SMJERNICEZAPROVEDBUPROCESAUPRAVLJANJARIZICIMAKODKORISNIKAPRORAUNA

Klasa:043-01/09-01/1161 Urbroj:513-10/01-1

Zagreb,rujan2009.godine

MINISTARSTVOFINANCIJAREPUBLIKEHRVATSKEUPRAVAZAHARMONIZACIJUUNUTARNJEREVIZIJEI

FINANCIJSKEKONTROLE

2

SADRAJ

Predgovor .............................................................................................................................3

SvrhaSmjernica....................................................................................................................41. Uvod ..............................................................................................................................5

2. Upravljanjerizicimakaodiosustavaunutarnjihfinancijskihkontrola ..............................62.1. Pojamrizikaisvrhaupravljanjarizicima.................................................................82.2. Upravljanjerizicimaodgovornostupravljakestrukture.......................................9

3. CIKLUSUPRAVLJANJARIZICIMA..............................................................................14

3.1. Postavljanjeciljeva...............................................................................................153.2. Utvrivanjerizika..................................................................................................17

3.2.1. Metodeutvrivanjarizika..............................................................................193.2.2. Opisrizika ....................................................................................................20

3.3. Procjenarizika .....................................................................................................213.4. Postupanjeporizicima/odgovornarizike .............................................................25

3.4.1. Kontrolneaktivnosti ......................................................................................26

3.4.2. Provoenjeakcijskihplanova .......................................................................273.4.3. Dokumentiranje-registarrizika....................................................................28

3.5. Praenjerizikaiizvjeivanjeorizicima...............................................................294. Zakljuak......................................................................................................................31

DODACIUZSMJERNICE ...................................................................................................32

dodatak1:PregledpojmovakoritenihuSmjernicamadodatak2:Obrazaczautvrivanjeiprocjenurizikadodatak3:Obrazac-registarrizika

dodatak4:AkcijskiplanzarealizacijuSmjernica

3

Predgovor

Javnojupravipovjerenjenovacporeznihobveznikakakobimoglaostvarivatijavniinteresinjegovatiopedobro.elniciuinstitucijamajavneupraveodgovornisuzadjelotvorno,uinkovitoitransparentno:

koritenjesredstavakojasuimstavljenanaraspolaganje ispunjavanjeobveza provedbuprograma,aktivnostiiprojekata.

Odgovornost se odnosi na sva javna sredstva neovisno o njihovu podrijetlu (dravniproraun,sufinanciranjeilifinanciranjeizmeunarodnihizvora).Zakonosustavuunutarnjihfinancijskihkontrolaujavnomsektorupropisuje,meuostalim,odgovornost elnika korisnika prorauna za postavljanje i ostvarivanje ciljeva, djelotvornoupravljanjepovezanimrizicimatezauvoenjeprikladnihiuinkovitihunutarnjihkontrolauskladusaZakonomimeunarodnimstandardimazaunutarnjukontrolu.Radei na ostvarenju pred njih postavljenih ciljeva, korisnici prorauna suoavaju se sneizvjesnostima, odnosno brojnim rizicima koji mogu utjecati na ostvarenje ciljeva. Ciljupravljanja rizicima jest smanjiti opsegneizvjesnosti kojebimoglebitiprijetnjaposlovnojuspjenostikorisnikaprorauna.Upravljanjerizicimapomaekorisnikuproraunadapostanedinaminijiiusmjerenijipremabudunosti, ujedno poveava vjerojatnost ostvarenja njegovih ciljeva pa treba postatiopeprihvaenkonceptisastavnidioupravljanja.Aktivno upravljanje rizicima i razvoj strategije upravljanja rizicima ne samo to je zakorisnike prorauna obvezno nego je ujedno sigurnost poreznim obveznicima i drugimzainteresiranimstranama,drugimrijeima javnosti,daekorisnikproraunaostvariti svojeciljeveuskladusnjihovimoekivanjima.Ove je Smjernice izradila Sredinja harmonizacijska jedinica Ministarstva financija kaopomo korisnicima prorauna i najodgovornijim osobama u provedbi procesa upravljanjarizicimananainkojimseosiguravadosljednostmeurazliitimkorisnicimaprorauna, tekaopomouoptimiziranjukoritenjaoskudnihjavnihsredstava.Smjernice e se redovito aurirati u skladu sa stupnjem provedbe i razvoja procesaupravljanjarizicimakodkorisnikaprorauna.

4

SvrhaSmjernica

Smjernicezaprovedbuprocesaupravljanjarizicimakodkorisnikaprorauna(daljeutekstu: Smjernice) trebale bi pomoi korisnicima prorauna1 u uspostavi sustavnogupravljanjarizicima.

Smjernice su namijenjene najviem rukovodstvu korisnika prorauna, ali i ostalimrukovoditeljima i zaposlenicima, zbog toga to e ovaj proces, u veoj ili manjoj mjeri,zahvatitisvakogpojedincaujednomkorisnikuprorauna.

Cilj je Smjernica ujednaiti praksu upravljanja rizicima kod korisnika prorauna ipostaviti okvir unutar kojeg e svaki korisnik prorauna ugraditi i razvijati upravljanjerizicimaprilagoenosvojimposebnostima.Djelotvornimupravljanjemrizicimaelisejaatipostojeestruktureupravljanjateuproceseplaniranjaidonoenjaodlukaugraditiupravljanjerizicimakaostandard.

Smjerniceobuhvaajusljedee: upravljanje rizicima kao dio sustava unutarnjih financijskih kontrola, s posebnim

osvrtomna:o pojamrizikaisvrhuupravljanjarizicimao odgovornostelnikakorisnikaproraunaiostalihrukovoditeljazaupravljanje

rizicima kljunekorakeuprocesuupravljanjarizicima.

Smjerniceupuujunatodajeupravljanjerizicimavaanelementusustavuunutarnjihfinancijskih kontrola te da razvoj ovoga sustava radi kvalitetnijeg upravljanja u javnomsektoru,zahtijevairazvojprocesaupravljanjarizicimakodkorisnikaprorauna.

Uinkovito upravljanje rizicima stvara dobre pretpostavke za bolje odluivanje ipoveanje uinkovitosti poslovanja, te za bolje predvianje i optimiziranje raspoloivihresursa,apridonosiijaanjupovjerenjauupravljakisustavujavnomsektoru.

Smjernicama se naglaava da je upravljanje rizicima odgovornost upravljakestrukture, pri emu upravljaka struktura ukljuuje elnike korisnika prorauna irukovoditeljenarazliitimrazinamaupravljanja.

Smjernice daju prikaz kljunih koraka za uspostavu upravljanja rizicima kodkorisnika prorauna koji se temelje na COSO okviru te nudi razliite pristupe i opcije unjihovoj razradi prilikom uspostave upravljanja rizicima kako bi svaki korisnik proraunamogaoodabratinainimetodekojesuzanjeganajprikladnije.

1 Smjernice su namijenjene korisnicima prorauna u javnom sektoru, to ukljuuje proraunske i

izvanproraunskekorisnikenarazinisredinjedraveodnosnolokalneipodrunesamouprave

5

Osobito je istaknuta obveza dokumentiranja procesa upravljanja rizicima pa ekorisnici prorauna biti obvezni ustrojiti registre rizika po irim ustrojstvenim jedinicama2kojiesadravatipropisaneosnovneelemente.Istaknutajepotrebaauriranjaregistararizikanajmanjejednomgodinjekaoiredovitoizvjeivanjeorizicima.

Sredinja harmonizacijska jedinica izradila je pregled pojmova koji se koriste uSmjernicama(dodatak1Smjernica),akojimaesesluitisvikorisniciproraunakakobisedosljednokoristilaterminologijaupodrujuupravljanjarizicima.

Unutarpostavljenogmetodolokogokvira,korisniciproraunaimajumogunostdaljerazraivatipojedinekorake.Navedenoseodnosinaizborrazliitapristupautvrivanjurizika,nakoritenjerazliitihmetodazautvrivanjerizika,toukljuujeiizraduposebnihupitnikaza utvrivanje rizika, na odreivanje rizika koji e se smatrati kritinim odnosnoneprihvatljivim za pojedinog korisnika prorauna, modele izvjeivanja, pregled glavnihgruparizikaipodrujakojatrebauzetiuobzirkadseutvrujupotencijalnirizici.

Tijekom uvoenja sustavnog pristupa upravljanju rizicima, elnici korisnikaprorauna trebali bi iskoristiti priliku za temeljito oblikovanje svojih ciljeva i za provedbucjelovite procjene rizika kako bi sve rezultate mogli podijeliti s ostalim rukovoditeljima tekakobiunaprijedilikvalitetuiuinkovitostupravljanjakorisnikomprorauna.

1. Uvod

Uvoenje upravljanja rizicima dolazi u pravo vrijeme, budui da institucije javneupravesvugdjeusvijetuposlujuugospodarskom,drutvenomipolitikomokruenjukojeseubrzanomijenja.Utakvimjeprilikamaodpresudnevanostidaonebuduustanjufleksibilnoibrzoodgovoritinaizmijenjeneokolnosti,odnosnonjimaseprilagoditi.Rukovodstvosvakeinstitucijetrebabitispremnonamoguepromjene,kojeemodabitipotrebnesobziromnasmjerukojemseinstitucijakreei/ilisobziromnaizmijenjeneprioriteteivanostpojedinihdijelovaposlovanja.

Upravljanje rizicima, uz ostalo, alat je koji rukovodstvu pomae da predvidiizmijenjene okolnosti i reagira na njih. Sastavni je dio procesa upravljanja, pa je to ono oemubirukovoditeljitrebaliredovitoitrajnovoditirauna.Upravljanjerizicimaomoguujedase:

predvidenepovoljneokolnosti ili dogaaji koji bimogli sprijeiti ostvarenje ciljevakorisnikaprorauna,

usmjerepostupciunutarnjekontrole iogranieni resursipremakljunimpodrujimadjelatnostiisnjimapovezanimrizicima.

