SOCIJALNA MEDICINA "PUTOVI I OBILJEJA SOCIJALNE MEDICINE"

1. POJAM I SADRAJ SOCIJALNE MEDICINETermin socijalna medicina pojavljuje se 1848.g. u Parizu (J. GUERIN) te se bavi svim problemima odnosa medicine i drutva. Guerin je podijelio soc. medicinu na: soc. fiziologiju soc. patologiju soc. higijenu soc. terapiju - u Prusiji, R. VIRCHOW- "Medicina je socijalna znanost, a politika nije nita drugo nego medicina u velikim razmjerima." - pravnik EDVIK i lijenik praktiar SMITH - pokrenuli pregled djece koja su radila u tvornicama i rudnicima. izvjetaj u kojima se opisuje utjecaj siromatva i uope nain ivota i okoline na zdravlje: trai se sanitarna reforma, kritiziraju se mjere dravne birokracije s liberalnog stajalita, ali se ne napadaju temelji sustava i drutveni odnosi. 1833.g. podnijeli rezultate istraivanja engleskom parlamentu . Na temelju njih je donesen ZAKON O JAVNOM ZDRAVSTVU. - dvije grupe definicija: 1. jedno gledite filozofija, uplie se u sve djelatnosti zdr. zatite 2. jedina disciplina koja ima svoje metode i svoje ciljeve SOCIJALNA MEDICINA (TAMPAR, 1923.g.) - nauka koja se bavi ispitivanjem meusobnog utjecaja socijalnih odnosa i patolokih pojava u narodu i pronalaenju mjera socijalnog karaktera za unapreenje narodnog zdravlja. Socijalna medicina se bavi: organizacijom i upravljanjem zdr. zatitom i higijenom med. sociologijom zdr. osiguranjem industrijskom medicinom rehabilitacijom zdr. ekonomikom soc. psihijatrijom

2. RAZLIKE IZMEU SOC. MEDICINE I MEDICINSKE SOCIOLOGIJEMEDICINSKA SOCIOLOGIJA se bavi slinim sadrajima kao i socijalna medicina. Rije je o sociolokoj, a ne medicinskoj disciplini.

1

Medicinska sociologija se oslanja na metode sociologije i socioloki analizira zdravstvene pojave i osobito ulogu zdravstvene strukture u drutvu. Njen je osnovni stav analitiki i kritiki. Socijalna medicina, kao i medicina, primjenjuje metode razliitih temeljnih znanosti, tei teorijskoj sintezi. U skladu s tradicijama medicine osnovni je stav pragmatian i konstruktivan. Pojam med. sociologije pojavio se u SAD-u 1910.g. Ona ulazi u probleme poimanja zdravlja i bolesti, analizira ponaanje bolesnika i zdr. radnika te analitiki prati zdr. politiku i ulogu zdr. radnika i zdr. institucija. Medicina se promatra samo kao jednu od komponenti zatite zdravlja. Soc. medicina dobiva ue znaenje pa se bavi preteno prikupljanjem i analizom podataka o rutinskom radu zdravstva (npr. u veini zavoda javnog zdravstva odjeli za socijalnu medicinu preteno se bave zdr. statistikom te prikupljanjem podataka o pojedinim programima za rjeavanje socijalnomedicinskih problema- bolesti, ovisnosti)

3. STRUKTURE PROIZALE IZ SOC. MEDICINE (JAVNO ZDRAVSTVO)

1. Organizacija i upravljanje zdravstvom - osnovni sadraj soc. medicine, ono se postupno izdvaja kao posebna struka koja razvija vlastitu metodologiju empirijskih i multidisciplinarnih istraivanja zdravstvene prakse, planiranja i evaluiranja zdravstva 2. Medicinske i zdravstvene statistike - uvode se u medicinske kole kao poseban predmet 3. Medicinska i zdravstvena informatika - kao novi sadraj i jedan od vanih teorijskih i praktinih temelja zdr. prakse 4. Zdravstvena ekonomika - granina je disciplina koja se takoer brzo razvija u traenju rjeenja za sve vee ekonomske probleme zdr. zatite 5. Higijena - nauka o zdravlju koja je sve vie pod utjecajem ireg koncepta ekologije ovjeka; termin higijena se sve manje upotrebljava, a rabe se novi izrazi npr. zdravstvena ekologija 6. Epidemiologija - ije je podruje promatranje zdravlja i bolesti u populaciji i masovne zdravstvene intervencije. Tek se od 1951. novija epidemiologija poinje baviti ne samo epidemijama zaraznih bolesti nego i ostalim, osobito estim bolestima u populaciji, a i praksom zdravstvene zatite. Epidemiologija se danas shvaa temeljnom disciplinom javnog zdravstva. 7. Preventivna medicina - bavi se strunim medicinskim aspektima spreavanja bolesti, pojavljuje se kao poseban pojam i struka 8. Zdravstveni odgoj, medicinska i zdravstvena psihologija - su struke koje se bave podrujem to je nekad bilo obiljeeno kao glavni nain za rjeavanje socijalno-medicinskih problema 9. Podruje klinikih medicinskih specijalnosti - nastaju grane tih specijalnosti s pridjevom socijalna (soc. pedijatrija, soc. psihijatrija, soc. kardiologija itd.). Radi se o dijelu struke koji obuhvaa primjenu medicine u praksi, organizaciju rada i prouavanje soc. faktora vanih 2

za pojavu zdr. problema ili za uspostavljanje zdr. zatite unutar pojedne discipline. JAVNO ZDRAVSTVO (WINSLOW, 1923.g.) je znanost i umijee spreavanja bolesti, produenja ivota i unapreenja fizikog zdravlja i uspjenosti putem organiziranih napora zajednice u sanitaciji okolia, suzbijanju zaraze u zajednici, odgoju pojedinaca u naelima osobne higijene, organizaciji medicinske i sestrinske slube, slube za ranu dijagnozu i preventivno lijeenje bolesti, te razvoj drutvenog mehanizma koji e osigurati svakom pojedincu u zajednici ivotni standard dostatan za odravanje zdravlja. "Novo javno zdravstvo"- zadaci drave da osigura zatitu zdravlja

"ZDRAVLJE" 4. TUMAENJE DEFINICIJE ZDRAVLJA ZDRAVSTVENOJ ORGANIZACIJI (WHO) PREMA SVJETSKOJ

- 1948. prigodom osnutka Svjetske zdravstvene organizacije u enevi, usvojena je definicija zdravlja koja glasi: ZDRAVLJE je stanje potpunog tjelesnog, duevnog i drutvenog blagostanja a ne samo odsutnosti bolesti i iznemoglosti. To je prva slubena definicija donesena na 1. zasjedanju WHO (osniva ANDRIJA TAMPAR). -1978. u Alma-Ati odrana je svjetska konferencija na kojoj je prihvaena DEKLARACIJA O CILJEVIMA ZDRAVLJA do kraja stoljea i primarnoj zdravstvenoj zatiti kao glavnom drutvenom mehanizmu za postizanje tih ciljeva. U deklaraciji: Tijekom iduih desetljea glavni bi drutveni cilj vlada, meunarodnih organizacija i itave svjetske zajednice trebao biti da do godine 2000. svi narodi svijeta dosegnu takvu razinu zdravlja koja bi im omoguila drutveno i ekonomski plodotvoran ivot. ZDRAVLJE je dinamian proces u kojem odgovornost imaju pojedinac, zajednica i profesije. Zdravlje za sve do 2000.g.- 38 ciljeva zdravlja za sve (svako kontinent ima svoje ciljeve: Dodati ivot godinama, Dodati zdravlje ivotu, Dodati i godine ivotu) -1986. WHO (Ottawa-Kanada) ZDRAVLJE I PROMICANJE ZDRAVLJA je proces osposobljavanja ljudi da uveaju mogunosti ovladavanja razvojem svog zdravlja i da ga mogu unaprijediti. Proces kojim ljudi preuzimaju kontrolu nad svojim zdravljem i tako ga unapreuju. - "socijalno blagostanje" teko je definirati; stanje mira i sigurnosti u kojem svaki ovjek bez razlike ima pravo na rad i ukljuivaje koji mu omoguuju da ivi harmonino u zdravoj okolini koja mu prua osiguranje u bolesti, starosti i iznemoglosti

5. MJERILA ZDRAVLJA

3

Najvea potekoa je u primjeni opeg poimanja zdravlja to nema otrih granica izmeu zdravlja i bolesti, niti izmeu razliitih razina sposobnosti. U praksi treba odrediti granice koje mogu posluiti pri pruanju zdravstvene zatite, da praktiki zdravi budu jo zdraviji (tzv. pozitivno zdravlje). Zdravlje i ne zdravlje nije mogue jasno odrediti kao ivot i smrt na crno i bijelo. Dioba je slinija onoj kakva je izmeu dobra i zla. Obiljeja kojima se mjeri i opisuje zdravlje: osjeanje (O)- bol, subjektivno osjeanje, miljenje

sposobnosti (S)- psihika sposobnost funkcije (F)- dnevne aktivnosti, fizioloke promjene u strukturi (P)- bolest, oteenje zdravlja, rast, razvitak Za svako obiljeje mogue je nai kvantitativna i semikvantitativna mjerila koja se mogu prikupiti vrlo razliitim postupcima, biokemijskim istraivanjima, testovima fizikih i psihikih sposobnosti, brojenjem odreenih dogaaja u stanovnitvu.

4

Tablica mjerila zdravlja OSOBNA- neizravna mjerila (negativna ostupanja) 1. umrli (P) 2. nesposobnost-invaliditet (FS) Primjer: manja rana bez promjene 3. bolest (P) u funkciji predstavlja oteenje i 4. oteenja zdravlja (P) uzrokuje bol ali ne sposobnost 5. potekoe-bol (O) OSOBNA- izravna mjerila (uglavnom pozitivna) Primjer: 1. zdravo ili rizino ponaanje 1- puenje, sport (OF)1 2- osobito u starijih ljudi, to mogu 2. rast i razvitak (P) 3- obiteljske, roditeljske 3. fizioloke funkcije (F) 4- zadovoljstvo i snaga, usporedba s 4. psihike sposobnosti (FS) vrnjacima 5. dnevne aktivnosti (F)2 6. vie soc. funkcije (F)3 7. subjektivno osjeanje i miljenje (O)4 ZAJEDNIKA- neizravna mjerila (uglavnom uvjeti koji osiguravaju zdravlje)

1. zdravstvena zatita (POF)1 2. drutveno-gospodarstvena (POFS)2 3. drutvena sigurnost (FO)3 4. zdrav okoli (PO)4

1234-

Primjer: pristupanost siromatvo, neravnopravnost prava, slobode, blagostanje, mir civilizacija, rad, stan, prehrana

Moe se mjeriti (zdr. stanje kod pojedinca): 1. podacima o kvaliteti ivljenja 2. nepostojanjem rizika 3. kapacitetom pojedinanog sustava da odgovore na dodatne napore 4. klinikim pregledom 5. sposobnou samostalnog provoenja dnevnih aktivnosti 6. afektivnim i kognitivnim psiholokim funkcijama

