Slobodna Bosna 435

7/24/2019 Slobodna Bosna 435

1/80

NOVI DOKAZI O BLA[KI]UISTINA O IVICI RAJI]U

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

D

2.80

EUR/A

3.20

EUR/L3.20

EUR

NL3.20

EUR/B

3.20/15

Kn

100

Din/4

USD/4.30

CHF/35

SEK/

30

DKK/33

NOK/2.20

GBP/95

CZK

ZA[TOVOLIMBiH

Bosna u pet regijabez entiteta

Nova BiH

EVROPSKAISPRAVKA DAYTONA

SARAJEVO

MOSTAR

BANJA LUKA

ZENICA

TUZLA

BESPLATANTV PRILOG

EKSKLUZIVNOLUCIANO BENETTON


2/80


3/80

14 ZLOÎNACNA SLOBODINovi dokazi oodgovornosti TihomiraBla{ki}a

SB je prije mjesec dana objavila dosada nepoznate dokumente koji nedvos-misleno ukazuju na zapovjednu i svakudrugu odgovornost TIHOMIRABLA[KI]A za zlo~ine koje su potrojbe

pod njegovom kontrolom po~inile u

AHMI]IMA, ali i drugim dijelovimasredi{nje Bosne; na{ list do{ao je donovih jo{ vjerodostojnijih i nepobitnijihdokumenata koji dokazuju da je generalBla{ki} u potpunosti kontrolirao postro-

jbe na ~ijem je ~elu bio

22 EKSKLUZIVNOBiH za 21. stolje}e

Pro{le nedjelje je Evropska unijaputem nezavisne Venecijanske grupenapokon ponudila vlastito rje{enje za

izlaz iz, ~inilo se, bezizlazne situacijeu kojoj se na{la Bosna i Hercegovina;SB prva objavljuje BRISELSKUviziju budu}nosti BiH kao alternativuza DEJTONSKI koncept na{e zemlje

28 SLUÂJ POGORELICAPojedina~ni eksces ilidràvni terorizam

Po~etkom ovog mjeseca Federalnotuìteljstvo podiglo je optu`nicu protiv

petorice nekada{njih visokih policijsko-obavje{tajnih bo{nja~kih du`nosnikaumije{anih u slu~aj formiranja(anti)teroristi~kog kampa na Pogorelicikoji su optuèni za pripremanje atentatana FIKRETA ABDI]A

36 UNITED COLORSOF BENETTONLuciano Benetton, modnigenije

LUCIANO BENETTON, vlasnik jedneod vode}ih svjetskih modnih ku}a iko{arka{kog kluba Benetton, uekskluzivnom razgovoru za SLOBODNUBOSNU govorio je o razlozima zbogkojih je tokom rata otvorio svoju pro-davnicu u opsjednutom Sarajevu i

ekonomskim perspektivama BiH,poslovnoj saradnji sa ~uvenim fotografomOLIVIEROM TOSCANIJEM i ameri~kojintervenciji protiv diktatorskog reìmaSADAMA HUSEINA, te o svominteresovanju za azijsko privredno trì{te

SadràjSLOBODNA BOSNA

nezavisna informativna revija

IZDAVA^D.O.O. Pres-Sing

Predsjednik Upravnog odboraAsim METILJEVI]

DirektorErbein RE[IDBEGOVI]

Glavni i odgovorni urednikSenad AVDI]

Ure|uje redakcijski kolegijSenad AVDI]

Asim METILJEVI]Edin AVDI]

NovinariSuzana MIJATOVI], Adnan BUTUROVI],

Danka SAVI], Mehmed PARGAN,

Dario D@AMONJA, Nedim HASI], Suzana [AÎ],Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI],Nidàra AHMETA[EVI], Adisa ÊÔ

DopisniciMirha DEDI] (Beograd), Nijaz HAMZA (Ljubljana),

Boris JELENACA - KOSOR (Zagreb)

DesignEdin SPAHI]

DTPAtif D@IDI]

LektorSedina LONÂRI]

Sekretar redakcijeIsmira TAHIROVI]

Marketing i prodajaAmela [KALJI]

e-mail: [email protected]

FotografijaMario ILIÎ]

Revija izlazi sedmi~noTelefoni

444-041, 262-630

telefaks444-895

Ad re saêkalu{a ~ikma 6, Sarajevo

Transakcijski ra~uni1610000015710034

Raiffeisen BANK

HYPO ALPE-ADRIA-BANK3060510000025213

140-101-00006860-17Volksbank Sarajevo

List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnihglasila u Minis tarstvu obrazovanja, nauke, kulture i

sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnogministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od

12.6.2001. "Slobodna Bosna" je oslobo|ena pla}anja porezana promet proizvoda i usluga.

[tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac.Fotografije, rukopisi i diskete se ne vra}aju.

Porezni identifikacijski broj 4200333040003e-mail: [email protected]

435

EVROPA REVIDIRADAYTON: Umjesto

dva entiteta, petekonomsko-regional-nih cjelina


4/80


5/80

je potvrdio i jedan svjedok u Haagu, kako jepobuna pripremljena kako bi se sprije~iodolazak Rasima Deli}a na ~elno mjesto uArmiji.

Kaìmo odmah: posrijedi je bezo~na laì svako ko i{ta zna o zbivanjima u Sarajevuiz tog perioda (ljeto 93.) obavezan je to re}i!Topalovi} i Delali} su svoju vojsku poslalina ulicu iz potpuno razli~itih razloga i moti-va: pobuna je okon~ana u Domu Armije BiHkada su im predsjednik dràve i komandantArmije, Alija Izetbegovi} i Rasim Deli},obe}ali da }e KOS-ovac Fikret Muslimovi}

biti smijenjen sa ~elnog mjesta u bezbjed-nosti Armije!

Kakve veze s tim ima Sefer Halilovi}?!

Nikakve, naravno, ako cijeli procesne nastavimo dalje logi~ki i struk-turalno pratiti. êtrdesetak svje-doka optu`be, me|u kojima je iratni {ef bezbjednosti Jusuf Ja{a-

revi} , nastoji tokom su|enja Halilovi}udokazati da je Halilovi} u opkoljenom Sa-

rajevu jedini imao kontrolu nad okuè-nim, odmetnutim jedinicama (]elo-Caco)

pa ih je poslije svojim autoritetom poveo uHercegovinu gdje su pripadnici tih jedinicanapravili pokolj nad Hrvatima. Ergo,Grabovica i Uzdol nisu eksces neko logi-~an produkt Seferovog djelovanja i konti-nuitet u njegovom dvostrukom zapovjed-nom lancu!

I tako bi se stvar krajnje pojednostavi-la: zlo~ine koje je po~inila Armija BiHmogu}e je svrstati u dvije tematskegrupe: prva, zlo~ini u srednjoj Bosni kojise plebiscitarno stavljaju na du{u virtual-

nim mudàhedinima i, druga (Sarajevo,Grabovica), zlo~ini {to su ih po~inileodmetnute jedinice koje su samo SeferaHalilovi}a dràle za autoritet.

To naprosto nije ta~no, to je, zapravo,potpuna la`, ako ni zbog ~ega drugog ondazato {to odmetnute jedinice nisu ni{ta manje

bile odmetnute od Halilovi}a nego {to subile od Alije Izetbegovi}a i njegovog poro-di~no-strana~kog {taba!

Dakle, nije problem kakvu }e istinuHaag napisati o Bo{njacima - kvaka je utome kakvu }e istinu Bo{njaci, kao optuèniili kao svjedoci, sami o sebi ispisati. A nji-

hovoj politi~ko-sigurnosnoj eliti uho binajvi{e voljelo kada bi se armijski zlo~iniadresirali samo na mudàhedine i odmet-nute brigade koje su uvaàvale autoritetSefera Halilovi}a.

Ne}e i}i! Zacijelo ne}e i}i!

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 5

NI

jedini krivci?

ÊTVRTAK, 10. MART

U listu godine, tamo neke godine, OSLOBO\ENJU, objavljen korek-tan izvje{taj o skupu NEOFA[ISTA U ZENICI. Samo je mali zajeb u tom{to nije bio posrijedi skup neofa{ista nego antifa{ista. Neko ko je pisaoi redigirao ~lanak vodio se formalnom logikom prema kojoj su neofa{istioni koji su rekli ne fa{istima! A {ta je tu stra{no; mislim u tom ne-znanju?! Slu{ao sam jednu gospoju koja kaè da joj je najvi{e ao rtavaiz sekundarnih masovnih grobnica. To su ti oni, sine moj, koji supoubijani u sekundi, objasnila mi je.

PETAK, 11. MART

Kolega iz Beograda do{ao pa me poljubi tri puta, ne zato da bimi stavio do znanja da je Srbin (jer ja to znam), ve} eto tako, po iner-ciji. Pa se sjetih drevne ovda{nje mudrosti: Srbi se ljube tri puta,Hrvati dva puta a Bo{njaci sve dok ne doìve orgazam!

SUBOTA, 12. MART

Veli~anstveni srpski intelektualac IVAN ÔLOVI] davno nekad napisaoepohalnu knjigu Divlja knjièvnost. Tokom rata je taj svoj rad dopunjavaonovom gra|om, ali su duh i su{tina knjige ostali isti, samo malo osvjeèni.ôlovi} me prije dvije decenije pitao postoji li u BiH ogranak takozvane divljeknjièvnosti s groblja a ja mu rekao da ne postoji. Danas na sahrani gledamspomenik kojem je nakon rata izvjesnom Bo{njaku podigla oàlo{}ena poro-dica: Rahmetlija na spomeniku, ispred njega hastal, na hastalu malo meze ivjedorodostojno ucrtana limenka La{kog piva!? Isto ve~e KK Bosna dobi-

la u Sloveniji KK La{ko. Bolje divlja nego divlja~ka knjièvnost. Ili knjièvnost na divljaka!

NEDJELJA, 13. MARTA

TINKA MILINOVI] nije pobijedila na Evroviziji i to mi se ne ~ini dobrominformacijom. Samo je gora informacija ta {to Tinkinu ljutnju koriste bo{nja~kifanatici da bi se obra~unali sa hrvatskom invazijom oli~enom u dvije-tri sim-pati~ne i drage curice iz âpljine koje }e (FEMINNEM) predstavljati BiH na tomsmije{nom sajmu muzike u Ukrajini. Ima li iko dovoljno hrabrosti da kaè: Djecodraga, âpljina je u BiH!

PONEDJELJAK, 14. MARTA

ADNAN TERZI], dràvni premijer, primio jednog od najbogatijih ljudina svijetu, italijanskog modnog maga Benettona u Avazovim tornjevima.Sad valja o~ekivati da Paravac primi gospodina Vartexa u zgradiNezavisnih novina, a Dragan ôvi} uprili~i susret sa modnim revolu-cionarom Kluzom u Ve~ernjem listu.

SRIJEDA, 16. MARTA

RADOMIR ÂÎ], nekada{nji ministar u Vladi Hr vatske zaduèn za cestovnu

revoluciji u susjednoj zemlji, u nekoliko re~enica odrào lekciju ovda{njim baraba-ma koji se motaju oko izgradnje autoputa. Bez ijednog solidnog razloga u televi-zijskoj emisiji sudjelovao i poznati neimar Haris Silajdì}. Ili se bar tako ~inilo - otome zbog ~ega je Haris negdje bio, saznajemo po pravilu sa desetak godinazaka{njenja!

