Spomenici prirode prezzz

download Spomenici prirode prezzz

of 22

  • date post

    30-Jul-2015
  • Category

    Documents

  • view

    235
  • download

    7

Embed Size (px)

Transcript of Spomenici prirode prezzz

1. SPOMENIK PRIRODE Spomenik prirode ili prirodna batina je elementprirode koji je nekim aktom drave stavljen podzatitu kako bi se ouvale njegove izvorne prirodnevrijednosti. esto su to istovremeno i nacionalni parkovi, alimoe biti i jedan samostalni objekt, na primjer vrlostaro stablo, ili manja povrina jasno odvojena odsvoje okoline, s iznimnim geolokim svojstvima. Pojam "spomenik prirode" potjee od Humboldta iznjegovog opisa putovanja po Americi "Relationhistorique" gdje on koristi izraz "monumens de lanature". 2. Spomenik prirodeje pojedinani neizmjenjeni dio ili skupina dijelova ive ilineive prirode, koji ima ekoloku,znanstvenu, estetsku iliodgojno-obrazovnu vrijednost. Spomenik prirode moe biti: geoloki(paleontoloki, mineraloki, hidrogeoloki, strukturno-geoloki i dr.), geomorfoloki ( pilja, jama, soliternastijena i dr. ), hidroloki ( rijetki ili lokacijom znaajniprimjerak biljnog svijeta i dr. ), botaniki ( rijetki ililokacijom znaajni primjerak biljnog svijeta i dr.), prostorno mali botaniki i zooloki lokalitet i drugo.Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj blizinikoja ini sastavni dio zatienog podruja nisu doputeneradnje koje ugroavaju njegova obiljeja i vrijednost. 3. ZATIENA PODRUJA - SPOMENIK PRIRODE -BRUSNIK Otok Brusnik je zatien 1951. godine. To je mali puinski otoi, oko 13 miljaudaljen od mjesta Komie na otoku Visu. Vulkanskog je podrijetla, to je rijetkost uDalmaciji, jer su i kopno i otoci iskljuivovapnenake grae. Sastoji se od eruptivnih stijena. Istie se jedinstvena prelijepa ljunanaplaa s tamnim oblucima.Mnogi od tih oblutaka su iznimnoveliki, to govori o ogromnoj snazi vjetra imora, koji ih valjaju. Posebna su zanimljivost antropogenonastali bazeni, jastoere, koji su imalifunkciju uvanja ivih jastoga unekadanjih ribara, ali su danas tufunkciju izgubili. Jastoere se uklapaju u prirodniambijent i spomenik su nekadanjegnaina ivota i suivljenosti s prirodomlokalnog stanovnitva. Danas je Brusnik stanite morskihptica, kunia i posebne endemine formegutera. 4. MODRA PILJA Modra pilja zatiena je1951. godine.To je pilja s morskimulazom, a nalazi se na otokuBievu, nedaleko od gradaKomie, na otoku Visu.Predstavlja tipinu krkuformu. Geomorfoloki je vrlozanimljiva, a osobitu joj ljepotui atraktivnost dajunesvakidanji specifinisvjetlosni efekti, koji nastajuprelamanjem suneva svjetla. Turistiki je vrlo atraktivna. 5. DIVLJA KRUKA Divlja kruka (Pirusamygdaliformis) Proglaena je prirodnom rijetkoukao pojedinano stablo 1961.godine, a nalazi se na podrujuopine Selca na otoku Brau. Raste na nadmorskoj visini od cca320 m. Visina stabla iznosi 5 m , a prsnipromjer 32 cm.Kronja je kiobranasta, a promjer je6m. Pretpostavlja se da je stara vie od100 godina. Ovo stablo kao sastavni elementnaih sredozemnih i susjednih toplijihpodruja predstavlja ostatak ranijihbujnijih uma potisnutih razornimdjelovanjem ovjeka. 6. EMPRES empres (Cupressus sempervirens) Nalazi se u dvoritu franjevakog samostana uHvaru. Zatien je kao spomenik prirode 1961.godine. Star je oko 500 godina, i jedno je od najstarijihstabala ove vrste kod nas. Grane su zanimljivog eliptinog presjeka.Donje grane su oslonjene na podupirae, zbogopasnosti od loma uslijed vlastite teine. Zbog svoje velike starosti i specifinog izgleda, ovoje stablo nesvakidanji primjerak svoje vrste. 