskojorganizaciji.

Unutarnje ustrojstvo sportskih organizacije karakterizira načelo vođe iimenovanja izvana i odozgo. Vodstvo nacionalnih sportskih saveza imenovao je,izvantihsaveza,nacionalni„vođa“zasport,aupraveregionalnihsavezaiklubovaimenovao je vođa (povjerenik) nacionalnog saveza. Naravno, svi tako imenovanidužnosnicibilisuosobeodpolitičkogpovjerenja.

Potpunigubitakautonomijesportskihsavezaiklubovaočitujeseiobvezomda

133 Frntić,F.,op.cit.,str.50.134 ibid.,str.52.


njihoveakteilidonosiiliodobravanacionalnasportskaorganizacijai/ilinjenvođa.UratnomjedobuiFIFAdonosilaodlukekojesuišleukoristnedemokratskih

režima.UŠpanjolskojjetijekomgrađanskogratapriznalanadležnostdvanogometnasavezazadržavuŠpanjolsku,ovisnoopodručjuefektivnepolitičkevlasti.TakvajeodlukabilasuprotnapravilimaFIFA-ekojasuodređivaladazajednudržavumožepostojatisamojedannacionalninogometnisavezidajeonvrhovnanogometnavlastugranicamatedržave.PrimanjetadašnjegHNS-auFIFA-uposljedicajeprihvaćanjapolitike svršenog čina, a protivno normamameđunarodnog prava o nepriznavanjuokupatorskih tvorevina. Međutim, ratne prilike i nefunkcioniranje redovitih tijelaFIFA-eomogućilisuitakveodluke.

Netrpeljivostpremapolitičkimilirasnimneprijateljimavladajućegrežimanijesemoglaizbjećinitiusportskimorganizacijama.Nakonpreuzimanjavlastiuslijedilasu čišćenja saveza i klubova od nepoćudnih osoba i ukidanje brojnih sportskihorganizacijaiklubova,prijesvegaradničkihižidovskih.

Obveznifašističkipozdraviprijeutakmicailipromjenabojedresareprezentacijesamosuvanjskemanifestacijeprocesaprožimanja-personalnog,organizacijskogiideološkog,vladajućepolitikeisporta.

Sportinjegovaorganizacijabilisuzrcalocjelokupnogdruštvanakondolaskanavlastzastupnikaekstremističkeideologijetesamojedanodsegmenatapreuzimanjatotalne vlasti.

LITERATURA

Knjige1. Ackerman, Jürg, Fussball und nationale Identität in Diktaturen. Spanien, Portugal,

BrasilienundArgentinien,,Zürich,LIT,2011.2. Blažević,Robert,Legitimnostpolitičkihporedaka,Zagreb,Političkakultura,2010.3. Böcker, Manfred, Ideologie und Programatik im spanischen Faschismus der Zweiten

Republik,Frankfut/M,Berlin,Bern,NewYork,Paris,Wien,PeterLang,1996.4. Broszat, Martin, Der Stat Hitlers. Grundlegung und Entwicklung seiner inneren

Verfassung,Wiesbaden,MarixVerlag,2007.5. Brunneteau,Bernard,Totalitarizmi,Zagreb,Političkakultura,2002.6. Dizdar,Zdravkoidr.(ur.),TkojetkouNDH,Zagreb,Minerva,1997.7. Duke, Vic, Crolley, Liz, Football, Nationality and the State, London i New York,

Routledge, 1996.8. Eguizábal,Gema,Méndez,Gregorio (ur.),Real FederacíonEspañola de Fútbol 1913-

1988, Madrid, RFEF, 1988.9. Gómez,Daniel,Lapatriadelgol.FútbolypolíticaenelEstadoespañol,Irun,Alberdania,

2007.10. HAŠK1903.-1923.,Zagreb,HrvatskiAkademskiŠportskiKlub,1923.11. Heinrich, Arthur, Der Deutscher Fussballbund. Eine Politische Geschichte, Köln,

PapyRossa Verlag, 2000.12. Kammer, Hilde, Bartsch, Elisabeth, Lexikon Nationalsozialismus, Reinbek, Rowolht,

1999.13. Kuljić,Todor,Fašizam,Beograd,Nolit,1987.14. Lanfranchi,Pierreidr.,100YearsofFootball.TheFIFACentennialBook,PetalingJaya,

Pelikan, 2004.


