Broj 11.155, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXIV www.glassrpske.com

zzNa de`urni telefon gra|ani se mogu javiti i re}i svoja zapa`awa, nedoumice i potra`iti odgovore na postavqena pitawaDe`urni telefon 212-848�

Srijeda, 29. novembar 2006.

BAWA LUKA - Poslanici u Na-rodnoj skup{tini Republike Srpskenajve}i dio ju~era{weg zasjedawa pro-veli su razmatraju}i nacrt republi~-kog buxeta za 2007. godinu.

Do zakqu~ewa ovog izdawa "GlasaSrpske# ta rasprava nije okon~ana.

Republi~ki ministar finansijaAleksandar Xombi} rekao je da plani-rani buxet za 2007. godinu iznosi 1,25milijardi maraka i da je za 14 odsto ve-}i od ovogodi{weg. Planirani doma}iprihodi, rekao je, ~ine 1,19 milijardimaraka, teku}i grantovi ~etiri mili-ona, a prihodi od finansirawa 56 mi-liona maraka.

- Makroekonomska politika u pe-riodu od 2007. do 2009. godine zasniva-}e se na podsticawu doma}ih investi-cija i privredne aktivnosti privatnogsektora, pove}awu prihoda suzbijawemsive ekonomije i intenzivirawu pro-cesa privatizacije - rekao je ministarXombi}.

Obrazla`u}i nacrt buxeta, Alek-sandar Xombi} je dodao da se u nared-nom periodu o~ekuju rast industrijskeproizvodwe u Republici Srpskoj, padstope nezaposlenosti sa 34 na 33 odsto,

smirivawe inflacije i weno kretaweod 3,1 odsto u 2007. do 2,3 procenta u2009. godini.

- Rast bruto dru{tvenog proizvodau 2007. godini trebalo bi da iznosi 4,9odsto, dok bi prosje~na plata bila 611maraka, u odnosu na ovogodi{wu, koja iz-nosi 560 - istakao je ministar Xombi}.

Govore}i o buxetskoj potro{wi,ministar finansija je rekao da se zaplate i naknade zaposlenim buxetskimkorisnicima u idu}oj godini planiraizdvojiti 375,9 miliona maraka, {toje, kako je rekao, 30,1 odsto od ukupnihbuxetskih rashoda.

- Ukupno planirana buxetska sred-stva za 2007. godinu ve}a su za 14 odsto,

dok su sredstva za pla-te i naknade korisni-cima ve}a za osam pro-cenata - pojasnio je mi-nistar Xombi}.

Predsjednik Udru-`ewa penzionera Re-publike Srpske RadeRakuq zatra`io je dase vi{e novca izdvojiza Fond PIO, ista-kav{i da penzioneriu Srpskoj lo{ije ̀ iveod svojih kolega u biv-{im jugoslovenskimrepublikama i Fede-raciji BiH.

- Prosje~ne penzi-je u okru`ewu iznose45 odsto od prosje~neplate, dok je u Republi-ci Srpskoj to 39 proce-nata - rekao je Rakuqobra}aju}i se poslani-cima. On je ukazao i nastalno pove}awe brojapenzionera, {to se ne-gativno odr`ava na wi-hov standard.

- U decembru pro{legodine u Srpskoj je bilo189 hiqada penzionera, asada ih ima sedam hiqadavi{e. Ovo pove}awe jeposqedica odlaska u in-validske penzije - nagla-sio je Rakuq.

Predsjednik repu-bli~kog Saveza sindika-ta Ranka Mi{i} podr`a-la je pove}awe buxeta za14 odsto, ali je izrazilanezadovoqstvo {to jeplanirano pove}awe pla-ta buxetskim korisnici-ma za samo osam odsto.Ona je ukazala na pro-blem radnika koji su uprocesu privatizacije

ostali bez posla i zatra`ila da se pla-nirana sredstva za wihovo zbriwavaweod 24 miliona maraka pove}aju za jo{1,5 miliona.

- Zadovoqni smo sredstvima koja suplanirana za topli obrok, regres i pre-voz, i zala`emo se da cijena rada za svebuxetske korisnike bude ista - rekla jeMi{i}eva.

Poslanik SNSD-a u Narodnoj skup-{tini Srpske Radovan Bjelogrli} za-lo`io se da se iz kolektivnih ugovoraizbace regres, topli obrok, prevoz idruga "pobo~na davawa, naslije|ena izpro{losti, koja ~esto prelaze plate#,i da u wima ostanu samo plate.

Muharem Murselovi} iz Strankeza BiH pozdravio je {to su u buxetu pr-vi put predvi|ena sredstva za prevozu~enika, ali se `estoko usprotiviosmawewu sredstava namijewenih za po-vratak u Republiku Srpsku i Federa-ciju BiH. Goran Perkovi} iz SDS-a za-

pitao je da li }e 60 miliona maraka,koliko je planirano za podsticaje u po-qoprivredi, biti utro{eno na otkla-wawe lo{eg stawa u agraru ili za raz-voj poqoprivredne proizvodwe.

- Sredstva jesu uve}ana, ali nisu do-voqna i daleko su od evropskih stan-

darda - kazao je pomenuti poslanikSrpske demokratske stranke.

U prijepodnevnom dijelu sjednicepo hitnom postupku usvojene su izmje-ne i dopune zakona o deviznom poslo-vawu, o Agenciji za bankarstvo i o za-po{qavawu stranih dr`avqana i licabez dr`avqanstva. Van snage je stavqenZakon o spoqnotrgovinskom dugu.

¥ G. DAKI]@. MARKOVI]

OSIGURAWE A.D.

CERTTUV

CERTIFIKATCERT-slu`ba izdavanja certifikata

RWTUV Systems GmbH..

Sistem kvaliteta za usluge osiguranja

REAGOVAWA NA POSTAVKU

U SPOMEN-PODRU^JU

JASENOVAC

PRO[LOST

U IZMAGLICIAutori potpuno proma{ili

temu, tvrdi Gojko

Kne`evi}... Mladi qudi

ovdje ne mogu da steknu

ni osnovni utisak o tome

ko je u Jasenovcu stradao,

za{to i od koga, ka`e

Smiqa Ti{ma

Strana 2.

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

NOVCA NIKAD DOSTA

Strana 1. sportskog dodatka

"PLAVI" U POLUFINALU SP U ODBOJCI

""SS AA MM UU RR AA JJ IIMM AA "" NNII SS EE TT

ZAKQU^AK

Na prijedlog Kluba poslanikaSNSD-a, poslanici su usvojili za-kqu~ak da se u skup{tinsku proce-duru upute svi zakoni i odluke kojeje donio visoki predstavnik za BiH.Rije~ je o ~etrdesetak zakona i od-luka, koje najprije treba da potvrdiNarodna skup{tina u istovetnom tek-stu, kako bi oni mogli eventualno dase mijewaju.

¥ U PARLAMENTU SRPSKE VO\ENA CJELODNEVNA RASPRAVA O NACRTU BUXETA ZA 2007. GODINU

Maratonska rasprava u skup{tinskoj sali rezultovala brojnim zahtjevima

za korigovawe buxeta Srpske u idu}oj godini (Snimio H. D. BORKOVI])

Predsjednik Vlade RepublikeSrpske Milorad Dodik rekao je da}e predstavnici ruske kompanije"Zarube`weft# danas boraviti uBawoj Luci, gdje }e sa predstavnici-ma Vlade razgovarati o privatizaci-ji Naftne industrije Srpske.

- Nalazimo se pred potpisiva-wem ugovora sa "Zarube`weftom#.Me|utim, i daqe su najve}i pro-blem nerije{ena dugovawa u izno-su od 150 miliona maraka - rekao jeMilorad Dodik, odgovaraju}i najedno od poslani~kih pitawa.

Premijer Dodik je naveo da jekompanija "Zarube`weft# prije

mjesec dana dobila pismo iz Fede-racije BiH, u kojem se poku{avaosporiti privatizacija rafineri-ja u Brodu i Modri~i, kao i bawo-lu~kog "Petrola#.

U NOVOM GRADU UHAP[EN

MU[KARAC ZBOG

ZLOSTAVQAWA MALOQETNIKA

PEDOFIL

ILI

SILEXIJA?

Strana 10.

Obrazla`u}i nacrt buxeta, Aleksandar Xombi} najavio da se u narednom

periodu o~ekuju rast industrijske proizvodwe u Republici Srpskoj, pad

stope nezaposlenosti sa 34 na 33 odsto, smirivawe inflacije i weno

kretawe od 3,1 odsto u 2007. do 2,3 procenta u 2009. godini...

\Konsultacije sa premijeromSrpske Miloradom Dodikom

"ZARUBE@WEFT"

SAD USD 1 1.468673 1.487663 1.500601V. Britanija GBP 1 2.862684 2.892170 2.924917[vajcarska CHF 1 1.218659 1.232718 1.245151Japan JPY 100 1.255862 1.278404 1.301925Australija AUD 1 1.146080 1.159973 1.175124Kanada CAD 1 1.297006 1.315905 1.329875Danska DKK 1 0.258837 0.262369 0.265397Norve{ka NOK 1 0.232299 0.236183 0.238186EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830[vedska SEK 1 0.212632 0.215678 0.218021Hrvatska HRK 100 26.124247 26.633485 27.016360Srbija i Crna Gora CSD 100 2.372944 2.483594 2.573265Slovenija SIT 100 0.799289 0.816051 0.832746Turska TRY 1 0.963611 1.004535 1.043912

78000 Banja Luka, Marije Bursa} br. 7; telefoni: 051/243-278 i 051/243-228, telefaks 051/243-343, SWIFT: BLBABA22 E-mail: info›novablbanka.com Web: www.novablbanka.com

KURSNA

LISTA

Zemlja Oznaka za devize i efekt.

valutu

Jedinica za devize

Kupovni za devize

Srednji

za devize

Prodajni za devize

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 29.11.2006. godineKursevi u konvertibilnimmarkama (BAM)

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa1945. godine "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazikao organ SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#. Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list "Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave RepublikeSrpske sa srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tineRepublike Srpske izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing je u ulici Veselina Masle{e 13. Telefoni redakcije: 212-844, 212-848; telefaks 211-759. Telefon marketinga 212-004. Direktor Dru{tva 212-264, 212-263; telefaks 212-283.

e-mail: redakcija@glassrpske.com; marketing@glassrpske.com

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

DA nijedna odbrojnih pri~a o ja-senova~kom stra-dawu nepregled-nih kolona nedu-`nih qudi nije is-pri~ana do kraja,potvrdila je i naj-novija "stalna#izlo`bena postav-ka sada{weg Me-morijalnog muzejaJasenovac. O tome su prijedva dana, na predstavqawunove postavke, na licu mje-sta, sve rekli posjetioci,me|u kojima i rijetki pre-`ivjeli logora{i.

Umjesto istine, ponovoje zariven no` u srce qud-skih osje}awa.

Svaki put, od kona~nogproboja jasenova~kih logo-ra{a i zavr{etka Drugogsvjetskog rata, svi poku{a-ji utvr|ivawa istine osta-vqali su gorak ukus i dile-mu da li se radi o sabirawugolih ~iwenica koje trebada budu predstavqene cije-lom svijetu ili ispisivawunove istorije koja tom is-tom svijetu treba da bacipra{inu u o~i i negira naj-ve}i zlo~in u Evropi kojise pamti.

A {ta se sve de{avalo utoj fabrici smrti jo{ je umagli. Na mnoga, davno po-stavqena pitawa, nema od-govora iako za wima vapepre`ivjeli logora{i kao iporodice i potomci zvjer-ski ubijenih Srba, Jevreja,Roma i mnogih drugih anti-fa{ista. Uostalom, savpravdoqubiv svijet, a trebavjerovati da je takvih najvi-{e, `eli da zna istinu.

Ipak, bez odgovora je idaqe pitawe za{to u tokuDrugog svjetskog rata par-tizanske jedinice nikad ni-su ni poku{ale da oslobodelogora{e u Jasenovcu kojisu svakodnevno umirali unajstra{nijim mukama.

Kontinuitet naslu}enezavjere potrajao je i posli-je rata. U najmawu ruku je~udno {to se odmah po oslo-bo|ewu, specijalna dr`avnakomisija FNRJ umjesto daprikupqa dokaze o zlo~ini-ma po~iwenim u Jasenovcu,vi{e bavila time da svjedo-ke sakriva, dokumentacijuuni{tava i ~ak dozvoqavada se sam logor ru{i i u we-mu bri{u tragovi. Istovre-meno, zlo~inci koji su do gu-{e plivali u krvi svojih ne-vinih `rtava, pacovskim ka-

nalima su relativ-no lako odlazilina druge kontinen-te bje`e}i od od-govornosti.

Ni do dan danasnije odgovorenoza{to godinamaposlije okon~awaDrugog svjetskograta nijednim ge-stom ni ~inom ni-

je obiqe`avano ni{ta {toima veze sa stradawem u Ja-senovcu, nego su to samo ri-jetki pre`ivjeli logora{i~inili tajno i i{li na naj-ve}e balkansko strati{te izgari{te da tamo zapale svi-je}e.

Tek desetak godina po-slije rata, prvenstveno za-hvaquju}i Srpskoj pravo-slavnoj crkvi, koja je otvo-reno stajala uz stradalni~-ki narod Potkozarja, do{loje do masovnijeg odlaska uJasenovac na odr`avawe po-mena `rtvama fa{isti~kogterora ubijenim od stranere`ima zlo~ina~ke Nezavi-sne dr`ave Hrvatske.

I upravo ta masovnostprisilila je tada{we vla-sti da se i same ukqu~e uobiqe`avawe godi{wicaproboja jasenova~kih logo-ra{a.

Nije pro{lo mnogo, a no-vi otpor istini pojavio se uvidu licitirawa brojem ja-senova~kih `rtava. Iako segovorilo da je u toj fabri-ci smrti stradalo ~ak 900hiqada qudi, hrvatski isto-ri~ari, prije svega, tvrdi-li su da je tokom rata u tomlogoru ubijeno tek 60 hiqa-da lica.

Najnoviji poku{aji pre-pravqawa istorije nastupi-li su kad je i sa takvog naj-kra}eg popisa `rtava izbri-sana nacionalnost svake od`rtava iako se dobro zna koje pobijen u Jasenovcu.

