Slobodna Bosna 994

8/15/2019 Slobodna Bosna 994

1/68

TERORIZAM NA KRAJU GRADA: RAJ-LOVAC NA JELENE

www.slobodna-bosna.ba

E K S K L U Z I V N OSB u Briselu

JE LIMOLENBEEK EVROPSKA

MAO^A?!


2/68


3/68

SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDIVRTOGLAV USPON SDA-ovogMILJENIKA MIRSADA KUKI]AKineska kompanija DEC uskoropo~inje izgradnju termoelektrane uBanovi}ima, a ova najve}a poslijeratnainvesticija u BiH, vrijedna milijardu KM,obavijena je velom tajne

TEROR U RAJLOVCUZLOÎN NA KRAJU GRADAIako je Tuìteljstvo BiH prije sedamdana naloìlo opse`nu istragu oubojstvu dvojice vojnika, NEDELJKARADI]A i ARMINA SALKI]A, usarajevskom prigradskom naseljuRajlovac, jo{ se uvijek samo naga|aza{to je ENES OMERAGI]hladnokrvno pucao u pripadnikeOruànih snaga BiH, da li je imaopomaga~e, kako je do{ao do oru`ja;na{a novinarka otkriva {to se u srijedunave~er de{avalo na mjestu zlo~ina,kakva je konfuzija nastala jer se ~elnicipolicijskih agencija, dok je jo{ trajala

potjera za naoruànim bjeguncem,nisu mogli usuglasiti da li je posrijediteroristi~ki ~in ili kazneno djeloubojstva, koje su dokaze istraìteljiprona{li u Omeragi}evoj ku}i

DEMOKRATSKA FRONTAGODINU DANA POSLIJEOD IZBORNOG TRIJUMFA DOSMJENE MINISTARAMasovna smjena ministara izDemokratske fronte, koja je zapo~elaprije mjesec dana imenovanjem njihovihnasljednika u federalnoj Vladi, anastavljena ovog tjedna u Sarajevskom iZeni~ko-dobojskom kantonu, bit }ezavr{ena 10. decembra, kada }e bezfunkcija ostati dvojica (do)ministara uVije}u ministara BiH, SLAVKO

MATANOVI] i EMIR SULJAGI];i mada je neslavni zavr{etakkratkotrajne vladavine DF-a bioo~ekivan, poslije vi{e krupnih politi~kihproma{aja, diletantskih poteza io~evidnog nesnalaènja spramneuporedivo perfidnijih koalicijskihsaveznika iz SDA, gubitak pozicija ve} jedoveo do ozbiljnih unutarstrana~kihsukoba i frakcijskih podjela

KNJIGA KOJA JEZABRANJENA U SRBIJIKO IMA PRAVO DA OGOLI SRPSKOGPREMIJERAKnjiga „Svaka ~ast Vu~i}u“, poznatogbeogradskog novinara SLAVI[ELEKI]A, u kojoj su sabrane gotovo svenajupe~atljivije izjave koje je tokom svogdvodecenijskog bavljenja politikom daodana{nji premijer Srbije, nepoèljna je uSrbiji; autor ove knjige za “SlobodnuBosnu” govori o cenzuri u srbijanskimmedijima, saradnicima premijera Srbijekoji svakodnevno proizvode afere,Vu~i}evoj posjeti Srebrenici i njegovojpotrebi da dobije priznanje iz regiona

EKSKLUZIVNO IZ BRISELAKO SU BELGIJSKI ISIL-ovciMasovna vi{ednevna policijska akcijau Briselu, koja je uslijedila nakon teror-isti~kih napada u Parizu, a kojom jeparaliziran ìvot u belgijskoj i evropskojprijestolnici, otvorila je pitanje musli-manske zajednice u ovoj zemlji.Suradnik “SB” pi{e iz kojeg se socijalnog i vjerskog miljea regrutirajupotencijalni teroristi za kojima je belgijska policija posljednjih dana tragala

SLUÂJ ZDRAVKA MAMI]ASLOM NOGOMETNOG IMPERATOPonovno pritvaranje ZDRAVKAMAMI]A, gazde zagreba~kog„Dinama“, i njegovog sina MARIJAnekolicine njegovih suradnika iposlovnih suradnika, prema najavampoznavatelja prilika u Hrvatskoj mogbi ozna~iti po~etak kraja dugogodi{nnajmo}nijeg ~ovjeka hrvatskognogometa i vode}eg regionalnogsportskog menadèra. Na{ novinar jesa sugovornicima, sportskim radnicimmenadèrima iz BiH koji su poslovalMami}em rasvijetlio njegove poslovna{oj zemlji

26.11.2015. I SLOBODN BOSN

SLOBODNA BOSNAnezavisna informativna revija

IZDAVA^Pres-Sing d.o.o. Sarajevo

Glavni i odgovorni urednik:Senad AVDI]Predsjednik Upravnog odbora:Asim METILJEVI]

Direktor:Erbein RE[IDBEGOVI]

Ure|uje redakcijski kolegij

NovinariSuzana MIJATOVI], Mirha DEDI],

Nidžara AHMETA[EVI], Mirsad FAZLI],Dino BAJRAMOVI],

Maja RADEVI]

Grafi~ki urednik:Edin SPAHI]

DTP:Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI]

Lektor:Sedina LONÂRI]

Sekretar redakcije:Edina MU[OVI]

Marketing i prodaja:Amela [KALJI]e-mail: [email protected]

Fotografija:Milutin STOJÊVI], Mario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni:444-041, 262-630, telefaks:444-895

Adresa:êkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034 - Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213BOR BANKA d.d. 1820000000147912

MOJA BANKA d.d.137-042-60011444-55

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasMinistarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod redbrojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazova

nauke, kulture i sporta od 12.6.2001.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju.

PDV broj 200333040003e-mail: info slobodna-bosna.ba

SADR@AJ www.slobodna-bosna.b

4

24

28

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini

Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

32


4/68SLOBODN BOSN I 26.11.2015.4

U NOVEMBRU BI]E UDECEMBRUZa rekonstrukci-ju Vije}a mini -

stara BiH nemadovoljno ruku uParlamentu BiHIako najavljena, na posljednjojsjednici Predstavni~kog domaParlamenta BiH, po~etkomsedmice, nije razmatranarekonstrukcija Vije}a ministara BiH,koju je inicirao predsjedavaju}iVije}a ministaraDenis Zvizdi}.

U opozicionim strankama kruèglasine kako unutar vladaju}eve}ine nema suglasnosti okosmjene du`nosnika DF-a koji su,prema mnogim ocjenama, korektnoobavljali povjereni posao.No, kako Slobodna Bosna doznaje,SDS se pomirio s ~injenicom da }eSBB zamijeniti DF, a stvarni razlogzbog kojeg je rekonstrukcija Vije}aministara pomjerena za 10.decembar krije se u ~injenici da se~ak pet zastupnika iz FederacijeBiH nije pojavilo na sjednici „zbogranije preuzetih obaveza“. (M.S.)

Potpuno je jasno da je famozni plan oru{enju Dodika napisan u kabinetu pred-sjednika RS-a, no nije jasno kako Dodikov propagandni {tab ni za deset godina vlastinije uspio smisliti ni{ta originalnije i inteli-gentnije od komunisti~kog kli{ea o neprija-telju koji stalno rovari i ba{ nikada nespava.

Mladi banjalu~ki intelektualac Sr|anPuhalo javno je pozvao Dodika da, ako imadokaze, “uhapsi bagru koja ho}e nelegalnoi nasilno da preuzme vlast”.

-Ako nema{ takve dokaze, prestani danas zaje*ava{ i posveti se rje{avanju prob-lema koji mu~e obi~nog gra|aninaRepublike Srpske, a koje Vlada RepublikeSrpske ne zna i ne moè da rije{i, a to su su:nezaposlenost, male plate i penzije, nevi-

|ena korupcija i kriminal, lo{e zdravstvo i

{kolstvo, mali natalitet i odlazak mlanapisao je Puhalo.

Sli~nu poruku Dodiku uputio je i NDP-a Dragan âvi}.

- Djelovanje opozicije u RepubSrpskoj protiv politike Milorada Donije podrivanje sistema i to {to smo pnjih ne zna~i da smo protiv RepuSrpske - rekao je âvi}.

Dodikova pani~na konstrukcijsubverzivnoj sprezi doma}ih pla}enikstranim centrima mo}i, uslijedila je nupada inspektora SIPA-e uPavlovi} bankoja je pod mutnim okolnostima krediDodikovu kupovinu vrijednih nekretnBeogradu. Dodikov je problem u tom je istragu u ovom slu~aju preuTuìla{tvo BiH nad kojim nema kontro

(E.Hodì

POZADINA FAMOZNOG PLANA O RUŠENJU DOD

MINI MARKET

MISTERIOZNI ARAN@MANPavlovi} banka je pod mutnim okolnostima kreditirala Dodikovu kupovinu vrijednih nekretninau Beogradu

Upad SIPA-e u Pavlović

banku uzdrmao Dodika

Denis Zvizdi}


5/68

FOTO NEDJELJE MILUTIN STOJÊVI]


IN MEDIAS TRESJesu li Biden iôvi} bili naistom sastankuu Zagrebu?Ameri~ki potpredsjednikJoe Biden{okirao je tro~lano Predsjedni{tvoBiH svojom izjavom kako jezabrinut situacijom u BiH. Govorena zagreba~kom sastanku liderabalkanskih dràva, Joe Biden jepored ostalog rekao kako je “BiHprimjer zastoja procesa” te da je“narod BiH zaustavljen na putunapretka zbog sporosti svojih

~elnika”.Bidenova ocjena nikako se nepodudara s posljednjim Izvje{tajemEvropske komisije, koji je najboljiposljednjih desetak godina i u komse hvali nova dinamika reformskogprocesa u BiH, potaknuta britanskonjema~kom inicijativom.Suprotno ocjeni ameri~kogdopredsjednika, predsjedavaju}iPredsjedni{tva BiHDragan ôvi}rekao je u izjavi za TV1 da je “BiHZagrebu predstavljena bolje u

odnosu na druge zemlje jugoisto~ne Evrope”!? (M.S.

MINI MARKET

Dan državnosti BiH - 51%

Dragan ôvi}


6/68

ČETVRTAK,19. NOVEMBAR

Pratim sve {to mediji, portali pi{u osino}njem uàsu u Rajlovcu u kojem jelokalno vehabisti~ko ~udovi{te ENESOMERAGI] zvjerski strijeljao bespomo}nevojnike Oruànih snaga BiH NEDELJKARADI]A i ARMINA SALKI]A. Posebnu pa`nju obra}am na porodi~ni backgroundteroriste Omeragi}a. Njegov otac, koji zasebe priznaje da je i sam u mladosti bio„prili~no nesta{an“, kaè da ni mrvicu ne àliza sinom koji se nakon {to ga je okruìla policija raznio bombom u obiteljskoj ku}i, alida iskreno, najdublje àli za `rtvamanjegovog svirepog zlo~ina. Otac Omeragi}ne zna kako se njegov sin „navukao naradikalni islam“, iako stanuju u istoj ku}i, ali,dodu{e, uop}e ne komuniciraju. Jedino {to jeocu ukazivalo da je sin „prevrnuo“ bilo je {toga je vrije|ao i napadao kad se „babo vratiku}i pijan“ ili kad ga vidi sa pivom u ruci.Otac sumnja da je od njegovog sina Enesa

zlikovca mogao napraviti njihov zet,Muhamed Meco, mu` njegove k}erke, koji jeod ranije poznat organima gonjenja kao„bezbjednosno interesantna li~nost“. Taj bizet Meco, kaè otac, njegovog sina, do ju~er sitnog kriminalca i probisvijeta, mogaoindoktrinirati, „navu}i na radikalizam“,napraviti krupnog teroristu i ubicu nedu`nihvojnika.

Mislim da je prili~no neutemeljena, pa inepravedna kritika koja se od sino}moè ~utina ra~un obavje{tajne zajednice u BiH da nijena vrijeme locirala, markirala Omeragi}a itako preduprijedila njegov zlo~ina~ki pohod.Ako njegov otac, koji stanuje na drugom

spratu obiteljske ku}e, nije pojma imtreba mu vjerovati, ~ime mu se bavi i zasin koji ìvi sprat niè, kako je to mznati, recimo, Obavje{tajno-sigurnslu`ba (OSA)? Je li OSA mogla ubinsajdera na druènja teroriste Omeragnjegovog zeta Mece, kada su seindoktriniraju}i rituali odvijali u intimobiteljskom krugu.

Uostalom, vratimo se na dva teroriszlo~ina koja su se tokom ove godine deParizu. Prvi od njih, pokolj u redasatiri~kog ~asopisa „Charlie Hebd planiran je i izveden u gotovo „kuradinosti“, u zavjereni~koj obitelj„manufakturi“ dvojice bra}e koja }e na biti likvidirana nakon masovne potjenakon posljednjeg zlo~ina u Parizu polic pohapsila roditelje i bra}u bombsamoubica koje je smatrala, u najmanju odgovornim, ako ne i sau~esnicimteroru... Sve to potencijalnu prevenoperativni rad obavje{tajnih zajedlimitira i ~ini skoro pa nemogu}im.

Ako bismo parafrazirali tezu sta

dobrog Marxada je „porodica osnovna }dru{tva“, ne bismo mnogo pogrije{ili, nne potcjenjuju}i tzv. {iri kontekst, ako bkazali da je u modernom svijetu „poroosnovna teroristi~ka }elija dru{tva“...