6. IMBENICI KOJI UTJEU NA ZDRAVLJE model prema KESIU)

(socijalnomedicinski

Zdravlje je produkt interakcije nasljea i okoline (drutveno-politike, fizike i bioloke). Ako je nasljedna masa poremeena ili utjecaji okoline nepovoljni (ili jedno i drugo) onda nastaje bolest: psihika i fizika disfunkcija organizma. Model pokazuje da na zdravlje, uz nasljee, utjeu i faktori koje moemo podijeliti u tri velike skupine- tri velike skupine imbenika koji utjeu na zdravlje: 1. SOCIJALNO-EKONOMSKI FAKTORI meu koje treba ubrojiti i FIZIKU OKOLINU 2. UTJECAJI VEZANI UZ ODGOJ, OBRAZOVANJE I KULTURU 3. UTJECAJI KOJI PROIZLAZE IZ SISTEMA ZDR. I SOC. ZATITE

5

Budui da je zdravlje/bolest rezultat brojnih faktora (nezavisnih varijabli), vrlo je teko utvrditi uzrono-posljedinu vezu. Sve te varijable utjeu na zdravlje i zdravlje na njih. One stoje i u meusobnoj interakciji koja se odvija u okviru drutveno-politikog sistema u kojem narod ivi. U meuigri izmeu zavisnih i nezavisnih varijabli susreemo se s problemom odnosa: uzrok-posljedica. Shvaanje zdravlja na razini pojedinca i zajednice nisu potpuno razdvojeni, ali postoje razlike: 1- kod pojedinca je naglasak na odgoju i stvaranju uvjeta za oblikovanje slobodne linosti; 2- kod drutva je naglasak na ekonomskim i drutveno-polit. procesima.

NASLIJEE OBRAZOVANJE 2 I KULTURA

1 EK. RAZVOJ I OKOLINA

ZDRAVLJE

ZDRAVSTVENA SOC. ZATITA 37. ODNOS ZDRAVLJA I BOLESTI Bolest je zrcalna slika zdravlja (i obrnuto). U shvaanju i vrednovanju zdravlja zrcale se nai stavovi prema bolesti. Odnos: zdravlje-bolest postoji istodobno dok je ovjek iv. Taj odnos nije dan jednom zauvijek, ve se mijenja i na njega je mogue smiljeno djelovati. Odnos zdravlje-bolest moemo pratiti preko ovih kategorija: 1. poremeena prilagodba- Bolest je naziv za procese u organizmu koji nastaju kada se narue harmonija i ravnotea u djelovanju vanjskog svijeta na organizam i obrnuto, te zbivanja u organizmu oprena normalnim , kao posljedica unutranjeg uzroka. 2. promjene sposobnosti i funkcije- Bolest je poremeaj harmonine ravnotee u grai i funkcijama organizma i u psihikom doivljavanju, sa smanjenjem radne sposobnosti, snienjem ivotnog uitka i s duevnim optereenjem. 3. poremeaj drutvene funkcije- Biti zdrav ne znai da uope nema bolesti, to znai da moete funkcionirati, raditi ono to elite i postati ono to elite postati. 4. drutveni nadzor: etiketa- Drutveno poremeena osoba ne ugroava bioloku osnovu, ve drutvenost ovjeka pojedinca i upravo to fundamentalno svojstvo duevno poremeenog ovjeka diktira nain

6

pristupa duevno poremeenoj osobi i onih koji se time profesionalno bave. 5. subjektivno osjeanje koje je drutveno prepoznato- Biti bolestan znai trpjeti. BOLEST je jednako kao i zdravlje kompleksan fenomen. Oituje se: a) tjelesnim, duevnim i drutvenim stanjem, te strukturom, djelovanjem i meusobnim utjecajem pojedinih organa i organskih sustava b) bolest se takoer, isto kao i zdravlje oituje promjenama osjeanja, sposobnosti i funkcija, i od strane bolesnog i u njegovom drutvenom okruju c) te naruenom ravnoteom s okoliem i promijenjenim funkcijama u drutvu. 8. ODNOS BOLESTI, INVALIDNOSTI OTEENJA, NESPOSOBNOSTI I

BOLEST znai: poremeenu prilagodbu (naruena ravnotea i harmonija) promijenjene sposobnosti i funkcije poremeaj drutvene funkcije drutveni nadzor (etiketa) subjektivno osjeanje koje je drutveno prepoznato OTEENJE znai anomaliju, defekt ili gubitak udova, organa, tkiva ili drugih dijelova tijela, odnosno funkcionalni poremeaj ukljuujui i psihiku funkciju. Moe biti trajno i prolazno. NESPOSOBNOST je u pravilu privremeno ogranienje obavljanja neke aktivnosti na nain koji se smatra normalnim za ovjeka u datoj situaciji. INVALIDNOST je u pravilu trajno stanje koje ograniava ili spreava ispunjenje one uloge koja je normalna za odreenu osobu prema socijalnim i kulturnim normama. bolest/ozljeda oteenje nesposobnost invalidnost

9. NATALITET- definicija vrijednosti u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju Natalitet (rodnost) je broj ivoroene djece na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju (ukupan broj ivoroene djece podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoeno s 1000) - u nerazvijenim zemljama je vrlo visok, a u zemljama u razvoju opada isto kao i u razvijenim zemljama. -2004.g. u RH- 9,1, NIZAK - fertilitet (opi) ukupan broj ivoroene djece na 1000 ena u reproduktivnoj dobi u 1.g. na odreenom podruju (fertilna dob 15.-49.g.)

7

- fertilitet (ukupni) prosjean broj ivoroene djece na jednu enu (vezano uz specifian fertilitet odreena dob npr. 20.-24.g.) odreene starosti na 1000 ena iste dobne skupine

10. MORTALITET Mortalitet je broj umrlih osoba na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju (ukupan broj umrlih osoba podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoeno sa 1000). - 2004.g. u RH - 11 prvo je visok, a razvojem higijene i boljih uvjeta ivota opada.

11. SPECIFINI MORTALITET Specifina smrtnost - mortalitet prema spolu, dobi (rauna se na 1000 stanovnika), ili odreenoj kategoriji bolesti (rauna se na 10 000 ili 100 000 stanovnika) u jednoj godini na odreenom podruju. LETALITET - postotak umrlih od broja oboljelih od odreene bolesti.

12. MORTALITET DOJENADI Smrtnost dojenadi - broj umrle dojenadi na 1000 ivoroene djece u jednoj godini na odreenom podruju (ukupan broj umrle dojenadi podijeljen s ukupnim brojem ivoroene djece pomnoeno sa 1000) - nerazvijene zemlje -71, srednje razvijene zemlje-38, RH-10,4 (stopa u RH je dosta pala)

13. PERINATALNA SMRTNOST To je broj mrtvoroenih plus umrlih u razdoblju od 0-6 dana od roenja podijeljeno s ukupnim brojem ivoroenih pomnoeno sa 1000. - oko 8-9

14. PRIRODNI PRIRAST Razlika izmeu broja ivoroenih na 1000 stanovnika i broja umrlih na 1000 stanovnika u jednoj godini na odreenom podruju (razlika izmeu ukupnog broja ivoroenih i broja umrlih podijeljen s ukupnim brojem stanovnika pomnoeno s 1000, odnosno razlika nataliteta i mortaliteta). - 2.1 2004. - RH-1

15. OEKIVANO TRAJANJE IVOTA Oekivani broj godina to jo preostaje osobama odreene ivotne dobi. Rauna se na temelju specifinog mortaliteta prema dobi i spolu za odreeno

8

razdoblje preko tzv. ivotnih tablica. Oekivano trajanje ivota kod roenja je predvieni broj godina ivota za dijete roeno odreene godine u odreenoj zemlji. - nerazvijene zemlje - 62; srednje razvijene - 68; razvijene zemlje - 77; RH-7677 - mukarci -72.g., a ene -79.g. 2004.

16. PROSJENO TRAJANJE IVOTA Ukupan zbroj godina umrlih podijeljeno s brojem umrlih.

17.

INDIKATORI SOCIJALNO-EKONOMSKOG ZDRAVLJA I STANJA

1. broj zemalja 2. broj stanovnika 3. godinji prirast stanovnika u % 4. oekivano trajanje ivota 5. prehrana, dnevno po stanovniku 6. poroajna teina 7. pristupana zdrava voda opskrba 8. stanovanje u gradovima 9. nepismenost odraslih 10. BDP po stanovniku 11. izdatak za zdravlje 12. broj stanovnika na: a) 1 lijenika b) 1 med.sestru c) 1 ostalog zdrav.radnika indikatori se posebno gledaju na nerazvijene, srednje i razvijene zemlje - planiranje obitelji planiranje koliko e i kada partneri imati djece - NERAZVIJENE ZEMLJE podruje JI Azije, Afrike i Srednje Amerike, 2/3 svjetskog stanovnitva - karakteristike: 1. niski BDP 2. mala potronja energije 3. visoki postotak nepismenih 4. veliki udio poljoprivrednog stanovnitva s primitivnom obradom 5. visoki natalitet 6. visoki prirodni prirataj (visok udio onih od 0.-14.g) 7. manje oekivano trajanje ivota (mali broj iznad 65.g) 8. zbog poboljanja najosnovnijih ivotnih uvjeta i primjene javnozdravstvenih mjera u suzbijanju zaraznih bolesti, dolo je do smanjenja opeg mortaliteta, to je dovelo do naglog porasta stanovnika - nerazvijenost zdravstvene zatite vidi se po:

9

1. niskom udjelu strune pomoi pri porodu 2. velikom broju stanovnika na 1 lijenika 3. mali postotak lijeenih prije smrti - zdravstvene potrebe vezane su uz higijenu, siromatvo, neprosvjeenost i pomanjkanje hrane - vodee bolesti su: zarazne bolesti, glad, malnutricija (neishranjenost), visok mortalitet, morbiditet dojenadi i male djece - RAZVIJENE ZEMLJE veina stanovnika Europe, Sjeverne Amerike, Kanada, Japan - karakteristike: 1. visoki BDP 2. velika potronja energije 3. visoki postotak pismenosti 4. visoki privredni potencijal uz niski udio poljoprivrednog stanovnitva 5. smanjnje nataliteta 6. sve manji prirodni prirataj 7. sve manji mortalitet mlaeg stanovnitva 8. stalno poveanje oekivanog trajanja ivota - sve navedeno dovelo je do izrazitog starenja stanovnitva (manji udio 0.14.g, porast iznad 65.g.) - cjelokupno stanovnitvo obuhvaeno osnovnom zdravstvenom zatitom, zdravstveno usmjereno na traenje rjeavanja kronino-degenerativnih, malignih i duevnih bolesti, kao i invaliditeta - podizanje kvalitete ivota, prevencija - tzv. faktori rizika mala fizika aktivnost, preobilna prehrana, psihiki stresovi, vea potronja alkohola i puenje, vea izloenost tetnim agensima (npr. radijacija, pesticidi) - zdravstveno-socijaoloki i psiholoki problemi otuenje, osamljenost, alkoholizam, narkomanija, agresija, depresija, psihiki problemi