UTORAK, 15 MARTA

FAHRUDIN \APO, glavni urednik Dnevnog avaza, kaè na BHT1 da je jedan odnajteìh udara na Avaz bio upad finansijske policije u tu firmu 1999. godine o~emu se izjasnio i ameri~ki State Department. Kad se u \apin ko{mar laì unesemalo ~injenica, vidjet }e se kako tu samo dvije stvari ne {timaju: nije ta~na godinai nije finansijska nego poreska inspekcija u{la u Avaz. Kako se vi{e u medijimapojavljuje \apo, tako njegov gazda Radon~i} izgleda sve simpati~niji i draì:mogu}e da je Radon~i} ~itav ìvot traìo upravo takav gromobran, bezobrazniji,selja~kiji od sebe; a to se dugo vremena ~inilo nemogu}im!

SEDAM DANA & LJUDI


6/80

Ponovo je, po tre}i put zaredom, prolongirano odràvanjeinternacionalnog etno-festivala u Sarajevu! Kako smo doznali,Mensur Brdar, direktor propalog magazina Ljiljan i idejni tvoracovog fantomskog festivala koji je iz federalnog budèta jo{ pro-tekle godine podràn sa 150.000 KM, opravdanje za ponovno

prolongiranje festivala prona{ao je u zetegnutoj politi~kojsituaciji u Libanu! Navodno, na festivalu se trebala pojaviti

jedna etno-grupa iz Libana a kako je zbog poznatih doga|ajasprije~ena do}i u Sarajevo, Brdar je kao znak solidarnostiotkazao odràvanje festivala.

Etno-festival se trebao odràti u prolje}e 2004. godine alizbog organizacionih problema pomjeren je za jesen istegodine. No kako ni jesen nije bila pogodna zbog ramazanskog

posta i dva bajrama (!), festival je pomjeren za prolje}e 2005.godine, kada se navodno isprije~ila kriza u Libanu!

Upu}eni tvrde da Brdarovim obja{njenjima ne trebavjerovati: sav novac dobiven iz federalnog prora~una Brdar jenavodno preusmjerio na pokrivanje silnih privatnih dugova inepla}enih ra~una! (A.M.)

MINI MARKET Ponosan sam {to sam bio optuènMARKO TOKI], biv{i potpredsjednik HDZ-a

BLAGO BLA@U ZA BLAMA@U

Sli{kovi} i Pa{ali} otkrili

tridesetogodi{njeg talenta Juri}aPred mo`da najva`niju utakmicu sezone za nogometnureprezentaciju BiH, onu koju igramo protiv Belgijanaca u Briselu,selektor Bla` Sli{kovi} objavio je spisak reprezentativnih kandida-ta na kojem se, ni~im izazvano, na{lo i ime Marija Juri}a, tridese-togodi{njeg debitanta, koji nogometno znanje napla}uje u Rusiji.Ovaj neuspje{ni biv{i igra~ zagreba~kog Dinama na{ao se nareprezentativnom spisku kandidata kao alternacija za mjestobo~nog igra~a, {to je zvani~an stav stru~nog reprezentativnog{taba. No, prije }e biti kako je Sli{kovi} Juri}a u reprezentacijudoveo nastavljaju}i mra~nu tradiciju svog prijatelja, direktorareprezentacija Ahmeda Pa{ali}a, koji je uvijek, u dogovoru saSli{kovi}em, u reprezentaciju zvao igra~e koji trebaju prona}i novi ili

produìti ugovor sa aktuelnim klubom. Sli{kovi} je, kako saznajemo,Juri}a u Rusiji iskopao zahvaljuju}i svom bliskom prijatelju, split-skom novinaru Zdravku Rei}u, koji se sli~nim poslovima kao iPa{ali} bavi ve} decenijama. /N.H./

DINO ZVORNIK

Rat civilnih i crkvenih

vlasti u ZvornikuOp}inske vlasti u Zvorniku pro{le godine su, dok je funkciju

gradona~elnika obavljao Milorad \oki}, kao nikada ranije zao{trileodnose sa Crkvenom op}inom Zvornik. Iako je \oki} ustvari, zanekoliko mjeseci, koliko je bio prvi ~ovjek u Zvorniku, provodioisklju~ivo politiku Hadì-Jovana Mitrovi}a iz DNS-a, koji je biomnogo vi{e naklonjen Pravoslavnoj crkvi od bilo kojega drugogzvorni~kog politi~ara u posljednjoj deceniji, odnosi Op}ine i Crkvezao{treni su bili do te mjere da su iz Crkve ~ak po~ele dolaziti pri-jetnje. Protojerej Vidoje Luki}, starje{ina Svetog hrama u Crkvenojop}ini, upozorio je op}inske vlasti da }e se javno oglasiti i {irujavnost upoznati {ta nam se radi u dana{nje vrijeme, izgleda

kao u vrijeme komunista, pa i gore.Protojerej Luki} zvorni~ke vlasti upozorava kako }e se oglasiti

preko radija, televizije i novina u crkvi ispred oltara a, Boga mi,po~e}emo i da kunemo. Pravoslavna crkva zamjerila je Op}ini

LJILJAN, ZE

6 SLOBODNA BOSNA 17. 3. 2005.

Seoska varalica Brdar po t

za koji je prije dvije godin

KRAJ DECENIJSKOG VARANJA:Mensur Brdar, direktor Ljiljana

TRANGE-FRANGE: Bla` Sli{kovi} i Admed Pa{ali}


7/80

{to se po~ela mije{ati u crkvene poslove. Prema Luki}evoj tvrdnji,Crkva je dio svoga zemlji{ta u Karakaju oko crkve izdala pogrebnomdru{tvu Ve~ni mir vlasnika Milana Raki}a, sklopiv{i tom prilikomuredno ugovor prema kojem se pla}a zakupnina. Me|utim, op}inskevlasti su od Crkve zahtijevale da se kao zakupodavac pojavi Op}inai da se s njom potpi{e ugovor, odnosno da se na ra~un Op}inepla}aju sredstva za zakup.

Nekoliko mjeseci nakon odlaska Milorada \oki}a, koji }e ostatiupam}en po ne ba{ {tedljivom tro{enju budètskih sredstava upra-vo u vrijeme izbora, na ~elo Op}ine Zvornik dolazi BudimirA}imovi} za koga se tvrdi da je vrlo sposoban i vrijedan politi~ar,koji uvaàva nacionalne interese. Umjesto poku{aja postizanjadogovora sa Bo{njacima, koji imaju podjednak broj odbornika kao iSrbi u op}inskoj Skup{tini, uz podr{ku srpskih odbornika na mjestopredsjednika Skup{tine op}ine imenovan je Vehid Kadri} Keba,tako da se uz njegov glas u ovom trenutku u Zvorniku moè donijetibilo koja odluka u korist ovda{njih Srba. Nedavno je u ovom graduusvojen Regulacioni plan, koji je odbijan posljednjih osam godina, akoji podrazumijeva legaliziranje svega onoga {to je nelegalno

sagra|eno u Zvorniku. Odluka je naravno pro{la zahvaljuju}iKadri}evom glasu, a njome se treba legalizirati i dodjela 6.000placeva na podru~ju Branjeva, u Karakaju, dodijeljenih raseljenimSrbima na poljoprivrednom zemlji{tu, koje je u zemlj i{nim knjigamaprije oduzimanja 1945. godine bilo u vlasni{tvu njema~kih industri-jalaca. Iako su se bo{nja~ki odbornici usprotivili ovakvom razvojudoga|aja, tvrde}i da je usvajanjem Regulacionog plana legaliziranoi ru{enje dàmija u Zvorniku, sve je ostalo onako kako je {esnaestodbornika izglasalo. Na mjestima gdje su bile zvorni~ke dàmijedanas se nalaze stambene zgrade, koje }e tu i ostati. Islamskazajednica Zvornik poku{at }e narednih dana da putem Me|ureligi-jskog vije}a isposluje izuzimanje iz Regulacionoga plana pitanjeizgradnje dàmija, jer one su u provedenom urbicidu 1992. godineporu{ene mimo Regulacionoga plana. Naravno, moè se i pret-postaviti kako }e pro}i ovaj zahtjev. (M.P.)

DEGEN ES I PEDI VE

DGS i dalje {titiregionalne kriminalce

Na rijeci Savi, u mjestu zvanom Donje Crnjele u bjeljinskojop}ini, godinama je nelegalno funkcionirala skela koja je povezivalabosanskohercegova~ku sa granicom Srbije, odnosno Dràvne zajed-

nice Srbije i Crne Gore. Spomenuti rije~ni transport bio je u vlas-

Ne èlim od SDA napraviti familijarnu dinastijuBAKIR IZETBEGOVI], potpredsjednik SDA


N- KARAD@I]

Po~etkom ove nedjelje vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} zam-rznuo je svaku suradnju sa politi~kim sedmi~nikom Ljiljan, dakleodlu~io je ugasiti ovaj nekada{nji bo{nja{ki nacionalni list.Podsjetimo, samo prije pola godine, kada je Avaz preuzeo ure|iva~kukontrolu nad Ljiljanom, glavni urednik tog besmislenog nedjeljnikaFadil Mandal najavio je kako Ljiljan èli postati bosanski Times.

No nakon {to je Radon~i}ev ure|iva~ko-novinarski stoèr kojeg jeprivremeno izmjestio u Ljiljan svake nedjelje svom gazdi praviodesetak hiljada maraka gubit-ka (Ljiljan je i dalje ~italomanje ljudi nego {to ga jeure|ivalo i pisalo unjemu) poslovni Radon~i}

je napokon odlu~io daugasi bosanski Timesa svoje novinare koje jedobrovoljno unajmiopovukao na po~etne pozi-cije - u Dnevni avaz. AllahRahmetile!

DA JE ALIJA @IV-U GROBU BI SE OKRETAO

Stravi~ni gubici Ljiljanaprisilili Radon~i}a dadefinitivno ugasi taj

uàsni list!

}i put odga|a etno-festival

dobio 150 hiljada maraka


8/80

Prema tvrdnjama njegovih bliskih suradnika, hrvatski ~lanPredsjedni{tva BiH Dragan ôvi} ne}e podnijeti ostavku, ni pocijenu smjene i trajne zabrane politi~kog djelovanja, {to je kaznakoja mu neminovno slijedi od strane OHR-a! Premda mu jeoptu`nica Suda BiH koja ga tereti za zlouporabu slu`benog

poloàja ili ovlasti, nesavjestan rad u slu`bi i primanje mita,uru~ena po~etkom ovog tjedna, ôvi} se jo{ nije izjasnio o njezi-nom sadràju, niti o svojim narednim potezima. No, kako dozna-

jemo, unato~ stalnom diplomatskom pri-tisku, hrvatski ~lan dràvnog

Predsjedni{tva ne namjeravanapustiti politi~ku scenu, dakako,

sve dok ne bude poznata odlukaUreda Visokogpredstavnika.I dok je, kada je ôvi}eva

smjena posrijedi, jedinanedoumica ho}e li ona uslijediti dokonca ovog ili narednog tjedna,

me|u njegovimstrana~kim

kolegamamjesecima

traje borbazanasljedni-

ka u


MINI MARKET Ha{ki tribunal nije mogao da shvati da je moja pozicijabila minorna i bazirana isklju~ivo na humanitarni radBILJANA PLAV[I], biv{a predsjednica RS-a

ni{tvu i u funkciji Vojske Republike Srpske (VRS)!? Drugim rije~ima,godinama je na me|unarodnom plovnom putu funkcionisao skelskitransport na mjestu koje nikada nije utvr|eno, niti uvedeno kaozvani~ni grani~ni prelaz. Kakvu vrstu roba, materijala i ljudi jespomenuta skela VRS-a prevozila s jedne obale na drugu, odnosnoiz jedne u drugu dràvu i obrnuto za sada je tajna, tek poznato je daje skela prije mjesec dana razmontirana i odvezena u obli`nju kasar-nu VRS-a.

