Službeno glasilo - Vlada Hercegbosanske županije · 2015. 11. 12. · (neuracunljivost )....

NAR o I EHERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Službeno glasilo

GODiŠTE II BROJ 2 TOMISLAVGRAD 3. OŽUJKA 1997. god.

PREGLED SADRŽAJA

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

6. Odluka o proglašenju Zakona oprekršajima 37

7. Zakon o prekršajima 388. Rješenje o imenovanju zamjenika

predsjednika Vlade, ministra i zamjenikaministara u Vladi Hercegbosanskežupanije : 77

9. Odluka o potvrdi imenovanja zamjenikapredsjednika Vlade, ministra i zamjenikaministara u Vladi Hercegbosanskežupanije 78

10. Odluka o izboru tajnika SkupštineHercegbosanske županije 78

11. Odluka o naknadi materijalnih troškovazastupnika Skupštine Hercegbosanskežupanije 78

VLADA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

12. Uredba o odredivanju vlasnika i upravljanjudruštvenim kapitalom u poduzecima i drugimpravnim osobama 79

13. Uredba o Agenciji. za rastrukturiranje i razvojHercegbosanske županije 81

14. Rješenje o imenovanju povjerenika Vlade zaopcinu Drvar 83

15. Rješenje o imenovanju tajnika Vlade 8316. Rješenje o imenovanju povjerenika Vlade za

opcinu Glamoc 8317. Rješenje o imenovanju povjerenika Vlade za

opcinu Bosansko Grahovo 84

* * *

SKUPŠTINA HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

Na temelju clanka 35. Ustava Hercegbosanskežupanije, donosim

ODLUKU

o proglašenju Zakona o prekršajima

Proglašavam Zakon o prekršajima kojeg Jedonijela Skupština Hercegbosanske županije, nasjednici održanoj dana 21. veljace 1997. godine uTomislavgradu.

Str. 38 - Broj 2 NARODNE NOVINE

HERCEGBOSANSKE ŽUPANIJE

3. ožujka 1997.

Bosna i Hercegovina..Federacija BiHHercegbosanska županijaŽupanBroj: Ž-5/97Kupres, 03. ožujka 1997. g.

Ako je poslije izvršenog prekršaja izmijenjenpropis o prekršaj u, primijenit ce se propis blaži zapocinitelja.

5. Teritorijalno važenje propisa

ŽupanMirko Bakovic

* * *

ZAKON

O PREKRŠAJIMA

Dio prvi

1.OSNOVNE ODREDBE

1. Prekršaji

Clanak 1.

Prekršaji su zakonom ili drugim propisomutvrdene povrede javnog poretka za koje supropisane kazne, ukor i zaštitne mjere (u daljnjem·tekstu: sankcije).

Sankciju pocinitelju prekršaja može izreci samonadležni sud za prekršaje (u daljnjem tekstu: sud);u postupku koji je pokrenut i sproveden po ovomZakonu.

2. Nema ni prekršaja ni kazne bez propisa

Clanak 2.

Nitko ne može biti kažnjen za radnju koja,prije nego što je ucinjena, nije bila zakonom ilidrugim propisom odredena kao prekršaj i za kojunije bilo propisano kako ce se kazniti onaj koji jepocini.

3. Svrha kažnjavanja

Clanak 3.

Svrha kažnjavanja jeste:

- sprecavanje djelatnosti kojima se vršipovreda javnog poretka,

- sprecavanje pocinitelja da cini prekršaje injegov preodgoj,odgojni utjecaj na druge da ne cineprekršaje,

- jacanje morala i utjecaj na razvijanjedruštvene odgovornosti i stege gradana.

4. Vremensko važenje propisa

Clanak 4.

Odgovornost za prekršaj odreduje se premapropisu koji je važio u vrijeme izvršenja prekršaja.

Clanak 5.

Propisi o prekršajima važe za teritoriju,odnosno podrucje Hercegbosanske županije (udaljnjem tekstu: Županija), odnosno opcine napodrucju županije, ovisno tko je donio propise oprekršajima.

Propisi o prekršajima koji važe na teritorijiŽupanije primjenit ce se i na osobu koja izvannjenog teritorija pocini prekršaj na zrakoplovuregistriranom u Županiji.

6. Propisivanje prekršaja

Clanak 6.

Prekršaj i se mogu propisivati:

1. zakonom

2. odlukom opcinskog vIjeca3. uredbom i odlukom Vlade Županije.

Propisima iz stavka 1. ovog clanka mogu sepropisati prekršaji i sankcije za te prekršaje poduvjetima odredenim ovim Zakonom.

7. Nacin izvršenja prekršaja

Clanak 7.

Prekršaj može biti izvršen cinjenjem ilineclllJenJem.

Prekršaj je izvršen necinjenjem ako jepocinitelj propustio da izvrši radnju koju je biodužan izvršiti.

8. Vrijeme izvršenja prekršaja

Clanak 8.

Prekršaj je izvršen u vrijeme kad je pociniteljradio ili je bio dužan raditi, bez obzira kad jeposljedica nastupila.

9. Mjesto izvršenja prekršaja

Clanak 9.

Prekršaj je izvršen kako u mjestu gdje jepocinitelj radio ili bio dužan raditi, tako i umjestu gdje je posljedica nastupila, ukolikopropisom o prekršaj u nije drukcije odredeno.

----------------------------------------------

3 ozujka 1997. NARODNE NOVINE


Str. 39 - Broj 2

II. ODGOVORNOST ZA PREKRŠAJE

1. Umišljaj inekat

4. Krajnja nužda

Clanak 15.

Clanak 10.

Za odgovornost za prekršaj dovoljan je nehatpocinitelja, ukoliko propisom o prekršaju nijeodredeno da ce se kazniti za radnju pocinjenusamo sa umišljajem.

Clanak 11.

Prekršaj je pocinjen sa umišljajem kad Jepocinitelj bio svjestan svog djela i htio njegovoizvršenje; ili kad je bio svjestan da usljed njegovogcinjenja ili necinjenja, može nastupiti zabranjenaposljedica, ali je pristao na njeno nastupanje.

Clanak 12.

Prekršaj je pocinjen iz nehata kad je pociniteljbio svjestan da usljed njegovog cinjenja ilinecinjenja može nastupiti zabranjena posljedica, alije olako držao da ce je moci sprijeciti ili da onanece nastupiti; ili kad nije bio svjestan mogucnostinastupanja zabranjene posljedice, iako je premaokolnostima i prema svojim· osobnim svojstvimabio dužan i mogao biti svjestan te mogucnosti.

2. Uracunljivost

Clanak 13.

Nije prekršaj ona radnja koja je ucinjena ukrajnjoj nuždi.

Krajnja nužda postoji kad je radnja ucinjenaradi toga da pocinitelj otkloni od sebe ili drugogistovremenu neskrivijenu opasnost koja se na druginacin nije mogla otkloniti, a pri tome pocinjenozlo nije vece od zla koje je prijetilo.

5. Prekoracenje granica nužne obrane i krajnje nužde

Clanak 16.

Ako je pocinitelj prekoracio granice nužneobrane odnosno krajnje nužde može se blažekazniti, a ako je to prekoracenje ucinjeno podosobito olakšavajucim okolnostima, postupak semože obustaviti.

6. Stvarna zabluda

Clanak 17.

Za prekršaj nije odgovorna osoba koja je uvrijeme izvršenja prekršaja bila u stvarnoj zabludi.

Stvarna zabluda postoji ako je pocinitelj uvrijeme izvršenja prekršaja pogrešno shvatio dapostoje okolnosti prema kojima bi, da su onestvarno postojale, njegova radnja bila dozvoljena.

7. Sila, prijetnja i prinuda

Clanak 18.

Nepoznavanje propisa kojima se predvidaprekršaj ne iskljucuje odgovornost pocnitelja.

Ako pocinitelj iz opravdanih razloga nije znaoda je njegova radnja zabranjena može se blažekazniti ili se protiv njega može obustaviti postupak.

Nije odgovoran za prekršaj pocinitelj koji uvrijeme izvršenja prekršaja nije mogao shvatiti

- znacaj svoje radnje ili propuštanja, ili nije mogaoupravljati svojim postupcima usljed trajne iliprivremene duševne bolesti, privremene duševneporemecenosti ili zaostalog duševnog razvoja(neuracunljivost ).

Pocinitelj prekršaja cija je sposobnost da shvatiznacaj svoje radnje ili propuštanja ili sposobnostda upravlja svojim postupcima bila bitno smanjenausljed nekog stanja iz stavka 1. ovog clanka, možese blaže kazniti (bitno smanjena uracunljivost).

Okolnost da je prekršaj pocinjen podutjecajem alkohola ili opojnih droga ne iskljucujeodgovornost pocinitelja.

Za

prekršajprinude.

prekršaj nije ogovorna osoba koja Jepocinila pod utjecajem sile, prijetnje ili

8. Pravna zabluda

Clanak 19.

3. Nužna obrana

Clanak 14.

Nije prekršaj ona radnja koja je ucinjena unužnoj obrani.

Nužna je ona obrana koja je neophodnopotrebna da pocinitelj od sebe ili drugog odbijeistovremeni protupravni napad.

9. Pokušaj

Clanak 20.

Za pokušaj prekršaja pocinitelj je odgovoransamo ako je to zakonom predvideno.

Prekršaj je pocinjen u pokušaju kad Jepocinitelj zapoceo izvršenje prekršajaja, ali ga nijedovršio.


HERCEGBOSANSKE ZUPANIJE

3. ožujka 1997.

pravnojje to

Clanak 22.

Clanak 21.

10. Odgovornost pravne i odgovorne osobe

Clanak 26.

2. Novcana kazna

Ako više osoba ucestvovanjem u radnjiizvršenja prekršaja ili na drugi nacin zajednickiucine prekršaj, svako od njih kaznit ce se kaznompropisanom za taj prekršaj (su izvršitelji).

Tko drugog sa umišljajem podstrekne ili mupomogne da pocini prekršaj kaznit ce se kao daga je sam pocinio (podstrekac odnosno pomagac).

Podstrekac i pomagac su odgovorni ugranicama svog umišljaja.

S obZirom na prirodu prekršaja, kao i nanacin i okolnosti pod kojima je podstrekavanje ilipomaganje izvršeno i stupanj odgovornostipodstrekaca i pomagaca, podstrekac i pomagacmogu se blaže kazniti.

Ako je podstrekavanje ili pomaganje izvršenopod osobito olakšavajucim okolnostima ili ako doizvršenja prekršaja nije došlo, protiv podstrekacaodnosno pomagaca postupak ce se obustaviti.

Kao pomaganje u izvršenju prekršaja smatra senarocito: davanje savjeta ili naputaka kako da seizvrši prekršaj, stavljanje pocinitelju na raspolaganjesredstava za izvršenje prekršaja, otklanjanje preprekaza izvršenje prekršaja, kao i unaprijed obecanoprikrivanje prekršaja, pocinitelja, sredstava kojima jeprekršaj ucinjen, tragova prekršaja, ili predmeta kojisu nastali izvršenjem prekršaja.

Clanak 24.

Clanak 25.

1. Vrste kazni

III. SANKCIJE

12. Suucesnišfvo

predviden prekršaj, strana pravna osoba i stranaodgovorna osoba kaznit ce se za prekršaj ako jeprekršaj ucinjen na teritorij i Županije i ako stranapravna osoba ima predstavništvo u Županiji.

Za prekršaj se može propisati novcana kaznaili kazna zatvora.

Za jedan prekršaj se može alternativno propisatii novcana kazna i kazna zatvora, ali tako da semože izreci samo jedna od njih.

Za prekršaje pocinjene radi stjecanja materijalnekoristi zakonom se mogu propisati obadvije kaznetako da se mogu izricati zajedno.

Za prekršaje pravne osobe kao i odgovorneosobe može se propisati samo novcna kazna.

prekršaj ako Jeradnjom ilistrane tijela

pravnoj osobi,bila ovlaštena

Pravna osoba i .odgovorna osoba uosobi može odgovarati za prekršaj kadpropisom o prekršaj u predvideno.

Pravna osoba je odgovorna zado izvršenja prekršaja došlopropuštanjem dužnog nadzora odupravljanja ili odgovorne osobe u tojili radnjom druge osobe koja jepostupati u ime pravne osobe.

Pravna osoba koja se nalazi pod stecajemodgovorna je za prekršaj bez obzira na to da li jeprekršaj pocinjen prije otvaranja ili u tijekustecajnog postupka, ali joj se ne može izreci kazna,nego samo zaštitna mjera oduzimanja predmeta ioduzimanje imovinske koristi.