Upravljanje rizicima prua najviem rukovodstvu uinkovit mehanizam kojim sepostieusredotoenostrukovoditeljasvihhijerarhijskihrazinanaprioritete.

2ireustrojstvenejedinice,zapotrebeSmjernica,podrazumijevajuorganizacijskecjelinerazineupravau

ministarstvima,odnosnorazineupravnihodjelaigradskihodjelauupanijamaigradovima

6

Stoga je vano da upravljanje rizicima postane sastavni dio procesa upravljanja ujavnomsektoru,prijesvegaprocesaplaniranjaidonoenjaodluka. Toneznaidaudosadanjemrazdobljuupravljakastrukturaujavnomsektorunijebila svjesna postojanja rizika ili nije njima upravljala na odreeni nain. Meutim, postojejazovi izmeu trenutanog pristupa upravljanju rizicima i zahtjeva koje postavlja sustavunutarnjihfinancijskihkontrolasukladnomeunarodnimstandardimazaunutarnjukontrolu. Upravljanje rizicima treba sagledati kao sustavan i kontinuiran proces utvrivanja,procjenjivanja i praenja rizika, uzimajui u obzir ciljeve korisnika prorauna, tepoduzimanjapotrebnihradnji,posebiceputemsustavafinancijskogupravljanjaikontrola. Zahtijeva se svojevrsna profesionalizacija procesa upravljanja rizicima, koja seprije svega ogleda u jasno utvrenoj metodologiji upravljanja rizicima, dokumentiranjuinformacijaorizicima,njihovojvrsti,vjerojatnostinastankaiprocjeniuinaka,ustrojavanjuregistararizika,uvoenjusustavaizvjeivanjaorizicima,imenovanjuodgovornihosobazapraenjerizika,izradistrategijaupravljanjarizicimaislino.

Sve to u konanici vodi kvalitetnijem odluivanju, temeljeno na strukturiranoprikupljanimiauriraniminformacijama,tostvaradobrepreduvjetezauspjenoostvarenjepostavljenihciljeva.

2. Upravljanjerizicimakaodiosustavaunutarnjihfinancijskihkontrola

RazvojsustavaunutarnjihfinancijskihkontrolaujavnomsektoruRepublikeHrvatskepotaknuojeirazvojupravljanjarizicima,naglaavajuinjegovuvanost.

Zakonom o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru3, sustavunutarnjih financijskih kontrola odreen je kao cjelokupan sustav financijskih i drugihkontrola uspostavljen od elnika korisnika prorauna s ciljem uspjenog upravljanja iostvarenja zadaa korisnika prorauna. Sustav obuhvaa dvije komponente: financijskoupravljanjeikontroleteunutarnjureviziju.

UskladusodredbamaZakona, financijskoupravljanjeikontrolesveobuhvatanjesustavunutarnjihkontrolakojiuspostavljaizakojijeodgovoranelnikkorisnikaprorauna,a kojim se, upravljajui rizicima, osigurava razumna sigurnost da e se u ostvarivanjuciljeva proraunska i druga sredstva koristiti pravilno, etino, ekonomino, djelotvorno iuinkovito.

Financijsko upravljanje i kontrole provodi se putem meusobno povezanihkomponenata financijskog upravljanja i kontrola koje su utvrene u skladu s INTOSAIsmjernicama za standarde unutarnje kontrole za javni sektor, a koje se temelje na COSOmodeluunutarnjekontrole4.

3Narodnenovine,broj141/06

4COSO(OdborpokroviteljskihorganizacijaTreadwaypovjerenstva)izvornojeutemeljen1985.godine.COSO

okvirzaupravljanjerizicima(COSO-ERM)novijijekonceptupravljanjarizicimainastavakjerazvojasustavaunutarnjihkontrolakojijeCOSOpoeorazvijati1992.dokumentomUnutarnjakontrolaintegriraniokvir.

7

Standardi unutarnje kontrole strukturirani su tako da ukljuuju pet sljedeihkomponenata:

kontrolnookruenje upravljanjerizicima kontrolneaktivnosti

informacijeikomunikacije praenjeiprocjenu.

Kaojednaodkomponenatafinancijskogupravljanjaikontrola,upravljanjerizicimauspostavlja se i razvijana temeljima COSO okvira za upravljanje rizicima koji predstavljanadogradnjuCOSOmodelaunutarnjekontrole.

COSO okvir za upravljanje rizicima sadri osam meuovisnih komponenata:unutarnjeokruenje,postavljanjeciljeva,utvrivanjerizikaiprilika,procjenurizika,odgovornarizik,kontrolneaktivnosti,informacijeikomunikacijetepraenje.

S obzirom na to da Republika Hrvatska usklauje svoje zakonodavstvo s pravnomsteevinom EU i da razvija sustav sukladan EU, u razvoju pratimo dostignua EU. U tomsmisluvanojeistaknutidajeEuropskakomisijazaprovedbuupravljanjarizicimarazvilausvojim slubama metodologiju za upravljanje rizicima koja se temelji na COSO okviru zaupravljanjerizicima,smatrajuiganajboljompraksomuovompodruju.

StogajelogianslijedistajaliteSredinjeharmonizacijskejedinicedaseupravljanjerizicima,kaojednaodaktivnostipotrebnihzauinkovituprovedbufinancijskogupravljanjaikontrole u javnom sektoru, uspostavlja i razvijana temeljima COSO okvira za upravljanjerizicima.

Valja istaknuti da su korisnici prorauna koji su ukljueni u sustav upravljanja iprovedbepretpristupnihfondovaEUuznatnojmjeriuspostaviliirazviliupravljanjerizicima,tojebiojedanodtemeljnihuvjetazadobivanjeodobrenjazaradodEuropskekomisijeizaupravljanjesredstvimaEU. ZasveinstitucijeusustavuprovedbepretpristupnihprogramapomoiEUrazvijenajemetodologija upravljanja rizicima prema kojoj svaki od zaposlenika u svakodnevnomobavljanju poslova uoava rizike koji ugroavaju ostvarivanje postavljenih ciljeva. O timrizicima izvjeuje,naza topredvienomobrascu,osobuzaduenuzaupravljanje rizicimakoja vodi registar rizika. Dvaput godinje, na sastancima s rukovoditeljima, za rizike izregistrautvrujuseaktivnostikojimaseonirjeavajuilisesmanjujenjihovnegativanutjecaj.IskustvosteenouupravljanjurizicimazapotrebeupravljanjapretpristupnimfondovimaEUmoe posluiti i razvoju procesa upravljanja rizicima za nacionalna sredstva s ciljemosiguranjaujednaenogpristupaurazvojumetodologije.

8

2.1. Pojamrizikaisvrhaupravljanjarizicima

Odredbom lanka 5. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnomsektorurizikjeodreenkaomogunostnastankadogaajakojimogunepovoljnoutjecatinaostvarenjeciljeva.

Rizik se takoer moe definirati i kao prijetnja uspjenom ostvarivanju ciljeva,odnosno sve to predstavlja prijetnju ostvarenju ciljeva, programa ili pruanja uslugagraanimasmatraserizikom.

Osim promatranja rizika u negativnom smislu, potrebno je razmotriti prilike zaiskoritavanje pozitivnog uinka pojave odreenog rizika odnosno okolnosti koje nudepozitivneprilike.Dakle, izgubljenemogunosti (prilike) takoer se smatraju rizikom.Ovajtip rizika odnosi se na razvoj i modernizaciju korisnika prorauna i njegovih aktivnosti,odnosnoprilagodbunovimokolnostimaioekivanjima.

Korisniciproraunasuoavajusesbrojnimrizicima,kojisemoguodnositina:- sveonotomoenatetitiugledukorisnikaproraunaismanjitipovjerenjejavnosti,- nepravilno i nezakonito poslovanje, ali i neekonomino, neuinkovito ili

nedjelotvornoupravljanjejavnimsredstvima,- nepouzdanoizvjeivanje,- nesposobnost reagiranja na promijenjene okolnosti ili nesposobnost upravljanja u

promijenjenim okolnostima na nain koji sprjeava ili maksimalno smanjujenepovoljneuinkenapruanjejavnihusluga.

Premaodredbilanka11.Zakonaosustavuunutarnjihfinancijskihkontrolaujavnomsektoru, upravljanje rizicima cjelokupan je proces utvrivanja, procjenjivanja i praenjarizika, uzimajui u obzir ciljeve korisnika prorauna, te poduzimanja potrebnih radnji,posebicepromjenomsustavafinancijskogupravljanjaikontrola,ausvrhusmanjenjarizika.

Akokorisnici proraunanemajudjelotvorannainupravljanja takvim rizicima, tadasemogunai u situaciji da samozaotklanjanjeposljedicamorajuutroiti poprilinu svotujavnognovca.

Prednostiprovedbeupravljanjarizicimazakorisnikaproraunajesu:

Boljeodluivanje Sveodlukenosesasobomodreenurazinuneizvjesnosti,neovisnootomeodnoseli

senauobiajenezadaeilinanoveidejeimogunosti.Upravljanjerizicimapomaerukovoditeljima da svoje odluke usklade s realnom procjenom planiranih ineplaniranihkonanihrezultata.

Poveanjeuinkovitosti Prihvaanjem pristupa koji se temelji na rizicima, korisnik prorauna moe bolje

odluivati onainuunapreenja sustava, rasporeivanju sredstava i postizanjuboljeravnoteeizmeuprihvatljiverazinerizikaitrokakontrole.