Odmah nakon toga, o~ito koordiniranom akcijom, uMinistarstvo sigurnosti BiH stigao je zahtjev izvjesnog Radenka izBijeljine koji je traìo da mu se odobri uspostava skelskog sa-obra}aja na istoj relaciji i sa istom skelom koju su prije mjesec danaodvezli pripadnici VRS-a. Uprkos ~injenici da je iz Ministarstva si-gurnosti BiH stigao odgovor kojim se striktno zabranjuje uspostavaskelskog saobra}aja na spomenutoj lokaciji zbog toga {to to mjestonije utvr|eno kao zvani~ni grani~ni prelaz, a u suprotnosti je i sapropisima koji spomenuti tok rijeke Save karakteri{u kao me|una-rodni plovni put, skela je dovezena i postavljena na isto mjesto.Pripadnici Dràvne grani~ne slu`be (DGS) koji su opazili postavlja-

nje skele, a znaju}i za zabranu Ministarstva sigurnosti BiH, traìli suobja{njenje od skelara me|u kojima je bio i Radenko koji im je rekaoda je sve sre|eno sa ~elnicima DGS-a. Policajci su nakon togakontaktirali svog {efa, a ovaj je zvao na~elnika DGS-a u Bjeljini kojise za dalje instrukcije obratio Glavnoj kancelariji DGS-a u Sarajevu.Re~eno mu je da su Mile Juri}, na~elnik slu`be DGS-a, i EnesGa~anin, {ef osoblja, uprkos striktnoj zabrani Ministarstva si-gurnosti BiH koju je potpisao ministar Bari{a ôlak, spomenutomRadenku ipak izdali odobrenje za uspostavu (i)legalnog skelskogsaobra}aja u Donjoj Crnjali. Ovo je samo jedan u nizu primjera kojigovore u prilog ~injenici da istinski vladari DGS-a, kakvi su Juri} iGa~anin, ne po{tuju ni odluke nadle`nog im ministarstva. (M. F.)

KUMALI]U, IZGORI TI KESA

Unsko-sanski premijer Kumali} usukobu sa policijom

Rade}i predano protiv zakona, premijer Unsko-sanskog kantonaIsmet Kumali} uspio je ovih dana stvoriti sve uvjete za blokaduVladinog ra~una. Naime, premijer je u{ao o totalni rat sa policijomkojoj Vlada duguje milionske iznose za neispa}ene tople obroke iregres, kao i ljekarima, medicinskim sestrama op}e i kantonalnebolnice, nastavnicima srednjih {kola... Kada je Sindikat zaposlenihu MUP-u USK najavio op}i {trajk, prema informacijama iz

Kumali}evog kabineta, premijer je ministru policije Hasanu Kahri}u

RAGU@EN

SB je istraìla kako }e sukobljene frakcijeBiH postaviti vlastitog kandidata nakon {to

zatvor

Martin Ragu` i Bari{aôvi}evu fotelju u

Bari{a ôlak

Dragan ôvi}VLADA PRED KOLAPSOM, I [IRE: Premijer IsmetKumali}


9/80

Predsjedni{tvu BiH, ali i u Predsjedni{tvuHDZ-a. U tom je kontekstu vi{e negoznakovito da je u ôvi}evu obranu, za

sada, jedini stao predsjednik FederacijeBiHNiko Lozan~i}, koji ga je javnopozvao da ne podnosi ostavku. S drugestrane, barem prema kuloarskim pri~amaHDZ-ovih zastupnika u Dràvnom parla-mentu, ôvi}eva najizglednija zamjena uPredsjedni{tvu BiH Martin Ragu` ve} jezapo~eo pripreme za selidbu.

slu`beno i kolegijalno rekao: Mar{ napolje i smijeni te organi-zatore {trajka.

Kako bi se odbranio od poraàvaju}eg haosa koji je stvorio svo-jim upornim radom, Kumali} je za blokadu ra~una okrivio predsjed-nicu Sindikata radnika Ministarstva unutra{njih poslova AlmuMidì}.

Premijer je javno rekao da }u li~no biti krivac za blokaduVladinog ra~una iako je to glupost. Sindikat je uputio pismeneupite biha}koj poslovnici zagreba~ke Unicredit banke, za{tose ~eka sa izvr{enjem pravosna`nih sudskih presuda za neu-pla}eni beneficirani radni sta` policajaca od 1996. do 2002.godine, deset godina neupla}enih toplih obroka i regresazapolenicima MUP-a? Od direktora banke dobila sam obavijestda u banci postoji 909 rje{enja o izvr{enju Vladinih uposleni-ka prema ra~unu Vlade USK i da, {to se ti~e banke, nemanikakvih prepreka za isplatu oko 2,5 miliona KM. Me|utim,premijer je u ovom slu~aju nekoliko puta prekr{io zakon i sadasve poku{ava stopirati, kaè za na{ list Alma Midì}.

Premijer je pogazio zakon jo{ pro{le godine kada je Federalna

vlada stavila zabranu na isplatu zaostalih pla}a i izvr{enje sudskihpresuda do dono{enja Zakona o javnom dugu FBiH. Me|utim,Kumali} je i pored ove zabrane dozvolio isplatu zaostalih pla}a rad-nicima uprave. Zatim je prekr{io zakon kada u budèt za 2005. god-inu nije unio dugovanja na osnovu pravosna`nih presuda radnicimapolicije, zdravstva, obrazovanja...

Kraji{ki policajci }e, prema tvrdnjama Midì}eve, stupiti u gen-eralni {trajk 28. marta, a nema izgleda da ra~un bude deblokiran,pogotovo ako sud nastavi donositi sli~ne presude. (A.B.)

MIRO AVLAZOVI]

SDU }e svog rotiraju}egpredsjednika Toki}a izabrati urotiraju}oj Radon~i}evoj birtiji!

Vlasnik Avaza Fahrudin Radon~i} ne samo da lidereSocijaldemokarstke unije Miru Lazovi}a, Sejfudina Toki}a i IvuKom{i}a vrti oko malog prsta nego ih vrti i u svome nedavnootvorenom rotiraju}em restoranu! Rukovodstvo Socijaldemokratskeunije zvani~no je povrdilo da }e svoj tre}i kongres odràti na vrhuAvazovih tornjeva, u rotiraju}em restoranu!

Ve} vidimo tekst u Avazu posve}en kongresu SDU-a: Danasje u u superatraktivnom rotiraju}em restoranu, smje{tenomna vrhu novoizgra|enog Avazovog tornja - prema mnogimmi{ljenjima najljep{e zgrade na Balkanu - odràn Tre}i kon-gres SDU-a na kojem jeza predsjednikajednoglasnoizabran jedinikandidat SejfudinToki}... (M.A.)

Ako ne poùre, ha{ki optuènici }e kaznu sluìtiu KP domu Zenica

PADDY ASHDOWN,visoki predstavnik BiH

ÔLAKA

utar HDZ-a BiH poku{ati u Predsjedni{tvoDragan ôvi} povu~e iz Predsjedni{tva u

Kuli

olak jedini kandidati zaredsjedni{tvu BiH

Navodno da izbor Martina Raguà na mjesto hrvatskog ~lanaPredsjedni{tva BiH podràva ve}ina HDZ-ovih lokalnih organizacija usrednjoj Bosni i Posavini, te dijelom u Mostaru, dok stav drugihhercegova~kih strana~kih odbora jo{ uvijek nije do kraja jasan.Tako|er, odranije je poznato da se Ragu` uspio pribliìti HDZ-ovomlideru u Hrvatskoj Ivi Sanaderu, te da moè ra~unati i na diskretnupotporu iz Zagreba. No, Raguù koji je, izgleda, kona~no do~ekaosvojih pet minuta, najvi{e pogoduje {to, u ovom trenutku, osimRuè Sopte, me|u HDZ-ovim zastupnicima u Parlamentu BiH, i

nema dostojnog protivnika. Odranije je, naime, poznato da Ivo MiroJovi} (zasupnik iz Kiseljaka) nema nikakvih {ansi, dok njegov kole-ga Filip Andri}, biv{i direktorfederalne Carinske uprave, i nepomi{lja da se kandidira,budu}i da je protiv njegapodnesena kaznena prija-va. Tre}i mogu}i Raguèvprotukandidat Vinko Zori}od aktivnijeg politi~koganga`mana odustao je izzdravstvenih razloga. Pravipoliti~ki okr{aj u HDZ-u BiHuslijedit }e, me|utim, teksredinom maja, kada bi setrebao odràti sabor testranke i obra~un s ôvi}evimkadrovima. (S.Mijatovi}.)

SANADEROVI FAVORITI

I Hrvatska podràvaRaguà!


Sejfudin Toki}

Martin Ragu`


10/80

Koliko se zahuktala trì{na borba izme|u postoje}ih bosansko-hercegova~kih GSM operatera, svjedo~i i njihova spremnost damobiliziraju sve raspoloìve nacionalno-vjersko-politi~keinstitucije! Tako je nedavno GSM BiH posegnuo za prili~nonepopularnom, ali krajnje efikasnom praksom: da bi pre-duhitrila konkurenciju, sarajevska mreà mobilne telefonijesvoje bazne stanice instalirala je gdje je god to bilo mogu}e. Unovije vrijeme su u modi vjerski objekti, odnosno minaretiovda{njih dàmija!

Na{ fotograf snimio je ovih dana minaret novosagra|enedàmije u sarajevskom naselju Sedrenik na kojoj je, uz prate}i


MINI MARKET U Vojsci Republike Srpske nema osoba koje {titeRatka Mladi}aMILOVAN STANKOVI], ministar odbrane RS

OPORO OPOREZIVANJE

Carinik Po~u~a prije izbora na

tu du`nost prodavao ko{pice!Otpu{teni radnici Carinske uprave Republike Srpske koji nisu

dobili zaposlenje u Uredu za indirektno oporezivanje tvrde da su bezposla ostali samo zato {to nisu bili ~lanovi vladaju}e Srpskedemokratske stranke i {to nisu imali para da plate novo radnomjesto. Prema tvrdnjama nekih od njih, prijem radnika vr{en je postrana~kim, rodbinskim i prijateljskim kriterijima jer u vrijeme kadaje raspisan konkurs za prijem u Upravu za indirektno oporezivanje i~etiri regionalna centra nije postojala bodovna lista koja je naprav-ljena tek nakon prijema radnika.

U aplikaciji koju su morali popuniti izme|u ostalog je pisalo daje potrebno i do dvije godine radnog iskustva zavisno od {kolske

spreme, poloèn stru~ni ispit, te da kandidat nije krivi~no gonjen, dase on i njegova uà rodbina ne bave spoljnotrgovinskim poslovima.Me|utim, ve}ina primljenih je bez radnog iskustva, bez poloènogstru~nog ispita, ili su krivi~no i disciplinski ka`njavani. Kao jedan odnajupe~atljivijih primjera otpu{teni carinici naveli su ime MilenkaPo~u~e. Ina~e, Po~u~a je porijeklom iz Biha}a, a u Br~kom se nas-tanio 1996. godine. Dok nije po~eo raditi u Carinskoj upravi bavio seprodajom kokica i sjemenki. Me|utim, 1998. godine po~inje njegovuspon u carini, od pregleda~a robe, do {efa carina u regionalnomcentra Ureda za indirektno oporezivanje u Tuzli.