15. Neumann,FranzBehemot,Struktura ipraksanacionalsocijalizma1933-1944.,Zagreb,Disput, 2012.

16. Payne, Stanley G., Fascism in Spain, 1923-1977, Madison, University ofWisconsinPress, 2000.

17. Požar,Petar(prir.),Ustaša.Dokumentioustaškompokretu,Zagreb,Zagrebačkastvarnost,1995.

18. Schulze-Marmeling,Dietrich,Fussball.ZurGeschichteeinesglobalenSports,Göttingen,Verlag Die Werkstatt, 2002.

19. Smokvina,Vanja,SportsLawinCroatia,AlphenaandenRijn,KluwerLawInternational,2017.

20. Steinhöfer,Dieter,HansvonTschammerundOsten:ReichssportführerimDrittenReich,Berlin,Bartels&Wernitz,1973.

Članci i poglavlja u knjizi1. Blažević, Robert,Alijagić,Amina.,Antižidovstvo i rasno zakonodavstvo u fašističkoj

Italiji,nacističkojNjemačkojiustaškojNDH,ZPFR,vol.31,2/2010,str.879-916.2. Crljen,Danijel(prir.),Načelahrvatskogustaškogpokreta,u:Požar,Petar(prir.),Ustaša.

Dokumentiodustaškompokretu,Zagreb,Zagrebačkastvarnost,1995.3. Eggers, Erik, Profifussball im Amateurverband: Der deutsche Sonderweg, u: Koller,

Christian i Fabian Brändle (ur.), Fussball zwischen den Kriegen. Europa 1918-1939,Zürich,LIT,2011.,str.221-244.

4. Franco,JuanLuis,1937,dosFeeracionesEspañolasdeFútbol,˂www.iusport.es/opinion/JUAN-L-FRANCO-1937-DOS-federaciones-OCT-2016.pdf˃,23.11.2018.

5. Frntić, Franjo, Nogometna prvenstva Hrvatske od 1939. do 1945., Povijest sporta,109/1996, str. 46-53.

6. GonzálezCalleja,Eduardo,ElRealMadrid,“equipodeEspaña“?Fútboleidentidadesduranteelfranquismo,PoliticaySociedad,vol.51,2/2014.,str.275-296.

7. Heinrich, Arthur, Deutscher Fussball-Bund und Nationalsozialismus, u: Peiffer,LorenziSchulze-Marmeling,Dietrich(ur.),HakenkreuzundrundesLeder.Fussball inNationalsozialismus,Göttingen,VerlagDieVerkstatt,2008,str.58-80.

8. Jelenić,Miloslav,NogometnakonfederacijauJugoslaviji1939.godine,Povijestsporta22/1991, str. 39-44.

9. Jovanović,Vladan,Antonijević, Nenad, Ein unvermeidlicher Geschmack von Politik:JugoslawischerFussballzwischenzweiWeltkriegen,u:Koller,Christian,Brändle,Fabian(ur.),FussballzwischendenKriegen.Europa1918-1939,Zürich,LIT,str.281-297.

10. Lefort,Claude,Pojamtotalitarizma,Političkamisao,3/2011.,str.210-229.11. Luh,Andreas,On theway toanational socialist sports system:From liberal sports in

clubs and associations to directed sports in national socialist organizations, EuropeanJournalofSportScience,3/2003.,str.1-10.

12. Magdić, Zvonimir, Nogomet u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, u: Kramer, Fredi (ur.),Hrvatskinogometnisavez1912-1992.,Zagreb,Hrvatskinogometnisavez,1992.,str.42-59.

13. Oswald,Rudolf,AufderSuchenaddem„PlatzanderSonne“:DerDeutscheFussball-Budn1900bis1933,u:Peiffer,Lorenz,Schulze-Marmeling,Dietrich(ur.),HakenkreuzundrundesLeder.FussballinNationalsozialismus,Göttingen,VerlagDieVerkstatt,2008,str. 45-57.