18. STRUKTURA ZEMLJAMA

SMRTI

U

RAZVIJENIM

I

NERAZVIJENIM

NZ- akutne i kronine zarazne bolesti; kardiovaskularne bolesti; glad; visoka smrtnost dojenadi i male djece; prirodne nepogode -zdr. soc. problemi: prostitucija, maloljetnika delinkvencija, kriminal, prodaja i zlostavljanje djece, alkoholizam. RZ- kardiovaskularne bolesti; maligna oboljenja; ozljede; trovanja -zdr. soc. i psiholoki problemi vezani su uz stil ivota Tablica uzroka smrti

10

RZ: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

kardiovaskularne bolesti maligne bolesti (rak) nepoznati i dr. ozljede i trovanja kronine respiratorne bolesti zarazne i parazitne bolesti trudnoa i perinatalni uzroci

NZ: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

zarazne i parazitne bolesti kardiovaskularne bolesti trudnoa i perinatalni uzroci nepoznati i dr. ozljede i trovanja kronine respiratorne bolesti maligne bolesti (rak)

Vodei zdravstveni problemi zemalja u razvoju su vezani uz nehigijenske uvjete ivota, siromatvo, neprosvijeenost, nestaice hrane. Bolesti su akutne i kronine zarazne bolesti, alkoholizam, narkomanija, glad, nesree, prirodne nepogode, prostitucija, malolj. delinkvencija, ekoloki problemi. Srednje i visokorazvijene zemlje su vezane uz bolesti koje imaju svoj prirodan tijek. to su nezarazne kronine degenerativne i maligne bolesti i zdr. soc. i psiholoki problemi.

"ZAJEDNICA" 19. RAZLIKA IZMEU PRIMARNIH I SEKUNDARNIH ZAJEDNICA

Primarne zajednice karakteriziraju uzajamni prisni odnosi, nema formalne specifikacije uloga iako su uloge jasne po tradiciji ili nainu ponaanja - uloga majke, nastaju spontano pod utjecajem prilika, komunikacije su neposredne prema tome ee i potpunije, skupine su manje - bitna je skupna dinamika i osobna interakcija. -primjer: obitelj, susjedstvo, kola, prijatelji, suradnici na poslu Sekundarne zajednice karakteriziraju posredni odnosi, formalna organizacija i podjela rada. upis u lanstvo, uloga i poloaj su odreeni, a lanovi u njih postavljeni ili formalno izabrani, nastaju zbog posebnih interesa lanova, ciljevi su jasni svim lanovima, a esto su formalni i dogovoreni, postoje specijalizirani komunikacijski kanali i odreeni rituali odnosno pravila, skupine su obino velike pa vladaju pravila odnosa u mnotvu pa i gomili. - primjeri: struna drutva, poduzee, politike stranke, vjerske zajednice, sindikati

OBILJEJA OSNOVNO:

PDZ -neposredno poznavanje

SDZ - nema tog poznavanja ili odnosi nisu bliski - formalno: interesi, ciljevi

NASTANAK: - prirodno: raanje, zajedniki rad ULOGE: - tradicionalne:

11

KOMUNIKACIJA:

majke, oevi, djeca, bake - neposredna, bogata, esti kontakti - interpersonalna ili dinamika u maloj grupi

DINAMIKA:

- specifikacija uloga: upis u lanstvo, uloga voe, biranje, postavljeni - posebni komunikac. kanali, rituali, pravila - ponaanje u mnotvu

Sekundarne zajednice su dinaminije, ali se i primarne mijenjaju (npr. obitelj po strukturi, zadai)

20.

PRIMARNE ZAJEDNICE I ZDRAVLJE

Primarna zajednica u kojoj ovjek ivi ima velik utjecaj na njegovo zdr. stanje, osjeanje, zadovoljstvo i zdravlje, kvalitetu ivota i koritenje zdr. zatitom. U pojedinim zajednicama postoji anglomeracija pojedinih bolesti i zdr.rizika, kao i razliito zdr.ponaanje; neke bolesti se ee pojavljuju u odreenim zajednicama, nain izraavanja zdr. potreba je razliit. Primarna zajednica moe biti izvor zdr. rizika za svoje lanove, osobito ako su unutarnji odnosi u njoj loi. Kritine faze ivota pojedinih zajednica takoer imaju svoje zdr.posljedice (roenje/smrt lana, udaja) - poznavanje primarne zajednice je vano za zdr.radnika - u okviru zdr. i soc. zatite stvaraju se uvjeti za razvitak primarne zajednice (dj.vrti, domovi za starije) pa je vano znati kakav utjecaj imaju na pojedinca OBITELJSKA MEDICINA koja je nastala 60-ih g. 20.st. kao odgovor na sve veu segmentaciju zdr. zatite i dehumanizaciju medicine. Poznavanje dinamike primarnih drutvenih skupina je prijeko potrebno i zbog toga to se u okviru djelatnosti soc. i zdr. zatite namjerno stvaraju uvjeti za razvitak primarnih zajednica (dj. vrtii, domovi za starije osobe, bolnice i sl.) pa je vano znati kakav utjecaj imaju na zdravlje pojedinca.

21.

OBITELJ I ZDRAVLJE: def. obitelji i obiteljski ciklusi

OBITELJ je drutvena skupina koju obiljeava zajedniko prebivanje, ekonomska suradnja i razmnoavanje. Ona ukljuuje odrasle osobe obaju spolova od kojih najmanje dvoje odravaju drutveno odobrenu spolnu vezu, i jedno ili vie djece, vlastite ili usvojene od tih odraslih koji spolno kohabitiraju. OBITELJSKI CIKLUS - razdoblja i dogaaji koji imaju naglaeno znaenje za zdravlje lanova obitelji.

12

Faze: 1. sklapanje braka- bitni problemi - meusobna prilagodba, seksualno privikavanje, priprema za dolazak novog lana 2. ekspanzija- panja se usredotouje na djecu koja dolaze, rastu potrebe 3. disperzija- pomaganje djeci da se socijaliziraju, postanu neovisni ljudi tijekom godina adolescencije, potreba osiguranja dovoljnih mogunosti i soc. prostora 4. nezavisnost- djeca naputaju obiteljski dom, privikavaju se na nove dunosti i nain ivota bez roditelja 5. mirovina i priprema za odlazak- u tim razdobljima obitelji su razliite podobi lanova, ekonomskoj situaciji, tenjama, meusobnim vezama, interakciji (bolest, invalidnost, smrt) Utjecaj obitelji na zdravlje svojih lanova 1) NEPOSREDNO: - nasljee - irenje zarazne bolesti - opi uvjeti zajednikog ivota (stan, primanja) - navike u nainu ivota i prehrane - imovinsko stanje i soc.poloaj ima znaenje pri neravnomjernoj raspodjeli zdr.problema - obitelji kod kojih je povean rizik za zdravlje: 1. nepotpune i razdvojene obitelji 2. samohrane majke 3. obitelji optereene ekonom. i dr. obvezama 2) PSIHODINAMIKA OBITELJSKOG IVOTA: - sukobi, neskladi, razliita oekivanja - razdvojene obitelji, obitelji bez djece, samohrano roditeljstvo - obitelji optereene ekonomskim obvezama - alkoholizam, narkomanija, delinkvencija U obitelji se najprije trai pomo, tu se najprije prua zdravstvena zatita, tu se mogu uiti pozitivne zdr. navike (prehrana) - u terminu porodica naglaeno je krvno srodstvo - domainstvo naglaava soc.-ek. stranu primarne zajednice

22.

FUNKCIJE OBITELJI

- svrstavaju se u nekoliko skupina u kojima se naziru dvije kategorije. Jedna je shvaena kao funkcija obitelji prema drutvu, a druga koja o istom sadraju govori sa stajalita lanova obitelji.

13

Funkcije u drutvu - bioloka reprodukcija - gospodarstvena funkcija proizvodnja - kulturna funkcija - zatitna funkcija

Potrebe pojedinca - spolnost rad, - odgoj i moral - potpora i pomo

"ZDRAVSTVENE POTREBAMA"

POTREBE

I

ZDR.ZATITA

SKUPINA

S

POSEBNIM

23. RAZLIKA IZMEU ZDRAVSTVENE POTREBE I ZAHTJEVAZdravstvena POTREBA je neto objektivno bez ega se ne moe ivjeti. Svima je potrebno zadovoljiti potrebu. (npr. objektivni znaci bolesti, kako ih vidi lijenik) Zdravstveni ZAHTJEV je neto subjektivno, zadovoljenje potrebe odnosno osobe. (subjektivni znaci, kako ih vidi bolesnik) Kod nekih bolesti mogu biti u raskoraku => oni koji su objektivno bolesni (npr. u ivotnoj opasnosti) nisu ujedno i oni koji se najvie tue!!

24.

ZDRAVSTVENA OBILJEJA I POTREBE MLADIH

MLADI razdoblje izmeu 10. i 25.g. ivota - pubertet+adolescencija prijelazno razdoblje izmeu djetinjstva i odrasle dobi - tjelesne promjene povezane sa sazrijevanjem spolnih lijezda - promjene u pubertetu: 1. naglo ubrzanje rasta tijela 2. sazrijevanje spolnih lijezda i spolnih organa 3. promjena tijelesnog sastava, koliine i raspodjele masnog tkiva u vezi s rastom kostiju i miia 4. razvoj cirkulacijskog i dinog sustava uzrokuje poveanje snage i izdrljivosti - pubertet u djeaka poinje s 11.-13.g., kod djevojica sa 15.,16.g. - tjelesne promjene u pubertetu utjeu i na psihiki razvoj - u sreditu promjena je spolno sazrijevanje pojavljuje se zanimanje za drugi spol, vlastita vanjtina je esto glavna preokupacija (mnogu djecu ne zadovoljava, povlae se u sebe) - velika potreba za afirmacijom, intelektualna razina se pribliava vrhuncu (proiruju horizonte, mataju), vrlo su kritini prema okolini, ne priznaju autoritete i bore se za svoju samostalnost (esti sukobi sa odraslima)