Po~u~in profesionalni uspon slijedila je i materijalna nadograd-nja pa je od jednosobnog stan~i}a stekao ku}u u centru Br~kog,ku}u u Novom Sadu i stan u Herceg Novom. Od pregleda~a robe

Po~u~a je krajem 1998. godine postao {ef grani~nog prelaza uBr~kom, a u ljeto 1999. godine postao je {ef carinske ispostaveBr~ko. Kona~no, u ljeto 2002. godine imenovan je za {efa slu`beBr~ko distrikta. Formiranjem carinske slu`be Br~ko distrikta Po~u~aje pravio organizaciju po svojoj volji, a na rukovode}a mjestapostavljao je svoje kadrove. Tako je, izme|u ostalog, izmislio radnomjesto {ef pregleda roba, na koje je postavio Zorana Vi~anovi}a,preko kojeg je tri godine, sve do ukidanja carinske slu`be distriktaBr~ko, kontrolisao poslove uvoza goriva, kafe i tekstilne robe. Kolikaje bila Po~u~ina mo} u to vrijeme, najbolje i lustruje podatak da jesamovoljno du`nosti razrije{io {efa prelaza Br~ko Most i {efacarinske ispostave Br~ko, a njihova gre{ka je bila u tome jer su upo-zoravali da se tone goriva carine sa umanjenim porezom i akcizama.

Imenovanjem na mjesto {efa carina u regionalnom centru u Tuzli

Milenko Po~u~a dobio je priliku da se rije{i svih nepodobnih kadro-va, a posao su uspjeli zadràti ~lanovi SDS-a i kriminalci. Tako carini-ci koji su ostali bez posla tvrde da je aktuelni {ef prelaza Ra~akrivi~no gonjen, dok je {ef prelaza Pavlovi}a Most provjereni kadrovikSDS-a. Navodno, posao su zadràli i svi carinici, ~lanovi SDS-a, koji suu~estvovali u aferi Orao. Ipak, najve}i haos Po~u~a je napravio uBr~kom. Na poslu je zadrào 25 pripravnika koji nemaju ni polugo-di{nje radno iskustvo, a kamoli poloèn stru~ni ispit. Radno mjestozadràla je i Tatjana Gavrani}, k}erka vlasnika robne ku}e GastroKomerc. Da bruka bude ve}a, Tatjana Gavrani} je prilikom izvozapustila {leper cigareta koji je prema deklaraciji izvozio smoki {to suotkrili carinici na hrvatskoj strani. Spomenuta Tatjana zahvaljuju}i tatii podmi}ivanju nije ~ak ni ukorena, a kamoli krivi~no gonjena.

Slobodanka @ivkovi}, supruga najve}eg gra|evinskog poduzetnikavlasnika firme Astra Plan, tako|e je zadràla posao u carini kao iAleksandar Bogi~evi}, sin vlasnika benzinskih pumpi Bogi~evi}Petrol. Po~u~a je na poslu zadrào i Danku Miji}, suprugu vlasnika{pediterske firme u Br~kom. (M.F)

SAMO JE ALLAH IZNAD

Bazne stanice BH Teleco

TR@I[NO POSLOVANJEBH TELECOMA I SAMOODR@IVRAZVOJ ISLAMSKE ZAJEDNICE:Bazna stanica na minaretudàmije u sarajevskom naseljuSedrenik


11/80

vjerski arhitektonski sadràj, instalirana i bazna GSM stanica BHTelecoma!?

Vjerski slu`benici u Sarajevu ne kriju da se sli~na praksaposljednjih mjeseci prakticira {irom Sarajevskog muftijstva i obra-zlaù to spremno{}u na vlastiti samoodrìv opstanak. Navodno,BH Telecom mjese~no iznajmljivanje dàmijskih minareta zasvoju baznu stanicu pla}a oko deset hiljada KM. Za tu operaciju uBH Telecomu je zaduèn jedan od tamo{njih ~elnih ljudiJasminko Ak{amija, zet Alije Izetbegovi}a, osniva~a SDA, BiH,BH Telecoma, minareta, i svega u cjelini!

(S.A.)


IMA NEKA TAJNA MEZA

Javno okupljanje

tajnih policajacaKako smo i najavili u pro{lom broju Slobodne Bosne, ovog jetjedna u Sarajevu odràna konstituiraju}a skup{tina Udruènjaotpu{tenih radnika Obavje{tajno-sigurnosne agencije BiH (OSA-e).Za predsjednika novoosnovanog udruènja izabran je Predrag]erani}, dugogodi{nji obavje{tajac iz Republike Srpske a za nje-govog zamjenika biv{i izvr{ni direktor federalne tajne slu`be EdhemBe{i}. Tako|er su imenovani i ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbo-ra. Zanimljivo je da su, iako je iz fonda sindikalne organizacije dje-latnika nekada{njeg FOSS-a, svega nekoliko dana prije odràvanjakonstituiraju}e skup{tine, nimalo slu~ajno otpu{tenim djelatnicimapodijeljeno po 200 KM, samo rijetki nasjeli na tu podvalu, dok jeve}ina podràla rad Udruènja. (S.M.)

NE PADA PILE DALEKO OD JAJCA

Sanjin Be}iragi}, umjesto da sepriprema za sud, napada SB koja

mu je uhvatila mu{tuluk da }ebiti saslu{an!

U pro{lom smo broju napisali kako je jedan od svjedoka usu|enju koje se pred Sudom BiH vodi protiv biznismena iz TravnikaAbduladhima Maktoufa (kojem se sudi za ratni zlo~in) spomenuoi ime urednika Federalne televizije Sanjina Be}iragi}a. SvjedokVjenceslav Topalovi}, Travni~anin koji je tokom rata bio zato~eniku mudàhedinskom zatvoru, tokom video-linkom omogu}enogiskaza naveo je kako ga je u tom ilegalnom zatvoru, pored ostalih,saslu{avao i inespektor vojne bezbjednosti Tre}eg korpusa SanjinBe}iragi}. Na upit sudije da li je rije~ o istoj osobi koja je danas ured-nik FTV-a, svjedok Topalovi} je odgovorio potvrdno.

No, dva-tri dana kasnije novinar Be}iragi} se oglasiosaop}enjem (objavljenim, dodu{e, samo u Dnevnom avazu) ukojem je osuo drvlje i kamenje na Slobodnu Bosnukoja ga navode}ineistine neopravdano denuncira.

Slobodna Bosna ne èli polemizirati sa novinarskim ni{ticama kakavje Be}iragi}: jedino {to mo emo u~initi jeste obe}anje doti~nom da }e na{list profesionalno pratiti tijek su|enja protiv Maktoufa, a pogotovo onaj diona koji je novinar-istra iva~-bezbjednjak Be}iragi} pozvan da svjedo~i!

Pozivam Dragana ôvi}a da ne odstupi sa funkcije. Kome}emo onda prepustiti u ruke svoju i sudbinu svoje djece?

NIKO LOZANÎ], predsjednik Federacije BiH

AZA I BH TELECOMA

na minaretima dàmija!

Predrag ]erani}


12/80

ANTE ÔLAKpotpredsjednik HSS-a BiH

Prije svega mislim da visoki predstavnikPaddy Ashdown ne bi trebao nikoga smje-njivati. Svatko tko je odgovoran treba pola-gati ra~une na dràvnim sudovima. Ondadolazimo do, po meni najva`nije stvari, a tosu reforme za koje nas Ashdown uvjerava da

postoje, a o~ito da ne postoje, {to stvarapotrebu da visoki predstavnik nekogasmjenjuje. Na kraju, kad on nekoga smijeni,u biti ga amnestira od bilo kakve odgo-vornosti. Ne znam tko je i{ao na sudi{ta od

onih koji su smijenjeni, koji su pokrali novce, radili mimo zakonaili upotrijebili slu`bene poloàje i ovlasti i apsolutno sam protivtoga da on sad smjenjuje ôvi}a bez obzira koliko je to povoljnoili nije. Ako je optu`nica istinita, Dragan ôvi} bi trebao samodstupiti sa funkcije. Me|utim, ako nije, ne treba da odstupi sfunkcije bez obzira na sve pritiske.

Mislim da visoki predstavnik PaddyAshdown ne bi trebao smijenitihrvatskog ~lana Predsjedni{tva Bosne iHercegovine Dragana ôvi}a. U na~elusmatram da ovlasti Ashdowna trebaznatno smanjiti i da sve smjene koje sede{avaju i odluke o tim smjenama tre-

baju biti donesene u demokratskoj pro-ceduri. Visoki predstavnik ne trebaodlu~ivati o takvim stvarima, zna~i onne treba odlu~ivati o smjenamafunkcionera.

ADNAN TERZI]predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH

JOZO PAVKOVI]glavni urednik bh. izdanja Ve~ernjeg lista

Ja li~no imam puno povjerenje ugospodina Dragana ôvi}a, tako dasmatram da }e on donijeti ispravnuodluku. Mislim da }e krajnja odlukaipak biti njegova, a ne visokog pred-stavnika Paddyja Ashdowna.


MINI MARKET Skromna sam, pa uglavnom sve svoje èljeuspijem ostvaritiMELIHA ALI], predsjedavaju}a

Skup{tine KS

MERIME, DERI ME

Za{ti}eni svjedok Galijatovi}

te{ko pretu~en u zeni~komzatvoruNajpoznatiji za{ti}eni svjedok u BiH Merim Galijatovi} te{ko je

pretu~en u utorak (15. marta), oko 20 sati, u hodnicima Kazneno-popravnog zavoda u Zenici. Kako nezvani~no saznajemo,Galijatovi}a je napao izvjesni Mevludin iz Travnika, nanijev{i mute{ke ozljede glave, zbog ~ega je istu ve~er upu}en u zeni~ku bol-nicu. Galijatovi}u je, tako|er, slomljena lijeva ruka. Premda je istra-ga o napadu na za{ti}enog svjedoka na su|enju optuènima za ubo-jstvo federalnog doministra policije Jozu Leutara tek zapo~ela,me|u stanovnicima zeni~kog zatvora mogu se ~uti dvije verzije orazlozima premla}ivanja Galijatovi}a. Prema prvoj, to mu je bilaporuka, nakon {to je najavio da }e u svojoj knjizi otkriti mnogemra~ne tajne vezano za ubojstvo Leutara i zapovjednika hercego-va~kog HOS-a Blaà Kraljevi}a. Prema drugoj verziji, napad naMerima Galijatovi}a naru~io je @arko Andri} @uti iz Nove Bile,mada nije poznato iz kojeg razloga. (S.M.)