PETAK,20. NOVEMBAR

Samo budala jutros u pola sedam, n{to su aktuelni ko{arka{ki prvaci svGolden State Warriorsi prvo poluvrije protiv sjajnihLA Clippersa gubili 21 razline bi ugasio televizor i oti{ao na zaslu

po~inak. Ja, me|utim, jok, ostao sam buSLOBODN BOSN I 26.11.2015.6

RAJ-LOVAC NA JELENPorodica je osnovna

teroristi~ka }elija dru{tva

Nema medija (u Srbiji, a išire) u kojem posljednjihdana dvadesetu godišnjicuDaytona nisu komentiraliotac i sin, profesor NENADKECMANOVIĆ i književnik

VLADIMIR KECMANOVIĆ.Trebao bi se naći nekidovitljiv, lucidan novinar pazamoliti barem jednog odKecmanovića, najbolje bibilo obojicu, da kažu kojupametnu o značaju, ilibeznačaju ZAVNOBiH-a. Akoni zbog čeg drugog, ondabarem zato što je zasjedan-

jem u Mrkonjić Gradu pred-sjedavao, ne Clinton, nitiChirac, ne Izetbegović, niti

Milošević, nego njihove gorelist doktor iz Bijeljine;VOJISLAV KECMANOVIĆÐEDO. A, opet, ove kojidanas slave Dan državnosti,BAKIRA IZETBEGOVIĆA iekipu oko njega koja sepoziva na „državnopravnikontinuitet“, valjalo bipriupitati zašto se usred rataulica na Koševu prestalazvati Vojislava KecmanovićaÐede i postala NusretaŠišića Dede?!


7/68

do kraja, do pola osam, èle}i se neposrednouvjeriti kako je mogu}e da „Warriorsi“izgube. I, naravno, nisu izgubili, pobijedilisu. Na~in na koji igraju „Warriorsi“ jefascinantan, ima{ osje}aj da se oni na parketuzabavljaju, da ne kaèm zajebavaju, da sve toskupa ne shvataju ozbiljno, a kamolisudbonosno. Njihovi treneri Steve Kerr(proslavljeni igra~ zvjezdanihChicago Bullsa ) i Luke Walton(odli~ni „lakerovac“)sve to toleriraju jer zbog takvog pristupa netrpi disciplina, dapa~e, igraju odgovornokoliko i lijepo. STEPHEN CURRY najbolji je igra~ ne samo ovih „Warriorsa“, negocijele NBA lige u posljednjoj deceniji, ali nijeniti èli biti lider, na diktatorski egocentri~nina~in na koji je to u „Bullsima“ bioMICHAEL JORDAN.

Dana{nji „Golden State Warriorsi“ kojinisu izgubili niti jednu od 16 utakmica (nitividim na~in na koji bi mogli ikada izgubiti)neobi~no me podsje}aju na „Jugoplastiku“ sakraja 80-ih godina. Neka to bude skromnimoj doprinos obiljeàvanju 70-te obljetnicevelikog splitskog kluba!

SUBOTA,21. NOVEMBAR

Zastade mi dah kada sam ne{to prije podne promijenio tv kanal i „pre{altao“ se naRadio Televiziju Srbije. Puca se na svestrane, pravi rat se vodi u zgradi nekada{njePalate Federacije na Novom Beogradu,unutra bespomo}no leì na desetine tijela, naekranu u lijevom gornjem uglu pi{e„U@IVO“. Nekoliko mi je minuta trebalo dauhavizam da je posrijedi neka antiteroristi~kavje`ba Vu~i}eve policije i vojske kojutelevizija direktno prenosi!? Ki{a pada izdrveta, iz kamena, ali antiteroristi~ke jedinicenastavljaju nemilosrdni obra~un sateroristima, na kopnu i na vodi, u vozovima,avionima...

Nekada se u biv{em nedemokratskom, pomalo policijskom reìmu, dok jo{terorizam nije bio ni lokalna, a kamoliglobalna po{ast, takva vje`ba nazivala„Ni{ta nas ne smije iznenaditi“. Pa kadavrijeme nije i{lo na ruku organizatorima, oni bi obavijestili javnost: „Vje`ba Ni{ta nas nesmije iznenaditi odgo|ena je zbog ki{e“...

NEDJELJA,22. NOVEMBARU povodu dvadeset obljetnice Daytona,

malo-pomalo se odoma}ilo, u{lo ne samo unarodnu predaju nego i u oficijelni politi~ko-znanstveni diskurs, kako je u Daytonuokon~an rat, koji je, kako reko{e neku no}autori emisije „OKO“ na RTS-u, po~eo„pucnjem u srpskog svata na Ba{~ar{iji“, prvog marta 1992. godine. Zanimljivo da setoj „{koli mi{ljenja“ pridruùje i kolumnistazagreba~kog „Ve~ernjaka“, istog onoga listakoji godinama dokazuje, prili~no uvjerljivo ita~no, da je rat u Bosni i Hercegovini po~eo

barem pola godine ranije: pokoljem hordi predvo|enih Jugoslovnskom narodnomarmijom nad najmanje 30 hrvatskih civila uhercegova~kom selu Ravno.

U tom smislu mi je zanimljivo bilove~eras gledati intervju MILANA KUÂNAna slovena~koj televiziji, a povodom knjigekoja je o njemu ovih dana objavljena uSloveniji. Odgovaraju}i na pitanje zbog ~ega je u trenucima osamostaljenja Slovenije bio pretjerano popustljiv i nepotrebno takti~an pregovaraju}i sa JNA, iako su radikali uSloveniji traìli nemilosrdan razlaz, Ku~an, jedini preìvjeli iz „velike {estorke“republi~kih lidera, kaè sljede}e:

„Jugoslovenska narodna armija je priznavala samo Josipa Broza Tita kao svogvrhovnog komandanta. Nakon Titove smrti,JNA je formalno bila pod zapovjedni{tvomkolektivnog Predsjedni{tva SFRJ, me|utimsu{tinski je ona funkcionirala kaosamostalna, mo}na sila bez ikakve civilnekontrole. Na 14. kongresu Saveza komunistaJugoslavije, imali ste delegate {estrepubli~kih komunisti~kih partija i delegacijukomunista JNA, kao potpuno samostalnurigidnu, militantnu frakciju. Oni su tadanama rekli, bez okoli{anja, da ako serepubli~ka komunisti~ka rukovodstva neuspiju dogovoriti o budu}nosti (zajedni~ke!)dràve, tada }e vojska samostalno ponuditisvoje rje{enje, a to je zna~ilo rat. Njima jefalila teritorija i falila im je formalna politi~ka za{tita, koju im je ponudioSlobodan Milo{evi}. Zbog toga je neko ko je jako dobro poznavao tu strukturu, a ja sam je jako dobro upoznao borave}i i rade}i uBeogradu, morao biti krajnje delikatan,strpljiv, ponekad i popustljiv u pregovorima

sa tom nekontrolisanom vojnom silom koja je pani~no tra ìla teritoriju na kojoj }e seodràti.”

I to je najbolje i najpreciznije obja{njenje po~etka svih ratova na prostoru biv{e SFRJ;kakvi srpski svatovi, kakve hrvatskeZENGE, kakva U^K, kakvi bakra~i!

PONEDJELJAK,23. NOVEMBAR

Fotografije predsjednice Skup{tine SrbijeMAJE GOJKOVI] koja je tokom prijateljske posjete Iranu mrtva-hladna obukla hid àb,

tradicionalni, da ne ka èm obavezni ènskimodni detalj miliona Iranki, s pravom su uzape}ak gurnule selfie sa balkanske svadbedecenije izme|u Kebinog malog i SEVERI- NE KOJI] KEBARE. Knjì evnica BILJA- NA SRBLJANOVI] je zgroèna porukamakoje zamotana Maja Gojkovi} {alje liberal-nim iranskim hanumama guraju}i ih, kakokaè, „natrag u kavez“.

No, iranske doma}ine odu{evila jeGojkovi}eva, biv{a djevojka i ratna partnerica BRANISLAVA GAVRILOVI]ABRNETA, ~etni~kog vojvode i ozbiljnogratnog zlo~inca iz Vukovara i sa Grbavice. Zao~ekivati je da bi se iranske vlasti vrlo skoro

mogle obratiti dràvnom vrhu Srbije, m~ak izravno Gojkovi}kinom strana~komALEKSANDRU VUÎ]U sa ozbiljnzahtjevom da imzamota (za ponijeti ) po{alje {to vi{e ovakvih slobodousuradnica i politi~arki op}enito...

UTORAK,24. NOVEMBAR

Kad god se desi neki veliki belateroristi~ki napad na vojnike u Rajlov jedan od najve}ih u posljednje vrijodmah se oglasi, raskokoda~e GORSALIHOVI], glavni dràvni tuìtelj, tvrdkako je to jo{ jedan dokaz kako t„kadrovski oja~ati Tuìteljstvo BiH“. (Uu vrijeme zlo~ina u Rajlovcu Salihnaravno nije bio u BiH, nego u nedalekom inostranstvu na stru~usavr{avanju). Problem sa Tuìla{tvomuop}e nije {to je ono kadrovski neekipizaposleno je tamo 40-ak tuìteljaenormnim pla}ama, frka je ta {to svega~etvero-petero na svojim ple}ima kompletan tuìla~ki posao dok osogromna ve}ina, statiraju, ne rade ni{ta

Upoznao sam jednom, ~ini mi se, na ili, prije }e biti u kafani dràvnu tuìteGORDANU BOSILĴ I] i ostavila jemene dojam pristojne, u~tive gospo|e.nije neva`no, ali mnogo mi je va`nije bilne znam niti jedan predmet u kojem jezastupala optu`nicu. Ovih dana se tuìteBosilj~i} àli kako je `rtva krimina plja~ka{a, koji su joj ukrali autom provalili u stan. Ne zna koji su njimotivi, jer, kako ona kaè, „nikome sezamjerila“. Nije, prema tome probTuìteljstva BiH manjak tuìtelja nego vnjih koji se nikada nikom nisu zamjerilisebe èle dovesti u takvu priliku!

SRIJEDA,25. NOVEMBAR

Nema medija (u Srbiji, a i {ire) u k posljednjih dana dvadesetu godi{nDaytona nisu komentirali otac i profesor NENAD KECMANOVIknjièvnik VLADIMIR KECMANOVTrebao bi se na}i neki dovitljiv, lucnovinar pa zamoliti barem jednog

Kecmanovi}a, najbolje bi bilo obojicukaù koju pametnu o zna~aju, ili beznaZAVNOBiH-a. Ako ni zbog ~eg druonda barem zato {to je zasjedanjeMrkonji} Gradu predsjedavao, ne Clintoniti Chirac, ne Izetbegovi}, niti Milo{evnego njihove gore list doktor iz BijelVOJISLAV KECMANOVI] \EDO. opet, ove koji danas slave Dan dràvnBAKIRA IZETBEGOVI]A i ekipu njega koja se poziva na „dràvnoprkontinuitet“, valjalo bi priupitati za{tusred rata ulica na Ko{evu prestala Vojislava Kecmanovi}a \ede i post Nusreta [i{i}a Dede?!



8/68SLOBODN BOSN I 26.11.2015.8

ZA KIM ZVONA ZVONENasljednik Ka~avende,vladikaHrizostom,kazniosve{tenikaSlavka Panteli}aVladika Eparhije zvorni~ko-tuzlanskeHrizostom, koji stoluje uBijeljini, kaznio je sve{tenikaSlavku Panteli}a iz Pura~i}a kod

Tuzle koji je crkvenim zvonimaispratio preminulog hodù i svogprijateljaMehmeda Mohorovi}a.Panteli} se potom pridruìodènazi i kasnije izjavio da jezvonima èlio da se oduì svomdugogodi{njem prijatelju koji jedolazio na svaku sahranu u ovommjestu. Panteli} je ovom gestomodu{evio region, ali ne i episkopaHrizostoma, naslijednika vladikeKa~avende. Hrizostom je naimedao nalog da se Panteli} premjesti

iz parohije Pura~i}ke u ê~avu kodTesli}a. I to nakon jedanaest godinaslu`bovanja na Ozrenu.Panteli} je premje{taj doìvio kaokaznu vladike Hrizostoma.

(M.D.)

MINI MARKET

Po~etkom novembra Vije}e ministaraBiH imenovalo je Pericu Stani}a namjesto direktora Dràvne agencije zaistrage i za{titu (SIPA) ~ime je prekinutakratkotrajna strahovlada \ure Kneèvi}akoji je na mjestu vr{ioca du`nostidirektora SIPA-e proveo tri mjeseca. Naime, dolaskom na mjesto v.d. direktoraSIPA-e, aktuelni zamjenik direktoraKneèvi} donio je naredbu kojom sesvako ka{njenje na posao policijskihslu`benika, uklju~uju}i i onozanemarljivo od svega nekoliko sekundi,

najo{trije sankcionisalo. Po naredKneèvi}a, koja vi{e ne vaì, za samo mjeseca desetak policijskih slu`beniSIPA-e disciplinski je odgovaralo zbka{njenja na posao, a kazne su se kretod pismene opomene do 15-postotnumanjenja mjese~ne plate. Kneèvi}ovom svojom naredbom stekao brojkriti~are u redovima SIPA-e, ali se o pokazala prili~no efikasnom s obziromsu njegove kolege masovno po~dolaziti na posao prije slu`benog po~eradnog vremena! (M.F.)

ŠIJE MI GA ÐURA

Prekinuta tromjesečnastrahovlada zamjenika direktora

SIPA-e Ðure Kneževića

Tuìla{tvo BiH zavr{ilo je istragu okomilionske plja~ke u Bobar banci. Unarednim danima na optu`nici zamalverzacije, po svemu sude}i na}i }e seSneàna Vujni}, direktorica Investiciono-razvojne banke RS-a, Slavica Injac,direktorica Agencije za bankarstvo RS-a,ali i korisnici nevra}enih kredita dobijenih po politi~koj liniji. Na spisku osumnji~enihnalaze se brojne istaknute li~nosti iz

politi~kog i javnog ìvota RS-a. Oni }e bitioptuèni za pri~injenu {tetu od preko 280miliona maraka. U radnoj verziji izvje{tajautvr|eno je da za prijavljene postoji sumnjada su po~inili krivi~na djela zloupotrebeslu`benog poloàja ili ovla{}enja. SlavicaInjac }e odgovarati jer ni{ta nije preduzelada sprije~i propast banke, a Sneàna Vujni} jer je na ra~unima banke svjesno dràlanovac iako je znala da }e banka propasti. Na pitanja istraìlaca zbog ~ega je dràlanovac na ra~unima Bobar banke, a znala jeda }e propasti i kako je mogu}e da IRB RS-a za samo 24 sata odobrila i isplatila petmiliona maraka osobi bez ikakvogobezbje|enja, Sneàna Vujni} nije imalaodgovora. Branila se suzama!

