SMJERNICE ZA INTEGRALNU PROIZVODNjU VOĆA · Rezidba će omogućiti prodiranje svjetlosti u sklop...

SMJERNICE ZA INTEGRALNU

PROIZVODNjU VOĆA

- IPBiH -

Maj, 2016.

2

SADRŽAJ

UVOD ........................................................................................................................................................................... 3

DEFINICIJE ............................................................................................................................................................... 3

1. OPĆI ZAHTJEVI............................................................................................................................................... 4

1.1. ORGANIZACIJA I OBUKE................................................................................................................................ 4 1.2. HIGIJENSKI UVJETI RADA I HIGIJENA OSOBLJA .............................................................................................. 4 1.3. DOKUMENTIRANJE ....................................................................................................................................... 4 1.4. EKSTERNA KONTROLA .................................................................................................................................. 5

2. UVJETI UZGOJA .............................................................................................................................................. 5

2.1. IZBOR LOKACIJE ........................................................................................................................................... 5 2.2. SADNI MATERIJAL I IZBOR SORTE ................................................................................................................. 6 2.3. SISTEM UZGOJA ............................................................................................................................................ 6 2.4. OČUVANJE BIORAZNOVRSNOSTI PRIRODNIH STANIŠTA OKO NASADA ........................................................... 6

3. OBRADA ZEMLJIŠTA ..................................................................................................................................... 6

4. GNOJIDBA ......................................................................................................................................................... 7

5. NAVODNJAVANJE .......................................................................................................................................... 8

6. REZIDBA ............................................................................................................................................................ 9

7. IZBOR MEHANIZACIJE I ORUĐA............................................................................................................... 9

8. INTEGRALNA ZAŠTITA BILJA .................................................................................................................... 9

8.1. MJERE INTEGRALNE ZAŠTITE BILJA .............................................................................................................. 9 8.2. INTEGRALNA ZAŠTITA JABUČASTOG I KOŠTIČAVOG VOĆA .......................................................................... 11

9. PRIMJENA PESTICIDA ................................................................................................................................ 11

9.1. OPĆI ZAHTJEVI ........................................................................................................................................... 19 9.2. NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................................... 20 9.3. OPREMA ZA NANOŠENJE PESTICIDA ............................................................................................................ 19 9.4. SKLADIŠTENJE I ČUVANJE PESTICIDA .......................................................................................................... 19 9.5. POSTUPANJE S OTPADOM (AMBALAŽOM) I OSTATKOM OD PESTICIDA ......................................................... 19 9.6. MJERE OPREZA ........................................................................................................................................... 19

10. SUZBIJANJE KOROVA I ZAŠTITA OD GLODARA ........................................................................... 20

10.1. SUZBIJANJE KOROVA .................................................................................................................................. 20 10.2. ZAŠTITA OD GLODARA................................................................................................................................ 22

11. BERBA, SKLADIŠTENJE I RUKOVANJE PROIZVODIMA .............................................................. 23

12. OZNAČAVANJE PROIZVODA ................................................................................................................ 23

13. PRILOZI ....................................................................................................................................................... 23

PRILOG 1. RAZRED DOBRE OPSKRBLJENOSTI C S OBZIROM NA TIP ZEMLJIŠTA (GNOJIDBA FOSFOROM I KALIJEM) .... 23 PRILOG 2. ZNAK INTEGRALNE PROIZVODNJE ........................................................................................................... 24

3

UVOD

Smjernicama za integralnu proizvodnju (Smjernice IPBiH) utvrđena su pravila za integralnu

proizvodnju jabučastog i koštičavog voća. Smjernice su razvijene na osnovu EISA okvira za

integralni uzgoj (European Integrated Farming Framework, 2012) i prilagođene za primjenu u

proizvodnji jabučastog i koštičavog voća u Bosni i Hercegovini uz uvažavanje specifičnih

uvjeta u zemlji.

Smjernicama IPBiH utvrđuje se minimum zahtjeva za certificiranje integralne proizvodnje i

korištenje IP oznake.

Integralna proizvodnja voća je sistem uzgoja koji podrazumijeva uravnoteženu primjenu

agrotehničkih mjera sa ciljem proizvodnje voća, pri čemu se vodi računa o:

– smanjenju onečišćenja zemljišta, vode i zraka, odnosno čuvanju okoliša i prirodnih

staništa;

– čuvanju i poticanju plodnosti zemljišta;

– čuvanju i poticanju biološke raznovrsnosti, te poticanju prirodnih mehanizama

regulacije;

– optimalnoj upotrebi agrohemikalija s obzirom na nutritivna i toksikološka svojstva

hrane;

– zaštiti radnika (poljoprivrednika) prilikom rukovanja sredstvima za zaštitu bilja;

– ekonomskoj održivosti proizvodnje.

DEFINICIJE

Integralna proizvodnja poljoprivrednih proizvoda (u daljnjem tekstu: integralna proizvodnja)

podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih,

ekoloških i toksikoloških faktora, pri čemu se kod jednakog ekonomskog efekta prednost daje

ekološki i toksikološki prihvatljivim mjerama.

Integralna zaštita bilja je procjena i primjena svih raspoloživih metoda zaštite bilja, kasnije

integriranih u odgovarajuće mjere kojima se sprečava razvoj populacije štetnih organizama,

održava upotreba sredstava za zaštitu bilja i drugih oblika suzbijanja na nivou koji je

ekonomski i ekološki opravdan, te smanjuju ili svode na najmanju moguću mjeru rizici za

zdravlje ljudi i okoliš. Stavlja se naglasak na uzgoj zdravih usjeva i nasada uz najmanje

moguće ometanje agroekoloških sistema i potiču prirodni mehanizmi kontroliranja štetnih

organizama.

Proizvođač u integralnoj proizvodnji (u daljnjem tekstu: proizvođač) jest pravna ili fizička

osoba koja proizvodi proizvode po principima integralne proizvodnje u skladu s ovim

Smjernicama.

4

1. Opći zahtjevi

1.1. Organizacija obuke

1.1.1.

Proizvođač je dužan poznavati zahtjeve Smjernica za IP, te biti opredijeljen za poštivanje

principa integralne proizvodnje i zaštite okoliša.

1.1.2.

Proizvođač mora biti dovoljno obučen o svim aspektima integralne proizvodnje. Redovno

stručno osposobljavanje je obavezno (najmanje jednom godišnje).

1.1.3.

Obaveza je proizvođača da uskladi svoju proizvodnju sa zahtjevima i principima integralne

proizvodnje, te osigura osnovne tehničke i logističke uvjete (mehanizacija, skladištenje,

transport i sl.)

1.2. Higijenski uvjeti rada i higijena osoblja

1.2.1.