PRO ETCONTRA

NE

NE

NE

MISLITE LI DA VISOKI P

TREBA SMIJENITI ^LAN

BATINE U ZATVORU:Merim Galijatovi}


13/80


14/80

Slobodna Bosnaje prije mjesec danaobjavila desetak do sada javnosti nepoz-natih vojnih dokumenata koji su ukazivalina to da je general Tihomir Bla{ki}, neka-da{nji ratni zapovjednik Operativne zoneSredi{nja Bosna, imao potpunu kontrolunad postrojbama za posebne namjene,vojnom policijom HVO-a i Vitezovima,kojie su u aprilu 1993. godine po~inilestravi~ne zlo~ine u selu Ahmi}i. Pisalismo da spomenuti dokumenti nisu bilidostupni Tu`iteljstvu i Sudu u vrijemeBla{ki}evog su|enja, koje je okon~anoumanjenjem prvostupanjske presude injegovim pu{tanjem na slobodu. U reagi-ranju koje je nakon objavljivanja ovihdokumenata Slobodnoj Bosni uputilaBla{ki}eva obrana, odvjetnik Anto

ZLO INAC NA SLOBODI


SB je prije mjesecdana objavila do sadanepoznate dokumentekoji nedvosmislenoukazuju na zapovjednu isvaku drugu odgovornostTIHOMIRA BLA[KI]A zazlo~ine koje su potrojbe

pod njegovom kontrolompo~inile u AHMI]IMA, alii drugim dijelovimasredi{nje Bosne; na{ listdo{ao je do novih jo{

vjerodostojnijih inepobitnijih dokumenatakoji dokazuju da jegeneral Bla{ki} u

potpunosti kontroliraopostrojbe na ~ijem je~elu bio

BLA[KI]U Ahmi}ima sam uradio sve

Pi{e

Danka Savi}

[TA (NI)JE ZNAO HAAG:TihomirBla{ki} osu|en je na samoosam godina zatvoraMATE BOBAN: Vrhovni zapovjednik u grobu

STRAVI NI DOKUMENTI


15/80

Nobiloje tvrdio da smo krivo protuma~ilive} poznate dokumente. Sve istaknute~injenice bile su poznate `albenom vije}u

i uzete su u obzir prilikom dono{enja

osloba|aju}e presude za zlo~ine u

Ahmi}ima generalu Tihomiru Bla{ki}u,stajalo je, izme|u ostalog, u ovom reagi-ranju.

Novi dokazi o odgovornosti Tihomira Bla{ki}a

17. 3. 2005. SLOBODNA BOSNA 15BOBANU{to ste od mene zahtijevali!

IZVIJE[]E VRHOVNOM ZAPOVJEDNIKU: Pukovnik Bla{ki}informira Matu Bobana da je slu~aj Ahmi}i zavr{en

STJEPAN [IBER: Na udaru propagandeHerceg-Bosne

OJI OPTU@UJU BLA[KI]A


16/80

Prvobitna presuda protiv Bla{ki}a (uprvostupanjskom procesu osu|en je na 45godina) koncem ljeta pro{le godine, pod-sje}amo, umanjena je petostruko. Prijenego {to je Bla{ki} oslobo|en (izre~enukaznu od devet godina on je ve} od-

leào u pritvorskoj jedinici Schevenin-gen) sudije Apelacionog vije}a prou~ilesu oko osam hiljada stranica novogdokaznog materijala koje hrvatska vlast(u vrijeme Tu|mana) nije èljela predatiTribunalu i obrani u vrijeme prvog su-|enja Bla{ki}u.

NEDOSTATAK DOKAZAOvi dokumenti ukazivali su na to da je

oko Ahmi}a postojala dvojna linijazapovijedanja, te kako je general Bla{ki} usvemu tome bio samo ~ovjek koji se

igrom ratnog slu~aja, ali i voljom nekihratnih i politi~kih mo}nika iz Zagrebana{ao u bezizlaznoj situaciji, dakle, daodgovara za zlo~ine koje sam nije po~inioi odobravao, niti ih je mogao sprije~iti. IzSudu naknadno dostavljenih dokumenatao djelovanju HVO-a u BiH od 1992. do1994. (dokumente je nekoliko dana nakon

prve presude u Haag poslala Ra~anovavlada) vidi se, primjerice, da je Bla{ki}svojevremeno dao nalog da se pokreneistraga o masakru u Ahmi}ima. Njegovaobrana (koju je vodio odvjetnik Ante

Nobilo) od prvog je dana insistirala na

tome da je Bla{ki} bio samo simbol uzapovjednom lancu, da su odluke dolaziles druge strane. @albeno vije}e Ha{kogsuda oslobodilo je Bla{ki}a svakeodgovornosti za zlo~in u Ahmi}ima jer

je, suprotno zaklju~ku Prvostupanjskogvije}a, utvrdilo da Bla{ki} nije naredio

zlo~in niti je kontrolirao jedinice koje supo~inile zlo~in. Vije}e je utvrdilo dadokazi upu}uju da su po~initelji zlo~ina4. bojna vojne policije HVO-a, kojom jezapovijedao sada{nji ha{ki pritvorenikPa{ko Ljubi~i}, te posebna jedinicaJokeri. Uz to, @albeno vije}e ocijenilo jeda Ahmi}i nisu bili civilni cilj ve} da jeu njima bilo snaga Armije BiH te sustoga predstavljali legitimni vojni cilj igeneral Bla{ki} imao je vojno opravda-nje za izdavanje naredbe za napad.

@albeno vije}e uvaìlo je da je pos-tojala dvostruka linija zapovijedanja teda Bla{ki} nije nadzirao jedinice kojesu po~inile zlo~in. Novi dokazi utvr-|uju da su drugi odgovorni za plani-

ranje i zapovijedanje masakra, zaklju-~ilo je tada @albeno vije}e. Obrana je uàlbenom dijelu postupka podastrladokaze po kojima su za Ahmi}e odgo-vorni biv{i potpredsjednik Herceg-BosneDario Kordi} te njegovi suradni-ci. Dokazi, prema @albenom vije}u,

ZLO INAC NA SLOBODI

Vojni dokumenti koji otkrivaju nove detalje o uloziTihomira Bla{ki}a tokom hrvatsko-bo{nja~kog suko-ba u srednjoj Bosni, a koje je u prethodnim bro-jevima objavila SB, ponovo su u prvi plannametnuli uvijek diskutabilno pitanjestvarnog dometa Tuìteljstva Tribunala uHaagu kada je rije~ o skupljanju relevant-nih dokaza protiv optuènih pred ovimSudom, te mogu}ih propusta do kojihzbog toga dolazi u sudskim procesima,koji su ionako limitirani vremenskim,finansijskim i drugim ograni~enjima.Prema tvrdnjama na{ih sugovornika, pred-

stavnici Tuìteljstva su u neformalnim raz-govorima pokazali veliku zainteresiranostza ove dokumente. Za neke od njih navod-no su saznali i ranije, ali tek uo~i izricanjadrugostupanjske presude, tako da ih nisubili u prilici koristiti tokom sudskogprocesa.

HAAG ZATEÊN OTKRI]IMA SLOBODNE BOSNE

Malo je, malo dana

Odnosi izme|u Tihomira Bla{ki}a i IviceRaji}a tokom zajedni~kog boravka upritvorskoj jedinici Tribunala u Haagu bili suveoma lo{i. Posljednji okr{aj izme|u Bla{ki}ai Raji}a dogodio se u junu pro{le godine naulazu u teretanu pritvora u Scheveningenu.Do tu~e izme|u ove dvojice pritvorenika jezamalo do{lo nakon {to je Raji} po~eo zbijatineumjesne {ale na ra~un Bla{ki}eve suprugeRatke. Prema tvrdnjama njihovih pritvorskihkolega, Raji} je nerijetko znao biti vrlo neu-godan i kada je bilo u pitanju lo{e Bla{ki}evo

zdravstveno stanje. Poslije incidenta naulazu u teretanu, Bla{ki} i Raji} su izbje-gavali zajedni~ke susrete. (S.M.)

BLA[KI]-RAJI]

SUKOB SA PODRE\ENIM: Geneza odnosa Bla{ki}a i Raji}a

U zatvoru u Haagu

biv{i suborci se fizi~ki sukobili



17/80

ukazuju i na to da je Bla{ki} poduzeosve razumne mjere da sprije~i zlo~ine,osudi masakr u Ahmi}ima i provedeistragu. @albeno vije}e zaklju~ilo je ikako nije bilo ni dokaza da je Bla{ki}znao da je zlo~in po~injen. @albeno

vije}e do{lo je do istih zaklju~aka i uslu~aja zlo~ina po~injenih u napadimana druga sela srednje Bosne te ga je i utim slu~ajevima oslobodilo svakeodgovornosti.

BLA[KI] I RAJI]U tekstu àlbe koju je pripremila

Bla{ki}eva obrana Bla{ki} se vrlo jasnodistancirao od Ivice Raji}a, prvog bosan-skog Hrvata optuènog za ratne zlo~ine, iod toga da je on (Bla{ki}) osobno imao

bilo kakvog utjecaja u Kiseljaku. Ha{ka

optu`nica koja je protiv Ivice Raji}apodignuta 23. augusta 1995. godine teretiga za te{ka kr{enja @enevske konvencije,zakona i obi~aja ratovanja prilikom napa-da na vare{ko selo Stupni Dol. Premanavodima iz optu`nice, sve postrojbeHVO-a u Kiseljaku, Kre{evu i Vare{u pot-

pale su u oktobru 93. pod izravno zapov-jedni{tvo Ivice Raji}a kao zapovjednikaDruge operativne grupe HVO-a ~ija se

baza nalazila u Kiseljaku. U tom svojstvuRaji} je 22. oktobra 1993. stigao u Vare{,a dan kasnije postrojbe pod njegovimzapovjedni{tvom napale su bo{nja~ko selo

Stupni Dol, usmrtiv{i najmanje {esnaestcivila, dok su ostali stanovnici protjerani anjihova imovina zapaljena i uni{tena.

Bla{ki} se, dakle, na Sudu potpunoodrekao Ivice Raji}a, ali dokument dokojeg je do{la SB dovodi u pitanje ovakvetvrdnje. Krajem 1992. godine (30.12.),otprilike mjesec dana poslije zlo~ina uStupnom Dolu, Bla{ki} je smijenio IvicuRaji}a sa mjesta zapovjednika kiselja~ke

brigade. Istog dana na ovu du`nost jeimenovaoViktora Andri}a, {to je, prematvrdnjama na{ih sugovornika, samo jedan

od la`nih Raji}evih identiteta, po kojimaje bio poznat.Jo{ jedan dokument tako|er govori o

Bla{ki}evoj ulozi u doga|ajima koji sudoveli do pokolja u Ahmi}ima. U dopisukoji je Bla{ki} uputio Mati Bob anu,tada{njem vrhovnom zapovjedniku HRHB (dopis je upu}en 6.12.1993. godine),izme|u ostalog stoji: Slu~a j Ahmi} , jezav r{en p rema Va{im upu tama, a v ideo

zapis je dostavl jen Na~elniku VOS-a G[HVO HR HB gospodinu @arku Ke` i.

Nedostaju, dodu{e, u ovoj korespon-denciji pismeni zahtjevi magistra Bobana

koji su prethodili ovom Bla{ki}evomizvje{}u, ali, po svemu sude}i, zapovjednikBla{ki} je u Ahmi}ima obavio posao onakokako ga je instruirao njegov civilni i vojnizapovjednik iz Gruda - Mate Boban...

Novi dokazi o odgovornosti Tihomira Bla{ki}a


APRIL 1993. U selu Ahmi}i pobijeno je

vi{e od stotinu bo{nja~kih civila.NOVEMBAR 1995. Potvr|ena ha{ka

optu`nica La{vanska dolina protivTihomira Bla{ki}a koja ga je teretila zazlo~in u Ahmi}ima. Bla{ki} je prvobit-no bio optuèn zajedno s DarijemKordi}em, Marijem êrkezom,Zlatkom Aleksovskim, Ivanom[anti}em i Perom Skopljakom.

