Sociologija rada
Transcript of Sociologija rada
Sociologija radaProf.Dr.sc. Josip Obradović
PREDAVANJA 2005/2006
Definiranje rada
• Autori se ne slažu što pripada u rad: plaćeni ili plaćeni + neplaćeni.
• U najširem smislu, definicija: Rad je aktivnost kojom se mijenja priroda ili čovjekova okolina ( R. Brown, 1978).
• Sociolozi su se dosad bavili izučavanjem plaćenog rada.
Rad i ne-rad
• Izvan znanstvenog interesa ostao velik broj aktivnosti:
– Rad u kućanstvu
– Briga za djecu i odgoj
– Rad u dobrotvornim društvima i udrugama.
Rad u zemljama u razvoju
• U zapadnim zemljama- plaćeni rad.
• U zemljama u razvoju- između 50 i 70% svih radnih aktivnosti odvija se u neformalnim organizacijama ili izvan organizacija, pa ga je teško definirati kao rad.
• Takav rad izložen je iskorištavanju.
Rad u povijesnim razdobljima
• Različito značenje, uloga i prestiž.
• Antička Grčka- radili samo robovi; rad se prezirao.
• Stari Rim- slično gledanje.
• Viktorijanska Engleska- glorifikacija rada.
• Knjiga: Clayre: Biblija rada, 1851.- rad je doživljaj Boga.
-1-
Rad i klase
• Za aristokraciju- rad neprihvatljiv, raditi jednako je sramoti.
• Za srednju klasu rad je moralna odgovornost.
• Za radničku klasu- rad je prisila, zbog čega često odbacuju rad, ne prihvaćaju ga ili čak mrze.
Rad i anarhisti
• Anarhisti- odbacuju rad.,
• Kao suprotnost Bibliji rada- Kropotkin (1883) kaže: “ Trebamo najprije zadovoljiti životne potrebe i doživjeti radost i slobodu, pa ćemo tek onda početi raditi”.
• Slično mišljenje: Lafargue (knjiga: Pravo na ljenost), na prvo mjesto stavlja duhovni mir, a rad ga prema njemu remeti.
Rad i socijalni filozofi
• Hegel- čovjek u nastojanju da dominira prirodom realizira svoju dominaciju i humanost kroz rad.
• Marx- u ranim radovima: rad omogućuje samoaktualizaciju čovjeka i pruža mu zadovoljstvo.
Rad i socijalni filozofi (2)
• Morris- slično mišljenje s Marxom, samo još radikalnije stanovište: klasa vlasnika se niti ne pretvara da radi.
• Gorz- osnovni kriterij u radu ne smije biti profit, nego zadovoljstvo i opća dobrobit zaposlenih.
• Gorz je preteča humanizma.
Suvremena gledanja na rad
• Humanisti, socijalni psiholozi, sociolozi: Dubin (1962): središnjost rada kao najvažnije životne aktivnosti- suprotnost je alijenacija.
• Argyris (1964): problem poimanja rada kao traženja smisla.
• Intrinzična motivacija i zadovoljstvo radom najizravnije povezani s sadržajem rada.
Suvremana gledanja na rad (2)
-2-
• Imučan radnik (Goldhorpe i sur. 1968) izučava vrijednosni sustav i motivaciju dobro plaćenih radnika- sličniji su srednjoj klasi. ( Dobra plaća bi dokinula radničku klasu).
• Pojam orijentacija na rad (80-ih godina)-razlike u orijentaciji među spolovima i klasama.
Radno opterećenje muškaraca i žena
• Prema podacima za EU: prosječni radni tjedan za muškarca: rad u kući i izvan kuće zajedno: 56 sati, a za ženu: 67 sati.
• Samo 22% muškaraca sudjeluje u pomaganju u kući.
• Za zemlje u razvoju vjerojatno su ti odnosi i nepovoljniji.
Spol i rad u domaćinstvu
• Tijekom cijele povijesti ženama je pripadalo: održavanje kuće, briga za ukućane, odgoj djece, kao i poslovi izvan kuće koji se odnose na pomoć i brigu za druge.
• Zbog toga su takvi poslovi izvan kuće bili feminizirani, te je postojala tendencija da budu i slabije plaćeni.
Rad u kućanstvu
• Primarno rad koji se ne plaća, zato je istraživanje bilo zapušteno.
• Izostavljanjem te teme iz istraživanja sociolozi su isključili veliki dio ljudske aktivnosti koja ima značajne socijalne posljedice.
Orijentacija na rad
• Tradicionalna pretpostavka- muškarci su orijentirani rad a žene na kuću i domaćinstvo.
• Sve više pokazatelja govori o primjerenijoj podjeli prema profesiji, a ne prema spolu.
• Pojedinci visokog obrazovanja, bez obzira na spol, orijentirani na rad više nego pojedinci nižeg obrazovanja.
Položaj rada tijekom povijesti
• Rad je primarno društvena aktivnost.
• Zbog specifične socijalne situacije, rad je tijekom povijesti imao različitu ulogu, značenje i društveni položaj.
-3-
• Podjela rada, klase, i klasni sukobi-postojali su i prije industrijske revolucije, a nisu se pojavili tek kapitalizmom.
Antika
• Većina onih koji su radili bili su zaposleni u poljoprivredi.
• Mali dio zaposlen u proizvodnji željeza za oružje.
• Najmanji dio zaposlen u obrtu i trgovini.
Feudalizam
• Kao i u Antici, većina zaposlena u poljoprivredi.
• Tipičan veliki pad proizvodnje i produktivnosti u poljoprivredi.
• Velik broj pobuna, niska motivacija i slaba zainteresiranost za rad.
• Veliki pritisak na plemstvo i gubitak moći.
Promjene zanimanja
• U svim povijesnim razdobljima postojale su razne profesije.
• Pogrešno shvaćanje- da su zanimanja nastala industrijskom revolucijom.
Promjene u poljoprivredi
• Broj zaposlenih u poljoprivredi je padao s pojavom industrijalizacije, ali sporije nego što se općenito smatra.
• Podaci za Englesku (prvu zemlju industrijalizacije): u poljoprivredi zaposleno 1841:22.1%; 1871:15.3%; 1901: 8.9%; 1921: 7.1%.