9

Boljepredvianjeioptimiziranjeraspoloivihsredstava Omoguujeutvrivanjekljunihrizikaskojimasekorisnikproraunasuoava Kljuni projekti kojima upravlja korisnik prorauna (uvoenje novih informatikih

sustava, itd.) i mobiliziranje ogranienih raspoloivih sredstava za prikladnopostupanjepoutvrenimrizicima.

Jaanjepovjerenjauupravljakisustav Upravljanje rizicima nuan je dio upravljakog procesa u svakom korisniku

prorauna.Njimeseunapreujeprocesplaniranjatimetoseistiukljuniprocesi,aujednoseosiguravakontinuitetpruanjausluga.

Razvojpozitivneorganizacijskekulture Razvijanjeorganizacijskekulturekojaneestvaratiodbojnostpremarizicima.

Djelotvorno upravljanje rizicima omoguit e elniku korisnika prorauna davanjerazumnerazinesigurnostidaeseciljevikorisnikaproraunaostvariti.

Nakon to se pokrene proces upravljanja rizicima, uspostavi kultura upravljanjarizicimaistrukturiranodokumentirajunajznaajnijirizici,elnikkorisnikaproraunamoiedonijetistrategijuupravljanjarizicima.

Donoenje strategije upravljanja rizicima obveza je elnika korisnika proraunapropisanaZakonomosustavuunutarnjihfinancijskihkontrolaujavnomsektoru.

2.2. Upravljanjerizicimaodgovornostupravljakestrukture

Prema odredbama Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnomsektoru, elnik korisnika prorauna odgovoran je za odreivanje i ostvarivanje ciljevakorisnika prorauna, kao i za uspostavu djelotvornog sustava upravljanja rizicima koji epomoiuostvarenjupostavljenihciljeva.

Rukovoditelji na razliitim razinama upravljanja, sukladno dodijeljenim ovlastima iodgovornostima,odgovornisuzaispunjavanjeciljevauokvirusvojihnadlenosti,atimeizaupravljanjerizicima.

U iduem razdoblju potrebno je uspostaviti sustavni pristup upravljanju rizicima narazini korisnika prorauna kao pomo u pravodobnom reagiranju na rizike koji mogusprijeitiilioteatiostvarenjeciljevakorisnikaprorauna.

Sustavnipristupukljuuje:- imenovanje osoba zaduenih za koordinaciju aktivnosti u uspostavi procesa

upravljanjarizicima,teosobazaduenihzaprikupljanjeinformacijaorizicimapopojedinimustrojstvenimjedinicama,

- obvezudokumentiranjapodatakauvezisutvrenimrizicima,- uspostavumodelaizvjeivanjaorizicima.

10

Da bi uspostavio prikladan sustav upravljanja rizicima, elnik treba odrediti osobuodgovornuzakoordinacijuuspostaveprocesaupravljanjarizicimanarazinikorisnikaprorauna.

S obzirom na to da je upravljanje rizicima dio planiranih aktivnosti vezanih uzuspostavu financijskog upravljanja i kontrole, koordinacija aktivnosti za uspostavuprocesa upravljanja rizicima moe se povjeriti voditelju za financijsko upravljanje ikontroluili,premaprocjenielnika,nekomdrugomrukovoditeljunajvieupravljakerazine,primjericedravnomtajnikuuministarstvu.

Odosobeodgovornezakoordinacijuuspostaveovogprocesaoekujese:- da u suradnji sa Sredinjom harmonizacijskom jedinicom upozna ostale

rukovoditelje o potrebi uvoenja upravljanja rizicima u svojoj instituciji te saSmjernicamazaprovedbuprocesaupravljanjarizicima,

- da potie kulturu upravljanja rizicima i daje podrku rukovoditeljima udjelotvornom upravljanju rizicima jaanjem svijesti vieg rukovodstva o potrebisustavnogupravljanjarizicima,

- dausuradnjis rukovoditeljimairihustrojstvenihjedinicapokreneaktivnostinauvoenjuprocesaupravljanjarizicimaiodredirokovezapojedineaktivnosti,

- da pripremi objedinjeno izvjee o upravljanju rizicima na razini korisnikaprorauna,

- da na razini irih ustrojstvenih jedinica omogui potrebnu izobrazbu te upoznakoordinatorezarizikeoprovoenjuizobrazbe.

U koordinaciji uspostave procesa upravljanja rizicima takoer mogu pomoikoordinatorizafinancijskoupravljanjeikontrolekodonihkorisnikaukojimasuimenovani.Naime,udosadanjemrazvojusustavafinancijskogupravljanjaikontrolakorisniciproraunaradili su na izradi popisa i opisa poslovnih procesa i utvrivanju ciljeva procesa, akoordinacijskusuuloguipomounavedenimzadaamaprualikoordinatorizafinancijskoupravljanje ikontrole.Sobziromna todau tomsegmentupredstojiutvrivanje iprocjenarizikateuspostavakontrolnihmehanizamauposlovnimprocesima,moesekoristitipomokoordinatorazafinancijskoupravljanjeikontrole.

Sredinja harmonizacijska jedinica pritom e pruiti potporu korisnicima proraunaorganiziranjem izobrazbe i seminaraoupravljanju rizicima, abiteukljuena i upraenjerealizacijeaktivnostiizAkcijskogplanakojijesastavnidioovihSmjernica.

Vano je istaknuti razliku izmeu aktivnosti potrebnih za uspostavu procesaupravljanjarizicimanarazinicijelogkorisnikaprorauna,kojesuprethodnopobrojaneizakoje jezaduenaosobaodgovornazakoordinacijuuspostaveprocesa,odaktivnostikojeseodnose na proces upravljanja rizicima (postavljanje ciljeva, utvrivanje i procjena rizika,postupanje po rizicima, praenje i izvjeivanje o rizicima i sl. koje e se objasniti upoglavlju3ovihSmjernica),zatosuodgovornirukovoditeljinasvimrazinamaupravljanja.

Ukoliko jeosobaodgovorna zakoordinacijuuspostaveprocesaupravljanja rizicimaujednoirukovoditeljustrojstvenejedinice,biteodgovornazaupravljanjerizicimausvojojustrojstvenojjedinici,primjericeuUpravizafinancijeiproraun,akojenaeluteuprave.

11

Da bi se upravljanje rizicima povezalo na stratekoj i operativnoj razini korisnikaprorauna, glavne poveznice uspostave upravljanja rizicima postat e ire ustrojstvenejedinicekorisnikaprorauna(upraveuministarstvima,odnosnoupravniigradskiodjeliuupanijama i gradovima), koje najbolje povezuju strateke i operativne ciljeve korisnikaprorauna.

Osoba odgovorna za koordinaciju uspostave procesa upravljanja rizicima treba usuradnji s rukovoditeljima irih ustrojstvenih jedinica osigurati da se na razini irihustrojstvenihjedinicauspostaviprocesupravljanjarizicima.

Rukovoditelji irih ustrojstvenih jedinica (npr. ravnatelji uprava, proelniciupravnihodnosnogradskihodjela)pritometrebajunarazininjihovihustrojstvenihjedinicaosiguratiuspostavusustavnogupravljanjarizicimananaindase:

- utvrderizicivezaniuzciljeveizstratekihplanova,operativnihplanovaiposlovnihprocesakojisuunadlenostiireustrojstvenejedinice,

- procijenivjerojatnostnastankarizikainjihoviuinci,- utvrdenainipostupanjaporizicimakojisuneprihvatljivi,- dokumentirajupodaciorizicimauregistrerizika(preporukajedatakviregistri

sadreod10do15najznaajnijihrizikaireustrojstvenejedinice),- osiguraizvjeivanjeorizicima.Zapotrebeuvoenjasustavnogupravljanjarizicima,rukovoditeljiirihustrojstvenih

jedinica u suradnji s drugim rukovoditeljima unutar svoje ustrojstvene jedinice (npr.naelnicimasektora,slubiiodjelauministarstvima)trebaju:

donijeti odluku o imenovanju osobe zaduene za prikupljanje podataka outvrenimrizicimainjihovoevidentiranjeuregistarrizika(koordinatorzarizike)

donijetiodlukuoustrojavanjuregistrarizika.Oveliiniustrojstvenejediniceibrojuzaposlenikaovisiteibrojimenovanihosobai

razina ustrojstvene jedinice na kojoj e se ustrojiti registri rizika. Rukovoditelj ireustrojstvene jedinice u suradnji s rukovoditeljima unutar svoje ustrojstvene jedinice moeodluitidaseregistarrizikaustroji:

- samonaraziniireustrojstvenejedinice(razinaupravauministarstvima,odnosnorazinaupravnihodjelauupanijamaigradovima),

- na razini manjih, uih ustrojstvenih jedinica (npr. sektora, slubi i odjela uministarstvima).

PrimjerregistrarizikaitosveregistarsadrinalaziseudodacimaSmjernica.Detaljio postupku upravljanja rizicima po pojedinim fazama razraeni su u poglavlju 3. ovihSmjernica.

Vano je istaknuti potrebu redovitog izvjeivanja o rizicima. O najznaajnijimrizicima predvieno je raspravljati na kolegiju najvie upravljake razine (npr. na kolegijuministra,upanailigradonaelnika).

12

Takoer se za potrebe sastavljanja objedinjenoga godinjeg izvjea o upravljanjurizicima na razini korisnika prorauna predvia izrada godinjeg izvjea o aktivnostimavezanima uz upravljanje rizicima na razini irih ustrojstvenih jedinica. Dio objedinjenogaizvjea ujedno e biti sastavni dio godinjeg izvjea o sustavu unutarnjih financijskihkontrolakojikorisnikproraunadostavljaSredinjojharmonizacijskoj jediniciMinistarstvafinancija.