Proizvođač i svi radnici uključeni u proizvodnju moraju biti obučeni o higijenskim uvjetima

rada, posebno o visokom nivou lične higijene, pažljivom rukovanju proizvodima i prikladnom

uklanjanju otpada. Radnici moraju nositi odgovarajuću čistu odjeću i obuću, a, gdje je

potrebno, i zaštitnu odjeću.

1.2.2.

Proizvođač će se pridržavati i važećih zakonskih propisa iz oblasti higijene hrane.

1.3. Dokumentiranje

1.3.1.

Proizvođač je dužan dokumentirati cjelokupnu proizvodnju, od početka proizvodnje do

prodaje. Evidencije će biti čuvane najmanje 5 godina.

1.3.2.

Proizvođač je obavezan voditi precizne evidencije o svim poduzetim aktivnostima u

voćnjaku. Evidencije o integriranoj proizvodnji moraju sadržavati najmanje sljedeće:

– opis proizvodnje (sorta, veličina nasada, sistem uzgoja);

– evidencije o kupljenom repromaterijalu (nabavka sadnog materijala, gnojiva,

sredstava za zaštitu bilja, supstrata itd.);

– rezultate analiza (zemljišta, ploda, lista itd.);

– podatke o svim poduzetim agrotehničkim mjerama;

– podatke o upotrebi gnojiva i poboljšivačima zemljišta (količina, vrsta, način i

datum primjene);

– rezultate monitoringa štetnika;

– podatke o upotrebi sredstava i mjera za zaštitu bilja (naziv sredstva, datum i

vrijeme tretmana, količina, tretirana površina i kultura).

5

1.4. Eksterna kontrola

1.4.1.

Proizvođač mora biti registriran kod kontrolne organizacije – (Saveza proizvođača

jagodičastog voća u BiH) (u daljnjem tekstu: kontrolna organizacija-KO). Registracija se vrši

u unaprijed utvrđenom roku, koji određuje kontrolna organizacija.

1.4.2.

KO ima pravo dobiti sve potrebne informacije o proizvodnji i može ne odobriti/certificirati

proizvodnju zbog nedostatka potrebne dokumentacije ili informacija. Dokumentacija će

dokazivati usaglašenost s ovim Smjernicama i bit će dostupna KO prilikom kontrolne posjete.

1.4.3.

Proizvođač je obavezan obavijestiti KO o svim važnim promjenama u svojim proizvodnim

jedinicama i/ili djelatnostima koje se tiču integralne proizvodnje.

1.4.4.

KO može izvršiti kontrolu u bilo koje vrijeme. Nasadi, skladišta, proizvodno područje i druga

mjesta vezana za integralnu proizvodnju moraju biti dostupna KO.

1.4.5.

Kršenje zahtjeva ovih Smjernica, učinjeno namjerno ili slučajno, od proizvođača ili drugih

osoba, mora biti prijavljeno KO.

1.4.6.

Nepoštivanje zahtjeva ovih Smjernica može rezultirati neodobravanjem proizvoda,

proizvodnog procesa ili proizvođača.

2. Uvjeti uzgoja

2.1. Izbor lokacije

2.1.1.

Proizvođač će birati primjerene položaje za podizanje nasada:

– koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih voćnih vrsta i sorti,

– koji su osunčani, otvoreni, prozračni, s manjom opasnošću od pojave mraza.

2.1.2.

Pogodnost zemljišta za uzgoj pojedinih voćnih vrsta mora biti provjerena, a prije podizanja

nasada moraju biti urađene i odgovarajuće analize zemljišta.

2.1.3.

Prije podizanja novih nasada, zemljište treba odmoriti radi poboljšanja strukture i organske

tvari u zemljištu, te sprečavanja razvoja bolesti.

2.1.4.

Hemijska dekontaminacija zemljišta je zabranjena.

6

2.2. Sadni materijal i izbor sorte

2.2.1.

Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden u skladu sa zahtjevima važećih

zakonskih propisa. Nabavku sadnog materijala pratit će odgovarajuća dokumentacija o

zdravstvenoj ispravnosti sadnica.

2.2.2.

Proizvođač će birati provjereno otporne sorte, koje će omogućiti dobre prinose uz minimalnu

upotrebu dozvoljenih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja. Pri izboru sorte proizvođač će uzeti u

obzir savjet stručnjaka.

2.3. Sistem uzgoja

2.3.1.

Uzgojni oblik mora omogućiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova krošnje, razvoj

kvalitetnih plodova, ravnomjerno raspoređivanje sredstava za zaštitu bilja (SZB) po svim

dijelovima krošnje i olakšan rad pri rezidbi i berbi.

2.3.2.

Proizvođač će izabrati uzgojni oblik koji će korištenje herbicida svesti na najmanju moguću

mjeru.

2.4. Očuvanje bioraznovrsnosti prirodnih staništa oko nasada

2.4.1.

Ako se na poljoprivrednoj površini nalaze obilježja pejzaža (živice, lokve, jarci, drvoredi,

pojedinačno drveće, šumarak), oni se neće uklanjati ili oštećivati.

2.4.2.

Preporučuje se da proizvođač podstiče i gradi staništa za biljke domaćine korisnih organizama.

3. Obrada zemljišta

3.1.

Prostor između redova bit će održavan zatravljenim. Dozvoljeno je obrađivati najviše 30% od

ukupne površine nasada.

3.2.

Obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno učestalo korištenje

“teške” mehanizacije kako bi se izbjeglo sabijanje zemljišta.

7

3.3.

Na poljoprivrednim površinama s nagibom od 15% ili više, oranje se provodi samo okomito na

pad terena.

3.4.

Međuredni prostor bit će pokriven biljnim ostacima – malč (u periodu novembar – februar)

radi prikupljanja vlage i sprečavanja erozije.

3.5.

Da bi se omogućilo zatvoreno kruženje tvari, pokošena trava bit će ostavljana u nasadu.

3.6.

U nasadima na terasama obavezna je kosidba travnjaka na rubovima terasa.

4. Gnojidba

4.1.

Gnojidba u integralnoj proizvodnji mora biti ekološki prihvatljiva i ekonomski opravdana s

osnovnim ciljem uravnotežene ishrane voćke svim potrebnim hranivima i

održavanja/poboljšavanja plodnosti zemljišta.

4.2.

Prednost mora biti data organskim gnojivima, a razliku u potrebnim hranivima dodavati kroz

mineralno gnojivo vodeći računa o stvarnim potrebama voćke. Pri ovome se uzimaju u obzir

količine unesenih i iz zemljišta iznesenih hraniva, očekivani nivo proizvodnje i kvalitet prinosa,

raspoloživa količina hraniva u zemljištu, pH vrijednost zemljišta, količina humusa u zemljištu i

tekstura zemljišta.

4.3.