• U drugim zemljama proces je sporiji.
Merkantilizam
• Karakteristična velika intervencija vlasti putem različitih zakona, određivanje plaća, formiranjem cehova i zaštite članova profesije.
• To doba se i naziva vremenom “ moralne ekonomije” ( Reid, 1986).
Decentralizacija merkantilizma
• Veliki pritisak za deregulacijom doveo do ukidanja moralne ekonomije.
-4-
• Kao posljedica- pojavljuje se zakon tržišta, veliki broj pojedinaca je nesposoban da se održi. Nastaje proletarijat.
• Rad vezan uz kuću gubi utakmicu s velikim kompanijama. Društvo se raslojava.
Rad, obitelj i spolovi
• Niz indikatora- prije industrijske revolucije žene radile u svim zanimanjima, unutar kojih su se razlikovali poslovi po potrebnoj snazi.
• S pojavom industrijske revolucije jača spoznaja da treba odijeliti obitelj od rada. Dolazi do stroge podjele na poslove u kući i izvan kuće.
Rad, obitelj i spolovi (2)
• Postupno formiranje ideologije prema kojoj su muževi hranitelji, a žene se brinu za kuću i zarađuju u sličnim poslovima.
• Sve do 1. Svjetskog Rata većina žena radi ili isključivo u kući ili povremeno pomaže izvan kuće.
• Pojavom 1.Svj. Rata javlja se manjak radnika, pa počinje masovno zapošljavanje žena izvan kuće.
Proizvodnja, tehnologija i društva
• Različita mišljenja o djelovanju tehnologija na društvo i društveni razvoj.
• Podijeljena mišljenja-kontraverze ili otvorena pitanja jesu li važniji tehnološki ili društveni čimbenici.
• Određuje li tehnologija društvene promjene ili društveni čimbenici određuju pojavu specifične tehnologije.
Tvornice i tehnološka promjena
• Kontraverza oko tehnološkog i socijalnog determinizma :određuje li tehnologija društvenu strukturu ili društvena struktura tehnologiju.
• Stariji autori (Adam Smith, Charles Babbage: otkriće parnog stroja, odredilo podjelu rada i time društvenu stratifikaciju.
Tvornice i tehnološka promjena (2)
• Nasuprot prvom shvaćanju Marglin (1982): podjela rada nije posljedica tehnološke inovacije, nego želja vlasnika-kapitaliste da imaju kontrolu nad radnicima
-5-
• Ako je teza točna, proizvodnja je moguća bez stroge tehničke podjele rada i hijerarhije.
Tehnološki determinizam
• Neki sociolozi smatraju da tehnologija ima autonoman razvoj mimo utjecaja društva.
• Tehnologija određuje promjene i razvoj društva a ne obrnuto.
• Takvo shvaćanje naziva se tehnološki determinizam.
Predstavnici tehnološkog determinizma
• Najpoznatiji: Robert Blauner; James Kumar, Joan Woodward i Robert Chinoy.
• Za sve njih kao i niz drugih, jedino je bitna tehnologija.
• Ona određuje organizaciju rada, sadržaj i doživljaj rada.
• Radikalni predstavnici smatraju da postoji samo jedan, najbolji oblik tehnologije.
Gledište Roberta Blaunera
• Blauner objavio knjigu “Otuđenje i sloboda” (1964).
• Knjiga je temeljena na velikom istraživanju časopisa“Fortune” pojedinaca koji rade na principu različite tehnologije( zanatski rad, vrpca i automatizacija).
Blauner (2)
• Jedan od zaključaka:vlasništvo ne djeluje na stupanj otuđenja.
• Veće ili manje otuđenje i zadovoljstvo u radu posljedica je isključivo vrste tehnologije.
• Najmanje su otuđeni pojedinci na zanatskoj, a najviše na tekućoj vrpci
Blauner (3)
• Zbog svojih zaključaka Blauner izložen kritici.
• Na temelju Blaunerove studije pojavile su se inovacije pod imenom” poluatonomne skupine
• Volvo (Kalmar eksperiment).
-6-
Robert Chinoy
• Svojevrstan sljedbenik R. Blaunera.
• Korak dalje od Blaunera: tvrdi da je cijela radnička klasa (plavi okovratnici) otuđena zbog tehnologije.
Chinoy (2)
• Rad za radnike (plave okovratnike) nema nikakav smisao.
• Jedina nagrada za rad je novac iz čega Chinoy zaključuje da tehnologija indirektno deformira sustav vrijednosti i očekivanja pojedinaca u životu.
Socijalni determinizam
• Po shvaćanju socijalnog determinizma pretežito je ili isključivo djelovanje socijalnih i kulturnih čimbenika na odnose u radu i na doživljaj rada.
• Najpoznatiji predstavnik socijalnog determinizma Goldhorpe (1968).
Sociotehnički sustav
• Socijalni i tehnološki determinizam jesu ekstremi.
• Između njih je gledište Sociotehnički sustav.
• Važni predstavnici: Trist, Bamforth, Tevistock Institute of Human relations London.
Sociotehnički sustav 2
• Osnovni je zaključak: jedino optimizacija utjecaja socijalnih i tehnoloških čimbenika dovodi do uspješnosti i zadovoljstva radnika.
• Gledište sociotehničkog sustava: pokušaj pomirenja tehnološkog i socijalnog determinizma.
Politika i tehnologija
• Autori: Karpf (1987) Cockburn (1983). Zaključuju da tehnologija nije potpuno neovisna od politike.
• Namjerno se razvijaju i uvode određene tehnologije koje odgovaraju interesima pojedinih socijalnih skupina.
Klasični teoretičari rada
-7-
• Karl Marx i kapitalizam
• Emile Durkhaim i industrijsko društvo
• Max Weber i klasna stratifikacija
• Iako se navedeni teoretičari međusobno bitno razlikuju, svu trojicu se smatra pretečama modernih pogleda na rad i društvo.
Karl Marx i kapitalizam
• Marx je smatrao industrijsko društvo naprednijim od agrarnog.