( M.D.)

KANI SUZO, IZDAJICE

Direktorica IRB-a SnežanaVujnić rasplakala se na

saslušanju u Tužilaštvu BiH

Vladika Hrizostom


9/68

PROET CONTRA


PARA NA PARUK}i Hasanaêngi}a primaladvije stipendije -Kantonalnevlade i fonda„Bo{njaci“Iako se obitelj predsjednika SaboraIslamske zajednice BiHHasanaêngi}a ubraja me|u imu}nije, dokse o pravoj vrijednosti imovineglavnog ratnog logisti~ara jo{ uvijsamo naga|a, ~ini se kako para

nikada nije dosta. Tako se jedna odêngi}eve tri k}erke, uspje{nastudentica sarajevskog PravnogfakultetaHalisa êngi} {kolovalauz pomo} stipendije koju je, jo{prije tri godine, dobila od VladeKantona Sarajevo.Studentica Halisa êngi} je, jednako tako, bila i stipendisticaFonda „Bo{njaci“, premda u BiH,zasigurno, ima na stotine vrijednihdobrih studenata kojima jefinancijska pomo}, ipak, potrebnij

(S.M.

MINI MARKET

SA[AMAGAZINOVI]Predsjednik Glavnog

odbora SDP-a BiH

NESarajevo je prema vaè-}im ustavima glavni gradBosne i Hercegovine, Fe-deracije BiH i RepublikeSrpske. Smatram da tone treba mijenjati i onikoji misle druga~ije treba- ju objasniti javnosti svojenamjere.

ZLATKO HURTI]Ekonomski stru~njak

NENe podràvam s obziromna velike tro{kove koje bito iziskivalo, ali i ~injenicuda je Vlada u opera-tivnom smislu funkcioni-rala i iz Sarajeva.

FADILAMEMI[EVI]

Predsjednica Dru{tva zaugroène narode

NENe podràvam ideju prese-ljenja Vlade FBiH u Mostar jer bi time ugradili jo{ jedankamen~i} u mozaiku skupenefunkcionalne dràve ka-kva je BiH. Mi{ljenja samda bi se trebali zaloìti zafunkcionalnu i manje skupudràvu.

BESIMA BORI]^lanica Predsjedni{tva

SDP-a

NENe vidim ni jedan razlog dase to dogodi. Kada bih vidjelada su se HDZ i SDA dogovo-rili o statusu Mostara, mo`dabih tada vidjela smisao tog

prijedloga.

SLAVICAJOSIPOVI]Zastupnica u

Zastupni~kom domuPFBiH

DAPodràvam ideju da seVlada Federacije preseli uMostar jer ima smisla da uMostaru bude smje{tenonajmanje pola institucija. Nataj na~in oja~at }e se pozi-cija sjedi{ta ̀ upanija u Fede-

raciji.ALEKSANDAR

HR[UMUrednik talk-showa„Zabranjeni forum“

NENe podràvam ideju da sepreseli u Mostar jer sve tekozmeti~ke promjene sluèkako bi glasa~i imali dojamda se ne{to “radi” za njih,alidaleko je to od toga! Bliè

se izbori!

Podržavate li ideju da se Vlada

Federacije preseli u Mostar?

Priredila: Ma{a ]osi}

Hasan êngi}


10/68

Po~etkom sedmice u Banovi}ima

ugovorena je najve}a ino investi-cija u BiH nakon rata, vrijednavi{e od 1,5 milijardi konver-tibilnih maraka, ako zanemarimo

Potemkinova sela na~elnika Trnova IbreBerila, koji najavljuje izgradnju najve}egturisti~kog grada u ovom dijelu Evrope,vrijednog skoro ~etiri milijarde KM. No, za

razliku od turisti~kog grada na podru~juTrnova ~ija je izgradnja krajnje neizvjesna,investicija u Banovi}ima zasnovana je narealnim temeljima, uz sto procentnufinansijsku garanciju Vlade Federacije BiH.

PO UZORU NA STANARE Naime, direktor Rudnika Banovi}i

Munever êrgi} po~etkom sedmice potpisao je ugovor s kineskom korpo-racijom Dongfang Electric Coprporation(DEC ) o izgradnji termoelektrane kapa-citeta 350 MW po sistemu „klju~ u ruke“,

~ija }e izgradnja ko{tati blizu milijKM. Tako|er, êrgi} je potpisao i ugovkineskomExim bankom, koja }e kreditirizgradnju termoelektrane, uz stoprocefinansijsku garanciju Vlade Federacije

Podizanjem novog termobloka u Bvi}ima otvara se prostor za izgracementare vrijedne 500 miliona KM, se tehnolo{ki veè uz termoelektranukoristi njene nus proizvode.

Na po~etak izgradnje termoelektraBanovi}ima ne}e se dugo ~ekati. Kinkorporacija DEC upravo zavr{ava i

SLOBODN BOSN I 26.11.2015.10

SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

Pi{e: ASIM METILJEVI]

Kineska kompanija DEC uskoro počinje izgradnju termoelektrane u Banovićima ova najveća poslijeratna investicija u BiH, vrijedna milijardu KM,

obavijena je velom tajne

KAKO JE MO]NIK IZBANOVI]AMIRSAD KUKI

POSVA\AO SDA I DF!?

NAJVE]A INVESTICIJA NAKON RATA Kinezi u Banovi}ima grade termoblok vrijedan milijardu KM


11/6826.11.2015. I SLOBODN BOSN

VRTOGLAV USPON SDA-ovog MILJENIKA MIR

Kuki} se nametnuo kao stvarni gospodarenergetskog sektora

ENERGETSKI MAG IZ SJENEMirsad Kuki} nametnuo se kao glavniautoritet u energetici


12/68

dnju identi~nog termobloka u Stanarimakod Doboja i samo }e se preseliti na novogradili{te u Banovi}ima, kako je i planirano puno prije formalne objave tendera proteklegodine. Banovi}ki privredno-politi~kidvojac, Munever êrgi}, direktor Rudnika,i Mirsad Kuki}, predsjednik lokalneorganizacije SDA, koji su istovremeno imanjinski suvlasnici Rudnika Banovi}i, jo{ prije ~etiri godine uspostavili su kontakte skineskom korporacijom DEC i preciziralidetalje velikog posla koji }e naknadno„pokriti“ papirima i osigurati politi~ku podr{ku.

RASPAD KOALICIJEU tom klju~u treba traìti uzroke

definitivnog raspada koalicije SDA i DF-a prije nekoliko mjeseci. Partneri su sesukobili oko kontrole nad energetskimresursima: Demokratka fronta @eljkaKom{i}atraìla je punu kontrolu nad ovimsektorom „od vrha do dna“, no partijska baza SDA u Tuzlanskom kantonu, kojomsuvereno upravlja Mirsad Kuki},ultimativno je zahtijevala (i dobila!) ~elnu poziciju u Elektroprivredi BiH, kako bi seosigurala nesmetana realizacija velikog projekta u Banovi}ima.

Svi rudnici u Federaciji BiH posluju uokviru Elektroprivrede BiH i svi su ustoprocentnom vlasni{tvu dràve. Izuzetak jesamo Rudnik Banovi}i, najvredniji rudnik ucijeloj BiH, koji posluje izvanElektroprivrede BiH i nalazi se u mje{ovitomdràvnom i privatnom vlasni{tvu u omjeru67 naspram 33. Te{ko je pouzdano utvrditi

kako je najvredniji rudnik u BiH ostao „vansistema“ no posve je izvjesno da iza ovetajnovite operacije stoje Mirsad Kuki} injegovi politi~ki pokrovitelji iz SDA, jo{ izvremena kada je najve}om bo{nja~kom partijom rukovodio Sulejman Tihi}. Nijetajna da je Kuki} uìvao punu Tihi}evuza{titu, ali je manje poznata ~injenica da je povla{teni status stekao preko Tihi}evog brata kome je u Banovi}ima omogu}iounosne poslove s preprodajom uglja.

Taj dio biznisa odnedavno kontroliraNedàd Brankovi}, biv{i federalni premijer i jedan od bliskih prijatelja aktuelnog {efa

SDA Bakira Izetbegovi}a.Mo}ni tajkun iz Banovi}a Mirsad Kuki}

otvoreno se protivio partnerstvu SDA i DF-a,izme|u ostalog, i zbog Damira Be}irovi}a,najblièg suradnika @eljka Kom{i}a.Damirov otac je Hasan Be}irovi}, federalniministar energetike za vrijeme SDP-oveAlijanse za promjene, koji je 2001. godinesmijenio Kuki}a s ~ela Rudnika Banovi}i.Kuki} se pla{io da }e Be}irovi} junior krenuti stopama svoga oca i da bi ukona~nici mogao ugroziti Kuki}evzakulisni dogovor s Kinezima oko izgrad-nje termoelektrane.

SLABE TA^KE ARAN@MANA Naime, Kuki}ev aran`man s Kinezima

ima nekoliko slabih ta~aka zbog kojih bi semogao ne samo problematizirati nego i

oboriti. Sporan je naime privatni kapitala u rudniku Banovi}i, pod kontrKuki}a i êrgi}a, koji }e postati suvlai u budu}oj termoelektrani bez i jeuloène marke. Investicija je pokrivgarancijom Vlade Federacije BiH i tvjerovatno jedinstven slu~aj u cijelojda neka Vlada garantuje privatni biDodu{e, Vlada je dala garanciju RudBanovi}i, u kome ima ve}inski vlasudio, ali je u isto vrijeme dala garancmalim dioni~arima koje zastupa MKuki}!

Sporna je i garantirana cijena st budu}e termoelektrane u Banovi}ima,se drì u najstroòj tajnosti jer je navo20 posto vi{a od cijene elektri~ne enekoju isporu~uje TE Tuzla, a nije p jasno ni pod kojim uvjetima je uzet kkineske Exim banke.

Najuì vrh SDA, u kojem se posljednjeg strana~kog kongresa nalMirsad Kuki}, zbog „mira u ku}i“namjerava problematizirati aran`msklopljen u Banovi}ima. Dapa~e, aktuelnog vodstva SDA Kuki} uìvastatus kakav je uìvao za vrije prethodnog lidera Sulejmana Tihi}a.


SVI PREDSJEDNIKOVI LJUDI

Energetski stru~njaci upozoravaju daRudnik Banovi}i ne moè snabdijevatidvije elektrane uljem: onu u Tuzli i budu}uu Banovi}ima. Kapacitet rudnika je oko1,5 miliona tona, a dvjema elektranama

treba najmanje 3,2 miliona tona.Pri tome treba imati na umu ~injenicu da

je blok 6 u TE Tuzla projektovan za ugalj izBanovi}a i ne moè koristiti ugalj (lignit) izostalih rudnika tuzlanskog bazena.

MANJAK UGLJA, VI[AK ELEKTRANA

Hoće li TE Banovići ugroziti Tuzlu

Banovi}i spadaju u najja~a upori{taSDA. U ovoj op}ini najve}a bo{nja~kastranka u pravilu osvaja od 60 do 70 postoglasova. Sve klju~ne poluge op}inskevlasti u rukama su Mirsada Kuki}a, madau formalno-pravnom smislu on sam neobavlja ni jednu funkciju u izvr{noj vlasti.

Njegova golema politi~ka mo}prozilazi iz ekonomske mo}i Rudnika ko~ini ekonomsku ki~mu cijele op}ine.Rudnik Banovi}i upo{ljava oko 3.000radnika i ve} dulje od deceniju posluje sneto profitom u rasponu od pet do desetmiliona KM godi{nje.

BANOVI]KI BAN

Nekontrolirana moć Mirsada Kukić

RAZLAZ ZBOG ENERGETIKESDA i DF sukobili su se oko kontrole nad energetskim resursima


13/68

MUP Republike Srpske usaradnji sa Interpolom Njema-~ke intenzivno prikupljainformacije o Draganu Vu~e-ti}u, nekada{njem direktoru

banjalu~kog preduze}aNikola Tesla isavjetniku za investicije predsjednika RS-a

Milorada Dodikakoji je preko preduze}aNikola Tesla Gmbhu Bedburgu izvla~iomilione maraka iz Republike Srpske.

U krivi~noj prijavi protiv Vu~eti}a, koji je nestao bez traga, stoji da je zloupotrijebioslu`beni polo`aj i izvr{io poslovnu prevarukojom je preduze}u «Nikola Tesla» d.o.o.iz Banje Luke nanio {tetu od 1,1 milionmaraka. Vu~eti} je poslovnu prevarionapravio u periodu od 9. oktobra 2012. do24. marta 2014. godine tako {to je firmi«Nikola Tesla Gmbh» iz Kelna omogu}iosticanje protivpravne imovinske koristi od500.175 maraka.

Vlada RS-a je 2012. godine Vu~eti}a postavila za direktora novoosnovanogdr`avnog preduze}a „Nikola Tesla“ koje jetrebalo da „zaposli 2.000 radnika“ u tekstil-noj industriji i preporodi Hercegovinu, alisve je na kraju ostalo na praznoj pri~i. IRB je “Nikoli Tesli” dao kredit od pet milionamaraka, a komercijalne banke 12 miliona,me|utim, preduze}e je napravilo milionskegubitke. Vu~eti} je raznim mahinacijamaizvla~io pare iz ove firme.

