SOCIJALNI IZDACI U HRVATSKOJ I REDISTRIBUCIJSKI

EFEKTI SOC. TRANSFERA

Doc.dr.sc. Zdenko BabićPravni fakultet ZagrebKatedra socijalne politike

SADRŽAJ

1. UVOD

2. SOCIJALNI IZDACI U HRVATSKOJ

3. OCJENA REDISTRIBUCIJSKOG UČINKA SOC. TRANSFERA

4. ANALIZA IZDATAKA SOCIJALNE POMOĆI

5. ZAKLJUČCI

CILJ ISTRAŽIVANJA

Temeljni cilj istraživanja - spoznati intenzitet utjecaja i učinkovitost programa socijalnih transfera u ublažavanju ekonomskih nejednakosti i siromaštva u Hrvatskoj, s analizom učinkovitosti izdataka za socijalnu pomoć na ublažavanje siromaštva.

HIPOTEZE ISTRAŽIVANJA

hipoteza 1 – razina izdataka za socijalne transfere u Hrvatskoj doprinosi ublažavanju ekonomskih nejednakosti i siromaštva

hipoteza 2 – određeni programi socijalnih transfera su relativno učinkovitiji u ublažavanju nejednakosti i siromaštva u Hrvatskoj

hipoteza 3 – povećanje razine izdataka za socijalnu pomoć bi doprinijelo ublažavanju siromaštva najugroženijih kategorija građana

HRVATSKA KAO SOCIJALNA DRŽAVA

U Ustavu Republike Hrvatske u prvom članku stoji zapisano: Republika Hrvatska jedinstvena je nedjeljiva demokratska i socijalna država.

zatim u Članku 49. stoji: Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.

U Članku 57. stoji: Slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba. Posebnu skrb država posvećuje zaštiti invalidnih osoba i njihovu uključivanju u društveni život

IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE U HRVATSKOJ

Izvor: Ministarstvo financija Republike Hrvatske prema GFS i JIM (2008).

Godina Udio uBDP-u %.

MFIN- GFS,

metodologija 2001

ESSPROS – metodologij

a(DZS)

2005 19.3 18.5

2006 18.8 18.1

2007 19.0 17.5

2008 19.1 n.a

2009* 20.8 n.a

IZDACI SOCIJALNE ZAŠTITE 2008.

GODINE PO FUNKCIJAMA Izdaci socijalne zaštite –nacionalna metodologija rač.plana

Ukupno Mirovine

Zdravstvo

Izdaci obitelj.zaštite*

Izdaci soc.skrbi

Neazposlenost

Skrb za branitelje + ostali izdaci

2008. god mlrd kuna

60.2 32.8 19.5 3.7 2.1 0.8 1.3

% BDPa.

17.6 % 9.6 % 5.7 % 1.0 % 0.6% 0.2% 0.4%

Izvor: MFIN, 2010. * rodiljne naknade i doplatak za djecu.

SOCIJALNI IZDACI – komparativna usporedba 2006. godina

Socijalni izdaci u izabranim EU zemljama kao % BDP, 2006. godina

0,05,0

10,015,020,025,030,035,0

FRA _VE BEL DANNJEM

AUT SLO MA_HRVPOL _E_ SLKLIT

EST LAT

Izvor: Eurostat i MFIN.

SOCIJALNI TRANSFERI U HRVATSKOJDEFINIRANJE VARIJABLI

Socijalni transferi u užem smislu obuhvaćaju primanja vezana za:

nezaposlenost, dječji doplatak, porodni dopust, naknade za opremu novorođenčadi, naknade za bolovanja duža od 42 dana, naknade za tjelesno oštećenje i tuđu njegu, socijalnu pomoć, naknadu za rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba, invalidske mirovine iz zemlje i inozemstva, stipendije i primanja za školovanje, primanja od drugih osoba za stanovanje što bi bilo u skladu s Eurostatovom definicijom.