• U Marxovoj teoriji ipak nije glavni predmet razmišljanja industrijalizam, nego kapitalizam.
• Marxova gledišta o radu obično se dijele na rane i kasnije radove u kojima se rad potpuno drugačije tretira.
Rani radovi
• Prema Marxu čovjek se razlikuje od ostalih vrsta po tome što sam proizvodi sredstva za održanje.
• Iz toga proizlazi da rad u Marxovoj teoriji ima središnje mjesto.
• Upravo kroz rad čovjek se prema Marxu postvaruje ili potvrđuje.
Rani radovi 2
• Prema Marxu: ako rezultate rada ne kontrolira onaj tko ih je proizveo, onda je on alijeniran (otuđen).
• Općenito, prema Marxu, alijenacija u radu ima 4 dimenzije:
• 1.odsutnost kontrole,2. podjela rada, 3.tržišna ekonomija i 4. besmislena repetitivnost.
Rani radovi 3
• Kontrola- ako radnik nema kontrolu nad proizvodom, onda ne samo da se ne postvaruje (aktualizira), nego se njegova ljudskost reducira proporcionalno povećanju rada.
Rani radovi 4
• Podjela rada- što je veća podjela (fragmentacija) rada, to je manja mogućnost aktualizacije ili potvrđivanja onoga koji radi.
-8-
• Rad je besmislen i služi samo kao instrument preživljavanja, a ne kao izvor zadovoljstva i aktualizacije.
Rani radovi 5
• Tržna ekonomija i natjecanje stvara antagonizme (borba svih protiv sviju), što onemogućuje ljudsku solidarnost i harmonično društvo.
Rani radovi (6)
• Rascjepkan (fragmentiran) besmislen rad onemogućuje kreativnost i ukida razliku između ljudi i ostalih vrsta.
Kasniji radovi
• U trećem dijelu Kapitala Marx više ne govori o radu kao području slobode i kreativnosti, nego govori o tzv. Carstvu nužnosti, a izvan rada je područje slobode.
Durkheim i industrijsko društvo
• Za razliku od Marxa, Durkheim je primarno kritičan prema negativnostima industrijskog društva.
• U vrijeme dok Durkheim piše (kraj 19.st.) dolazi do raspada morala svojstvenog tradicionalnom društvu.
• Durkheim pad morala objašnjava pojavom industrijalizma.
Industrijsko društvo i podjela rada
• Industrijsko društvo temeljeno je na strogoj podjeli rada koju ne poznaje predindustrijsko društvo.
• Prema Durkheimu, u tradicionalnom društvu: pojedinac je zarobljen, a postoji mehanička solidarnost.
• U industrijskom društvu su pojedinci međusobno ovisni i stvara se organska solidarnost.
Industrijsko društvo i podjela rada (2)
• Kao posljedica stroge podjele rada javlja se niz negativnih pojava:
• gubitak tradicionalne solidarnosti
• Egoizam
• Izrazito naglašavanje novca i materjalnih dobara
-9-
• Bespoštedna borba pojedinaca.
Podjela rada i anomija
• Zbog stroge podjele rada- rad se razmrvljuje i postaje besmislen.
• Kao posljedica podjele rada i narušenosti morala javlja se anomija (narušenost normi ponašanja, izraziti egotizam, tj. gledanje isključivo vlastitih interesa i odsutnost solidarnosti s drugima.
Podjela rada i anomija (2)
• Ranija stajališta: anomija je samo privremena.
• Kasnija stajališta: Durkheim je skeptičan i ne vjeruje u mogućnost podjele rada koja nije praćena anomijom.
Socijalna regulacija
• Durkheim smatra da je podjela rada neizbježna, ali mora biti temeljena na prirođenim sposobnostima.
• Razlike u društvu su prirodne, ako su u skladu sa sposobnostima i doprinosom pojedinaca
• U takvom društvu neće biti anomije.
Socijalna regulacija
• Budući da podjela rada i liberalni kapitalizam nužno stvara anomiju, anomija se može smanjiti samo društvenom intervencijom.
• Institucije i država trebaju regulirati razlike među ljudima- tako da budu temeljene na meritokraciji. Sve drugo je borba sviju protiv svih.
Max Weber i klase
• Klasa: skupina pojedinaca kojima ekonomski položaj određuje način života.
• Max Weber: ne postoji klasna svijest jer su velike razlike unutar klase.
Klase
• Weber razlikuje tri vrste klasa:
- vlasnička klasa
- poduzetnička klasa
-10-
- socijalna klasa-radnici, sitni trgovci, inteligencija.
Kriterij pripadanja klasi: položaj na tržištu. Svi koji ne rade, kao i domaćice-izvan klasa.
Status
• Prema M. Weberu: klase imaju značajnu ulogu samo u društvenim krizama.
• U normalnim okolnostima, status je mnogo važniji.
• Status: moć i ugled koji pojedinac ili skupina ima na tržištu.
Birokracija
• Izučavanje birokratskog modela organizacije- najznačajniji doprinos M. Webera u Sociologiji rada.
• Od svih tipova organizacije: birokratska organizacija najefikasnija.
Različitost poslova
• Različiti poslovi mogu se svrstati u kategorije:
- visokostručni poslovni (arhitekt, liječnik, odvjetnik, stomatolog).
- rukovoditelji (generalni menadžeri, prodaje, konstrukcije).
- djelatnici (bankovni, računovođe, poštari)
-kvalificirani poslovi ( pekari, mehaničari).
Različitost poslova2
• Polukvalificirani poslovi (radnici na vrpci, priučeni radnici za čiji posao ne treba posebno obrazovanje).
• Nekvalificirani poslovi- nije potrebno obrazovanje (perač automobila).
• Uslužni poslovi (čišćenje, posluživanje)
• Poljoprivrednici.
Pristupi izučavanju poslova
-11-
• Dva temeljna pristupa:
• Izučavanje karakteristika zanimanja
• Utvrđivanje moći pojedinih zanimanja
Izučavanje karakteristika zanimanja
• 5 temeljnih karakteristika visokostručnih poslova
-1. temeljeni na rezultatima znanstvenih teorija i istraživanja
-2. izvršitelji imaju autoritet nad svojim klijentima;
-3. moraju imati licencu
-4. imaju etički pravilnik ponašanja
-5. imaju specifične norme ponašanja
Moć pojedinih zanimanja
• Izučavanje karakteristika zanimanja je stariji pristup, danas dosta zapušten.