14. Padjen, Ivan,Fašizamkao reakcija na zapadnupravnu tradiciju, u:Knežević,Snješkai dr. (ur.),Antisemitizam, holokaust, antifašizam,Zagreb,Židovska općina, 1996., str.307-327.

15. Peiffer,Lorenz, Der usschluss jüdischerAthletinnenundAthleten ausder deutschenTurn-undSportbewegung nach 1933., Predavanje uDržavnom arhivuBremen 16. 11.1999.,str.9-13,˂http://ldn-knigi.lib.ru/JUDAICA/SPDavid.htm˃,13.11.2018.


16. Peiffer, Lorenz, „… unser Verein ist judenfrei“- Die Rolle der deutschen Turn-undSportbewegungindempolitischenundgesellschaftlichenWandlungsprozessnachdem30.Januar1933,HistoricalSocialResearch,vol.32,1/2007.,str.92-109.

17. Peiffer,Lorenz,Schulze-Marmeling,Dietrich,DerdeutschefussballunddiePolitik1900bis1954,u:Peiffer,Lorenz,Schulze-Marmeling,Dietrich(ur.),HakenkreuzundrundesLeder.FussballinNationalsozialismus,Göttingen,VerlagDieVerkstatt,2008,str.16-44.

18. PoloDelBarrio,Jesus,ElFútbolenMadrid.Deactividadludicaaespectaculodemasas(1898-1945),neobjavljenidoktorskiradnaUniversidadComplutensedeMadrid,1993.,˂https://webs.ucm.es/bulm/tesis/19911996/H/O/ah0030301.pdf˃,19.12.2018.

19. Rivero,Antonio,DeporteysociedadduranteelFranquismo,suorganizaciónydesarrolloenlasdiferentesetapasdeladictadura,u:Rivero,Antonio(ur.),LasLeyesdeldeporteespañol.Análisisyevoluciónhistorica,Sevilla,Wanceulen,2008.

20. Wahlig,Henry,Dr.IvoSchricker:EinDeutscherinDienstendesWeltfussballs,u:Peiffer,LorenziSchulze-Marmeling,Dietrich(ur.),HakenkreuzundrundesLeder.Fussball inNationalsozialismus,Göttinen,VerlagDieVerkstatt,2008,str.197-205.

Propisi i dokumenti1. Circularnúm.3.382de28deenerode1941.,BoletinOficialdelaDelegaciónNacional

deDeportes,núm.13/1944.2. Decreto de 22 de febrero de 1941 por el que se establece laDelegaciónNacional de

DeportesdeF.E.T.ydelasJ.O.N.S,BoletinOficialdelEstado,núm.64de05demartes1941.

3. Decretonúmero138de29deseptiembrede1936,BoletinOficialdeJDN,núm.32de30deseptiembrede1936.

4. Decretonúmero255de19deabrilde1937,BoletinOficialdeEstado,núm.182de20deabrilde1937.

5. DecretosobreconstituciónyreconomientodelComitéOlímpicoEspañolcomoConsejoNacionaldeDeporte,BoletinOficialdelEstado,núm.69de29.deagostode1938.

6. ElprogramadeFalangeEspañoladelasJ.O.N.S.,ABCde30noviembrede1934,˂ www.filosofia.org/hem/dep/abc/9341130.htm˃,26.10.2018.

7. EstatutoOrgánicodelaDelegaciónNacionaldeDeportes,BoletindelMovimientoF.E.T.ydelasJ.O.N.S,núm.268de15dejuliode1945,u:BoletinoficialdelaDNDnúm.28/1945