Da sumwa u zavjeru nijei{~ezla i jedan kuriozitet:za zlo~ine po~iwene u jase-nova~koj fabrici smrti ni-kad nikom zvani~no nije su-|eno, niti je neko osu|en.^ak je i sudski proces pro-tiv usta{kog zlo~inca An-drije Artukovi}a pretvorenu farsu s obzirom na to daje progla{en krivim samo zaubistvo nekoliko civila naBaniji...

Ali, istina je poput vo-de i uvijek prona|e put daugleda svjetlost dana... ¥

BIV[I srpski ~lanPredsjedni{tva BiH Bori-slav Paravac smatra da suopravdani svi argumenti,navedeni u zahtjevu za ocje-nu ustavnosti tu`be BiHprotiv Srbije i Crne Goreza navodnu agresiju i geno-cid, koji je 2004. godine upu-tio Ustavnom sudu BiH.

- O~ekujem da Ustavnisud BiH na prvoj sjednicidonese jedinu mogu}u odlu-ku - da je tu`ba neustavna -uvjeren je Paravac.

On dodaje da Predsjed-ni{tvo BiH treba Ustav-nom sudu da dostavi svu neo-phodnu dokumentaciju, kakobi se taj posao priveo kra-ju i isti~e da }e odlukaUstavnog suda BiH biti odvelike pomo}i i Me|una-rodnom sudu pravde u Hagu.

Paravac tvrdi da je od-luka o podizawu tu`be iz1993. godine samovoqan ipotpuno pravno neutemeqen~in tada{weg predsjedava-ju}eg Predsjedni{tva tako-zvane Republike BiH Ali-

je Izetbegovi}a, a dodataktu`bi iz aprila 1998. godi-ne smatra notornom glupo-{}u.

- Dodatkom tu`bi i we-nim pro{irewem 1998. godi-ne kao tu`ena strana navo-di se i Republika Srpska.To je ne~uveno, jer ne znamkako je mogu}e da dr`ava tu-`i samu sebe - pita se Pa-ravac.

Taj dio tu`be, uvjeren jeParavac, sigurno }e bitiodba~en pred Me|unarod-nim sudom pravde u Hagu.

On smatra da je, u najma-wu ruku, politi~ki neko-rektno {to tada{wi mini-stri spoqnih poslova BiHi Hrvatske, Zlatko Lagum-xija i Tonino Picula nisuslijedili primjer svog ko-lege iz Srbije i Crne GoreGorana Svilanovi}a, kojije kao znak dobre voqe po-vukao tu`bu, koju je SCG1997. godine podnijela pro-tiv ovih dr`ava zbog stra-dawa srpskog naroda na wi-hovim teritorijama.

- Tada je postojala mogu}-nost da do|e do me|usobnogporavnawa, {to bi sigurnodoprinijelo poboq{awu od-nosa i ubrzalo rje{avaweniza preostalih pitawa, alio~igledno da nije bilo do-voqno politi~ke voqe, na-ro~ito od strane bo{wa~-kih politi~ara u BiH, jerje Hrvatska zamrznula tu`bui ne pokre}e to pitawe - ka-`e Paravac.

Podsje}a da prvom srp-skom ~lanu Predsjedni{tvaBiH poslije potpisivawaDejtonskog mirovnog spora-zuma Mom~ilu Kraji{niku,

iako je to bila obaveza pre-ma Aneksu 2, tu`ba nije da-ta na uvid, {to svakako ideu prilog tezi da je ona prav-no neutemeqena.

- Svi me|unarodni ugo-vori ratnog rukovodstva ta-kozvane Republike BiH mo-rali su do}i u ruke svim ~la-novima prvog postdejtonskogPredsjedni{tva BiH, ali tonije ura|eno - ka`e Para-vac i dodaje da su Bo{wacitada tvrdili da tu`ba nemapravni karakter me|unarod-nog ugovora, {to je potpunoneta~no.

¥ D. MOMI]

DANAS I OVDJE

Pi{e Qubi{a JAVORAC

@RTVE PONOVO @RTVE

srijeda, 29. novembar 2006.NOVOSTI

2

BORISLAV PARAVAC O TU@BI PROTIV SRBIJE I CRNE GORE

SAMOVOQAN ^IN

\Borislav Paravac: O~ekuje jedinu mogu}u odluku

Dodatkom tu`bi i wenim pro{irewem

1998. godine kao tu`ena strana

navedena i Republika Srpska.

To je ne~uveno, jer ne znam kako je

mogu}e da dr`ava tu`i samu sebe,

ka`e Borislav Paravac

BAWA LUKA - Sve suprilike da Institut za ne-stala lica BiH ne}e u pot-punosti za`ivjeti do martanaredne godine.

Na ovaj zakqu~ak upu}u-je i ~iwenica da pred Savje-tom ministara BiH jo{ sto-je prijedlozi za imenovawe~lanova Upravnog i Nadzor-nog odbora Instituta.

- O~ekivali smo da }eovo pitawe razmatrati we-govi sada{wi ~lanovi alije o~igledno da }e posao sa-~ekati novu vlast. Izbor~lanova ovih odbora je kqu~uspostavqawa Instituta ta-ko da prije februara, mo`dai marta on ne}e u potpuno-sti za`ivjeti - naveo je di-rektor republi~ke Kance-larije za tra`ewe nestalihi zarobqenih lica MilanBogdani} podsje}aju}i daradna grupa koja se baviovim pitawima radi u kon-tinuitetu.

Posqedwi sastanak, pod-sjetio je on, odr`an je 7. no-vembra dok se prije toga Ko-legijum direktora sastao petputa u Sarajevu i Bawoj Luci,gdje su se bavili izradom pri-jedloga normativnih akata.Wih bi trebalo da verifiku-je Upravni odbor i ponudinadle`nima na usvajawe.

Bogdani} je ponovio da jeKancelarija finansijskiobezbije|ena do kraja godinea da je novac za wen rad pla-niran i u buxetu za narednugodinu. Zna~i, bez obzira naishod trenutne situacije uvezi s Institutom, rad Kan-celarije ne}e biti doveden upitawe.

Wen direktor je jo{ ka-zao da se na jednom od sasta-

naka radne grupe govorilo osprovo|ewu Zakona o nesta-lim osobama BiH.

- Predlo`io sam da se na-|e rje{ewe kojim }e se obez-bijediti stvarawe obavezaustupawa informacija od ne-kih institucija, kada je rije~o nestalim licima. Da ne bu-de zabune, iako Zakon pred-vi|a ovu obavezu, on mora bi-ti dogra|en u smislu da Ko-legijum direktora Institu-ta ima slobodan pristup in-formacijama - istakao je Bog-dani} i objasnio da je ovajproblem iznio iz razloga {toporodice nestalih mnogo o~e-kuju od Instituta u smislubr`eg procesa tra`ewa.

On smatra da uspostavqaweInstituta, samo po sebi, ne}edonijeti ni{ta novo ukoliko

se "ne{to sistemski ne pro-mijeni u odgovornosti svih ko-ji imaju informacije, odnosnomogu do}i do wih u okviru svo-jih nadle`nosti#.

Ako tu ne bude promjena,poru~io je Milan Bogdani},Institut za nestala lica BiHne}e donijeti ni{ta novo, os-im {to }e sistematizovatievidencije nestalih lica.

Portparol Me|unarod-ne komisije za nestala licaVedran Per{i} za na{ listje istakao da u ovoj organi-zaciji sa vi{e optimizmagledaju na po~etak rada In-stituta.

- Radimo na tome da Sa-vjet ministara BiH {to pri-je imenuje ~lanove oba odbo-ra i o~ekujemo da }e se to de-siti do kraja ove godine - na-glasio je Peri{i} dodaju}ida Me|unarodnu komisiju"poga|a ~iwenica {to cije-li proces predugo traje#.

Podsje}aju}i da je posto-jala izra`ena politi~ka vo-qa za uspostavqawe Insti-tuta za nestala lica BiH, Ve-dran Per{i} je naglasio dase u Me|unarodnoj komisijipla{e da se takva situacija,zbog sporosti, ne promijeni.

¥ G. KLEPI]

PO^ETAK RADA INSTITUTA ZA NESTALA LICA BiH I DAQE SE ODGA\A

NI[TA NOVO PRIJE NOVIH VLASTI

BAWA LUKA - Savez logo-ra{a Republike Srpske zatra-`io je ju~e od Tu`ila{tva BiHhitno otvarawe istrage pro-tiv ratnog predsjednika Skup-{tine op{tine Tuzla SelimaBe{lagi}a.

- Kao i za Be{lagi}a, is-tragu treba pokrenuti i protivostalih u~esnika u tuzlanskompokoqu u kojem je ubijeno 250vojnika biv{e Jugoslovenskenarodne armije i za formira-we 28 logora u Tuzli gdje je 237Srba bilo izlo`eno svakodnev-nim mu~ewima i likvidacija-ma - navodi se u ju~era{wem sa-op{tewu Saveza logora{aSrpske.

Nepreduzimawe mjera pro-tiv bo{wa~kog generala AtifaDudakovi}a i wegovih sqedbe-nika ohrabruje sve po~iniocezlo~ina nad Srbima u BiH, do-daje se u istom saop{tewu.

- Jedan od wih je i Be{lagi},koji se umjesto na izdr`avawukazne nalazi na poslani~kim idrugim funkcijama. Obavqa ihu ime svih naroda, pa i onog ko-jeg su ubijali i protjerivali -ka`e se u saop{tewu.

Jo{ se navodi da "licemjer-je, te ratna pro{lost Be{lagi-}a i wemu sli~nih, Srbima nepru`aju nikakve garancije u re-formama u kojima treba da osta-nu bez svojih institucija#.¥ G. K.

SAVEZA LOGORA[A REPUBLIKE SRPSKE

Zahtjev za istragu

protiv Be{lagi}a

ME\UNARODNA komi-sija za nestala lica saop{ti-la je da je pomogla u ekshuma-ciji 62 potencijalne `rtverata na podru~ju biv{e Jugo-slavije koja je zavr{ena ju~ena beogradskim grobqima"Nova Be`anija# i "Orlova-~a#.

Daqe se navodi da je ri-je~, izme|u ostalog, o tijeli-ma koja su devedesetih godi-na pro{log vijeka doplutalaDunavom i Savom iz BiH iHrvatske i kao neidentifi-kavana sahrawena na ovimgrobqima.

- Me|unarodna komisija}e uzeti ko{tane uzorke ko-stiju kako bi DNK analizompomogla u identifikacijiekshumiranih tijela. Rezer-vne uzorke kostiju uzele suvlasti Srbije i Hrvatske -stoji u saop{tewu u kojem se

podsje}a da je ova Komisijapostigla ogroman uspjeh uidentifikaciji nestalih uregionu na ovaj na~in.

Iz Me|unarodne komisi-je tako|e su poru~ili da jedo danas ona pomogla VladiSrbije u ekshumaciji i iden-tifikaciji oko 1.100 posmrt-nih ostataka prona|enih uovoj zemqi.

Od ovog broja, oko 800slu~ajeva su lica nestala to-kom sukoba na Kosovu i Me-tohiji 1999. godine, a blizu300 ih je iz minulog rata uBiH i Hrvatskoj.

Me|unarodna komisija zanestala lica je, kako se navo-di u saop{tewu, prikupilavi{e od 82 hiqade uzorakakrvi i pomogla u identifi-kaciji najmawe deset hiqadalica nestalih tokom rata nazapadnom Balkanu. ¥ G. K.

ME\UNARODNA KOMISIJA ZA NESTALA LICA

Pomo} ekshumacijama u Srbiji\Milan Bogdani}: Rad republi~ke Kancelarije

nije sporan

POVODOM deset godinaod osnivawa i rada Akademijenauka i umjetnosti RepublikeSrpske predsjednik Republi-ke Milan Jeli} ju~e je razgo-varao sa delegacijom ove na-u~no-umjetni~ke ustanove kojuje predvodio akademik RajkoKuzmanovi}.

Tokom susreta, saop{tenoje iz predsjedni~kog kabineta,istaknuti su dosada{wi rezul-tati i uloga najvi{e nau~neustanove koja je od posebnogzna~aja za Republiku Srpsku.

- Predsjednik Milan Jeli}podr`ava djelovawe i rad Aka-demije u primjeni i istra`i-vawu savremenih dostignu}a uoblasti nauke i umjetnosti.Ona su od posebnog zna~aja zaekonomski, dru{tveni i kul-turni razvoj Republike Srp-

ske - navodi se u saop{tewu izkabineta predsjednika.

Akademija nauka i umjetno-sti, isti~u, opravd ava svojeposebno mjesto u dru{tvu do-prinose}i {irewu novih ide-ja i u~e{}em u utvr|ivawu na-cionalnih ciqeva u svim obla-

stima rada i `ivota na{ihgra|ana.

Predsjednik RepublikeSrpske Milan Jeli} bi}e po-kroviteq obiqe`avawa dese-te godi{wice Akademije nau-ka i umjetnosti RepublikeSrpske.

¥ @. BA[I]

srijeda, 29. novembar 2006. NOVOSTI

3PREDSJEDNIK REPUBLIKE SRPSKE MILAN JELI] SA AKADEMICIMA

Akademija nauka i umjetnosti opravdava svoje posebno mjesto

u dru{tvu doprinose}i {irewu novih ideja i u~e{}em

u utvr|ivawu nacionalnih ciqeva u svim oblastima rada

i `ivota na{ih gra|ana, istakao predsjednik Milan Jeli}

Predsjednik RepublikeSrpske Milan Jeli} ni u jed-nom trenutku nije imao na-mjeru da uvrijedi britanskukraqicu Elizabetu Drugu ni-ti su u ranijoj pisanoj izjaviiznesene bilo kakve optu`bei uvrede na wen ra~un, saop-{teno je ju~e iz Kabinetapredsjednika Srpske.

- Predsjednik Milan Je-li} ostaje pri svom stavu daje za Republiku Srpsku 25. no-vembar samo istorijski da-tum ranije socijalisti~kefederativne jedinice BiH uokviru jugoslovenske zajed-nice. Zato, ovaj datum jeste ijedino mo`e da bude prazniksamo Federacije BiH - navo-di se u saop{tewu.