Županija, opcina, tijela Županije i opcina idruga tijela državne uprave, odnosno tijeladruštvene zajednice, ne mogu biti odgovorni zaprekršaj.

Nece odgovarati za prekršaj odgovorna osoba upravnoj osobi koja je postupala po naredenju drugeodgovorne osobe ili tijela upravljanja ako jeprethodno poduzela sve radnje koje je bila dužnapoduzeti da bi sprijecila izvršenje prekršaja.

Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj neprestaje zato što joj je prestao radni odnos upravnoj osobi, niti zato što je nastala nemogucnostkažnjavanja pravne osobe usljed njenog prestanka.

Zakonom se može propisati da za prekršajodgovara odgovorna osoba u tijelu Županije,odnosno opcine ili drugom državnom tijelu.

Odgovorna osoba u pravnoj osobi, u tijeluŽupanije, odnosno opcine ili drugom državnomtijelu ili tijelu mjesne zajednice odgovorna je zaprekršaj ako je do izvršenja prekršaja došlonjenom radnjom ili njenim propuštanjem dužnognadzora.

Na odgovornost odgovorne osobe u tijeluŽupanije, odnosno opcine ili drugom državnomtijelu ili tijelu mjesne zajednice sukladno seprimjenjuje odredba stavka 5. clanka 21. ovogZakona.

Odgovornost odgovorne osobe za prekršaj utijelu Županije, odnosno opcine ili drugomdržavnom tijelu ili tijelu mjesne zajednice, neprestaje zato što JOJ je prestao radni odnos u tojzajednici ili tijelu.

11. Odgovornost strane pravne i strane odgovorneosobe

Clanak 23.

Ako drukcije nije odredeno u propisu kojim Je

Novcana kazna ne može se propisati u Iznosumanjem od 10 DEM.

Zakonom se može propisati novcana kazna zafizicku osobu do 5.000 DEM, a za pravnu osobudo 20.000 DEM.

3. ožujka 1997. NARODNE NOVINE


Str. 41 - Broj 2

Ostalim propisima o prekršajima novcana kaznamože se propisati za fizicku osobu do 1.500 DEM,a za pravnu osobu do 6.000 DEM.

Za prekršaj pojedinaca koji samostalno obavljajudjelatnost osobnim radom, zakonom se možepropisati novcana kazna do 10.000 DEM, a ostalimpropisima o prekršajima do 3.000 DEM.

Zakonom ili propisom Zupanije može se zaprekršaje koji predstavljaju težu povredu Zupanijskihpropisa propisati za pravne osobe, odgovorne osobe,pojedince koji samostalno obavljaju djelatnostosobnim radom i druge pojedince, novcana kazna usrazmjeri sa visinom pricinjene štete ili neizvršeneobveze, najviše do desetostrukog iznosa pricinjeneštete, neizvršene obveze ili vrijednosti robe ili drugestvari koja je predmet prekršaja.

3. Placanje novcane kazne

Clanak 27.

U rješenju o prekršaju odreduje se rok placanjanovcane kazne koji ne može biti kraci od 15 danani duži od tri mjeseca, racunajuci od danapravomocnosti fJešenja odnosno dostave drugo-stupanjskog rješenja.

U opravdanim slucajevima sud koji je doniorješenje o prekršaju u prvom stupnju može dozvolitida se novcana kazna isplati u otplatama.

U slucaju iz stavka 2. ovog clanka sud ceodrediti nacin i rok isplate koji ne može biti dužiod šest mjeseci.

4. Zamjena novcane kazne

Clanak 28.

plati u odredenom roku novcanu kaznu naplata cese izvršiti prinudno.

U slucaju da se novcana kazna od fizickeosobe ne može naplatiti prinudnim putem, zamijenitce se prema odredbi stavka 1. ovog clanka.

Ako je za jedan prekršaj pored novcane kazneizrecena i kazna zatvora, zatvor kojim se zamjenjujenovcana kazna i izrecena kazna zatvora ne moguukupno trajati duže od 90 dana.

Ako je izrecena novcana kazna za prekršaj zakoji je pored te kazne alternativno propisana ikazna zatvora, u slucaju zamjene novcane kazne ukaznu zatvora, kazna zatvora ne smije preci najvecumjeru kazne zatvora propisane za taj prekršaj.

Novcana kazna ne može se zamijeniti u kaznuzatvora mladem casniku, casniku ili vojnomslužbeniku u aktivnoj službi oružanih snagaFederacije Bosne i Hercegovine.

5. Kazna zatvora

Clanak 29.

Kazna zatvora može se propisati samo zako-nom.

Kazna zatvora ne može se propisati u trajanjukracem od jednog dana ni dužem od 60 dana.

Kazna zatvora može se propisati za prekršajekojima se teže narušava javni red i mir ili kojimase ugrožava život ili zdravlje ljudi ili zbog kojihmogu nastupiti druge teže posljedice ..

Kazna zatvora izrice se na pune dane.

6. Opce pravilo o odmjeravanju k{lzne

Clanak 30.

Za odredeni prekršaj odmjerit ce se kazna u

granicama koje su za, taj prekršaj propisom oprekršaju odredene, uzimajuci u obzir sveokolnosti koje utjecu da kazna bude veca ilimanja (otežavajuce i olakšavajuce okolnosti), anarocito težinu ucinjenog prekršaja i njegoveposljedice, okolnosti pod kojima je prekršajucinjen, stupanj odgovornosti pocinitelja, pobude izkojih je prekršaj pocinjen, raniji život, osobneprilike i držanje pocinitelja poslije pocinjenogprekršaja.

Pri odmjeravanju novcane kazne uzet ce se uobzir i imovno stanje pocinitelja, odnosnoekonomsko stanje pravne osobe.

Sankcije izrecene za raniji prekršaj ne moguse uzeti kao otežavajuca okolnost ako je od danapravomocnosti rješenja o prekršaj u do izvršenjanovog prekršaja proteklo više od dvije godine.

U slucaju da kažnjena fizicka osoba uodredenom roku ne plati novcanu kaznu koja neprelazi iznos od 900 DEM, ta kazna ce sezamijeniti kaznom zatvora racunajuci svakihzapocetih 15 DEM novcane kazne za jedan danzatvora, ali tako da kazna zatvora ne može bitiduža od 60 dana.

Zamjena novcane kazne u kaznu zatvora vrši sena temelju rješenja opcinskog suda za prekršaje danovcana kazna nije placena i da se ima izvršitiupucivanjem kažnjenog u zatvor.

Ako kažnjena fizicka osoba isplati samo jedandio novcane kazne, ostatak novcane kazne ako neprelazi iznos od 900 DEM zamijenit ce se kaznomzatvora.

Ako kažnjena fizicka osoba u postupku izvršenjaisplati novcanu kaznu u cijelosti, zapoceto izvršenjece se obustaviti, ako isplati samo dio novcanekazne, ostatak ce se srazmjerno zamijeniti u zatvor,a ako isplati ostatak novcane kazne, izvršenje kaznezatvora ce se obustaviti.

Ako kažnjena fizicka osoba ne plati uodredenom roku novcanu kaznu koja prelazi iznosdo 900 DEM, ili ako kažnjena pravna osoba ne

Clanak 31.

Ako su novcana kazna i kazna

alternativno propisane, kazna zatvora ceza prekršaj kojim su prouzrokovane teže

zatvorase izreci

posljedice



3. ožujka 1997.

ili za prekršaj koji ukazuje na veci stupanjodgovornosti pocinitelja.

Clanak 32.

Kazna zatvora ne može se izreci trudnoj ženiposlije navršena tri mjeseca trudnoce i majci donavršene jedne godine života djeteta, odnosno zavrijeme od šest mjeseci poslije porodaja ako jedijete mrtvo rodeno ili u tom vremenu umrlo.

7. Odmjeravanje kazne kod stjecaja

Clanak 33.

Ako je pocinitelj jednom radnjom ili sa višeradnji pocnio više prekršaja po kojima nijedoneseno rješenje oprekršaju, a postupak se vodipred istim sudom, utvrdit ce se prethodno kaznaza svaki prekršaj i izreci sve utvrdene kazne, aako su kazne iste vrste, izreci ce se jedna ukupnakazna koja je jednaka zbiru pojedinih utvrdenihkazni, s tim da ukupna kazna zatvora ne možepreci 60 dana, a ukupna novcana kazna najvecumjeru novcane kazne propisane ovim Zakonom.

Ako je u slucaju iz stavka 1. ovog clanka zaviše prekršaja izrecena kazna zatvora preko 30 danai novcana kazna, kazna zatvora kojom se zamjenjujenovcana kazna ne može zajedno sa izrecenomkaznom zatvora, preci 90 dana.

Na nacin propisan u stavku 1. ovog clankapostupit ce se i kod izricanja zaštitnih mjera, s timda ukupno trajanje zaštitne mjere ne može precinajvecu propisanu zakonsku mjeru te vrste zaštitnemjere.

8. Ublažavanje kazne

Clanak 34.

Ako prekršajem nisu prouzrokovane težeposljedice a postoje takve olakšavajuce okolnostikoje ukazuju da ce se i sa blažom kaznom posticisvrha kažnjavanja, propisana kazna može se ublažitina jedan od sljedecih nacina:

1. izreci kaznu ispod najmanje mjere kaznekoja je propisana za taj prekršaj, ali ne iispod najmanje zakonske mjere te vrstekazne,

2. umjesto propisane kazne zatvora izrecinovcanu kaznu,

3. umjesto propisane kazne zatvora i novcanekazne izreci samo jednu od tih kazni.

9. Ukori

Clanak 35.

Ako postoje okolnosti koje u znatnoj mjeriumanjuju odgovornosti pociniteija tako da se može

ocekivati da ce se ubuduce kloniti vršenja prekršajai bez izricanja propisane kazne, umjesto kazne možese izreci ukor.

10. Posebni slucajevi obustave postupka

Clanak 36.

Kad se prekršaj sastoji u neispunjenju propisaneobveze ili je prekršajem pricinjena imovinska šteta,prekršajni postupak se može obustaviti ako jepocinitelj prekršaja prije donošenja rješenja oprekršaju ispunio propisanu obvezu ili naknadioodnosno otklonio pricinjenu štetu, a s obzirom naprirodu prekršaja, osobna svojstva pocinitelja iokolnosti pod kojima je prekršaj pocinjen može seocekivati da ce se pocinitelj ubuduce kloniti vršenjaprekršaja i bez izricanja kazne.

Sud nadležan za postupak, kad, s obzirom naprirodu prekršaja, osobna svojstva pocinitelja iokolnosti pod kojima je prekršaj pocinjen, ocijenida ce se pocinitelj ubuduce kloniti vršenja prekršaja,može pocinitelja prekršaja pozvati da u odredenomroku propisanu obvezu ispuni, odnosno dapricinjenu štetu naknadi ili otkloni, u kom slucajuce se postupak obustaviti.

Rok iz stavka 2. ovog clanka ne može biti dužiod 30 dana.

11. Nekažnjavanje za prekršaj pravne osobe

Clanak 37.

Pravna osoba ce se blaže kazniti ili se uopcenece kazniti ako je prekršaj otkrilo i prijavilo tijeloupravljanja ili neko drugo ovlašteno tijelo ili drugotijelo te pravne osobe ili djelatnici u toj pravnojosobi.

12. Uracunavanje zadržavanja i pritvora u kaznu

Clanak 38.

Vrijeme za koje je pocinitelj prekršaja zadržanprije donošenja rješenja o prekršaj u (clanak 163.),uracunava se u izrecenu kaznu.

Ako je protiv pocinitelja prekršaja u krivicnompostupku bio odreden pritvor, a krivicni postupak jepravomocno okoncan prije donošenja rješenja oprekršaj u obustavom krivicnog postupka ilioslobadajucom presudom, odnosno odbijajucompresudom, osim zbog stvarne ne nadležnosti, vrijemekoje je pocinitelj prekršaja proveo u pritvoruuracunava mu se u izrecenu kaznu za prekršaj.

Pritvor, odnosno zadržavanje koje je trajaloduže od 12, a krace od 24 sata, racuna se u jedandan zatvora odnosno 15 DEM.

-



Str. 43 - Broj 2

13. Kažnjavanje na licu mjesta

Clanak 39.

Ako je prupisom o prekršaju propisana samonovcana kazna u odredenom iznosu, može se IstIm

propisom odrediti da ovlaštene osobe na licu mjesta

izricu i naplacuju od pocinitelja prekršaja kaznu uodredenom iznosu.