14

- potreba da bude prihvaen, traenje vlastitog identiteta ipoistovjeivanje sa razliitim uzorima - adolescenti opisuju se kao zdrava populacijska skupina; no realnost je drukija - specifina smrtnost je niska; glavni uzroci smrtne nesree, druge nenamjerne ozljede, samoubojstvo i ubojstvo - u ovom razdoblju se stvaraju stavovi, navika i stil ivota (nain prehrane, puenje, alkohol, odnos prema spolnosti) veliko znaenje za zdravlje u cijelome kasnijem ivotu - problem nedovoljne tjelesne aktivnosti tjelovjeba, neodgovarajua prehrana - pubertet fizika zrelost nastupa u sve ranijoj dobi (sekularni trend) - adolescencija u razvijenim zemljama traje sve dulje - u razvijenim zemljama 85% djece i mladih obuhvaeno kolovanjem Zatita zdravlja kolske djece i mladih od posebnog je drutvenog znaaja iz nekoliko razloga: 1. uvanje i unapreenje zdravlja ove populacijske skupine je temelj zdravlja u odrasloj dobi 2. stjecanjem pravilnih ivotnih navika (u prehrani, tjelesnoj aktivnosti) otklanjaju se rizici za nastanak vodeih kroninih nezaraznih bolesti dananjice 3. ouvanje mentalnog zdravlja i smanjenje konzumacije alkohola, cigareta i uporabe drugih sredstava ovisnosti omoguuje kvalitetniji i kreativniji ivot. Dvije su istaknute skupine zdr. problema: 1. zdravstveni problemi povezani s produktivnim zdravljem- predbrani seksualni ivot, uporaba kontracepcije, adolescentske trudnoe, poroaji i nasilni prekidi trudnoe, spolno prenosive bolesti 2. uporaba sredstava koji izazivaju ovisnosti- duhan, alkohol, druga (ilegalna) sredstva ovisnosti. Vodei uzrok smrti ove populacije su ozljede u prometnim nesreama, druge nenamjerne ozljede, samoubojstva i ubojstva - psiho-socijalni problemi nai ravnoteu izmeu rada i odmora, druenja i samoe, uenja, rekreacija - respiratorne bolesti posljedice za radnu sposobnost

25. ODGOJ I OBRAZOVANJE PSIHOFIZIKOM RAZVOJU

DJECE

SA

SMETNJAMA

U

Socijalno-medicinski problem je bolest i patoloko stanje fizike i psihike naravi koje oteava ravnopravno ukljuivanje ovjeka u soc. sredini. - rjeavanje soc-med problema: opis problema - poetni izvor reformacije, saetak kljunih dogaaja i okolnosti, gledite i stavovi klijenta, prikupljanje djelatnih podataka

15

- ocjena sutine problema: da li je prvenstveno soc. ili med. problem, zato je do problema dolo, elementi za rjeenje - terapeutski plan: strategija rjeavanja, hitne mjere, oekivani rezultati, mjere za trajnu podrku, prognoza i nain praenja. Kategorije: maloljetnici bez roditeljskog staranja, odgojno zaputena djeca, delinkventi, smetnje u psihofizikom razvoju- gluhoa, sljepoa, mentalna retardacija, tjelesni invaliditet, nedrutveno ponaanje. Mjere: 1. pomo u ostvarivanju prava (informacija i orijentacija) 2. socijalna adaptacija (rad sa socijalnim sluajem) 3. pravne mjere (nadzor) 4. materijalna pomo ili pomo drugih osoba 5. smjetaj u ustanove ili obitelj rano otkrivanje, lijeenje i rehabilitacija integrativni pristup timski rad prilagoavanje programa i metoda rada naglasak na sposobnostima, a zatim specifine potrebe

26. ZDRAVSTVENA IVOTNE DOBI

OBILJEJA

I

POTREBE

OSOBA

TREE

Nakon razdoblja u kojem prevladava rast i razvoj prevladavaju procesi razgradnje poinje starost. Rije je o procesima koji su prisutni od zaetka, ali sada su u novijoj ravnotei koja karakterizira bioloke i drutvene funkcije starijeg ovjeka i dalje postoji rast pojedinih i razvoj drugih struktura i funkcija, ali osnovno stanje je odreeno razmjernim mirovanjem tih svojstava te dosezanjem granica veliine. Starenje je progresivno i ireverzibilno mijenjanje strukture i funkcija ovjekova organizma fizike promjene - u izgledu - slabi motorika, tea koordinacija - slabe osjeti i percepcija - mozak se smanjuje - zakrljavanje ivanog sustava - endokrine lijezde se smanjuju, opada kapacitet plua - smanjuje se tjelesna visina i teina psihike promjene - zaboravljivost - mentalna ukruenost, promjene miljenja su teke - opadaju emocije (manje se uzbuuju) - pesimistinost, strah, pasivnost - nema interesa za novo socijalne promjene - slabi interes za druge; prijateljstva se suavaju, nova se teko sklapaju - opada radna sposobnost

16

- problem materijalne i socijalne sigurnosti - problemi zdravlja, aktivnosti, prehrane Demografski se dobna skupina starijih obino definira sa 65.g. i vie. Brojne su psihofizike znaajke (vane za sve med. i zdr. aktivnosti) usporene i promijenjene. Somatske smetnje (nepokretljivost, slabija otpornost i sl.), psihike i drutvene funkcije se smanjuju. Druga obiljeja starosti: smetnje sjeanja, sporije reakcije, depresija, oteana komunikacija, izolacija, slabljenje interesa i motivacije za sudjelovanje u ivotu zajednice. Starost i bolest nije lako razdvojiti. Katkad se ne uoe razlike izmeu kroninih bolesti i starosti. 20% starijeg stanovnitva uglavnom je zdravo, 30-50 ima nalaze koji govore o bolesti ali psihiki i fiziki potpuno obavljaju svoju drutvenu ulogu. 10% ih je teko bolesno a 10-15% treba pomo za vlastito dnevno odravanje. BOLESTI= kardiovaskularne, b. respiratornih organa, probavne, uroloke bolesti, bolesti endokrinog sustava, kotano-miinog sustava, promjene na osjetilnim organima PSIHIJATRIJSKE BOLESTI= demencije, neuroze i psihoze, depresije i paranoidnost, epilepsije i sinkope (gubitak normalne funkc. mozga uslijed smanjenog dotoka krvi u mozak) Naini oitovanja bolesti imaju osobitosti: 1) suene komunikacije i smanjenje pamenja to oteava uoavanje bolesti i njihovu pravodobnu dijagnostiku; 2) manje izraenih subjektivnih smetnji i vee mukotrpnosti starijih 3) smanjenje opih reakcija na patoloki proces (npr. odsutnost vruice prilikom infekcije) 4) postojanje nekoliko bolesti kod jedne osobe dovodi do toga da neke od najozbiljnijih budu skrivene simptomima drugih bolesti 5) stav okoline/lijenika/zdr. radnika je manje paljiv i negativan ve i lijeenje bolesti moe povoljno utjecati na ope stanje ljeenje se mora prilagoditi ritmu osobe neki put je dovoljna patronana sestra, l.obitelji slabija otpornost organizma zahtijeva panju prema banalnim bolestima prevencija u starosti je vana, zapoinje u mlaoj (odrasloj) dobi najdjelotvornija je socijalizacija; nai mjesto u obitelji i sredini

Rizinije skupine : osobe koje su na soc. skrbi i nemaju stalnih prihoda za vlastito uzdravanje; vrlo stare, duevno promijenjene i nemone osobe koje se ne mogu brinuti za svoje dnevne potrebe; starci koji ive sami, a esto gotovo bez ikakve veze sa susjedima i rodbinom; udovci neposredno nakon smrti branog druga; izali iz bolnice ili drugih ustanova. Za zdr. zatitu starijih osoba vano je organizirati dobro rairenu mreu : 1ope/obiteljske medicine; 2- patronane skrbi; 3- njege u kui. - kod kroninih bolesti - faza latentnih bolesti - cilj je to ranije prepoznati fazu latencije (npr. sistemski pregled)

17

- nakon latencije slijedi prva faza bolesti - ishod- bolest se moe prekinuti u bilo kojoj fazi - najei ishod inae kod bolesti je ozdravljenje, ali kod kroninih bolesti to je teko, moe doi do smrti, invalidnosti, oteenja - u starakoj dobi: prosjeno 5-6 bolesti - 60% starih ljudi ima povien krvni tlak - treba osmisliti sustav zatite starih osoba - kronine bolesti : - osteoporoze - kardiovaskularne bolesti - slabovidnost, nagluhost - dijabetes Tijek bolesti za akutne bolesti

zaraza

prva faza bolesti

poetak (inkubacija) od ulaska uzronika u tijelo do pokazitelja

vrijeme razvijene bolesti (zna se o emu se radi)

27.

PREDNOSTI SMJETAJA U DOM

PREDNOSTI: ako postoje loi odnosi u obitelji, potpuna njega, stambeni uvjeti, zadovoljavanje ekonomskih, socijalno-zatitnih, kulturnih, zdravstvenih i drugih potreba starih ljudi, organizirano slobodno vrijeme, druenja i aktivnosti NEDOSTACI: slaba prilagodba, frustracija, smjetaj je skup, njega u kui je jeftinija, dugo se eka na smjetaj, odvojenost od obitelji

"ZDRAVSTVENO PONAANJE I ZDRAVSTVENI ODGOJ"

28. ZDRAVSTVENO BOLESNO

PONAANJE:

POZITIVNO,

PREVENTIVNO,

Zdravstvenim ponaanjem nazivaju se oblici ponaanja i aktivnosti koje poduzimaju osobe sa svrhom: 1) da unaprijede vlastito zdravlje (pozitivno zdr. ponaanje) ako smatraju da su zdrave

18

2) prevencije ili rane dijagnostike bolesti (preventivno zdr. ponaanje) ako smatraju da su zdrave ili zdravstveno ugroene 3) utvrivanje vlastitog stanja zdravlja i mogunosti lijeenja (bolesniko ponaanje) ako se smatraju bolesnim 4) ispunjavanje uputa i savjeta o lijeenju (ponaanje u ulozi bolesnika) ako je objektivno prihvaeno da su bolesne

29. TEORIJE ZDRAVSTVENOG PONAANJA (MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA) Jedna od najstarijih teorija i osnova kasnijim modifikacijama je MODEL ZDRAVSTVENOG VJEROVANJA, kojeg je postavio HOCHBAUM 60-ih godina, a kasnije razradio ROSENTOCK. Prema tom modelu ovjek polazi od triju shvaanja: 1- vlastita osjetljivost- rije je o subjektivnoj procjeni pojedinca kolika je mogunost da oboli 2- ozbiljnost prijetnje- ocjena opasnosti od mogueg naruavanja zdravlja ili odreene bolesti 3- koristi i potekoe- usporedba mogue koristi i oekivana cijena vlastite aktivnosti to ukljuuje koliko treba uloiti u uklanjanje prepreka

MJERE POPULACIJSKE POLITIKE

MJERE PLANIRANJA OBITELJI: 1) mjere gospodarske i socijalne politike- osnivanje rada, kolovanja, stanovanja 2) zdr. i soc. zatita materinstva, djece, mladei i obitelji kao cjeline 3) seksualni odgoj djece i mladei i odgoj za skladan obiteljski ivot 4) zdr. prosvjeivanje puanstva 5) genetsko savjetovanje 6) savjetovalite za planiranje obitelji 7) osiguranje zdr. uvjeta za to sigurniji prekid neeljene trudnoe CILJ PLANIRANJA OBITELJI: raanje eljene djece sa svim pozitivnim implikacijama za njihov razvoj i prihvaanje u obitelji i drutv. zajednicama. PLANIRANJE OBITELJI: - ostvarivanje materinstva kada roditelji to ele - iskljuuje neeljene trudnoe i poroaje i osigurava raanje djeteta kada to odgovara obitelji - puno ostvarivanje PO ovisi o drutvenom, gospodarskom i intelektualnom razvitku sredine i pojedinca