Gnojidba mora biti rađena na temelju rezultata analize opskrbljenosti zemljišta pojedinim

hranivima, te općeg vizuelnog stanja voćke. Analiza zemljišta na sadržaj azota (N) je

obavezna, a preporučuje se N-min metoda. Obavezna je analiza tla na sadržaj fosfora (P2O5),

kalija (K2O), magnezija (Mg), humus, te utvrđivanje pH vrijednosti tla. Analiza mora biti

urađena prije podizanja nasada zbog određivanja količine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te

svake tri godine u postojećim nasadima.

4.4.

Gnojidba i popravak plodnosti zemljišta se kod višegodišnjih nasada obavlja prije podizanja

nasada, te kroz čitavu eksploataciju. Ako je opskrbljenost hranivima slabija od razreda dobre

opskrbljenosti zemljišta (C razred s obzirom na tip zemljišta dat u prilogu 1), poljoprivredni

proizvođač treba putem meliorativne gnojidbe unijeti mineralna, odnosno organska gnojiva do

potrebnog nivoa.

4.5.

Minimalna količina humusa u zemljištu je 2%. Ako je količina humusa ispod 2%, obavezno je

provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljšati zemljište na bazi organskih gnojiva. Pri

8

količini 2–3% humusa preporučuje se primijeniti zelenu gnojidbu i/ili dodavanje poboljšivača

zemljišta na bazi organskih gnojiva kao što je kompost, stajnjak i slično.

4.6.

pH vrijednost zemljišta mora biti odgovarajuća za svaku pojedinu voćnu vrstu. Za postizanje

optimalne pH vrijednosti proizvođač će dodavati fiziološki kisela, odnosno fiziološki bazna

gnojiva i poboljšivače zemljišta. Preporučuje se da ova mjera bude provedena prije sadnje.

4.7.

Gnojidbu azotom treba vršiti u toku vegetacije, tj. ne prije sredina marta u slučaju propusnih

zemljišta i ne prije februara kod kohezivnih zemljišta. Gnojidba mora biti dovoljna za

normalan rast i rodnost voćke. Ako su dodate prevelike količine azota, što se utvrđuje

vizuelnim pregledom, proizvođač će obavezno izostaviti gnojidbu azotom ili je smanjiti.

4.8.

Preporučuje se gnojidba azotom u više obroka u toku vegetacije, a u ukupnoj količini do

maksimalno dozvoljenih količina (60 kg N/ha za jagodu, malinu i kupinu). U meliorativnoj

gnojidbi ne preporučuje se dodavanje azota.

4.9.

Organska gnojiva ne smiju sadržavati teške metale i patogene mikroorganizme.

4.10.

Proizvođač je obavezan voditi evidencije o vrsti i količini korištenih gnojiva.

4.11.

Korištenje regulatora rasta je dozvoljeno samo ako oni poboljšavaju otpornost biljke prema

nametnicima i biljnim bolestima.

4.12.

Zabranjena je gnojidba osokom i gnojovkom u periodu novembar – februar na svim

površinama, a u periodu maj – avgust raspodjelom po površini bez unošenja u zemljište.

4.13.

Korištenje kanalizacijskog mulja pri gnojidbi je zabranjeno.

5. Navodnjavanje

5.1.

Navodnjavanje mora biti prilagođeno potrebama voćaka i travnjaka, vremenskim prilikama i

tipu zemljišta.

5.2.

Dodavanje hraniva u vodu za navodnjavanje (fertirigacija) dozvoljeno je kod lokalnih načina

navodnjavanja (sistem kap po kap). Količina hranjivih tvari korištenih kod fertirigacije ubraja

se u ukupnu godišnju dozvoljenu količinu.

9

6. Rezidba

6.1.

Rezidba mora biti primjerena voćnoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti zemljišta i gnojidbi.

Rezidba će omogućiti prodiranje svjetlosti u sklop biljke i ravnomjerno nanošenje sredstava

za zaštitu bilja.

6.2.

Ostaci rezidbe (grane i grančice) i/ili berbe malčirat će se i/ili unijeti u tlo. Ako ovo nije

moguće u potpunosti ostvariti, ostaci će biti izneseni van voćnjaka i neškodljivo uklonjeni

(spaljivanje).

7. Izbor mehanizacije i oruđa

7.1.

U integralnoj proizvodnji nužna je sljedeća mehanizacija:

– pogonski strojevi – traktori čije su tehničke karakteristike usklađene s radnim uvjetima

u nasadu i koji omogućavaju kvalitetno provođenje predviđenih agrotehničkih mjera,

– uređaji za primjenu SZB-a koji omogućavaju sigurnu primjenu u skladu s uputama za

korištenje navedenim na etiketi,

– mehanizacija za održavanje tla,

– malčeri sa stalnom ili promjenjivom radnom širinom.

7.2.

Nije dozvoljeno učestalo korištenje mehanizacije koja jako usitnjuje zemljište i uništava

strukturu. Ova mehanizacija može biti korištena samo kada se pomoću nje unosi veća količina

organske tvari u zemljište (korov i biljke koje se zbog gnojidbe unose u zemljište, stajnjak i

sl.).

7.3.

Poljoprivredna mehanizacija ne smije se koristiti na poljoprivrednom zemljištu koje je

zasićeno vodom, poplavljeno ili prekriveno snijegom.

8. Integralna zaštita bilja

8.1. Mjere integralne zaštite bilja

Proizvođač će primjenjivati mjere integralne zaštite, kako je to opisano u odjeljcima 8.1.1–

8.1.4, i dodatnih zahtjeva za integralnu zaštitu jabučastog i koštičavog voća koje su date u

poglavlju 8.2. ovih Smjernica.

10

8.1.1. Mehaničke mjere

Proizvođač mora sprečavati širenje štetnih organizama mehaničkim putem. Mehničke mjere

podrazumijevaju izrezivanje i odstranjivanje zaraženih dijelova voćke, te odstranjivanje

truhlih i zaraženih plodova (izrezivanje i odstranjivanje rakastih tvorevina, izboja zaraženih

pepelnicom, bakterijskom paleži, štitastim ušima, parazitskim biljkama ili drugim štetnim

organizmima, odstranjivanjem zaraženih plodova i lišća itd.).

8.1.2. Biološke mjere

Proizvođač će stvarati pogodne životne uvjete za razvoj korisnih životinja kroz

sljedećeaktivnosti:

– čuvanje i sadnju žive ograde, grmlja i drugog raznovrsnog raslinja (5% površine

gazdinstva treba ostaviti neobrađeno kao stanište za korisne organizme);

– njegovanje raznovrsne potkulture;

– uređivanje skloništa za korisne životinje (kamenjari, grmlje i sl.);

– postavljanje kućica za korisne ptice i/ili visokih motki za privlačenje ptica

grabljivica;

– praćenje, unošenje i kontroliranje korisne faune (grabežljive grinje, parazitske

osice, osolike muhe, zlatooke, stjenice, bubamare).