U slucaju iz stavka I. ovog clanka novcana

kazna koja se naplacuje na licu mjesta može se

propisati za fizicku osobu i odgovornu osobu u

pravnoj osobi u iznosu do 50 DEM. a za pravnu

osobu i pojedinca koji samostalno obavlja djelatnostiosobnim radom sredstvima rada u vlasništvu

gradana u iznosu do 200 DEM.

Na licu mjesta ne mogu se izricat i zaštitne

mJere.

IV. ZAŠTITNE MJERE I NJIHOVA PRIMJENA

1. Propisivanje zaštitnih mjera

Clanak 40.

U okviru opce svrhe izricanja sankcija zaprekršaje. svrha zaštitnih mjera je odstraniti stanja

ili okolnosti koje mogu utjecati da pocinitelj ponovo

vrši prekršaje.

Zaštitne mjere mogu se propisati samozakonom.

Za prekršaj se mogu propisati sljedece zaštitne

mjere:

] . oduzimanje predmeta,

2. zabrana vršenja samostalne djelatnosti,

3. zabrana upravljanja motornim vozilom,

4. uelaljenje stranca sa teritorjie Županije,

5. obvezno lijecenje alkoholicara i narkomana.

Zakonom se mogu propisati i druge zaštitne

mjere ako to zahtijeva posebna priroda prekršaja, s

tim da njihovo trajanje ne može biti duže od jedne

godine.

2. 1zricanje zaštitnih mjera

Clanak 41.

Zaštitne mjere izricu se uz kaznu.

Zaštitne mjere ]z toc. 1., 4. i 5 stavak 3.

clanka 40. mogu se pod uvjetima predvidenim ovim

Zakonom izreci i kad nisu propisane za prekršaje.

Zaštitne mjere mogu se izreci i ako kazna za

prekršaj nije izrecena samo ako je takva mogucnost

predvidena u zakonu.

3. Oduzimanje predmeta

Clanak 42.

Predmeti koji su uporabljeni ili su bili

namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali

izvršenjem prekršaja mogu se oduzeti ako su

vlasništvo pocinitelja prekršaja.

Predmeti iz stavka ]. ovog clanka mogu se

oduzeti i kad nisu vlasništvo pocinitelja prekršaja ili

njima ne raspolaže pravna osoba pocinitelj

prekršaja. ako to zahtijevaju interesi opce sigurnosti,

cuvanja života i zdravlja ljudi. sigurnost robnog

prometa ili razlozi javnog morala. kao i u drugim

slucajevima predvidenim zakonom.

Sud koji je donio rješenje o prekršaju odredit

ce u skladu sa posebnim propisima da li ce se

oduzeti predmeti uništiti, prodati ili predati

zainteresiranom tijelu. odnosno organizaciji.

Predmeti koji se po zakonu mogu ili moraju

oduzeti oduzet ce se i kad se prekršajni postupak

ne završi rješenjem kojim se okrivljeni oglašava

odgovornim ako to zahtijevaju interesi opce

sigurnosti ili razlozi morala kao i u drugim

slucajevima odredenim posebnim zakonom, o cemu

se donosi posebno rješenje.

Oduzimanjem predmeta ne dira se u pravo

trecih osoba na naknadu štete od pocinitelja.

4. Zabrana vršenja samostalne djelatnosti

Clanak 43.

Zabrana vršenja samostalne djelatnosti sastoji se

u privremenoj zabrani pocinitelju prekršaja da

obavlja zanatsku ili drugu djelatnost za koju se

izdaje dozvola nadležnog tijela.

Ako zakonom kojim se odreduje prekršaj nisu

posebno propisani uvjeti za izricanje mjere iz stavka

1. ovog clanka, ta mjera se može izreci pociniteljuprekršaja cije bi dalje bavljenje samostalnom

djelatnošcu bilo opasno po život ili zdravlje ljudi ili

koji je zlouporabio samostalnu djelatnost za

izvršenje prekršaja.

5. Zabrana upravljanja motornim vozilima

Clanak 44.

Zabrana upravljanja motornim vozilom sastoji se

u zabrani upravljanja motornim vozilom odredene

vrste ili kategorije.

Ako zakonom kojim se propisuje prekršaj l1ISU

propisani uvjeti za izricanje mjere iz stavka 1. ovog

clanka. ta mjera može se izreci pocnitelju prekršaja

koji je pocinio težu povredu propisa o sigurnosti

prometa, ili cije ranije kršenje tih propisa pokazuje

da je opasno da pocnitelj prekršaja upravljamotornim vozilom odredene vrste ili kategorije.

Prilikom izvršenja mJera IZ stavka j. ovog

clanka, sud ce posebno cijeniti cinjenicu ela li je

pocinitelj prekršaja vozac motornog vozila po

zal1lmanJu.

Zaštitna mjera iz stavka ]. ovog clanka odnosi

se i na upravljanje plovnim objektima u vodenom i

zracnom prometu.



3. ožujka 1997.

6. Udaljenje stranca sa teritorija Županije Clanak 49.

Clanak 45.

Udaljenje stranca sa teritarije Županije maže seizreci strancu kaji je kažnjen za prekršaj zbag kagaje nepaželjan njegav daljnji baravak u Županiji.

7. Obvezno lijecenje alkoholicara i narkomanaClanak 46.

Obvezna lijecnje alkahalicara i narkamana mažese adrediti prema pacinitelju prekršaja koji se adaouživanju alkahala ili opojnih droga i zbag taga jepocnio. prekršaj. a pastoji apasnost da ce ponovo.vršiti prekršaje.

8. Trajanje zaštitne mjere

Od pocinitelja aduzet ce se navac, predmetiod vrijednasti i svaka druga imavinska korist kajisu pribavljeni prekršajem. a ako. oduzimanje nijemaguce pacinitelj ce se abvezati da plati navcaniiznos kaji adgavara pribavljenaj imavinskoj koristi.

Ako. kažnjeni u adredenam roku ne platinavcani iznas iz stavka 1. avag clanka. naplata cese izvršiti prinudnim putem ..

Imavinska kari st pribavljena prekršajem mažese aduzeti ad asaba na koje je prenesena beznaknade ili uz naknadu kaja ne adgavara stvarnajvrijednosti. ako. su ane znale ili mogle znati da jeimavinska korist pribavljena prekršajem.

Kad je imavinska korist iz stavka 3. avagclanka prenesena na bliske srodnike, oduzet ce sead njih ako. ne dokažu da su kao naknadu dalipunu vrijednast. --...

Clanak 47. 3. Oduzimanje imovinske koristi od pravne osobe

sa teritoriješest mjeseci

upravljanja matarnimtrajanju od jednog

zabrane vršenFl samastalneizreci u trajanju ad tri mjeseca

Clanak 52.

izreci

prelazidasuden imavinska-pravni zahtjev. sud ceaduzimanje imavinske koristi, ukaliko anadasudeni imavinska-pravni zahtjev oštecenog.

Ako. je aštecnam u prekršajnom pastupku

5. Zaštita oštecenog

Odredbe clanka 61. i 62. avag Za kana

primjenjuju se i u pastupku izvršenja rješenjaoduzimanja imavinske karisti.

4. Zastarjelost izvršenja rješenja oduzimanja imovinskekoristi

Clanak 51.

Clanak 50.

Ako. je prekršajem pacinitelja pribavljenaimavinska karist za pravnu asobu. ta ce se koristoduzeti ad te pravne asabe.

Zaštitna mJeradjelatnosti maže sedo jedne gadine.

Zaštitna mjera zabranevozilom maže se izreci u

mjeseca do jedne godine.Zaštitna mjera udaljenja stranca

Zupanije može se izreci u trajanju oddo tri godine.

Trajanje zaštitnih mjera iz stavka 1. i 3. avogclanka. kao i zaštitnih mjera propisanih pasebnimzakonom. racuna se ad dana kad je kazna zatvoraizdržana ili zastarjela. a u slucaju izricanja novcanekazne ili ukora kao. i u slucaju izricanja zaštitnemjere bez kazne. od dana pravamocnasti rješenja oprekršaju.

Trajanje Izrecene zaštitne mjere zabraneupravljanja motornim vozilam racuna se od danaupisivanja zabrane u vazacku dozvalu. a na temeljupravomocnog rješenja o izricanju te mjere.

Vrijeme provedena na izdržavanju kazne zatvorane racuna se u vrijeme trajanja zaštitne mjerezabrane upravljanja motornim vazilam.

V. ODUZIMANJE IMOVINSKE KORISTI VI. ODGOVORNOST I KAŽNJAVANIJEMALOLJETNIKA

1. Osnov oduzimanja imovinske koristi1. Odgovornost maloljetnika

Clanak 48.Clanak 53.

2. Nacin oduzimanja imovinske koristi

izvršenja(dijete i

prekršajni

Nitko

pribavljenuKorist

rješenjemprekršaja.Zakonom.

ne može zadržati imavinsku korist

izvršenjem prekršaja.iz stavka 1. avog clanka aduzet ce se

oprekršaju kajim je utvrdena izvršenjepod uvjetam predvidenim ovim

Protiv malaljetnika koji u \TIJemeprekršaja nije navršio 16 godina živatamladi malaljetnik) ne može se pakrenutipastupak.

Malaljetnik koji Je u vrijeme izvršenFlprekršaja navršio 16 godina, a nije navršio. 18gadina žvota (stariji maloljetnik). adgavoran je zaprekršaj samo ako. je u vrijeme izvršenja prekršaja


HERCEGBOSANSKE ŽUP ANIlE

Str. 45 - Broj 2

s obzirom na

shvatiti znacaJpostupcima.

svoJusvoJe

duševnu

radnjerazvijenost

upravljatimogaosvoJIm

3. Troškovi izvršenja kazne

Clanak 58.

2. Kažnjavanje maloljentika

Clanak 54.

Osoba prema kojoj jeplaca troškove izvršenja,novcane kazne.

primijenjena kazna neosim troškova izvršenja

Starijem maloljetniku može se izreci ukor,novcana kazna i kazna zatvora, kao i zaštitnemjere iz clanka 40. stavak 3. toc. 1. i 3. do 5.ovog Zakona.

Ukor se izrice ako je dovoljno da se zbogpocinjenog prekršaja maloljetnik samo prekori.

Pri izricanju ukora ukazat ce se starijemmaloljetniku na štetnost njegovog postupka ipredocit ce mu se da u slucaju ponovnogizvršenja prekršaja može prema njemu biti izrecenakazna.

Starijem maloljetniku ne može se izreci kaznazatvora u trajanju dužem od 15 dana.

Ogranicenje iz stavka 4. ovog clanka važi i zaslucajeve odmjeravanja kazne u stjecanju (clanak33.) i zamjene novcne kazne u kaznu zatvora(clanak 28.).

3. Odgovornost roditelja maloljetnika

Clanak 55.

Propisom o prekršaju može se odrediti da cese roditelj, usvojitelj, odnosno staratelj maloljetnikakoji je pocinio prekršaj kazniti ako je pocinjeniprekršaj posljedica njihovog propuštanja dužnogstaranja o maloljetniku, a u mogucnosti su vršititakav nadzor.

VII. OPCE ODREDBE O IZVRŠENJU KAZNI

1. Svrha izvršenja kazni

Clanak 56.

Izvršenjem kazne ostvaruje se svrha kažnjavanjapropisana ovim Zakonom.

U izvršenju kazne ne smiju se kažnjenoj osobinanositi fizicke patnje, niti vrijedati njeno ljudskodostoj anstvo.

2. Uvjetni otpust

Clanak 57.

Kažnjena osoba koja je izdržala polovinu,odnosno trecinu kazne zatvora može se uvjetnootpustiti sukladnom primjenom odredaba posebnogzakona iz oblasti krivicnog prava.

Sud ce opozvati uvjetni otpust ako kažnjeni dokje na uvjetnom otpustu ucini prekršaj za koji jeizrecena kazna zatvora.

VIlI. ZASTARJELOST

1. Zastarjelost pokretanja i vodenja postupkaClanak 59.

Prekršajni postupak ne može se pokrenuti nIvoditi:

1. za prekršaje za koje je propisana novcanakazna do 150 DEM ili kazna zatvora do 15

dana - kad protekne šest mjeseci od danakada je prekršaj pocinjen;

2. za prekršaje za koje je propisana novcanakazna u iznosu vecem od 150 DEM ili

kazna zatvora u trajanju dužem od 15 danakad protekne jedna godina od dana kada jeprekršaj pocinjen.

Zastarjelost za pokretanje i vodenje prekršajnogpostupka prema odgovornoj osobi u pravnoj osobicijeni se prema zastarjelosti za poduzimanjeprekršajnog postupka prema pravnoj osobi, ako jeza isti prekršaj propisana kazna i za pravnu osobu.