On je po projektu Elektromobil izvr{ioisporuku robe i usluga preduze}u “NikolaTesla Gmbh” iz Kelna, a istovremeno preduze}e “Nikola Tesla” iz Banje Lukeopteretio izdaju}i mjenice u njeno ime i nanjen teret. Kao garanciju da }e preduze}eiz Kelna ispuniti preuzete obaveze, Vu~eti} je bio odgovorno lice u oba preduze}a.Protivno statutu Vlade RS-a kao ve}inskogvlasnika «Nikole Tesle» iz Banje Luke,osnovao je istoimeno preduze}e u Njema~koj.

Policija je otkrila da je Vu~eti} 15.marta 2014. godine sa ra~una „NikolaTesla“ Banja Luka izvr{io devizno pla}anjefirmi „Nikola Tesla“ Keln, a kao osnovnaveo isporu~eni agregat za hidrauli~nu

presu za projekat Elektromobil. Zatim je tih49.051 euro iskoristio da plati obavezesvoje privatne firme „Prof. Vu~eti}“.Policija je do{la do dokaza da je „NoviJel{ingrad“ platio pun iznos firmi „Prof.Vu~eti}“, me|utim Vu~eti} je poslao faktu-ru i „Nikoli Tesli“ Banjaluka da izvr{eavansno pla}anje te iste ma{ine u iznosu od49 hiljada eura za projekat Elektromobil,{to je i pla}eno. Ovo je bio model po kojem je Vu~eti} izvukao milione maraka iz RS-a.

Vlada RS-a je 25. marta pro{le godinesmijenila Vu~eti}a s direktorske pozicije, alinikada nije zvani~no objavila zbog ~ega.Mnogo ranije, 2010. godine, Ministarstvocivilnih poslova BiH na ~ijem ~elu se nalazioSredoje Novi} izbrisalo je Vu~eti}a izevidencije dr àvljana BiH. MUP RS-aintenzivno vodi istragu o Vu~eti}evimmahinacijama. Me|utim, istraga je dovela dosaznanja da je on bio formalni direktor u banjalu~koj firmi «Nikola Tesla», a da su

su{tinski ovu firmu kontrolisali minfinansija RS-a Zoran Tegeltijai njegov zMilan Keserovi}. Ministar Tegeltija je svog Keserovi}a postavio za zamjenika direktovoj firmi, a Vu~eti}u navodno stavio do zda se «posveti» svom poslu u NjemaKeserovi}, koji je jedno vrijeme bio zamdirektora, po svemu sude}i je znao da se niz ovog preduze}a nekontrolisano izvla Njema~ku. Istraga MUP-a RS-a obuhvaKeserovi}a i N.N. lice izUniCredit banBanjaluka, a rije~ je o nenamjens prebacivanju novca sa eskro ra~una na rfiktivnih kompanija u inostranstvu.

Javno preduze}e «Nikola Tesla»dana prodaje kancelarijski namje{taj j prinu|eno da se iseli iz moderne poslozgrade u centru Banje Luke u kojonalazi i IRB RS-a. Milione koji su ne po svemu sude}i, ne}e vratiti Vu~eti}Vlada Republike Srpske, budu}i da suministri i sami upleteni u ovu plja~ku.

S K A N D A L N E D J E

Pi{e: MIRHA DEDI]

Istraga MUP-a RS-a o mahinacijama Dodikovog odbjeglog savjetnikDragana Vučetića dovela do Ministarstva finansija RS-a

Zet ministra Tegeltije bio zamjenikDragana Vučetića u propaloj državnoj

firmi „Nikola Tesla“

FINANSIJSKE AKROBACIJE DODIKOVOG SAVJETNIKA Iz firmeNikola Tesla , ~iji je direktor bio Dragan Vu~eti}, nestalo je 17 miliona maraka



14/68SLOBODN BOSN I 26.11.2015.14

TEROR U RAJLOVCU

Iako je Tužiteljstvo BiHprije sedam dana naložiloopsežnu istragu oubojstvu dvojice vojnika,NEDELJKA RADIĆAi

ARMINA SALKIĆA, usarajevskom prigradskomnaselju Rajlovac, još seuvijek samo nagađa zašto

je ENES OMERAGIĆhladnokrvno pucao upripadnike Oružanihsnaga BiH, da li je imao

pomagače, kako je došaodo oružja; naša novinarkaotkriva što se u srijedunavečer dešavalo namjestu zločina, kakva jekonfuzija nastala jer sečelnici policijskihagencija, dok je još

trajala potjera zanaoružanim bjeguncem,nisu mogli usuglasiti dali je posrijedi terorističkičin ili kazneno djeloubojstva, koje su dokazeistražitelji pronašli uOmeragićevoj kući

BOSANSKOHERCEGOVA^DOPRINOS GLOBALNOM

TERORIZMU

NAPAD NA VOJSKU JE NAPAEnes Omeragi} je u srijedu nave~erautomatsku pu{ku i iz svoje ku}e u Sokolje krenuo prema kasarni u Rajsvoje je `rtve odabrao nasumi~no,samo zato {to su nosili vojnu unifor


15/68

Pro{lo je sedam dana otkako jeEnes Omeragi}u sarajevskom prigradskom naselju Rajlovacubio Nedeljka Radi}ai ArminaSalki}a, ali se jo{ uvijek samo

naga|a za{to je 34-godi{nji mladi} izsusjedstva hladnokrvno pucao u dvojicuvojnika Oruànih snaga BiH. Iako je izTuìteljstva BiH istu ve~er (u srijedu, 18.novembra) naloèna opse`na istraga, astravi~an zlo~in okvalificiran kaoteroristi~ki ~in, i dalje nije poznato da li je

Omeragi} sam odlu~io da napadne vojili ga je netko instruirao, da li je i pomaga~e, ili je djelovao na svoju rkako je do{ao do oru`ja, tko ga je obu~ puca... Poseban tim istraìtelja Dràagencije za istrage i za{titu (SIPA) do je, kako nezvani~no saznajemo, isklmogu}nost da je motiv ubojstva bio os prirode, odnosno, da je Enes Omeragiu bilo kakvoj sva|i sva|i sa svoj`rtvama. Nedeljko Radi} i Armin Salki bez sumnje, stradali samo zbog toga jnosili uniforme Oruànih snaga BiH, dnjihov kolega D̀evad Ljukovac, trenesu|ena Omeragi}eva `rtva, preìzahvaljuju}i prisebnosti voza~a autogradskog prijevoza.

OMERAGI] JE CILJAO VOJNDosada{nja policijska rekonstruk

doga|aja pokazala je da je Omeragikrvavi pohod krenuo u srijedu nave~er19.30 sati, kada je u blizini kasaOruànih snaga BiH u Rajlovcu isp prve rafale. Na snimcima s video nadnajprije se ~uje pet-{est pucnjeva, a psu kamere zabiljeìle kako Enes Omerulazi u kladionicuPet plus , koja se nalaz blizini kasarne.Slobodna Bosna je vobjavila da su u tom trenutku u kladio pored nesretnih vojnika, bile tri osradnica Nura V., Murat H. i kinesdràvljanin Xie Y., koji su s Radi}emSalki}em veselo }askali i ne slute}i {tse sprema. „U jednom momentu Nurarekla da napolju neko puca minutu kau kladionici se pojavio momak s a

matskom pu{kom“, kazao nam je svjedzlo~ina, obja{njavaju}i da se EOmeragi}, prije nego {to je otvorio palsmjeru dvojice vojnika, okrenuo pr„civilima“ i naredio im da legnu na Nakon {to je u Nedeljka Radi}a i ArSalki}a ispalio vi{e hitaca, Omeragiza{ao iz kladionice i nastavio puDruga dvojica svjedoka ispri~ali su poda se pomahnitali ubica s uperenautomatskom pu{kom tada uputio pdvadesetak metara udaljenom autob


ZLOÎN NA KRAJU G

Radnica u kladionici je vojnikeupozorila da vani neko puca,minutu kasnije se na vratima

pojavio naoruàni Enes Omeragi}i ispalio rafal u Nedeljka Radi}a

i Armina Salki}a

AVU

Pi{e: SUZANA MIJATOVI]


16/68

GRAS-a, u kojem se nalazio vojnik DèvadLjukovac. No, kako se voza~ brzo sna{ao iugasio svjetla, Ljukovac je pro{ao samo salak{im ozljedama, nastalim od krhotinastakla s prozora, po kojima je Omeragi}sasuo jo{ jedan rafal. Premda su svjedocikrvavog zlo~ina odmah pozvali policiju,Enes Omeragi} je uspio pobje}i prijedolaska prve patrole MUP-a KantonaSarajevo.

Izvori bliski istrazi otkrivaju da su

prestravljeni o~evici policajcima kazali tko je ubojica, budu}i da su Omeragi}a, koji jeìvio u obli`njem naselju Sokolje, poznavali odranije. Kako su, istodobno, policajci upozoreni da je napada~ naoruàn, pozvano je poja~anje. Najprije su stiglisarajevski specijalci, pa pripadniciFederalne uprave policije i, na koncu,istraìtelji iz Odsjeka za borbu protivterorizma i Jedinica za specijalnu podr{kuSIPA-e. U to je vrijeme, me|utim, na terenu jo{ bila prava konfuzija jer se policajci nisumogli usuglasiti o kakvom se kaznenomdjelu radi. Dok su, naime, komesar MUP-aKantona Sarajevo Vahid ]osi} i deùrnakantonalna tuìteljica @eljka Radovanovi}tvrdili kako nema govora o terorizmu i da je posrijedi kazneno djelo ubojstva, njihovesu kolege iz drugih policijskih agencijaotvoreno aludirali da je situacija znatnoozbiljnija. Naga|anja je prekinuo dràvnituìtelj D̀ ermin Pa{i} koji se na mjestuzlo~ina pojavio istu no} i preuzeo daljuistragu u svoje ruke.

Tada je dogovoreno da kriminalisti~kitehni~ari MUP-a Sarajevskog kantonazavr{e uvi|aj u kladionici, dok su specijalciopkolili Omeragi}evu obiteljsku ku}u gdje

je lociran u kratkom roku, za nekoliko sati.Ubojicu, ipak, nisu uhapsili ìvoga, jer seEnes Omeragi}, prije nego {to su pripadnicispecijalnih jedinica upali u ku}u, raznioru~nom bombom. Na mjestu gdje jeokon~ao ìvot nije ostavio puno tragovakoji bi pomogli policijskim istraìteljima darazumiju {to je ili tko je natjerao mladog~ovjeka da na svirep na~in presudi i sebi idrugima.

PU[KA, BOMBE, CRTE@I ISIL-aU skromnom su domu Enesa Omeragi-

}a inspektori prona{li automatsku pu{ku smetkom u cijevi, jednu ru~nu bombu i

ostatke druge bombe koju je, kako pretpostavlja, sam aktivirao. Na|en okvir od automatske pu{ke na kojem jenapisano „Allahu ekber“, te nekoliko n blokova s crteìma koji veli~aju I Njegov otac [ahin Omeragi}, koji ìvi istoj ku}i, na prvom katu, priznao policijskim istraìteljima da sa sinom bio u najboljim odnosima. Nesretn~ovjek kazao da je njegov sin ranije problema sa drogom, da ga je zbog skra|a privodila policija, ali da je narko prestao konzumirati prije dvije godnakon ~ega se okrenuo vjeri. Tadaispri~ao je [ahin Omeragi}, nastali


TEROR U RAJLOVCU

TRAGIÂN KRAJ DVOJICE PRIJATELJA Nedeljko Radi} i Armin Salki}

SVJEDOK ZLOÎNA „U jednom momentu Nura je rekla da napolju neko puca, minutukasnije u kladionici se pojavio momak s auto matskom pu{kom“


17/68

problemi, jer ga je sin po~eo kritiziratisvaki put kada bi vidio da pije alkohol.Otac nije znao odgovoriti ni sa kim seEnes Omeragi} druìo nakon {to se razi{aosa starim prijateljima, niti je primijetio dasu u njegovu ku}u dolazili novi ljudi. Iakosa suprugom i djecom ìvi na istoj adresi, policiji od pomo}i nije bio ni Enesov bratRamo Omeragi}, koji je, ba{ kao i otac[ahin, bio {okiran nakon {to su spacijalciopkolili njihovu ku}u u ulici IbrahimaPerviza. Na koncu je [ahin Omeragi}rekao da je Enes kontaktirao samo sasestrom i zetom Muhamedom Mecom, zakojeg je vrlo brzo utvr|eno da jesljedbenik selefijskog pokreta i da je bio

pod policijskom istragom prije hap{Rijada Rustempa{i}aiz Bugojna, poslosu|enog na ~etiri i pol godine zatvzbog kaznenog djela terorizma. Fede policajci su Muhameda Mecu uhaps prolje}e 2008., ali je u nedostatku ~vdokaza na slobodu pu{ten nekomjeseci kasnije. NovinariFederaltelevizije su objavili da je Muhamed M2013. boravio u Siriji, te da se u BiH vkrajem iste godine. Policijski izvori, otvrde da je Meco pro{le godine, navotrebao otputovati u Medinu (SaudiArabija), avionom preko Istanbula, amu turske vlasti zabranile ulazak u driz nepoznatih razloga?!Inspektori SIPsu Muhameda Mecu priveli na saslu{dan poslije ubojstva dvojice vojnikanaredbi Suda BiH pretresena je njeku}a u sarajevskoj op}ini Stari Godakle su izuzeti mobilni telefon i ra~Policijski su istraìtelji prona{li i moEnesa Omeragi}a, ali provjere njegovih kontakata jo{ nisu zavr{ene

TAJNA DRU@ENJA SA SELEFAko je, me|utim, suditi prema epil

teroristi~kog napada na Policijsku stau Zvorniku koji se dogodio 27. apkada je 24-godi{nji mladi} Nerdin Ibri}isela Ku~i} Kula ubio jednog i rdvojicu policajaca, inspiratori i monalogodavci posljednjeg zlo~ina Rajlovcu, vjerojatno, nikada ne}e otkriveni. Ni Ibri}, kao ni Omeragi}, bili evidentirani u Obavje{tasigurnosnoj agenciji BiH (OSA) radikalizirane osobe, niti su deklarirani sljedbenici selefijskog u~mladi} iz Zvornika nije imao ~ak policijskog dosjea. Obojica su odrasla jednog roditelja - Nerdinu Ibri}u je ubijen u ratu, majka Enesa Omeragi}izvr{ila saoubojstvo, ni jedan ni drugiimali stalnog posla. Zajedni~ko im jesu posljednje mjesece ìvota proveintenzivnom druènju sa selefijam Nerdin Ibri} se zbliìo s AvdulahoHasanovi}emnakon {to se ovaj vratiosirijskog rati{ta, i K asimom Mehidi}e jo{ jednim samozatajnim organizatovjerskih kruòka u okolici KalesiZvornika, dok istraga tek treba otkrikim se, u zadnjih pola godine, sastEnes Omeragi} koji je, po svoj pr„regrutiran“ na istovjetan na~in. Nnapada na Policijsku stanicu u Zvornikojem je Ibri} ubijen, Hasanovi} i Mesu uhap{eni po nalogu Tuìteljstva Bali su mjesec dana kasnije oslobo|Iako je utvr|eno da su bili u stalnkontaktima s Ibri}em, ~vrsti doka povezanosti Avdulaha Hasanovi}Kasima Mehidi}a sa teroristi~kim ~nisu prona|eni.