APRIL 1996. Pod pritiskom tada{njeghrvatskog predsjednika FranjeTu|mana Bla{ki} se dobrovoljnopredaje Tribunalu u Haagu.

APRIL 1997.U drugoj izmijenjenojoptu`nici protiv Bla{ki}a (sa

ispravkama od 16.3. 1999.) navodi

se da su pripadnici oruànih

snaga HVO-a od maja 1992. doju la 1994 . po~ini li te{ka kr{enjame|unarodnog humanitarnogprava protiv bosanskih Muslimanau BiH.

JUNI 1997. Po~inje su|enje protivTihomira Bla{ki}a pred Tribunalom uHaagu.

MART 2000. Tihomir Bla{ki} prvostu-panjskom presudom osu|en na 45godina zatvora.

JULI 2004. Presudom @albenog vije}aBla{ki} je osu|en na devet godina

zatvora.AUGUST 2004. Bla{ki} je pu{ten na slo-bodu.

OD VITEZA DO HAAGA I NAZAD U ZAGREB

Hronologija slu~aja Bla{ki}

TRI LICA JEDNOG ZLO INCA

PROMJENA IDENTITETA: Bla{ki}smjenjuje Ivicu Raji}a i postavljaViktora Andri}a - la`no Raji}evo ime

IVICA RAJI] KAO VIKTORANDRI]: Kiseljak, 1994. godine

IVICA RAJI] KAO VIKTORNOVAK: Mostar, 1996. godine

IVICA RAJI] KAO IVICA RAJI]:Zagreb, 2003. godine predodlazak u Haag


18/80


19/80

V

e} od ranih jutarnjih sati u baziZra~nih snaga Vojske FederacijeBiH traje neuobi~ajena drama.Upravo je stigao dnevni ras-

pored za dostavu humanitarnepomo}i naseljima koja su ve} sedmicamaodsje~ena od civilizacije snje`nim nano-sima visokim i do deset metara. êkaju semeteorolo{ki izvje{taji dok posade ame-ri~kih helikoptera UH-1 na svojim karta-ma lociraju izolovana sela u zale|uBjela{nice i klancu rje~ice Ljute. Danas}emo dostavi ti pedesetak paketa pomo}i

sel ima u konji~koj op} ini, a li moram vam

odmah re}i da piloti ne}e sli jetati . Pomo}

}e bit i dostavljena iz zraka, rekao nam jena samom po~etku razgovora zapovjed-nik Zra~nih snaga Vojske Federacije BiH,

brigadir Dèvad Brgulja, pretpostavlja-ju}i da je razgovor sa mje{tanima snije-gom zametenih sela bio osnovni razlogna{eg putovanja.

ZAHTJEVI ZA POMO]STI@U SA SVIH STRANA

Iako razo~arani ~injenicom da ne}e-mo biti u mogu}nosti razgovarati sa ljudi-ma koji mjesecima u svojim selima ìveizolovani od ostatka svijeta, kre}emo umisiju dostave humanitarne pomo}i izzraka. I dok ~ekamo na ukrcavanje i poli-

jetanje, brigadir Brgulja obja{njava namproceduru aktiviranja Zra~nih snaga uhumanitarne svrhe.Zah tjevi za pomo}stiù iz ugroènih podru~ja Federalnom

{tabu C iv iln e za{tite koji n a o snovu tih

zahtjeva traì odobrenje za pomo} od

dràvnog i federalnog ministarstva odbra-ne. Ova dva minis ta rs tva izdaju naredbe

zajedni~koj komandi koja zat im akt ivira

nas, odnosno Zra~ne snage, kaè Brguljanavode}i kako je njihov zadatak i oba-

veza kao profesionalnih pripadnika Voj-ske Federacije BiH pomo} civilnomstanovni{tvu u slu~aju elementarnih ne-

pogoda i prirodnih katastrofa. Drugimrije~ima, pilotske posade i mehani~arikoji u~estvuju u dostavi humanitarne

Reporter SB u nemogu}oj misiji


Proteklih dana {irom BiH odvijala seprava drama spa{avanja hiljada ljudikoji su mjesecima ostali odsje~eni od

svijeta uslijed stravi~nih zimskih uvjeta;reporter na{eg lista proveo je cijeli danu helikopteru Vojske Federacije koji je

nesretnike snabdijevao najneophodnijimstvarima za preìvljavanje

DNJI ÂS

Pi{e

Mirsad Fazli}

tokom ove zime spasili

sasvim izvjesne smrti!!!


20/80

pomo}i za to ne primaju nikakva dodatnasredstva niti se Zra~nim snagama pla}au~e{}e u ovakvim misijama.

Dok razgovaramo s brigadirom Br-guljom, pukovnik Izudin Male{ki}, kopi-lot na na{em letu, odlazi da provjeri opre-

mu i pripremi helikopter za polijetanje.Naime, u posljednjem trenutku odlu~enoje da umjesto devetnaeskom letimodvadeset trojkom, {to su otprilike re-gistarske oznake helikoptera koje koristiVojska Federacije BiH. Me|utim, kadasmo u pratnji prvog pilota, pukovnikaZehra Mar i}a stigli na heliodrom, Ma-le{ki} je utvrdio da dvadeset trojka nijespremna za let. Bezuspje{no nam je po-ku{avao objasniti u ~emu je problem doksu se mehani~ari skupljali oko otvorenogmotora. Elem, iz ~itave pri~e zaklju~ili

smo da kad se motor zagrije, neki diopo~ne da vibrira, a uslijed toga poludineki instrument u pilotskoj kabini. I nijeneko obja{njenje, ali nama, laicima, ipak

je bilo drago {to ne}emo letjeti helikop-terom ~iji su instrumenti skloni ludilu. Idok nam pilot Zehro Mari} daje uputekako }emo se pona{ati tokom leta, {tasmijemo a {ta ne smijemo raditi i kako}emo komunicirati, u helikopter se ukrca-va 25 paketa od kojih svaki teì 15 kilo-grama. Islamska pomo} Kraljevine Sau-dijske Arabije naljepnica je koja govorio donatorima ~ijom }e zaslugom paketi s

osnovnim ìvotnim namirnicama padatipo ledom i snijegom okovanim bosansko-hercegova~kim selima. [ta se nalazi u

paketima, pitamo pilote koji zauzimajusvoja mjesta u pilotskoj kabini.Nemampojma, vjerovatno hrana i ne{to lijekova,odgovara Mari} dodav{i kako vojskanema ni{ta s pakovanjem paketa humani-tarne pomo}i i njihovim sadràjem. Pa -kete je osigura la Civ ilna za{ tita . Oni ih

dostave u na{u bazu u Rajlovcu, ili ih

dopreme do hotela Mar{al na Bjela{nici ,kaè Mari}. Kona~no, tovar je ukrcan i uz

zaglu{uju}u buku motora dièmo se ipolije}emo put Bjela{nice.

DESANT NABJELA[NICU

Nadlije}emo biv{a olimpijska bori-li{ta, Malo i Veliko polje na Igmanu, testrme bjela{ni~ke staze na kojima uìvajuljubitelji alpskog skijanja. I dok posma-tramo kako se ljudi pretvoreni u male crneta~ke spu{taju niz staze, pitamo se jesu li

uop}e svjesni ~injenice da sa druge straneplanine, od njih udaljeni svega desetakminuta leta, stanovnici bjela{ni~kih selavode ogor~enu bitku sa prirodom i

preìvljavaju zahvaljuju}i, izme|u osta-log, paketima koje im nosimo. Prvo

naseljeno mjesto koje nadlije}emo sadruge strane civilizacije je seloLukomir. Ovdje smo dopremil i najvi{epomo}i, kaè kopilot Male{ki}, {to je ilogi~no s obzirom da je to jedno odnajve}ih naseljenih mjesta koja su ostalaodsje~ena od svijeta. Nakon toga ulazimou kanjon rje~ice Ljute na ~ijim strmimliticama su ra{trkana sela kojima je nami-

jenjena pomo} iz na{eg helikoptera.Klanac Ljute, ome|en strmim stijenama i

debelim zimskim pokriva~em, obru{avase tristotinjak metara. Na tako nepristu-

pa~na podru~ja helikopter ne bi mogaosletjeti ni usred ljeta, po idealnim vre-menskim uslovima, a kamoli zimi. SeloSvijen~a prva je meta na{eg zra~nog

udara. Prelije}emo ga kako bi utvrdili sakoje strane mu je najlak{e pri}i i gdjeizbaciti pakete sa hranom. Krovovi ku}a

jedva se naziru u op}oj bjelini. Da nijestada ovaca ra{trkanih u uskom kruguutabanog snijega, i plastova sijena koje sene skida, nego se vadi iz snijegom oko-vanih rupetina, ~ovjek bi pomislio da jeselo napu{teno. Pilot Mari} opreznospu{ta helikopter na desetak metara iznadtla. Ovo spu {t an je p rije iz ba ci va nja

U ISTOM STROJU


Helikopter Vojske Federacije UH-1pokre}e motor od 1290 konjskih snaga imoè prevesti 4,7 tona tereta. Tokomhumanitarne ekspedicije u spa{avanjuìvota u odsje~enim dijelovima BiH

posadu ovog helikoptera ~inili su kapetanposade, pukovnik po ~inu Zehro Mari},zatim kopilot Izudin Male{ki}, tako|erpukovnik, te tehni~ar Meho Ajanovi} ~ijiposao je bio izbacivanje paketa sa hra-

nom. Na po~etku akcije znali smo na-praviti i ~etiri ture za jedan dan, kaèMari} te dodaje kako je intenzitet letovamalo opao posljednjih dana. Dvadesetakhelikopterskih posada obavilo je posljed-

njih dana vi{e od trideset misija dostavehumanitarne pomo}i helikopterima UH-1,koje su Vojsci Federacije BiH darovaleSjedinjene Dràve u sklopu programaOpremi i obu~i.

HEROJI NEBA

@ivot drugih je,

tako|er, vaàn

PILOT VOJSKE FEDERACIJE BiH: Ne znam koliko je pomo} koju dostavljamo

dovoljna ljudima odsje~enim od civilizacije. Ipak, smatram da je to jakpsiholo{ki efekat. Ljudi su sretni kad nas vide i osje}aju da nisuzaboravljeni. Ti ljudi su naprosto podivljali. Mjesecima im niko nijemogao do}i i mi smo bili prvi stranci koji su stigli u selo

PUKOVNIKZEHRO MARI]:

Svakodnevnapomo} ugroènima


21/80

paketa naj riz i~ni ji je dio mis ije. Teren je

nepristupa~an, a sva sre}a {to danas nema

vjetra, ina~e zna da bude gusto, kaè

pilot Mari} dok tehni~ar Meho Ajanovi}otvara vrata i izbacuje pakete sa hranom.

Sve se de{ava jako brzo i dok smo se

pribrali helikopter je ve} letio na drugudestinaciju, selo Bostandìje. Nadlije}u}ispomenuto selo prvi put vidimo ljude.