• Moderan pristup javlja se 70-ih godina.
• Eliot Friedson daje naglasak na moć zanimanja ili profesije.
• Freidson je izučavao liječničku profesiju, utvrdio da imaju monopol moći u zdravstvu.
• Iz toga proizlaze posljedice: plaća, status.
Stjecanje i održavanje moći
• Kako se stječe moć profesije?
- putem monopola ili potpune kontrole
-putem javnih medija (naglašavanjem neophodnosti i važnosti profesije)
- putem cehovskih i profesionalnih udruga.
Ugrožavanje moći
• Prijetnja za moć: može doći unutar i izvan zanimanja.
• Glavna je unutarnja prijetnja: diverzifikacija unutar profesije i posljedično antagonistički odnosi.
-12-
Ugrožavanje moći
• Glavne vanjske prijetnje
-gubitak autonomije;
-sukob između interesa stručnjaka i organizacije- organizacija obično pobjeđuje;
-društveno politički utjecaj izvana;
-veliki priljev u profesiju;
-profesije gube utjecaj kad u njih masovno ulaze žene (iskustvo iz Europe).
Menadžerski poslovi( poslovi rukovoditelja)
• Menadžeri ( uz visokokvalificirane stručnjake) imaju najveći socijalni status i društvenu moć.
• Menadžeri odlučuju o uporabi ljudskih i gospodarskih resursa
• Uloga menadžera je kontinuirana komunikacija s ljudima u organizaciji i izvan;
• Stimuliranje proizvodnje i održavanje radnog morala (Caplow, 1997).
Socijalni status zanimanja
• U zemljama u fazi industrijalizacije i postindustrijskoga društva rad pojedinaca izravno je povezan s njegovim socijalnim statusom.
• Uobičajeno se vrste poslova grupiraju prema zanimanju, a zanimanja se rangiraju prema ugledu kojeg imaju u nekom društvu.
Mjere društvenog statusa zanimanja
• Sociolozi pokušavaju konstruirati ljestvice za mjerenje socijalnog statusa pojedinih zanimanja, kako bi se mogli izvoditi zaključci o klasnom pripadanju.
• Jedan je način izučavanje ugleda zanimanja.
• Jedno od prvih istraživanja: Reiss, 1961 u SAD. Utvrdio je rang ugleda pojedinih zanimanja.
Primjer ispitivanja ugleda zanimanja (Reiss, 1961)
• 1. Sudac vrhovnog suda
-13-
• 2. Liječnik
• 3. Visoki politički čelnik
• 4. Ambasador
• 5. Sveučilišni profesor
• 6. Znanstvenik
• 7. Bankar
Najniže pozicionirana zanimanja (Reiss,1961)
• Barmen
• Čistač
• Sakupljač otpada
• Čistač cipela
Zašto se razlikuju zanimanja s obzirom na socijalni status
• Različita objašnjenja u tri modela:
1. Funkcionalni model
2. Konfliktni model
3. Strukturalni model
Funkcionalni model
• Autori: Parsons, 1940; Davies i Moore, 1945.
• Temeljne postavke:
- U društvu stroga podjela rada među poslovima
- Da bi društvo funkcioniralo, svi se poslovi moraju uspješno obaviti
- Da bi se poslovi obavili, pojedinci moraju biti za to motivirani.
Funkcionalni model 2
– Pojedinci će biti motivirani ako su dobro nagrađeni
– Nagrada: novac, ugled, moć. Posljedično, svako je društvo stratificirano s obzirom na te tri dimenzije, a funkcija je glavni kriterij.
-14-
– Upitno je koliko model vrijedi za različita društva.
Funkcionalni model 3
• Slaba empirijska provjera
• Sociolozi zapustili provjeru, jer je model složen i metodološki zahtjevan.
• Pitanje je koliko je model primjenjiv u našim uvjetima.
Konfliktni model
• Većina sociologa smatra da je konfliktni model bolje objašnjenje socijalne stratifikacije nego funkcionalni.
• Glavni kreatori: Marx i Dahrendorf.
Osnovne postavke konfliktnog modela
• Prema konfliktnom modelu: pojedinci koji imaju kontrolu (vlasnici) rabe moć kako bi zadržali privilegiran položaj.
• Eksploatacija je središnji element konfliktnog modela.
• Prema modelu: Vlasnici i pojedinci koji imaju kontrolu, uzimaju više nego što zaslužuju.
Osnovne postavke konfliktnog modela
• Prema modelu: Uzimanje viška vrijednosti (eksploatacija) stvara jaz između vlasnika i onih koji imaju kontrolu i onih koji kontrolu nemaju.
• Na tom se načelu oblikuju klase, koje imaju antagonističke interese, a oni rezultiraju sukobom ili konfliktom.
Osnovne postavke konfliktnog modela (3)
• Prema predstavnicima konfliktnog modela:
• Vlasnici, menadžeri, pojedinci koji imaju kontrolu zainteresirani su za što manji broj zaposlenih i za što veću dekvalifikaciju radnih mjesta (deskilling) zbog bolje kontrole i manjih plaća-
• Iako model nije empirijski verificiran, indicije govore u prilog bar djelomične točnosti modela
Strukturalni model
-15-
• Predstavlja pokušaj objedinjavanja elemenata konfliktnog i funkcionalnog modela.
• Osnovne postavke:
• U svakoj je organizaciji struktura ili hijerarhija.
• Različit položaj u strukturi: različite nagrade i status
• Zbog razlika u statusu i nagradi nastaje stratifikacija
Strukturalni model 2
• Zbog razlika u statusu i nagradi nastaje osjećaj nepravednosti.
• Osjećaj nepravednosti: doživljaj da pojedinac više daje nego što prima od organizacije.
• Zbog osjećaja nepravednosti stvara se podjela u organizaciji i nastaje potencijalna napetost ili otvoreni sukob.