ZLOÎN NA KRAJU G

Na|en je i okvirod automatskepu{ke na kojem

je bilo napisano„Allahu ekber“,

te nekolikonota-blokova scrteìma koji veli~aju ISIL

OÊVI I SINOVIIako su ìvjeli u istoj ku}i, [ahin Omeragi}nije znao sa kim se njegov sin Enes druì

SPA[AVANJE VOJNIKA LJUKOVCA Tre}a, nesu|ena Omeragi}eva `rtva, trebao je bitiDèvad Ljukovac, kojeg je spasio voza~ GRAS-a


18/6826.11.2015. I SLOBODN BOSN

OD IZBORNOG TRIJUMFA DO SMJENE

KOLIKO SU KOM[I]A KO[TALI SULJAGI] I BAJROVI]Emir Suljagi} i Reuf Bajrovi} bili su, prije samo godinu dana, najbli`i

suradnici @eljka Kom{i}a - prvi je na preporuku strana~kog {efa kandidiranza bo{nja~kog ~lana Predsjedni{tva BiH, drugom je dato na upravljanje

najva`nije ministarstvo u federalnoj Vladi


19/68

Primorca iz [irokog Brijega i BakiraAlispahi}a iz Sarajeva), a na drugojgeneralni tajnik stranke i delegat u Domunaroda Parlamentarne skup{tine BiH SifetPodì} i njemu bliski ~lanovi kojima se,opet, spo~itavalo da su bliski SDA. Ranijesmo pisali da su u dobrim politi~kim, ali i privatnim relacijama s kadrovima SDA, pored Sifeta Podì}a, i zastupnica uParlamentu BiHHanka Vajzovi}, biv{ifederalni ministar rada i socijalne politikeMilan Mandilovi} i ovoga tjednasmijenjena ministrica rada i socijalne politike u Vladi Kantona Sarajevo K arolinaKara~i}. U sredini se, opet, na{ao predsjednik stranke @eljko Kom{i} koji je,kako se ~ini, sve do Prvog strana~kogkongresa poku{avao balansirati izme|udvije unutarstrana~ke frakcije, kada su~lanovi stranke sami odabrali nove ~elnike.

Nakon {to je zavr{en izbor novogstrana~kog vodstva, ispostavilo se da Emir Suljagi} i Reuf Bajrovi} nisu ni na jednojrukovodnoj poziciji, nego su, zajedno sdvadesetak ostalih ~lanova, imenovani uPredsjedni{tvo DF-a. Podsjetimo, tako|er,da su Suljagi} i Bajrovi}, prije samo godinudana, bili najbliì Kom{i}evi suradnici - prvi je na preporuku strana~kog {efakandidiran za bo{nja~kog ~lanaPredsjedni{tva BiH, drugom je dato naupravljanje najva`nije ministarstvo ufederalnoj Vladi. Istodobno je Sifet Podì}zadrào mjesto generalnog tajnika stranke,Samer Re{idat je jedan od potpredsjednikaDF-a, a Milan Mandilovi} je me|u ~etirizamjenika predsjednika Glavnog odbora

Gorana Bulaji}a, doskora ministra prostornog ure|enja u Vladi Zeni~ko-dobojskog kantona.

STRANA^KE KOLEGEPROTIV SIFETA POD@I]A

Prema informacijama iz izvora bliskih~lanovima DF-a, unutarstrana~ka raspod- jela pozicija, ali i gubitak povjerenja me|u brojnim kolegama, silno je uzdrmao EmiraSuljagi}a i Reufa Bajrovi}a, koji su novesaveznike prona{li u nekolicini federalnihzastupnika. Prvi se javno, na svomFacebook profilu, oglasio zastupnik Demokratske fronte u federalnomParlamentu D̀evad Adèm, reagiraju}i na pro{lotjedno hap{enje ratnogzapovjednika Prve vi{egradske brigadeArmije BiH Ahmeta Sejdi}a. „Znam da }eme moji sugra|ani pitati kako to da ovopi{em a da moj partijski kolega podrì~etni~kog vojvodu Nikolu Popla{ena.Kunem vam se Bogom da moja rukanikada ne}e krenuti ka ruci generala SifetaPodì}a. Nisam ja taj koji je pozvan da musudi i spo~itava ono {to je napravio alijesam onaj za koga je izvjesni Sifet Podì}pro{lost”, napisao je zastupnik Adèm,

premda je Podì} nekoliko dana ranijeizjavio kako ga je stid i da je pogrije{iokada je podrào imenovanje NikolePopla{ena za ~lana Upravnog odboradràvne Agencije za razvoj visokogobrazovanja. Zanimljivo je, me|utim, da je upravo Sifet Podì} ranije lobirao da seDèvad Adèm izabere u strana~koPredsjedni{tvo. Suljagi} i Bajrovi}, kakodoznajemo, zamjeraju @eljku Kom{i}u dase posljednjih mjeseci distancirao od pojedinih strana~kih suradnika, da najvi{evremena provodi s na~elnikom sarajevske

op}ine Centar D̀evadom Be}irevi}emiSamerom Re{idatom (navodno suRe{idatovi kumovi bra~ni par Feridi SanjaMu{i}, koji su izabrani u Glavni odbor

DF-a), a da kadrovsku politiku stravodi Sifet Podì}. Za Podìumirovljenog generala Armije BiHopet spekulira da je u bliskim odnosimSDA, preko vojne i rodbinske linije, i iz tog razloga bio najè{}i protivraskida koalicije. Sifet Podì} podsjetimo, do po~etka rata bio zamkomandanta Vojne policije JNAsarajevskoj kasarni Viktor Bubanj i nj je pretpostavljeni bio general FikrMuslimovi}, koji je i dalje iznimutjecajan u SDA. S obiteljske je st

Podì} vezan sa prvim ro|akom Nezimoef. Halilovi}em Muderrisom, imamomdàmiji Kralja Fahda u Sarajevurukovodiocem Ureda za had` Rija


DEMOKRATSKA FRONTA GODINU DANA POSLIJE

STRANA^KE I OBITELJSKE VEZEPartijske kolege optuùju Sifeta

Podì}a da je u bliskim relacijamasa utjecajnim ~lanovima SDA


20/68

Islamske zajednice u BiH i bliskimsuradnikom Hasana êngi}a. Navodno suupravo ro|ak Muderris i Hasan êngi}svojedobno bili najzaslu`niji za nagli uzlet

u vojni~koj karijeri Sifeta Podì}a.Premda je sve doskora bio jedan od

njegovih najbliìh suradnika i savjetnik uuredu ~lana Predsjedni{tva BiH, od @eljka

Kom{i}a se, barem prema tvrdnjstrana~kih kolega, distancirao i DamBe}irovi}.

PRIZNANJE DAMIRA BE]IROAktualni zastupnik DF-a u Parlam

BiH nedavno je u intervju za onmagazin@urnal priznao da u Demokratsfronti imaveliki broj ljudi bez politi~iskustva, idolopoklonika i biografa lidrugih stranaka, poltrona, ali i ~lanovasu toj stranci pristupili po zadatku.

„Iskreno mislim da smo slabiji negsmo bili pred izbore 2014. godine. Dijsmo i sami zaslu`ni za to zbog npogre{nih personalnih rje{enja i politi~kog lutanja u pojedinim situacijKada smo se ve} odlu~ili da u|emo u vsa SDA i HDZ trebali smo u~initi svopravdamo povjerenja ~lanova stranki gra|ana koji su nam dali svoj glasizborima. Previ{e vremena smo posvtome da pri~amo {ta drugi rade a nismzapitali {ta mi radimo“, rezimirao je DamBe}irovi}. No, pravi se potresDemokratskoj fronti moè o~ekivati tnarednim mjesecima, kada se broj ~lastranke koji su ostali bez posla i atraktfunkcija bude mjerio u desecima.

26.11.2015. I SLOBODN BOSN 2

OD IZBORNOG TRIJUMFA DO SMJENE

NA KAFI SA PREDSJEDNIKOMSada ve} biv{i sarajevski kantonalniministar Samer Re{idat stalno jeu dru{tvu @eljka Kom{i}a


21/68


22/68


23/68

Poznati beogradski novinar Slavi{aLeki}objavio je nedavno knjigu o premijeru Srbije AleksandruVu~i}u pod nazivomSvaka ~ast,Vu~i}u , koju su gotovo sve

knjiàre u Beogradu odbile da prodaju. Iako je rije~ o zbirci izjava Aleksandra Vu~i}a,knjiàri su procijenili da je ovakvo {tivo“opasnije” od svih drugih koja se nalaze u prodaji. Autor kaè da je rije~ o svojevrsnoj politi~koj autobiografiji i vodi~u kroz pro{lost Aleksandra Vu~i}a i podsjetnik nasve ono {to je izrekao tokom dvadeset godi-na bavljenja politikom.

Leki} je autor brojnih dokumentarnihemisija i filmova, vlasnik i urednik magazi-na Status . Tokom svoje 35-godi{nje novi-narske karijere sara|ivao je sa brojnimnovinama i magazinima biv{e SFRJ.Danas, iz pozicije “uticajnog twittera{a”,on vrlo o{tro kritikuje aktuelnu vlast, pa iodluku da se knjiga “Svaka ~ast Vu~i}u” nena|e u knjiàrama.

Gospodine Leki}u kao dugogodi{njipozvalac medijske scene i politi~kih prilikau Srbiji da li ste mogli predvidjeti da }eknjiga Vu~i}evih izjava ~iji ste autor bititakore}i zabranjena u Srbiji?

Nisam, iskreno. Jesam slutio da }e bitiodre|enih problema oko promocije, reci-mo, ili na~ina na koji }e samo pojavljivanjeknjige biti propra}eno u medijima, alinisam mogao pretpostaviti da po prvi put umodernoj istoriji, {to bi rekao junak togspornog {tiva, u zemlji koja je na korak odEvropske unije, jedna knjiga, sastavljena odumnih misli onog ko nas vodi u EU, nemoè na}i put do ~itala{tva.

Pogotovo {to je re~ o benignom {tivu,kompasu njegovog politi~kog delovanja,mapi ideolo{kog (s)kretanja, podsetniku nasve ono {to je izrekao za poslednje dvedecni je, sve sa datumima i izvorima gde je{ta izgovorio. A posebno {to prethodnaknjiga „Zamla}ivanje“ nije imala ama ba{nikakvih problema sa distribucijom. Re~ je,ina~e, o zbirki nebulozne retorike, ~udnihstavova i sme{nih zaokreta u mi{ljenjimaTomislava Nikoli}a, aktuelnog predsednikaSrbije.

NE SMIJE SE ZABORAVITI VUÎ]EVAIZJAVA O UBIJANJU MUSLIMANA

[ta Vu~i}eve izjave koje ste izdvojiliu knjizi zapravo govore o njemu?Osim {to oslikavaju njegov politi~ko-

moralni portret i iscrtavaju mapu njeg politi~kih zaokreta, da ne kaèm - prevVu~i}eve izjave, zapravo, govore, o prmu Srbije! Danas je toVu~i}, sutra }e tneki drugi „vu~i}i“, generalno, ko godo|e i kad god da do|e zate}i }e jednarod skra}enog se}anja i obogaljuspomena.