Zakonom se mogu za odredene prekršajeodrediti duži rokovi od rokova iz stavka 1. ovogclanka, ali ne duži od pet godina.

2. Zastarjelost izvršenja kazne

Clanak 60.

Izvršenju izrecene kazne ne može se pristupitiako od dana pravomocnosti rješenja oprekršajuprotekne:

1. za prekršaje za koje je izrecena novcanakazna do 150 DEM ili kazna zatvora do 15

dana - šest mjeseci;2. za prekršaje za koje je izrecena novcana

kazna u iznosu vecem od 150 DEM ili

kazna zatvora u trajanju dužem od 15 dana- jedna godina.

3. Zastarjelost izvršenja zaštitnih mjera

Clanak 61.

Zastarjelost izvršenja zaštitnih mjera propisanihovim Zakonom i posebnim zakonom nastupa kadprotekne jedna godina od dana pravomocnostirješenja kojim su te zaštitne mjere izrecene.



3. ožujka 1997.

Clanak 71.

Kod ocjene dokaza sud je dužan svaki dokazcijeniti posebno i u svezi sa ostalim dokazima 1 natemelju takve ocjene izvesti zakljucak da li je nekacinjenica dokazana.

U službenoj uporabi u sudu je hrvatskibošnjacki jezik i latinicno pismo.

Okrivljeni, svjedoci i druge osobe koje ucestvujuu postupku imaju pravo pri izvodenju pojedinihradnji u prekršajnom postupku ili na usmenompretresu uporabiti svoj jezik.

Ako se prekršajni postupak, odnosno usmenipretres ne vodi na jeziku osoba iz stavka 2. ovogclanka, osigurat ce se usmeno prevodenje onog štota osoba, odnosno druga iznese, kao i isprava idrugog pismenog dokaznog materijala.

O pravu na prevodenje poucit ce se osoba izstavka 2. ovog clanka, koja se može odreci togprava ako zna jezik na kome se vodi postupak.

U zapisniku ce se zabilježiti da je data poukai izjava ucesnika.

Prevodenje obavlja tumac, koga odredi sudkoji vodi postupak.

Clanak 70.

osobe u

postupak,se vodi

okrivljeni ceprotiv njegapredvidenim

Clanak 68.

Prije donošenja fJesenja oprekršajuse saslušati o predmetu zbog koga sevodi postupak, osim u slucajevimazakonom.

Clanak 69.

Protiv pravne osobe 1 odgovornepravnoj osobi vodi se jedinstven prekršajniosim ako postoje zakonski razlozi dapostupak samo protiv jednog od njih.

IX. PREKRŠAJNI POSTUPAK

Clanak 64.

Prekršajni postupak pokrece se na zahtjevovlaštenog tijela ili oštecenog.

Temeljna nacela postupka

Dio drugi

Clanak 63.

Clanak 62.

4. Tijek i prekid zastarjelosti

Zastarjelost za pokretanje i vodenje prekršajnogpostupka pocinje od dana kada je prekršaj pocinjen,a zastarjelost za izvršenje kazne, odnosno zaštitnemjere od dana pravomocnosti rješenja kojim jekazna odnosno zaštitna mjera izrecena.

Zastarjelost se prekida svakom radnjom nad-ležnog tijela za postupak, odnosno za izvršenje,poduzetom radi gonjenja pocnitelja prekršaja,odnosno izvršenja kazne i zaštitne mjere.

Svakim prekidom zastarijevanje pocinje ponovnoteci, ali bez obzira na prekide, zastarjelost usvakom slucaju nastaje kad protekne dva putaonoliko vremena koliko je predvideno clankom 59.,60. i 61. ovog Zakona.

Zastarjelost ne tece za vrijeme za koje se pozakonu gonjenje ne može otpoceti ili produžiti.odnosno za vrijeme za koje se po zakonu izvršenjekazne ili zaštitne mjere ne može poduzeti.

Sud koji vodi prekršajni postupak dužan Jeistinito i potpuno utvrditi cinjenice koje su odvažnosti za donošenje rJesenja o prekršaju, sajednakom brižljivošcu ispitati kako okolnosti kojeterete okrivljenog tako i okolnosti koje mu idu ukorist.

Clanak 65.

Sud koji vodi prekršajni postupak dužan jestarati se da neznanje ili neukost stranaka ne budena štetu njihovih prava.

Protiv prvostupanjskog fJesenp u prekršajnompostupku može se izjaviti žalba. ako ovimZakonom nije drukcije odredeno.

Rješenje u prekršajnom postupku pravomocnoje kad se više ne može pobijati žalbom ili kadžalba nije dozvoljena.

Clanak 66.Clanak 72.

Prekršajni postupak se vodi brzo i kratko, alitako da se to ne odražava na pravilnostzakonitost odluke koju treba donijeti.

Dokazivanje u prekršajnom postupku ogramcltce se samo na cinjenice koje su bitne zautvrdivanje materijalne istine.

Prijeprekršajuslobodi iodredenim

donošenja pravomocnog fJesenja ookrivljeni može biti ogranicen u svojoj

drugim pravima samo pod uvjetimaovim Zakonom.

Clanak 73.

Clanak 67.

U prekršajnom postupku sud koji vodi postupakocjenjuje dokaze po slobodnom uvjerenju.

Osobi koja je neopravdano kažnjena pripadapravo na naknadu štete koja joj je timepricinjena.



Str. 47 - Broj 2

Clanak 80.

nadležni sudi saslušati

pokretanjeprebivalište

Mjesno nadležan sud može predmet ustupitisudu na cijem podrucju pocinitelj prekršaja imaprebivalište ili boravište, ali samo ako je ociglednoda ce se tako lakše, brže i ekonomicnije sprovestipostupak i da propis kojim je prekršaj odreden važii za to podrucje.

Prije ustupanja predmeta, mJesnoce odluciti o pokretanju postupkasvjedoke predložene u zahtjevu zaprekršajnog postupka, koji imajuodnosno boravište na njegovom podrucju.

Predmeti u kojima se po odredbama stavka 1. i2. clanka 207. ovog Zakona može donijeti rješenjeo prekršaj u bez ispitivanja okrivljenog ne mogu seustupiti po stavku 1. ovog clanka.

Ako je povodom prigovora rješenje oprekršajuiz stavka 3. ovog clanka stavljeno izvan snage, takvipredmeti se mogu ustupati po stavku 1. ovogclanka.

Za prekršaje koje pocine vojne osobe nadležanje sud odreden ovim Zakonom, ako posebnimpropisom nije drukcije odredeno.

X. MJESNA I STVARNA NADLEŽNOST

Za vodenje prekršajnog postupka mjesno Jenadležan sud na cijem je podrucju prekršajpocinjen.

Sud nadležan za pravnu osobu, nadležan je iza odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Ako je prekršaj pocinjen na domacemzrakoplovu, za vodenje prekršajnog postupka mjesnoje nadležan sud na cijem se podrucju nalazidomace zrakoplovno pristanište u kome se završavaputovanje pocinitelja prekršaja, a ako je pociniteljprekršaja clan posade - sud na cijem se podrucjunalazi maticno pristanište zrakoplova.

Clanak 75.

Sudovi koji vode prekršajni postupak dužni suu tom postupku ukazivati jedni drugima pravnupomoc.

Postupak u pružanju pravne pomoci je hitan.

Clanak 74.

1. Mjesna nadležnost

Clanak 76. Clanak 81.

Clanak 82.

da je za vodenje postupkaustupit ce predmet bez

Ako se mjesna nadležnost ne može odreditiprema mjestu izvršenja prekršaja, odreduje seprema prebivalištu ili boravištu pocinitelja prekršajaodnosno sjedištu pravne osobe, ukoliko propiskojim je prekršaj odreden važi i za podrucje nakome se nalazi njegovo prebivalište ili boravište,odnosno sjedište pravne osobe.

Sud je dužan paziti na sVOJUstvarnunadležnost.

Ako sud nade

nadležan drugi sud,odlaganja tom sudu.

mjesnu

Clanak 77.

Ako su po odredbama clanka 75. i 76. ovogZakona za postupak nadležna dva ili više sudova,postupak ce voditi sud koji ga je prvi zapoceo.

Clanak 78.

Kad je nadležni opcinski sud za prekršaje izpravnih ili stvarnih razloga sprijecen postupati,dužan je o tome izvijestiti Županijski sud zaprekršaje koji ce za postupak odrediti drugi sud zaprekršaje na svom podrucju ako je u pitanjuizuzetan ili hitan slucaj i ukoliko propis oprekršajuvaži i za podrucje tog drugog suda.

Sud koji je nadležan za pocinitelja prekršaja,nadležan je i za suucesnike.

Za suucesnike je nadležan, po pravilu, sudkoji je kao nadležan za jednog od njih prvizapoceo postupak.

Protiv svih suucesnika se, po pravilu, vodizajednicki postupak, a kad je to cjelishodno,postupak protiv pojedinih suucesnika može seizdvojiti.

Clanak 79.

Kad za isti prekršaj odgovaraju kao saizvršiteljigradanska i vojna osoba, a za postupak protivvojnih osoba su nadležna vojna tijela, postupakprotiv gradanskih osoba sprovest ce se odvojenood postupka protiv vojnih osoba.

2. Spajanje i razdvajanje postupka

Clanak 83.

Ako je protiv jednog okrivljenog kod istog sudapodneseno više zahtjeva za pokretanja prekršajnogpostupka po kojima nije doneseno rješenje oprekršaju, sprovest ce se po pravilu jedinstvenprekršajni postupak i donijeti jedno rješenje.

Ako se protiv istog okrivljenog za više prekršajavodi prekršajni postupak pred više sudova pokojima nisu donesena rješenja o prekršaju, nadležanje onaj sud koji je prvi pokrenuo prekršajnipostupak, a ako postupak nije pokrenut, nadležan jesud kome je prvo podnesen zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka i postupit ce se na nacinodreden u stavku 1. ovog clanka.



3. ožujka 1997.

Clanak 90.

Clanak 89.

Ukoliko. je u sudu u kajem se traži izuzece izstavka 2. avag clanka imenavan sama jedan sudacza prekršaje, sukladna odredbama avag Zakana,predmet ce se ustupi tit drugam apcinskam suduza prekršaje.

stavka 1. ovog clanka zahtjev zapodnijeti do danošenja rješenja o.

padnasiteljakrivljenitražitimoguIzuzece

zahtjeva.Osabe ]z

izuzece moguprekršaju.

Clanak 84.

Clanak 85.

Protiv rješenja kajim je adlucena o. spajanju ilirazdvajanju prekršajnag pastupka žalba nijedazvaljena.

Ako se pred sudam vadi prekršajni pastupakprotiv istag akrivljenag za više prekršaja ili protivviše akrivljenih zbag jednag ili više prekršaja, sudmaže iz razlaga cjelishadnasti adl uciti da sepastupak za pajedine prekršaje ili protiv pajedinihakrivljenih razdvaji i pasebna davrši ili predadrugam sudu.

3. Sukob nadležnosti

Clanak 86.

o sukabu nadležnasti izmedu apcinskih sudavaza prekršaje rješava Županijski sud za prekršaje.

Protiv lješenja kojim je raspravljen sukabnadležnasti žalba nije dazvaljena.

o zahtjevu za izuzece kaji podnosestavka 1. clanka 89. ovog Zakana.predsjednik suda, a o. zahtjevu zapredsjednika suda predsjednik Županijskogprekršaje.

Clanak 91.

osobe iz

odlucujeizuzece

suda za

4. Izuzece

Clanak 87.

Prije današenja rješenja o. izuzecu uzet ce seizjava od asabe cije se izuzece traži.

Sudac za prekršaje i druga službena asaba kajaucestvuje u prekršaj nam pastupku izuzet ce se:

Sudac za prekršaje cim sazna da pastaji kajiad razlaga za izuzece, dužan je prekinuti rad natam predmetu i o. tame abavijestiti predsjednikasuda, kaji ce mu adrediti zamjenu.

Ako. se radi o. izuzecu predsjednika suda, ance adrediti sebi zamjenika izmedu sudaca zaprekršaje.

XI. ZNACENJE IZRAZA U OVOM ZAKONU

Clanak 93.

iliili

pravornocnimza odredeni

kakvo asobno

povrijedena

za koju jeJe odgovorna

.le asoba cije jepravo prekršajem

Protiv rJesenja kajim se zahtjev za izuzeceusvaja nije dazvaljena žalba. a rješenje kajim sezahtjev za izuzece adbija maže se pabijati sama.žalbam protiv rješenja o. prekršaju.