Zapošljavanje i nezaposlenost
Definiranje nezaposlenosti u Hrvatskoj
• Nezaposlena osoba: osoba sposobna za rad, od 15-65 godina, koja je evidentirana u Zavodu kao tražitelj zaposlenja i redovito se prijavljuje u Zavodu.
• Nije vlasnik ili većinski suvlasnik( 51% udjela u trgovačkom društvu).
• Ne obavlja samostalno profesionalnu ili gospodarsku djelatnost
Nezaposlenost u Hrvatskoj kraj 2005 godine
• Nezaposlene osobe 300.645
• Nezaposlene žene 178.372
• Osobe koje prvi puta traže posao 71.770
Prijavljena slobodna radna mjesta 7.509
Posljedice nezaposlenosti
• Od 1930 (depresija) istraživanja pokazuju Negativne posljedice nezaposlenosti
1. ekonomska bijeda
-16-
2. Psihološke posljedice
Ekonomska bijeda
• Istraživanja jednoznačno pokazuju: nezaposlenost pojedinca (jednog ili oba bračna partnera) djeluje na bijedu.
• To je potvrđeno za pojedince koji nemaju instrumentalnu potporu (roditelja, bračnog partnera ili rodbine).
Psihološke posljedice
• smanjeno samopoštovanje
• Smanjeno životno zadovoljstvo
• Češća depresija i ostali mentalni poremećaji.
Teoretska objašnjenja
• Najznačajnije teorije:
1. Model ekonomske i socijalne
izolacije.
2.Model latentne deprivacije
Model ekonomske i socijalne izolacije
• Stavljaju naglasak na manifestnu satisfakciju (plaću).
• Izravna posljedica gubitka plaće: ekonomska i socijalna izolacija pojedinca/ obitelji sa svim psihološkim i psihopatološkim promjenama za pojedinca, obitelj i osobito za djecu.
Model latentne deprivacije
• Jahoda (1982). Pojedinci na poslu traže manifestnu i latentnu satisfakciju.
• Manifestna satisfakcija – plaća.
• Latentna satisfakcija- zadovoljstvo u radu, socijalni kontakti, socijalni status.
• Često je latentna važnija od manifestne i nedostatak latentne uzrokuje probleme.
-17-
Model latentne deprivacije (2)
• Istraživanja pokazuju:
1. Pojedinci su osjetljivi na društveni
status; gubitkom posla gube ga!
2. Nezaposleni su socijalno izolirani.
3.Gube osjećaj vremenske strukture
i osjećaj važnosti
4. Sve to dovodi do psiholoških problema.
Vertikalna mobilnost
Odrednice vertikalne mobilnosti
• Bar 3 skupine odrednica:
• Karakteristike pojedinca
• Karakteristike socijalne okoline pojedinca
• Odrednice šire okoline
Individualne karakteristike
• Prema rezultatima istraživanja, prediktivne karakteristike za vertikalnu mobilnost:
• Opće i specifične sposobnosti
• Stupanj obrazovanja
• Motivacija za posao
• Identifikacija s radnom organizacijom
• Članstvo u neformalnim organizacijama (podobnost)
Karakteristike uže i šire socijalne okoline
• Uža okolina:
• Obitelj (obiteljska mreža, poznanstvo)
-18-
• Članstvo u utjecajnim organizacijama
• Šira okolina:
• Socijalne i ekonomske prilike u društvu(ekonomski prosperitet ili kriza).
• Pojava novih profesija
Struktura i klasifikacija poslova
Menadžment
• Prema aktivnosti:
1. Orijentirani primarno na posao
2. Orijentirani na zaposlene
Klasfikacija Menadžmenta
• Prema razini
1. Viši menadžment
2. Srednji menadžment
3. Niži menadžment
Viši menadžment i socijalna klasa
• Istraživanja u Zapadnim zemljama: viši menadžment predstavlja zasebnu socijalnu klasu s obzirom na moć i novac.
• Oni imaju više moći nego vlasnici dionica
• Prije je vlasništvo određivalo bogatstvo, a u modernim organizacijama moć određuje bogatstvo.
Službenički poslovi
• Službenički poslovi nemaju društvenu moć ni ugled poput VSS stručnjaka i menadžera.
• Raste broj službeničkih poslova
-19-
• Specifičnost službeničkih poslova: velika zastupljenost žena.
Službenički poslovi 2
• Od 60-ih godina žene se masovno zapošljavaju u tim kategorijama.
• Tipični primjeri: posao sekretarice, tipkačice itd.
Službenički poslovi 3
• Kasnije se feminiziraju i ostala službenička zanimanja.
• Informatička tehnologija uvodi dekvalifikaciju (Deskilling) u službeničke poslove i smanjuje zapošljavanje zbog uvođenja računala.
Radnička zanimanja
• Bitna karakteristika: primarno angažirani u proizvodnji a ne u servisima.
1. visokokvalificirani i kvalificirani radnici
2. Polukvalificirani (priučeni u kratkom vremenu).
3. Nekvalificirani ( nemaju stručno obrazovanje).
Kvalificirani i visoko kvalificirani
• Njihov broj relativno stabilan bez obzira na tehnologiju ( po prilici 15%).
• Tehnološke inovacije stvaraju nove kvalifikacije i nova zanimanja, dok neka izumiru.
Polukvalificirani
• Specijalizirani poslovi- potrebno je kratko vrijeme učenja.
• Prema mnogim sociolozima-postoje mitovi o polukvalificiranim radnicima.
- otuđenost u radu ( što ovisi o aspiracijama).
- siguran i jednostavan posao (izaziva umor i iscrpljenost).
Nekvalificirani radnici
• Krajnje jednostavni poslovi, nije potrebno učenje.
-20-
• S tehnološkim razvojem opada broj nekvalificiranih poslova u strukturi zaposlenih.
• U postindustrijskim zemljama njihov broj ne prelazi 5% od svih zaposlenih
• U iznimnim slučajevima jako su dobro plaćeni.
Rad u kućanstvu
• Teorija i rezultati istraživanja
Razlozi proučavanja
• Rad u kućanstvu- s civilizacijskog stanovišta važan.
• Važan jednako kao plaćeni rad izvan kuće.