Jebi ga, mi se se}amo {ta je MObili} rekao 1389. kad je proburMurata na Kosovu polju, ali nas bolistvar {ta je Aleksandar Vu~i} rekaSkup{tini Srbije 20. juna 1995. godinena Trgu Nikole Pa{i}a, ne na mitingBabu{nici, ne na sednici seoskog odSrpske radikalne stranke u Junaku, vSkup{tini Srbije. Pa, kad se desi dsuo~ite sa onim {to je rekao, on }e


KNJIGA KOJA JE ZABRANJENA U SRBIJI

Razgovarala:MIRHA DEDI]

Knjiga „Svaka čast Vučiću“, poznatog beogradskog novinaraSLAVIŠE LEKIĆ,u kojoj su sabrane gotovo sve najupečatljivije izjave koje je tokom svog

dvodecenijskog bavljenja politikom dao današnji premijer Srbije, nepoželjna jeSrbiji; autor ove knjige za “Slobodnu Bosnu” govori o cenzuri u srbijanskim me jima, saradnicima premijera Srbije koji svakodnevno proizvode afere, Vučićev

posjeti Srebrenici i njegovoj potrebi da dobije priznanje iz regiona

VUÎ] JE EGOMANIJAK, OPASAI ZA SRBIJU I ZA REGION

AUTOBIOGRAFIJA SLIKANA OÂJEM

ISTINA O VUÎ]UKnjiga “Svaka ~ast Vu~i}u” nepoèljna je u Srbiji jer se svaka kriti~ka rije~ protiv Vu~i}atuma~i kao poziv na dràvni udar i atak na premijera


24/68

blago napu}iti draèsne usne i lakonskizaklju~iti kako je to izvu~eno iz konteksta!Re~enicu van pameti bez stida proglasitere~enicom van konteksta I, Boè moj,idemo dalje kao da ni{ta nije bilo. Jo{ akouz kontekst tako bezumnog opravdanja priloìte par miliona maraka u ke{u i tri u projektima, onda je kako Bog i zapoveda.Mene je stid zbog toga. Mnoge nije. To negovori o Vu~i}u, govori o dru{tvu! I kodvas i kod mene!

Sti~e se utisak da je Vu~i} upregao~itavu ma{ineriju kako bi se izbrisalosje}anje na njegove „rane radove“ kao[e{eljevog juri{nika.

To se ne moè izbrisati. Iako intelektu-alna mehanizacija, na tim radovima, kakokaète, ne prestaje da radi od kako su pre-

obu~eni radikali stupili na vlast. Prvi inte-lektualac iz gra|anske Srbije koji je javno podrào Aleksandra Vu~i}a bio je NenadProki}. Vesna Pe{i} je imala re~i razume-vanja i za Vu~i}a i Da~i}a. Vuk Dra{kovi} je zaklju~io da je Vu~i} „kao apostolPavle“! Podr{ku mu nije uskratio niMiodrag Kosti}, vlasnik “MK grupe”, naj- bogatiji Srbin koje je skoro odu{evljenouskliknuo kako mu, kad ~uje Vu~i}a kako pri~a, do|e da se u~lani u SNS. Re~ je,ina~e, o osobi koji je biv{i direktor Demokratske stranke.

Pazite, jo{ se nije navr{ilo ni osammeseci kako je na vlasti a ve} je 2013. pro-gla{en „Najevropljaninom godine“. I nesamo to - tako omiljen, ~ak je prihvatio inepristojnu ponudu redakcije Danasa da priloì svoj pismeni doprinos dvadesetpeto-

go{njici ru{enja Berlinskog zida: “Mi valjda, jedini koji su prespavali Berlinskog zida, ili uop{te nisu razu politi~ke i ekonomske procese koji svaljali Evropom i svetom.”„Mi“?! Pa,smo to mi prespavali, pobogu!

Vi ste ga u svojoj knjizi na svojstan na~in ogolili. Da li ste se zbog na{li na meti njegovih tabloida preko kse obra~unava s onima koji mu se nakoji na~in zamjere?

Nije tu Vu~i} kriv! Nemam ja namda branim vo|u i naravno da me iri~injenica da je biv{i fudbalski hulAleksandar Vu~i} prisvojio apsolutnu u Srbiji a da, uz to, veruje kako na po~astvovao svojom vladavinom! Nije blem {to se biv{i huligan dokopao v


KO IMA PRAVO DA OGOLI SRPSKOG

“Cijela Srbija po~iva na pameti jednogsultana ili barona Münchausena, koji se okruìo

uglavnom la`nim stru~njacima, ljudskimolupinama, plagijatorima”

SELEKTIVNO PAM]ENJE“Mi se sje}amo {ta je Milo{ Obili}

rekao 1389. kad je proburazio Muratana Kosovu polju, ali nas boli ona

stvar {ta je Vu~i} rekao u Skup{tiniSrbije 20. juna 1995. godine”


25/68

problem je {to maniri sa tribina nisu pro-menjeni, ve} su dobili na teìni, imajudràvno pokri}e i umesto da samozvanireformator postane vo|a i obe}anje o pre- porodu preto~i u delo, on iz dana u dan postaje sve ve}i silnik. Manje zbog sopstve-ne èlje da to zaista i bude, vi{e zbog sulu-de energije kojom ga doje oni koji gaokruùju. I koji su opasniji od njega.

Moje re~i kako je Vu~i} opasniji odMilo{evi}a iako ne ubija, jo{, prevedene sutako da je ispalo da sam dragog vo|unazvao ubicom! Zavr{io sam na naslovnojstrani nekog printanog sme}a koje u Srbijikolokvijalno zovemo - novinama! Nacrtanami je meta na ~elu, ne ba{ kao ]uruviji,onomad, ali targetiran sam kao neko ko iza-ziva politi~ki haos i aktivno u~estvuje u pri- premi dràvnog udara. Bez pardona sma-tram da je Milo{evi} ratni zlo~inac! Iakoznam da nije pohodio Bosnu, Hrvatsku iliKosovo, rasipao municiju, bacao ka{ikare ive`bao klanje!

Ne mislim ni da }e Vu~i} sutra ubiti.Ali, ako njemu ne smeta atmosfera u kojojse svaka kriti~ka re~ protiv njega tuma~ikao poziv na dràvni udar i atak na premijera li~no, pa se po „atentatoru“ puca iz svihoru`ja i oru|a, za po~etak manevarskommunicijom u tabloidima, e, pa, onda opro-stite - isti ste.

VU]I]U NEDOSTAJEPRIZNANJE U REGIONU

Vu~i} je incident u Poto~arima pred-stavio kao poku{aj atentata na njega ~etirimjeseca kasnije ponovo je do{ao u

Srebrenicu i poklonio ovoj op{tini petmiliona eura. Uspio je da na ovomtragi~nom mjestu dva puta postane glavnazvijezda i to u vrlo kratkom roku. Da li izaVu~i}a stoje spin doktori ili on sam kreirana koji na~in }e postati `rtva odnosnohumanista dobar susjed i kako }e do}i usamu ìù javnosti?

îm malo zagrebete po Vu~i}u, makoliko se sputavao, iz njega provaljujeneskriveni gnev skrivenog radikala i tiha patnja {to atmosfera koju je on projektovaou svojoj glavi ne prati njegove reformske poteze. Ne nedostaju njemu aplauzi puka,

ne, toga ima u izobilju, njemu nedostajenaklonost elite, nedostaje mu me|unarodno priznaje, najvi{e - priznanje u regionu. Toizostaje i to ga ti{ti, zbog toga je ugroèn! Ne znam da li je izraelska ekipa koja ga jemarketin{ki preparirala svih ovih godina idalje uz njega! Ako jeste, re~ je o zamorumaterijala ili su mo`da u pravu oni kojitvrde da se Vu~i} oteo kontroli! Verujem uovo drugo. Pazite, cela Srbija po~iva na pameti jedne glave. Na pameti sultana ili barona Münchausena, u najmanju ruku,koji se okruìo uglavnom la`nim stru~nja-cima, ljudskim olupinama, plagijatorima,

nosiocima diploma sa presti`nih „nika-d~uo“ Univerziteta. On mesi i pe~e, nadgle-da i se~e ovu na{u poga~u! Opasno je to i zaSrbiju i za region! A s druge strane je i iza-zovno. @ivimo komediju ili tragediju ilioboje, svakako kod nas nevi|eni spektaklsa gomilom priu~enih dramaturga, produce-nata i {minkera, glumaca, statista i suflera,rekvizitera, dekoratera i vlasuljara, dizajne-ra zvuka, osvetljenja i raspoloènja …Glavni glumac, reìser i pirotehni~ar, a sve je to u ovoj na{oj podeli jedna osoba, sup-tilno koordinira ovim scenskim eksperi-mentom za koji i kod vas, vidim, vladanevi|eno interesovanje. Samo da ne bude:ko preìvi pri~a}e!

Vu~i} je u Srebrenici rekao da je nje-gova izjava da za jednog Srbina treba ubiti100 muslimana istrgnuta iz konteksta. Da liste tokom istraìvanja u arhivama nai{li nasli~ne izjave u kojima Vu~i} poziva na ubi-janje pripadnika duge nacije?

Takve bezumne re~enice nema vi{e, neu njegovom opusu, nego uop{te u istoriji

opasnih budala{tina koje su izgovorenstrane srbijanskih politi~ara. Ne{to najtome je najava Vuka Dra{kovi}a da }esvaku ruku do lakata koja podigne mmanski barjak u Novom Pazaru, ali, davno je to bilo, tek u osvit rata! Ja i verujem da je [e{eljev nastup na TV-u je pretio kako }e Hrvate klati „zar|aka{ikama“, brutalna {ala!

Vu~i} se postavlja kao isljedtuìlac i sudija prema svima koji ga kritju. Zbog ~ega to radi ~ovjek koji ima vpodr{ku bira~kog tijela u Srbiji?

On sebe, pre svega, predstavlja `rtvu. @rtvu Srbije, `rtvu reformi, `svoje stranke, `rtvu svog kabineta, ` protokola, `rtvu garderobe koju obla~i je `rtva svih ̀ rtvinih `rtvi! Zapravo je regomanijaku koji je `rtva svoje bolopsednutosti sopstvenom ulogom u isSrbije. On je ve} sad uz rame PaKara|or|u, caru Lazaru & comp. Aliniko ne}e da dojavi sirotinji raji zbog se on toliko `rtvuje. On hoda okolo


KNJIGA KOJA JE ZABRANJENA U SRBIJI

„Mi }emo Kosovo i Metohiju, kao iRepubliku Srpsku Krajinu i RepublikuSrpsku, bar onaj dio koji je izgubljen uposlednjoj hrvatsko-muslimanskojofanzivi, vratiti. Ho}emo li ih vratiti sutra,za nekoliko godina ili za neko desetlje}e,to je drugo pitanje.”

„Vojislav [e{elj ide u Haag braniti srpstvoi svi znate kako }e se pona{ati, bi}enajhrabriji, najbolji i najja~i. Svi znaju danikada ne}e zaboraviti i da se nikad ne}eodre}i onoga zbog ~ega ga gone uHaagu, a to je na{a Velika Srbija, na{aSrbija koja je onolika kolika i treba i morabiti i ni{ta vi{e od toga.“

“Moja ku}a, kao i ku}e cele porodiceVu~i}, a nismo mala porodica, bi}e siguna ku}a za generala Ratka Mladi}a kojeggone samo zato {to je {titio svoju zemlju

“Ne}emo ni{ta {to je tu|e, ho}emosamo ono {to je na{e srpsko, a to su iKarlobag, i Karlovac, i Ogulin, i Viroviti sve te srpske zemlje.”

“Ponosan sam {to su Amerikanci svjesda sam im neprijatelj.”

“Za{to bih bio premijer? Nemam takovisoke ambicije.”

“Porediti zlo~ine srpske i hrvatskestrane, to je kao da u nogometu porediteBarcelonu i êlik iz Zenice.”

VUÎ] O REPUBLICI SRPSKOJ, KOSOVU, MLADI]U, [E[ELJU

“Moja kuća je sigurna za RatkaMladića”

OBO@AVALACMLADI]EVOGLIKA I DJELA

“Biv{ifudbalski

huliganAleksandar

Vu~i}prisvojio jeapsolutnu

vlast uSrbiji”


26/68

odela, pet ko{ulja i dve kravate, tvrdi kakoradi od jutra do mraka, ~esto i od mraka do jutra, po deset sati sedi u Sali, ne ide do toa-leta, hvali se kako spava po podu u brisel-skim kancelarijama a svoje najbliè sarad-nike, tokom napornih sastanaka, hrani sen-dvi~ima koje je kupio od svog novca... On je `rtva imidà i politi~ko-marketin{koginìnjeringa i svestan je toga da }e taj balonlaì jako brzo izduvati. Zato mu se ùri.Zato je i ljut i bahat, zato s najve}im besomreaguje na svaku vrstu racionalne kritike,zato ne zna gde udara, zato ume da bude io~ajan i pateti~an. Na jednoj konferenciji za{tampu, posle radnog ru~ka gde se raspravl-

jalo o nekim ekonomskim predlozimaAmeri~ke privredne komore u Beogradu,Vu~i} je, ni~im izazvan, iza{ao pred novi-nare sa slede}om re~enicom: “Znam kako}u da skon~am, jer dobro znam svoj narod.Znam sebe, svoj narod i najvi{e ga volim nasvetu. Zato i znam kako }u da skon~am.” Niko od novinara nije se usudio da makar kratkim pitanjem na~ne dilemu: je li u pitanju nagove{taj atentata, abdikacija ilikakva neizle~iva bolest, ne daj Boè!Mo`da on zna vi{e od nas, mo`da mu sezbog toga ùri da ostvari konsenzus, neznam! Ja takvog ~oveka ne mogu uzeti za

ozbiljno.Ta~nije, njegovu politiku ne mogushvatiti ozbiljno, na njega gledam i ozbiljnoi oprezno!

SITUACIJA U MEDIJIMA GORA JE NEGOU VRIJEME MILO[EVI]A

Kakva je sada{nja medijska slikaSrbije u odnosu na onu iz ‘90-ih godina imoè li se Vu~i} porediti sa SlobodanomMilo{evi}em?