8.1.3. Biotehničke mjere

Preporučuje se, ako je moguće, koristiti feromonske klopke i druge načine lova insekata, te

akustične aparate za odbijanje ptica i glodara.

8.1.4. Hemijske mjere

8.1.4.1.

Hemijske će mjere biti provedene tek kada druge mjere nisu u potpunosti smanjile opasnost od

šteta po nasad koje mogu izazvati nametnici.

8.1.4.2.

Prije primjene hemijskih mjera zaštite, mora biti provedena procjena opasnosti od štetnih

organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza mora biti temeljena na praćenju

klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih organizama i praćenju fenofaze

razvoja određene voćne vrste. Poželjno je pratiti i populaciju korisnih organizama, odnosno

prirodnih neprijatelja. Odluka o primjeni hemijskih mjera zaštite donosi se na temelju vlastite

procjene ili prema preporukama savjetodavne službe.

8.1.4.3.

Pri izboru sredstava za zaštitu bilja prednost treba dati sredstvima užeg spektra djelovanja,

sredstvima za zaštitu koja nisu opasna za korisne organizme i koja nisu razvrstana kao opasna

za okoliš.

8.1.5. Izvještajno-prognozni poslovi u zaštiti bilja

Proizvođač će slijediti preporuke izvještajno-prognoznih službi u oblasti zaštite zdravlja bilja

tamo gdje one postoje.

11

8.2. Integralna zaštita koštičavog i jabučastog voća

8.2.1. LISTA FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA DOZVOLJENIH ZA

PRIMJENU U JABUČASTIM VOĆNIM VRSTAMA

Liste dozvoljenih FUNGICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća

Aktivna materija Prouzrokovač bolesti ili

naziv bolesti MBT Voćne vrste

Aureobasidium pullulans DSM

14940

+

A. pullulans DSM 14941

Erwinia amylovora

5 Jabučasto voće

Bacillus subtilis Stamm QST 713 Erwinia amylovora 4 Jabučasto voće

Bakarni hidroksid Nectria galligena 3 Jabučasto voće

Bakarni hidroksid Venturia spp. 8 Jabučasto voće

Bakarni hidroksid Phytophthora cactorum 3 Jabučasto voće

Bakarni hidrosid Erwinia amylovora 3 Jabučasto voće

Bakar oksihlorid Phytophthora cactorum 4 Jabučasto voće

Bakar oktanoat Venturia inaequalis 3 Jabuka

Boskalid+Piraklostrobin Podosphaera leucotricha

Venturia spp. 4 Jabučasto voće

Ciflufenamid Prouzrokovači pepelnica 2 Jabuka

Kruška

Ciprodinil Venturia spp. 3 Jabučasto voće

Ciprodinil + Fludioxonil

Skladišne bolesti (pr.

Gloeosporium spp,

Penicillium spp, Botrytis

cinerea)

1 Jabučasto voće

Difenokonazol Venturia spp. 4 Jabučasto voće

Difenokonazol+Izopirazam Venturia inaequalis 2 Jabuka

Ditianon Venturia inaequalis 12 Jabuka

Ditianon Venturia spp. 8 Kruška

Ditianon + Piraklostrobin Podosphaera leucotricha


Dodin Venturia spp. 5 Jabučasto voće

Fluopiram + Tebukonazol Podosphaera leucotricha

Skladišne bolesti 2 Jabučaste voće

Fosetil Al Phytophthora sp. 2 Jabuka

Kalcijum polisulfid Venturia inaequalis 1 Jabuka

Kalijumhidrogenkarbonat Venturia inaequalis 6 Jabuka

Kalijumhidrogenkarbonat Schizothyrium pomi 6 Jabuka

Kaptan Nectria galligena 3 Jabuka

Kaptan Venturia spp. 13 Jabuka

Kruška

Kaptan+ Trifloksistrobin Venturia spp.

Skladišne bolesti 3 Jabučasto voće

Kresoksim-metil Venturia spp. 3 Jabučasto voće

Kresoksim-metil Prouzrokovači pepelnica 3 Jabučasto voće

Metalaksil Phytophthora sp. 2 Jabuka

Metalaksil M Phytophthora sp. 2 Jabuka

12

Miklobutanil Podosphaera leucotricha 2 Jabučasto voće

Penkonazol Podosphaera leucotricha 3 Jabučasto voće

Pirimetanil Venturia spp. 3 Jabučasto voće

Pirimetanil + Ditianon Venturia inaequalis 4 Jabuka

Proheksadion Erwinia amylovora 6 Jabučasto voće

Propineb Venturia inaequalis 5 Jabuka

Sumpor Pepelnice jabučastog voća


Tebukonazol Podosphaera leucotricha 2 Jabuka

Tiofanat-metil Skladišne bolesti 1 Jabučasto voće

Trifloksistrobin

Prouzrokovači pepelnica

Venturia spp.

Skladišne bolesti

4 Jabučasto voće

8.2.2. Liste dozvoljenih INSEKTICIDA I FEROMONA u integralnoj zaštiti jabučastog voća

Aktivna materija Štetni insekticidi MBT Voćne vrste

RAK 3

(E,E)-8,10-Dodecadien-1-ol Cydia pomonella 1 Jabuka

Acetamiprid Lisne vaši (larve i imaga) 1 Jabučasto voće

Acetamiprid

Mineri lista- Lithocolletis,

Leucoptera, Phyllonorycter,

Lyonetia clerkella

1

Jabuka (nakon

cvjetanja, kada je

jabuka potpuno

olistala)

Adoxophyes orana Granulovirus

Stamm BV-0001

Adoxophyes spp.

Pandemis spp. 2 Jabučasto voće

Azadiraktin

Mineri lista

Insekti sa usnenim aparatom za

bodenje i sisanje


grickanje

4 Jabučasto voće-

osim KRUŠKE

Bacillus thuringiensis subsp.

aizawai Gusjenice 4 Jabučasto voće


kurstaki

Gusjenice (osim Noctuidae-

sovica) 1 Jabučasto voće

Cydia pomonella Granulovirus

Isolat GV-0006 Cydia pomonella (jaja i larve) 10 Jabučasto voće


Isolat GV-R Cydia pomonella (jaja i larve) 10 Jabučasto voće


Isolat GV-R Cydia pomonella (jaja i larve) 10 Jabučasto voće


mexikanischer Stamm Cydia pomonella (jaja i larve) 10 Jabučasto voće

Emektin benzoat



Lyonetia clerkella

2 Jabuka

Etofenproks Cacopsyla sp. 2 Kruška

Flonikamid Lisne vaši 3 Jabučasto voće

Fosmet Cacopsyla sp. 2 Kruška

Hlorantraniliprol Adoxophyes spp. i Pandemis

spp. (jaja i larve) 2 Jabučasto voće

Hlorantraniliprol Cydia pomonella (jaja i larve) 2 Jabučasto voće

13

Hlorantraniprol



Lyonetia clerkella

2

Jabuka (nakon

cvjetanja, kada je

jabuka potpuno

olistala)