19

- u populacijama koje se razvijaju nepismenost, neznanje, tradicija i dr. uvjeti oteavaju ili ak onemoguuju promjenu osnovnog instrumenta za POkontracepcije (metode i sredstva koja onemoguuju oplodnju)

POPULACIJSKA POLITIKA I MJERE PLANIRANJA OBITELJI POPULACIJSKA POLITIKA je kompleks dogovorenih i svjesno poduzetih mjera odreene zajednice kojima je svrha da se utjee na smjer i intenzitet reprodukcije stanovnitva. Negativni indikatori velikog broja stanovnitva: - unitavanje okolia - prekomjerno troenje energetskih izvora - nepovoljni smjetaj i mogunosti razvoja novog narataja - ozbiljne tekoe u razvitku nerazvijenih zemalja - migracijski pritisci 1990. u RH je donesena rezolucija o populacijskoj politici. Cilj je podignuti stopu reprodukcije - pronatalitetna politika (politika zaposlenosti, porezna politika) - migracijska politika- stimuliranje povratka prognanika PLANIRANJE OBITELJI je svjesno odluivanje ene i mukarca o broju djece, vremenu i razmaku izmeu poroaja s osnovnim ciljem roenja planirane , eljene djece u optimalnom vremenu sa zdravstvenog aspekta, a u suglasju s demografskim potrebama zajednice. 2 razine: 1.- OBITELJ=> svjesno odluivanje roditelja o broju djece 2.- ZAJEDNICA=> svjesno poduzimanje mjera kako bi se stvorili optimalni uvjeti za zadovoljenje potreba obitelji Na razini opine i ue zajednice planiranje obitelji obuhvaa: - odgojne. obrazovne, medicinske, etike, zakonske, samozatitne, socijalne i ostale mjere - politika ija je svrha ostvarivanje svih preduvjeta za optimalno spolno i reprodukcijsko ponaanje ene i mukarca koje ukljuuje: raanje u dobi od 20-35 g. starosti majke ne raati poslije 35 uiniti razmak izmeu raanje najmanje 2 g. raati 4-5 djece ostvariti oinstvo do 45 Sredstva za planiranje obitelji trebaju biti dostupna, po mogunosti besplatna ili uz nisku participaciju korisnika- treba razvijati zdr. slube za planiranje obitelji, brana i obiteljska savjetovalita.

20

MATERINSTVO- skup biolokih, psiholokih i socijalnih funkcija ene u razdoblju reprodukcije te rasta djeteta. MORTALITET MAJKI- broj umrlih majki u toku trudnoe, poroda i bolovanja - uzroci: direktni (komplikacije u toku poroda) i indirektni (majke koje boluju od eerne bolesti)

30. ZDRAVSTVENI ODGOJ DEFINICIJA I RAZVOJ TEMELJNIH POSTAVKI - zdravstveni odgoj je mjera zatite kojom se, putem razvijanja zdravog i mijenjanja tetnog zdravstvenog ponaanja, te poduavanjem i irenjem informacija o zdravstvenim postupcima, postie unapreenje zdravlja, spreavanje, te lijeenje i ublaavanje posljedica bolesti - razvoj temeljnih postavki: - od davnina ovjek je udobrovljavao bogovima; u pisanim dokumentima, poslovicama i obiajima savjeti o zdravom nainu ivota, spreavanju i lijeenju bolesti - glavni izvor znanja su ljekarue; znanje se prenosi s koljena na koljeno - prosvjetiteljstvo - polovica 17.st. osnovna ideja pokreta spoznaja vodi do mijenjanja svijeta nabolje; akcije da se ljudsko neznanje razbije prosvjeivanjem - rezultat: razvoj zdravstvenog prosvjeivanja na podruju zatite zdravlja - irenjem znanja postizalo se mijenjanje zdr.ponaanja (spoznaja o uzronicima zaraznih bolesti dovela je do novih higijenskih mjera) - predstavnici kod nas: Andrija tampar, M.A. Reljkovi, Jovanovi - biheviorizam znanje samo po sebi ne mijenja ljudsko ponaanje - smjer u psihologiji koji se temelji na objektivnom promatranju i mjerenju ponaanja - pretpostavka da su razni oblici ponaanja posljedica vanjskih podraaja i da se ne ue tijekom ivota - ponaanje koje ima loe zdr.posljedice rezultat je pogreno nauenog ponaanja; novo uenje drukijeg ponaanja moe smanjiti posljedice ranije nauenog; navike su bitne! - predstavnici: J.P. Pavlov, J.B. Watson - psihodinamska teorija S. Freud; razvija se analiza nesvjesnog i podsvjesnog na stavove prema zdravlju i bolesti i na zdr.ponaanje; prepoznaje se velika uloga osjeajnog, osobito straha i tjeskobe - analiza stavova i mogunost njihovog mijenjanja su u sreditu drutveno prihvaanje - veliko se znaenje pridaje osobi odgajatelju i situaciji transfera, prouava se obiteljska dinamika i njen utjecaj na razvoj stavova

31. DEFINICIJE - MOTIVACIJA, NAVIKA, STAV - motivacija svjesna pokretaka snaga koja usmjerava nae ponaanje, temelji se na unutarnjim pobudama i vanjskim podraajima - motiv poticajni razlog, povod, pobuda za djelovanje

21

- navika ustaljen, razmjerno automatiziran nain ponaanja u odreenim okolnostima, nauen procesom uvjetovanja i ponavljanja - stav razmjerno trajna tendencija reagiranja prema osobama, situacijama... pozitivno ili negativno usmjerena prema pojavama; stjeu se na temelju iskustva i uenja, pod utjecajem neposredne drutvene okoline - pozitivni stavovi se razvijaju prema onome to zadovoljava potrebe i interese - sastavnice stava: - kognitivna (spoznajna) - afektivna (osjeajna) - akcijska (voljna)

32. PRISTUPI/KONCEPTI ZDRAVSTVENOM ODGOJU - razlike u ciljevima i nositeljima programa 1. UENJE SUDJELOVANJEM U AKCIJAMA ZAJEDNICE - sociodinamski pristup naini prenoenja sadraja postali su vaniji od samog sadraja - sudjelovanje u zajednikom radu, uenje tijekom rada - zajedno se donosi odluka o potrebama, prioritetima i nainu zadovoljavanja tih potreba, vano je imati na umu da razliite sredine imaju razliite potrebe - SUZATITA I SAMOZATITA - sudjelovanje lanova zajednice i strunjaka zdr. slube - osposobljavanje svakog pojedinca za skrb o svom zdravlju i zdravlju svoje okoline, npr. klubovi koji se bave zdr. problemima svojih lanova (kao poseban oblik samozatite/suzatite) - samozatita je pravo i dunost (Ustav) 2. ZDRAVSTVENI ODGOJ KAO MJERA ZATITE ZDRAVLJA - najvanija opa mjera, osnovni instrument soc. medicine - u zdr. odgoju (u irem smislu) sudjeluju svi: obitelj, policija, sveenik, uitelji, novinari - zdr. radnici - vaan element, njihov zadatak je da se svjesno i aktivno ukljue u ve postojeu mreu, da ire istine i zdravstveno provjerene postavke, da potiu sudjelovanje - zdr. odgoj sadri zdravstveno-odgojne elemente, a ujedino je i medicinska disciplina koja se oslanja na znanstvena postignua humanistikih znanosti (soc, psih,ped) a osnovne postavke crpi iz medicinskih iskustva o zdravom i bolesnom ovjeku, njegovom ponaanju OBLICI ZDRAVSTVENOG ODGOJA: 1. OSOBNI PRIMJER - npr. zdravstvenog radnika; moan oblik zdr.odgoja 2. SAVJETOVANJE - najei oblik koji obavljaju zdr. radnici - znai razumjeti sugovornika i pomoi mu da shvati svoje ponaanje i donese odluku

22

- 3 procesa: identifikacija problema, osvjeivanje, donoenje odluke o rjeenju 3. ODGOJNE MJERE - usmjerene na mijenjanje navika i promjenu stava, trajni interakcijski odnos, pouavanje, rad, vjeba, nagrada-kritika, aktivno uenje 4. PROSVJEIVANJE - irenje znanja i istina, a znanje se stjee tijekom odgojnog procesa poruke trebaju biti shvaene, prihvaene i zapamene (za prihvaanje/negiranje injenica vani su stavovi) 5. ZDR. AKCIJE (KAMPANJE) I PROPAGANDA - mjere koje utjeu na irenje zdr.poruka u zajednici i mobilizaciji ljudi na provoenju nekih zdr.zadataka - u zdr.propagandi se nastoji sadraje vane za ouvanje zdravlja povezati s privlanim slikama - antipropaganda stvaranje odbojnosti prema tetnom zdr.ponaanju 6. ZDRAVSTVENI ODGOJ U ZAJEDNICI dio je drutvenog i dobrotvornog rada lijenika i sestara - smisao: poticanje, povezivanje, potpora samozatitnih aktivnosti u zajednici - postii da si ovjek i zajednica sami mogu pomoi

33. OSNOVNE METODE RADA U ZDRAVSTVENOM ODGOJU - jednosmjerne metode: - METODA PREDAVANJA vrlo malo povratnih informacija; najea metoda - nekoliko tipova predavanja: objanjavanje, opisivanje, izlaganje, pripovjedanje, dokazivanje, govor - moe se izvoditi u vie oblika predavanja, koriste se razliita sredstva: video, tv, broure, prirunici - dvosmjerne metode omoguuju povratne informacije: 1. RAD S MALOM GRUPOM odvija se u obliku seminara, teajeva, rasprava - izmjena miljenja i iskustava; slobodna rasprava bez autoritativnog stava - jedna je od najjaih metoda za razvoj i mijenjanje stavova i navika 2. INDIVIDUALNA METODA sastoji se od razgovora sa pacijentom i savjetovanja (intervju) 3. VJEBE nune osobito za stjecanje nekih psihofizikih vjetina; imaju slab uinak 4. RJEAVANJE PROBLEMA vrlo uspjena metoda kojom se vjeba primjena znanja, a moe biti organizirana ili u realnim okolnostima ili u obliku igre 5. AKTIVAN RAD U ZAJEDNICI najuspjenija metoda, ali provoenje trai dobru pripremu i praenje tijekom izvoenja, punu prisutnost i onoga koji ui i onoga koji poduava - u zdravstvenoj propagandi upotrebljavaju se KRATKE PORUKE koje se ire i ponavljaju raznim putovima - usmene, pisane, plakati, letci, film, video, sredstva javnog informiranja...