Dok soc. transferi u širem smislu obuhvaćaju još javne izdatke za mirovine, zdravstvo i obrazovanje

SOCIJALNI TRANSFERI U HRVATSKOJDEFINIRANJE VARIJABLI

Izvori podataka: Anketa o potrošnji kućanstva DZSa, i podaci relevantnih ministarstva

U metodologiji DZSa – soc transferi - zbirna kategorije ostala tekuća primanja - najsličnija Eurostatovoj kategorizaciji socijalnih transfera u užem smislu, + varijabla obiteljske mirovine

Stoga se u radu definicija socijalni transferi u užem smislu proširuje sa izdacima za obiteljske mirovine te se tako dobivena nova varijabla naziva socijalni transferi bez starosnih mirovina

Osim ove varijable konstruirana je i varijabla socijalni transferi u najužem smislu kod koje su iz socijalnih transfera isključene obiteljske i invalidske mirovine te su pridodane mirovinama.

SOCIJALNI TRANSFERI U HRVATSKOJREZULTATI ISTRAŽIVANJA

Ocjena redistribucijskog učinka sustava socijalnih transfera učinjena je na sljedeći način:

komparativnom analizom ocijenjeno je koliko je sustav socijalnih transfera u Hrvatskoj učinkovit u ublažavanju siromaštva u odnosu na druge zemlje EU.

Koristeći podatke iz APK ocijenjeno je da li sustav socijalnih transfera u Hrvatskoj ublažava ekonomske nejednakosti i u kojoj mjeri

Koristeći podatke iz APK i metodologiju koju je primijenio Milanović(2000) za Latviju ocijenjena je relativna učinkovitost pojedinog programa socijalnih transfera u ublažavanju siromaštva

UTJECAJ SOCIJALNIH TRANSFERA

NA UBLA_AVANJE SIROMA_TVA U REPUBLICI HRVATSKOJ

2001 2002 2003 2004 2005 Prosjek

01-05

Stopa rizika od siroma_tva (%) 17,2 18,2 16,9 16,7 17,5 17.3

Stopa rizika o d siroma_tva

socijalni transferi isklju_eni iz

dohotka

34,7

33,7

33,3

33,7

34,9

34.0

Stopa rizika od siroma_tva

(mirovine + soc. transferi sklju_eni

iz dohotka )

42,9

40,0

42,3

41,4

43,3 42.0

Smanjenje rizika od siroma_tva

transferima (s mirovinama )

25,7

21,8

25,4

24,7

25,8

24.7

Izvor: Dr_avni zavod za statisti ku (nov_ani + nenov_ani dohodak )

KOMPARATIVNA USPOREDBA SA ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE

Hrvatska nešto ispod prosjeka EU - po ostvarenom stupnju redukcije siromaštva transferima

Prosječna stopa redukcije siromaštva transferima u EU iznosila je 27% za 2004. godinu.

Prema podacima Eurostata o ostvarenom stupnju redukcije siromaštva ukupnim socijalnim transferima (mirovine uključene) za 2004. godinu najbolje sustave su imale: Švedska 33%, Francuska 32%, Njemačka 31%, Austrija 31%, Poljska 30%, Češka 29%

Najslabije sustave: Estonija 19%, Grčka 19%, Litva 21% i Latvija 21%

UDJELI POJEDINIH VRSTA DOHOTKA U UKUPNOM

EKVIVALENTNOM DOHOTKU U %

obiteljske i invalidske

mirovine unutar soc.

transfera

A

obiteljske i invalidske

mirovine unutar

mirovina

B

Vrsta dohotka 2003 2005 2003 2005

Nov_ani dohodak od nesamostalnog

rada (Pla_e)

52,46 52,83 52,46 52,83

Nov_ani dohodak od samostalnog

rada

13,23 13,03 13,23 13,03

Mirovine 14,68 14,37 20,94 21,16

Socijalni transferi (u novcu) 10,48 11,07 4,22 4,27

Ostali nov_ani dohodak ** 2,24 2,09 2,24 2,09

Dohodak u naturi 6,91 6,61 6,91 6,61

Ukupan dohodak 100,00 100,00 100 100

GINIJEV KOEFICIJENTI KONCENTRACIJE I D OPRINOS

POJEDINIH KOMPONENTI DOHOTKA UKUPNOJ NEJEDNAKOSTI U %.