Hlorpirifos Cacopsyla sp. 2 Kruška

Imidakloprid Lisne vaši 1

Jabuka (nakon

cvjetanja, kada je

jabuka potpuno

olistala)

Imidakloprid Cacopsyla sp. 2 Kruška

Indoksakarb

Adoxophyes orana, Adoxophyes

spp., Pandemis spp. i

Operophtera brumata (larve)

Slobodnoživuće larve

1 Jabučasto voće

Indoksakarb Adoxophyes orana, Adoxophyes

spp., Pandemis spp. (jaja i larve) 3 Jabučasto voće

Indoksakarb Tortricide (jaja i larve)

Cydia pomonella (jaja i larve) 4 Jabučasto voće

Klotianidin Lisne vaši 1

Jabuka (nakon

cvjetanja, kada je

jabuka potpuno

olistala)

Lambda-Cihalothrin Scolytidae, Ipidae 1 Jabučasto voće

Masne kiseline i nezasićena

kalijumovova so


bodenje i sisanje (osim lisnih

vaši)

5 Jabučasto voće

Pimetrozin Lisne vaši 3 Jabučasto voće

Piretrini+Repičino ulje Lisne vaši (osim Dysaphis

plantaginea) 2 Jabučasto voće

Piretrini+Repičino ulje

Anthonomus pyri

Caenorhinus aequatus

Gusjenice (osim minera lista i

savijača)

2 Jabučasto voće

Piretrini+Repičino ulje Lisne vaši (osim Dysaphis

plantaginea) 2 Jabučasto voće

Piretrini+Repičino ulje Anthonomus pomorum 2 Jabuka

Pirimicarb Lisne vaši 3 Jabučasto voće

Repičino ulje Lisne vaši 3 Jabučasto voće

Spinosad



Lyonetia clerkella

2

Jabuka (nakon

cvjetanja, kada je

jabuka potpuno

olistala)

Spirodiklofen Cacopsyla sp. 1

Kruška

(nakon što je plod

veličine lješnjaka

20 mm)

Spirotetramat Cacopsyla pyri 2 Kruška

Spirotetramat Eriosoma lanigerum 2 Jabuka

Spirotetramat Aphis pomi 2 Jabuka

Tebufenozid Cydia pomonella (larve) 2 Jabučasto voće

Tebufenozid Adoxophyes orana (larve) 3 Jabučasto voće

Tiakloprid Mineri lista (familija 1 Jaučasto voće

14

Gracillariidae)

Hoplocampa testudinea

Tiakloprid Lisne vaši 1 Jabučasto voće

Tiakloprid Cydia pomonella 1 Jabuka

Tiametoksam



Lyonetia clerkella

1

Jabuka (nakon

cvjetanja, kada je

jabuka potpuno

olistala)

8.2.3. Liste dozvoljenih AKARICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća

Aktivna materija

(Naziv tipičnog preparata) Naziv štetne grinje MBT Voćne vrste

Acekvinocil Grinje- Tetranychidae 2 Jabučasto voće

Fenpiroksimat Grinje- Tetranychidae 1 Jabučasto voće

Fenpiroksimat Rđasta grinja-Aculus

schlechtendali 1 Jabuka

Fenpiroksimat Eriofidne grinje- Eriophyidae 1 Kruška

Masne kiseline i nezasićene

kalijumovova so Grinje- Tetranychidae 5 Jabučasto voće

Milbemektin Grinje- Tetranychidae 2 Jabučasto voće

Mineralno ulje (CAS 8042-47-5) Grinje- Tetranychidae (zimska

jaja) 1 Jabučasto voće


jaja i za smanjnje ranog napada) 1 Jabučasto voće

Repičino ulje Eriofidne grinje- Eriophyidae 3 Jabučasto voće

Repičino ulje Grinje- Tetranychidae (zimska

jaja) 1 Jabuka

Repičino ulje Grinje- Tetranychidae 2 Jabuka

Spirodiklofen Grinje- Tetranychidae 1 Jabučasto voće

Spirodiklofen Rđasta grinja-Aculus

schlechtendali 1 Jabučasto voće

Abamektin Rđasta grinja-Aculus

schlechtendali 1 Jabučasto voće

Tebufenpirad

Grinje- Tetranychidae

Voćna grinja- Panonychus ulmi

(jaja, larve i imaga)

2 Jabuka

Piridaben

Grinje- Tetranychidae

Voćna grinja- Panonychus ulmi

(jaja, larve i imaga)