• Usprkos tome taj se rad trivijalizira.
Definiranje rada u kućanstvu
• Rad u kućanstvu jest neplaćeni rad koji pomaže članovima obitelji u održavanju normalnog načina života ( Shelton, 1996).
Odrednice rada u kućanstvu
• Istraživanja pokazuju: Žene u prosjeku troše 3-4 puta više vremena u kućanskom radu od muževa.
• Slično zaključuje istraživanje Tomić-Koludrović (2000) provedeno u 8 županija na području republike Hrvatske.
Odrednice rada u kućanstvu 2
• Posljednjih 20 godina smanjio se broj sati rada žena u kućanstvu a povećao donekle broj sati muževa.
• Usprkos tome, žena je uglavnom odgovorna za dobrobit članova obitelji i prilagođuje svoj rad izvan kuće potrebama obitelji.
Objašnjenja razlika rada u kućanstvu
• 1. Teorija ekonomske razmjene
• 2. Socijalističko-feminističke teorije
• 3. Teorije moralne nepravednosti
-21-
• 4. Psihološke teorije teorije socijalizacije
Teorija ekonomske razmjene
• Osnovna postavka: Postoji prešutni ugovor među bračnim partnerima: muž daje novčanu sigurnost, žena obavlja kućne poslove (Brines, 1993).
• Što muž više zarađuje izvan kuće, to su mu manje dužnosti u kući.
Socijalističko-feminističke teorije
• Spolnost i spolne uloge jesu socijalni konstrukti pa tako i uloga žene u braku.
• Socijalno definirana uloga žene dovodi do potlačenosti žene (Hartman, 1981).
Teorija moralne neopravdanosti
• Obično se povezuje s krščanskim stavom, prema kojem je asimetrična podjela rada u kući nepravedna prema ženi (Ahlander, 1995).
• Autori predlažu redefiniranje pravednosti raspodjele rada (Sanchez, 1996).
Psihološke teorije i teorije socijalizacije
• Raspodjela rada u kućanstvu je rezultat socijalizacije spolova.
• To potvrđuju rezultati istraživanja da se žene tradicionalne spolne ideologije slažu s postojećom raspodjelom dužnosti u kući
• Smatraju da je to pravedno!
Prediktivne varijable za raspodjelu poslova u kućanstvu
• Ženina zaposlenost
• Muževljeva zaposlenost
• Dohodak bračnog partnera i obitelji
• Obrazovanje bračnih partnera
• Spolna ideologija bračnih partnera
• Djeca u braku
Ženina zaposlenost
-22-
• Zaposlene žene provode u kućanskim aktivnostima po prilici za 1/3 manje vremena od žena koje ne rade izvan kuće.
• Ako oba bračna partnera rade izvan kućebit će veća pravednost raspodjele u obavljanju kućanskih poslova.
Zaposlenost muža
• Rezultati nisu potpuno jasni.
• Prema nekima: Muževi s kraćim vremenom rada izvan kuće rade više u kući od onih s dužim vremenom rada.
• Prema drugima: Nema razlike u kućanskom angažmanu među muževima s različitom duljinom radnog vremena.
Dohodak bračnog partnera i obitelji
• Žene koje su bolje plaćene, manje rade u kući.
• Što su manje razlike u plaći između muža i žene, to je veća vjerojatnost egalitarne raspodjele kućanskih poslova.
Obrazovanje bračnog partnera
• Rezultati istraživanja: Što je žena višeg obrazovanja to manje radi u kući.
• Nasuprot: što je muž višeg stupnja obrazovanja, to radi više u kući.
Spolna ideologija bračnih partnera
• U brakovima u kojima žene imaju egalitarnu spolnu ideologiju, veća je ravnomjernost aktivnosti muževa i žena u kućanskim poslovima.
• Najveća vjerojatnost ako muž i žena imaju egalitarnu spolnu ideologiju.
Djeca u braku
• Značajna je razlika u stupnju opterećenosti kućanskim poslovima i muževa i žena u brakovima bez djece i s djecom.
• Bračni partneri s djecom daleko su više opterećeni kućanskim poslovima
Posljedice nejednake raspodjele kućanskih poslova
-23-
• Dvije varijable- posljedice:
• 1. Depresija
• 2. Bračna kvaliteta-bračno zadovoljstvo
Depresija
• Iako rijetka, neka istraživanja pokazuju da nejednaka raspodjela aktivnosti u kućanskim poslovima dovodi do depresije u žena (Barnett & Shen, 1997).
• Veća partnerska instrumentalna potpora smanjuje depresiju žene (Coltrene, 1996).
Bračna kvaliteta-bračno zadovoljstvo
• Bračno zadovoljstvo žena povećava se s povećanom aktivnošću muža u kućanskim poslovima ( Erickson, 1993).
• Što su sličniji stavovi i aktivnost u kućanskim poslovima, to je i veće bračno zadovoljstvo partnera.
Motivacija u radu
Motivacija u radu
• Osnovni problem: Kako motivirati radnika na započinjanje, održavanje ili povećanje napora.
• Na to pitanje odgovaraju različite teorije motivacije u radu.
Teorije motivacije u radu
• Najpoznatije teorije:
1. Teorije potreba
2. Procesne teorije
Teorije potreba
• Osnovne postavke:
1. Ljudi su motivirani, započinju i održavaju aktivnost kako bi zadovoljili svoje potrebe.
-24-
2.Postoje osnovne ljudske potrebe.
3. Broj i univerzalnost potreba varira prema različitim teorijama.
Važnost poznavanja potreba
• Potrebe moramo poznavati kako bismo znali koje su nagrade učinkovite ikako ćemo postići povećanu razinu motivacije:
- u radu
- u učenju
- razvijanju talenta
Maslowljeva teorija potreba (1970)
• Teorija integrira biološke i socijalne potrebe.
• Istodobno imamo mnoge potrebe.
Najprije se moraju zadovoljiti potrebe nižeg reda, pa zatim one višega reda.