8. EuropeanSportsCharter,˂https://rm.coe.int/16804c9dbb˃,4.11.2018.9. FIFAcirkularnopismobr.1649/18,GlasnikHNSbr.47/18.10. Obći Pravilnik Hrvatskog nogometnog saveza III. dio, Zbirka propisa Hrvatskog

nogometnogsaveza,Hrvatskinogometnisavez,Zagreb,1943.11. Odluka državnog vodje tjelesnog odgoja i športa, br.1474/43 od 02. 06. 1943, Zbirka

propisaHrvatskognogometnogsaveza,Hrvatskinogometnisavez,Zagreb,1943.12. OdredbaoimenovanjuPrveHrvatskeDržavneVlade,Narodnenovinebr.4/41.13. OdredbaoosnutkustališkihidrugihpostrojbiuokviruHrvatskogustaškogoslobodilačkog

pokreta,Narodnenovinebr.187/41.14. Olimpijska povelja iz 2017., ˂https://www.hoo.hr/images/dokumenti/sport-olimpizam-

medunarodni/Olimpijska_povelja_2017.pdf˃,18.10.2018.15. Ordende16demayode1940,BoletinOficialdelEstado,núm.138de17demayo.1940.16. Poslovnik službenog dopisivanja za uprave saveza, dosaveza, župa i klubova članova

Hrvatskognogometnogsaveza,ZbirkapropisaHrvatskognogometnogsaveza,Hrvatskinogometnisavez,Zagreb,1943.

17. PravilnikoustrojstvudosavezaHrvatskognogometnogsaveza,ZbirkapropisaHrvatskognogometnogsaveza,Hrvatskinogometnisavez,Zagreb,1943.

18. Propisnik o ustrojstvu Hrvatskog nogometnog saveza , Zbirka propisa Hrvatskognogometnogsaveza,Hrvatskinogometnisavez,Zagreb,1943.


19. StatutFIFA-e.,GlasnikHNSbr.57/18.20. StatutHNS-a,GlasnikHNSbr.39/17i23/18.21. StatutUEFA-e,GlasnikHNSbr.13/18.22. White Paper on Sport, ˂https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/

PDF/?uri=CELEX:52007DC0391&from=HR˃,4.11.2018.23. ZakonskaodredbaodržavnojvladiNezavisneDržaveHrvatske,članak6.ičlanak20.,

Narodnenovinebr.229/42.24. Zakonska odredba o državnoj vladi Nezavisne Države Hrvatske, Narodne novine br.

58/41 i 59/41.25. ZakonskaodredbaoosnivanjuUredadržavnogvodstvatjelesnogodgojaišporta,Narodne

novinebr.114/42.26. Zakonskaodredbaopodjeliministarstavanaodjeleiodjelokruguodjela,Narodnenovine

br.99/41.

Novine1. Promjeneušportu,Hrvatskojedinstvo,br.198od31.srpnja1941.


Vladimir Iveta*135

Summary

SPORT ORGANISATIONS IN TOTALITARIANISM: FOOTBAL FEDERATIONS IN GERMANY, SPAIN AND

INDEPENDENT STATE OF CROATIA

The autonomy of sports organisations in relation to the state authorities is somethingthatiscommonplacetoday.Thisprincipleiscontained,interalia, inthedocumentsoftheEuropeanUnion,InternationalOlympicCommittee,FIFA,UEFAand national sports federations. During the period when totalitarian or authoritarian regimespredominated inEurope, i.e. in the 1930s and1940s, this principle (eventhoughitalreadyexistedatthatpoint)wasnotadheredtoincountriesgovernedbyregimesthatstrivedtowardstotalcontrolofallsocialaspectsoflife.Intheseregimes,sportsorganisationsweredirectlymanagedbystateorpartyauthorities.Thispapersituatesthestatusandstructureofsportsorganisationsintotalitarianismwithintheirhistoricalandpoliticalcontext,andthenanalysesthemontheexampleofthreecasestudies:NaziGermany,FrancoistSpainandtheUstasha-governedIndependentStateofCroatia.Theresultsshowedthat,inspiteofcertaindifferences,allthreeregimesidentifiedsportswiththestate/governingpoliticalparty,imposedrulesandpersonnelselectionsonit,anduseditforpropagandapurposes.Thesourcesusedforcreatingthispaperincludedstateandpartyregulationspertainingtotheorganisationofsports,theregulationsofstateumbrellasportsorganisationsfromtheanalysedperiod,andrelevant literature on the history of sports.