"PROMICANJE ZDRAVLJA"

23

34. DEFINICIJA PROMICANJE ZDRAVLJA - aktivno sudjelovanje graana utemeljeno na shvaanju da je zdravlje na najkonkretniji nain odreeno nainom ivota ljudi i njihovom interakcijom s okolinom - Kikbush - cilj je da se pojedincima i zajednicama omogui poveana kontrola nad imbenicima koji uvjetuju zdravlje

35. KONFERENCIJA I POVELJA IZ OTTAWE - 1986. odrana Prva meunarodna konferencija o promicanju zdravlja - WHO - Povelja iz Ottawe def. promicanja zdravlja proces kojim se omoguuje ljudima da poveaju kontrolu i unaprijede svoje zdravlje - definira 5 prioritetnih podruja za akciju: 1. izgraditi zdravu javnu politiku 2. stvoriti okolinu koja potpomae 3. podravati akcije zajednice 4. razvijati osobne vjetine 5. preusmjeriti zdr.slubu - prihvaen je novi pristup ambijent za zdravlje zdrave kole, bolnice, zdr.radno mjesto... - naglaava praktine mjere i projekte koji stvaraju zdravi okoli - gradi se na pretpostavki da praktiki u svakoj organizaciji ili zajednici postoje pretpostavke za postizanje boljeg zdravlja - projekti ambijenta za zdravlje trebaju imati zajednike strateke provedbene elemente: 1. politike/strateke ciljeve 2. akciju na 2 razine: politika i tehnika 3. naglasak na org.razvitku i institucionalnoj promjeni 4. izgradnja saveza i suradnje izmeu sketora, politikih i izvrnih osoba koje odluuju 5. ukljuivanje zajednice i davanje ovlasti zajednici

36. MEUNARODNE KONFERENCIJE O PROMICANJU ZDRAVLJA I NJIHOVE PORUKE Konferencija u Adelaidi 1988. - zdravlje je podjednako osnovno ljudsko pravo i razborita soc.investicija - potie vlade da promiu zdravlje putem povezivanja gosp., soc. i zdr.politike - 4 prioritetna podruja zdrave javne politike: 1. unapreenje zdravlja ena svjetski primarni promotor zdravlja 2. hrana i prehrana osigurati odgovarajuu koliinu zdrave hrane za sve 3. duhan i alkohol glavne zdravstvene opasnosti koje zahtijevaju neposrednu akciju 4. stvaranje potpomaueg okolia tako da se zdravlje njeguje i titi

24

Konferencija u Sundsvallu 1991. - naglaava bitnu vezu izmeu zdravlja i okoline - konferencija se usredotoila na 6 podruja: edukacija, hrana i prehrana, dom i susjedstvo, posao, transport i srb - uvedena su 3 modela za analizu i razumijevanje i ponaanje prema okolinskim problemima, te nain kako se na njih djeluje: 1. model za analizu strategije promocije zdravlja 2. sandvelska piramida potpomauih okolina 3. akcija potpomauih okolina - 7 toaka strategije za promjenu okoline koja e podravati zdravlje: 1. izgradnja politike (npr. politika iste vode) 2. zakonodavna akcija regulacija 3. preusmjeravanje organizacija (transformirati drutvo koje provodi zatitu) 4. zauzimanje pozvati na promjenu putem vlasti 5. izgradnja saveza/stvaranje svijesti (nagovoriti ministarstva na suradnju) 6. osoposobljavanje (pomoi opskrbu pitkom vodom) 7. mobilizacija/opunomoavanje (organizirati stanovnike da ograde podruje)

Konferencija u Dakarti 1997. - odravala se u vrijeme velikih promjena nastalih nakon odravanja prijanjih konferencija - 3 cilja: 1. dati pregled i procjenu utjecaja promicanja zdravlja 2. identificirati inovativne strategije radi postizanja napretka u promicanju zdravlja 3. pomoi razvitak partnerstva u promicanju zdravlja - donesena je Deklaracija kojom se postavljaju prioriteti u promicanju zdravlja u 21.st. : 1. unaprijediti drutvenu odgovornost za zdravlje 2. poveati investicije za zdravstveni razvitak 3. proiriti partnerstvo za zdravlje 4. poveati mogunost zajednice i odgovornost pojedinca 5. osigurati infrastrukturu za promicanje zdravlja Konferencija u San Juanu (Puerto Rico) 1998. - SZO pozvala sve zemlje lanice da razrade globalni savez za promicanje zdravlja, primjene prioritete iz Dakarte i prihvate pristup jasno vidljivih rezultata promicanja zdravlja

37. POJAM "SETTINGS" U PROMICANJU ZDRAVLJA

25

unapreenje zdravlja obuhvaa razliite pristupe i metode (npr.prosvjeivanje i obrazovanje, zakonodavstvo, porezne i administrativne mjere, organizaciju, razvoj zajednice) - najbolji pozitivan uinak na zdravlje dobiva se zajednikim djelovanjem na bitne faktore koji utjeu na zdravlje u odreenim prilikama (stanovanje, prehrana, zatita na radu, suzbijanje puenja, jaanje drutvene potpore osamljenih) - "KOLA KOJA PROMIE ZDRAVLJE" - promicanje zdravlja djece putem kole je dugogodinji zadatak SZO, zapoeo je 1950. - 1986. SZO i UNICEF objavili publikaciju "Pomo milijardi djece da naue o zdravlju" - 1995. akcija "zdravlje za sve" (zasnovana na porukama Povelje iz Ottawe i Dakarte) koja podupire i provodi promociju zdravlja i zdr.odgoja na lokaloj, nacionalnoj, regionalnoj i svjetskoj razini - cilj: poveati broj kola koje e se moi nazvati i "kole koje promiu zdravlje" tj. kole u kojima e se stalno podupirati zdrav ivot, koje e se sve vie doivljavati kao okolina u kojoj se zdravo ivi, ui i radi - istraivanja pokazuju da programi koji unaprijeuju kolsko zdravlje mogu smanjiti uobiajene zdr.probleme, poveati uinkovitost obrazovnog sustava i javnog zdravstva, te ubrzati soc. i gosp. napredak svake zemlje - POKRET "ZDRAVI GRAD" - pokrenuo ga je regionalni ured za Europu 1986. ime se eljela postii osnovica za primjenu naela "zdravlje za sve" na lokalnoj razini 11 gradova (ZG), danas 35 gradova diljem Europe - bit projekta je koncept grada onoga to grad jest i to bi kao zdrav grad mogao postati - grad se shvaa kao sloeni organizam koji ivi, die, raste i stalno se mijenja - zdravi grad unapreuje svoju okolinu i proiruje svoje resurse kako bi ljudi, dajui potporu jedni drugima, mogli dosegnuti svoj najvii potencijal - podrazumjeva proces, a ne samo rezultat; u njemu postoji svijest o zdravlju kao bitnom sadraju kojeg se eli unaprijediti - svaki grad moe biti zdravi grad predan ideji zdravlja i ako u njemu postoji struktura, te se odvija proces koji pridonosi njegovu unapreenju - djelovanje na lokalnoj razini zahtijeva politiku potporu, preusmjeravanje politike prema pravinosti, unapreenju zdravlja i spreavanju bolesti

"ZDRAVSTVENA ZATITA I ZDRAVSTVENA SLUBA" 38. SVRHA ZDRAVSTVENE ZATITE 1. promocija (unapreenje) zdravlja 2. prevencija (spreavanje) bolesti

26

3. pravodobno otkrivanje bolesti radi uinkovitog lijeenja ili rehabilitacije (obnavljanje preostalog)

39. MJERE ZDRAVSTVENE ZATITE I TIJEK BOLESTI - standardni medicinski i drugi postupci za identifikaciju (dijagnozu) zdr.stanja (potreba) i zdr.intervencije (modifikaciju tijeka bolesti) - prema cilju dijele se na: 1. preventivne imaju za cilj spreavanje nepovoljnog zdr.stanja 2. kurativne svrha im je lijeenje i skrb - ponekad se u istom smislu govori o: 1. aktivnim mjerama poduzimaju se na inicijativu strunjaka i koje su preventivne 2. pasivnim mjerama koje se poduzimaju na zahtjev pacijenta/bolesnika i koje su terapijske/kurativne - sa stajalita suvremene koncepcije medicine takve su podjele neosnovane jer velik broj kurativnih mjera spreava pogoranje tijeka bolesti, pa ima preventivan karakter TIJEK BOLESTI - za akutne bolesti - zaraza -> 1. faza - inkubacija (poetak) od ulaska uzronika u tijelo do pokazatelja -> vrijeme razvijene bolesti - za kronine bolesti - 1. faza latentnih bolesti cilj je to ranije prepoznati fazu latencije (npr. sistematskim pregledom) - nakon latencije slijedi 1. faza bolesti - ishod bolest se moe prekinuti u bilo kojoj fazi - najei ishod je ozdravljenje, ali kod kroninih bolesti je to teko, pa dolazi do smrti, invalidnosti, oteenja

zdravlje - poboljanje kondicija - (pre) patogeneza latentna 1.znakovi razvijena pogoranje trajna ote. otpornost faza bolest komplikacije

SPEKTAR MJERA: - uvanje i unapreenje zdravlja razvitak tjelesnih i duevnih potencijala - npr. odgoj i obrazovanje, zdravi uvjeti ivota, rekreacija i fizika kultura - spreavanje bolesti i oteenja specifine mjere, gdje se zna uzrokposljedica - npr. osobna higijena, protektivna hrana, nepuenje, umjereno pie, samozatita, imunizacija, suzbijanje pretilosti - pravodobno otkrivanje i intervencija rano, da se moe uspjeno intervenirati

27

- npr. sistematski pregledi, praenje epidemijske situacije, suzbijanje straha, osposobljavanje za samopregled, poboljavanje rutinske dijagnostike - potpuno lijeenje, spreavanje nesposobnosti lijekovi, drugi oblici zatite (dijeta, njega), kontinuitet u lijeenju, osamostaljenje bolesnika u neposrednoj i iroj okolini - rehabilitacija i spreavanje invalidnosti - osposobljavanje funkcija medicinskim metodama medicinska rehabilitacija - osposobljavanje za rad i adekvatno radno mjesto profesionalna rehabilitacija - stvaranje uvjeta za samostalnu egzistenciju socijalna rehabilitacija 40. RAZLIKE IZMEU PROMOCIJE ZDRAVLJA I PREVENCIJE BOLESTI UNAPREENJE (PROMICANJE) ZDRAVLJA - zdravlje pozitivna i multidimenzionalna koncepcija bolesti - usmjerenost ka puanstvu u njegovom cjelokupnom okoliu - voenje rauna o spletu svih zdravstvenih problema - raznolika i meudopunjavajua strategija - pristup posrednitva i osposobljavanja - poticajne mjere koje se pruaju svom puanstvu - putem programa se prouavaju promjene u zdr.stanju graana - laike udruge, skupine graana, lokalne, opinske i upanijske uprave smatraju se potrebnima za postizanje cilja u promociji zdravlja - izrazito dinamiki pristup PREVENCIJA BOLESTI - zdravlje odsutnost bolesti - medicinski model - usmjerenost na najugroenije skupine u puanstvu - voenje rauna o specifinoj patologiji, te strategija jednog udarca - direktna i uvjeravajua strategija - usmjerena prema ciljanim skupinama - programi su usmjereni najvie na pojedince skupine subjekata - preventivni programi su predmet zanimanja strunih skupina pojedinih zdr.disciplina - statiki pristup