Razgovor predstavnika najvi{e nau~ne ustanove sa predsjednikom

Milanom Jeli}em (Snimio R. OSTOJI])

U ^AST RADU AKADEMIJE

NI UVREDE,

NI OPTU@BE

BAWA LUKA - PremijerSrpske Milorad Dodik u ju~era-{wem razgovoru sa danskim am-basadorom u BiH Nils JorgenomNeringom obe}ao je svu raspolo-`ivu pomo} Vlade RepublikeSrpske u sprovo|ewe projektapomo}i razvoju malih i sredwihpreduze}a, koji }e finansiratidanska vlada.

- Ambasador Kraqevine Dan-ske istakao je tokom susreta daje vlada wegove zemqe zaintere-sovana da pomogne privredni iekonomski razvoj Republike Srp-ske i BiH - navodi se u ju~era-{wem saop{tewu Biroa Vladeza odnose sa javno{}u.

Sa danskim ambasadorom ju~eje razgovarao i predsjednik Na-rodne skup{tine Republike Srp-ske Igor Radoji~i}, koji je posli-je sastanka izjavio da "doma}ipoliti~ari moraju da postignudogovor o svim otvorenim pita-

wima, bez bilo kakvih nametawasa strane, u ~emu je, kako je rekao,nai{ao na razumijevawe od stra-ne danskog ambasadora.

- O najva`nijim pitawimakao {to su reforma policije ipromjene Ustava BiH mora da sepostigne dogovor unutar BiH.Evropska unija treba da pomogne,ali odgovornost za sudbinu BiHi wenih gra|ana moraju da preu-zmu doma}e politi~ke snage - re-kao je Radoji~i}.

On je dodao da je danskog am-basadora obavijestio o tome da }edo kraja naredne sedmice u Repu-blici Srpskoj biti konstitui-sani svi organi vlasti.

Ambasador Kraqevine Dan-ske slo`io se sa prvim parla-mentarcem Srpske i ocijenio dadoma}i politi~ari moraju na se-be da preuzmu obavezu sprovo|e-wa svih zapo~etih reformi.

¥ D. MOMI]

BORAVAK DANSKOG AMBASADORA U BIH NILSA

JORGENA NERINGA U BAWOJ LUCI

\ Nils Jorgen Nering u razgovoru sa predsjednikomrepubli~kog parlamenta Igorom Radoji~i}em i...

\ ...sa premijerom Miloradom Dodikom

Odgovornost na doma}im snagama

SARAJEVO - Predsjedava-ju}i Predsjedni{tva BiH Ne-boj{a Radmanovi} razgovaraoje ju~e u odvojenim susretimasa ambasadorima Austrije Ver-nerom Almhoferom, IslamskeRepublike Pakistan [iren A.Moiz i Slovenije Nata{om Vo-du{ek.

- Predsjedavaju}i Radmano-vi} zahvalio je na pomo}i Au-strije BiH na wenom putu pre-ma evroatlantskim integraci-jama i izrazio nadu da }e Au-strija i daqe podr`avati BiH- navodi se u ju~era{wem saop-{tewu Slu`be za odnose sa jav-no{}u Predsjedni{tva BiH idodaje da je tokom razgovora is-taknuta potreba daqeg ja~awabilateralnih odnosa izme|udvije zemqe, naro~ito na eko-nomskom planu.

Tokom susreta sa ambasado-rom Pakistana [iren A. Mo-iz, ka`e se u saop{tewu, nagla-{eno je da je najavqena posjetavisoke delegacije PakistanaBiH potvrda namjere ove dvijezemqe da i daqe razvijaju po-stoje}e prijateqske odnose.

- Predsjedavaju}i Predsjed-ni{tva BiH Neboj{a Radma-novi} tokom susreta sa amba-sadorom Slovenije Nata{omVodu{ek istakao je va`nostpodr{ke BiH na putu premaevroatlantskim integracija-ma, naro~ito nakon 1. januara2008. godine kada Slovenijapreuzima predsjedavawe Evr-opskom unijom, a razmatranaje i mogu}nost skorije posjeteslovena~kog predsjednika, pre-mijera i delegacije privred-nika BiH. ¥

PREDSJEDAVAJU]I PREDSJEDNI[TVA BiH SA

AMBASADORIMA AUSTRIJE, SLOVENIJE I PAKISTANA

\ Verner Almhofer i Neboj{a Radmanovi}:Unapre|ewe bilateralnih odnosa

Podr{ka evropskom putu

PREDSTAVNICI vode}ih parlamen-tarnih stranaka u BiH, na poziv lidera Sa-veza nezavisnih socijaldemokrata Milora-da Dodika, sasta}e se danas u Bawoj Luci.

Ovaj skup bi}e prilika da se zajedni~-ki poku{a do}i do konkretnih rje{ewa odva bitna pitawa, reformi policije i us-postavqawu vlasti na nivou BiH.

Dodik je ranije izrazio o~ekivawe da }ese predstavnici stranaka na ovom sastankurazumjeti i da }e proces formirawa vlastibiti deblokiran.

Najavio je da }e ponuditi kompromis uvezi sa reformom policije koji podrazu-mijeva zakon na nivou BiH kojim }e se ure-

diti da postoji policija Srpske kao i za-jedni~ki buxet policijskih snaga na nivouBiH. U okviru wega bio bi buxet policij-skih snaga Srpske, odre|en u okvirima ko-ji su usvojeni na nivou BiH.

Stranke koje su pozvane na dana{wi sa-stanak ju~e su, uglavnom, potvrdile u~e{}e,ali jo{ nije sigurno da li }e u Banski dvordo}i svi predsjednici stranka.

Kako saznajemo, siguran je dolazak li-dera Stranke za BiH Harisa Silajxi}a.

Sastanku bi, osim Silajxi}a, trebalo daprisustvuju i predstavnici Partije demo-kratskog progresa, Demokratskog narodnogsaveza, Socijalisti~ke partije, Hrvatske

demokratske zajednice BiH, Hrvatske de-mokratske zajednice 1990, Stranke demo-kratske akcije i Socijaldemokratske par-tije BiH.

Srpska demokratska stranka ju~e je sa-op{tila da se ne}e odazvati pozivu SNSD-a jer je opredijeqena da u narednom perio-du djeluje kao opoziciona partija, pa je, ka-ko su naveli, bespredmetno weno u~e{}e urazgovorima o konstituisawu vlasti na ni-vou BiH.

U saop{tewu SDS-a dodaje se da su sta-vovi ove partije o reformi policije po-znati i sadr`ani su u odlukama Narodneskup{tine Republike Srpske. Neophodnoje, smatraju u SDS-u, da Vlada Srpske oba-vijesti Skup{tinu o toku i problemimau procesu restrukturisawa policijskihsnaga. ¥ @. MARKOVI]

DANAS SASTANAK PREDSTAVNIKA VODE]IH PARTIJA U BiH

Dogovor ubrzava reforme

BAWA LUKA - Ministarnauke i tehnologije RepublikeSrpske Bakir Ajanovi} saop-{tio je da je istupio iz ~lanstvaStranke za BiH.

- Odlu~io sam da prihvatimukazano povjerewe i da u budu-}oj Vladi Srpske aktivno u~e-stvujem u sprovo|ewu strate-{kih ciqeva - rekao je Ajano-vi} novinarima u Bawoj Luci,javqa Srna.

On je podsjetio da je du`nostministra nauke i tehnologije uVladi premijera Milorada Do-dika po~eo da obavqa kao nestra-

na~ki kandidat, a kasnije je po-stao ~lan Stranke za BiH.

- @elim da istaknem da samu Vladi premijera Dodika pre-poznao snagu, jasne strate{ke ci-qeve i odlu~nost da se stvoridru{tvo u kome }e se boqe `i-vjeti i biti dobro za sve - rekaoje Ajanovi}.

On je dodao da je kao mini-star nauke i tehnologije uvidioda postoje veliki i neiskori-{}eni resursi u Srpskoj i da jezajedno sa svojim saradnicimanastojao da izdvoji i realizujeneke prioritetne projekte. ¥

REPUBLI^KI MINISTAR BAKIR AJANOVI]

ISTUPIO IZ STRANKE ZA BiH

Odluka za dobro svih SARAJEVO - Centralna izbor-na komisija BiH ju~e je potvrdilarezultate izbora za delegate u Do-mu naroda Parlamentarne skup{ti-ne BiH iz Srpske i Vije}e narodaRepublike Srpske te dodijelila man-date izabranim delegatima, saop-{teno je iz CIK-a, prenosi Srna.

U Domu naroda Parlamentarneskup{tine BiH iz Republike Srp-ske mandati su dodijeqeni Slobo-danu [arabi, Dragi Qubi~i}u, Zo-ranu Koprivici, Du{anki Majki}i Mladenu Ivani}u.

U Vije}u naroda Srpske iz re-da srpskog naroda mandati su dodi-jeqeni Zoranu Filipovi}u, DarkuBawcu, Milanu Tuki}u, Dubravku

Suvari, Nikoli \uki}u, Sta{i Ko-{arcu, Momiru Mali}u i Velimi-ru Sakanu.

Bo{wake u Vije}u naroda Re-publike Srpske predstavqa}e Se-nija Kapetanovi}, Xevad Osman~e-vi}, Ilijaz Pilav, Mihnet Oki},Omer Velaxi}, Ibrahim Kujan,Edin Rami} i Fadil Bawanovi}.

Iz reda hrvatskog naroda u{lisu Ivanka Gavri}, Tomislav To-mqanovi}, Dragan Vidovi}, VesnaSladojevi}, Qubica Bawac, MilanBarin~i}, Marko Skoko i SlavenPeki}. Iz reda ostalih mandati sudodijeqeni Sa{i ̂ udi}u, Srebren-ki Goli}, Frani So{wi i Mirosla-vu Mike{u. ¥

CENTRALNA IZBORNA KOMISIJA BiH

Verifikovani mandati iz Srpske

BAWA LUKA - Organizo-vawe qetovawa za posebno osje-tqivu djecu, mali{ane iz soci-jalno ugro`enih i vi{e~lanihporodica, kao i talentovanu dje-cu ima za ciq socijalizaciju,integraciju, razvoj osje}aja sa-osje}awa, samopo{tovawa, sti-cawe znawa i vje{tina, kao idru`ewe, odmor i rekreaciju.

Ovo je, izme|u ostalog, re-~eno na okruglom stolu o temi"Socijalizacija i rekreacijadjece u Republici Srpskoj#, ko-ji je, u organizaciji Javnog fon-da za dje~iju za{titu Republi-ke Srpske, ju~e odr`an u Dje-~ijem domu "Rada Vrawe{evi}#u Bawoj Luci.

Direktor Javnog fonda dje-~ije za{tite Republike SrpskeMomir Popi} rekao je da je za

ovih deset godina rada Fonda,oko 65 odsto sredstava potro-{eno za dje~iji dodatak.

- Iz sredstava Fonda se,umjesto bebi-paketa, svakoj maj-ci za opremu novoro|en~eta do-djequju 232 marke, a za sqede}ugodinu se planira pove}awe na280 maraka. O mali{anima iwihovim pravima najvi{e se go-vori kad je Nedjeqa djeteta, alio dje~ijoj za{titi trebalo bivoditi ra~una svakodnevno - is-takao je Popi}.

Prema wegovim rije~ima,rad Fonda je Svjetska bankaocijenila kao najdjelotvornijisistem socijalne za{tite uBiH.

- U okviru programa "Soci-jalizacija djece# koji traje ve}pet godina, na moru u Crnoj Go-

ri, bilo je oko {est hiqada dje-ce iz svih krajeva RepublikeSrpske. Sa djecom su bili vas-pita~i, qekari, pedagozi, stu-denti volonteri - rekla je za-mjenik direktora Fonda Jovan-ka Vukovi}.

Ona je dodala da Fond, ra-znim akcijama, nastoji da di-rektno pomogne najmla|ima ida djeca budu glavni akteri uwihovim programima, kako biim oplemenili djetiwstvo.

Pomo}nik ministra zdra-vqa i socijalne za{tite Repu-blike Srpske Qubo Lepir ka-`e da Ministarstvo podr`avaovakve programe i akcije.

- S obzirom na to da na{edru{tvo `ivi u dosta nezavid-noj ekonomskoj situaciji, spro-vo|ewe ovakvih programa u

Srpskoj, gdje se prema svakomdjetetu ima isti pristup, pozi-tivno je i dobro do{lo. Mini-starstvo }e podr`ati sprovo-|ewe ovog projekta, koji imapozitivan uticaj, naro~ito pre-ma djeci sa posebnim potreba-ma i onima iz osetqivih kate-gorija - naglasio je Lepir.

¥ M. M. [

DESET GODINA RADA JAVNOG FONDA ZA DJE^IJU ZA[TITU REPUBLIKE SRPSKE

Da se oplemeni djetiwstvo

DJE^IJI DOM

Iz bawolu~kog Dje~ijeg do-ma "Rada Vrawe{evi}# za prote-klih pet godina, u okviru ovogprograma, u Kumboru je boravilosedamdesetak mali{ana.

- Odlazak na more mnogo zna-~i za socijalizaciju djece iz na-{e ustanove. Tamo se djeca dru`e,a svako ve~e organizuju se zabavei mali{ani pokazuju svoje umije-}e u plesu, pjevawu, glumi i takosti~u samopouzdawe - kazao je di-rektor Doma Danilo Powarac.

srijeda, 29. novembar 2006.DOGA\AJI

4

AUTORI nove stalne po-stavke Memorijalnog muzeja Ja-senovac mogu da budu vi{e ne-go zadovoqni - wihovo djelojo{ dugo }e biti tema raspra-va u javnosti, kako u Hrvatskoj,tako i u Republici Srpskoj iSrbiji!

Kontroverzna, nepotpuna,nejasna, nedefinisana - ove suse rije~i u ponedjeqak naj~e-{}e mogle ~uti u Spomen-pod-ru~ju Jasenovac. Ve}ina posje-tilaca, ponajvi{e biv{i logo-ra{i iz Srbije i RepublikeSrpske, nisu ni poku{avali dasakriju razo~arewe onim {tosu vidjeli u Memorijalnom mu-zeju, nagla{avaju}i da postav-ka ni izbliza ne prikazuje ono{to se u monstruoznom usta-{kom logoru smrti de{avalood qeta 1941. do aprila 1945.godine, koliko je postojala fa-brika smrti u Jasenovcu.