(obiteljske i invalidske mirovine uklju_ene u soc. transfere )

Godina 2003 2003 2005 2005

Vrsta dohotka Ginijev

koeficijent

koncentracije

Doprinos

ukupnoj

nejednakosti

Ginijev

koeficijent

koncentracije

Doprinos

ukupnoj

nejednakosti

Nov_ani dohodak od nesamostalnog

rada

0,416 76,4 0,405 74,3

Nov_ani dohodak od samostalnog

rada

0,284 13,1 0,308 13,9

Mirovine (starosne) 0,058 4,3 0,069 5,0

Socijalni transferi * -0,036 -0,5 -0,095 -1,4

Ostali nov_ani dohodak ** 0,558 4,4 0,728 5,3

Dohodak u naturi 0,097 2,3 0,102 2,3

Ukupan dohodak 0,286 100 0,288 100

Izvor: APK

GINIJEV KOEFICIJENTI KONCENTRACIJE I D OPRINOS

POJEDINIH KOMPONENTI DOHOTKA UKUPNOJ NEJEDNAKOSTI

(obiteljske i invalidske mirovine pridru_ene mirovinama )

Godina

2003 2003 2005 2005

Vrsta dohotka Ginijev

koeficijent

koncentracije

Doprinos

ukupnoj

nejednakosti

Ginijev

koeficijent

koncentracije

Doprinos

ukupnoj

nejednakosti

Nov_ani dohodak od nesamostalnog

rada

0,416 76,4 0,405 74,3

Nov_ani dohodak od samostalnog

rada

0,284 13,1 0,308 13,9

Mirovine (starosne, obitel jske i

invalidske)

0,064 3,0 0,060 3,3

Socijalni transferi 0,012 0,4 0,016 0,6

Ostali nov_ani dohodak 0,558 4,4 0,728 5,3

Dohodak u naturi 0,097 2,3 0,102 2,3

Ukupan dohodak 0,286 100 0,288 100

Izvor: APK

SOCIJALNI TRANSFERI

Iz prethodne analize moguće ja zaključiti da razina izdataka i sustav socijalnih transfera u Hrvatskoj doprinosi ublažavanju siromaštva

Stoga je dio prve hipoteze istraživanja koji je tvrdio da razina izdataka za socijalne transfere doprinosi ublažavanju siromaštva moguće prihvatiti u cijelosti

Dok prihvaćanje dijela prve hipoteze koji je tvrdio da razina izdataka za socijalne transfere doprinosi ublažavanju i ekonomskih nejednakosti u Hrvatskoj je moguće samo u onom slučaju kada su socijalni transferi definirani varijablom socijalni transferi bez starosnih mirovina.

DISTRIBUCIJA SOCIJALNIH TRANSFERA PO VRSTAMA

PROSJEK PO KU_ANSTVU

2001 2002 2003 2004 2005

Primanja vezana uz nezaposlenost i

prekvalifikaciju

5,2 5,5 7,3 8,5 6,7

Invalidske mirovine 39,1 33,4 37,6 36,0 38,6

Obitelj ske mirovine 29,9 32,3 27,7 30,1 30,2

Dohodak vezan uz obitelj 16,0 17,4 15,4 14,3 13,4

Doplatak za djecu 9,6 11,8 10,2 8,5 9,0

Ostali transferi obitelji 6,3 5,6 5,2 5,9 4,4

Bolovanje preko 42 dana 3,9 3,0 3,5 3,5 2,8

Naknada za tjelesno o_te_enje i

rehabilitaciju

2,1 3,5 2,5 2,9 3,6

Iznos socijalne pomo_i 3,8 4,9 6,0 4,6 4,8

Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0

Izvor: APK i autorov izra_un.

POSTOTAK OD UKUPNOG IZNOSA SOCIJALNIH TRANSFERA

DISTRIBUIRANOG NAJSIROMA_NIJOJ PETINI KU_ANSTAVA

2001 2002 2003 2004 2005 prosjek

01-05

Primanja vezana uz

nezaposlenost i prekvalifikaciju

7,8 11,8 14,5 17,3 11,9 12,6

Invalidske mirovine 10,6 7,1 7,6 9,2 11,3 9,2

Obiteljske mirovine 30,3 36,3 35,8 35,8 28,1 33,2

Dohodak vezan uz obitelj 3,7 3,1 2,4 3,9 3,2 3,3

Iznos socijalne pomo_i 31,4 30,2 28,5 47,0 34,2 34,3

Izvor: APK i autorov izračun

OCJENA UČINKOVITOSTI PROGRAMA SOCIJALNIH TRANSFERA

Rezultati prikazani u prethodnoj tablici upućuju na prihvaćanje druge hipoteze rada koja je glasila: – određeni programi socijalnih transfera su relativno učinkovitiji u ublažavanju nejednakosti i siromaštva u Hrvatskoj