Nakon {to je na{ helikopter izbaciopomo} vidjeli smo starijeg ~ovjeka kakose kroz snje`ne nanose poku{ava probiti

do mjesta gdje su pali paketi. U sel imakoja su se na{la odsje~ena uslijed

snje`nih nanosa mahom ìve sta rij i l judi

koji se bore da prehrane sebe i s toku koja

im je glavni izvor prihoda , kaèMale{ki} dok usmjerava helikopter kaselima Donja i Gornja Ljubu~a. U Gor-njoj Ljubu~i do~ekuju nas stanovnici kojiodu{evljeno pozdravljaju na{ dolazak.Posljednje selo u koje smo iskrcali paketesa hranom su ûhovi}i. Smje{teno u pris-tupa~noj dolini, sa kamenim ku}ama,o~aralo nas je svojom ljepotom pa smo

pilote zamolili da naprave nekoliko kru-gova iznad ûhovi}a. Iako je snijeg prek-rio ve}inu ku}a, nije mogao sakriti nji-hovu jednostavnost i ljepotu, a kako smose malo duè zadràli iznad ûhovi}a,

primijetili smo u snijegu prokopanekanale koji povezuju ku}e. Duboki supreko dva metra, kaè pilot Mari} koji jeimao priliku hodati snje`nim labirintimakakve smo vidjeli u ûhovi}ima.

SPAS S NEBANakon {to smo iskrcali i posljednje

pakete sa hranom nastavili smo letjeti

kanjonom Ljute, sve do njenog spajanjasa Neretvom. Preletjeli smo planinuViso~icu i njen najvi{i vrh Dàmiju na1967 metara nadmorske visine. Sat vre-mena poslije ponovo smo se na{li nado-mak Sarajeva. Ne znam kol iko je pomo}koju dostavljam o dovoljna ljudim a

odsje~en im od civ iliz acije. Ip ak , sma-t ram da je to j ak psiholo{k i e feka t. L judi

su sretni kad n as v ide i osje}aju da n isu

zaboravljeni , kaè pilot Mari}. Male{ki}se nadovezuje na njegovu pri~u opisuju}inam susret sa mje{tanima jednog sela u

~ajni~koj op}ini. Ti ljudi su naprostopodivljali. Mjesecima im niko nije

mogao do}i i m i smo b ili prv i stran ci

koji su stigli u selo, kaè Male{ki}.Stièmo u bazu Zra~nih snaga u Raj-lovcu. Opra{tamo se sa na{im doma}i-nima pilotima dok se u helkioper ukrcavanovih 25 paketa pomo}i koja }e bitiizba~ena iznad bjela{ni~kih sela. Odla-zimo da se pozdravimo sa zapovjed-nikom Brguljom koji nam kaè da }e na-rednih dana pomo} dostaviti u podru~jeBosanskog Petrovca i na Kupres. Odpo~etk a akcije pomo} smo dostav ili n a

podru~je op}ina Srebrenica, @epa,

Vi{egrad, Fo~a, âjni~e te Konjic, kaèBrgulja ~iji su piloti, profesionalci uvijekspremni pomo}i ljudima u nevolji makoje vjere i nacije bili.

Reporter SB u nemogu}oj misiji


Preko Federalnog {taba Civilne za{titedo sada je snijegom ugroènim podru~jimaupu}eno blizu sedam tona hrane. Odnevladine humanitarne organizacijeIgasa dobili smo 200 paketa pomo}i odkojih je svaki teìo 15 kilograma, a odCrvenog krià Federacije dobili smo 150paketa teìne 25 kilograma po paketu,kaè Mirsad Teskeredì} iz Federalnog

{taba Civilne za{tite. Paketi sadrèosnovne ìvotne namirnice, bra{no, ulje,{e}er, so, tjesteninu, a ima i sokova,gotovih supa i jo{ nekih proizvoda. Pakete

takvog sadràja Federalni {tab Civilneza{tite uputio je na podru~je Srebrenice, ubjela{ni~ka sela, zatim u podru~ja okoGora`da i Fo~e, te na Kupres i Glamo~.Tako|er, iz svojih sredstava izdvojilismo 8 hiljada KM za ra{~i{}avanje sni-jega i osposobljavanje putnih komu-nikacija u okolini Vare{a, te na prostoruPra~a-Pale, kaè Teskeredì} navode}i

da je ostvarena odli~na saradnja saZra~nim snagama Vojske Federacije BiHbez ~ijeg anga`mana ne bi bilo mogu}epomo}i najugroènijim podru~jima.

CIVILNA ZA[TITA

Poslali smo sve{to smo imali

ZAMETENA BJELA[NI^KA SELA: U posljednjih nekoliko nedjelja, sve do dolaskana{eg spasila~kog tima, bili su bez hrane i lijekova i veze sa ostatkom svijetastanovnici bjela{ni~kih sela Gornja Ljubu~a i ûhovi}i


22/80

Posljednji (nedavni) sastanak ~el-nika vladaju}ih bosanskoherce-gova~kih partija u Neumu jasno

je pokazao da unutar BiH nepostoji politi~ki konsenzus o

potrebi ustavnog, a pogotovo teritori-jalnog preustroja BiH. Srpski predstavni-ci su postavili ultimatum: progovori lineko o ustavnim promjenama, napu{tamosastanak!

Nekoliko sedmica kasnije, Veneci-janska komisija, respektabilna ekspertna

EKSKLUZIVNO


Pro{le nedjelje jeEvropska unija putemnezavisne Venecijanskegrupe napokon ponudila

vlastito rje{enje za izlaziz, ~inilo se, bezizlaznesituacije u kojoj se na{laBosna i Hercegovina;

SB prva objavljujeBRISELSKU vizijubudu}nosti BiH kaoalternativu za DEJTONSKIkoncept na{e zemlje

UKIDAJEvrops

od pet

Pi{e

Asim Metiljevi}

EVROPS


23/80


24/80

Dejtonskog mirovnog sporazuma: upravosu Srbi, za samo nekoliko godina, pre{licijeli krug - od najve}ih protivnika donajve}ih ~uvara dejtonskog ustrojaBiH!

Pou~ena tim iskustvom, me|unarodna

zajednica diskretno ali sna`no podupirestvaranje nove realnosti u obliku petdefiniranih ekonomskih regija ~ije je kon-stituiranje zapo~elo jo{ prije nekolikogodina. Sredinom decembra pro{legodine {ef delegacije Evropske komisijeu BiH Irac Michael Humphreys i zam-

jenik dràvnog ministra vanjske trgovinei ekonomskih odnosa Slobodan E}imovi}

promovirali su razvojne strategije zasvaku od pet ekonomskih regija u BiH:ARDAu sjeverozapadnoj BiH, NERDAusjeveroisto~noj BiH, REDAH u Hercego-vini, REZ-RDA u centralnoj BiH iSERDA u Sarajevskoj regiji. Prema infor-macijama Slobodne Bosne, izrada regio-nalnih razvojnih strategija, koja se odvi-

jala po jedinstvenom metodolo{komobrascu, u cijelosti je finansirana nepo-vratnim sredstvima Evropske unije iz pro-

grama namijenjenog poticanju regio-nalnog razvoja - EU RED.Stvarni zna~aj regionalnih razvojnih

strategija otkriva se iz nedvosmislenogstava delegacije Evropske komisije u BiHkoja je istovremeno s prezentiranjemdokumenata obe}ala i izda{nu finansijsku

podr{ku ali isklju~ivo za projekte defini-rane u razvojnim strategijama. Rije~ je onekoliko izda{nih evropskih predpristup-nih fondova namijenjenih potencijalnim~lanicama Evropske unije bez kojih ni

jedna od deset novoprimljenih ~lanica EUne bi uspjela ispuniti visoke prijemne

standarde.Slobodna Bosna uspjela je doznati da

je stav Venecijanske komisije o nemi-novnosti ustavnog preustroja BiH zasno-van na ~vrstim argumentima o neodr-

EKSKLUZIVNO


S obzirom da sada{nja ustavna rje{enjanisu ni efikasna ni racionalna i nedostaje imdemokratski sadràj, Bosni i Hercegovini jeneophodna ustavna reforma, konstatira seu nedavno objavljenom izvje{taju Vene-cijanske komisije. Bh. institucije, premasada{njem ustavnom rje{enju, isuvi{e suslabe da bi osigurale zadovoljavaju}inapredak u pregovorima o Sporazumu ostabilizaciji i pridruìvanju. Centralni ele-ment prve faze ustavne reforme trebao bi

biti prenos nadle`nosti sa entiteta na BiHputem izmjena i dopuna Ustava BiH. Takav

korak je neophodan ako se èli posti}inapredak u procesu integracije u evropskestrukture, stoji u ovom izvje{taju. UIzvje{taju se dalje konstatira da se svakatakva promjena moè posti}i jedino naosnovu konsenzusa.

Kori{tenje ovlasti visokog predstavnikabilo je potrebno da bi postoje}i glomazniustavni sistem funkcionirao, ali u vremenukoje je pred nama, zajedno sa ustavnimpromjenama, nametnut }e se potreba revi-

zije ovlasti visokog predstavnika.(D.S.)

ZAKLJU^CI VENECIJANSKE GRUPE

Krajnje je vrijeme zaradikalne ustavne

reforme u BiH

Veli~ina regije: 17 posto teritorije BiH

Broj op}ina: 32 (13 iz RS i 17 iz FBiH)

Regionalno sjedi{te: SarajevoOp}ine: Breza, Olovo, Vare{, Visoko, Fo~a, Gora`de, Pra~a, Fojnica,

Kiseljak, Kre{evo, Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo, Stari Grad, Hadì}i, Ilija{,Ilidà, Trnovo, Vogo{}a, âjni~e, Fo~a, Gora`de, Kasindol, Kalinovik, Pale,Rogatica, Rudo, Sokolac, Trnovo, Vi{egrad

Broj stanovnika: 701.270

Struktura stanovni{tva: Bo{njaci 63 posto, Srbi 28 posto,Hrvati 8 posto

SARAJEVSKA REGIJA

BEZ GRANICA: Jedinoizgledno rje{enje ostaje

kantonizacija BiH kojane bi slijedila neprirodnegranice uspostavljenetenkovskim gusjenicamanego bi slijedila prirodnegranice regijakonstituiranihpovijesnim djelovanjemekonomskih,saobra}ajnih, kulturnih,nacionalnih i drugih

faktora


25/80

ìvosti sada{njeg politi~ko-teritorijalnogustroja BiH. Sa 124 ministarstva na dr-àvnom, entitetskom i kantonalnom ni-vou, te s glomaznom administracijom ~e-tiri puta ve}om od evropskog prosjeka(jedan administrativni radnik na 500

gra|ana), BiH jednostavno ne moèfunkcionirati.

Ustavno-teritorijalni preustroj je nu-àn - to nije sporno ili je sve manje sporno- ali kako prona}i model koji bi pomiriotako razli~ite nacionalne i regionalneinterese?

LJEKARI BEZENTITETSKIH GRANICA

Eventualno formiranje tre}eg (hrvat-skog) entiteta ne bi rije{ilo glavni prob-lem, budu}i da ni Bo{njaci a Hrvati pogo-

tovo ne ìve na kompaktnoj teritoriji. Hr-vatima bi zapravo trebala tri entiteta: je-dan u Hercegovini, jedan u srednjoj BiHte jedan u Posavini!

Ukidanje kantona i organiziranje BiHkao federacije dviju republika ne dolazi uobzir jer bi svaki unitarni ustroj bo{-nja~ko-hrvatske republike i{ao na {tetumalobrojnijeg hrvatskog naroda.

