Kapić Zerina

RADNA SPOSOBNOST I TJELESNA AKTIVNOST U

STAROSTI

Polazeći od mjerljive činjenice da starenje organizma započinje nakon navršene 30-e godine života, postavljaju se neka temeljna pitanja civilizacijskog opstanka čovjeka, koja mogu biti sljedeća: kako održati radnu sposobnost; kako živjeti kvalitetno i kako smanjiti zdravstvene teškoće?

Uvod

Zbrajanjem bodova, može se izračunati ljestvica kvalitete života .

dužina kretanja(hod po ravnom)

jednokratna ukupna dužina kretanja

brzina kretanja

Više od 1000m=4 boda100-1000m=3 boda10-100m=2 bodaDo 10m=1 bod0m=0 bodova

više od 200 m = 4 boda300 - 2000 m = 3 boda 30 - 300 m = 2 bodamanje od 30 m = 1 bod

Normal na brzina = 4 bodasmanjena brzina = 3 bodasporo kretanje = 2 bodaizrazito sporo kretanje = 1 bodmirovanje = 0 boda

značenje: 4 boda = odlično; 3 boda = dobro; 2 boda = slabo; 1 bod = loše; 0 bodova = vrlo loše.

Kad govorimo o starenju, razlikujemo dva pojma: jedno je primarno starenje, tj. normalno ili fiziološko starenje, a drugo je sekundarno starenje, koje nastaje zbog nazočnosti bolesti. Kronološka dob i fiziološka dob se razlikuju. Starenje nije bolest i ne može se liječiti lijekovima.

Fiziološko starenje mogli bismo definirati kao pojedinačnu sposobnost prilagodbe na uvjete okoline, najčešće izražene sljedećim parametrima: izdržljivosti, jakosti, fleksibilnosti, koordinacijom i radnim kapacitetom. Fiziološko starenje jest i smanjenje sposobnosti za tjelesnu aktivnost.

Funkcija sposobnost organizma čovjeka vrhunac dostiže u dobi od oko 30 godina, a potom se sposobnosti smanjuju, pri čemu treba reći da različiti organski sustavi smanjuju funkcijsku sposobnost različitom stopom. Prema fiziološkoj dobi, osobe tzv. starije dobi mogli bismo svrstati glede funkcijskih tjelesnih sposobnosti u sljedeće kategorije:

“mlađi stariji”: kronološke dobi 55 - 75 godina, koji imaju najvišu tjelesnu sposobnost

“sportski stariji” koji neovisno o kronološkoj dobi posjeduju najvišu tjelesnu sposobnost podnošenja napora

Glavna Skupština Ujedinjenih naroda

proglasila je 14.decembra 1990.

godine 01. Oktobar Međunarodnim

danom starijih osoba, ističući

značenje iskoristivog potencijala

izrazito rastućeg svjetskog starijeg

stanovništva.

Radna sposobnost starijih osoba

Ciljevi politike Članica Evropske

Unije:

(a) Promicanjem i podržavanjem zdravih načina

života, duševnoga zdravlja i blagostanja,

prevencijom, geroprofilaktičnim mjerama i

kontrolom nezaraznih bolesti i osiguravanjem

sigurnih i zdravih uvjeta rada, što

uključuje mjere

kojima se teži uravnotežiti profesionalni živ

ot i

profesionalno okruženje za cijeloga trajanja

radnoga vijeka.

Potiče se produljivanje radnoga vijeka, a radnu sposobnost održava:

(b) Postizanjem viših stopa zaposlenosti muškaraca i žena

starije životne dobi kroz odgovarajuće poticaje vezane uz

sistem oporezivanja i sistem socijalne sigurnosti, otvaranje

radnih mjesta prilagođenih ovoj dobnoj skupini, fleksibilne

rasporede radnoga vremena, informiranje, programe obuke

i obnavljanja znanja i vještina prilagođenih dobi te mjere

zbrinjavanja starijih osoba poduzete u javnome i privatnom

sektoru.

    (c) Kreiranjem politika tržišta rada utemeljenih na znanstvenim dokazima, u okviru kojih je prepoznato da politike zapošljavanja mladih i starijih osoba moraju biti komplementarne i na dobrobit sviju. Valja promicati pozitivne stavove prema starijim zaposlenicima i boriti se protiv diskriminacije prema dobi na tržištu rada.