Predsjednik republi~kogUdru`ewa biv{ih logora{a izDrugog svjetskog rata GojkoKne`evi} kazao je da su auto-ri muzejske postavke u potpuno-sti proma{ili temu, jer Jase-novac jednostavno ne mogu dapretvore u novi "Jad Va{em#,na ~emu su, jasno je, svojski ra-dili. Jasenovac je, podsjetio jeKne`evi}, mjesto na kome sedesio zlo~in i mora da bude au-tenti~no podsje}awe na to zlo.Savremeni muzejski pristup,na koji se uporno pozivaju au-

tori postavke i direktor Spo-men-podru~ja Jasenovac Nata-{a Jovi~i}, jednostavno je, sma-tra Kne`evi}, neprikladan uJasenovcu.

Wegovo mi{qewe dijeli ipredsjednik Udru`ewa zato~e-nika i potomaka `rtava kon-centracionih logora 1941-1945.iz Srbije Smiqa Ti{ma, kojaje poslije prvog obilaska Me-morijalnog muzeja Jasenovac,bukvalno, ostala bez rije~i.Prema wenim rije~ima, jasnoje da su autori postavke ulo`i-li trud, ali nisu opravdali po-vjerewe. Ono {to su pre`ivje-li logora{i o~ekivali da vi-de u Jasenovcu, navodi ona, ni-je uop{te ni prikazano.

- Mladi qudi ovdje ne moguda steknu ni osnovni utisak otome ko je u Jasenovcu stradao,za{to i od koga. Bila sam u Au-{vicu, Dahauu i drugim logori-ma i nigdje to nije ura|eno ova-ko kako je ura|eno u Jasenovcu.

Tu`no je sve to - zakqu~ila jeTi{ma.

Razo~aran je bio i direk-tor jerusalimskog Centra "Si-mon Vizental# Efraim Zurof,koji je kazao da se na novoj mu-zejskoj postavci u Jasenovcumora jo{ puno toga uraditi, jersada{wa ni izbliza ne poka-zuje {ta se na tome mjestu zai-sta i desilo u Drugom svjet-skom ratu.

Pomo}nik republi~kog mi-nistra prosvjete i kultureIrena Soldat - Vujanovi} sma-tra da je dobra stvar {to se bi-lo {ta i postavilo u Memori-jalnom muzeju Jasenovac, ali da}e ovakva postavka unijeti pra-vu pometwu, kako u Hrvatskoj,tako i u Republici Srpskoj.Prema wenim rije~ima, ovo binadle`nim republi~kim vla-stima trebalo da pomogne u do-no{ewu pravih odluka o daqojsudbini Spomen-podru~ja Do-wa Gradina, koju su usta{e pre-

tvorile u grobqe logora Jase-novac.

Predsjednik Srpskog narod-nog vije}a Hrvatske i posla-nik u hrvatskom Saboru Mi-lord Pupovac naglasio je da jeovakva postavka samo prvi ko-rak u daqoj nadogradwi. On jeistakao da se u narednom peri-odu mora raditi na pro{ire-noj koncepciji Memorijalnogmuzeja Jasenovac, ali i svoje-vrsnoj reviziji postoje}e, jerona mora da ima mnogo vi{e ve-ze sa Jasenovcem nego sada.

Prolaznu ocjenu postavcije dao istori~ar Ivo Gold-{tajn, naglasiv{i da ovakve isli~ne izlo`be ne smiju da bu-du stvar politikantskih nate-

zawa, ve} stvar utiska i disku-sije. Na pitawe da li onaj, kone poznaje ba{ najboqe isto-riju Drugog svjetskog rata, mo-`e na osnovu ovakve muzejskepostavke da stekne utisak {tase to doga|alo u Jasenovcu,Gold{tajn je kazao da se takvaslika mo`e ste}i.

- Pitawe je koliko nekoima vremena, ima li dovoqnokoncentracije - prili~no je ne-ubjedqivo obja{wavao Gold-{tajn.

Ukratko, Memorijalni mu-zej Jasenovac sa ovakvom po-stavkom neodoqivo podsje}a nanajpoznatiji svjetski muzej ho-lokausta "Jad Va{em# u Jerusa-limu. Me|utim, za razliku od

wega, posjetioci u Jasenovcu nemogu da vide genezu zlo~ina, od-nosno nastanak ideje o genoci-du, antisrpstvu, antisemiti-zmu... Na osnovu te postavke, nemo`e se zakqu~iti da je Neza-visna dr`ava Hrvatska po~i-vala na rasnim zakonima, ni-gdje nema podataka o samimusta{kim zlo~incima.

Iako su najvi{i hrvatskizvani~nici u Jasenovcu poru-~ili da Hrvatska svoju budu}-nost mora da gradi na istini opro{losti, nova stalna postav-ka u jasenova~kom Memorijal-nom muzeju ne}e im ba{ pomo-}i u tome...

¥ D. MAJSTOROVI]

REAGOVAWA NA NOVU POSTAVKU U SPOMEN-PODRU^JU JASENOVAC

PRO[LOST U IZMAGLICI Autori potpuno proma{ili temu, tvrdi Gojko

Kne`evi}... Mladi qudi ovdje ne mogu da steknu ni

osnovni utisak o tome ko je u Jasenovcu stradao,

za{to i od koga, ka`e Smiqa Ti{ma

\Biv{i logora{i: Razo~arani novom postavkom (Snimio H. D. BORKOVI])

STIPETI]

Predsjednik Savjeta Spomen-podru~ja Jasenovac profesordoktor Zorica Stipeti} kazala je da ovakva muzejska postavkamo`e da bude jedino i samo polazni osnov, koji }e se u nared-nom periodu morati nadogra|ivati. Ona je jo{ jednom ponovi-la stalnu potrebu za daqim nau~nim istra`ivawima, ali i zaboqom komunikacijom sa samim posjetiocima.

- Moramo da razvijemo svijest kod qudi da ako ne radimo do-voqno na razotkrivawu pune istine o stra{nim zlo~inima, ko-ji su se ovdje desili, vrlo lako mo`emo da postanemo sudioni-ci u tom zlo~inu - upozorila je profesor Stipeti}.

BAWA LUKA - Na Rebro-va~kom grobqu u Bawoj Luci ju-~e je sahrawen sudija Ustavnogsuda BiH Jovo Rosi}.

Od nekada{weg ministrapravde Srpske, sudije Ustavnogsuda Srpske i predsjednika Vr-hovnog suda Srpske Jove Rosi-}a, koji je iznenada preminuo 27.novembra u 64. godini, oprosti-li su se brojni prijateqi, rad-ne kolege, te sudije Ustavnog su-da BiH, sa predsjednikom Hati-xom Haxiosmanovi} na ~elu.

- Zajedno sa tvojom porodi-com, ro|acima, prijateqima igra|anima koji su te neizmjernopo{tovali i cijenili tvoj rad,mi, tvoje kolege sudije Ustav-nog suda BiH i drugi zaposleniu ovoj instituciji, nikako se nemo`emo pomiriti da te nema me-|u nama. Tvoje i na{e kolege su-dije iz me|unarodne zajednice,kao i svi mi, {okirani smo tomtragi~nom vije{}u - rekao je su-dija Ustavnog suda BiH MatoTadi} na posqedwem opro{ta-ju od Jove Rosi}a.

Tadi} je istakao da je Rosi}od dolaska u Ustavni sud BiH,

2003. godine, uvijek imao izuzet-no odgovoran i profesionalanpristup svakom slu~aju koji surje{avali, a da je to postao stan-dard u radu koji je prenio na dru-ge kolege.

Povodom iznenadne smrtiJove Rosi}a, u bawolu~kom Ban-

skom dvoru odr`ana je i komemo-rativna sjednica, kojoj su prisu-stvovali ~lanovi wegove poro-dice, predstavnici najvi{ih or-gana vlasti Republike Srpske,predvo|eni predsjednikom Mi-lanom Jeli}em, i brojni prija-teqi i poznanici.

- Rosi}ev lik izrawa iz onogzanosa ~asnih nosilaca sudijskefunkcije ~iji su se kadrovi hra-bro, uprkos te{ko}ama i nera-zumijevawu, upustili u bitku za

za{titu qudskih prava isloboda, utvr|enih pravapravnih subjekata i zako-nitosti. Bio je izuzetnovrijedan, samoprijegoran iuporan, izazivaju}i po{to-vawe kolega i prijateqa.Bilo je fascinantno slu-{ati ga kako uspijeva darazrije{i i najkompliko-vanije pravne probleme -istakao je potpredsjednikUstavnog suda BiH profe-sor dr Miodrag Simovi},koji je naglasio da su pra-vo i pravda bili `ivotnii profesionalni moto Jo-ve Rosi}a.

Simovi} je kazao da jesmr}u Jove Rosi}a wegovaporodica ostala bez uzor-nog supruga, oca, djeda, bra-ta, strica i ujaka.

- Dru{tvo je izgubilovrsnog stru~waka, a wegovi pri-jateqi, kolege i poznanici iz-gubili su druga i saradnika iz-uzetnih osobina, zbog ~ega }esvima ostati u trajnoj uspomeni- rekao je Miodrag Simovi}.

¥ M. DIZDAR

NA BAWOLU^KOM REBROVA^KOM GROBQU

SAHRAWEN JOVO ROSI]

Pravo i pravda bili `ivotni i profesionalni moto

Jove Rosi}a, rekao na posqedwem opro{taju

potpredsjednik Ustavnog suda BiH Miodrag Simovi}

STRANA^KA HRONIKA

\Predsjednik Srpske Milan Jeli} na komemoraciji:Sau~e{}e ~lanovima porodice Rosi}

Rosi} (Snimio R. [IBAREVI])

BIJEQINA - Prijedlog buxeta op{tine Bijeqina za 2007. go-dinu skrojen je tako da se pokriju tro{kovi predizborne kampa-we SDS-a.

Ovo je na ju~era{woj konferenciji za novinare u Bijeqini izja-vio je ~lan Glavnog odbora SNSD-a Du{an Gli{i}.

On je dodao da ovakav buxet nema razvojnu komponentu i naveo daop{tina Bijeqina vi{e nema pravo da gubi vrijeme jer u proteklojdeceniji nije iskoristila {ansu za br`i privredni razvoj.

- S obzirom na `equ za promjenom koju su gra|ani pokazali naizborima, u interesu ve}ine gra|ana ove op{tine, potrebno jeformirati novu skup{tinsku ve}inu u lokalnom parlamentu i po-~eti mijewati situaciju naboqe i na podru~ju Bijeqine. SNSD ̀ e-li da se stvarawem nove ve}ine u Skup{tini op{tine Bijeqina,zajedno sa ostalim strankama, izbori za javno, zakonito i svrsis-hodno tro{ewe buxeta, privla~ewe potencijalnih investitora,skidawe sankcija ameri~ke administracije i boqu saradwu sa re-publi~kom Vladom - poru~io je Du{an Gli{i}. ¥ V. Je.

ZVORNIK - Koordinaci-ono tijelo Srpske demokrat-ske stranke prihvatilo je ju-~e u Zvorniku predlo`enidnevni red za sjednicu Skup-{tine stranke zakazanu za 16.decembar u Doboju.

- Za razliku od prijedlogaPredsjedni{tva, smatramo dapredsjednika i zamjenika pred-sjednika treba birati do na-rednih vanrednih unutarstra-na~kih izbora. Tako|e, pred-lo`ili smo i da se izmjene idopune Statuta i Platforme

SDS-a donesu prije unutar-strana~kih izbora, kako bi seoni sproveli po novom Statu-tu - saop{tio je ~lan Pred-sjedni{tva SDS-a Milo{ Jo-vanovi}, napomenuv{i da jepredlo`eno i da se vanrednistrana~ki izbori odr`e u ma-ju ili aprilu naredne godine.

Jovanovi} je saop{tio i daje Predsjedni{tvo Op{tinskogodbora SDS-a Zvornik predlo-`ilo Milana Bogi}evi}a zakandidata za na~elnika zvor-ni~ke op{tine. ¥ S. Sa.

SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA

Platforma prije izbora

SAVEZ NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA BIJEQINA

Vrijeme za promjene TREBIWE - Upravni odbor

Sindikata Industrije alataTrebiwe zatra`io je ju~e odVlade Republike Srpske, Mi-nistarstva privrede, energeti-ke i razvoja, i drugih republi~-kih organa da se aktivno ukqu-~e u proces privatizacije ovogstrate{kog preduze}a, kako bise vlasni~ka transformacijauspje{no privela kraju.

Od Vlade Srpske tako|e sezahtijeva da razmotri sve aspek-te u vezi sa privatizacijom In-dustrije alata i rije{i nagomi-

lane probleme u sedam preduze-}a ovog poslovnog sistema, u pr-vom redu nepovezan radni sta`,minimalne plate i narasle so-cijalne probleme.

- Tra`imo da Vlada bude do-sqedna i da ispuni obe}awe izaprila ove godine, prilikom po-sjete wene delegacije trebiw-skoj Industriji alata - navodise u saop{tewu Upravnog odbo-ra Sindikata i dodaje da procesprivatizacije treba da se zavr-{i {to prije, kako bi se neiz-vjesnost prekinula. ¥ M. B.

SINDIKAT INDUSTRIJE ALATA TREBIWE

Ta~ku na neizvjesnost

SARAJEVO - Socijalde-mokratska partija BiH saop-{tila je ju~e da nisu iznena|e-ni reakcijama Saveza nezavi-snih socijaldemokrata zbogprivatne posjete Zagrebu hr-vatskog ~lana Predsjedni{tvaBiH @eqka Kom{i}a.

- Kvalifikacije o Kom{i-}u kao "ru{iocu BiH# posebnonam je te{ko ~uti iz usta bes-kompromisnih "graditeqaBiH# i wene dr`avnosti. Po-sebno nas raduje iznenadna bri-

ga SNSD-a za stranke sa hrvat-skim predznakom, kao i za Hr-vate uop{te, {to potvr|uje wi-hovu odavno poznatu i dokazanugra|ansku orijentaciju - navo-di se u saop{tewu SDP-a.

U SDP-u se nadaju da }e"SNSD na taj na~in uskoro jo{vi{e pro{iriti svoju pozna-tu 'gra|ansku' opredijeqenost,te po~eti brinuti o svim gra-|anima BiH i tako potvrditisvoju odanost principima so-cijaldemokratije#. ¥ M. F.