Clanak 92.

ugroženo.Pod silam smatra se i pnm]ena hipnaze ili

omamljujucih sredstava, s ciljem da se netko protivsvoje volje davede u nesvjesno. stanje ili onesposobiza otpor.

Isprava je svaki predmet koji je podaban iliodreden služiti kao dokaz kakve cinjenice koja imavrijednost za pravne odnose.

Okrivljeni je asaba protiv kaje je pokrenutprekršajni pastupak.

Odgavarna asaba je ana asaba kaj aj su upaduzecu, adnasna drugoj pravnaj osabi pavjereniadredeni paslavi kaji se adnase na upravljanje,poslavanje ili proces rada, kao. i asaba kaja u tijeluZupanije ili apcine ili drugom državnam tijelu vršiodredene dužnosti.

Kažnjeni je osobarješenjem utvrdeno daprekršaj.

OšteceniimovinskoClanak 88.

ako. je aštecen prekršajem;ako. mu je akrivljeni, njegav branitelj.padnasitelj zahtjeva, ašteceni ili njegovzastupnik adnosna njegov punamacnik,bracni drug ili srodnik pa krvi u pravajliniji da bila kag stupnja, u pabacnaj linijida cetvrtag stupnja, a pa tazbini da drugagstupnja;ako. je sa akrivljenim, njegavim braniteljem.tužiteljem ili aštecenim u adnasu staratelja,staranika, usvojitelja, usvajenika, hranitelja ilihranjenika;ako. je u taj prekršaj naj stvari ucestvavaakao. predstavnik pravne asabe, zastupnik ilipunamacnik aštecenag, ili je saslušan kao.svjedak ili kao. vještak;ako. je ucestvavaa udanašenju prvastu-panjskag rješenja;ako. pastaje akalnasti kaje izazivaju sumnjuu njegavu nepristrasnast.

1.2.

4.

5.

3.

6.


HERCEGBOSANSKE ZUPANllE

Str. 49 - Broj 2

XII. OKRIVLJENI I OŠTECENI

1. Okrivljeni

Clanak 94.

odgovorna osoba protiv koje se vodi prekršajnipostupak.

Clanak 99.

Clanak 100.

Ako pravna osoba na poziv suda koji vodiprekršajni postupak ne odredi svog predstavnika,(clanak 98. stavak 3. i clanak 151. stavak 6.)kaznit ce se rješenjem tog suda novcanom kaznomdo 300 DEM.

Ako i poslije izricanja kazne iz stavka 1. ovogclanka, pravna osoba ne odredi svog predstavnika,kaznit ce se za svako daljnje neodazivanje pozivunovcanom kaznom do 600 DEM.

Okrivljeni ima pravo podnositi dokaze, stavljatiprijedloge i uporabljavati pravna sredstva predvidenaovim Zakonom.

Okrivljeni ima pravo braniti se sam ili uzstrucnu pomoc branitelja.

Za branitelja se može uzeti odvjetnik, a njegamože zamijeniti odvjetnik pripravnik.

Izuzetno od odredbe stavka 3. ovog clanka, zabranitelja se može uzeti i diplomirani pravnik kojije sposoban okrivljenom pružiti pomoc u obrani.

Branitelj je ovlašten u korist okrivljenogpoduzimati sve radnje koje može poduzeti okrivljeni.

Branitelj je dužan podnijeti punomoc sudu predkojim se vodi prekršajni postupak.

Clanak 95.

Okrivljena pravna osobaosoba mogu imati svakizajednickog branitelja.

2. Ošteceni

okrivljena odgovornasvog branitelja ili

Clanak 96.

pravne osobe mora imati pismenoupravljanja.pravne osobe može biti samo

Za okrivljenu pravnu osobu u prekršajnompostupku ucestvuje njen predstavnik, koji je ovlaštenpoduzimati sve radnje koje može poduzimati samookrivljeni.

Predstavnik pravne osobe je osoba koja jeovlaštena predstavljati pravnu osobu na temeljuzakona ili drugog propisa, odnosno opceg aktapravne osobe.

Predstavnik

ovlaštenje tijelaPredstavnik

jedna osoba.

Clanak 97.

Predstavnik strane pravne osobe je osoba kojaupravlja predstavništvom te pravne osobe u Župa-niji ako za predstavnika nije odredena drugaosoba.

Clanak 98.

Predstavnik pravne osobe ne može biti osobakoja je u istoj stvari svjedok.

Predstavnik pravne osobe ne može biti nIodgovorna osoba protiv koje se vodi postupak zaisti prekršaj, a koja istice da je postupala natemelju naredenja druge odgovorne osobe ili tijelaupravljanja (clanak 21. stavak 5.).

U slucajevima iz stavka 1. i 2. ovog clankasud koji vodi prekršajni postupak dužan jeobavijestiti pravnu osobu radi odredivanja drugogpredstavnika.

Sud je dužan uvijek UPOZOfltJ pravnu osobuako je predstavnik pravne osobe u isto vrijeme i

Clanak 101.

Ošteceni ima pravo:

1. podnijeti zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka;

2. podnositi dokaze, stavljati prijedloge iisticati imovinsko-pravni zahtjev za naknaduštete ili povracaj stvari;

3. izjaviti žalbu na rješenje koje je donesenopovodom njegovog zahtjeva za pokretanjeprekršajnog postupka.

XIII. PODNESCI I ZAPISNICI

1. Podnesci

Clanak 102.

Zahtjev za pokretanje postupka, prijedlozi,pravni lijekovi i druge izjave i saopcenja (udaljnjem tekstu: podnesci) podnose se pismeno, aokrivljeni i podnositelj zahtjeva ih mogu davatiusmeno u zapisnik.

Podnesci iz stavka 1. ovog clanka moraju bitirazumljivi i sadržavati sve što je potrebno da bi sepo njima moglo postupiti.

Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrži svešto je potrebno da bi se po njemu moglo postupitipozvat ce se podnositelj da ga u odredenom roku,a najkasnije u roku od osam dana ispravi, odnosnodopuni, a ako to ne ucini podnesak ce se odbaciti.

2. Zapisnici

Clanak 103.

O svakoj radnji poduzetoj u tijeku prekršajnogpostupka sacinit ce se zapisnik istovremeno kada se



3. ožujka 1997.

dodaci unose se na

ovjereni od strane

Clanak 104.

Clanak 105.

radnja vrši, a ako to nije moguce onda neposrednoposlije toga.

Zapisnik vodi zapisnicar.Kada se vrši pretresanje stana i osoba zapisnik

može voditi i osoba koja vrši pretresanje.Kad zapisnik vodi zapisnicar, zapisnik se

sastavlja na taj nacin što osoba koja poduzimaradnju kazuje glasno zapisnicaru što ce unijeti uzapisnik.

Osobi koja se ispituje može se dozvoliti dasama kazuje odgovore u zapisnik.

potpisa stavljace ispod otiska

Zapisnik ce potpisati tumac, ako ga je bilo, apri pretresanju i osoba koja se pretresa ili ciji sestan pretresa.

Nepismena osoba umjestokažiprst desne ruke, a zapisnicarupisati njeno ime i prezime.

Ako se usljed nemogucnosti da se stavi otisakdesnog kažiprsta stavlja otisak nekog drugog prstaili otisak sa lijeve ruke, u zapisniku ce senaznaciti od kojeg je prsta i sa koje ruke uzetotisak.

U slucaju da ispitana osoba odbije potpisatizapisnik ili staviti otisak prsta, zabilježit ce se tou zapisniku i navest ce se razlog odbijanja.

Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida,u zapisniku ce se naznaciti dan i sat kad jenastao prekid, kao i dan i sat kada se radnjanastavlja.

Ako je bilo prigovora u pogledu sadržaj azapisnika, navest ce se u zapisniku i ti prigovori.

Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja jepoduzela radnju i zapisnicar.

Clanak 109.

O vijecanju i glasovanju u drugostupanjskompostupku sastavit ce se poseban zapisnik kojisadrži tijek glasovanja i odluku koja je donesena.

Ako je drugostupanjska odluka donesenajednoglasno, nece se sastavljati zapisnik nego ce sena izvorniku odluke sastaviti bilješka o vijecanju iglasovanju.

Zapisnik potpisuju svi clanovi vijecazapisnicar.

Odvojena mišljenja prikljucit ce se zapisniku ovijecanju i glasanju, ako nisu unesena u samzapisnik.

XIV. ROKOVI

Clanak 108.

ostati

se neZapisnik se mora voditi uredno, u njemusmije ništa izbrisati, dodati ili mijenjati.

Precrtana mjesta u zapisniku morajucitka.

Sva preinacenja, ispravke ikraju zapisnika i moraju bitiosoba koje potpisuju zapisnik.

U zapisnik se unosi naziv suda pred kojim sevrši radnja, mjesto gdje se vrši radnja, dan i satkad se vrši radnja, imena prisutnih osoba i u komsvojstvu prisustvuju, kao i naznacenje prekršaja pokom se poduzima radnja.

Zapisnik treba sadržavati samo bitne podatke otijeku i sadržaju poduzete radnje.

U zapisnik se unosi u obliku pripovijedanja,samo bitan sadržaj datih izjava i iskaza.

Pitanja se unose u zapisnik samo ako Jepotrebno da se razumije odgovor.

Kod poduzimanja radnji kao što su uvidaj ilipretresanje stana ili osoba, u zapisnik ce se unijetii podaci koji su važni s obzirom na prirodu takveradnje (opis, mjere i velicine predmeta ili tragova isl.), a ako su napravljene skice, crteži, planovi ilisnimke, prikljucit ce se zapisniku.

Clanak 106.

Ispitana osoba, osobe koje obvezno prisustvujuradnjama u postupku kao i okrivljeni i ošteceni akosu prisutni, imaju pravo procitati zapisnik ilizahtijevati da im se zapisnik procita.

Na pravo iz stavka 1. ovog clanka dužna jeispitanu osobu upozoriti osoba koja poduzimaradnju, a u zapisniku ce se oznaciti da li jeupozorenje ucinjeno i da li je zapisnik procitan.

Zapisnik ce se uvijek procitati, ako nije bilozapisnicara i to ce se naznaciti u zapisniku.

Clanak 107.

Zapisnik potpisuje ispitana osoba.Ako se zapisnik sastoji od više stranica,

ispitana osoba potpisuje svaku stranicu.

Rokovi predvideni ovim Zakonom ne mogu seprodužiti osim kad to zakon izricito dozvoljava.

Kad je izjava vezana za rok smatra se da jedata u roku ako je prije nego što rok isteknepredata onom tko je ovlašten primiti je.

Kad je izjava upucena preko pošte preporu-cenom pošiljkom ili telegrafskim putem, danpredaje pošti smatra se kao dan predaje onomkome je upucena.

Predaja izjave vojnoj pošti u mjestima gdje nepostoji redovna pošta smatra se kao predaja poštipreporucenom pošiljkom.

Okrivljeni koji se nalazi u kazneno-popravnojorganizaciji na izdržavanju kazne ili radi primjenezaštitne mjere ili odgojne mjere, može takvu izjavupredati upravi organizacije u kojoj je smještena.

Dan predaje izjave organizaciji iz stavka 5.ovog clanka odnosno dan davanja izjave u zapisnik



Str. 51 - Broj 2

Clanak 117.

Clanak 116.

visine troškova nema

mogu odrediti posebnim

smatra se kao dan predaje tijelu koje je nadležnoprimiti je.

Ako je podnesak koji je vezan za rok, zbogneznanja ili ocigledne omaške podnositelja, predatili upucen nenadležnom tijelu prije isteka roka, panadležnom sudu stigne poslije isteka roka, uzet cese da je na vrijeme podnesen.

Clanak 110.

Rokovi se racunaju na sate, dane, mjesecegodine.

Sat ili dan kad je dostavljanje ili saopcenjeizvršeno odnosno u koji pada dogadaj od kadatreba racunati trajanje roka, ne uracunava se urok, vec se za pocetak roka uzima prvi narednisat odnosno dan.

U jedan dan racuna se 24 sata, a mjesec seracuna po kalendarskom vremenu.

Rokovi odredeni po mjesecima odnosnogodinama završavaju se protekom onog danaposljednjeg mjeseca odnosno godine koji po svombroju odgovara danu kad je rok otpoceo, a akonema tog dana u posljednjem mjesecu, rok sezavršava posljednjeg dana tog mjeseca.

Ako posljednji dan roka pada na državniblagdan ili u nedjelju ili u neki drugi dan kad sudnije radio, rok istjece protekom narednog radnogdana.