(d) Iznalaženjem fleksibilnijih načina umirovljenja

i poticanjem duljeg ostanka u aktivnom radnom

statusu sukladno potrebama i težnjama

pojedinca.

(e) Provođenjem reformi mirovinskoga sustava u cilju prilagođavanja produljenju životnoga vijeka i rastućem broju starijih osoba koje rade „na crno“, potičući pritom, shodno prilikama, produljenje zdravoga radnoga vijeka i održavajući međugeneracijski reciprocitet i međugeneracijsku jednakost, promičući održivost i primjerenost mirovinskoga sustava kako u javnom, tako i u privatnom sektoru te osiguravajući posvemašnju (potpunu) pokrivenost ovakvim sustavima.

(f)Promicanjem uloge starijih radnika kao

prenositelja znanja i iskustva na mlađe radnike.

Međunarodni dan starijih osoba obilježava se u cijelom

svijetu kako bi se  naglasilo značenje osiguravanja životne

sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima

stanovnika starije dobi. Nužno je osigurati životni okoliš, koji

se može prilagoditi, kako zdravstvenim, tako i socijalnim

potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba. 

Povodom Međunarodnog dana starijih osoba navodimo

odabrana načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude,

koju je 1991. usvojila Glavna skupština UN-a (rezoluciju

46/91 Ujedinjenih naroda), koja imerativno nameću njihovu

primjenu u misiji osiguranja unapređenja zaštite zdravlja

starijih i poboljšanje kvalitete njihovog življenja. 

Neovisnost i učinkovitost skrbiStarijim ljudima trebalo bi omogućiti sljedeće:

Odabrana načela Ujedinjenih naroda o skrbi za starije ljude: 

dostupnost primjerene zdravstvene i socijalne skrbi, gerontološke i gerijatrijske zaštite zdravlja starijih, sigurnog okoliša i kroz osiguranje dohotka, obiteljske podrške i potpore zajednice te kroz samopomoć;

pravo  na rad ili pristup drugim aktivnostima kojima bi se osigurao dohodak;

mogućnost sudjelovanja u odlučivanju kada i prema kojem rasporedu će ići u mirovinu ovisno o funkcionalnoj sposobnosti i osiguranjem produljenja radnog vijeka;

o pristup odgovarajućim obrazovnim programima i programima obuke za stjecanje različitih novih vještina i znanja;

o život u sigurnoj sredini koja se može prilagoditi osobnim potrebama, zdravstvenim i socijalnim u odnosu na funkcionalnu sposobnost starije osobe;

o život u vlastitom domu što je duže moguće, što diktira razvoj izvaninstitucijske skrbi za starije, a kada nastupi bolesno starenje nužno je osigurati gerijatrijsku zdravstvenu njegu;

osiguranje aktivnog zdravog starenja i unapređenja kvalitete življenja te osiguranje prava starijih.

imati neometan pristup zdravstvenoj skrbi koja će im omogućiti održavanje i postizanje najbolje moguće razine tjelesnoga, društvenog i emotivnog blagostanja te spriječiti ili odgoditi početak bolesti;

imati pristup socijalnim i zakonodavnim službama zbog poboljšanja samostalnosti, zaštite i skrbi;

moći koristiti odgovarajuće razine institucionalizirane skrbi kojom bi im se osigurala zaštita, rehabilitacija te socijalni i društveni poticaji u humanoj i sigurnoj sredini;

moći ostvariti ljudska prava i temeljne slobode tijekom boravka u bilo kakvoj ustanovi za skrb, liječenje ili prihvat starijih ljudi, uključujući cjelovito poštivanje njihovih vjerovanja, dostojanstva, potreba i privatnosti, kao i prava na odlučivanje o vlastitoj skrbi i kvaliteti življenja.

imati mogućnost ostvarenja cjelovita razvitka vlastitih potencijala;

imati pristup obrazovnim, kulturnim, duhovnim i rekreacijskim sredstvima društva u kojem žive.

moći dostojanstveno i sigurno živjeti te biti zaštićeni od izrabljivanja i tjelesnog i duševnog zlostavljanja;

biti sigurni da će se s njima postupati pošteno bez obzira na dob, rasnu ili etničku pripadnost, invaliditet ili drugi status.