SOCIJALDEMOKRATSKA PARTIJA BiH

O~ekivane reakcije

BROD - Nadzorni odbor Ra-finerije nafte iz Broda upu-tio je ju~e pozive republi~kompremijeru Miloradu Dodiku ipredsjedniku Narodne skup{ti-ne Igoru Radoji~i}u da {to hit-nije pristupe proceduri priva-tizacije ove firme, jer se "sa-mo tako mo`e za{tititi dr`av-ni kapital#.

Predsjednik Nadzornog od-bora Jovo Dobri} izjavio je dapostrojewa Rafinerije u Brodutreba pokrenuti prije predsto-je}e zime, jer bi u suprotnompreduze}u bila nanesena nesa-

glediva {teta. Nadzorni odborRafinerije od predsjednika Vla-de Srpske tra`i da odmah pri-mi delegaciju ovog odbora, kojabi ga upoznala sa trenutnim sta-wem u preduze}u.

Podsjetimo da je hitnu pri-vatizaciju Rafinerije nafte uBrodu i Naftne industrije Re-publike Srpske prekju~e zatra-`io i Sindikat Rafinerije,podsje}aju}i da je 1.500 radnikaovog preduze}a na ivici `ivot-ne egzistencije jer nisu primi-li ~ak deset plata.

¥ B. T.

NADZORNI ODBOR RAFINERIJE NAFTE BROD

^ekawe mnogo ko{ta

srijeda, 29. novembar 2006.

5EKONOMIJA

PRVA hartija od vrijedno-sti u Republici Srpskoj regi-strovana je prije ta~no pet go-dina.

Naime, u Centralnom re-gistru hartija od vrijedno-sti 29. novembra 2001. godi-ne zakqu~en je prvi Ugovoro registraciji hartija odvrijednosti i vo|ewu ra~unaemitenata sa preduze}em"Dubi~anka# iz Kozarske Du-bice.

- Danas se u bazi Central-nog registra nalaze podaci ohartijama 830 emitenata, koji suemitovali 12,97 miliona akci-

ja ukupne vrijednosti 11,015 mi-lijardi maraka - ka`e direk-tor Centralnog registra Ja-sminka \uki}.

Prema wenim rije~ima,fizi~kim i pravnim licimaotvoreno je 1.219.966 vlasni~-kih ra~una na kojima su evi-dentirane akcije u wihovomvlasni{tvu. U toku 2002. i2003. godine obavqena je regi-stracija hartija ve}ine emite-nata, koji su kao akcionarskadru{tva proiza{li iz proce-sa privatizacije. U pomenutedvije godine otvoreno je1.145.039 vlasni~kih ra~una.

- Od osnivawa Centralnogregistra te`ilo se usposta-vqawu savremene institucije,koja }e svoje poslovawe oba-vqati u skladu sa zakonskimpropisima, me|unarodnimstandardima i preporukama u

vezi sa ovim obla-stima. Da smo u to-me uspjeli najboqepotvr|uju rezulta-ti - dodala je \u-ki}eva.

Ona je podsje-tila da je neophod-no upisati harti-je akcionarskihdru{tava u Cen-tralni registar,jer tek sa danomupisa vlasnicisti~u pravo raspo-lagawa i prometo-vawa.

- Na Bawalu~-koj berzi mo`e setrgovati samohartijama koje suregistrovane uCentralnom regi-stru, dok je prav-ni osnov za kupo-vinu ili prodajuhartija na berzipotpisan ugovorizme|u brokerske

ku}e i klijenta - istakla je\uki}eva.

Naime, broker prije pot-pisivawa ugovora provjeravada li lice koje prodaje harti-je od vrijednosti ima otvoren

vlasni~ki ra~un i da li na we-mu u Centralnom registru imaonaj broj hartija za koje je daoprodajni nalog.

S ciqem potpunijeg in-formisawa o vlasni{tvu nadhartijama od vrijednosti ak-

cionarima je omogu}eno dasve informacije saznaju pozi-vom na broj telefona 1369.Na ovaj na~in zainteresova-ni gra|ani mogu se, poredostalog, informisati o zva-ni~nim izvje{tajima Cen-tralnog registra i na~inupromjene podataka.

Usmenu provjeru stawa na ra-~unu akcionar mo`e da obavi sa-mo li~no na {alteru Central-nog registra u Bawoj Luci, u uli-ci Bana Milosavqevi}a 6.

U okviru napora da budepriznat od me|unarodne zajed-nice kao ovla{}ena institu-cija, Centralni registar je ujunu 2001. godine postao ~lanme|unarodne organizacije"CEECSDA#, a od pro{le go-dine i Evropske asocijacijecentralnih depozitara harti-ja od vrijednosti "ECSDA#koju ~ine predstavnici 39 re-gistara, depozitarnih i kli-rin{kih institucija Evrope.

^lanstvo u pomenutim or-ganizacijama potvr|uje daCentralni registar po{tujestandarde me|unarodne zajed-nice i da svoje poslovawe vo-di iskqu~ivo na osnovu me|u-narodnih principa i mjerilakoji va`e u me|unarodnomokru`ewu. ¥ D. PEJI]

- Promjena prezimena,adrese stanovawa i ostalograzlozi su za korekciju poda-taka u Centralnom registru.Zavisno od promjena, uz na-log je potrebno dostaviti od-re|ena ovjerena dokumentapo{tom ili na {alter Cen-

tralnog registra u Bawoj Lu-ci. Korekcije podataka subesplatne, a u slu~aju promje-ne prezimena, neophodno jedostaviti vjen~ani list - ob-jasnila je direktor Central-nog registra hartija od vri-jednosti Jasminka \uki}.

PET GODINA OD EVIDENTIRAWA PRVE HARTIJE OD VRIJEDNOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ

U bazi Centralnog registra danas se nalaze podaci o

hartijama 830 emitenata, koji su emitovali 12,97 miliona

akcija, ukupne vrijednosti 11,015 milijardi maraka, ka`e

Jasminka \uki}

Jasminka \uki}: Bez registracije

nema trgovine

BAWA LUKA - U oblastimetalurgije i prerade metalau Republici Srpskoj djeluje 285preduze}a, od kojih je privati-zovano wih 256.

U ovom sektoru je zaposle-no vi{e od 16.000 radnika, a poobimu izvoza u pro{loj i u ovojgodini je na prvom mjestu u Srp-skoj.

Sjednica Skup{tine Udru-`ewa metalurgije i prerade me-tala Privredne komore Repu-blike Srpske, na kojoj su, po-red ostalog, razmatrani i usvo-jeni izvje{taj o radu u pro{loji program rada udru`ewa u na-rednoj godini, odr`ana je ju~eu Bawoj Luci.

Sekretar ovog komorskogudru`ewa Pero ]ori} ka`e dasu nosioci proizvodwe i raz-voja u ovoj oblasti preduze}akoja su putem privatizacijeobezbijedila strate{kog part-nera i na taj na~in lak{e do-{la da inostranog tr`i{ta.

Me|u takvima su najzna~aj-niji "Bira~# u Zvorniku, Novirudnici Qubija, Livnica ~eli-ka "Jel{ingrad# u Bawoj Luci,

Fabrika cijevi "Unis# u Der-venti, Fabrika specijalnih ci-jevi "Unis# u Prwavoru, "Me-tal# u Gradi{ci...

]ori} dodaje da su ovouglavnom i najve}i izvoznicikoji su kompletan sektor meta-lurgije i prerade metala svr-stali u vode}u izvoznu granucjelokupne industrije Republi-ke Srpske.

Me|utim, prema wegovojocjeni, ova veoma va`na oblastprivre|ivawa, do sada nije ima-la polo`aj i tretman koji za-slu`uje, ne samo po ostvarenimproizvodnim i drugim rezulta-tima, ve} i po zna~aju u ukupnojprivredi i razvoju Srpske.

- Predstavnici preduze}aiz oblasti metalurgije i prera-

de metala sma-traju da bi nad-le`ni organi,prije svega, re-publi~ka Vlada,trebalo da obez-bijede povoqnijiposlovni ambi-jent, a oni sa tehni~ko-tehnolo-{kim i qudskim potencijali-ma mogu kvalitetno ukqu~iti usvjetsku podjelu rada - rekao je]ori}.

On je dodao da se pod po-voqnijim poslovnim ambijen-tom podrazumijeva vi{e ele-menata, od politi~ke stabil-nosti, efikasnog pravnog si-stema, povoqnijih izvora i si-stema finansirawa, do stimu-lacije izvoza, jeftinijih ener-

genata, komunalnih i drugihtro{kova.

Tako|e se predla`e predu-zimawe mjera za eliminisaweuticaja damping cijena stranihponu|a~a i istovremeno stimu-lisawe doma}e proizvodwe, iz-rada projekta uvezivawa pro-izvo|a~a komponenti za autoin-dustriju dijelova za poqopri-vrednu mehanizaciju, te drugemjere.

¥ M. MIQU[

UDRU@EWE METALURGIJE I PRERADE METALA REPUBLIKE SRPSKE

VODE]I IZVOZNICI

U sektoru metalurgije i prerade metala zaposleno

vi{e od 16 hiqada radnika, a po obimu izvoza,

u posqedwe dvije godine ova privredna grana na

prvom mjestu u Republici Srpskoj

Pero ]ori}: Okosnica

privatizovana preduze}a

EKONOMSKA POLITIKA

U Udru`ewu metalurgije i prerade metalasmatraju da bi ekonomskom politikom za 2007. go-dinu, osim obezbje|ewa stimulacije izvoza, za ovajsektor privrede trebalo usvojiti i mjeru obezbje-|ewa sredstava za sufinansirawe uvo|ewa siste-ma kvaliteta po me|unarodnim standardima.

REGISTRACIJA NAJBOQA GARANCIJA

Miladin Bogdani}: Nisu nam

priznata potra`ivawa

BESPLATNE IZMJENE

STATISTIKA

Dinamika registracijebila je razli~ita. Tokom 2001.godine u Centralnom regi-stru registrovano je {est har-tija od vrijednosti i otvore-no 6.194 ra~una, da bi godinudana kasnije bilo registro-vano 385 hartija i otvoreno896.137 ra~una. U tre}oj go-dini rada obavqena je regi-stracija 296 hartija i otvo-reno 248.902 ra~una. U 2004.godini registrovane su 63 har-tije i otvoreno 19.957 ra~una.Pro{le godine u Centralnomregistru upisane su 54 harti-je i 39.827 ra~una, dok je u ovojgodini registrovana 31 har-tija i otvoreno 7.698 ra~una.

BAWA LUKA - Na ju~era-{wem trgovawu na Bawolu~-koj berzi ostvaren je prometod 1.714.658 maraka, kroz 686transakcija.

Vrijednost berzanskog in-deksa Republike Srpske pove-}ala se za 0,11 odsto na 2.782,13poena, dok se vrijednost indek-sa fondova smawila za 0,33 od-sto na 5.683,66 poena. Vrijed-nost indeksa preduze}a iz si-stema "ElektroprivredeERS10# smawila se za 0,99 od-sto i dan je zavr{ila na4.012,04 poena.

Najve}i promet od 348.998maraka ostvarile su akcije "Te-lekoma Srpske#. Cijena se kre-tala od minimalnih 2,60 do mak-simalnih 2,69 maraka za akciju.

Akcijama Rafinerije uqaModri~a ostvaren je promet od21.243 marke, po prosje~noj ci-jeni od 0,758 maraka, {to pred-stavqa za 0,29 odsto ni`u ci-jenu u odnosu na prethodno tr-govawe.

Najve}i prometom od 62.108maraka me|u privatizaciono-investicionim fondovimaostvarile su akcije "InvestNova# a.d. Bijeqina sa kojimase trgovalo po prosje~noj ci-jeni od 0,201 marke. Najve}i

rast 0,54 odsto zabiqe`ile suakcije "VB Fond# a.d. Bawa Lu-ka uz prosje~nu cijenu od 7,56maraka, dok su najve}i pad 2,19odsto imale akcije "VIB Fon-da# a.d. Bawa Luka.

Akcijama "Polara Investfonda# trgovalo se po nepro-mijewenoj cijeni od 13,50 mara-ka. Najve}i promet 135.542 mar-ke na slobodnom berzanskom tr-`i{tu zabiqe`ile su akcije"Hidroelektrane na Trebi{wi-ci# kojim se trgovalo po pro-sje~noj cijeni od 2,31 marke.

Akcije "Drina-Trans# a.d.Zvornik ostvarile su rast za24,50 odsto i dostigle cijenuod 0,249 maraka. Akcije jo{ 13preduze}a na slobodnom ber-zanskom tr`i{tu su ostvarilerast, dok je 25 preduze}a izgu-bilo na vrijednosti akcija.

Pad cijene za 2,55 odsto za-biqe`ile su akcije "Elektro-krajina# a.d. Bawa Luka i wi-ma se trgovalo po cijeni od2,64 marke uz promet od 60.384marke.

Prijavqen je jedan posao poosnovu preuzimawa akcionarskogdru{tva "Agrohercegovina# a.d.Nevesiwe uz ostvareni prometod 249.741 marke.

¥ Da. P.

Najve}i promet

akcijama

"

Telekoma"

BAWA LUKA - Prema najnovi-jim pokazateqima poslovawa Bal-kan investment banke Bawa Luka,u prvih devet mjeseci ove godinebanka biqe`i ukupan prihod od6.313.000, dok je rashod 5.834.000 ma-raka.

U istom vremenskom intervaluukupni krediti iznose 62.486.000, adepoziti 79.497.000 maraka. Akti-

va banke je 100.308.000, a neto dobitu prva tri kvartala ove godine479.000 maraka.

Uporede li se ovi podaci sa on-im o poslovawu u prvom polugodi-{tu, kada je neto dobit bila 149.000maraka, jasno je da u svega tri mje-seca ove godine u Balkan invest-ment banci biqe`e porast neto do-biti za 220 odsto. ¥ N. R.

REZULTATI BALKAN INVESTMENT BANKE

Vi{estruko uve}awe dobiti

SARAJEVO - Jedna od najja~ihsvjetskih aviokompanija wema~ka"Lufthanza# predstavila je ju~e uSarajevu nove usluge i pogodnostiza korisnike na tr`i{tu BiH. Naj-atraktivnija ponuda odnosi se napovratnu avionsku kartu od 12 evrana relaciji Sarajevo - Minhen, ja-vqa Srna.