Povracaj u prijašnje stanje

Clanak 111.

Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propustirok za izjavu prigovora ili žalbe protiv rješenja oprekršaj u dozvolit ce se povracaj u prijašnje stanje,ako u roku od tri dana od dana prestanka uzrokazbog koga je propušten rok, podnese molbu zapovracaj u prijašnje stanje i ako istovremeno smolbom preda i prigovor, odnosno žalbu.

Po proteku jednog mjeseca od danapropuštenog roka ne može se tražiti povracaj uprijašnje stanje.

Molba za povracaj u prijašnje stanje predaje sesudu kome se predaje prigovor odnosno žalba.

Clanak 112.

O povracaJu u prijašnje stanje rješava nadležansud za donošenje rješenja po prigovoru odnosnožalbi.

Kad sud iz stavka 1. ovog clanka dozvolipovracaj u prijašnje stanje odlucit ce istim rješenjemi o prigovoru odnosno žalbi.

Protiv rješenja kojim se dozvoljava povracaj uprijašnje stanje žalba nije dozvoljena.

Protiv rješenja kojim se ne dozvoljava povracaju prijašnje stanje zbog propuštanja roka za izjavuprigovora, žalba je dozvoljena.

Clanak 113.

Molba za povracaJ u prijašnje stanje nezadržava izvršenje rješenja o prekršaj u, ali sudkome je predata molba prema okolnostima možeodluciti da se izvršenje odloži do rješenja molbe.

XV. TROŠKOVI PREKRŠAJNOG POSTUPKA

Clanak 114.

Troškovi prekršajnog postupka obuhvataju:

1. troškovesvjedoka,vještaka,tumaca

uvidaja; 2.podvozne troškove okrivljenog;

3.izdatke za privodenje okrivljenog;

4.pnJevozneiputnetroškoveslužbenih

osoba; 5.nužne izdatke oštecenog;

6.paušalni iznos.

Visina paušalnog iznosa utvrduje se od 10DEM do 30 DEM, ovisno od složenosti postupkai imovnog stanja osobe obvezne platiti ovaj iznos.

Ako je rješenje doneseno u skracenompostupku visina paušalnog iznosa ne može seutvrditi u vecem iznosu od 10 DEM.

Clanak 115.

Troškovi postupka padaju na teret osobe kojaJe kažnjena za prekršaj.

Troškove postupka za prekršaj po kome jepostupak obustavljen snosi sud koji je postupakvodio.

Ako je postupak obustavljen zbog lažnogzahtjeva oštecnog ili zbog odustanka oštecenog odpodnesenog zahtjeva, troškove postupka snosiošteceni.

U rješenju o prekršaj u odredit ce se tko snositroškove postupka, u kom iznosu i u kom roku ihje dužan platiti.

Ako za utvrdivanjedovoljno podataka, oni serješenjem.

Rok iz stavka 1. ovog clanka ne može bitikraci od 15 ni duži od 30 dana.

Osoba koja je okrivljena za više prekršaja necesnositi troškove postupka u pogledu prekršaja zakoji je postupak obustavljen, ukoliko je moguce tetroškove izdvojiti od ukupnih troškova.

U rješenju o prekršaj u kojim je više okrivljenihkažnjeno, odredit ce se koliki ce dio troškova



3. ožujka 1997.

postupka naknaditi svaki od okrivljenih, a ako tonije moguce, odredit ce se da okrivljeni troškovenaknade solidarno.

Clanak 118.

Okrivljeni može biti osloboden od obvezenaknade troškova postupka u cijelosti ili samodjelomicno, ako bi njihovim placanjem bilodovedeno u pitanje njegovo izdržavanje iliizdržavanje osobe koju je on dužan izdržavati.

Clanak 119.

osoba koja je ovlaštena takav zahtjev ostvarivati uparnIcI.

Clanak 126.

Ako podaci prekršajnog postupka ne pružajupouzdan temelj da se imovinsko-pravnom zahtjevuudovolji, osoba koja je takav zahtjev podnijelauputit ce se da imovinsko-pravni zahtjev možeostvariti u parnici.

U rješenju o prekršaju kojim Je prekršajnipostupak obustavljen, ošteceni ce se uvijek uputitina parnIcu.

Clanak 127.Troškovi prekršajnog postupka iz tocke 1. do 4.stavak 1. clanka 114. ovog Zakona isplacuju seunaprijed iz sredstava suda koji vodi prekršajnipostupak. a naplacuju se od osoba koje su dužnenaknaditi ih po odredbama ovog Zakona.

Okrivljeni ce se uispitati i o cinjenicamaimovinsko-pravni zahtjev.

prekršajnom postupkukoje se odnose na

zainteresiranim osoba

dostavljanjem ovjerenog

Clanak 120.

Kad je posebnim propisom odredeno da cetroškove nastale povodom otkrivanja prekršaja snositipocinitelj, na prijedlog podnositelja zahtjeva okriv-ljeni ce se obvezati platiti i te troškove.

Clanak 121.

Ako osoba koja je dužna naknaditi troškoveprekršajnog postupka, u ostavljenom roku to neucini. troškovi ce se naplatiti prinudnim putem.

Clanak 122.

Bliže propise o naknadi troškova prekršajnogpostupka donosi Vlada Zupanije.

XVI. IMOVINSKO-PRAVNI ZAHTJEVI

Clanak 123.

Oštecni može do donošenja prvostupanjskogrješenja o prekršaju podnijeti zahtjev za naknaduštete koja mu je pricinjena prekršajem. odnosnoda mu se vrati oduzeta stvar.

U rješenju o prekršaj u kojim je izrecena kaznaili zaštitna miera odlucuje se i o imovinsko-pravnom zahtjevu.

Clanak 124.

Imovinsko-pravni zahtjev raspravit ce se naprijedlog oštecene osobe u prekršajnom postupkusamo ako se time ne bi odugovlaci o prekršajnipostupak.

Clanak 125.

Prijedlog za ostvarivanje imovinsko-pravnogzahtjeva u prekršajnom postupku može podnijeti

Clanak 128.

U rješenju o prekršaju odredit ce se rok ukom je okrivljeni dužan naknaditi pricinjenu štetuodnosno vratiti stvar.

Rok za naknadu štete ne maže biti kraci od15 ni duži od 30 dana.

Rok za pavracaj stvari može biti kraci odroka utvrdenog stavkom 2. avag clanka.

XVII. DONOŠENJE I SAOPCENJE ODLUKE

Clanak 129.

Odluke u prekršajnom postupku dona se se uobliku rješenja ili naredbe.

Clanak 130.

Odluke se saopcavajuusmeno ako. su prisutne, aprijepisa ako su odsutne.

Kad je odluka usmeno saopcena. to ce senaznaciti u spisu predmeta, a osoba kojoj jesaopcenje ucinjeno potvrdit ce to svojim potpisom.

Na zahtjev zainteresirane osobe izdat ce seavjeren prijepis usmeno saapcene odluke.

Kad zainteresirana osoba zatraži prijepis odluke.rok za žalbu racuna se od dana dostave ovjerenogprijepisa odluke.

Clanak 131.

Odluke vijeca donose se poslije usmenogvijecanja i glasovanja.

Odluka je donesena kad je za nJu glasovalavecina clanava vijeca.

Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjemglasovanjem i glasuje posljednji i dužan je starati seda se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre.

Clanovi vijeca ne mogu odbiti glasovati opitanjima, koje pastavi predsjednik vijeca. ali clan



Str. 53 - Broj 2

r

r

VIjeCa koji je glasovao da se prekršajni postupakobustavi i ostao u manjini nije dužan glasovati okazni, a ako ne glasuje, uzet ce se kao da jepristao na glas koji je za okrivljenog povoljniji.

Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojimase glasuje, glasovi podijele na više razlicitihmišljenja tako da ni jedno od njih nema vecinu,razdvojit ce se pitanja i glasovanje ce se ponavljatidok se ne postigne vecina.

Ako se na nacin utvrden stavkom 4. ovogclanka ne postigne vecina, odluka ce se donijetitako što ce se glasovi koji su najnepovoljniji zaokrivljenog pribrojati glasovima koji su od ovihmanje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebnavecina.

Vijecanju i glasovanju mogu biti prisutni samoclanovi vijeca i zapisnicar.

XVIII. DOSTAVLJANJE PISMENA IRAZMATRANJE SPISA

1. Dostavljanje pismena

Clanak 132.

Pismena se dostavljaju preko pošte ili prekonadležne opcinske službe ili preko drugih tijela iliorganizacija ili neposredno u prostorijama suda kojivodi prekršajni postupak.

Pozivi radi saslušanja ili ispitivanja, odnosnoradi davanja pismene obrane, kao i sve odluke odcijeg dostavljanja tece rok za žalbu, dostavljaju seokrivljenom osobno.

Rješenje o prekršaju dostavlja se podnositeljuzahtjeva osobno ako je on fizicka osoba.

Clanak 133.

Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobnodostaviti ne zatece tamo gdje se dostavljanje imaizvršiti, dostavljac ce joj ostaviti kod jedne od osobanavedenih u clanku 134. ovog Zakona pismenoobavještenje da radi prijema pismena bude uodredeni dan i sat u svom stanu odnosno na svom

radnom mjestu.Ako i poslije dostave utvrdenim stavkom 1.

ovog clanka ovog dostavljac ne zatece osobu kojojse dostavljanje ima izvršti, postupit ce po odredbiclanka 134. stavak 1. ovog Zakona i time sesmatra da je dostavljanje izvršeno.

Na nacin utvrden stavkom 1. i 2. ovog clankadostavljaju se i odluke oštecenom za koje od danadostavljanja tece rok za žalbu.

Clanak 134.

Pismena koja nisu naznacena u stavku 2. clanka132. ovog Zakona dostavljaju se osobno, a uslucaju da se primatelj ne zatekne u stanu mogu sepredati nekom od njegovih odraslih clanovadomacinstva.

Ako se clanovi domacnstva iz stavka 1. ovogclanka ne zateknu u stanu, pismeno ce se predatisusjedu, ako on na to pristane.

Ako se dostavljanje vrši na radnom mjestuosobi kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba setu ne zatece, dostavljanje se može izvršiti osobikoja je zaposlena na istom mjestu ako ona pristaneprimiti pismeno.

Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismenoima dostaviti odsutna i da joj osoba iz stavka 3.ovog clanka zbog toga ne može pismeno na vrijemepredati, vratit ce se pismeno uz naznacenje gdje seodsutna osoba nalazi.

Clanak 135.

Ako okrivljeni ima branitelja sve odluke odcijeg dostavljanja tece rok za žalbu, dostavit ce sebranitelju, a ako okrivljeni ima više branitelja samojednom od njih.

Ako ošteceni ima zakonsko zastupnika ilipunomocnika, dostavljanje odluke iz stavka 1. ovogclanka ce se izvršiti njemu, a ako ih ima više samojedno od njih.

Clanak 136.

Potvrdu o izvršenom dostavljanju (dostavnicu)potpisuje primatelj i dostavljac.

Primatelj ce na dostavnici sam naznaciti datumprijema, s tim što se dan i mjesec prijema ispisujuslovima.

Ako je primatelj nepismen ili nije u stanjupotpisati se, potpisat ce ga dostavljac i na potvrdio izvršenom dostavljanju stavit ce napomenu zaštoje potpisao primatelja.

Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu,dostavljac ce to zabilježiti na dostavnici i naznacitidatum predaje, cime se smatra da je dostavljanjeizvršeno.

Clanak 137.

Kad primatelj ili odrasli clan njegovogdomacinstva u slucaju iz clanka 134. ovog Zakonaodbije primiti pismeno, dostavljac ce zabilježiti nadostavnici dan i sat i razlog odbijanja prijema, apismeno ce ostaviti u stanu primatelja ili uprostoriji gdje je on zaposlen, i time je dostavljanjeizvršeno.

Clanak 138.

Vojnim osobama, djelatnicima policije i djelat-nicima suvozemog i zracnog prometa dostavljanjepoziva vrši se preko njihovog zapovjedništva, odno-sno neposrednog rukovoditelja, a po potrebi, možese na taj nacin vršiti dostavljanje i ostalih pis-mena.

Osobama lišenim slobode dostavljanje se vršipreko uprave kaznenopopravne organizacije u kojojsu smješteni.

Str. 54 - Broj 2

Clanak 139.

NARODNE NOVINE


2. Sadržaj zahtjeva

3. ožujka 1997.

Državnom tijelu odluke i druga pismenadostavljaju se predajom pisarnici.

Dostavljanje poduzecima i drugim pravnimosobama vrši se predajom pismena osobiovlaštenoj za primanje pismena, ili radniku koji sezatekao u poslovnoj prostoriji.