Razvidno je da su izdaci za socijalnu pomoć i izdaci za obiteljske mirovine dva najbolje usmjerena programa socijalnih transfera prema siromašnima, te bi eventualno povećanje izdvajanja za ove programe poboljšalo materijalnu situaciju najsiromašnijih u Hrvatskoj

SOCIJALNA POMOĆ

komparativnom analizom se ocjenjuje: - stanje siromaštva - pokrivenost naknadom pomoći za uzdržavanje i ZMD siromašnih - relativna izdašnost pojedinog sustava

analizom u kojem se izračunavaju pokazatelji koji stavljaju u odnos prosječne mjesečne izdatka po osobi primatelju i utvrđene linija siromaštva iz dosadašnjih empirijskih istraživanja o siromaštvu u Republici Hrvatskoj

POKAZATELJI SIROMAŠTVA U REPUBLICI HRVATSKOJ(novčani + nenovčani dohodak)

2001. 2002. 2003. 2004. 2005 2006

Stopa rizika od siromaštva (%)

17,2 18,2 16,9 16,7 17,5 16,3

Prag rizika od siromaštvasamačko kućanstvo(KN)

17 965 19 253 18 895 20 713 21 237

22 195

Prag rizika od siromaštvakućanstvo s dvoje odraslih i dvoje djece (KN)

37 7270 40 433 39 681 43 499 44 598

46 611

Izvor: Državni zavod za statistiku

IZDACI I KORISNICI POMOĆI ZA UZDRŽAVANJE U PERIODU 2003-2005. GODINE

Naziv varijable 2003( u 000. kuna)

2004( u 000. kuna)

2005( u 000. kuna)

Ukupni izdaci za pomoć za uzdržavanje

501.129 500.426. 497.753.

Broj osoba primatelja 121.515 120.916 119.470

Isplaćeni prosječan godišnji iznos po osobi

4124 4139 4166

Isplaćeni prosječan mjesečni iznos po osobi

344 345 347

Udio u BDPu – pomoći za uzdržavanje

0,25 0,24 0,22

Izvor: Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (MZSS)

KORISNICI POMO_ I ZA UZDR_AVANJE S OBZIROM NA DULJINU

RAZDOBLJA PRIMAN JA POMO_ I

02.000

4.0006.000

8.00010.000

12.00014.000

16.00018.000

20.000

2003 2004 2005

do 6 mjeseci od 6 mjeseci do 1 godine

od 1 do 2 godine od 2 do 5 godina

vi_e od 5 godina

Izvor: MZSS

POKRIVENOST SIROMAŠNOG STANOVNIŠTVA SOCIJALNOM POMOĆI U IZABRANIM ZEMLJAMA

ukupno stanovništvo 2003

stope rizika od siromaštva*2003

ukupanbrojsiromašnih

ukupan brojprimatelja ZMDa iPomoći za uzdržavanje

Stopa pokrivenosti siromašnih ZMD i Pomoći za uzdržavanje

prosječan mjesečni iznos ZMD i pomoći za uzdržavanje u EUR

Češka 10.203.300 8 816.264 408.132 50 83

Estonija 1.356.000 18 244.080 51.528 21 48

Hrvatska 4.442.200 16,9 750.731 121.515 16 50

Latvija 2.331.500 16 373.040 67.613 18 34

Litva 3.462.600 15 519.390 117.728 23 45

Mađarska 10.142.400 12 1.217.088 141.993 12 80

Poljska 38.218.500 17 6.497.145 573.277 9 81

Slovačka 5.379.200 13,3 715.433 279.718 39 42

Slovenija 1.995.000 10 199.500 47.880 24 196

*stope rizika od siromaštva izračunate na temelju Eurostatove metodologije 60% medijana nacionalnog dohotka linija siromaštva,

Izvor : World Bank 2007. Eurostat za ukupno stanovništvo 2003 i vlastiti izračun

IZDA_NOST SUSTAVA SOCIJALNE POMO_I

U IZABRANIM ZEMLJAMA

Izvor i : World Bank 2007. WIIW statistike , 2006. i vlastiti izra_uni.