Svjetska zdravstvena organizacija

u "Brazilskoj deklaraciji o aktivnom zdravom

starenju" pitanje zdravog starenja postavlja

u kontekst održivog razvoja. Zdrave,

aktivne starije osobe važan su resurs svojim

obiteljima, zajednici i ekonomiji cjelokupnog

pučanstva. Zaštita zdravlja starijih osoba

glavni je pokazatelj napretka ili propusta za

zaštitu zdravlja cjelokupnog stanovništva.

Radni vijek

U Federaciji Bosne I Hercegovine trenutno žene u starosnu penziju idu sa 60 godina, a muškarci sa 65 godina. Drugi uslov je radni staž od 40 godina.U Srbiji muškarci koji imaju pun radni staž od 40 godina od januara ove godine u penziju odlaze stariji za 4 mjeseca, odnosno moraće da imaju najmanje 53 godine i 8 mjeseci života. Ta granica će se svake sljedeće kalendarske godine pomjerati zap o četiri mjeseca, do 2019. Godine , a zatim po šest , sve do 2023.godine. Tada će, ukoliko imaju punih 40 godina radnog staža , starosna granica muškarcima za odlazak u penziju biti 56 godina života. Žene koje u 2012.pune 60 godina života za odlazak u penziju treba da imaju najmanje 15 godina staža, dok one koje imaju pun staž od 35 godina moraju da imaju najmanje 53 godina života. Zakon o radu Republike Srbije

Prema propisima u Republici Srpskoj od 1.januara ove godine muškarciu penziju odlaze sa 40 godina staža I 60 godina života, a žene sa 35 godina staža I 58 godini života. Pravo na starosnu penziju ima osiguranik kada navrši 65 godina i najmanje 15 godina staža osiguranja.U Makedoniji je za muškarce gornja starosna granica za penzionisanje 64 godine, a 62 za žene. Prijedlog da se ta granica podigne je odbijen.

U Hrvatskoj muškarci pravo na starosnu penziju ostvaruju kada navrše 65 godina života i imaju najmanje 15 godina radnog staža, dok pravo na prijevremenu penziju imaju sa 60 godina života I 35 godina penzionog staža. Žene I dalje odlaze u penziju pod povoljnim uslovima, ali je izmjenjenim zakonom o penzionom osiguranju, koji je primjenjen od kraja 2010.godine propisano je prelazno razdoblje od 19 godina ( od 2010 do 2030 ) u kojem će se uslovi za žene izjednačiti sa uslovima za muškarce.

U Sloveniji muškarci mogu otići u penziju sa 65 godina starosti i najmanje 15 godina radnog staža, a žene sa 63 godine starosti I 15 godina staža.U Crnoj Gori se pravo na starosnu penziju štiče sa 67 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža. Osiguranik stiče pravo na redovnu starosnu penziju kad navrši 40 godina staža osiguranja, a prevremenu kad navrši 62 godine zivota i najmanje 15 godina penzijskog staža.

Član 50.Starosna penzija se utvrđuje u procentu od penzijskog osnova prema dužini penzijskog staža i iznosi za 20 godina 45% od penzijskog osnova, a za svaku daljnju navršenu godinu povećava se za 2% od penzijskog osnova, s tim da ne može iznositi više od 85% od penzijskog osnova. Starosna penzija u godini u kojoj osiguranik ostvaruje pravo na penziju prethodno se usklađuje od 1. januara, a prema kretanju plaće u decembru prethodne godine u odnosu na cijelu prethodnu godinu. U godinama u kojima nije izvršeno usklađivanje penzije sa punim rastom plaća usklađivanje se vrši procentom koji se dobije kada se prosječna penzija iz decembra prethodne godine stavi u odnos sa prosječnom penzijom iz cijele prethodne godine.

Starosna penzijaČlan 50.

Član 51.

Starosna penzija usklađuje se sa procentom do rasta prosječnih plaća na teritoriji Federacije u godini u kojoj se vrši usklađivanje ove penzije na osnovu podataka Zavoda, u skladu sa raspoloživim sredstvima nosioca osiguranja. Mogućnost usklađivanja penzija obavezno se razmatra svaka tri mjeseca, a, kada se steknu uvjeti iz stava 1. ovog clana penzija se obavezno uskladjuje. Konačno uskladjivanje penzija za prethodnu godinu vrši se istovremeno sa usvajanjem godišnjeg obračuna nosioca osiguranja za tu godinu. Procenat konačnog usklađivanja penzija zavisi od raspolozivih sredstava u godišnjem obračunu nosioca osiguranja. 