7. VRANJAA pilja nastala u rudistnim vapnencima pored sela Kotlenice na sjevernim padinama Mosora. Otkrivena je 1903. godine, a zatiena 1963. godine. Vjerojatno je najljepa pilja u srednjoj Dalmaciji i karakteristina je za dalmatinski kr. Sastoji se od dvije glavne dvorane i hodnika koji ih povezuju. pilja je bogata s vrijednim piljskim ukrasima stalagmitima i stalaktitima, osobito druga vea dvorana, pa djeluje vrlo impresivno. Osim toga znaajno je nalkazite neolitske kulture i diluvijalne faune. Ulaz u pilju se nalazi na 450 m nadmorske visine, duina joj je oko 300 m, a dubina oko 65 m. U pilji postoji rasvjeta jo od 1929.godine, ulaz je zatvoren, a utreena je i pjeaka staza, duga oko 300 m. Zbog atraktivne unutranjosti i okolia, te blizine ceste i parkiralita, pilja je lako dostupna i turistiki vrlo atraktivna. 8. GRAPEVA PILJA pilja na otoku Hvaru, istono od selaGromin dolac u sredinjem dijelu otoka(opina Jelsa), zatiena je 1964. godine. U prvom redu je arheoloki znaajna zbogneolitske kulture, bez znaajnijihprirodoslovnih vrijednosti. pilja se nalazi na razmjerno tekopristupanom mjestu. 9. CRVENO JEZERO Crveno jezero je zatieno 1964. godine.Nalazi se oko 1,5 km sjeverozapadno od Imotskog. Jedinstvena je prirodnoznanstvena pojava i primjer specifinehidrografije i morfologije naeg kra. Karakteristino je po boji, obliku, dimenzijama, hidrolokim pojavama inainom postanka. Nastalo je uruavanjem stropova golemih podzemnih prostorija utektonskoj zoni. Duboko je 500 m, a od toga 320 m otpada na dubinu samog jezera. Dnojezera je samo 19 m iznad razine mora. Dimenzije jezera su 120 x 150 m. Vapnenake strane su gotovo sasvim okomite i djelomino crveno-smee boje, po emu je jezero i dobilo ime. Jedno je od najdubljih stalno potopljenih speleolokih objekata-jama usvijetu. 10. KOLA Stijena Kola Zatiena je 1986. kao geomorfoloki spomenik prirode To je naziv za desetak metara visok prirodni slavoluk naotoku Brau. Nalazi se oko 2 km zapadno od mjestaNereia . Naziv je dobio po svom obliku koji podsjea na pecivoprstenasta oblika.Da slika bude ljepa, Kola je obrastao brljanom iizrastao u vinogradima. Braki je Kola prsten u dolomitima nastao erozijom.Snaga vode i vjetra, promjene temperature i raslinje, ijekorijenje ima zauujuu snagu, oblikovali su uvalicu ukojoj je ostao Kola kao najotpornija stijena. 11. SPOMENIK PRIRODE "SKAKAVAC" Vodopad Skakavac je visine 98 m i smjeten je u pejzau izuzetne ljepote. Na osnovu provedenih istraivanja, te prikupljenog velikog broja informacija o prostornoj ivremenskoj organizaciji biocenoza i ekosistema, veoma specifine orografije,geolokih ihidrolokih vrijednosti, visokog stepena bioloke raznolikosti, endeminosti i reliktnostivrsta biljaka, gljiva i ivotinja, izraena su dva elaborata i to: "Valorizacija prirodnihvrijednosti podruja Skakavac",iji je nosilac Centar za ekologiju i prirodne resursePrirodno-matematikog fakulteta Univerziteta u Sarajevu (februar 2001. godine) i "Separatzatite ireg prostornog obuhvata Skakavac", nosilac izrade je Kantonalni zavod za zatitukulturnohistorijskog i prirodnog naslijea, Sarajevo (juni 2001. godine).Pomenuti elaborati su bili osnova za donoenje Odluke o proglaenju ireg podrucjavodopada Skakavac, spomenikom prirode,odnosno njegovog ukljuenja u III