2 Jabuka

8.2.4 Liste dozvoljenih REGULATORA RASTENJA u integralnoj zaštiti jabučastog voća Aktivna materija MBT Voćne vrste

6-Benziladenin (BA) 1 Jabuka

Kruška

Etefon 2 Jabuka

Gibberelline (GA4-GA7) 4 Jabuka

Gibberelline (GA4-GA7) 2 Kruška

Giberelinska kiselina (GA3) 2 Kruška

1-Metilciklopropen 3 Jabuka

1-Metilciklopropen 1 Kruška

Proheksadion 6 Jabučasto voće

15

Triklopir 1 Jabuzka

Kruška

NAD Jabuka

8.2.5 Lista dozvoljenih HERBICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća

Aktivna materija Grupa korova koju suzbija

(orjentaciono) MBT Voćne vrste

Cikloksidim Uskolisni korovi 1 Jabučasto voće

Dimetenamid-P Širokolisni korovi 1 Jabučasto voće

2,4-D+Gllifosat Širokolisni korovi

Uskolisni korovi 1 Jabučasto voće

Flazasulfuron + Glifosat Širokolisni korovi

Uskolisni korovi 1

Jabuka

Kruška- nakon 4

godine

Flumioksazin Širokolisni korovi


Glifosat Širokolisni korovi


Izoksaben Širokolisni korovi


MCPA Širokolisni korovi 1 Jabučasto voće

Oksadiazon Širokolisni korovi


Oksifluorfen Širokolisni korovi


Pendimetalin Širokolisni korovi


Propizamid Širokolisni korovi 1 Jabučasto voće

8.2.6 Lista dozvoljenih RODENTICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća

PREPARAT GLODAR

Cink fosfid Poljski glodari

Hlorfacinon Poljski glodari

Bromadiolon Poljski glodari

8.2.7 Lista dozvoljenih MOLUSKICIDA (LIMACIDA) u integralnoj zaštiti jabučastog voća

PREPARAT Šteni organizmi

Metiokarb Puževi

Metaldehid Puževi

Fe- pirofosfat hidrat; Puževi

16

8.2.8 LISTA FITOFARMACEUTSKIH SREDSTAVA DOZVOLJENIH ZA

PRIMJENU U KOŠTIČAVIM VOĆNIM VRSTAMA

Liste dozvoljenih FUNGICIDA u integralnoj zaštiti koštičavog voća

Aktivna materija Prouzrokovač bolesti ili naziv

bolesti MBT Voćne vrste

Boskalid +Piraklostrobin Monilinia laxa 3 Šljiva

Boskalid +Piraklostrobin Monilinia fructigena

Monilinia laxa 3

Šljiva

Trešnja

Višnja

Boskalid +Piraklostrobin Tranzschelia pruni-spinosae 3 Šljiva

Boskalid +Piraklostrobin Tranzschelia pruni-spinosae 3 Trešnje

Višnja

Kaptan Glomerella cingulata 3 Trešnja

Višnja

Ciprodinil + Fludioksonil Monilinia fructigena

Monilinia laxa 2

Trešnja

Višnja

Šljiva

Kajsija

Breskva

Difenokonazol

Monilinia laxa

Gnomonia erythrostoma

Venturia cerasi

Monilinia laxa

Wilsonomyces carpophilus

3 Višnja

Trešnja

Difenokonazol Wilsonomyces carpophilus 3 Šljiva

Ditianon Blumeriella jaapii

Wilsonomyces carpophilus 3

Trešnja

Višnja

Ditianon Gnomonia erythrostoma 3 Trešnja

Višnja

Ditianon Venturia cerasi 3 Trešnja

Višnja

Ditianon Taphrina deformans 3 Breskva

Kajsija

Dodin Taphrina deformans 3 Breskva

Kajsija

Fenheksamid

Monilinia fructigena

Botrytis cinerea

Monilinia laxa

3

Trešnja

Višnja

Šljiva

Kajsija

Breskva

Fluopiram + Tebukonazol

Blumeriella jaapii

Monilinia fructigena

Monilinia laxa

Polystigma rubrum


2 Koštičavo

voće

Bakarni hidroksid

Pseudomonas syringae

Valsa leucostoma

Taphrina pruni

Gljivična obolenja lista

3 Koštičavo

voće

Bakarni hidroksid Taphrina deformans 3 Breskva

Kajsija

Mankozeb Tranzschelia pruni-spinosae 3 Šljiva

17

Miklobutanil

Blumeriella jaapii

Gnomonia erythrostoma

Venturia cerasi


2 Trešnja

Višnja

Miklobutanil Monilinia laxa 2 Trešnja

Višnja

Miklobutanil

Monilinia fructigena,

Monilinia laxa

Polystigma rubrum

Tranzschelia pruni-spinosae


2 Šljiva

Miklobutanil

Sphaerotheca pannosa

Monilinia fructigena,

Venturia spp.


Monilinia laxa

2 Breskva

Penkonazol Prouzrokovači pepelnica 3 Breskva

Kajsija

Trifloksistrobin Gnomonia erythrostoma 1 Trešnja

Višnja

Trifloksistrobin

Monilinia laxa

Polystigma rubrum

Tranzschelia pruni-spinosae


2 Šljiva

Trifloksistrobin Prouzrokovači pepelnica

Monilinia laxa 2

Breskva

Kajsija

8.2.9 Liste dozvoljenih INSEKTICIDA I FEROMONA u integralnoj zaštiti koštičavog voća

Aktivna materija Štetni insekti MBT Voćne vrste

Acetamiprid Rhagoletis cerasi 2 Trešnja

Višnja

Acetamiprid

Lisne vaši

Hoplocmpa flava i Hoplocampa

minuta

2 Šljiva

Acetamiprid Lisne vaši 2

Brskva

Kajsija

Nektarina


aizawai Gusjenice 2 Koštičavo voće


kurstaki Gusjenice (osim Noctuidae- sovica) 1 Koštičavo voće

Lambda-Cihalothrin Scolytidae, Ipidae 1 Koštičavo voće

Masne kiseline i nezasićene

kalijumovova so


bodenje i sisane 5 Koštičavo voće

Flonicamid Lisne vaši 2 Šljiva

Imidakloprid Štitaste vaši (Coccoidea) 1

Breskva

Nektarina

Kajsija

Indoksakarb Operophtera brumata (larve) 1

Trešnja

Šljiva

Višnja

Indoksakarb Operophtera brumata (larve)

Cydia molesta (jaja i larve) 1

Breskva

Kajsija

18

Nektarina

Pirimikarb Lisne vaši 2 Trešnja

Višnja

Pirimikarb Lisne vaši 2

Breskva

Kajsija

Nektarina

Pirimikarb Lisne vaši 2 Šljiva

Pimetrozin Lisne vaši (osim Brachycaudus

prunicola) 2

Breskva

Kajsija



bodenje i sisanje


grickanje

2 Tešnja

Višnja



bodenje i sisanje


grickanje osim Grapholita funebrana

2 Šljiva

Repičino ulje Myzus cerasi 3 Trešnja

Višnja

Repičino ulje Štitaste vaši- Coccoidea 3 Šljiva

Tebufenozid Slobodnoživuće mlade larve 2 Trešnja

Šljiva

Tebufenozid Slobodnoživuće mlade larve 1 Višnja

Tiakloprid Lisne vaši 1 Trešnja

Višnja

Tiakloprid Lisne vaši

Voćne osice 2 Šljiva

Tiakloprid Lisne vaši 1 Kajsija

Breskva

Spirotetramat Diaspis pentagona 2 Breskva

8.2.10. Liste dozvoljenih AKARICIDA u integralnoj zaštiti koštičavog voća

Aktivna materija Naziv štetne grinje MBT Voćne vrste

Fenpiroksimat Grinje- Tetranychidae 1

Trešnja

Višnja

Šljiva

Fenpiroksimat Eriofidne grinje- Eriophyidae 1 Šljiva


jaja) 1 Koštičavo voće

Mineralno ulje (CAS 8042-47-5)

Grinje- Tetranychidae (zimska

jaja i za smanjnje ranog

napada)