Ja pripadam onoj {koli mi{ljenja kojasmatra da je situacija u medijima danasgora nego u eri represije SlobodanaMilo{evi}a. I ne samo u medijima: demo-

kratski deficit u javnom govoru je poraàvaju}e zastra{uju}i. Mnogi slobodnimediji koji su nastali u doba Milo{evi}a i preìveli diktaturu, ili su nestali ili seu}utali ili pre{li na onu stranu gde, istoriji-ski, nikad nisu bili — na stranu vlasti. îtavemedijske ku}e promenile su svoj identitet:Pink je od promotera folka, {unda i ki~a postao udarna informativna TV ku}a,Studio B je od prvog nezavisnog medija postao sredstvo hu{kanja, a B92, od perja-nice demokratije i medija od integriteta i uregionu i u me|unarodnim krugovima, postao je oaza za komercijalne programe i benigne emisije! Devedesetih godina su

porni}i prikazivani u prime timeu, Tijani} je na TV Politici glumio Robina Hooda iemitovao filmove paralelno sa premijeramau SAD... a danas istovremeno imamo 3reality programa na nacionalnim frekvenci- jama a u pauzama — sa ekrana nas gledatoplo, sveè, umiveno lice dragog vo|e!Ako bih morao jednom re~ju da oslikamstanje u medijima u Srbiji, onda bi ta re~ bila - mrak! Totalni mrak! A mediji su,znamo, ogledalo dru{tva!

Koliko je protiv Vu~i}a u Srbiji jak izna~ajan takozvani cyber otpor preko

dru{tvenih mreà Facebooka i Twittera?Iako je u takozvanoj eri interneta, blo-gova, dru{tvenih mreà nepametno govoritio gu{enju slobodne re~i, mi smo u toku poslednjih godina imali nekoliko talasacenzure: od hap{enja ljudi zbog statusa naFacebooku, do opstrukcije rada portala kojise bave kritikom Vlade ili istraìva~kimnovinarstvom! Twitter je u ovom trenutku,a traje taj „trenutak“ dobre dve godine, jedi-ni slobodni medij u Srbiji. Twitter iFacebook su jedine prividne oaze slobodemisli. Da ba{ ne bude tako, trude se „boto-vi“, jedna popuno nova demografska skupi-

na ljudi, ~itave web brigade strana~kihvista koje ordiniraju na dru{tvemreàma, ~iji komentari postaju platfoza {irenje mr`nje i straha. Ti ljudi imajustojan prihod od toga i osim mogu}nosnapreduju na strana~koj lestvici ima{ansu da sebi obezbede trajniji poZanimljivo je da fenomena botova nnigde u regionu osim u Srbiji. Mo`da ztoga {to svojevrsni embrion dana{njih vskih komentara moèmo na}i u “Odjei reagovanjima”, istorijskoj rubrici gradske Politike, odakle se krajem osamsetih, anonimno i pod pseudonimomadresa “poznatih redakciji”, {irila mrIna~e, ja sam stari tvitera{ sa oko 15 h pratilaca, ali odavno sam izgubio iluzimoji tvitovi ili tekstovi ili bilo kakavmenjaju svet. Ali im se i dalje radujemdete!

OD SRBIJE ]E POSLIJEVUÎ]A OSTATI KR[

Aleksandar Vulin i DraganVu~i}evi} redovno „otkrivaju“ nepostzavjere protiv Vu~i}a. Pro{le nedeljotkrili da se u Srbiji sprema dràvni u[ta je zapravo cilj takvih pri~a?

Moram da vam otkrijem toplu vodutih pri~a je skretanje pa`nje s onog {tzbilja de{ava sa Srbijom. Znamo kakSrbiju ostavio Milo{evi}. Slutim d posle Vu~i}a od Srbije ostati - kr{govorim o {utu! U Milo{evi}evoj eri dnirala je jedna potpuno nova dimennovinarstva - patriotsko, koje je sa str prilazilo nacionalnim problemima i

neodgovorno prema ~injenicama.Vu~i}evom dobu najve}i deo medijatvorio se u snishodljive uvlaka~e, jedannovinara u premijerov megafon, a par ta u njegovu pesnicu. Mnogo toga nejaoko Vu~i}a ve} sam sebi razjasnio, drazja{njava na dnevnom nivou, ali za{~ovek za koga se veruje da dobro pozsistem medija oslonio na medijsku podosoba koje iza sebe imaju kompromitsta` udvori~kog pona{anja, ta mi naponica nikad ne}e biti rasvetljena!

Ako se oslanjate na mahniAleksandra Vulina, ministra za konflik

regionu; Dragana J. Vu~i}evi}a, glaurednika dnevnog lista ~iji }e najupam profesionalni domet ostati otkrivsadrìne kese za sme}e opozicio bra~nog para Dra{kovi}; @eljka Mitrvlasnika ruì~aste televizije koji se jhvalio intervjuom sa Svetim Petrom@eljka Cvijanovi}a, legendarnu k pomo}nicu svih srpskih (i prekodrinvlastodràca, od Radovana KaradìBiljane Plav{i}, do Vojislava Ko{tunDragice Nikoli}, vi ne zasluùjete drugkraj politi~ke karijere osim onog koji jemitan — u blatu! Sa sve svojim puleni


KO IMA PRAVO DA OGOLI SRPSKOG F

o t o : M

a r i o I l i ~ i }

VUÎ] JE GLAVNI GLUMAC, RE@ISER I PIROTEHNIÂR“Vu~i} je `rtva bolesne opsednutosti sopstvenom ulogom u istoriji Srbije.

On je ve} sad uz rame Pa{i}u, Kara|or|u i caru Lazaru”


27/68

Do nedavnih teroristi~kih napada uParizu gotovo nikome u Briselunije smetalo {to je svaki ~etvrtistanovnik musliman. [ta se pro-menilo?

Turisti dolaze u Brisel zbog piva, ~oko-lade i ~ipkaste arhitekture koja okruùjecentralni gradski trg Grand Place. Malo kood njih je ikada pre{ao kanal koji se nalazina svega desetak minuta hoda od ~uvenogManekena koji pi{ki i za{ao u Molenbeek,~etvrt koja je u celom svetu iza{la na zaoglas nakon {to se ispostavilo da su u njoj planirani dìhadisti~ki napadi u Parizu, ukojima je stradalo preko 120 ljudi.

U turisti~kim vodi~ima Molenbeek seopisuje kao “multikulturni kvart, pun ìvo- pisnih prodavnica sa egzoti~nom robom”.Kao {to ~esto biva kada je re~ o turisti~kimreklamama, stvarnost je malo druga~ija: preko 90 odsto od oko 100.000 stanovnikasu Marokanci i Turci, tako da za multikul-turu nema mnogo mesta. Znaci siroma{tvasu na svakom koraku, fasade se krune, aako ostavite ne{to u parkiranim kolima, ili

ne zaklju~ate bicikl debelim lancem,nesta}e za pet minuta.

NAZIVAJ SELAM, [IRI ISLAMProdavnice su ̀ ivopisne ako volite jefti-

nu kinesku robu, tradicionalnu arapskumu{ku i ̀ ensku ode}u, nargile i tapiserije saislamskim motivima. Asortiman je svuda

isti, a u piljarnicama ne}ete na}i alkohol ni proizvode od svinjskog mesa. Velikihsamoposluga nema, kao ni bankomata, aako u|ete u bilo koji od mnogih kafi}a,mo}i }ete da uz ~aj od mente gledate maro-kanski ili turski fudbal preko satelitskogkanala u dru{tvu brkatih mu{karaca. @enese ulicom kre}u u grupama, sa maramama iu kratkim kaputima, a dok prolazite poredmladi}a koji besposleno stoje na uglovima,zapahnu}e vas miris jeftine marihuane kojase gaji u staklenicima u predgra|u i koja,kako se ~ini, predstavlja najdostupniji oblik zabave za mlade.

Gotovo identi~ne slike na}i }ete uSchaerbeeku, ne{to ve}em kvartu malodalje od centra, u kome je ovaj novinar ìveo nekoliko meseci i za sve to vremenije imao nikakvih problema sa kom{ijama.Koleginica koja godinama ìvi u Molen- beeku, ina~e Beogra|anka, kaè da su poslenapada u Parizu kom{ije postale jo{ ljuba-znije prema njoj, a u bakalnici su uz kuplje-nu robu po~eli da joj daju slatki{e na poklon. S druge strane, ~lanovi englesketelevizijske ekipe koji su ovih dana do{li dasnimaju reportaù o “glavnom upori{tudìhadista u Evropi” dobili su }u{ke, uz poruke da se vrate onamo odakle su do{li.

Proteklih dana, tokom vanrednog stanja progla{enog u Briselu nakon napada, anakon {to je gradona~elnik obe}ao da }e“o~istiti” Molenbeek, policija je ~e{ljala~etvrt, blokirala ulice i vr{ila no}ne racijeod stana do stana u potrazi za teroristima.Rezultat je bio mr{av: od dvadesetak uhap{enih ve}ina je ubrzo pu{tena, ostali su


EKSKLUZIVNO IZ BRISELA

Pi{e: DEJAN ANASTASIJEVI] (Brisel)

Masovna višednevna policijska akcija u Briselu, koja je uslijedila nakon terorističkih napada u Parizu, a

kojom je paraliziran život u belgijskoj i evropskoj pri- jestolnici, otvorila je pitanje muslimanske zajednice uovoj zemlji. Suradnik “SB” piše iz kojeg se socijalnog

i vjerskog miljea regrutiraju potencijalni teroristi zakojima je belgijska policija posljednjih dana tragala

BRISELKRME UMOLENBEEKU

êtvrtina stanovnika Brisela su muslimani; u kvartuMolenbeek ìvot se odvija u skladu sa {erijatom


28/68

zadr`ani zbog sitnih krivi~nih dela, a neko-liko neprijavljenih pi{tolja koji su zaplenje-ni su verovatno slu`ili za vr{enje “obi~nog”kriminala, a ne za terorizam.

Sve donedavno, za odnose izme|u bel-gijskih muslimana i domicilnog stanovni-

{tva moglo se re}i da su ako ne idealni,onda bar sasvim podno{ljivi. Nemiri sa pal- jenjem automobila i masovnim sukobimasa policijom koji su redovna pojava u pari-skim banlieu (periferijskim blokovima sa prete`no arapskim stanovnicima) u Briselu

nikada nisu vi|eni. U doba Kurban-bama, lokalne vlasti u Briselu i drugim beskim gradovima ustupaju javne gara`ritualno klanje ovaca, i to malo ksmeta. U parku Pedesetogodi{njice, nmak evropskih institucija, je pov


KO SU BELGIJSKI IS

RIGOROZNE KONTROLEPrisustvo belgijske policije bilo je vidljivo u

svim kvartovima, a naro~ito u Molenbeeku ukojem dominiraju muslimani


29/68

dàmija i islamski centar koje je jo{ po~etkom pro{log veka podigao kraljLeopold.

U Belgiji muslimana jedva da je i bilodo {ezdesetih godina dvadesetog veka,kada su belgijske vlasti, kojima je trebala jeftina radna snaga, sklopile pogodbu satada{njim kraljem Maroka, koji im je uzamenu za finansijsku pomo} i oru`je poslao desetine hiljada svojih podanika na“privremeni” rad. Za kralja je ova pogodba bila i prilika da se re{i buntovnih planinskih plemena, pa su ~itava sela sa Atlasa zavr{ilau Belgiji, a udeo muslimana se na osnovu

spajanja porodica i zbog prirodnog prira{taja brzo pove}avao. Kasnije su do{liTurci, Kurdi i kosovski Albanci, a njima suse nakon kraha komunizma pridruìli ìtelji biv{ih sovjetskih republika iz CentralneAzije.

Ra~una se da u Belgiji danas ìvi oko600.000 muslimana, ili 6 odsto ukupne populacije (u Briselu ih ima 25 odsto), od~ega su polovina Marokanci, a ~etvrtinaTurci i Kurdi, koje je ponekad te{ko razli-kovati, osim kada na radnjama oka~e svojezastave. Za razliku od Francuske, Belgija senikada nije naro~ito trudila da prido{lice

integri{e i da ih prinudi da nau~e bar jod tri zvani~na jezika (francuski, holani nema~ki), a znanje jezika je tek odnvno postalo uslov za dràvljanstvoMaroku se ina~e govori francuskimnogi muslimani drugih nacija nikadasavladali jezik, ìve u “svojim” zajednma i slabo se me{aju sa drugima.

Premda, kako je ve} re~eno, ozbisukoba nikada nije bilo, to ne zna~nema diskriminacije, tako da se muslim pogotovo Arapi, teè zapo{ljavaju, narna bolje pla}enim radnim mestima, poha|aju fakultete i slabo su zastupljedràvnom aparatu. Marokanci vode glre~ kada je re~ o organizovanom krimnaro~ito u prometu narkoticima. STurcima biv{im Jugoslovenima i ostalako izlazimo na kraj ali Marokancimmoèmo ni{ta”, rekao je nedavno ovnovinaru jedan iskusni briselski policOn obja{njava da marokanske krimingrupe funkcioni{u po principu porodklanova u koje je te{ko ubaciti dou{nidodatan problem je {to te mnogo~lane dice imaju ogranke ne samo u biv{oj dvini, ve} i {irom Evrope, dok policija da se oslanja na saradnju sa slu`bama gih dràva, {to ~esto ne ide ni brzo ni l

Najproblemati~niji deo su mladi, odruge i tre}e generacije, koji se ne oseni kao Belgijanci ni kao pripadnici narokojih poti~u njihovi roditelji i ded“Ovde me gledaju kao Arapina a kapraznik odem kod rodbine vr{njaci mida sam Belgijanac jer nisam odrastao mnjima”, kaè jedan mladi Marokanac,

njegovi drugovi otvoreno saop{tavaj“ne vole Belgiju”. “Ovo nije na{a zeml


EKSKLUZIVNO IZ BRISELA


30/68

kaù, pu{e}i “{i{” (aromati~ni marokanskiduvan) iz nargila na stepenicama napu{tenecrkve u centru Brisela.

KRIMINALOM PROTIV BEZBO@NI[TVATi mladi ljudi, pogotovo oni skloni sit-nom kriminalu, postaju lak plen za dìhadi-

ste, koji su usavr{ili tehnike regrutovanjaevropskih muslimana. Oni im obja{njavajuda je njihov kriminal bio prirodan vid otpo-ra prema dru{tvu u kome vladaju bezbo`ni{tvo, materijalizam i diskriminaci- ja muslimana i da svoje ìvote mogu kori-snije da iskoriste u borbi za Islamskudràvu, u kojoj su svi bra}a i vladaju jedna-kost i pravda.