kategorijuzatienih podruja, koje je uz uvaavanje kriterija IUCNa, kao i po kategorizacijizatienih podruja utvrenih Zakonom o zatiti prirode Federacije Bosne i Hercegovineustanovljeno u svrhu ouvanja specifinih prirodnih obiljeja.Odluka o proglaenju ireg podruja vodopada "Skakavac" spomenikom prirode jedonesena na sjednici Skuptine Kantona Sarajevo, odranoj 25.4.2002. godine.Odlukom su definisane granice obuhvata, ukupna povrina obuhvata (1430,70ha), zoniranje prostora (zavisno od stepena zatite utvrene su tri zatitne zone), mjerezatite, kao i koritenje i upravljanje ovim prostorom. 12. AVOLJA VARO Spomenik prirode avolja Varo nalazi se na jugu Srbije, 27 kmjugoistono od Kurumlije, a 89 km jugozapadno od Nia. Od Beogradaje udaljen 288 km. Ovaj prirodni spomenik ine dva, u svetu retka, prirodna fenomena:zemljane figure, kao specifini oblici reljefa koji u prostoru deluju vrloatraktivno, i dva izvora jako kisele vode sa visokom mineralizacijom. Ova dva u svetu retka prirodna fenomena posmatrana zajedno avoljuVaro ine pravim svetskim udom prirode. Atraktivnost dva neviena uda prirode dopunjuju okolni prirodniambijent koji oko zemljanih figura deluje surovo, skoro mistino, a uirem okruenju ivopisno i pitomo, kao i ostaci naselja, starecrkve, groblja i nekoliko zanimljivih rudarskih jama. Lokalitet avolja Varo je stavljen pod zatitu drave jo 1959.godine, a 1995. godine je Uredbom Vlade Republike Srbije proglaenza prirodno dobro od izuzetnog znaaja i stavljen u prvu kategorijuzatite - SPOMENIK PRIRODE. 13. VRELO BOSNE Prostor Vrela Bosne predstavlja izvorini dio rijeke Bosne, smjeten jugozapadno od gradaSarajeva, ispod obronaka planina Igmana i Bjelanice. Podruje Vrela Bosne uvijek se razmatralo kao cjeloviti dio prostora Ilida - Vrelo Bosne -Stojevac, jer je svojim prirodnim i kulturnohistorijskim vrijednostima ovaj prostorneodvojivo povezan.I prema stvorenim vrijednostima ovo podruje predstavlja cjelinu, posebno sa aspektaturizma, banjskog lijeenja i rekreacije. Bogatstvo prirode ovog podruja, koje privlai veliki broj korisnika, ogleda se u resursimakvalitetne pitke vode, termalnim vodama, umama, poljoprivrednimpotencijalima, atraktivnim lokacijama za turizam i rekreaciju, kao i brojnim dobrimakulturnohistorijskog naslijea. Skuptina Kantona Sarajevo donijela je na sjednici odranoj 25.05.2006. Zakon oproglaenju Spomenika prirode "Vrelo Bosne". Ovim zakonom se proglaava Spomenik prirode "Vrelo Bosne" i odreuju graniceobuhvata, kategorija zatienog podruja, zoniranje prostora, razvojni ciljevi zatitepodruja, mjere zatite, intervencije u zatienom podruju, kao i koritenje prirodnihvrijednosti, upravljanje i financiranje, nadzor, kaznene, prijelazne i zavrne odredbe. Spomenik prirode nalazi se na podruju opine Ilida i obuhvata povrinu od 603 ha. U skladu sa ovim Zakonom, pripremljen je Plan upravljanja Spomenikom prirode "VreloBosne" koji je usvojen u julu 2006 godine od strane Skuptine Kantona Sarajevo. 14. JABUKA Otok Jabuka (grad Komia) zatien je 1958.godine. Poput Brusnika, i Jabuka je vulkanske grae.Izrazito je visoka i strma, zanimljivogstoastog oblika, te osamljena na jadranskojpuini. Zbog oblika i strmine je jako oteanopristajanje brodova i kretanje po samomotoku. 15. ZLATNI RAT Podruje od Pakline do rta Borak i ceste za Murvicuproglaeno je zatienim kao geomorfoloki spomenikprirode 1965. godine, a nalazi se kod mjesta Bola naotoku Brau