Psihološko funkcioniranje, čija funkcija opada

s godinama i gdje postoji dosta istraživanja

iz kojih se mogu izvući valjani zaključci. Ta

područja su: kognitivno funkcioniranje,

depresija i kontrola opažanja ili

samoefikasnost. Kognitivno je funkcioniranje

naglašeno zbog dobro zabilježenog opadanja

funkcija CNS-a s godinama što je prihvaćeno

kao nepovratno i neizbježno .

Tjelesna aktivnost starijih osoba

Depresija je jedan od najčešće zabilježenih poremećaja mentalnog zdravlja kod starijih . Visoka razina samoubojstava kod depresivnih starijih osoba i povećanje javnih troškova uzrokovano depresijom daje ozbiljnost ovom stanju . I konačno, sa starenjem uz neizbježno opadanje fizičkih, senzornih i kognitivnih funkcija, dolazi i do ubrzanog opadanja kontrole opažanja . Osobna se kontrola najbolje iskazuje kao samoefikasnost i pouzdano je utvrđeno da opada s godinama . Pažnja je poklonjena ovim trima područjima psihološkog funkcioniranja i zbog:

1. stupnja u kojem fizička aktivnost utječe na ova stanja

2. postoje li akutni i kronični efekti

Osobe starije životne dobi dijelimo na: Mladi- stari od 65 do 75, 80 godina – uglavno dobrog fizičkog zdravljaStari- stari od 75 do 90 godina, veći broj kroničnih osoba

Vrlo- stari od 85 i dalje, većinom im je potrebna pomoć okoline

Osobe srednje i starije životne dobi je posebna populacija koja nalazi svoje mjesto u društvu, a njihovi specifični problemi su posljedica zdravstvene, sociološke, psihološke i biološke prirode.

Ukoliko bi se htjelo na ove probleme  djelovati preventivno onda je od bitne važnosti napomeniti da osobe srednje i starije životne dobi treba usmjeravati ka sportsko-rekracijskim aktivnosti.

1) Smanjuju mogućnost nastanka „staračkih“ bolesti poput

osteoporoze, dijabetesa, pretilosti2) Postižu cjelokupni nivo kvalitete

života3) Smanjuje se rizik od ozljeda prilikom pada jer se aktive osobe

nalaze u boljoj kondiciji4) Poboljšava se društveni život,

smanjuje se postotak drepresije i tjeskobe

Osobe koje su rekreativno aktivne :

5)Motorički su sposobnije6)Smanjenje rizika od

moždanog udara7) Imaju manjih problema s

cirkulacijom i snom

Redovito treba biti dnevno aktivan najmanje 30

minuta. Ako starija osoba nije prije bila aktivna,

treba početi postupno i svaki dan produžavati i

intenzivirati vježbanje, a ako je potrebno, prije

početka posavjetovati se s liječnikom.

Bitno je starije osobe motivirati da se fizički rekreiraju, starijim osobama

potreban je poticaj.

Čovjekov se životni vijek neprestano produžuje. Iako je starenje prirodan biološki proces, nepravilna prehrana i loše navike mogu preuranjeno potaknuti procese starenja.

Starije su osobe podložne nizu bolesti, od slabljenja vida i sluha te srčanih bolesti do bolesti probavnoga sustava i problema sa zubima U sprječavanju i sniženju rizika od

oboljenja, veliku ulogu ima pravilna prehrana.

Zaključak

Pravilna prehrana najbolja je odbrana protiv tjelesnog i duševnog starenja. Ona se treba sastojati od prirodne, neprerađene hrane, koja sadrži sve neophodne hranjive tvari.

Poseban oprez je potreban sa starim osobama koje se nikada nisu bavile tjelesnim vježbanjem, a žele se njime baviti.

Smatra se da je čovjek sposoban za tjelesnu aktivnost tako dugo dok živi, te da godine nisu nikakvo ograničenje. Važno je samo pravilno odrediti opterećenje. Svaki trening mora biti doziran tako da uvijek postoji i ostaje želja za daljnjim treningom.

Hvala na pažnji