Kad se vrši dostavljanje odluka kod kojih oddana dostavljanja tece rok, kao dan dostavljanjasmatra se dan predaje pisarnici tijela odnosnoosobi iz stavka 1. i 2. ovog clanka.

2. Razmatranje spisa predmeta

Clanak 140.

Podnositelj zahtjeva, okrivljeni i ošteceni, kaonjihovi zastupnici imaju pravo razmatratiprepisivati spise predmeta.

Razmatranje i prepisivanje pojedinih spisapredmeta može se dozvoliti i drugoj osobi koja zato ima opravdan interes.

Dok je postupak u tijeku, razmatranje iprepisivanje spisa dozvoljava sudac za prekršajekoji vodi postupak, a kad je postupak završenpredsjednik suda ili službena osoba koju onodredi.

Razmatranje i prepisivanje spisa može seuskratiti, ako bi se time ometalo pravilno vodenjepostupka.

Poslije izvedenih dokaza osobama iz stavka 1.ovog clanka, kao i svakoj drugoj sobi koja imaopravdan interes ne može se uskratiti razmatranjei prepisivanje spisa predmeta.

XIX. POKRETANJE I TIJEK PREKRŠAJNOGPOSTUPKA

1. Podnosite/i zahtjeva

Clanak 141.

Prekršajni postupak pokrece se na temeljuzahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupkamože podnijeti ovlašteno tijelo i ošteceni (u daljemtekstu: podnositelj zahtjeva).

Ovlaštena tijela, u smislu stavka 2. ovog clanka,su tijela uprave, policijske stanice ako ih za toovlasti rukovoditelj tijela unutarnjih poslova u cijemsu sastavu, ovlašteni inspektori ili ovlaštene osobekoje vrše inspekcijske poslove, javni tužitelj, kao i

~,!-vne osobe ~~ v~!~•.j~~~~g.~!L_~_._ciju:--.n.adlež."nostspaaa neposredno. izvršavanje ili. nadwr~zvr§Ylilllem::~'::K9j{ ~.~.:]~.>=:~EE~g!§:n;~rti~en.

Ako tijela iz stavka 3. ovog clanka ne podnesuzahtjev, za njegovo podnošenje ovlaštena suneposredno viša tijela.

Clanak 142.

Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupkasadrži:

1. osnovne podatke za okrivljenog (imeprezime, ime i prezime jednog od roditelja,mjesto i datum rodenja, mjesto stanovanja,ulica i broj i zanimanje), odnosno naziv isjedište okrivljene pravne osobe, a zaodgovornu osobu u pravnoj osobi i funkcijukoju obavlja u toj pravnoj osobi.

2. cinjenicni opis radnji iz kojih proizilazepravna obilježja prekršaja, vrijeme i mjestoizvršenja prekršaja i druge okolnosti potrebneda se prekršaj što bliže odredi;

3. pravnu kvalifikaciju prekršaja; "'""4. prijedlog o dokazima koje treba izvesti.

Ako zahtjev za pokretanje prekršajnog postupkane sadrži podatke iz stavka 1. ovog clanka vratit cese podnositelju da u odredenom roku otkloninedostatke.

U slucaju da podnositelj zahtjeva ne otkloninedostatke u odredenom roku, smatrat ce se da jeod zahtjeva odustao, pa ce se takav zahtjevrješenjem odbaciti.

Rok iz stavka 2. ovog clanka ne može bitikraci od tri ni duži od osam dana.

Kad zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka podnosi ošteceni, zahtjev ne morasadržavati pravnu kvalifikaciju prekršaja.

Protiv svih suucesnika, odnosno za sve

prekršaje pocnitelja, po pravilu, podnosi se jedanzahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

3. Pokretanje prekršajnog postupka "

Clanak 143.

Kad sud primi zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka ispitat ce da li postoje uvjetida se prekršajni postupak pokrene i o tome cedonijeti rješenje.

Clanak 144.

Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupkarješenjem ce se odbaciti ako se utvrdi da nepostoje uvjeti za pokretanje prekršajnog postupka.

Ne postoje uvjeti za pokretanje prekršajnogpostupka:

1. kad radnja opisana u zahtjevu nije prekršaj;2. kad postoje osnovi koji iskljucuju

odgovornost za prekršaj;3. kad je nastupila zastarjelost za pokretanje

prekršajnog postupka;4. kad je zahtjev podnijelo neovlašteno tijelo

odnosno osoba;



Str. 55 - Broj 2

5. kad se steknu drugi zakonski razlozi zbogkojih se postupak ne može pokrenuti nisprovoditi.

Clanak 145.

Rješenje iz stavka 1. clanka 144. ovog Zakonadostavit ce se podnositelju zahtjeva, a ošteceni cese obavijestiti da imovinsko-pravni zahtjev možeostvariti u parnici.

Clanak 146.

Kad sud na temelju zahtjeva za pokretanjeprekršajnog postupka ocijeni da je prekršaj premaokolnostima pod kojima je ucinjen malog znacaja iako nije prouzrokovao posljedice ili su posljediceneznatne, nece pokretati prekršajni postupak.

U slucaju iz stavka 1. ovog clanka rješenjemce se odbaciti zahtjev za pokretanje prekršajnogpostupka sa navodenjem razloga zbog kojih jezahtjev odbacen.

Rješenje iz stavka 2. ovog clanka dostavit cese podnositelju zahtjeva .

Clanak 147.

Ako sud ne odbaci zahtjev za pokretanjeprekršajnog postupka, donijet ce rješenje kojim seprekršajni postupak pokrece.

Rješenje iz stavka 1. ovog clanka sadržioznacenje osobe protiv koje se pokrece prekršajnipostupak i pravnu kvalifikaciju prekršaja.

Ako je zahtjev podnesen protiv više osoba iliza više prekršaja, u rješenju se moraju naznacitisve osobe i pravna kvalifikacija za sve prekršaje.

Nakon donošenja rješenja o pokretanjuprekršajnog postupka, postupak se dalje vodi poslužbenoj dužnosti.

Rješenje o pokretanju prekršajnog postupka nedostavlja se podnositelju zahtjeva ni okrivljenom.

Protiv rješenja iz stavka 5. ovog clanka žalbanije dozvoljena.

Postupak se vodi samo u pogledu onogprekršaja i protiv onog okrivljenog na koji seodnosi rješenje o pokretanju prekršajnog postupka.

Ako se u tijeku postupka dokaže da postupaktreba proširiti na koji drugi prekršaj ili protivdruge osobe, sud ce o tome obavijestiti ovlaštenotijelo.

Sud nije vezan za pravnu kvalifikaciju datu uzahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka odno-sno u rješenju o pokretanju prekršajnog postupka.

Clanak 148.

KacL sud donese rješenje o pokretanjuprekršajnog postupka ispitat ce da li su seostvarili uvjeti za donošenje rješenja u skracenompostupku u smislu odredba clanka 207. ovogZakona.

Clanak 149.

Ako sud ne donese rješenje o prekršaj u uskracenom postupku po odredbi clanka 207. ovogZakona poduzet ce radnje koje smatra potrebnimu cilju donošenja rješenja oprekršaju.

XX. MJERE ZA VOÐENJE PREKRŠAJNOGPOSTUPKA

1. Mjere za osiguranje prisustva okrivljenog

Clanak 150.

Mjere koje se mogu poduzeti prema okrivlje-nom za osiguranje njegovog prisustva i za uspješ-no vodenje prekršajnog postupka jesu: pozivanje.dovodenje, jemstvo i zadržavanje.

2. Pozivanje okrivljenog

Clanak 151.

Prisustvo okrivljenog u prekršajnom postupku. ....oSIgurava se nJegovIm pozIvanJem.

Pozivanje se vrši dostavljanjem poziva kojisadrži naziv suda, ime i prezime okrivljenog, nazivprekršaja koji mu se stavlja na teret, dan i sat,kao i mjesto gdje okrivljeni ima pristupiti inaznacenje da se poziva u svojstvu okrivljenog.

U pozivu kojim se okrivljeni poziva naznacitce se da li mora osobno pristupiti radi ispitivanjaili svoju obranu može dati pismeno.

Kad se okrivljeni poziva da osobno pristupi,jer je njegovo ispitivanje neophodno, u pozivu cese upozoriti da ce u slucaju neodazivanja bitidoveden.

Ako za utvrdivanje odgovornosti u prekršajnompostupku prisustvo okrivljenog nije neophodno, upozivu ce se upozoriti da ce rješenje oprekršajuu slucaju neodazivanja biti doneseno bez njegovogispitivanja.

Odredbe ovog clanka sukladno ce seprimjenjivati i na predstavnika pravne osobe.

3. Pozivanje svjedoka

Clanak 152.

Kao svjedoci pozivaju se osobe za koje jevjerovatno da mogu dati obavjesti o prekršaju i ookrivljenom, kao i o drugim važnim okolnostima.

Ošteceni se može saslušati kao svjedok.Svaka osoba koja se poziva kao svjedok dužna

je odazvati se pozivu, a ako ovim Zakonom nijedrukcije odredeno dužna je i svjedociti.

Clanak 153.

Pozivanje svjedoka vrši se dostavljanjem pisme-nog poziva u kome ce se navesti: ime i prezime i



3. ožujka 1997.

zammanJe svjedoka, vrijeme i mjesto dolaska,prekršajni predmet po kome se poziva, naznacenjeda se poziva kao svjedok i upozorenje oposljedicama neopravdanog izostanka.

Svjedok, koji se zbog starosti, bolesti ili teškihtjelesnih mana ne može odazvati pozivu, može sesaslušati u svom stanu ili tamo gdje se nalazi.

Kad se oštecni poziva kao svjedok u pozivu cese to naznaciti.

4. Pozivanje usmenim putem

Clanak 154.

Ako je pozivanje izvršeno usmenim putem, toce se u spisima zabilježiti.

Clanak 158.

Troškove dovodenja snosi dovedena osoba.

6. ]emstvo

Clanak 159.

Kad je prekršajni postupak pokrenut protivokrivljenog koji nema stalno prebivalište u Županijiili koji privremeno boravi u inozemstvu, kao i udrugim slucajevima kad postoji opasnost da bibjegom mogao izbjeci odgovornost za prekršaj, možese zahtijevati da položi jemstvo.

Jemstvo se ne može odrediti prije nego štookrivljeni bude saslušan i bez njegovog pristanka.

5. Dovodenje Clanak 160.

Clanak 155.

Kad se uredno pozvana osoba ne odazovepozivu. a svoj izostanak ne opravda, naredit ce senjeno dovodenje, ako je njeno prisustvo neophodno.

Dovodenje okrivljenog može se narediti samoako je u pozivu bilo naznaceno da mora osobnopristupiti.

Dovodenje okrivljenog može se narediti i bezprethodnog poziva ako ne može dokazati svojidentitet ili nema prebivališta, ili ako odlaskom uinozemstvo može izbjeci odgovornost za prekršaj.

Ako se uredno pozvani predstavnik okrivljenepravne osobe ne odazove pozivu, a svoj izostanakne opravda, naredit ce se njegovo dovodenje.

Dovodenje oštecenog može se narediti samoako je pozvan kao svjedok.

Clanak 156.

Jemstvo uvijek glasi na novcani Iznos.Visinu jemstva odreduje sudac za prekršaje s

obzirom na težinu prekršaja, osobne i obiteljskeprilike i imovno stanje okrivljenog.

Jemstvo se sastoji u polaganju gotovog novca,hartije od vrijednosti, dragocjenosti ili drugihpokretnih stvari vece vrijednosti koje se lako moguunovciti i cuvati, ili u stavljanju za iznos jemstvana nepokretna dobra osobe koja daje jemstvo, iliu osobnoj obvezi jednog ili više gradana da ce uslucaju bijega okrivljenog platiti utvrdeni iznosjemstva.

Clanak 161.

Ako okrivljeni pobjegne, rješenjem ce seodrediti da se vrijednost data kao jemstvo unesekao prihod Županije, odnosno opcine kojafinancira sud koji je donio rješenje o jemstvu.

Clanak 157.

Protiv vojnih osoba ili djelatnika policije necese izdavati naredba za dovodenje, vec ce se zatražitiod njihovog zapovjednika, odnosno rukovoditeljapolicijske stanice da ih sprovede.

Clanak 162.

Jemstvo se zadržava, po pravilu, do donošenjapravomocnog rješenja oprekršaju.

Ako je doneseno pravomocno rješenje oobustavi prekršajnog postupka položeno jemstvo cese vratiti.