.

Zemlja

prosje_an

godi_nji

iznos

socijalne

pomo_i u

EUR.

%

izdva janja

za ZMD i

soc.pomo_

iz BDP a.

2003.

godine .

_e_ka 996 0.48

Estonija 576 0.26

Hrvatska 600 0.25

Latvija 408 0.05

Litva 540 0.17

Ma_ arska 960 n.a.

Poljska 972 0.41

Slova_ka 504 0.75

Slovenija 2352 0.44

KOMPARATIVNA OCJENA SUSTAVA SOCIJALNE POMOĆI

hrvatski je sustav pomoći za uzdržavanje po prikazanim indikatorima pokrivenosti siromašnih i izdašnosti sličniji -Baltičkim zemljama

dok bitno zaostaje za sustavima zemalja Srednje Europe koje čine veći napor u osiguranja boljeg materijalnog položaja svojim siromašnim građanima što rezultira relativno snažnijem ublažavanju ekonomskih nejednakosti i siromaštva

KRETANJE PROSJEČNIH IZDATAKA POMOĆI ZA UZDRŽAVANJE I LINIJE SIROMAŠTVA

Godinapomoć za uzdržavanjemjesečni prosjek po korisniku

linija minimalne prehrane u kn

linija minimalnih potrebau kn

60% medijanadohotka DZS

udio prosječno isplaćene pomoći za uzdržavanje u 60% medijana

1998 507 1289

2001 349 1497 23,3

2002 356 1605 22,2

2003 382 1575 24,2

2004 384 529 1845 1726 22,2

2005 378 1770 21,4

Izvor: DZS, MZSS, Nestić, 2007 i autorovi izračuni

POKRIVENOST RAZLIČITIH LINIJA SIROMAŠTVA PROSJEČNIM MJESEČNIM IZDACIMA POMOĆ ZA UZDRŽAVANJE PO KORISNIKU

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

2001 2002 2003 2004 2005

udio socijalne pomo_i u linij min. prehraneudio socijalne pomo_i u linij min. potrebapokrivenost slu_bene linije siroma_tva soc. pomo_i

Izvor: DZS i MZSS, autorovi izračuni.

SOCIJALNA POMOĆ

Iz prikazane analize slijedi prihvaćanje treće hipoteze rada koja je glasila:

povećanje razine izdataka za socijalnu pomoć doprinijelo bi ublažavanju siromaštva najugroženijih kategorija građana u Hrvatskoj

ZAKLJUČCI (I)

I. Rezultati analize sustava socijalnih transfera u Republici Hrvatskoj pokazali su da sustav socijalnih transfera doprinosi ublažavanju ekonomskih nejednakosti i siromaštva ali i da postoji prostor za poboljšanje učinkovitosti sustava kako u pogledu utjecaja sustava na smanjivanje ekonomskih nejednakosti, tako i pogledu ublažavanja siromaštva.

II. Najučinkovitiji transferi u smislu najbolje usmjerenosti prema siromašnima jesu socijalna pomoć to jest pomoć za uzdržavanje i obiteljske mirovine.

III. Rezultati analize učinkovitosti izdataka za socijalnu pomoć su pokazali da je visina glavnog instrumenta za ublažavanje siromaštva pomoć za uzdržavanje preniska. Osnovica za obračun pomoći za uzdržavanje do sada se nije usklađivala s inflacijom, pa su protekom vremena siromašni padali u sve težu relativnu poziciju u odnosu na hrvatski prosjek

ZAKLJUČCI (II)

IV. Podaci o profilu primatelja pomoći za uzdržavanje ukazuju da se unutar ukupnog broja primatelja nalazi skoro polovina osoba koje su u radno aktivnoj dobi, zdravi i raspoloživi za zaposlenje sa prosječno vrlo lošim obrazovanjem, te sa visokom regionalnom koncentracijom.