Detalji u vezi s izvjeivanjem o rizicima obraeni su u poglavlju 3. toki 3.5.Praenjerizikaiizvjeivanjeorizicima.

Osimuspostavljanjaupravljanjarizicimanaraziniirihustrojstvenihjedinica,vanojesustavanpristupupravljanjurizicimaosiguratiiuprogramskomplaniranju.

Voditeljiprogramatrebajuupravljatirizicimakojimoguutjecatinaostvarenjeciljevaprograma. Po potrebi, voditelj programa u suradnji s rukovoditeljima ire ustrojstvenejedinicemoedonijeti:

- odluku o imenovanju osobe zaduene za prikupljanje podataka o utvrenimrizicimanaraziniprograma,

- odlukuoustrojavanjuregistrarizikazaodreeniprogram.Ovojeosobitovanoondakadaaktivnostiprogramaprelazeokvireireustrojstvene

jedinice(npr.kadasuurealizacijiodreenogprogramaukljuenetriuprave).Vezano uz upravljanje rizicima valja naglasiti i vanost unutarnje revizije ija je

uloganeovisnaiobjektivnaprocjenaadekvatnostiiuinkovitostiprocesaupravljanjarizicimai postavljenih kontrola kao odgovora na rizike. Unutarnja revizija, prilikom obavljanjarevizija, procjenjuje uinkovitost i djelotvornost procesa upravljanja rizicima, osobitouinkovitostkontrolnihmehanizama.

Procjenjujui adekvatnost i uinkovitost kontrolnih mehanizama u odnosu nasprjeavanje i minimaliziranje rizika, unutarnja revizija u svojim revizijskim izvjeima uokvirunalazaupuujenarizike,odnosnonaneeljenedogaajekojisemoguaktiviratikaoposljedicaneprikladnihilineuinkovitihkontrolnihmehanizama.

Preporukeunutarnjerevizijesadraneurevizijskimizvjeimanajeesuusmjerenepremajaanjupostojeihkontrolnihmehanizamailiuvoenjunovihkontrola.Buduidajezaprovedbu preporuka zaduena upravljaka struktura, njihovom realizacijom upravljakastrukturapruasigurnostdasupoduzetepotrebneradnjezasmanjenjerizika. Prilikom izrade svojih stratekih i godinjih planova unutarnja revizija surauje supravljakom strukturom radi odreivanja sustava i procesa koje je potrebno prioritetnorevidirati,akojiuzsebeveuodreenerizikeokojimaimajuspoznajeupravljakastrukturaiunutarnjarevizija. Unutarnja revizija na taj nain prua potporu upravljakoj strukturi u procesuupravljanja rizicima, ali je upravljaka struktura ta koja je odgovorna za upravljanjerizicima.

13

Unutarnja revizija, radi potrebe revidiranja, treba imati pravo pristupa registrimarizika kako bi mogla procijeniti funkcioniranje cjelokupnog sustava unutarnjih kontrola, abilo bi poeljno i sudjelovanje predstavnika unutarnje revizije na sastancima najvieupravljakerazineuvezisupravljanjemrizicima.

Tojejamstvodaeseresursiunutarnjerevizijeusmjeritipremaprocjeniupravljanjanajznaajnijim rizicima i da e unutarnja revizija pruati potporu naporima rukovodstva uunapreivanjuokviraupravljanjarizicima.

Unastavkusepodrobnijeopisujuelementiuupravljanjurizicima.

14

3. CIKLUSUPRAVLJANJARIZICIMA

SukladnoCOSOokviruzaupravljanjerizicima,ciklusupravljanjarizicimasastojiseodsljedeihelemenata,odnosnoaktivnosti:5

- postavljanjeciljeva- utvrivanjeiprocjenarizika- postupanjeporiziku- praenjeiizvjeivanje.

5 Radi to jednostavnijeg pristupa upravljanju rizicima, Smjernice preporuuju, umjesto osam komponenata,

koristitinavedenekorakeuupravljanjurizicima.EuropskakomisijausvojimsesmjernicamatakoerpozivanaCOSOokvir,alinenavodisvekomponente.Isto je prihvatio iNacionalni fondMinistarstva financija, koji je zapotrebeupravljanja sredstvimaEuropskeunijeizradioPrirunikzaupravljanjerizicima.

Monitoring

Riskcontrol

Riskanalysis

RiskidentificationPostavljanjeciljeva

Praenjeiizvjeivanje Utvrivanjeiprocjenarizika

Postupanjeporiziku

15

3.1. Postavljanjeciljeva

Osnovnipreduvjetzaupravljanjerizicimajestpostojanjeciljeva.Ciljjerezultatkojikorisnikproraunaeliostvariti,odnosnoeljenobuduestanjeijeseostvarenjeoekujeuodreenomrazdoblju.

Na temelju utvrenih ciljeva rukovodstvo razmatra dogaaje koji mogu ugrozitiostvarenjeciljeva,tepoduzimaodreeneradnjezaupravljanjerizicima.Stogajevanodasuciljevijasniijednoznani.

Ciljevisemogupodijelitinarazliitenaine,ajednaodpodjelamoebitipodjelanastratekeciljeve(zakorisnikeproraunanadravnojrazinitosuopiiposebniciljevi)inaoperativneciljevevezaneuzprograme,operativneplanoveradaiposlovneprocese.Stratekiciljeviizvodeseizmisijekorisnikaproraunatesepostavljajutijekomprocesa

stratekogplaniranja.Oviciljevipostavljajusenarazdobljeodnekolikogodina(obino3-5)zakorisnikaproraunaucjelini(ministarstvo,upaniju,grad,opinu,itd.).

Operativni ciljevi ovi su ciljevi kratkoroni (obino na godinu dana, nakon ega seobnavljaju) i specifini. Sadrani su u okviru programa, projekata, operativnih planovarada,uokviruposlovnihprocesa.

Postavljanjeciljevanastratekojrazini

Novi Zakon o proraunu6 obvezao je korisnike prorauna na dravnoj razini(ministarstvaidrugatijeladravneuprave)naizradutrogodinjihstratekihplanova.PremanavedenomZakonu,stratekoplaniranjedefiniranojekaoproceskojiobuhvaautvrivanjevizije,stratekeciljeve,naineispunjavanjaciljeva(akteplaniranja),mjereprocjenerezultataisustavpraenjarezultata.

Zapotrebestratekogplaniranjautvrujuseopiiposebniciljevi.Opi ciljevi utvruju se na najviim razinama korisnika prorauna (ministarstva,

drugatijeladravneuprave).Definiranisukaoizjaveoeljenomstanjunakrajuodreenograzdoblja ili kao opi smjerovi u kojima e korisnik prorauna poduzimati provedbeneaktivnosti.Opiciljevisuizjaveotometokorisnikproraunanamjeravapostiiuiduetrigodine, odnosno odreuju jasan smjer kretanja i djelovanja kako bi, postiui svaki odciljeva,korisnikproraunaostvariosvojuvizijuimisiju.

Dobropostavljeniopiciljeviistodobnosuambiciozniirealnitesuusredotoeninarezultate.

Za potrebe stratekog planiranja opi ciljevi utvruju se na temelju objavljenihstratekihdokumenataiostalihakataplaniranja,odnosnoakokorisniciproraunanisuizradilistratekedokumente,opiciljevipreuzimajuseizStratekogokvirazarazvoj.

6Narodnenovine,broj87/08

16

Posebni ciljevi oekivani rezultati koji su posljedica niza specifinih aktivnostiusmjerenihpostizanjuodreenogaopegcilja.Detaljnijisuodopegcilja,vremenski imjeokvir provedbe krai te pomau u definiranju njihova naina ostvarivanja. Dakle, posebniciljevitrebajuproiziiizopegciljaiuputitinaprioriteteprialokacijiresursa.

Jedinice lokalne ipodrune (regionalne) samoupraveekaopolazitezadefiniranjestratekih ciljeva koristiti regionalne razvojne strategije te integralne regionalne operativneplanove.

Postavljanjeciljevanaoperativnojrazini

Ciljevistratekihplanovarazraujusedaljeputemprograma,aktivnostiiprojekataiostvaruju se kroz poslovne procese. Stoga je vano utvrditi ciljeve programa koji serealiziraju, ciljeve poslovnih procesa pomou kojih se oni provode te ciljeve na razinioperativnihplanova(npr.planovanabave,zapoljavanja,izobrazbe).

Operativniciljevi sadrani suugodinjimplanovimaaktivnostikorisnikaproraunaodnosno irih ustrojstvenih jedinica (uprave u ministarstvima, odnosno upravni i gradskiodjeli u upanijama i gradovima), a utvrdit e ih vii rukovoditelji pojedinoga korisnikaprorauna s voditeljima ustrojstvenih jedinica (npr. u ministarstvima e operativne ciljeveutvrditiravnateljiupravasnaelnicimaslubiiodjela).

Ostvarenje stratekih ciljeva provodi se kroz poslovne procese. Stoga je vanorazmotriticiljevenaraziniposlovnihprocesakaoiuznjihpovezanerizike.

Prema odredbi Pravilnika o provedbi financijskog upravljanja i kontrola u javnomsektoru7,poslovniprocesiskupsupovezanihaktivnostizaijeseprovoenjekoristeresursikorisnikaproraunaiijijekrajnjiciljzadovoljenjepotrebaizahtjevaporeznihobveznikazauslugamaodgovarajuekvaliteteuodreenomrazdoblju.

Nakon to korisnik prorauna utvrdi svoje strateke ciljeve, potrebno je razmotritikljune procese koji e pridonijeti ostvarenju stratekih ciljeva. Kao dio aktivnosti zaprovedbu financijskog upravljanja i kontrola, korisnici prorauna utvrdili su najvanijeposlovneprocese iodredili suvlasnike tihprocesakojiebrinutioodvijanjuprocesanapropisaninain.