41. ZDRAVSTVENA SLUBA - drutvena djelatnost u kojoj zdravstveni radnici specifinim sredstvima, opremom i metodama rade na unapreenju zdravlja, spreavanju bolesti i pravodobnom otkrivanju, dijagnostici, lijeenju i rehabilitaciji bolesnika

42. NAELA ORGANIZACIJE ZDRAVSTVENE SLUBE 1. pravo svakog ovjeka na zdravlje ustavno jamstvo, svatko ima pravo na zdrav ivot i okoli

28

2. primjena dispanzerske metode rada naglasak na prevenciji 3. primjena zdravstvene medicine 2 zadatka: a) trajno kritiko praenje, ocjenjivanje i usavravanje vlastite prakse (osobito zbog nadriljenitva) b) trajno usavravanje i praenje strunih dostignua medicinske spoznaje i tehnike brzo zastarijevaju i mijenjaju se - dozvola za prof.rad ili za naziv specijalista obnavlja se svakih 6.g. kod nas - praenje strune literature 4. primjena timskog rada timski rad (WHO) je metoda koja omoguuje nekolicini osoba sa zajednikim ciljem da svoje sposobnosti najbolje iskoriste meusobnim upotpunjavanjem vjetina i iskustva najei nain rjeavanja zdrav.problema - tim obuhvaa razliite strune profile - voditelj osigurava unutarnju povezanost i koordinaciju 5. aktivna suradnja stanovnitva - 3 elementa: a) prihvaanje odgovornosti ljudi za svoje zdravlje zdravllje zajednice b) sudjelovanje ljudi u zdr.akcijama i poticanje novih c) sudjelovanje u donoenju odluka o zdr.zatiti 6. suradnja s drugim djelatnostima - suraivati sa drugim djelatnostima (prosvjetnim, poljoprivrednim) jer utjeu na zdravlje pojedinca i populacije

43. ZDRAVSTVENE USTANOVE: DOM ZDRAVLJA - primarna zatita - dom zdravlja je ustanova na primarnoj razini i provodi mjere primarne zdravstvene zatite u lokalnoj zajednici putem slubi: 1. ope/obiteljske medicine 2. pedijatrije 3. ginekologije 4. hitne medicine 5. stomatoloke 6. patronane slube - te su slube najee organizirane u obliku tzv. "zakupa", privatnih praksa - u domu zdravlja moe postojati jo i: 7. medicina rada 8. kliniki laboratorij 9. fizika terapija i rehabilitacija 10. administrativne i pomone slube - higijensko-epidemioloka i soc.-med. sluba, te kolska medicina smjetene su takoer u DZ, ali organizacijski pripadaju upanijskom zavodu za javno zdravstvo - moe u tom sastavu imati i polikliniko-specijalistike jedinice ili ordinacije koje organizacijski pripadaju nadlenoj opoj bolnici (ako je potrebito)

29

- reformom zdr.sustava postoje 102 DZ na primarnoj razini to je najnia ustanova - 85% problema mora se rijeiti na toj razini; mora imati kontinuitet zdr.zatite; mora biti dostupna

44. ZDRAVSTVENE USTANOVE: BOLNICA - sekundarna zatita specijalistiko-konzilijarna djelatnost - bolnika djelatnost - ustanova koja putem stacionara i polikliniko-konzilijarne djelatnosti provodi zdravstvenu zatitu koja obuhvaa: 1. dijagnostiku 2. lijeenje i rehabilitaciju 3. rad na medicinskim istraivanjima 4. na zdravstvenom odgoju i na izobrazbi zdr.radnika 5. sudjelovanje u praenju i prouavanju zdr.stanja stanovnitva - bolnice mogu biti: 1. SPECIJALNE lijeenje i rehabilitacija bolesnika koji boluju od odreenih skupina bolesti ili odreenih dobnih skupina ( djeje, gerijatrijske) 2. OPE ima najmanje jedinice za unutranje bolesti, kirirgiju, pedijatriju ginekologiju i porodnitvo, te druge djelatnosti (radiologija, anesteziologija) - provodi polikliniki rad putem specijalistikih ordinacija - u bolnicama rade lijenici specijalisti, zdr. i dr.radnici dr.medicine mogu biti zaposleni u bolnici kao sekundarni lijenici za odreene poslove, esto privremeno dok se ne specijaliziraju - problemi: trokovi, financiranje, preoptereenost, smanjivanje kreveta, duina lijeenja

45. ZDRAVSTVENE USTANOVE: ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO - specijalizirane organizacije u zdravstvu koje: 1. prate i istrauju zdr.stanje stanovnitva 2. pojavu i irenje zaraznih i nezaraznih kroninih bolesti 3. utjecaj ekolokih faktora na zdravlje 4. vode zdr.statistiku 5. surauju s meunarodnim organizacijama i ustanovama 6. provode istraivanja - te zadatke obavljaju upanijski zavodi za javno zdravstvo koji su povezani u jedinstvenu javnozdravstvenu slubu kojoj je na elu Hrvatski zavod za javno zdravstvo - glavna publikacija Zavoda je Hrvatski zdravstveni statistiki ljetopis - funkcije: vertikalnog povezivanja javnozdravstvenih djelatnosti upanijskih zavoda za javno zdravstvo i njihovih higijensko-epidemiolokih odjela u domovima zdravlja - djelatnost zdravstvenih zavoda:

30

1. 2. 3. 4.

javno zdravstvena djelatnost djelatnost medicine rada djelatnost transfuzijeske medicine djelatnost zatite mentalnog zdravlja

- tercijarna razina uz sekundarnu obuhvaa i: 1. pruanje najsloenijih oblika zdr.zatite iz spec.-konz. i bolnikih djelatnosti 2. znanstveno-istraivaki rad 3. izvoenje nastave za izobrazbu zdr.radnika - obuhvaa djelatnost klinika, klinikih bolnica i klinikih bolnikih centara

46. ZDRAVSTVENI RADNICI: BROJ I KRETANJE U SVIJETU I U RH - u RH 2-3 zdr.radnika na 1000 stanovnika; danas u direktnoj zdr.zatiti radi preko 5% svih zaposlenih, a za zdr.zatitu se izdvaja 5-7% narodnog dohotka -lijenici, medicinske sestre, babice posljedice neravnomjerne raspodjele zdr.radnika "brain drain"= odljev mozgova - 2.5 milijuna lijenika, 4 milijuna med.sestara radi u svijetu, 2/3 u razvijenim zemljama, 1/3 u nerazvijenim zemljama u kojima ivi 2/3 ukupnog stanovnitva - u razvijenim zemljama smatra se da se koluje previe zdr.radnika i da zbog toga naglo poskupljuje zdr.zatita, sve je vei broj nezaposlenih lijenika (150200 000) - u nerazvijenim zemljama nema sredstava da bi se lijenici platili, 20% svjetskog stanovnitva nema mogunost koritenja zrd.zatite - najrazvijenije zemlje imaju manje lijenika (1 na 350 st.), a razmjerno vie sestara - zemlje u razvoju 1 na 6000 st., zemlje subsaharske Afrike 1 na 18000 st., u RH 1 na 250 st. - broj lijenika na 1000 st. (1993.-97.) podaci: RH 2,3 , Italija 5,5 , Turska 1,1 - openito se smatra da je med.sestara premalo, pa se procjenjuje da e to biti najtraenija struka razlozi: starenje populacije, AIDS i druge kronine bolesti, savjetovanje zdravih - WHO preporuuje smanjenje upisa na med.fakultete, odravanje i poveanje visokog obrazovnog standarda, naglasak na uvanju i unapreenju zdravlja, psih.potpora, zatita i njega kroninih bolesnika - u RH 51000 zaposlenih zdr.djelatnika u zdravstvu, 37% VSS, SSS i via 65,5% - trend je poveanje strunosti i sudjelovanje u zdr.zatiti sve veeg broja strunjaka razliitih profila - na zdr.zatiti rade radnici sa zavrenom zdr.kolom i ostali radnici (soc.radnici, psih, ped, pravnici) - sustav obrazovanja: 1. pomono osoblje 2. srednje struno

31

3. vie struno 4. fakultetsko 5. pripravniki sta 6. poslijediplomski znanstvenici ili u obliku specijalizacije 7. specijalizacija (3.-4.g.) - u RH u opoj praksi od ukupnog broja zaposlenih lijenika 1/3 je lijenika specijalista ope/obiteljske medicine

47. RAZLIKE IZMEU PRIVATNE PRAKSE I JAVNO ZDRAVSTVENE SLUBE 1. prostor i oprema osobno vlasnitvo, suvlasnitvo, vlasnitvo druge osobe/organizacije, dravno vlasnitvo 2. nain poslovanja i organizacije rada - privatni djelatnik je za to sam odgovoran, u javnoj slubi to radi npr. ravnatelj 3. nain plaanja usluga - privatno izravno od pacijenta ili ugovorom o neizravnom plaanju s osig.drut. o pruanju primarne zdr.zatite i paualno plaanje - javna sluba neizravno putem osiguranja 4. nain plaanja lijenikog rada - privatnik "cijena usluga" - javna sluba "glavarina" - privatnici s ugovorom s HZZO-m plaaju se na isti nain kao i javno zdravstveni djelatnici - privatna praksa vlastiti prostor, oprema, on je poslodavac, moe i ne mora imati zaposlenike - po zakonu je obrtnik - moe i ne mora imati ugovor sa HZZO-m - zakupci nemaju svoj vlastiti prostor, nalaze se u Domu zdravlja, oprema nije njihova - mora imati zaposlenike med.sestru - mora imati ugovor sa HZZO-m

"IZABRANI JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEMI" 48. KARDIOVASKULARNE BOLESTI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM - preko 50% uzrok smrti, na 1.mjestu - faktori rizika: 1. dob, spol (mukarci ee, dob 60.-69.g.) 2. prehrana (masti lipidi, kolesterol, pretilost) 3. puenje 4. povieni krvni tlak 5. alkohol

32

6. tjelesna neaktivnost (razvijene zemlje) 7. stres 8. nasljee - primarna prevencija: rad sa zdravim ljudima da bi se odgodilo/preveniralo - sekundarna prevencija: rad sa osobama pod rizikom koje jo nisu bolesne - tercijarna prevencija: rad sa bolesnicima da im se produi ivot - vrste bolesti: 1. arteroskleroza stanjenje tj. smanjenje volumena krvne ile, dovodi do povienja krvnog tlaka 2. infarkt dio srca ostaje bez krvi, nefunkcionalan a) miokardiopatija vezano uz srane miie, oslabljelo srce, ne moe pumpati b) ishemijska bolest srca i angina pektoris ovjek jo nema oteenje srca, no ono je slabo 3. inzult modani udar modana kap a) nema opskrbljenosti kisika u mozgu b) prsnue krvnih ila u mozgu