Upravo jedan od takvih bio je dvade-set{estogodi{nji Salah Abdeslamiz Molen- beeka, u~esnik napada na Pariz, za kojim

policija vi{e evropskih zemalja bezusptraga. On je, prema istraìvanju london“Sunday Timesa”, voleo ha{i{ i bio posetilac gej barova, gde je za novac prusluge starijim mu{karcima. SalahovBrahim, koji je stradao u obra~unu sa cijom, bio je priveden kao sitni diler dsvega mesec dana pre napada u PaParadoksalno, da su takav ìvotni upra`njavali na teritoriji Islamske dràvnajmanju ruku bi im odsekli glave.

Kako }e noviji doga|aji dugorouticati na odnose hri{}ana i muslimaBelgiji, te{ko je predvideti. Izvesno ju~estale racije i sve ra{irenija islamo ja ne}e pomo}i ni pobolj{anju tih odni suzbijanju terorizma, ~iji su komnogo dublji nego {to bi mnogi èle priznaju.


KO SU BELGIJSKI IS

Mladi ljudi, pogotovo oni skloni sitnomkriminalu, postaju lak plen za dìhadiste,

koji su usavr{ili tehnike regrutovanjaevropskih muslimana

POZIV NA PREDAJUMohamed Abdeslam pozvao je svog brataSalaha Abdeslama, u~esnika napada naPariz, da se preda policiji


31/68

^ etiri mjeseca nakon {to je uplatiokauciju „te{ku“ 923 hiljade eura, teizjavio da ne}e uticati na svjedoke,izvr{ni dopredsjednik Gra|anskognogometnog kluba Dinamo

Zdravko Mami}18. novembra opet sena{ao u pritvorskoj jedinici. Njegov brat,trenerDinama Zoran Mami}nije hap{en ni privo|en, ali je u istoj akciji USKOK-a(Ureda za suzbijanje korupcije iorganiziranog kriminaliteta) ponovo priveden izvr{ni direktor Hrvatskognogometnog saveza Damir Vrbanovi}, auhap{eni su i Mami}ev sin Mario Mami}, teistarski poduzetnici Igor Krota i SandroStipan~i}. Prema prvim informacijama, petorka je bila osumnji~ena za utaju poreza,me|utim Sven Mi{kovi}, zamjenik ravnatelja USKOK-a, petorku sumnji~i za po~injenje krivi~nih djela zlo~ina~kogudruìvanja i zloupotrebu povjerenja ugospodarskom poslovanju u sastavuzlo~ina~kog udruènja. USKOK tereti oca isina Zdravka i Marija Mami} da su uz malu pomo} Vrbanovi}a, a preko Krotinih iStipan~i}evih off-shore kompanija diljemsvijeta, izvla~ili novac izDinama koji jenavodno o{te}en za najmanje 10,3 milionaeura.

DOBAR, LO[, ZAO…„Realno Mami} je napravio dobar

posao sa Dinamom ali mislim da je oveposlove oko transfera igra~a radiobudalasto idiotski i to me od njega ~udi.Me|utim vjerujem da je to puno ve}a iozbiljnija igra nego {to mi mislimo“, kaèNijaz Graci}, predsjednik Fudbalskogkluba Olimpik, u kojem igra Dalibor

Pandà, napada~ koji je 2009. godine potpisao ugovor sa zagreba~kimDinamom.Prema Graci}evim rije~ima, u anga`manuPandè u Olimpiku nema ni{ta sporno, alisporno je to {to poslije Mami}aDinamo vi{e ne}e biti ono {to je bio. „Te{ko da }eposlije raspetljavanja slu~aja Mami}Dinamo biti igra~ u velikim transferimabez obzira ko do|e na ~elo kluba. Na{aPremijer liga i na{i klubovi daleko su od tepri~e i mi ne moèmo ni pokucati na nekavrata kad je rije~ o transferima a ista tavrata Mami}u su bila {irom otvorena“kaèGraci} koji smatra da je Mami}, u svakomslu~aju, bio dijelom menadèrske elite kojase bavila velikim transferima igra~a. PremaGraci}evom mi{ljenju, Mami} je, bave}i setim poslovima, o{tetio GNKDinamo , ali jeon kolateralna {teta u daleko ve}oj,

ozbiljnijoj i {iroj pri~i. Naime, prema navodima na

sagovornika koji je èlio ostati anonimhrvatski USKOK te{ko da bi mogao do podataka o off-shore kompanijuklju~enim u operaciju isisavanja novDinama bez pomo}i me|unarodnobavje{tajnih slu`bi i agencija.

„Naàlost u sportu jo{ uvijek ima dpolitike. U privatnom razgovoru ZdrMami} mi je doslovno rekao da sa nekstotina tisu}a eura mora podràti ‘[iroki Brijeg’ a to se radilo prtransfera i posudbi igra~a. To je projekat HDZ-a da se [iroki Brijeg gupodràva parama Dinama. Mislim dabi se napravila ra~unica u posljeddesetak godina Dinamo je po tom osnostao kratak za oko dva miliona eura u


SLUÂJ ZDRAVKA MAMI]A

Pi{e: MIRSAD FAZLI]

Foto:MARIO ILIÎ]

Ponovno pritvaranjeZDRAVKA MAMIĆA, gazde zagrebačkog „Dinama“, injegovog sinaMARIJA, te nekolicine njegovih suradnika i poslovnih suradnika

prema najavama poznavatelja prilika u Hrvatskoj moglo bi označiti početak kradugogodišnjeg najmoćnijeg čovjeka hrvatskog nogometa i vodećeg regionalnsportskog menadžera. Naš novinar je sa sugovornicima, sportskim radnicima

menadžerima iz BiH koji su poslovali sa Mamićem rasvijetlionjegove poslove u našoj zemlji

S V E T O I M E D I N A M O

IMA LI SPASA ZA MAMI]

SKAUTSKA POSLA Zdravko Mami} u dru{tvu Milana Bandi}a, Alije Behmena

i Sabahudina @uje na stadionu FK „@eljezni~ar“


32/68

transferima i posudbama“, ka`e na{

sagovornik navode}i da se tom problematikom niko nije ozbiljno pozabavio, dodav{i da je u posljednjihnekoliko godina primat sponzoriranja od[irokog Brijega preuzeo Hrvatski {portskiklub Zrinjski . Tako }e ovu sezonu zaZrinjski igrati Goran Zakari}. Ina~e ovaj22-godi{nji veznjak karijeru je po~eo u„Kozari“, iz koje je 2010. godine pre{ao u[iroki Brijeg . Igra~ Dinama je postao2011., a posljednje dvije sezone, prijedolaska uZrinjski, proveo je na posudbi u

[irokom Brijegu . Bio je na {irem spisku

Safeta Su{i}a pred odlazak reprezentacijeBiH na Svjetsko nogometno prvenstvo uBrazilu. Podsjetimo da je Mami} prijedesetak godina mostarski „Zrinjski“ po~astio i posudbom tada anonimnognogometa{a Luke Modri}akoji je odigrao jednu sezonu u Premijer ligi Bosne iHercegovine.

„Zdravko Mami} bio je brend utransferima igra~a a u tom klubu najja~ihopstaje{ i pliva{ dok igra{ korektno. Mami}nije igrao korektno. Poku{ao je mo`da i

politi~ki da ‘izgladi’ neke stvari {to

o~ito nije po{lo za rukom. Tu sportanema samo sada ostaje pitanje kogMami} iz sporta i politike povu}i sa sou ponor s obzirom da je i porodicu uvu to kolo ‘jednosmjerne’ struje povratka“, ka`e na{ sagovornik kojispori daDinamo danas ne bi bio to {to jda nije bilo Zdravka Mami}a.

MENAD@ER DO)GODINTo je u razgovoru za na{ mag

potvrdio najpoznatiji i najuspje


SLOM NOGOMETNOG IMP

Mami} je posu|ivao igra~e „[irokom“ i „Zrinjskom“po nalogu HDZ-a; san svakog mladog nogometa{a

u BiH bio je da se nekako do~epa „Dinama“

BOG I BATINAZdravko Mami} ve} dugi niz godina „suvereno“ vlada ne samo „Dinamom“

nego i Nogometnim savezom susjedne nam Republike Hrvatske


33/68

bosanskohercegova~ki fudbalski menadèr Edo Kurtagi}. „To {to se de{ava uHrvatskoj oko Mami}a i Dinama mislim da}e se reflektovati na posao fudbalskihmenadèra. Ali u nekoj drugoj konstalacijimo`da i ne}e jer sam mi{ljenja da je uslu~aju Mami}a dosta upetljana politika.Pola dràve Hrvatske je protiv Mami}a adruga polovina je suzdràna. Ostao je sama iza njega nesumnjivo stoje velikirezultati“, kaè Kurtagi} navode}i primjerice da NKHajduk nije uspio prodatisvojih najboljih igra~a koliko je ZdravkoMami} uspio prodati Dinamovih igra~a juniora. „To je njegova sposobnost i njegovbrend. Najbolji igra~i su danas u Dinamujer ih je Mami} sve pokupovao. Transferi sede{avaju i tu nema ni{ta sporno a ko jeuzeo pare kako ih je sakrio kako ih jeoprao... to je druga pri~a. Me|utim uslu~aju Mami}a mislim da tu ima ipolitike“ kaè Kurtagi} koji vjeruje da usunovratu Zdravka Mami}a ulogu igra i poku{aj da se anulira neupitna nadmo}Dinama u hrvatskoj nogometnoj ligi, a uigri je i jo{ dosta drugih stvari. Me|utim,Mami} i njegovi skauti ne samo da su prepoznali i (po)kupili najbolje igra~e uHrvatskoj nego su pa`nju usmjerili i naPremijer ligu BiH.

„Mogu samo da skinem kapu Mami}ujer on nije ‘ukrao’ niti jednog na{eg igra~a.Krenimo od mladog Dalibora Pandè kojegje platio 350 hiljada eura Amera Gojakakojeg je platio preko 400 hiljada eura SaidaHusejinovi}a jeftino je dobio jer mu jeisticao ugovor sa Sarajevom ali i to je bio

dobar transfer... Dakle ti transferi za na{euslove bili su veoma dobri“, kaè Kurtagi}koji je do u detalje upoznat i sa transferomna{eg mladog reprezentativca ArminaHodì}a iz Liverpoola u Dinamo . PremaKurtagi}evim navodima, Hodì}evmenadèr je Enes Delimustafi}, ina~enjegov dobar prijatelj kojem menadèrstvo


SLUÂJ ZDRAVKA MAMI]A

Prema pisanju hrvatskih medija,prilikom pretrage ku}aMarijaMami}a, Igora Krote i SandraStipan~i}a policija je navodno prona{la600.000 eura u gotovini. U prisutnostisvjedoka i advokata osumnji~enih novac je popisan i izuzet. Kod sinaZdravkaMami}a, u njegovoj ku}i nazagreba~kom Tu{kancu, bila je prisutna isupruga osumnji~enog Marija

Mami}a, Monika Kravi}-Mami}, u ~ijoj jtorbici bilo oko sto tisu}a euragotovine. Monika je biv{a novinarkaNovetelevizije, a porijeklo joj je iz Ljubu{koggdje je ro|en njen otac Ivan Kravi}. Osimgotovine, kako se neslu`beno saznaje,policija je u provedenim pretresimaizuzela i opse`nu dokumentaciju, ~iji sedio navodno odnosi i na sporna pla}anjaputem off-shore tvrtki.

SI]A ZA D@EPARAC

U torbici Mamićeve snahe MonikeMamić, koja je porijeklom izLjubuškog, policija pronašla oko100.000 eura!?

TELEVIZIJA JE ZARAZNA Supruga Maria Mami}a, Monika Kravi} Mami}, karijeru je

zapo~ela 2003. godine na Novoj TV gdje je radila kaovoditeljica Red Carpeta , Nove Scene , reality showova te

sportskog magazina Loptomanija

FUDBAL I MENAD@ERSTVOPredsjednik Fudbalskog kluba „Olimpik”

Nijaz Graci} i jedan od najuspje{nijihbosanskohercegova~kih

fudbalskih menadèra Edo Kurtagi}


34/68

nije osnovno zanimanje.„U Liverpoolu su bili vrlo zadovoljni

Hodì}em zato se toliko dugo i zadrào utom klubu. Me|utim problem je bilanjegova radna dozvola. Najjednostavnijina~in da dobije radnu dozvolu bio je da u

dvije godine Hodì} odigra 70 postoutakmica za A reprezentaciju BiH. A {tazna~i 70 posto? Dovoljno je da u|e minutuda u 10 utakmica igra u 7 po minutu. To senije desilo Hodì}u je isticao ugovor i u‘Liverpoolu’ vi{e nisu imali strpljenja.Onda je do{ao Mami} i otkupio ga odLiverpoola. Sve je ispo{tovano Hodì} je

zadovoljan s tim da u slu~aju budu}egeventualnog transfera Hodì}a Liverpoolima prvenstvo kupnje“, kaè Kurtagi} idodaje da je Zdravko Mami} prilikomsvakog transfera platio i ispo{tovao ono {to je bilo oficijalno dogovoreno. Me|utim,

Mami}eve neoficijalne dogovore saigra~ima „u ~etiri oka“ Kurtagi} nije mogaokomentarisati jer je o njima saznao izmedija.

„Nama treba da imponuje da na{i igidu u Dinamo jer Dinamo je sasvim dplaneta za nas. Tamo su sada ArHod ì} Amer Gojak... Potresla ihsituacija unutar kluba ali mi

Slobodna Bosna 994

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 994