Upravoevlasniciprocesabitizaduenizapraenjeostvarivanjaciljevaposlovnihprocesaiupravljanjenajvanijimrizicimakojimoguutjecatinaostvarenjeciljeva.

Pri tome je vano utvrditi kljune imbenike uspjeha u svakoj aktivnosti jednogprocesa, odnosno utvrditi to je bitno sauvati od rizika u pojedinoj aktivnosti kako bi ukonaniciprocesostvariosvojcilj.

Utvrivanje rizika i upravljanje rizicima u procesima koji pridonose ostvarenjustratekih i operativnih ciljeva pomoi e uspjenom ostvarenju ciljeva jednoga korisnikaprorauna.

7Narodnenovine,broj37/08

17

3.2. Utvrivanjerizika

Sobziromnatodaprocesupravljanjarizicimatrebapostatisastavnidiostratekogigodinjeg planiranja, odnosno dio upravljanja poslovnim procesima vezano za postavljeneciljeveuplanskimdokumentimaiuposlovnimprocesimapotrebnojeutvrditirizike.

Uspjenomostvarivanjuciljevarizikmoeprijetitizbogunutarnjihivanjskihrazloga.Potrebnojeobuhvatitisverizikekojibisemoglidogoditi.Dabiseolakaloprepoznavanjerizikatedabiseosiguralapokrivenostsvihpodruja

rizika,moesekoristitipodjelanapetglavnihskupinarizika:1) Vanjskookruenje2) Planiranje,procesiisustavi3) Zaposleniciiorganizacija4) Zakonitostiispravnost5) Komunikacijeiinformacije.

Ovakvapodjelarizikaobuhvaavanjskoiunutarnjeokruenje8tepredstavljaalatkojise moe upotrijebiti u fazi utvrivanja rizika, a uzima u obzir sve aspekte rizika i svapotencijalna podruja rizika. Podjela na skupine rizika moe biti korisna pri analizi rizika,grupiranjurizikaiizvjeivanjuorizicima.

U nastavku se daje pregled glavnih skupina rizika i podruja koja se mogu uzeti uobzir prilikom utvrivanja potencijalnih rizika. Ovakvu podjelu svaki korisnik proraunamoeprilagoditisvomradnomokruenjuispecifinimaktivnostima.

8Rizicinavedenipodbrojem2,3,4i5jesuriziciuunutarnjemokruenju

18

Tipologijarizika9Glavneskupinerizika Podrujakojatrebauzetiuobzirkadaseutvruju

potencijalnirizici

Va

njsk

e

1. Rizici koji se odnose na vanjskookruenje/ izvan korisnikaprorauna

- rizici makro okruenja (geopolitiki, ekonomski, prirodnekatastrofeislino)

- politike odluke i prioriteti izvan korisnika prorauna(Hrvatskisabor,VladaRH,Europskakomisijaislino)

- vanjski partneri (graani, drugi korisnici prorauna, vanjskiizvriteljiusluga,konzultanti,medijiislino)

2. Rizici koji se odnose naplaniranje,proceseisustave

- strategija, planiranje i politike, ukljuujui interne politikeodluke

-operativniprocesi(dizajniopisprocesa)

-financijskiprocesiidodjelasredstava

-ITiostalisustavipodrke

3. Rizici koji se odnose nazaposlenikeiorganizaciju

-zaposlenici,kompetentnost

- etika i ponaanjeorganizacije (ton s vrha, prijevara, sukobinteresaislino)

- interna organizacija (upravljanje, uloge i odgovornosti,delegiranjeitd.)

-sigurnostzaposlenika,objekataiopreme

4. Rizici s aspekta zakonitosti iispravnosti

-jasnoa,prikladnostijedinstvenostpostojeihzakona,propisaipravila

-ostalimoguiishodikojiseodnosenazakonitostipravilnost

Un

uta

rnje

5. Rizici koji se odnose nakomunikacijuiinformiranje

-metodeikanalikomuniciranja

-kvalitetaipravodobnostinformacija

9OvakvutipologijurizikakoristiEuropskakomisijaiNacionalnifondMinistarstvafinancijauPrirunikuza

upravljanjerizicimavezanouzsustavupravljanjaikoritenjasredstavaEuropskeunije

19

Pristuputvrivanjurizika

Zautvrivanjerizikanajeesekoristedvapristupa: Prvijepristupodozgopremadolje,gdjesenanajviojhijerarhijskojrazinirazmatrajurizicivezaniuzstratekeciljeve(opiiposebniciljevi).

Drugi je pristup odozdo prema gore, koji ukljuuje sve ustrojstvene jedinicekorisnikaproraunakojeobavljajupregledsvojihgodinjihaktivnostiiposlovnihprocesateprocjenjujurizike.

Ova dva pristupa uzajamno se ne iskljuuju, naprotiv, njihova je kombinacija uprocesuutvrivanjarizikapoeljnajerolakavautvrivanjerizikanarazinicijelogakorisnikainjegovihustrojstvenihdijelova.Nakojiesenainorganiziratiutvrivanje rizikaovisiospecifinostimapojedinogakorisnika.

Pri tome valja uzeti u obzir da je veina korisnika prorauna, razvijajui sustavfinancijskog upravljanja i kontrola, sastavila popis kljunih poslovnih procesa poustrojstvenim jedinicama s definiranim ciljevima i da su korisnici prorauna na dravnojrazini, sukladno Zakonu o proraunu, izradili trogodinje strateke planove. Takoer ikorisniciproraunanalokalnojraziniimajuusvojenestratekedokumenterazvojaisl.

Popisaniposlovniprocesiiusvojenistratekidokumentiteprogramiodnosnociljevisadraniutimdokumentimamoguposluitikaopolaznaosnovazautvrivanjerizika.

3.2.1. Metodeutvrivanjarizika

Postojerazliitemetodeutvrivanjarizika,anajeesekoristepodaciizprethodnihrazdoblja,zajednikeradionice,posebniupitniciiintervjui.Koritenjepodatakaizprethodnihrazdoblja/analizaodstranerukovoditelja

Podaci iz prethodnih razdoblja koje vode rukovoditelji ili koji su im raspoloivi izdrugih izvora dragocjeni su za utvrivanje uestalosti javljanja i utjecaja nepoeljnihdogaaja. To ukljuuje podatke i analize o realizaciji planskih dokumenata (stratekih,operativnihifinancijskihplanova)teizvjeaunutarnjerevizije,Dravnoguredazarevizijui druga izvjea u kojima se objanjavaju razlozi odstupanja od planova ili razlozineizvravanjaplanova. Upitnici

Ovo je tipinametodasamoprocjenekojomsesvaki rizik razmatrapremaunaprijedpripremljenom upitniku. Rukovoditelji irih ustrojstvenih jedinica, zajedno s ostalimrukovoditeljima unutar svojih ustrojstvenih jedinica, mogu pripremiti vlastite upitnikekoristei pregledglavnih skupina rizika i podrujakoja trebauzeti uobzir kad seutvrujupotencijalnirizici,akojisenalaziuSmjernicama.Poznavanjeproblemairizikaskojimasusevesuoavali,rukovoditeljimogukoristitiprilikompripremenavedenogupitnika.

Ako se za utvrivanje rizika koriste pripremljeni upitnici, oni se moraju redovitoauriratikakobiidaljebiliprimjenjivinarazmatranopodrujeposlovanja.

20

Odravanjezajednikihradionica/brainstormingOva metoda esto se koristi u pristupu organiziranjem radionica na svim razinama

korisnikaprorauna.Pristupsetemeljinainjenicidarazliiteosobesrazliitimiskustvomiznanjem odreenom problemu razliito pristupaju. Standardni brainstorming odvija seusmeno i potie kreativnost sudionika. Pri tome je vano da sudionici razmatraju rizike uodnosunazajednikipostavljenicilj.Ovametodavrlojedjelotvornausmisluobuhvaanjainformacijairazmjenemiljenjameurazliitimosobamairazinamakorisnikaprorauna,tesedolazidonajboljihrjeenja.Odravanjezajednikihradionicaiziskujedostavremena,toje ponekad najvei problem. U tom se sluaju preporuuje da se koritenjem prethodnihmetoda zautvrivanje rizikadefinirajunajvaniji rizici kojie se raspraviti na zajednikojradionici.

3.2.2. Opisrizika

Opisrizikazavretakjeprocesautvrivanjarizikaipoetakprocesaprocjenerizika.Prije procjene rizika potrebno je jasno formulirati odnosno opisati utvreni rizik

uzimajui u obzir glavni uzrok rizika (to je osnovni problem) te potencijalne posljedicerizika (uinak na ciljeve/aktivnosti). U suprotnom, osobe kojee procjenjivati znaajnost ivjerojatnostnastupanjanekogdogaaja razliitoeshvatiti znaenje rizika tee iprocjenabitipotpunorazliita.

Unastavkusedajeprimjer10jednogciljasrazliitimopisomrizika.Aktivnost/cilj: Implementirati novi IT sustav za praenje rezultata naknadnihkontroladokonca2010.

Opisrizika Komentar

Neizvravanje implementacije novog ITsustava za praenje rezultata naknadnihkontroladokonca2010.

NIJEUREDU:Toje jednostavnosuprotnoodcilja.

Nedostatakzaposlenika. NIJE U REDU: Ne prua nikakveinformacije o potencijalnom utjecaju naaktivnosti/ciljeveiliotonomuzrokurizika.

Nedostatak kompetentnog osoblja moeuzrokovatikanjenjauimplementaciji.