49. MENTALNO/DUEVNO ZDRAVLJE - duevno zdravlje je sposobnost rjeavanja problema na temelju realnog uvida u situaciju, a u okvirima svoje tradicije i kulture - etiologija uglavnom nepoznata ili nedovoljno poznata, pa je teko ostvariti strategiju programa unapreenja i zatite duevnog zdravlja - ne smije se ekati na rezultate istraivanja, ve se treba koristiti nepotpunim spoznajama i smanjiti utjecaj onih imbenika za koje postoji vjerojatnost da mogu izazvati duevne poremeaje - odreivanje duevnog zdravlja: 1. u prihvaenom uvjerenju da duevno i tjelesno zdravlje postoje odvojeno, zaboravljajui na nedjeljivost zdravlja te meuzavisnost duevnog, tjelesnog i drutvenog ivota 2. proizlazi iz 1., oituje se u zasebnom promatranju tjelesnih i duevnih poremeaja 3. vjerovanje da se zdravlje i bolest meusobno iskljuuju - zdravlje odsutnost bolesti, postoji uvijek bez obzira na bolest 4. zamka u vjerovanju da su duevna bolest, ludost i zloa gotovo sinonimi, te ih je nemogue razluiti i definirati - unapreenje duevnog zdravlja planiranje programa primarne prevencije na razini zajednice, usmjerava panju na 2 vrste pojava: 1. trajni utjecaj fizikih, psihosocijalnih i socijalnokulturnih imbenika 2. kratkorone iznenadne promjene koje mogu ugroziti zadovoljavanje prosjenih potreba pojedinca tzv. krizna stanja

33

- spreavanje duevnih poremeaja: 1. primarna prevencija spreavanje odreene bolesti ili oteenja 2. sekundarna prevencija obuhvaa postupke koji e skratiti razdoblje bolesti ili oteenja, sprijeiti njihovo irenje, te ograniiti posljedice, ranu pravodobnu dijagnozu i uspjeno lijeenje 3. tercijarna prevencija obuhvaa mjere usmjerene prema ogranienju nesposobnosti i hendikepa kao posljedice oteenja ili bolesti koji se ne mogu potpuno izlijeiti - najee: alkoholizam, PTSP, shizofrenija, depresija... - mentalna retardacija nasljee, porod, vrste...

50. AIDS I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 1. GONOREJA - iri se spolnim kontaktom, uzronik je bakterija gonokok, zahvaa samo organe sa sluznicom - nelijeenje kod ena moe dovesti do trajne neplodnosti; uspjeno se lijei antibioticima, lijeiti oba partnera 2. SIFILIS (LUES) - uzronik je bakterija spiroheta koja ulazi u krvotok prilikom spolnog odnosa i moe zahvatiti sve dijelove tijela - mjesto infekcije u obliku tvrdog bezazlenog ira (oko 3tj. nakon infekcije), ako se ne lijei bolest se proiri na kou (2.stupanj bolesti), a odatle na ostale organe (3.stupanj bolesti) i to na mozak i lenu modinu, uzrokujui teka oteenja i smrt - uspjeno se lijei antibioticima 3. CLAMIDIA - bakterijska infekcija genitalnog podruja - najproirenija spolna bolest naroito kod adolescenata, kod ena dolazi do upale vrata maternice, a kod mukaraca upala mokrane cijevi, a moe biti i bez simptoma - lijeenje antibioticima (oba partnera) - prevencija: redoviti gin.pregledi, kondomi 4. AIDS (HIV INFEKCIJA) - sindrom steene imunodeficijencije, uzronik virus HIV (virus humane imunodeficijencije) koji napada T-limfocite, slabi imunoloki sustav organizma i smanjuje sposobnost obrane od infekcije i malignih bolesti - prenosi se spolnim kontaktom, preko krvi, zajednikom uporabom igala, te sa zaraene majke na dijete tijekom trudnoe, poroda i dojenja - razdoblje bez simptoma moe trajati od 6.mj.-10.g. - inficiranost se utvruje HIV testovima nakon 2.-6.tj. nakon zaraze - simptomi: umor, nono znojenje, gubitak teine, promjene na koi, sluznici usta, oteeni limfni vorovi, dugotrajni suhi kaalj, proljev 5. GENITALNI HERPES

34

- prenosi se spolnim kontaktom, ali i dodirom - infekcija najee ne pokazuje simptome, ali virus trajno ostaje u tijelu, te izaziva upale, promjene na vratu maternice i rodnice i povezuje se s rakom vrata maternice - nema lijeka za eliminacije virusa iz tijela, ali se antivirusnim sredstvima mogu ublaiti simptomi, smanjiti uestalost izbijanja mjehuria i skratiti njihovo trajanje 6. HEPATITIS B - teka upala (bolest) jetre - posljedice: teka upala reproduktivnih organa, neplodnost, rak, smrt

51. NASILJE U OBITELJI KAO JAVNOZDRAVSTVENI PROBLEM - nasilje je rezultat grube sile koju provode pojedinci ili pojedine skupine ili ak itav drutveno-politiki sustav - radi se o primitivnom iivljavanju snage i moi nad rtvama, a obino je rije o fizikoj prisili, nanoenju boli, poniavanju, maltretiranju, zastraivanju, ali i o ranjavanju i ubijanju - poseban oblik nasilja je zlostavljanje prisiljavanje na odreene postupke protiv volje i elje rtve, a na temelju hijerarhijske moi, ucjene... - rtve su oni koji stradaju, esto ostaju nepoznate (zbog srama, straha, ili ne trae pomo), od 4 incidenta samo 1 biva poznat - pri spreavanju i suzbijanju te pojave treba raditi preventivno, pronalaziti rizine sredine, identificirati nasilnika, kanjavati nasilje kao kriminal i provoditi socijalne mjere da se sprijei ponavljanje - rtve treba pravno i djelotvorno zatititi i pomoi im - uspjeni oblici pomoi: deurstva uz telefon, osiguranje privremenog smjetaja za rtve nasilja...

"MEDICINSKA ETIKA" 52. ANALIZA HIPOKRATOVE ZAKLETVE - ETIKA je nauka o moralu - MORAL je sustav predodbi o dobru i zlu u drutvenoj svjesti - MEDICINSKA ETIKA je skup naela i pravila prema kojima se postupci lijenika i drugih zdr.radnika ocjenjuju kao dobri ili zli - HIPOKRATOVA ZAKLETVA je izvorna toka svih lijenikih zakletvi i kodeksa; nastala u Grkoj izmeu 5. i 3.st.pr.n.e.

35

- 59 djela razraeni tadanji etiki aspekti medicinskog rada, "zakletva", upute, umijee, epidemije, lijenik, zakon - nabraja se ispravno i neispravno ponaanje lijenika, njegove ope dunosti i obveze - na poetku kranstva ponovna formulacija Hipokratove zakletve koja poinje velianjem Boga Oca i Isusa Krista - industrijska revolucija novi kodeksi etika se vie ne usklauje sa religijom - danas se polae enevska zakletva 1948.g. - humanizam je osnova lijenike obveze i tu vrijednost se ne smije prekriti ni pod koju cijenu - najvanije je zdravlje pacijenta, jednakost pacijenata i uvanje tajne, potivanje ljudskog ivota od samog zaetka

53. NAELA NA KOJIMA SE TEMELJI MEDICINSKA ETIKA - etiki principi u medicini temelje se na opem moralu: 1. ivot je najvea vrijednost i najvee dobro 2. ini dobro, ne nanosi tetu 3. naelo istinitosti i povjerenja - lijenika tajna, obveza istinitog obavjetavanja bolesnika, zabrana spolnog iskoritavanja pacijenta, zatita pacijenta od drutvene nepravde, zatita bolesnika i ranjenih u ratu, zatita bolesnika od nadriljenitva 4. naelo jednakosti i autonomije pacijenta 5. naelo prava i obveze svih ljudi 6. naelo suradnje i dobrih odnosa meu zdr.radnicima 7. naelo stalnog uenja i usavravanja

54. ETIKI KODEKSI 1. Nirnberki zakonik (1947.) Meunarodni sud u Nirnbergu i etiki principi eksperimentiranja na ljudima 2. Meunarodni kodeks medicinske etike (1949.) Svjetsko medicinsko udruenje (SMU) 3. Helsinka deklaracija (1964.) SMU upute o radu lijenika prilikom klinikog istraivanja 4. Deklaracija iz Sidneya (1968.) SMU odreenje vremena smrti 5. Deklaracija iz Osla 1970.) SMU o terapeutskom abortusu 6. Tokijska deklaracija (1975.) SMU odnos lijenika prema torturi i ostalim nehumanim, okrutnim i poniavajuim postupcima ili kaznama u odnosu na zatoenitva i utamnienja 7. Havajska deklaracija (1976.) SMU rad psihijatara 8. Pravila medicinskog ponaanja u sluaju rata SZO, Crveni kri i druge org.

55. ETIKI IZAZOVI DANANJICE

36

- su eutanazija i pobaaj, kloniranje, transplantacija organa; zatim prisilna hospitalizacija (72h) - piramida u donoenju odluka - zakon - deontologija - etika - moral - poetak ivota umjetna oplodnja, sterilizacija, abortus, iskoritavanje ljudskog fetusa za istraivanja, kloniranje, spreavanje genetskih poremeaja - pokusi na ovjeku informirana suglasnost, terapijski pokusi, objavljivanje rezultata pokusa na ljudima - transplantacija tkiva - psihokirurgija - obvezne mjere zdr.zatite / informatika cijepljenje, prijava bolesti, prisilna hospitalizacija, obvezni pregledi; kompjuterizacija medicinskih podataka - ekologija Andrija tampar je 1926.g. saeo principe na kojima se treba osnivati rad i organizacija zdravstvene slube u 10 toaka: 1. Vanije je obavjetavanje naroda od zakona. 2. Najvanije je pripremiti u jednoj sredini teren i pravilno shvaanje o zdravstvenim pitanjima. 3. Pitanje narodnog zdravlja i rad na njegovom unapreenju nije monopol lijenika, nego se s njim treba da bave svi bez razlike. Samo ovom zajednikom suradnjom moe se unaprijediti narodno zdravlje. 4. Lijenik treba da je uglavnom socijalni radnik; s individualnom terapijom ne moe mnogo da postigne; socijalna terapija je sredstvo koje ga moe dovesti do pravog uspjeha. 5. Lijenik ne smije biti ekonomski ovisan o bolesniku, jer ga ekonomska ovisnost spreava u glavnim njegovim zadacima 6. U pitanju narodnog zdravlja ne smije se initi razlika izmeu ekonomski jakih i slabih. 7. Potrebno je stvoriti zdravstvenu organizaciju, u kojoj e lijenik traiti bolesnika, a ne bolesnik lijenika, jer se samo na taj nain moe u naem staranju da uhvati sve vei broj onih, ije zdravlje treba da uvamo. 8. Lijenik treba da je narodni uitelj. 9. Pitanje narodnog zdravlja od veeg je ekonomskog nego humanitarnog znaaja. 10. Glavno mjesto lijenikog djelovanja su ljudska naselja, mjesta gdje ljudi ive, a ne laboratoriji i ordinacije.

37