V. Stoga je potrebno jedan dio aktivnosti (borbe protiv siromaštva) usmjeriti na podizanje radne motivacije i radnih potencijala spomenute skupine primatelja socijalne pomoći

VI. Bezuvjetno je potrebno povisiti prosječnu mjesečnu visinu pomoći za uzdržavanje do razine koja bi omogućavala osiguravanje standarda života koji poštuje dostojanstvo ljudske osobe a koja sa druge strane u sebi ima ugrađene elemente koji osiguravaju da se ne ugrožava radnu motivacija primatelja pomoći

ZAKLJUČCI (III)

VII. Važno je ugraditi formulu za usklađivanje osnovica za primanja iz sustava socijalnih transfera sa inflacijom na polugodišnjoj razini

VIII. Potrebno je ovlastiti neovisnu istraživačku instituciju za kontinuirano provođenje analize i evaluacije učinaka cjelokupne politike socijalnih transfera u Republici Hrvatskoj zato što se preko ovog sustava preraspodjeljuju značajna sredstva poreznih obveznika, ali također i zbog obveze koja proizlazi iz činjenice da je Republika Hrvatska Ustavom definirana kao socijalna država.

IX. Stoga je neophodno istraživačkim objektivnim pristupom kontinuirano odgovarati na pitanje u kolikoj mjeri trenutni sustav socijalnih transfera odgovara ovom važnom zahtjevu, te što je moguće poboljšati kako bi građani Republike Hrvatske ostvarivali veću razinu socijalnih prava a da se istovremeno konkurentnost hrvatskog gospodarstva ne samo ne ugrožava nego i pospješuje.

HVALA NA PAŽNJI!

EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI I SOCIJALNA POLITIKA U HRVATSKOJ

0

5

10

15

20

25

30

35

40

45

PT LT LV PL EE UK GR IT ES IE RO CY HR BE DE FR HU MT NL AT CZ FI LU SK DK SI SE

GINIJEV KOEFICIJENT 2005. GODINE U ZEMLJAMA EU I HRVATSKOJ

Izvor: Eurostat i DZS

Stope rizika od siromaštva EU-2003.

Izvor: Eurostat

Tablica 1. MODELI SOCIJALNE POLITIKE U EUROPSKOJ UNIJ I

Ju_no-

europski

model

Srednjo -

europski

model

Britanski

model

Sjeverno -

europski

model

na_in

financiranja

doprinosi,

dodatni izdaci i

potpore iz

dr_avnog

prora_una

doprinosi,

manje potpore

iz dr_avnog

prora_una

vi_e od 50 %

financirano iz

dr_avnog

prora_una

u velikom

stupnju

financiranje iz

dr_avnog

prora_una

izda_nost

modela1

mala

srednja/visoka

jednakomjerna

dosta visoka

zagarantirani

minimum

ograni_en/

lokalne i

regionalne

varijacije

srednji/visok

visok

dosta visok

pokrivenost fragmentirana srednja/viso ka srednja/visoka visoka

udio izdataka

zasnovana na

provjeri

resursa

(means

tested)

srednja

veli_ina

varira

visoka

varira

Gr_ka,

Portugal,

Italija

Njema_ka,

Belgija, Austrija

Irska, Velika

Britanija

Finska,

_vedska,

Danska

Pripadaju_e

zemlje

Francuska, _panjolska

Nizozemska

Izvor: Hölsh, (2002).

1 Ocijenjena udjelom zagarantiranog minimalnog dohotka u medijal nom dohotku odraslog ekvivalenta

UDJELI POJEDINIH VRSTA DOHOTKA U UKUPNOM

EKVIVALENTNOM DOHOTKU U %

obiteljske i invalidske

mirovine unutar soc.

transfera

A

obiteljske i invalidske

mirovine unutar

mirovina

B

Vrsta dohotka 2003 2005 2003 2005

Nov_ani dohodak od nesamostalnog

rada (Pla_e)

52,46 52,83 52,46 52,83

Nov_ani dohodak od samostalnog

rada

13,23 13,03 13,23 13,03

Mirovine 14,68 14,37 20,94 21,16

Socijalni transferi (u novcu) 10,48 11,07 4,22 4,27

Ostali nov_ani dohodak ** 2,24 2,09 2,24 2,09

Dohodak u naturi 6,91 6,61 6,91 6,61

Ukupan dohodak 100,00 100,00 100 100