- Ova ponuda }e va`iti od 15.decembra, a u cijenu te karte nisu

ura~unate aerodromske takse - sa-op{tila je novinarima zastupnikprodaje Predstavni{tva "Lufthan-ze# za BiH Mirela Selimovi}.

Ona je dodala da set novih uslu-ga renomiranog avio-prevoznikapodrazumijeva i modernizovanu flo-tu od 12 aviona iz serije kanader-xetnamijewenih za kratke i sredwe do-mete, do 2.100 kilometara, a koji ras-pola`u sa 84 sjedi{ta. ¥

NOVE USLUGE "LUFTHANZE"

Povratna karta 12 evra

TESLI] - Sindikat drvne indu-strije "Borja# zadovoqan je ugovore-nom kupoprodajnom cijenom od15.756.000 maraka, koju su utvrdilipredstavnici wihovog kolektiva ikupca ameri~ke kompanije "BalkanAmerika#.

Me|utim, Sindikat nije zadovo-qan {to nije dogovoreno da budu}ivlasnik pri zapo{qavawu novih rad-nika, po istim uslovima konkursa, mo-ra dati prednost biv{im radnicima"Borja#.

- Na posqedwoj Skup{tini povje-rilaca nije pro{ao prijedlog da biv-{i radnici imaju prednost pri zapo-{qavawu, ne diskrimini{u}i ostaleu~esnike konkursa. Nezadovoqni smoi ~iwenicom da smo jedini povjerio-ci "Borje#, kojima nije priznato po-tra`ivawe po osnovu zara|enih pla-ta kao glavnica na ra~unaju}i kamate.Sporni iznos potra`ivawa po osnovunepriznatih plata je 1.711.000 maraka

- rekao je predsjednik Sindikalnog po-vjereni{tva Miladin Bogdani}.

Podsje}amo da je proizvodwa u drv-noj industriji "Borja# obustavqena uaprilu 2003. godine. Iako su se zapo-sleni protivili ste~aju, on je progla-{en 25. marta pro{le godine, a 643radnika na{la su se na evidenciji Bi-roa za zapo{qavawe. Ukupna dugova-wa ovog preduze}a prema radnicimasu 6,4 miliona maraka, a samo za pla-te se duguje 2,2 miliona.

Sudbina ovog kolektiva u kojem suradile generacije Tesli}ana, postalaje izvjesnija prije nekoliko mjesecikada se za wegovu kupovinu zaintere-sovala kompanija "Balkan Amerika#,koja je ve} uplatila depozit od 150 hi-qada maraka, a rok za uplatu komplet-nog iznosa je 90 dana.

Plan "Balkan Amerike# je da ob-novu drve industrije sprovede u ~eti-ri faze i zaposli vi{e od hiqaduradnika. ¥ M. S.

PRODAJA DRVNE INDUSTRIJE "BORJA"

Sindikat zadovoqan cijenom

BAWALU^KA BERZA

srijeda, 29. novembar 2006.DRU[TVO

6

IZMJENAMA i dopunamaZakona o porezu na dohodak, stu-pa na snagu od 1. januara idu}egodine, poslodavci se osloba-|aju pla}awa 10 odsto poreza nanajni`u platu, koja iznosi 205maraka, a {to je na godi{wemnivou 2.460 maraka.

Ovim zakonom, godi{widohodak od 2.461 do 15.000 ma-raka bi}e oporezovan po istojstopi od 10 odsto, a plate ve-}e od 15.000 maraka po stopiod 15 odsto.

Savez poslodavaca Republi-ke Srpske ocijenio je da izmje-ne i dopune Zakona o porezu nadohodak ne}e donijeti olak{a-we za privrednike koji poslu-ju po zakonu, dok u Savezu sin-dikata smatraju da je ovo veli-ki ustupak za poslodavce i da seiz prihoda koji se ne oporezu-ju iz najni`e plate mo`e obez-

bijediti znatno pove}awe pla-ta radnicima u privredi.

Podsje}amo, prilikom pred-lagawa ovog zakona, Ministar-stvo finansija Republike Srp-ske utvrdilo je da }e takvo za-konsko rje{ewe donijeti vi{esocijalne i ekonomske pravi~-nosti, jer se na ovaj na~in po-reza osloba|aju najni`e plate,dok se ve}i porez uvodi na naj-vi{e plate.

- U Savezu sindikata sma-tramo da su Vlada RepublikeSrpske i Ministarstvo finan-sija maksimalno iza{li u su-sret poslodavcima i da su uki-dawem poreza na najni`u platuomogu}ili "u{tedu# poslodav-cima od 50 miliona maraka. Tonije malo i moglo bi pomo}i dase plate radnicima u privredipove}aju, pogotovo kada govo-rimo o pove}awu najni`e pla-

te - kazala je predsjednik Save-za sindikata Ranka Mi{i}.

S druge strane, asocijacijeposlodavaca, koje su zajedno saSavezom sindikata i republi~-kom Vladom potpisale Op{tikolektivni ugovor i Odluku onajni`oj plati u visini od 205maraka, sa prili~nom su rezer-vom prihvatili ovakav zahtjev,smatraju}i da nije logi~an pomnogo ~emu, prvenstveno zbognemogu}nosti da se ovi priho-di potro{e u pove}awe plata.

Predsjednik Saveza poslo-davaca Damir Miqevi} obja-{wava da je, prema dosada{wimpropisima, svaka marka iz do-hotka svakog gra|anina bilaoporezovana sa 10 odsto. Ova-ko obra~unat porez, zajedno sadoprinosima, ~inio je brutoplatu i bio obaveza svih poslo-davaca.

- Nije ta~na tvrdwa da }ese primjenom ovog zakona re-publi~ki buxet odre}i 50 mi-liona maraka. Privrednicikoji obra~unavaju plate po za-konu pla}a}e isto ili vi{eporeza na dohodak, dok onimposlodavcima koji prijavqu-ju najni`u platu od 205 mara-ka, a pri tome na crno ispla-}uju mnogo vi{e, novim zako-nom }e biti legalizovana uta-ja i oni ne}e uop{te pla}atiporez na dohodak - tvrdi Mi-qevi}.

On je ponoviostav da u godini ukojoj je uveden porezna dodatu vrijednostnije trebalo uvoditidodatna fiskalna optere}ewa uprivredi.

Komentari{u}i zahtjev Sa-veza sindikata, predsjednikUnije udru`ewa poslodavacaMilan Gruba~ rekao je da o~e-kuje od Ranke Mi{i} da mu po-nudi rje{ewe o pove}awu pla-ta radnicima u privredi i to izneoporezovane najni`e plate.

- Jako mi godi to {to po-slodavci smatraju da ja mogu daponudim rje{ewe. Ponavqam,oni iz navedenih prihoda mogupove}ati plate, samo je pitaweda li to `ele u~initi. Logi~-no je da se poslodavci protivetome, jer to je "udar# po wiho-vom xepu - poru~ila je Mi{i-}eva. ¥ M. MILUNOVI]

[TA DONOSE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

U[TEDA POSLODAVCIMAU republi~kom Savezu sindikata smatraju ovakvo

zakonsko rje{ewe velikim ustupkom poslodavcima...

Plate sada mogu da pove}aju, samo ako to `ele, isti~e

Ranka Mi{i}

QUTWA

Ranka Mi{i} ka`e da "ne treba zaboraviti dasu se poslodavci kroz svoja granska udru`ewa uPrivrednoj komori pokazali kao izuzetno kvali-tetan socijalni partner sindikatima, {to je rezul-tiralo da kolektivnim ugovorima, koji su usvoje-ni, plate radnicima u privredi budu pove}ane za50 odsto#.

- Poslodavci sad mogu da se qute koliko `ele,ali Sindikat }e zahtijevati od wih da dio poreza,koji ne pla}aju dr`avi, usmjere u poboq{awe ma-terijalnog polo`aja radnika i u otvarawe novihradnih mjesta - istakla je Mi{i}eva.

\Ranka Mi{i}: Zahtjev za poboq{awe materijalnog

polo`aja radnika

FO^A - Bo{wa~ko udru-`ewe nestalih i poginulih, izFo~e, zatra`ilo je od izvr{nevlasti ove op{tine sahrawiva-we posmrtnih ostataka ekshu-miranih Bo{waka na dva loka-liteta u Miqevini. Radi se,kako smo saznali, o posmrtnimostacima 47 lica, ~ija }e ko-na~na identifikacija bitiobavqena u Visokom, u Federa-ciji BiH.

@equ porodica, ~iji su~lanovi stradali u proteklomratu, da posmrtni ostaci budusahraweni u grobqima po mje-stima gdje su do rata `ivjeli,razumjela je aktuelna vlast uFo~i, ali su pred wu posta-vqeni iznenadni i nemogu}izahtjevi.

Kako se navodi u saop{te-wu op{tinske slu`be za odno-se sa javno{}u, udru`ewe ne-stalih Bo{waka je zatra`iloda dio posmrtnih ostataka po-ginulih bude sahrawen nepo-sredno uz Alaxa xamiju, na par-celama u vlasni{tvu Islam-ske zajednice.

- Te parcele su u prvoj zo-ni gradskog gra|evinskog ze-mqi{ta, u samom centru, bli-zu jedinog parka i nisu predvi-|ene za sahrawivawe mrtvih -ka`u u op{tini Fo~a.

Nakon vi{e~asovne i `u~-ne rasprave, na sastanku kojemnisu prisustvovali novinari,saznali smo da je na~elnik op-{tine Zdravko Krsmanovi}formirao komisiju, koja }e ob-i}i pomenute lokacije i po-tom izvijestiti op{tinskiparlament.

Nezvani~no, predstavni-ci izvr{ne vlasti Fo~e poku-{ali su u tolerantnoj atmos-feri Udru`ewu nestalih ipoginulih Bo{waka skrenu-ti pa`wu na neodr`ivost wi-hovog zahtjeva, ali kompromisnije postignut. Posebno je, sa-znajemo, bio iskqu~iv pred-sjednik ovog udru`ewa FadilBudwo, koji je ~ak zaprijetiointervencijom ameri~kog am-basadora u BiH.

Sastanku u op{tini Fo~asu, osim predsjednika i ~la-nova bo{wa~kog udru`ewa,prisustvovali muftija Gora-`danski Hamed ef. Efendi},predsjednik Mexlisa Islam-ske zajednice Salem ]emo ivo|a Stranke demokratske ak-cije u Fo~i Sulejman Pilav,a u ime op{tine na~elnikZdravko Krsmanovi} i pred-sjednik Skup{tine op{tineLutvija [ukalo sa saradni-cima. ¥ D. T.

ZAHTJEV UDRU@EWA BO[WAKA OP[TINE FO^A

Sahrawivawe u centru grada? PRIJEDOR - U prijedor-skom "Autotransportu# i ju~esu nastavqena me|usobna optu-`ivawa izme|u 42 radnika, ko-ja se nisu na{la na spisku za is-platu 50.000 maraka pomo}i Vla-de Republike Srpske zaposle-nima u ovom preduze}u i Sindi-kata firme, koji je dijelio tajnovac.

Naime, u subotu je onimakoji su {trajkovali ispla}e-

na pomo}, a oni koji se ranijenisu `eqeli prikqu~iti{trajka~ima ili su odustalikada je zapo~eo {trajk gla|u,ostali su bez pomenutog nov-ca. Stoga je ju~e do{lo do no-vih protesta i prijetwi da }ei ova 42 radnika po~eti sa{trajkom gla|u.

Oni su optu`ili prvog ~o-vjeka Sindikata "Autotranspor-ta# Dragana Batoza da je u medi-

jima pri~aojednu, a wimadrugu pri~u.Obe}ao je,ka`u, da }e iwima bitiispla}enapomo}, kadana ra~un Si-n d i k a t a"legne# jo{20.000 koje

bi op{tina Prijedor trebaloda uplati.

Novac od op{tine je, isti-~u ovi radnici, upla}en, ali jo{nije podijeqen. Niko nema pra-vo, ka`u, da prisvaja pare koje sunamijewene svim radnicima.

Batoz je, pak, rekao da sred-stva koja je op{tina uplatilana ime radnika "Autotranspor-ta# jo{ nisu podijeqena, a bi}etek kada od strane republi~keVlade stigne odobrewe za to.

- Prilikom prvih razgovoraoko raspodjele sredstava pomo}ibio je dogovor da "{trajkolom-ci# budu izuzeti, ali kasnije jedogovoreno da se i wima da po-mo}. Sada ~ekam odobrewe odVlade i ~im ono stigne, a vjeru-jem u pozitivan ishod, i wima }ebiti upla}ena pomo} - kazao jeBatoz, dodaju}i da su nepotreb-ne sva|e koje dovode do jo{ ve}ihraskola u "Autotransportu#.

¥ P. [PADI]

ME\USOBNA OPTU@IVAWA RADNIKA PRIJEDORSKOG

"

AUTOTRANSPORTA"

PODIJELILE IH PARE

Oni koji se ranije nisu `eqeli prikqu~iti

{trajka~ima ili su odustali kada je zapo~eo

{trajk gla|u, ostali su bez novca koji je Vlada

Srpske uplatila kao pomo} svim radnicima

\@u~na rasprava nezadovoqnih radnika sa prvim sindikalcem u firmi

SUMWIVE PRIVATIZACIJE

- Svojim ukqu~ivawem u socijalni dijalog,predsjednik Vlade Srpske Milorad Dodik poka-zao je osje}awe za socijalnu pravdu i smjernicesvoje politike u unapre|ewu ekonomije i za{ti-te prava radnika - ka`e predsjednik republi~-kog Saveza sindikata Ranka Mi{i} i nagla{a-va da Vladina pomo} "Autotransportu# od 50.000maraka, za svakog radnika ove firme, u prosjekuzna~i isplatu dvije najni`e plate.

Ona upozorava da je kqu~ni problem u "Au-totransportu, ali i u brojnim drugim preduze}i-ma, pogre{an model privatizacije, kao i velikaneodgovornost pojedinaca koji su kupili kapi-tal u tim firmama. Mi{i}eva podsje}a na za-htjev Sindikata da se u svim sumwivim slu~aje-vima izvr{i revizija privatizacije. ¥ M. M.