Primjena Maslowljeve teorije
• Primjenu je obrazložio McGregor
1.Radnici moraju biti primjereno nagrađeni
2. Dobar rukovoditelj mora poznavati potrebe radnika, u protivnom nagrađivanje nije učinkovito.
Intrinzična i ekstrinzična motivacija u radu
• U okviru potreba potrebno je razlikovati intrinzične i ekstrinzične potrebe i isto tako intrinzičnu i ekstrinzičnu motivaciju.
Intrinzična motivacija
• Definicija: tendencija pojedinca prema traženju novosti, izazova, istraživanju i pronalaženju, razvijanju svojih potencijala i učenju novoga.
Intrinzična motivacija 2
• Za pobuđivanje i održavanje intrinzične motivacije potrebni su potporni utjecaji, bez kojih se ona neće pojaviti.
Ekstrinzična motivacija
-25-
• Definicija: poduzimanje aktivnosti kako bi se postigli rezultati koji su izvan same aktivnosti i u suprotnosti je s intrinzičnom motivacijom koja pobuđuje na aktivnost radi uživanja u samoj aktivnosti.
Intrizična i ekstrinzična motivacija
• Ljudi se pokreću na aktivnost
- ili zato što cijene, vole, žele, neku aktivnost,
-ili zato jer su na nju natjerani vanjskom prisilom.
Intrizična i ekstrinzična motivacija 2
• Smisao neke aktivnosti za pojedinca je određena time rade li oni nešto iz unutarnje pobude (intrizična motivacija), ili zbog razloga izvan njih
(ekstrinzična motivacija).
Intrinzična i ekstrinzična motivacija 3
• Intrinzično motivirani pojedinci pokazuju za razliku od ekstrinzično motiviranih:
- zanimanje, uzbuđenost i sigurnost, a to se odražava u rezultatima aktivnosti kao učinak, upornost, kreativnost i samo poštovanje.
Procesne teorije
• Najpoznatije teorije:
1.teorija očekivanja
2. teorija pravednosti nagrade
Teorija očekivanja Vroom, 1964
• Osnovna postavka: Prije bilo koje aktivnosti pojedinac se pita-što mogu očekivati kao rezultat svoje aktivnosti?
• Glavni pokretači na aktivnost jesu: očekivanja poželjnih rezultata akcije.
• Primjer: učenje vrlo vjerojatno dobra ocjena na ispitu
Teorija očekivanja 2
• Glavni pojmovi:
• Valencija: vrijednost ili poželjnost cilja.
-26-
• Instrumentalnost: percipirana povezanost između aktivnosti i cilja.
• Očekivanje: vjerojatnost postizanja cilja.
Primjena teorije očekivanja
• Treba osigurati nagrade koje ranik cijeni
• Istraživanja jasno pokazuju da se ljudi odlučuju na napor kad procjene vrijednosti, mogućnosti i vjerojatnost postizanja cilja.
Teorija pravednosti nagrade (Adams, 1965)
• Osnovne postavke:
1. Teorija je temeljena na procesu socijalne razmjene.
2. Motivacija pojedinca mijenjat će se prema njegovoj percepciji pravednosti nagrađivanja.
Teorija pravednosti 2
• Pojedinci ulažu napor u skladu s očekivanjima rezultata.
• Kad postignu rezultat uspoređuju svoje ulaganje i svoj rezultat s ulaganjima i rezultatima sebi sličnih pojedinaca.
Teorija pravednosti 3
• Usporedba s ulaganjima i rezultatima drugih daje im sliku o pravednosti nagrade.
• U skladu s svojom percepcijom pravednosti nagrade pojedinci će mijenjati svoje zalaganje u radu.
Teorija pravednosti 4
• Empirijska provjera:
• Predviđanja točna, osobito za podplaćenost.
Zaokupljenost radom
Važnost zaokupljenosti radom
• Važan pojam u životu zaposlenih.
• Govori koliko je rad važan, tj. koliko mu je značenje za pojedinca.
-27-
• Dokazana je pozitivna povezanost između zadovoljstva u radu i i zaokupljenosti s radom
• Dokazana negativna povezanost između zaokupljenosti radom i bračne kvalitete.
Definicija
• Zaokupljenost radom pokazuje koliko je rad važan u životu nekog pojedinca, koliko se pojedinac identificira s radom kojega obavlja (Kanungo,1982).
Odrednice zaokupljenosti s radom
• Osobnost
• Karakteristike rada
• Okolina
Osobnost
• Oblikuje se u ranoj socijalizaciji; zaokupljenost radom jest dio osobnosti oblikovane tijekom socijalizacije.
• Osobito je važna uloga obitelji u zaokupljenosti radom.
• Pojedinci koji su tako oblikovani rade uglavnom zbog unutarnje nagrade (unutarnji lokus kontrole).
Karakteristike rada
• Istraživanja: Zaokupljenost radom može varirati zavisno o sadržaju radu.
• Pozitivno prediktivni za zaokupljenost radom složeni i zahtjevni poslovi, kreativni poslovi, poslovi koji dopuštaju autonomiju.
Okolina
• Ponašanje neposrednog rukovoditelja
- Veća zaokupljenost ako je rukovoditelj orijentiran na pojedince i pravedan).
- Organizacijska klima može smanjiti zaokupljenost radom
Zadovoljstvo u radu
-28-
Definicija
• Ugodno emocionalno stanje koje je posljedica procjene pojedinca o vlastitom doživljaju rada (Locke, 1967)
Zadovoljstvo u radu 2
• Jedna od najvažnijih varijabli u području sociologije rada.
• Osnovna je pretpostavka da je zadovoljstvo u radu relevantan čimbenik radne uspješnosti.
Teorije zadovoljstva u radu
• Mnoštvo teorija, najčešće rabljene:
• Dvofaktorska teorija
• . Teorija usporedbe
Dvofaktorska teorija
• Autori: Herzberg; Mausner, Peterson i Capwell (1957).
• Osnovna postavka: postoji zadovoljstvo u radu i nezadovoljstvo u radu (dvije zasebne varijable).
Dvofaktorska teorija
• Na zadovoljstvo djeluju motivatori; na nezadovoljstvo djeluju higijenici.
• Motivatori: priroda posla ili zadataka, intelektualni izazov, mogućnost samoaktualizacije.