Key words: sports organisation; totalitarianism; autonomy of sports; Germany; Spain; Independent State of Croatia

Zusammenfassung

SPORTORGANISATIONEN IM TOTALITARISMUS: FUSSBALLVEREINE IN DEUTSCHLAND, SPANIEN UND

UNABHÄNGIGEM STAAT KROATIEN

Heutzutage gilt die Autonomie der Sportorganisationen der Staatsgewalt gegenüberalseineallgemeinakzeptableRegel.DieserGrundsatzistunteranderemin Dokumenten der Europäischen Union, des Internationalen OlympischenKomitees,derFIFA,derUEFAunddernationalenSportvereineenthalten.ZurZeitder totalitären und autoritären Regimes in Europa in den 30er und 40er Jahren des

* VladimirIveta,dipl.iur.,CroatianFootballAssociation, [email protected].


20. Jahrhunderts wurde dieser Grundsatz, obwohl es ihn schon gab, in Ländernmit Rechtsordnungen, welche alle Lebenssphären zu kontrollieren strebten, nichtrespektiert. In diesen Regimes wurden Sportorganisationen direkt von staatlichenoderparteilichenKörpernverwaltet.NachdemmanimBeitragdenentsprechendenhistorisch-politischenKontextbestimmt,analysiertmandenStatusunddieStrukturvon Organisationen im Totalitarismus in drei Fallstudien: Nazi-Deutschland, demfranquistischen Spanien und dem kroatischen Ustascha-Staat. Die Ergebnisse derFallstudien zeigen, dassdiesedreiRegimes trotzmancherUnterschiededenSportmitdemStaat/derregierendenpolitischenParteigleichsetzten,sowiedasssie ihmdie Regeln und Personallösungen aufzwangen und ihn als Propaganda nutzten. Bei der Erfassung dieses Beitrags benutzte man die auf Sportorganisation bezogenenstaatlichenundparteilichenVorschriften,dieVorschriftenderDachorganisationendesSportsausdemanalysiertenZeitraumunddierelevanteLiteraturüberdieGeschichteSports als Quellen.

Schlüsselwörter: Sportorganisation; Totalitarismus; Sportautonomie; Deutschland; Spanien; USK

Riassunto

LE ORGANIZZAZIONI SPORTIVE NEL TOTALITARISMO: LE FEDERAZIONI CALCISTICHE IN GERMANIA,

SPAGNA E NELLO STATO INDIPENDENTE DI CROAZIA

L’autonomiadelleorganizzazionesportiverispettialpoterestatalecostituisceal giorno d’oggi un principio assodato. Tale principio è, tra l’altro, contenuto neidocumenti dell’Unione europea, del comitato olimpico internazionale, della FIFA,dellaUEFAedelle federazioni sportivenazionali.Nelperiodo incui inEuropavifuronodeiregimitotalitarioautoritari,ossianeglianni‘30e‘40delXXsecolo,taleprincipio, benché già esistente all’epoca, non veniva rispettato, poiché tali sistemipropendevanoperilcontrollototalitariodituttelesferesocialidellavita.Intaliregimile organizzazioni sportive erano gestite direttamente da parte dello stato o di organi statali.Nellavorosidisaminanoallalucedelcontestostorico-politicolostatuselastrutturadelleorganizzazionisportiveintresistemitotalitaridell’epoca:laGermanianazista,laSpagnafranchistaeloStatoindipendentediCroaziaustascia.Sidimostra,nonostantealcunedifferenze,chequestitreregimiidentificavanolosportconilpartitopoliticostatale/alpotere, imponendo regolee soluzioni,comeancheutilizzando losportafinidipropaganda.Nellaredazionedellavorosonostateutilizzatefontistataliepartitiche,chesiriferivanoall’organizzazionedellosport,legislazionistatalichesiriferivanoallepiùalteorganizzazionisportivenazionalidiquelperiodo,comeanchela letteratura rilevante in tema di storia dello sport.

Parole chiave: organizzazione sportiva; totalitarismo; autonomia dello sport; Germania; Spagna; Stato Indipendente di Croazia

SPORTSKE ORGANIZACIJE U TOTALITARIZMU: NOGOMETNI SAVEZI U ... Iveta final.pdf · Europi period je u...

Documents

Transcript of SPORTSKE ORGANIZACIJE U TOTALITARIZMU: NOGOMETNI SAVEZI U ... Iveta final.pdf · Europi period je u...