BAWA LUKA - Predmetrasprave na fakultetimaUniverziteta u Bawoj Luciovih dana bi}e prijedlog Sta-tuta Univerziteta, koji je po-trebno usaglasiti sa repu-bli~kim Zakonom o visokomobrazovawu.

Me|utim, dosada{we pri-preme ovog dokumenta pokaza-le su da se prije kona~nog usva-jawa Statuta moraju obaviti iodre|ene korekcije Zakona ovisokom obrazovawu Republi-ke Srpske.

Prorektor za me|unarod-nu saradwu na Univerzitetu uBawoj Luci Petar Mari} ka-`e da je na posqedwoj sjedni-ci Nastavno-nau~nog vije}a,prilikom analize ovog doku-menta, prepravqeno oko 50~lanova. Me|utim, pre~i{}e-nu verziju materijala ponovo}e razmotriti dekani fakul-teta i iznijeti sugestije i pri-jedloge na sqede}oj sjednici.

- Ve}ina dekana imala jeprimjedbe na sada{wi prije-dlog statuta. Me|utim, to jeotvoreno pitawe na kojem se

intenzivno radi. Mislim da uStatut treba da se ugradi i pi-tawe integracije u nastavi i dase na nivou Univerziteta de-fini{e mobilnost studenata- istakao je Mari}.

Govore}i o integraciji unastavi Mari} smatra da uko-liko profesor predaje istogradivo na nekoliko fakulte-ta ono treba da bude jedan, a nevi{e predmeta.

Podsjetimo, na sjedniciNastavno-nau~nog vije}a Uni-verziteta u Bawoj Luci usa-gla{eno je da upravne odborena visoko{kolskim ustanova-ma treba ukinuti, a kao organupravqawa osta}e nastavno-nau~na vije}a fakulteta.

Pored ovog, zakqu~eno jeda univerziteti u Bawoj Lucii Isto~nom Sarajevu usaglasesvoje statute, a Vladi Republi-ke Srpske predlo`i}e se iz-mjene Zakona o visokom obra-zovawu u onim dijelovima ko-ji su nedore~eni, a zarad usva-jawa Statuta Univerzitetatreba da se jasno defini{u.

¥ @. B.

UNIVERZITET U BAWOJ LUCI

Dekani raspravqaju o statutu

^LANOVI Humanitarne orga-nizacije "Prvi osmijeh# iz Bawe Lu-ke `eqeli bi da, uz pomo} qudi do-bre voqe, nikoqdanskim ili novo-godi{wim paketi}ima obraduju ma-li{ane oboqele od celijakije, odno-sno alergije na gluten.

U paketi}ima bi se na{li bez-glutenski proizvodi, hrana i slat-ki{i koje mogu da jedu oboqeli.

- Na`alost, jo{ nam se niko odpredstavnika preduze}a ili gra|ananije javio kako bi nam pomogao da ku-pimo paketi}e - istakla je predsjed-nik "Prvog osmijeha# Nada Stojanac.

Gluten, na koji su alergi~na li-ca koja imaju celijakiju, nalazi se up{enici, ra`i, je~mu, konzervansi-ma, aditivima, zasla|iva~ima, hre-novkama, salamama, pa{tetama i dru-gim proizvodima. Jedini lijek za obo-

qele je do`ivotna bezglutenska di-jeta, konzumirawe bezglutenske hra-ne, koja je, ina~e, veoma skupa.

Tako, na primjer, kilogram bez-glutenskog bra{na ko{ta oko deveti po maraka, 200 grama keksa oko petmaraka, a pola kilograma makaronaili {pageta sedam maraka.

U "Prvom osmijehu# o~ekuju da}e im se {to prije javiti gra|aniRepublike Srpske i pomo}i im daobraduju djecu, koja za razliku oddrugih mali{ana ne mogu da dobijuobi~ne novogodi{we paketi}e saslatki{ima.

Pro{le godine "Prvi osmijeh#je novogodi{we pakete za oko 60 dje-ce oboqele od celijakije kupio nov-cem prikupqenim putem humanitar-nog broja 1415.

¥ S. Mi.

REPUBLI^KI INSTITUT

ZA ZA[TITU ZDRAVQA

Vakcina jo{ ima

BAWA LUKA - Vakcinacija protiv gripa urepubli~kom Institutu za za{titu zdravqa u Ba-woj Luci, koja je po~ela pro{le nedjeqe, i daqetraje. Cijena vakcine je 15 maraka.

Podsjetimo da je Institut nabavio oko ~eti-ri hiqade ove vakcine i jo{ je, prema rije~imaepidemiologa dr Radovana Brati}a, ima oko 30 od-sto.

Brati} je napomenuo da i u Institutu trajebesplatna vakcinacija protiv gripa dijabeti~a-ra zavisnih o insulinu. Ovu vakcinu obezbijedi-lo je republi~ko Ministarstvo zdravqa i soci-jalne za{tite u saradwi sa Fondom zdravstvenogosigurawa Republike Srpske.

- Pozivamo sve dijabeti~are zavisne o insu-linu da do|u i besplatno se vakcini{u - poru-~io je dr Brati}.

Vakcinacija protiv gripa obavqa se u Insti-tutu svakog radnog dana od 8 do 15 ~asova. Pauzaje od 10 do 10.30 ~asova. ¥ R. [.

HUMANITARNA ORGANIZACIJA

"

PRVI OSMIJEH"

Dobrotvora ni na vidiku

srijeda, 29. novembar 2006. DRU[TVO

7

BAWA LUKA - Gra|aniSrpske nemaju povjerewa u pra-vosu|e, jer je ono pod uticajempolitike i kriminalnih grupa,jedan je od zakqu~aka ju~era-{weg okruglog stola, koji je ne-vladina organizacija "Narod-ni front# organizovala u Ba-woj Luci.

Predsjednik "Narodnogfronta# Dragomir Babi} re-kao je da neefikasnost pravo-su|a dokazuje i to {to su slu-~ajevi kriminala i korupcijejo{ uvijek u ladicama tu`ila-{tva.

U posqedwih {est godina,kako je naglasio, nije pokrenutnijedan slu~aj u vezi sa privred-nim kriminalom, uprkos ~iwe-

nici da je buxet Srpske o{te-}en za oko 500 miliona maraka.Prema wegovim rije~ima, van-sudska poravnawa u procesimaprotiv politi~ara i biznisme-na su dokaz da sudovi rade podpoliti~kim pritiskom i da natu`ila{tvo imaju uticaj kri-minalne grupe.

- Kako druga~ije objasnitiporavnawe u slu~aju BrankaDoki}a, koji je priznao prone-vjeru 600 hiqada maraka, a uzminimalnu nov~anu kaznu i da-qe nastavio da radi u Savjetu

ministara. Ili poravnawe uslu~aju prwavorskog biznisme-na Petra Du{ani}a, u ~ijem seslu~aju radilo o pet milionamaraka - zapitao je Babi}.

On je podsjetio da je "Na-rodni front# do sada podnio 20krivi~nih prijava za privred-ni kriminal, izme|u ostalog u"Telekomu Srpske#, "@eqe-znicama Republike Srpske# i"Bawalu~koj pivari#, a da su odGlavnog tu`ioca Amora Buki-}a dobili samo odgovor da ni-su za to nadle`ni.

Babi} je upozorio na ~lan214. Kaznenog zakona Republi-ke Srpske, u kojem se ka`e dasvaki gra|anin ima pravo, alii obavezu da podnese krivi~nuprijavu.

On je dodao da je ova nevla-dina organizacija, nakon toga,podnijela i krivi~nu prijavuprotiv glavnog republi~kogtu`ioca Amora Buki}a i tozbog ne~iwewa, nano{ewa{tete tu`ila~koj funkciji ipovrede principa nepristra-snosti.

Glavni republi~ki revizorBo{ko ^eko ocijenio je da gra-|ani nemaju povjerewa u pravo-sudni sistem, jer su kazne kojese izri~u jako blage ili se svo-de na dogovore i poravnawa.

Podsjetiv{i da je Glavna re-publi~ka revizija utvrdila niznezakonitosti u poslovawu"[uma Republike Srpske#,"Elektroprivrede# i u priva-tizaciji banaka, ^eko je ista-kao da je Uprava kriminalisti~-ke policije uradila dosta po-sla i dokaze predala tu`ila-{tvu, ali da nema povratnih in-formacija iz tu`ila{tva.

- Imam osje}aj da se proce-si vode kada qudi silaze sa po-liti~ke scene i kada nisu vi{euticajni. Jo{ uvijek `ivimo utakvom sistemu gdje je pitawebezbjednosti lica koja obra|u-ju takve predmete ugro`ena - na-glasio je ^eko, ukazuju}i i nadvije krivi~ne prijave koje supodnesene protiv wega, a koje jeokarakterisao, kao pritiske naproces revizije.

Supervizor za Br~ko i poli-ti~ki savjetnik u NATO {tabuu BiH Rafi Gregorijan, koji jeu~estvovao u radu okruglog sto-la, rekao je da je prava refor-ma pravosu|a, koju vodi me|una-rodna zajednica u BiH, zapo~e-la tek prije nekoliko godina.

- Prava reforma po~ela je2002. godine, kada je usvojen no-vi Krivi~ni zakon i Zakon okrivi~nom postupku, elimini-sane istra`ne sudije i uvedenainstitucija nezavisnih tu`ila-

ca, te smawen broj zaposlenih usudovima - kazao je Gregorijan.

Dodao je da je u BiH potreb-na i reforma kaznenog sistema.Jer, istakao je, neshvatqivo jeda kazneni sistem omogu}ava qu-dima da tokom vikenda odlazeiz zatvora ku}i.

Gregorijan je posebno upo-zorio da su u radu pravosu|a iz-ostali rezultati na entitet-skim nivoima.

- ^iwenica da su neki pred-meti prenijeti sa Me|unarod-nog tribunala za biv{u Jugosla-viju na Komoru za ratne zlo~i-ne Suda BiH, potvrda je povje-rewa u pravosu|e BiH, a osudeza Jelavi}a i Mandi}a primje-ri da je Sud BiH spreman da sebavi i slu~ajevima najuticajni-jih qudi - kazao je Gregorijan.

Prema wegovim tvrdwama,sudovi u Br~kom su oslobo|e-ni politi~kih uticaja i naje-fikasniji su u BiH.

U radu okruglog stola, os-im brojnih predstavnika ne-vladinih organizacija iz Srp-ske, u~estvovali su i predstav-nici medija.

¥ M. RADETI]

U BAWOJ LUCI ODR@AN OKRUGLI STO O RADU PRAVOSU\A

TROMOST I BLAGE KAZNENeefikasnost doma}eg pravosu|a dokazuje to {to

slu~ajevi kriminala i korupcije

"

le`e" u ladicama

tu`ila{tva, istakao Dragomir Babi}

U~esnici: Ukazano na mane pravosudnog sistema

(Snimio R. [IBAREVI])

PRIJETWE

Predsjednik nevladine or-ganizacije "Alternativniklub# Bla`o Stevovi} rekaoje da su weni aktivisti, zbogukazivawa na nezakonitosti uTrebiwu, ~esto nailazili naverbalne i fizi~ke prijetwe.

- Nakon moje izjave o kri-minalu u "Telekomu#, Radnojjedinici Trebiwe, pred hote-lom "Leotar# pucano je u moj"golf#, jer sam "udario# naqude koji kradu vi{emilion-ske sume - rekao je ovom pri-likom Stevovi}, ocijeniv{ida je pravosu|e u kanxama kri-minalaca i korupcionara i danevladin sektor ima ulogu dauka`e na taj problem.

KADROVI

Tu`ila{tva, smatra Bo-{ko ̂ eko, jo{ nisu ni kadrov-ski osposobqena i ne mogu daobezbijede adekvatne vje{ta-ke, koji bi odre|eni predmetstru~no obradili i daqe pro-cesuirali.

EVROPSKA unija je bu-du}nost Bosne i Hercegovine,poruka je ambasadora VelikeBritanije u BiH Metjua Raj-krofta studentima bawolu~-kog Ekonomskog fakulteta.

- Zahtijevajte od politi~-kih lidera da {to prije spro-vedu reforme neophodne za pri-mjenu evropskih standarda uBiH, koji }e doprinijeti eko-nomskoj i politi~koj stabil-nosti, a va{u diplomu u~ini-ti me|unarodno priznatom - ka-zao je britanski ambasador.

Rajkroft je ju~e, u okviruprograma "Mala {kola oEvropskoj uniji#, a u organi-zaciji bawolu~kog Centra zapromociju evropskih standar-da "CES# - a, studentima eko-nomije govorio o izazovima iobavezama BiH na wenom

evropskom putu, zna~aju re-forme Ustava, policije, obra-zovawa BiH...

- Iako je Sporazum o sta-bilizaciji i pridru`ivawuBiH Evropskoj uniji tehni~-ki gotovo zavr{en, brojni pro-blemi, kao {to su reformaUstava, policije, obrazovawa,nesaradwa sa Ha{kim tribuna-lom u mnogome ko~e demokrat-ske procese u BiH - istakao jeRajkroft.

Ambasador Velike Brita-nije je podsjetio da Zakon ovisokom obrazovawu u BiH,bez kojeg je nemogu}e primije-niti bolowske principe, jo{nije usvojen.

U~esnik rasprave na Eko-nomskom fakultetu u Bawoj

Luci bio je i savjetnik pre-mijera za obrazovawe ProkoDragosavqevi}.

- Ministarstvo prosvjeteRepublike Srpske radi na do-no{ewu podzakonskih akata,koji }e na na{im visoko{kol-skim ustanovama omogu}itiuvo|ewe evropskih standardau obrazovawu. Pripremaju sezakoni o nau~noistra`iva~-kom radu, finansirawu viso-kog obrazovawa, pravilnici osertifikaciji i izboru u vi-{a zvawa profesora, kao iosnivawe savjeta za priznava-we fakulteta i akreditaciju- naglasio je ovom prilikomProko Dragosavqevi}.

¥ M. FILIPOVI]

BRITANSKI AMBASADOR SA BAWOLU^KIM STUDENTIMA

LEKCIJA O NOVOJ EVROPI

Tra`ite od politi~kih lidera da {to prije sprovedu

reforme neophodne za primjenu evropskih standarda

u BiH, koji }e va{u diplomu u~initi me|unarodno

priznatom, rekao Metju Rajkroft

UCJENA

Pojedini studenti su istakli da pri~a o nesaradwi Repu-blike Srpske sa Me|unarodnim sudom pravde u Hagu, koja se,kako ka`u, ponavqa u nedogled, sve vi{e li~i na ucjenu.