• Zadovoljni su ljudi u poslu samo onda, ako su prisutni motivatori.
Dvofaktorska teorija 3
• Higijenici: plaća, fizikalni radni uvjeti, dobri međuljudski odnosi, dobar rukovoditelj itd.
• Ako nisu prisutni higijenici, onda su pojedinci nezadovoljni u radu. Prisutstvo higijenika ne znači da su zaposli zadovoljni.
Teorija usporedbe
• Autori: Porter i Lawler (1973).
• Model je vrlo kompleksan.
-29-
• Što je veća razlika između nekih elemenata rada koje pojedinac cijeni (visoka plaća) i mogućnosti dostizanja toga, to je veće nezadovoljstvo u radu i obrnuto.
Korelati zadovoljstva u radu
• Značajke pojedinaca
• Rad i karakteristike radne okoline
Značajke pojedinaca
• Spol
Starija istraživanja: razlika u radnom zadovoljstvu između muškaraca i žena
-Žene manje usmjerene na rad
-Novija istraživanja:Olsen& Falgout, 1999), nema značajne razlike između spolova.
Značajke pojedinaca 2
• Dob
Istraživanja u različitim zemljama: stariji zadovoljniji u radu nego mlađi.
Dva tumačenja:
• Mlađi koji su nezadovoljni napuštaju posao
• Stariji spuštaju aspiracije
Značajke pojedinaca 3
• Osobnost
• Pojedinci s većim samopoštovanjem zadovoljniji su s radom.
• Pojedinci A-tipa osobnosti izrazito su nezadovoljni u radu.
• Negativni afektivitet( depresija, i pesimizam uvjetuje i radno nezadvoljstvo).
Rad i karakteristike radne okoline
• Sadržaj rada
-30-
Različitost radnih zadataka, odgovorna radna mjesta, mogućnost vlastite kontrole rada, radni ritam i radno opterećenje važni prediktori.
Rad i karakteristike radne okoline 2
• Postoji interakcija između osobina radnih mjesta i vrijednosnog sustava pojedinaca.
• Za neke pojedince nije važan razvoj pa za njih rad ima značenje dobivanja vanjske nagrade
Rad i karakteristike radne okoline 3
• Plaća
Sigurnost zaposlenja i plaća važni za sve pojedince. Za neke je to i jedino važno, uz fizikalne uvjete rada.
Neki uz plaću traže još i afirmaciju, razvoj sposobnosti i autonomiju u radu.
Rad i karakteristike radne okoline 4
• Unapređenje
- djeluje na zadovoljstvo u radu, zavisno o tome imaju li pojedinci potrebu za:
• unapređenjem
• razvojem
• dominacijom i moći
Rad i radne karakteristike 5
• Priznanje
-jedan od najčešćih utjecaja na zadovoljstvo/nezadovoljstvo
Priznanje: zadovoljstvo
Kritika: nezadovoljstvo
Pojedinci niskog samopoštovanja imaju potrebu za samopoštovanjem.
Posljedice zadovoljstva u radu
• Mentalno zdravlje
• Životno zadovoljstvo
-31-
Mentalno zdravlje
• Postoji pozitivna povezanost između zadovoljstva u radu i mentalnog zdravlja.
• Osobito izloženosti opasnosti pojedinci:
1. s velikom odgovornošću
2. koji rade u smjenama
Životno zadovoljstvo
• Postoji povezanost između radnog i životnog zadovoljstva.
• Predložene tri mogućnosti
1. prelijevanje
2.kompenzacija
3.segregacija
Životno zadovoljstvo 2
• Model prelijevanja: Problemi u radu prelijevaju se na probleme izvan rada, primarno na obitelj.
• Kompenzatorni model: Traži se zadovoljstvo u radu jer ga nema u ostalim životnim segmentima
• Segregacijski model: Životno i radno zadovoljstvo potpuno su odvojeni.
Odanost organizaciji
Definicija odanosti
• Definicija: Emocionalna usmjerenost, privrženost organizaciji (Porter, 1974)
• Novija definicija: Odanost organizaciji jest afektivna vezanost, namjera ostajanja u organizaciji i poštivanje organizacije (Allen i sur. 1990).
Odrednice odanosti organizaciji
• Individualne karakteristike
-32-
• Karakteristike rada
• Radno iskustvo
Individualne karakteristike
• Pozitivna povezanost dobi i odanosti
• Pozitivna povezanost između spola i odanosti (žene odanije).
• Pozitivna povezanost s obrazovanjem.
Karakteristike rada
• Odanost organizaciji povećavaju poslovi koji su poticajni, fleksibilni i kreativni.
• Autonomija u radu visoko prediktivna za odanost organizaciji. Odaniji pojedinci koji imaju više autonomije.
Radno iskustvo
• Pozitivno povezani:
1.ukupni radni staž
2.staž u organizaciji
3.staž na radnom mjestu
Stres u radu
Organizacijski uzroci stresa u radu
Karakteristike organizacije
- veličina organizacije(veći stres u velikim organizacijama).
-veća formaliziranost organizacije-veći stres.
- rad u smjenama- veći stres
- veća hijerarhičnost organizacije-veći stres.
Organizacijski uzroci stresa u radu 2
-fizikalni uvjeti
-psihosocijalni uvjeti (konflikt uloga)
-33-
-opterećenje, neodređenost uloge
Stres u radu i osobine pojedinaca
- A ili B tip osobnosti
- samopoštovanje
- lokus kontrole
- demografske karakteristike (spol, dob).
Stres u radu i šira okolina
• Ekonomska kriza, recesija, usporeni ekonomski rast i razvoj.
Stres u radu i karakteristike situacije
- Potpora suradnika na poslu
- potpora pretpostavljenog
Reakcije na stres
- fizička bolest
- neprilagođeno ponašanje
- smanjena radna uspješnost
- smanjena uspješnost u izvanradnim ulogama.
Kratkotrajne reakcije na stres
-fiziološke reakcije (kardiovaskularne, biokemijske, gastrointestinalne, muskuloskeletne).
-psihološke (depresija, tjeskoba, radno zadovoljstvo).
-reakcije ponašanja (apsentizam, fluktuacija).
-34-