BOLJE:Spomenutjeutjecajnacilj,alinijedovoljnojasan.Meutim,nemainformacijaouzrokurizika.

Nedostatak osposobljenih osoba moedovestidoznaajnogkanjenjapriuvoenjuprojekta(poprocjenioko10-12mjeseci).Toje djelomino zbog nedovoljne izobrazbeosoblja.

IDEALNO: Postoji kvantificirana procjenapotencijalnog utjecaja na cilj. Uzrok jetakoeridentificiran.

10PrimjerjepreuzetizdokumentaEuropskekomisije:RiskmanagementintheCommission,travanj2008.

21

3.3. Procjenarizika

Nakon to se utvrde, rizike je potrebno procijeniti kako bi se rangirali, utvrdiliprioritetiipruileinformacijezadonoenjeodlukaoonimrizicimanakojesetrebausmjeriti.Riziciseprocjenjujunatemeljuuinkaivjerojatnosti.

ProcjenauinkarizikaProcjena uinka obuhvaa procjenu znaajnosti posljedice ako se rizik ostvari.

Procjenjujesekakvebimoglebitiposljediceakose rizik,upravilutetnidogaaj,ostvari.Znai,procjenauinkaneuzimauobzirvjerojatnost,negosamoodgovaranapitanjetoesedogoditiakoseodreenidogaajostvari.Uinaksemoebodovati,primjericeocjenamaod jedan (1)do tri (3),gdjeocjena jedan (1) znai procjenudae taj dogaaj imatimalenuinak, dok najvia ocjena znai da e dogaaj imati velik uinak na korisnika prorauna.Osim bodovanja, moe se dati opisna procjena uinka, pa tako uinak moe biti malen,umjerenilivelik.

Vano je napomenuti da se u ovoj fazi procjenjuje inherentni rizik, ne uzimajui uobzirpostojanjebilokakvaoblikakontrola.Pojaminherentnirizikdetaljnijejeobjanjennastranici22.

U tablici u nastavku daje se prijedlog za procjenu uinka (posljedice) davanjembodovaodnosnoopisom.

Uinak Ocjena Opis

Velik

3

Prekidsvihosnovnihprograma/usluga Gubitakznaajneimovine Ozbiljnetetezaokoli Smrt Znaajangubitakpovjerenjajavnosti Pritisakjavnostizasmjenuelnika

Umjeren

2

Prekidnekihosnovnihprograma/usluga Gubitakimovine Izvjesnetetneposljedicezaokoli Tekeozljede Djelomiangubitakpovjerenjajavnosti Negativanstavjavnostiumedijima

Malen

1

Kanjenjaurokovimakodmanjeznaajnihprojekata/usluga

Gubitakimovine(malevrijednosti) Privremenetetneposljedicezaokoli Tretmankaoprvapomo Usporenostjecanjepovjerenjajavnosti Djelominonegativanstavjavnosti

22

ProcjenavjerojatnostirizikaNakon procjene uinka odnosno posljedica, procjenjuje se vjerojatnost nastanka

nekogdogaaja.Znai, procjenjuje sekoliko jevjerojatnoda seneki rizik,upravilu tetnidogaaj,ostvari.Vjerojatnostse,poputuinka,moebodovatiocjenamailiprocijenitiopisnokaoniska,srednjaivisokavjerojatnost.Najniaocjenaznainiskuvjerojatnost,atoznaidanastanakdogaajanijevjerojatan,doknajviaocjenaznaidaseoekujejavljanjedogaajauveinisluajeva.

Utabliciunastavkudajeseprijedlogocjeneovjerojatnosti.

Kada vie osoba sudjeluje u procjeni rizika u odnosu na postavljeni cilj (npr. naradionicama), kao rezultat procjene potrebno je imati priblino usuglaenu procjenu svihrizika. To e u sluajevima u kojima su potpuno razliito procijenjeni rizici u odnosu navjerojatnostiliuinakzahtijevatiukljuivanjesvihsudionikauraspravukakobisepostigaozajednikidogovorsudionikaoprocjenirizika.

Udodatku2Smjernicadajeseobrazackojisemoekoristitiprilikomutvrivanja iprocjenerizika.

Procjenaukupneizloenostiriziku

Izprocjeneuinkaivjerojatnostiproizlaziprocjenaukupneizloenostirizikukojajepotrebnakakobiseutvrdiliprioriteti,odnosnonajznaajnijirizicikojimatrebaupravljati.

Ukupna izloenost riziku dobiva se mnoenjem bodova uinka s bodovimavjerojatnosti (tako se rizik snajveimuinkom ivjerojatnosti koji bodujemo socjenom trimoeprocijenitisnajviedevetbodova).

Izloenostrizikunajeeseprikazujepomoumatriceukojojsepovezujuuinakivjerojatnost,akojaseprikazujeunastavku.

Vjerojatnost Ocjena Opis

Visoka

3

Oekujesedaeseovajdogaajjavitiuveinisluajeva

Srednja

2

Dogaajseponekadmoedogoditi

Niska

1

Nastanakdogaajanijevjerojatan

23

Potrebno je istaknutida seuveini sluajeva rizicinemogupotpunoukloniti tedasvakaaktivnostsadriusebimoguirizik.

Razlikujemo dvije razine rizika. Inherentni rizik jest rizik ili niz rizika s kojima sesuoava korisnik prorauna ne uzimajui u obzir uspostavljene kontrole. Ovi se rizicigenerirajuzboguobiajenihokolnosti,vrsteaktivnostikojeseprovode,amogubitiunutarnjiivanjski.

Osiminherentnerazinerizika(razinarizikausluajunepostojanjakontrolaifaktorakoji ublaavaju rizike), razina rizika moe se promatrati i kao rezidualna razina rizika(razinarizikakadseuzmuuobzirpostojeekontrolekojeublaujurizik).

Dakle, nakon poduzimanja odreenih radnji, rizik i dalje postoji. To zovemorezidualnimrizikomiubitipredstavljainjenicudariziknemoemopotpunoukloniti.

Nakontoseprocijeneinherentniriziciidobijelistanajznaajnijihrizika,potrebnojeodreditirezidualnuveliinurizika.Pritomesemorauzetiuobzirdjelotvornostiuinkovitostpostojeihkontrola.Rukovoditeljprocjenjujeuinkovitostpostojeihkontrolaputemstalnogpraenja, izvjea unutarnje revizije i sl. Pri tome se moe utvrditi da nema odgovarajuekontrole,dakontrolenisuuinkoviteupraksiilidasuposveuinkovite.

Zaodreivanjerezidualnerazinerizikamoesekoristitisljedeamatrica.

vel

ik

neprihvatljivirizici

um

jeren

U

INA

K

ma

len

prihvatljivirizici

niska srednja visoka

VJEROJATNOST

24

Rukovodstvo e na temelju trenutane rezidualne razine rizika i svoje odluke oprihvaanjurizikaodluitijesulipotrebnedodatnemjerezadaljnjesmanjivanjeizloenostiriziku.

PrihvaanjerizikaPrihvaanje rizika odnosi se na prag koji postavlja rukovodstvo kao granicu

prihvatljivosti rizika prema kojemu se moe razumno postupiti (dodatno ublaavanjegeneriralobipretjeranetrokove).

Inherentnirizici-kontrole/mjere=rezidualniriziciRezidualniriziciprihvaanjerizika?

Upojedinim je sluajevimamogueunaprijedutvrditi i izmjeritiprihvatljivu razinurizika,primjericekodfinancijskoguinka.Upravamoeunaprijedodluitioneprihvatljivostifinancijskog gubitka veeg od odreenoga utvrenog iznosa ili od utvrenog postotka odproraunazaspecifianprogram.

Valja, meutim, istaknuti da pristup za procjenu rizika temeljen na uinku ivjerojatnosti trebakoristitinajednostavan ipragmatiannain.Buduidaseprocjenauglavnom temelji na subjektivnoj prosudbi, ovaj pristup treba shvatiti vie kao nainpokretanjastrukturiraneraspraveorizicima,amanjekaosredstvozauspostavljanjeprecizne"razinerizika".Onoto jevano jest toda se razumiju razlozikoji sekriju izaocijenjenogrizikaidasenatemeljuteinformacijeutvrdijesulipotrebnadaljnjaistraivanja.

vel

ik

visokrezidualnirizik

um

jeren

Inhe

ren

tnir

izik

Ma

len

malenrezidualnirizik

visoka srednja niska

Uinkovitostkontrola

25

Dabismopostiglidjelotvornoupravljanjerizicima,adokumentacijuiizvjeivanjeorizicimasvelinarazumnumjeru,vanojeusmjeritisenakritinerizike.Primjerice,riziksemoesmatratikritinimusljedeimsituacijama:

- akomoeugrozitiostvarenjekljunihciljevakorisnikaprorauna,- ako moe uzrokovati znatnu tetu interesnim skupinama korisnika prorauna

(graanima, Vladi Republike Hrvatske, Europskoj komisiji, drugim korisnicimaproraunaitd.),

- akojeposljedicarizikapovredazakonaipropisa,- akomoeuzrokovatiznaajnefinancijskegubitke,- akodovodiupitanjesigurnostzaposlenikakorisnikaprorauna,ili- akoubilokojemsluajuozbiljnoutjeenaugledkorisnikaprorauna.

Svakikorisnikproraunamoeodrediti rizikekojiese smatratikritinimodnosnoneprihvatljivimzakorisnika.

3.4. Postupanjeporizicima/odgovornarizike

Ciljupravljanjarizicimajestsmanjitivjerojatnostnastupanjapotencijalnogdogaajainjegovnegativanuinak.Vjerojatnostiuinaksmanjiteseizboromprikladnogodgovoranarizik.

etiri su naina reagiranja na rizike odnosno odgovora na rizike. Rizici se moguizbjei,prenijeti,smanjiti(ublaiti)iprihvatiti.