- Niko ne zna gdje se kriju Radovan Karaxi} i Ratko Mla-di}, a svi optu`uju Republiku Srpsku i Srbiju da ih skriva-ju. Zaista mi nije jasno da se optu`eni za ratne zlo~ine, i po-red najsavremenijih informacionih tehnologija i satelitskihsnimaka, ne mogu locirati i uhapsiti. Nema potrebe da mla-di qudi budu `rtve toga - naglasio je jedan od prisutnih stu-denata bawolu~kog Ekonomskog fakulteta.

IAKO je primjenom novog Zakona ojavnim nabavkama u BiH do{lo do dra-sti~nog smawewa cijena, naro~ito za otvo-rene postupke, i daqe se pojedini poslo-vi dobijaju dogovorom izme|u ugovornestrane i ponu|a~a ili "ispod `ita#.

- Kod otvorenih postupaka za javne na-bavke, naro~ito u oblasti elektroener-getskog sektora, evidentno je smawewe ci-jena i do 50 odsto, jer su i konkurencija iprisustvo javnosti ve}i nego ranije. Me-|utim, mana je to {to je postoje}i zakonkomplikovan, zbog ~ega }e Agencija vjero-vatno i}i na izmjene i dopune, uva`avaju-}i i neke primjedbe ugovornih strana - ka-`e direktor bawolu~ke filijale Agen-cije za javne nabavke Ostoja Travar.

Agencija za javne nabavke }e, prema we-govim rije~ima, idu}e godine kontrolisa-ti primjenu Zakona o javnim nabavkama BiHkod ugovornih strana. Nadle`nost Agen-cije za javne nabavke i wenih filijala u Ba-woj Luci i Mostaru sastoji se u pru`awutehni~ke i savjetodavne pomo}i ugovornimstranama i dobavqa~ima, kao i prikupqa-wu, analizi i objavqivawu informacija uvezi sa postupkom javnih nabavki.

- Ukoliko nemaju najmawe tri prihva-tqive ponude, naru~ioci posla bi treba-

li, po va`e}em zakonu, da ponove tender,i da na taj na~in obezbijede konkurent-nost - ka`e Travar.

On napomiwe da, u slu~aju neregular-nosti, Agencija ne mo`e da poni{ti ugo-vor sa izbranim ponu|a~em, ve} Kancela-rija za rje{avawe `albi u Sarajevu.

Odredbe novog zakona o javnim nabav-kama ne primjewuju se na kupovinu ili iz-najmqivawe zemqi{ta, na postoje}e objek-te ili drugu nepokretnu imovinu ili pra-va koja iz wih proisti~u.

- Mnoge ugovorne strane nam se obra-}aju nezadovoqne brzinom rje{avawa ̀ al-bi od strane kancelarije u Sarajevu, dokdrugi misle da Agencija rje{ava `albe.Agencija niti rje{ava ̀ albe niti ima bi-lo kakav uticaj na kancelariju koja to ra-di - ka`e Ostoja Travar.

O potrebi otvarawa kancelarija u Ba-woj Luci i Mostaru za rje{avawe `albi,najboqe govori podatak da je samo u ovojgodini pristiglo preko 400 `albi na iz-bor ponu|a~a iz cijele BiH. U Kancela-riji za rje{avawe `albi u Sarajevu ni-smo uspjeli da saznamo koliko je do sadarije{eno `albi, jer su svi slu`benici naseminaru u inostranstvu.

¥ D. V. M.

BAWOLU^KA FILIJALA AGENCIJE ZA JAVNE NABAVKE

Konkurencija mnogo ve}a

BAWA LUKA - Kablov-ski operateri svojim kori-snicima u osnovnom program-skom paketu od sada }e mo}ida ponude najvi{e 40 progra-ma, a sve preko toga napla}i-va}e se kao dodatni paketusluga. Ovo je ju~e dogovore-no u Bawoj Luci, na redovnojSkup{tini Asocijacije kabloperatera i distributera uBiH.

Osim toga, izabran je no-vi Upravni odbor i predsjed-nik Skup{tine ove asocija-cije. Mjesto predsjednikaUpravnog odbora pripalo jeDanilu Vujatu, iz Gradi{ke,a novi predsjednik Skup{ti-ne je Mladen Peji}, iz NovogTravnika.

- Dogovorili smo se daUpravni odbor, u saradwi sa~lanovima asocijacije, u bu-du}nosti osnuje tehni~ku iekonomsku komisiju za rje{a-vawa pitawa iz ovih oblasti.Osnova}emo i sud ~asti, ko-ji }e pomagati u poboq{awu

me|usobnih odnosa kabl ope-ratera - rekao je Vujat.

^lan Upravnog odboraasocijacije i direktor najve-}eg kabl operatera u BiH"Elta Kabela#, Aco Kabani-ca istakao je da ograni~ewebroja kanala u osnovnom pro-gramskom paketu omogu}ujetehni~ki napredak operate-rima. Na ju~era{woj sjedni-ci, u burnoj diskusiji, razgo-varalo se i u vezi sa ujedna-~avawem cijena usluga kabloperatera, ali dogovor nijepostignut.

- Cijena na{ih uslugatrebalo bi da se formira naosnovu programske ponude.Wih bi trebalo formiratiu skladu sa tr`i{tem. U tomciqu, svojim ~lanicama po-maga}emo da formiraju pri-hvatqive tr`i{ne cijene zasvoje gledaoce - rekao je AcoKabanica.Izme|u ostalog, ka-blovski operateri su se dogo-vorili da pro{ire svoje uslu-ge i mre`e. ¥ N. T.

ASOCIJACIJA KABLOVSKIH OPERATERA I DISTRIBUTERA BiH

Cijenu diktira ponuda

BR^KO - Vlada distriktaBr~ko ju~e je razmatrala vi{e iz-mjena i dopuna zakona, pravilni-ka i podzakonskih akata, od kojihje ve}ina zbog odre|enih dopunavra}ena na doradu.

Na doradu idu Zakon o vlasni-{tvu i drugim pravnim stvarimadistrikta, Pravilnik o osniva-wu i uslovima obavqawa djelatno-sti agencija za zapo{qavawe, Pra-vilnik o minimalnim tehni~kimi kvalifikacionim uslovima zaobavqawe {pediterske djelatno-sti i {pediterskih poslova, Pri-jedlog kapitalnog buxeta za 2007.godinu i drugi.

- Radi se o ~itavom setu podza-konskih akata, koje smo vratili nadoradu zbog tehni~kih nedostataka- kazao je zamjenik gradona~elnikaBr~kog Anto Domi}.

Vlada je ju~e usvojila niz pra-vilnika, koji proisti~u iz Zakonao dr`avnim slu`benicima distrik-ta, kao {to su Pravilnik o disci-plinskoj odgovornosti, o ocjewi-vawu, kadrovskoj politici i stru~-nom osposobqavawu i usavr{avawujavnih slu`benika i namje{tenika.

Pored toga, usvojena je odlu-ka o davawu ovla{}ewa za prav-na zastupawa pred sudovima Br~-ko distrikta u predmetima kojise odnose na dugove gra|ana zautro{enu struju, vodu i druge ko-munalije. Prema evidenciji Vla-de, sudovima distrikta upu}eno jepreko ~etiri hiqade predmetaza dugovawa od oko 20 milionamaraka.

- Pokrenuli smo veliki brojtu`benih zahtjeva za naplatu pri-hoda po osnovu komunalija i kakoveliki broj gra|ana koristi prav-nu mogu}nost izricawa zastare idese u parni~ni postupak koji je du-gotrajan. Na{i pravnici su prosu-dili da je dio tih zahtjeva oprav-dan i da je izli{no voditi takavsudski spor, koji bi ko{tao di-strikt, te da je racionalnije u sa-mom startu odustati od takvog za-htjeva. Tako je Vlada donijela ovla-{}ewe, ograni~eno na 10 hiqadamaraka, na osnovu kojeg pravnicikoji zastupaju distrikt mogu odu-stati od daqeg postupka i o tomeobavijestiti gradona~elnika - ob-jasnio je Domi}. ¥ M. \.

SJEDNICA VLADE DISTRIKTA

Podzakonski akti na doradi

BILE]A - Pri-padnici jedinice {pan-ske mornari~ke pje{a-dije, koja djeluje u sa-stavu EUFOR-a, naja-vili su da }e od 29. no-vembra do 2. decembra uBile}i sakupqatioru`je zaostalo iz ra-ta. Svi koji posjedujunelegalno oru`je moguda ga predaju, bez prav-nih posqedica, na punk-tu koji }e se nalaziti

na raskrsnici za Nik-{i} i Trebiwe, od de-vet do 16 ~asova.

Najavqeno je da }epripadnici {panske je-dinice u Bile}i i oko-lini i}i i "od vrata dovrata# kako bi omogu-}ili lak{u predajuonima koji posjeduju ne-legalno naoru`awe, anemaju vremena ili nemogu da do|u na odre|e-ni punkt. ¥ [. A.

U OP[TINI BILE]A

EUFOR

"

`awe" naoru`awe

U BAZI "Orao#,kod Tuzle, u ~etvrtak }ebiti izvr{ena primo-predaja du`nosti izme-|u dosada{weg koman-danta Multinacional-ne operativne grupeSjever, brigadnog gene-rala Rudolfa [tri-dingera iz Austrije i

brigadnog generalagr~kih oru`anih snagaEmanuila Sidiropulo-sa. U saop{tewu iz Ba-ze "Orao# navedeno jeda }e komandu primo-predaje obaviti koman-dant EUFOR-a gene-ral-major \anmarkoKjarini. ¥ S. S.

SAOP[TEWE IZ BAZE

"

ORAO"

Dolazi Sidiropulos

srijeda, 29. novembar 2006.SRBIJA/CRNA GORA

8

PRE[EVO/BUJANOVAC- Albanci u Pre{evu skinulisu ju~e zastavu Srbije za zgra-de op{tine u tom gradu i ista-kli tri zastave Albanije, zavrijeme proslave nacionalnogpraznika te dr`ave 28. novem-bra - Dana zastave.

Predsjednik op{tine Pre-{evo Ragmi Mustafa rekao jenovinarima da taj doga|aj netreba tuma~iti kao incidentjer, kako se izrazio, "i Alban-ci u Srbiji imaju pravo na svo-je simbole#.

Predsjednik Demokratskeunije doline Skender Destaniizrazio je nezadovoqstvo zbogskidawa srpske i isticawa al-

banske zastave i rekao da jezbog toga "iznena|en, deprimi-ran i uvrije|en#.

Novinarima je, tako|e, ka-zao da bi napustio proslavuDana zastave da je to vidio i za-tra`io da se utvrdi odgovor-nost u~esnika tog doga|aja.

Ne{to vi{e od 2.000 Al-banaca, uglavnom u~enikaosnovnih i sredwih {kola,prisustvovalo je obiqe`ava-wu tog praznika Albanije uPre{evu. Oni su nosili ne-{to vi{e od deset zastava Al-banije.

Nakon intonirawa himneAlbanije, odr`an je minut }u-tawa poginulim pripadnici-ma zvani~no rasformiraneOslobodila~ke vojske Pre{e-va, Medve|e i Bujanovca, a naskupu su govorili i albanskipoliti~ari sa juga Srbije Rag-mi Mustafa, Skender Destani,Riza Halimi, Nagmi Hajredi-mi i Orhan Rexepi.

Osim na glavnom gradskomtrgu, nije bilo istaknutih al-banskih zastava u drugim dije-lovima Pre{eva.

Grupa od dvadesetak mladihAlbanaca upala je ju~e oko 12~asova u zgradu Skup{tine op-{tine Bujanovac i na woj po-stavila albansku zastavu.

Oko zgrade Skup{tine op-{tine Bujanovac nije bilo po-licajaca u uniformi, a na zgra-di su postavqene srpska i al-banska zastava.

Albanci na jugu Srbije ju-~e su proslavqali Dan zasta-ve, jedan od najve}ih nacional-nih praznika.

Ove godine Albanci su pr-vi put istakli albansku zasta-vu na zgradu op{tine, dok suranijih godina to obi~no ra-dili na Domu kulture, koji jepreko puta zgrade op{tine.

I pro{le godine Albancisu poku{ali da istaknu zasta-vu na zgradi SO, ali ih je u to-me sprije~ila policija.

Direktor Slu`be VladeSrbije za qudska i mawinskaprava Petar La|evi} rekao jeju~e da albanska nacionalnamawina, u ovom trenutku, ne-ma prava na proslavu svojih na-cionalnih praznika i obiqe`-ja svoje mawine, jer nije for-mirala svoj nacionalni savjet.

- Do sada je pravo formira-wa nacionalnog savjeta iskori-

stilo 14 nacionalnih mawina,ali albanska nacionalna ma-wina nije me|u wima - rekao jeLa|evi} agenciji Beta. ¥

INCIDENTI U PRE[EVU I BUJANOVCU UZBURKALI STRASTI

ALBANSKA ZASTAVA NA SRPSKOJ ZEMQIZa vrijeme proslave nacionalnog praznika Albanije 28.

novembra - Dana zastave, Albanci u Pre{evu skinuli

srpsku zastavu, a istakli albansku

PRAZNIK

I u nekoliko sela op-{tine Bujanovac ju~e su is-taknute zastave Albanije.Kako je agenciji Beta rekaona~elnik bujanova~ke poli-cije Dragan Veli~kovi}, za-stave su istaknute u selimaLu~ane, Kon~uq, Veliki Tr-novac i Dobrosin.

Te informacije agenci-ji Beta su potvr|ene i u sje-di{tu Koordinacionog ti-jela za jug Srbije u Bujanov-cu. Prema istim izvorima,zastave su postavqene naprivatne ku}e, ali i na {ko-lama i sjedi{tima mjesnihzajednica.

BEZ KOMENTARA

Predsjednik op{tine Bujanovac Nagip Arifi nije `elioju~e da komentari{e isticawe zastave Albanije na zgradi Skup-{tine op{tine Bujanovac.

Arifi je agenciji Beta kazao da "ne zna o ~emu se radi# ida prvo mora da "dobije podatke od slu`benika i portira u op-{tini#.

Policajci koji su bili u blizini zgrade op{