1 Koštičavo voće

Repičino ulje Eriofidne grinje- Eriophyidae 3 Koštičavo voće

Repičino ulje Grinje- Tetranychidae 2 Šljiva

Spirodiklofen Grinje- Tetranychidae 1 Trešnja

Višnja

Spirodiklofen Grinje- Tetranychidae (imaga i

larve) 1

Breskva

Kajsija

Spirodiklofen Grinje- Tetranychidae (imaga i

larve) i grinje iz roda Aculus 1 Šljiva

19

8.2.11. Liste dozvoljenih HERBICIDI u integralnoj zaštiti koštičavog voća

Aktivna materija Grupa korova koju suzbija

(orjentaciono) MBT Voćne vrste

2,4-D+Gllifosat Širokolisni korovi

Uskolisni korovi 1 Koštičavo voće

Dimetenamid-P Širokolisni korovi 1 Koštičavo voće

Fluazifop-P Uskolisni korovi 1 Koštičavo voće

Flumioksazin Širokolisni korovi


Glifosat Širokolisni korovi


Izoksaben Širokolisni korovi


MCPA Širokolisni korovi 1 Koštičavo voće

Pendimetalin Širokolisni korovi


Propizamid Širokolisni korovi 1

Trešnja

Višnja

Šljiva

8.2.12. Lista dozvoljenih RODENTICIDA u integralnoj zaštiti jabučastog voća

PREPARAT GLODAR

Cink fosfid Poljski glodari

Hlorfacinon Poljski glodari

Bromadiolon Poljski glodari

8.2.13. Lista dozvoljenih MOLUSKICIDA (LIMACIDA) u integralnoj zaštiti jabučastog voća

PREPARAT Šteni organizmi

Metiokarb Puževi

Metaldehid Puževi

Fe- pirofosfat hidrat; Puževi

9. Primjena pesticida

9.1. Opći zahtjevi

9.1.1.

Dozvoljeno je korištenje samo registriranih sredstava za zaštitu bilja (SZB) i u svrhu kako je

to propisano uputama za upotrebu na etiketi ili pratećoj dokumentaciji.

9.1.2.

Proizvođač je dužan voditi i čuvati evidenciju o korištenju SZB-a najmanje pet godina.

Evidencije će sadržavati najmanje sljedeće podatke: trgovački naziv SZB-a, datum i vrijeme

početka i završetka tretiranja, količinu primijenjenog SZB-a (doza, koncentracija), površinu i

tretiranu kulturu.

20

9.2. Nanošenje pesticida

9.2.1.

Pri upotrebi sredstva za zaštitu bilja proizvođač mora uvažavati načela dobre poljoprivredne i

okolišne prakse.

9.2.2.

Sredstva za zaštitu bilja (SZB) će biti efikasno korišten radi održavanja populacije ciljanih

štetnih organizama ispod ekonomskog praga štetnosti uz smanjenje negativnog utjecaja na

vrste koje ne pripadaju ciljanoj grupi. Preporučuje se primjena SZB-a lokalno, tamo gdje je

populacija štetnih organizama prešla ekonomski prag štetnosti, a radi očuvanja populacije

korisnih organizama.

9.2.3.

Proizvođač će primjenjivati i rukovati sredstvima za zaštitu bilja prema uputama, oznakama,

upozorenjima, ograničenjima i informacijama navedenim na etiketi.

9.2.4.

Pri nanošenju SZB-a, proizvođač mora koristiti odgovarajuću ličnu i posebnu zaštitnu odjeću i

opremu/uređaje za primjenu sredstava zavisno od vrste SZB-a i metode tretiranja.

9.2.4.

Kod upotrebe SZB-a koji su razvrstani i označeni kao opasni za okoliš proizvođač mora

strogo poštovati propisane mjere opreza (sigurnosni razmaci) vezane za zaštitu površinskih,

podzemnih i pitkih voda te korisnih organizama u vodi i zemljištu i zona sanitarne zaštite

izvorišta.

9.2.5.

Prilikom primjene SZB-a, proizvođač će spriječiti zanošenje. Vodit će brigu o drugim

mjerama opreza i ograničenjima navedenim na etiketi SZB-a, kao što su upotreba određenog

SZB-a na lakim zemljištima i kraškim područjima, nagnutim i erozivnim površinama radi

sprečavanja oticanja i nakupljanja ostataka u nižim dijelovima te o dopuštenom broju

tretiranja tokom vegetacije u istom nasadu.

9.3. Oprema za nanošenje pesticida

9.3.1.

Uređaje za primjenu potrebno je održavati u ispravnom stanju, mijenjati dotrajale i neispravne

dijelove u skladu s uputama proizvođača sa ciljem osiguranja pravilne primjene SZB-a i

sprečavanja negativnog utjecaja na okoliš.

9.4. Skladištenje i čuvanje pesticida

9.4.1.

Sredstvo za zaštitu bilja mora biti čuvan i skladišten na odgovarajući način (u posebnoj

prostoriji ili posebnom ormaru u originalnoj ambalaži, odvojeno od hrane i hrane za životinje,

21

te drugih predmeta opće upotrebe, izvan dohvata djece, uz odgovarajuće uvjete u pogledu

temperature, vlage i svjetlosti, te u skladu s drugim uvjetima navedenim na etiketi).

9.4.2.

Skladište SZB-a treba biti držano pod ključem. Ne preporučuje se čuvanje većih nepotrebnih

količina SZB-a. Ako se iz neke potrebe veće količine SZB-a čuvaju, takva prostorija mora biti

izrađena od čvrstih i otpornih materijala koji se lako čiste. Na podu prostorije ne smije biti

direktnog odvoda u kanalizaciju. Ako se SZB drži u ormarima, oni moraju biti izrađeni od

otpornih i inertnih materijala, koji ne upijaju i koji se jednostavno čiste. Potrebno je osigurati

određeni materijal za čišćenje (pijesak) u slučaju oštećenja ambalaže i izlijevanja SZB-a i

spremnik predviđen i označen za tu namjenu.

9.5. Postupanje s otpadom (ambalažom) i ostatkom od pesticida

9.5.1.

Sredstvo za zaštitu bilja kojem je istekao rok i otpadnu ambalažu, proizvođač će predati osobi

ovlaštenoj za zbrinjavanje otpada.

9.5.2.

Praznu ambalažu tečnog SZB-a treba isprati vodom najmanje tri puta i vratiti sadržaj u

spremnik uređaja za primjenu SZB-a. Navedenim postupkom u najvećoj se mjeri smanjuje

mogućnost onečišćenja okoliša. Ostaci SZB-a ne smiju se izlijevati u površinske vode,

kanalizaciju i odvode. Preporučuje se, gdje je god to moguće, ostatke sredstva razrijediti

vodom i poprskati na tretiranu površinu.

9.5.3.

Proizvođač će prskalice/atomizere za SZB prati na mjestima gdje SZB ne može doprijeti u

površinske vode i gdje nema opasnosti po ljude i životinje. Pridržavat će se uputa s etikete

sredstva o načinu čišćenja uređaja za primjenu SZB-a.

9.6. Mjere opreza

9.6.1.

U slučaju da postoji opasnost zanošenja pesticida sa susjednih površina, proizvođač će

osigurati odgovarajuće zaštitne zone (ograde, pregrade, zeleni pojas i sl.).

10. Suzbijanje korova i zaštita od glodara

10.1. Suzbijanje korova

10.1.1.

O problemu zakorovljenosti proizvođač mora voditi računa u godinama prije podizanja

nasada. Treba ponovljeno suzbijati višegodišnje korove. Cilj je da im se što više smanji

potencijal vegetativnog razmnožavanja i da se istovremeno smanji banka sjemena korova u

zemljištu jer će to smanjiti potrebu primjene herbicida u novom nasadu.