IzbjegavanjerizikaNekiserizicimogudjelominoilipotpunoizbjeimodificiranjemaktivnostiodnosno

procesa. Valja istaknuti da je opcija ukidanja odreene aktivnosti ograniena u javnomsektoru, u usporedbi s privatnim sektorom, jer su poslovi i aktivnosti od znaaja za javniinteres.

PrenoenjerizikaNajbolji odgovor na neke rizike moe biti njihovo prenoenje treoj strani ili

dijeljenje rizikas treomstranom.Ova jeopcijaposebnodobrazaublaavanje financijskihrizika ili rizika po imovinu. Tipian primjer prijenosa rizika jest koritenje osiguravajuegdrutvakojememoplatitipreuzimanjerizika.Meutim,usluajukadaobavljanjeodreenihuslugapovjerimovanjskojtvrtki(outsourcing)trebanaglasitida,iakojeupravljanjerizikomtakoer prenijeto, korisnik prorauna i dalje ostaje odgovoran za rizik. Takve se radnjeugovarajuzatotounutarodreeneslubekorisnikaproraunanepostojepotrebnasredstva,vjetine i strunost za upravljanje rizikom, odnosno netko je drugi (a to moe biti i drugikorisnikprorauna)sposobnijizadjelotvornijeupravljanjetimrizikom.

26

PrihvaanjerizikaJedanododgovorana rizikemoebitiprihvaanje rizikabezpoduzimanjadodatnih

radnji.akakoserizikinemoeprihvatiti,moesedogoditidamogunostizapoduzimanjeodreenihmjerauvezisnekimrizicimamogubitiogranieneilitrokovipoduzimanjaradnjimogubitinerazmjerniuodnosunamoguekoristi.

U takvim sluajevima odgovor moe biti prihvaanje postojee razine rizika tekorisnikproraunapripremaplanovepostupanjaza rjeavanjeuinakakojiesepojavitiusluajuostvarenjarizika.

Smanjivanje/ublaavanjerizika

Postupci smanjivanja/ublaavanja rizika smatraju senajuobiajenijimodgovoromnarizike, to znai da se poduzimaju radnje i donose odluke kako bi se smanjila vjerojatnostnastankaili/iuinakrizika.

Radnje koje korisnik prorauna poduzima radi smanjivanja odnosno ublaavanjarizikazapravosukontrolneaktivnosti.

Svrha jeublaavanja rizikanastavakobavljanjaaktivnostiukojojse javlja rizik,uzistodobnopoduzimanjeradnji(kontrola)radizadravanjarizikanaprihvatljivojrazini.

Rukovoditelj mora obrazloiti svoju reakciju (odgovor) na rizik, posebice u sluajukadajerizikprihvaen,tenepoduzimadodatneradnje.

Osimsagledavanjanajboljihodgovoranarizike,potrebnojerazmotritiitojavljajulisepri tomeprilikeza iskoritavanjepozitivnoguinka,odnosno javljaju li sesluajevikojinudepozitivneprilikeadaistodobnonestvarajuprijetnje.

3.4.1. Kontrolneaktivnosti

Premaodredbilanka12.Zakonaosustavuunutarnjihfinancijskihkontrolaujavnomsektoru,kontrolneaktivnostitemeljesenapisanimpravilimainaelima,postupcimaidrugimmjeramakojeseuspostavljajuradiostvarenjaciljevakorisnikaproraunasmanjenjemrizikanaprihvatljivurazinu.

Postoje razliite podjele kontrolnih aktivnosti, a u kontekstu upravljanja rizicimajednaodpodjelamoebitisljedea:

Direktivnekontrole

Ove kontrole usmjeravaju odreeni proces u eljenom smjeru, odnosno osiguravajuostvarenje cilja koji se eli postii (zakoni i drugi propisi, planovi, procedure i postupci,resursi potrebni za ostvarenje cilja). Primjeri ovih kontrola jesu jasna definicija politika,postavljanjespecifinihciljevateodgovarajueosposobljavanjeiekipiranje.

27

Preventivnekontrole

Ove kontrole oblikovane su tako da ograniavaju mogunost nastanka nepoeljnogdogaaja.tonamjevanijedasenepoeljnidogaajnedogodi,toeprovedbaprikladnihpreventivnih kontrola postati vanijom. Primjeri preventivnih kontrola ukljuujurazgranienje dunosti ili ogranienje radnji ovlatenih osoba (kao to je odobrenjekomunikacije s medijima samo strunim i ovlatenim osobama, ime se sprjeava davanjemedijimaneprikladnihkomentara).

Detektivnekontrole

Detektivnekontroleoblikovanesuradiotkrivanjaiutvrivanjaprilikaukojimasusenepoeljnidogaajijavili.Primjeridetektivnihkontrolaukljuujuprovjeruzalihailiimovine(imeseotkrivajesulizaliheiliimovinaneovlatenouklonjene),usklaenja(imesemoguotkritineovlatenetransakcije),pregledenakonprovedbenekeradnje.

Korektivnekontrole

Korektivnekontroleoblikovanesutakodaispravljajunepoeljnedogaajekojisusedogodili.Primjerkorektivnihkontrolajeoblikovanjeugovornihuvjetakojimaseomoguujepovratvieplaenihiznosa.

Osiguranjesetakoermoesmatratioblikomkorektivnekontrole,sobziromnatodasenjimepospjeujeoporavak.Planiranjepostupanjaunepredvienimokolnostimavaanjeelement korektivne kontrole, budui da podrazumijeva sredstvo kojim korisnici planirajutrajnostsvogposlovanja/oporavaknakondogaajanakojinisumogliutjecati. Prioblikovanjukontrolevanojedauspostavljenakontrolabuderazmjernarizikuidatrokovi kontrole ne premauju dobivene koristi. Svrha je kontrola sprijeiti mogunostnastankarizika,odnosnoublaitiuinkekadrizicinastupe, jer riziknijemogueucijelostiukloniti.

3.4.2. ProvoenjeakcijskihplanovaNakon to se utvrde rizici po kojima je potrebno postupati i odrede najprikladniji

nainipostupanja,potrebnojedonijetiplanovezasmanjivanjeodnosnoublaavanjerizika.Planovi se donose i provode zato da bi se osiguralo djelotvorno postupanje po

rizicima.

Radi donoenja uinkovitih akcijskih planova, treba u potpunosti analizirati irazumjetiuzrokrizika(tojeosnovniproblem?).

Kao minimum, planovi trebaju sadravati opis rizika, ciljeve koji se ele postiiakcijskimplanom, radnjekoje trebapoduzeti, zadueneosobe i rokoveprovedbe. Akcijskiplanmoesadravatiidrugeznaajneinformacije,kaotosusredstvapotrebnazaprovedbuplanovainainenjihovapraenja.

Praenje je moda i najvanija faza u procesu upravljanja rizicima. Stoga jerukovoditelj duan provjeriti funkcioniraju li u praksi predloene kontrolne aktivnosti isprjeavajuliodnosnoublaavajuliodreenirizik.

28

3.4.3. Dokumentiranje-registarrizika

Dokumentiranje je kljuan element u djelotvornom upravljanju rizicima i trebaukljuitisljedee:

- evidentiranjeusuglaenihciljevanasvakojraziniupravljanja,- obrazaczautvrivanjeiprocjenurizika,- registarrizika(tkogapriprema,tkogaaurira),- saetkekojisedostavljajuelnikuinajviemrukovodstvu.

Rezultatprovedbeupravljanjarizicimapotrebnojestrukturiranodokumentirati.Podaci o rizicima bit e sadrani u obrascu za utvrivanje i procjenu rizika te u

registrurizika.

Obrazaczautvrivanje iprocjenurizika sadridetaljnepodatkeo svimrizicima(procjenu inherentne razine rizika, procjenu uinkovitosti postojeih kontrola, procjenurezidualnerazinerizika)inalaziseudodatku2Smjernica.

Uregistarrizikaupisujuseonirizicizakojejerezidualnarazinarizikaprocijenjenakao neprihvatljiva te se predlae uvoenje dodatnih kontrolnih mehanizama, jer postojeekontrolenisudovoljnouinkovitezapostupanjepotakvimrizicima.

Podaci iz registra rizika koriste se za izradu izvjea i saetaka koji se dostavljajuelnikuinajviemrukovodstvukorisnikaprorauna.

Registarrizikainternijedokumentsvakogakorisnikaprorauna,asadrinajmanjesljedeeelemente:

- ciljprograma,poslovnogprocesa,planiranihgodinjihaktivnosti,- kratakopisrizika,

- procjenurezidualnerazinerizika,- saetakodabranihodgovoranarizik,te

- osobezaduenezaprovoenjepotrebnihaktivnostiirokovezanjihovoizvrenje.Primjer registra rizika daje se u dodatku 3 Smjernica, a raen je po uzoru na

dokumentEuropskekomisije.11Korisniciproraunazbogspecifinostiposlovanjamoguproiritiregistarrizikas

dodatnimpodacima(datumunosapodatakauregistar,podrujenakojeserizikodnosi,zapotrebesustavaupravljanjaiprovedbepretpristupnihfondovaEU).

Registarrizikadokumentjekojiserazmatraiaurirapopotrebi,anajmanjejednomgodinje,kakobiseprovjerilojesuliplaniranemjerezaublaavanjerizikapoduzeteijesulipostigleoekivanerezultate.

11RiskmanagementintheCommission,travanj2008.

29

Osimkritinihrizika,uregistrurizikamogubitipobrojaniiostaliznaajnirizicikojizahtijevajupraenje,temogubitiodpomoipriredovitomizvjeivanju.