Ako kažnjeni ne plati štetu ili troškoveprekršajnog postupka, utvrdeni iznos ce se naplatitiiz položenog jemstva, a ako položeni iznos nijedovoljan iz njega ce se prvenstveno naknaditiiznos štete.

Ako kažnjeni ne plati novcanu kaznu odnosnoutvrdeni iznos oduzete imovinske koristi, ponaplati štete i troškova prekršajnog postupka,naplatit ce se novcana kazna i utvrdeni iznosimovinske koristi iz položenog jemstva.

Ako kažnjeni ne pristupi izvršavanju kaznezatvora ili zaštitne mjere, ostatak jemstva ce se ucijelosti zadržati.

tijelaizvršavaju

izvršenje naredbese odnosi i poziva

dovodenje

Naredba za dovodenje izdaje se pismeno.Naredba sadrži ime i prezime osobe koju treba

dovesti, razlog zbog koga se nareduje dovodenje,službeni pecat i potpis suca za prekršaje kojinareduje dovodenje.

Naredbu za

unutarnjih poslova.Osoba kojoj je povjereno

predaje naredbu osobi na kojuje da s njom pode.

Ako osoba iz stavka 4. ovog clanka po naredbine postupi, tijelo unutarnjih poslova dovest ce jeprinudno.



Str. 57 - Broj 2

7. Zadržavanje

Clanak 163.

U prekršajnom postupku okrivljeni može bitizadržan do donošenja rješenja o prekršaj u usljedecim slucajevima:

1. ako se ne može utvrditi njegov identitet iliako nema prebivališta, a postoji osnovanasumnja da ce pobjeci;

2. ako odlaskom u inozemstvo može izbjeciodgovornost za prekršaj za koji je predvi-dena kazna zatvora;

3. ako je zatecen u izvršenju prekršaja za kojise može izreci kazna zatvora, a zadržavanjeje potrebno da bi se sprijecilo dalje vršenjeprekršaja.

Clanak 164.

O zadržavanju okrivljenog izdaje se naredba ukojoj se oznacava dan i sat kad je naredenozadržavanje kao i zakonski osnov zadržavanja.

Naredba o zadržavanju saopcava se okrivljenomuz potpis.

Clanak 165.

Zadržavanje okrivljenog može trajati najduže24 sata, u kom roku ce se ispitati okrivljeni idonijeti rješenje oprekršaju.

Clanak 166.

Sudac za prekršaje može narediti da se osobazatecena u vršenju prekršaja u pijanstvu, koja muje privedena zadrži dok se ne otrijezni, akor postoji opasnost da ce i dalje vršiti prekršaje.

U slucaju iz stavka 1. ovog clanka zadržavanjemože trajati najduže 12 sati.

Mjesto i nacin izvršenja mjere zadržavanjapropisat ce ministar pravosuda i uprave posebnimpravilnikom koji ce donijeti u roku od šestmjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Clanak 167.

obiteljske prilike, kakve škole je završio, da li imacin mladeg casnika, casnika ili vojnog službenika igdje se vodi u vojnoj evidenciji, da li ima imovinei od cega se izdržava, da li je osudivan odnosnokažnjavan i zašto, da li se protiv njega vodi krivicniili prekršajni postupak, a ako je maloljetan tko muje zakonski zastupnik, nakon cega ce se okrivljenomsaopci ti zašto se okrivljuje i pozvat ce se da navedesve što ima u svoju obranu.

Ako okrivljeni nece da odgovara, ili nece daodgovara na postavljena pitanja, poucit ce se datime može otežati prikupljanje dokaza za svojuobranu.

Prilikom ispItIvanja okrivljenom ce se omogucitida se u neometanom izlaganju IZjasni o svimokolnostima koje ga terete i da iznese sve cinjenicekoje mu služe za obranu.

Kad okrivljeni završi svoj iskaz, postavit ce muse pitanje ukoliko je potrebno da se popunepraznine ili otklone protivrjecnosti i nejasnoce unjegovom iskazu.

Clanak 169.

Ispitivanje okrivljenog treba vršiti uz poštovanjenjegove osobnosti.

Prema okrivljenom se ne smije upotrijebiti sila,prijetnja, obmana i druga slicna sredstva da bi sedošlo do njegove izjave ili priznanja.

Clanak 170.

Okrivljeni može biti suocen sa svjedokom ilidrugim okrivljenim ako se njihovi iskazi ne slažu upogledu važnih cinjenica.

Osobe iz stavka 1. ovog clanka ce se ispitati osvakoj okolnosti u kojoj se njihovi iskazi ne slažu injihovi odgovori unijeti u zapisnik.

Clanak 171.

Ako je okrivljeni gluh postavit ce mu se pitanjapismeno, a ako je nijem pozvat ce se da pismenoodgovara.

Ako se ispItIvanje osobe iz stavka 1. ovogclanka ne može obaviti na nacin utvrden stavkom

1. ovog clanka, pozvat ce se za tumaca osoba kojase sa okrivljenim može sporazumjeti.

Zadržavanje vojnevojno tijelo, ukolikodrukcije odredeno.

osobe može vršiti samo

posebnim zakonom nijeXXII. SASLUŠANJE SVJEDOKA

Clanak 172.

XXI. ISPITIVANJE OKRIVLJENOG

Clanak 168.

Okrivljeni se ispituje usmeno.Kad se okrivljeni prvi put ispituje, pitat ce se

za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime iprezime roditelja, godinu i mjesto rodenja, koje jenarodnosti, ciji je državljanin, zanimanje, njegove

Ne može se saslušati kao svjedok:

1. osobakojabisvoJImiskazomprovrijediladužnost

cuvanjaslužbeneilivOjnetajne,dok

Jenadležnotijeloneosloboditedužnosti; 2. branitelj

okrivljenogoonomeštomuJeokrivljeni

kaosvombraniteljupovJeno,osim ako to sam okrivljeni zahtijeva.



3. ožujka 1997.

Ako se osoba iz stavka 1. ovog clanka saslušabez prethodnog odobrenja, na njegovom iskazu nemože se zasnivati rješenje oprekršaju.

Clanak 173.

Oslobodeni su od dužnosti svjedocenja:

1. bracni drug okrivljenog;2. srodnici okrivljenog po krvi u pravoj liniji,

srodnici u pobocnoj liniji do treceg stupnjazakljucno kao i srodnici po tazbini do dru-gog stupnja zakljucno;

3. usvojenik ili usvojitelj okrivljenog;4. vjerski ispovjednik o onome što mu Je

okrivljeni ispovjedio.

Sud koji vodi prekršajni postupak dužan Jeosobe iz stavka 1. ovog clanka upozoriti da nisudužne svjedociti, a upozorenje i odgovor unose seu zapisnik.

Ako sud koji vodi prekršajni postupak nep()~tllri li smislu stavka 2. ovog clanka, pa osobuiz stavka 1. ovog clanka sasluša kao svjedoka, nanjenom iskazu ne može se zasnivati rješnje oprekršaju.

Osoba koja ima temelja uskratiti svjedocenjeprema jednom od okrivljenih oslobodena je oddužnosti svjedocenja i prema ostalim okrivljenim,ako se njen iskaz prema prirodi stvari ne možeograniciti samo na ostale okrivljene.

Clanak 174.

Svjedok nije dužan odgovarati na pojedinapitanja ako je vjerovatno da bi time izložio sebeili svog bliskog srodnika teškoj sramoti, znatnojmaterijalnoj šteti ili krivicnom gonjenju.

Clanak 175.

Svjedoci se saslušavaju pojedinacno i bezprisustva ostalih svjedoka.

Svjedok je dužan odgovore dati usmeno.Svjedok ce se prethodno opomenuti da je

dužan govoriti istinu i da ne smije ništa prešutitii upozoriti na posljedice davanja lažnog iskaza, asvjedok ce se i upozoriti da nije dužan odgovoratina pitanja iz clanka 174. ovog Zakona.

Poslije toga svjedok ce se pitati za ime iprezime, ime oca i godine starosti, mjesto rodenja,zanimanje, prebivalište i njegov odnos saokrivljenim i oštecenim.

Clanak 176.

Nije dozvoljeno postavljati takva pitanja ukojima je vec sadržano kako bi trebalo odgovarati.

Svjedok ce se uvijek pitati otkud mu jepoznato ono o cemu svjedoci.

Ako je svjedok gluh postavit ce mu se pitanjepismeno, a ako je nijem pozvat ce se da pismenoodgovara.

Ako se ispitivanje ne može obaviti na nacinutvrden stavkom 4. ovog Zakona, pozvat ce sekao tumac osoba koja se sa svjedokom možesporazumjeti.

Clanak 177.

Svjedoci se mogu suociti ako se njihovi iskazine slažu u pogledu važnih cinjenica.

Suocni svjedoci ce se o svakoj okolnosti zbogkoje se medusobno ne slažu, pojedinacno saslušatii njihov odgovor unijeti u zapisnik.

Istovremeno se mogu suocti samo dvasvjedoka.

Clanak 178.

Ako je potrebno da se utvrdi da li svjedokpoznaje osobu ili predmete, tražit ce se od njegaprvo da ih opiše i da navede znakove po kojimase razlikuju, pa ce mu se tek poslije toga pokazatiradi prepoznavanja, i to zajedno sa drugim njemunepoznatim osobama, odnosno, ako je to moguce,zajedno, sa predmetima iste vrste.

Clanak 179.

Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dode, aizostanak ne opravda, ili se bez odobrenja iliopravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba bitisaslušan može se kazniti novcanom kaznom do 30DEM.

Ako svjedok dode, pa pošto je upozoren naposljedice, odbije bez zakonskog razloga svjedociti,može se kazniti novcanom kaznom do 30 DEM, aako i poslije toga odbije svjedociti može se kaznitinovcanom kaznom do 60 DEM.

Rješenje o kazni unosi se u zapisnik.Žalba na rješenje o novcanoj kazni ne zadržava

izvršenje rješenja.Ako svjedok pristane svjedociti neposredno

nakon što mu je kazna izrecna, novcana kazna senece naplatiti.

XXIII. UVIÐAJ I VJEŠTACI

1. Uvidaj

Clanak 180.

Poslije opcih pitanja svjedok se poziva daiznese sve što mu je o predmetu poznato, a zatimce mu se postavljati pitanja radi provjeravanja,dopune i razjašnjenja.

Uvidaj se poduzima kad je zarazjašnjenje kakve važne cinjenicepotrebno neposredno opažanje.

utvrdivanje iliu postupku



Str. 59 - Broj 2

Clanak 182.

Ako je za utvrdivanje ili za ocjenjivanje nekevažne cinjenice neophodno strucno znanje kojim neraspolaže sud koji vodi prekršajni postupak, odreditce se vještak radi vještacenja.

Vještacenje se može povjeriti i strucnoj ustanovi(bolnici, kemijskoj laboratiji i dr.).

Vještak se odreduje odnosno vještacenje povje-rava pismenom naredbom.

izvoditi novI

koji su od

Uvidaj se može obavitivještaka.

2. Vještak

Clanak 181.

uz sudjelovanje Na zahtjev vještaka mogu sedokazi da bi se utvrdile okolnosti

važnosti za vještacenje.Vještak pregleda predmet vještacenja u prisustvu

suca koji vodi prekršajni postupak i zapisnicra, osimako su za vještacenje potrebna duža ispitivanja, iliako se ispitivanja vrše u ustanovama odnosnodržavnom tijelu ili ako to traže obziri morala.

Clanak 187.

Nalaz i mišljenje vještaka unose se po pravilu,odmah u zapisnik.

Izuzetno, od odredbe stavka 1. ovog canka,vještaku se može odobriti da naknadno podnesepismeno mišljenje u roku koji odredi sudac zaprekršaje.

Osoba koja se poziva kao vještak dužna jeodazvati se pozivu i dati svoj nalaz i mišljenje.

Ako vještak koji je uredno pozvan ne dode,izostanak ne opravda ili ako odbije vještaciti možemu se naložiti da naknadi prouzrokovane troškove,a može se i kazniti do 30 DEM.

Clanak 183.

Za vještaka se ne može odrediti osoba koja nemože biti saslušana kao svjedok, ili osoba koja jeoslobodena svjedocenja, kao i osoba prema kojoj jeprekršaj ucinjen, a kad je takva osoba odredena zavještaka, na njenom nalazu i mišljenju ne može sezasnivati rješenj

Službeno glasilo - Vlada Hercegbosanske županije · 2015. 11. 12. · (neuracunljivost )....

Documents

Transcript of Službeno glasilo - Vlada Hercegbosanske županije · 2015. 11. 12. · (neuracunljivost )....