10.1.2.

22

Poželjno je međuredni prostor zatraviti (spontanom florom ili sjetvom trava) i održavati ga

redovnom kosidbom.

10.1.3.

Korove unutar reda treba suzbijati ekološki prihvatljivim herbicidima sa smanjenim dozama,

koji će imati više efekt regulatora rasta (subletalni) nego potpuni efekt na korove (letalni ili

herbicidni). Cilj je korove držati pod kontrolom, uz izbjegavanje golog tla, koje je podložnije

eroziji.

10.1.4.

Ozime korove, zbog niskog habitusa i relativno slabih kompetitivnih sposobnosti, nije

potrebno suzbijati. Ovakvi korovi mogu sprečavati eroziju, troše „viškove“ gnojiva i čine

zaklon korisnim insektima.

10.1.4.

Korištenje sredstava na bazi glifosata preporučuje se obavljati tokom jeseni (nakon berbe) uz

uvjet da su korovi još uvijek aktivni. Jesenska primjena herbicida odgađa potrebu primjene

herbicida u proljeće. Tokom ljeta će primjena herbicida biti vršena zavisno od stepena

zakorovljenosti.

10.1.5.

Širina herbicidnog pojasa u prosjeku ne smije biti veća od 1/3 međurednog razmaka.

10.1.6.

Kod koštičavog i jabučastog voća preporučuje se uzgoj u sistemu trava - malč, mehaničko

uklanjanje korova.

10.2. Zaštita od glodara

10.2.1.

Za suzbijanje štetnih glodara u voćnjacima (Arvicola terrestris – voluharica i Apodemus sp. –

poljski miševi) proizvođač smije koristiti sve vrste zatrovanih mamaca, koji su registrirani za

upotrebu na poljoprivrednim površinama. Postupak postavljanja mamaca mora biti usklađen s

uputom proizvođača. Pri korištenju zatrovanih mamaca proizvođač mora spriječiti da domaće

i divlje životinje dođu u dodir s mamcima.

10.2.2.

Proizvođač može koristiti sve oblike mehaničkih i vodenih klopki, te onih koje koriste naboj i

druge oblike repelentnog djelovanja (odašiljači zvučnih i magnetnih talasa).

10.2.3.

Primjena bilo kojeg hemijskog sredstva po zemljištu nije dozvoljena.

23

11. Berba, skladištenje i rukovanje proizvodima

11.1.

Proizvođač mora poštovati tehnološke rokove berbe zavisno od sortnih karakteristika.

11.2.

Voće će, nakon berbe, u što kraćem roku, biti transportirano do hladnjače, gdje će biti

osigurani odgovarajući uvjeti skladištenja i čuvanja (temperatura, relativna vlažnost zraka)

kako bi se sačuvao zadovoljavajući kvalitet. Stono i jagodičasto voće, gdje je god to moguće,

treba biti transportirano rashladnim vozilima.

11.3.

Osobe uključene u berbu i rukovanje moraju proći odgovarajuće obuke, koje se tiču pravila

pri berbi, rukovanju i sortiranju, te obuke o higijeni pri berbi i rukovanju proizvodima.

11.4.

Kod rukovanja, prerade ili skladištenja proizvoda iz integralnog sistema proizvodnje

odgovarajuće mjere čišćenja trebaju biti unaprijed poduzete (čista ambalaža, oprema i

prostor).

11.5.

Proizvođač će voditi računa da proizvodi iz integralnog sistema proizvodnje, koji će pri

prodaji biti označeni kao takvi, budu ujednačenog i odgovarajućeg kvaliteta.

12. Označavanje proizvoda

12.1.

Proizvođač može koristiti znak integralne proizvodnje pri označavanju, reklamiranju i

prezentiranju proizvoda nakon dobivanja potvrde od kontrolne organizacije o integralnoj

proizvodnji. Dozvola za korištenje znaka obnavlja se na godišnjem nivou.

12.2.

Uz znak integralne proizvodnje, proizvod može biti označen i riječima poljoprivredni

proizvod iz integralne proizvodnje.

12.3.

Sadržaj, veličina i izgled znaka integralne proizvodnje navedeni su u Prilogu 2 ovih

Smjernica.

13. Prilozi

Prilog 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip zemljišta

(gnojidba fosforom i kalijem)

Tabela 1. Razred dobre opskrbljenosti C s obzirom na tip tla

24

Razred dobre

opskrbljenosti zemljišta

C (mg/100 g)

Laka

zamljišta

Srednje teška

zemljišta Teška zemljišta

K2O – kalij 16–25 20–30 23–33

P2O5 – fosfor 12–25

Prilog 2. Znak integralne proizvodnje

Znak integralne proizvodnje u BiH

1. Znak integralne proizvodnje je okruglog oblika. Rub kruga je crna linija, ispod koje je

crnim slovima ispisano “INTEGRALNA PROIZVODNJA U BOSNI I

HERCEGOVINI”, na gornjoj strani latinicom, a na donjoj strani ćirilicom. Cjelokupan

tekst izražen je u Arial fontu. U centru znaka kao podloga, nalazi se obris BiH, obrubljen

tankom crnom linijom, a ispunjen bojom, referentna boja je Pantone 373C ili Zelena

(C:22%, M:0%, Y:66%, K:0%) ako se koristi četverobojni tisak. Preko obrisa BiH, u

centralnom dijelu, nalaze se slova „IP“, zatim crtež bubamare, te u nastavku slova „BiH“.

Ovaj tekst je izražen u Estrangelo Edessa fontu. Bubamara je u crnoj (R:0 B:0 G:0) i

crvenoj (R:252 B:0 G:0) boji. Minimalna veličina znaka integrirane proizvodnje

promjera je 18 mm (vanjska crna linija je širine 1,5mm). Untrašnjost znaka je bijela.

2. Znak integralne proizvodnje se može koristiti u crno bijeloj varijanti samo u slučaju kada

upotreba znaka u boji nije praktično izvediva.

25

3. Ukoliko se znak koristi na tamnoj ili obojenoj pozadini, preporučuje se da bijela boja

unutar znaka nije transparentna, već bijela, da bi crtež i tekst znaka ostali vidljivi i čitki.

26

IZDAVAČ

Savez proizvođača jagodastog voća u BiH

Džemala Bijedića 2

71000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina

Tel/fax: + 387 33 645 105

E-mail: [email protected]

Podržano od :

SMJERNICE ZA INTEGRALNU PROIZVODNjU VOĆA · Rezidba će omogućiti prodiranje svjetlosti u sklop...

Documents

Transcript of SMJERNICE ZA INTEGRALNU PROIZVODNjU VOĆA · Rezidba će omogućiti prodiranje svjetlosti u sklop...