Pojedinani rizici koje jedan korisnik prorauna utvruje nisu neovisni jedni odrugima, nego se obino prirodno grupiraju. Na primjer, moda postoji vie rizika koji semogugrupiratikao"riziciupodrujuresursa"inekidrugirizicikojisemogugrupiratikaorizicisaspektazakonitostiiispravnosti".

Neki e se rizici odnositi na vie ciljeva korisnika prorauna. Kao pomo zagrupiranjerizikamoeposluititipologijarizika.

Ovakvimgrupiranjemdobiteseportfelji rizikakojiesedodijelitiodgovarajuimrukovoditeljima, aoniepratiti svojportfelj, nadgledati razvojodgovarajuegakontrolnogokruenjateotomeizvjeivati.

Natajesenainpospjeitikomunikacijazasvakuvrsturizika.Svenavedenobitepodlogazaizraduvlastitestrategijeupravljanjarizicimakorisnikaprorauna.

Vano je naglasiti da je ovim Smjernicama predvieno ustrojavanje registara rizikaminimalnonaraziniirihustrojstvenihjedinica.

U daljnjem razvoju procesa upravljanja rizicima i ovisno o potrebama korisnikaprorauna moe se razmiljati o uvoenju jedinstvenog registra rizika na razini korisnikaprorauna.Pri tome se moraosigurati dae rizici koji sadrepovjerljive informacije imatioznaku tajnosti, a elnik pojedinoga korisnika prorauna odluivat e o tome koji e sepodaci objavljivati u jedinstvenom registru rizika. Na razini korisnika prorauna bit epotrebnoodreditiiosobukojaesebrinutioregistrurizikainjegovuauriranju.

3.5. Praenjerizikaiizvjeivanjeorizicima

Upravljanje rizicima kontinuirani je proces koji treba ukljuiti praenje utvrenihrizikakakobisepravodobnouoilesvepromjenevezaneuzrizike(npr.pojavanovihrizikaimoguihprilikakojesejavljajuuzrizike).Buduidaseposlovno,ekonomskoizakonodavnookruenje neprestano mijenja, mijenja se i okruenje svakog rizika pa e se mijenjati iprioriteti ciljeva i znaaj pridruenih rizika. Zbog navedenog, rizike treba redovitopregledavatiirazmatratikakobisezadralauinkovitostodgovoranarizik.

Takoerjepotrebnoobavljatistalnepregledekakobismobilisigurnidasusvirizicipovezanisciljevimatedasusviciljeviuzetiuobzirpriutvrivanjuiauriranjurizika.

Procijenjeneriziketrebapregledavatiiotomeizvjeivatiradistjecanjasigurnostiodjelotvornostiupravljanjarizicimatekakobiseutvrdilesituacijeukojimasupotrebnedrugeradnje. Pojedinci, radne skupine i timovi trebaju kontinuirano razmatrati pitanja vezana uzrizikeskojimasesuoavajuusvomposlu.

Postupke izvjeivanja o rezultatima ovog procesa treba razviti svaki korisnikprorauna. To treba ukljuiti definiranje uestalosti izvjeivanja, odrediti tko pripremaizvjee,komeseizvjeealje,razinupotrebnihdetaljauizvjeuidrugo.

30

Rukovoditelji irih ustrojstvenih jedinica duni su izvjeivati o aktivnostima uupravljanjurizicimausvojojustrojstvenojjedinici.

Nakolegijunajvieupravljakerazinerukovoditeljieizvjetavatioaktivnostimapoduzetima na uspostavi procesa upravljanja rizicima i o najznaajnijim rizicima te onovonastalim rizicima koji su se pojavili nakon redovitog auriranja registra rizika. To susluajevi kada dolazi do znaajnih promjena u izloenosti rizicima, primjerice pri pojavinovih ili izmjeni postojeih aktivnosti i ciljeva, promjeni strukture uprave ili sustava ilipromjeniuvanjskomeradnomokruenju.

Rukovoditeljiirihustrojstvenihjedinicatakoersuobvezniizraditigodinjeizvjeeo aktivnostima vezanim uz upravljanje rizicima, koje e biti podloga za izraduobjedinjenoga godinjeg izvjea na razini korisnika prorauna. U izvjeu se daje pregledznaajnih rizika i njihov utjecaj na ostvarenje ciljeva, daje se informacija o poduzetimaktivnostimanasprjeavanjuodnosnoublaavanjurizikateorizicimanakojesenijemoglodjelovatinaplaniraninain.

Godinja izvjea irih ustrojstvenih jedinica alju se osobi odgovornoj zakoordinaciju procesa uspostave upravljanja rizicima koja priprema objedinjeno izvjee oupravljanjurizicimanarazinikorisnikaprorauna.

U pripremi objedinjenog izvjea mogu sudjelovati koordinatori za financijskoupravljanjeikontrolekodonihkorisnikakojiimajuimenovanekoordinatore.

Objedinjeno izvjee sadri pregled poduzetih aktivnosti u procesu upravljanjarizicimaipreglednajznaajnijihrizikaizregistararizikairihustrojstvenihjedinicakorisnikaprorauna.

O objedinjenom izvjeu o upravljanju rizicima raspravlja se na kolegiju najvieupravljakerazine.Usluajupotrebedonosiseakcijskiplanukojemeseodreditipotrebnemjerezarjeavanjevisokorizinihpodrujaukorisnikuprorauna.

Na sastancima kolegija najvie upravljake razine treba prisustvovati i voditeljjedinice za unutarnju reviziju (ako je unutarnja revizija ustrojena) koji na temeljupredstavljenogizvjeamoeodreditiibuduistratekiplanobavljanjarevizija.

Dioobjedinjenogizvjeakojiseodnosinaaktivnostipoduzetenauspostaviprocesaupravljanjarizicimakodkorisnikaproraunabitesastavnidiogodinjegizvjeaosustavuunutarnjih financijskih kontrola koji se dostavlja Sredinjoj harmonizacijskoj jedinici, doksve ostale informacije, ukljuujui informacije o najznaajnijim rizicima, ostaju kodkorisnikaprorauna.

Nakontoseuvedesustavupravljanja rizicima,potrebno jeuspostavitikontinuiranipregled procijenjenih rizika. Prema odredbi lanka 11. Zakona o sustavu unutarnjihfinancijskih kontrola u javnom sektoru, pregled se provodi najmanje jednom godinje.Meutim, svaki korisnik prorauna moe odrediti uestalost pregleda rizika prema svojimpotrebama.

Potrebnojeodreditiodgovornuosobukojaesepobrinutidasepregledrizikaobavljapoplanuikojaepodsjetitinarokoveiliposlatiopomenedasepreglediobave.

31

Takoerjepotrebnoutvrditinainekomuniciranjairazmjeneinformacijaoutvrenimrizicimanasvimrazinamaimeusvimzaposlenicimaunutarkorisnikaprorauna.Tomoeukljuiti: distribuiranje rezultata procjene rizika unutar svake ire ustrojstvene jedinice tesaetakizvjeakojiseradijednomgodinje(dostupanjesvimzaposlenicima),atemeljisenautvrenimkljunimrizicimaidefiniranimradnjamapotrebnimazanjihovoublaavanje.

Moe se takoer raditi godinja analiza najuestalijih rizika koja e se naknadnoproslijeditisvimrukovoditeljima.

Cilj svega jest razmjena informacija o nainima rjeavanja pojedinih problema uodreenojustrojstvenojjedinici,tosemoeraditivieputagodinje.

4. Zakljuak

Upravljanje rizicima u redovnom je poslovanju kontinuirani proces i sastavni diosvakodnevnogupravljanja (npr. redovnisastanciuprave,ovjere,analize i slino).Meutim,proces je potrebno sustavno i strukturno razvijati, posebice u smislu razvoja jedinstvenogpristupa na razini korisnika prorauna u javnom sektoru, uvoenja upravljanja rizicima uproces planiranja i donoenja odluka, praenja akcijskih planova, te razvijanja kultureupravljanjarizicima.

Kakobiseosiguralauspjenaprovedbaupravljanjarizicimakodkorisnikaprorauna,morajusepoduzetimjereza:

- osiguranje radnog okruenja koje e davati podrku uspostavi procesa upravljanjarizicima,

- stjecanjeipoboljanjevjetineupravljanjarizicima,- uspostavu uinkovite komunikacije o rizicima i aktivnostima koje se u tu svrhu

poduzimaju.Za uinkovito upravljanje rizicima potrebno je stvoriti i odravati radno okruenje

kojepruapodrku,aucilju:- osiguranjajakepodrkenajvierazineupravljanja,- stvaranjaorganizacijskekulturekojaneestvaratiodbojnostpremarizikuiukojoje

se izvjeivanje o riziku smatrati pozitivnim, te koje e dati dovoljno vremena isredstava za podizanje svijesti i razvijanja vjetina upravljanja rizicima upravljanjarizicima.

Sredinja harmonizacijska jedinica e u suradnji s korisnicima prorauna odravatiradioniceoupravljanjurizicimakojimajeciljrazvijanjevjetinaupravljanjarizicima.

Sobziromnatodajeprocesupravljanjarizicimanasamompoetkuuspostave,vanojeosiguratiuinkovitukomunikacijuorizicimakakobisvizaposlenibilisnjimaupoznati.

Nakontosepokreneprocesupravljanjarizicimaiojaasvijestovanostiupravljanjarizicima,elnikkorisnikaproraunamoiedonijetistrategijuupravljanjarizicima,toje injegovazakonskaobveza.

32

DODACIUZSMJERNICEZAPROVEDBUPROCESAUPRAVLJANJARIZICIMAKODKORISNIKAPRORAUNA