Jedino izgledno rje{enje ostaje kan-tonizacija BiH koja ne bi slijedilaneprirodne granice uspostavljene tenkov-skim gusjenicama nego bi slijedila pri-rodne granice regija konstituiranih povi-

jesnim djelovanjem ekonomskih, sao-bra}ajnih, kulturnih, nacionalnih i drugihfaktora.

Na cijelom prostoru BiH identificira-no je pet takvih povijesno konstituiranihregija - mostarska, tuzlanska, sarajevska,

BiH za 21. stolje}e



Broj op}ina: 16 (1 op}ina iz RS - Tesli} i 15 op}ina Ze-Dokantona i Srednjobosanskog kantona)

Regionalno sjedi{te: Zenica

Op}ine: Tesli}, Travnik, Zenica, Zavidovi}i, G. Vakuf, Kakanj,Bugojno, @ep~e, D. Vakuf, Maglaj, N. Travnik, Te{anj, Vitez, Busova~a, Usora,Doboj Jug

Struktura stanovni{tva: Bo{njaci 75 posto, Hrvati 19 posto,Srbi 5 posto

CENTRALNA REGIJA

Veli~ina regije: 14 posto BiH

Broj op}ina: 34 (17 op}ina iz RS, 16op}ina FBiH i Distrikt Br~ko)

Regionalno sjedi{te: Tuzla

Op}ine: Odàk, Ora{je, Domaljevac [amac,Banovi}i, êli}, Doboj Istok, Gra~anica, Grada~ac,Kalesija, Kladanj, Lukavac, Sapna, Srebrenik,Teo~ak, Tuzla, @ivinice, Bijeljina, Bratunac, Lopare,Mili}i, Modri~a, Osmaci, Pelagi}evo, Petrovo,Srebrenica, B. Brod, [amac, Ora{je, [ekovi}i,Ugljevik, Vlasenica, Vukosavlje, Zvornik

Struktura stanovni{tva:Bo{njaci 55 posto, Srbi 40 posto, Hrvati 7 posto

SJEVEROISTO^NA REGIJA


26/80

banjalu~ka i zeni~ka - koje ispunjavajuevropske kriterije samoodrìvosti. Prema

jednom od tih kriterija, recimo, uop}e nijepitanje mogu li sva tri preìvjeti negokako }e preìvjeti samo jedan klini~kicentar makar ga finansirala cijela Her-cegovina - od Konjica do Trebinja?!

Gledano iz perspektive dejtonskeBiH, najve}a mana pet identificiranihregija jeste njihov multietni~ki sastav sta-novni{tva, odnosno brisanje unutra{njihgranica iscrtanih krvlju. Posmatrano iz

perspektive dejtonske BiH, za mnogegra|ane Trebinja, Cazina ili Kiseljaka jo{

je uvijek traumati~na pomisao da bimogli oti}i na lije~enje u Mostar,Banju Luku ili Sarajevo, ali alterna-tiva je jo{ traumati~nija: mizerninivo zdravstvenih usluga bez ikak-ve {anse da se primaknu evropskimstandardima.

Istovremeno, regionalizacijaBiH predstavlja svojevrsni test zagra|ane BiH jer ako tri naroda nemogu ìvjeti zajedno u BiH, kakose onda mogu integrirati u civi-liziranu porodicu pedesetak evrop-skih naroda!?

EKSKLUZIVNO




Regionalno sjedi{te: Mostar

Op}ine: Livno, Tomislavgrad, Kupres,Posu{je, Grude, [iroki Brijeg, Ljubu{ki, Mostar,Konjic, Jablanica, Prozor, îtluk, âpljina, Stolac,

Neum, Ravno, Trebinje, Ljubinje, Bile}a, Gacko,Nevesinje, Berkovi}i, Isto~ni Mostar

Broj stanovnika: 452.000

Struktura stanovni{tva: Hrvati

53 posto, Srbi 22 posto, Bo{njaci 19 posto

REGIJA HERCEGOVINA

Veli~ina regije: 33 posto povr{ine BiH


Regionalno sjedi{te: Banja Luka

Op}ine: Velika Kladu{a, Cazin, Biha},Klju~, Drvar, Petrovac, B. Grahovo, Glamo~, B.Krupa, B. Petrovac, B. Novi /Novi Grad, Kostajnica,K. Dubica, Gradi{ka, Srbac, Derventa, Doboj,Lakta{i, Prnjavor, [ipovo, êlinac, Ribnik, K. Varo{,Kneèvo, Jajce, [ipovo, Banja Luka, Prijedor,Mrkonji} Grad, Sanski Most

Broj stanovnika: 1.191.707

Struktura stanovni{tva: Srbi 62posto, Bo{njaci 33 posto, Hrvati 4 posto

SJEVEROZAPADNA REGIJA

PRIMJER ZDRAVSTVA:Za rad i razvoj modernogklini~kog centra potrebnoje minimum milionstanovnika - korisnika

zdravstvenih usluga: nadana{njem prostoruHercegovine, koju naseljavaoko 450 hiljada stanovnika,postoje ~ak tri klini~ka centra


27/80


LOTO 6 od 42

JACK POT

100.000 KM

Sarajevo, Tel: ++387 33 714-320e-mail: [email protected]

www.lutrijabih.ba

Izvla~enje brojeva ovog

kola obavit }e se

u utorak, 22. marta,

na FTV u 20 sati

Kako bi ljudi u svom domu ìvjeli {to udobnije, Gorenje je za njih

proizvelo i lansiralo novu generaciju ma{ina za pranje i

su{enje rublja i u tvornici aktiviralo potpuno novu proizvodnu

liniju na kojoj nastaje razvojno, tehnolo{ki i dizajnerski

obnovljen vrhunski program ma{ina za pranje i su{enje rublja

nove ere. S novom generacijom ma{ina za pranje i su{enje

rublja ispunjava se mno{tvo èlja, potreba i prostora.

Nova generacija ma{ina za pranje i su{enje rublja ima ugra|enu

inteligentnu tehnologiju sa senzorskim upravljanjem

(UseLogic). Bez obzira na najnoviju tehnologiju, nisu potrebna

posebna znanja ili vrijeme privikavanja kako bi se usvojilo znanje

za programiranje ma{ina budu}i da je upravlja~ka plo~a

potpuno jednostavna i pregledna za upravljanje. Ako èlite,

ma{inu za su{enje rublja moète postaviti na ma{inu za pranje

rublja ili jednu pokraj druge a upravljati ih moète samo s jednom

upravlja~kom plo~om. Maksimalni kapacitet pranja je do 6 kg

rublja. Novost je i 33 cm veliki otvor vrata koji omogu}ava

lak{e umetanje rublja. Oblik i ergonomija ma{ina za pranje i

su{enje rublja je pomno i bri`no dora|en i s njime èle u Gorenju

ostvariti novi trend ljepote i njege rublja. Nova linija ma{ina za

pranje rublja nudi se u {irokom izboru samostoje}ih i podpultnih

varijanti koji nadopunjuje i paleta 44 cm dubokih modela.

Podpultne, 3 cm niè i pli}e, 44 cm duboke ma{ine za pranje

rublja su potpuna novost iz Gorenja. Novi modeli nadilaze

tradicionalni renome Gorenja kao ~uvara okoli{a, budu}i da

postiù jo{ bolje rezultate od onih koji se traè za najvi{u

energetsku klasu. Osim niske potro{nje energije, najbolje ma{ine

za pranje rublja ostvaruju i izvrsne u~inke pranja i centrifugiranja.

Veliki umovinove generacije

Nova generacija ma{ina za pranje i su{enje rublja


28/80

Sudac za prethodno saslu{anjeVrhovnog suda Federacije BiHTadija Bubalovi} trebao bi, unarednih sedam dana, zakazatinovo ro~i{te na kojem }e se

rije{iti prigovori obrane Bakira Alispa-

hi}a, I rfana Ljevakovi}a , Envera Muje-zinovi}a, Edhema Veladì}a iE juba Iki-}a, optuènih za podsticanje na ubojstvonekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH adana{njeg zatvorenika u Hrvatskoj Fik -reta Abdi}a.

Nakon {to su tijekom pro{lotjednogizja{njavanja o krivnji odvjetnici petoriceneko} visokopozicioniranih policijskih iobavje{tajnih du`nosnika zatraìli uvid uspis, te najavili prigovore na optu`nicu,ovaj je sudski proces ponovno prolongi-ran. No, ne i zadugo, jer bi datum po~etkasu|enja, kona~no, trebao biti poznat do

konca ovog mjeseca. Budu}i da je Sudodbacio optu`be koje se odnose na kaz-neno djelo podsticanja na terorizam (pro-tiv ratnog ministra policije, a kasnije {efa

bo{nja~ke tajne slu`be AID-a BakiraAlispahi}a, te njegovih pomo}nika IrfanaLjevakovi}a i Envera Mujezinovi}a),glavni federalni tuìtelj Zdravko Kneè-vi} tako|er }e, u {to kra}em roku, morati

SLUÂJ POGORELICA


Po~etkom ovog mjeseca Federalno tuìteljstvo podiglo je optu`nicu protivpetorice nekada{njih visokih policijsko-obavje{tajnih bo{nja~kih du`nosnika

umije{anih u slu~aj formiranja (anti)teroristi~kog kampa na Pogorelici koji suoptuèni za pripremanje atentata na FIKRETA ABDI]A; na{a novinarka otkriva ko

je i kako organizirao atentat na nekada{njeg ~lana Predsjedni{tva BiH

Likvidaciju FIKRETA ABDI]AOrganizatori tvrde da je naredbu z

Pi{e

Suzana Mijatovi}

NEUSPJELI ATENTAT

NA KRAJI[KOG BABU

NESU\ENA @RTVAATENTATA: FikretAbdi} Babo


29/80

izmijeniti prvu verziju optu`nice koja jepodignuta na temelju, skoro pune trigodine, stare kaznene prijave MUP-aFederacije. Svi na{i poku{aji da stupimo ukontakt s Kneèvi}em (koji je sam sebeovlastio da jedini u Tuìteljstvu moè raz-

govarati s novinarima) ostali su bez usp-jeha jer je glavni federalni tuìteljposljednjih dana ili bio zauzet slu`benimsastancima, ili je bio bolestan?!

MUJEZINOVI]EVEPRIPREME U KRAJINIPodsjetimo, u kaznenoj prijavi fede-

ralnih policajaca koja je naknadno, natraènje Tuìteljstva, u vi{e navrata do-

punjavana novim dokazima, plan likvi-dacije ratnog predsjednika paradràviceZapadna Bosna, uklju~uju}i imena nalo-

godavaca i izvr{itelja, rekonstruiran jegotovo do posljednjeg detalja (nedostaje,naime, politi~ka komponenta odnosno

politi~ki naredbodavci). Prema dostup-nim dokumentima, atentat na FikretaAbdi}a, biv{eg ~lana Predsjedni{tva BiH,koji se kasnije odmetnuo u samopro-gla{enog kraji{kog lidera, isplaniran je usarajevskoj centrali Agencije za istra-ìvanje i dokumentaciju (AID-u) koncem

1995. Pripreme za njegovu realizacijuzapo~ele su u rano prolje}e sljede}egodine, kada po nalogu Bakira Alispahi}ai Irfana Ljevakovi}a u Veliku Kladu{uodlaze Enver Mujezinovi}, u to vrijemena~elnik Sarajevskog sektora AID-a, ina~elnik Uprave za analitiku Mirsad

Abazovi} (danas profesor na Fakultetukriminalisti~kih nauka u Sarajevu). Na-vodno da je, umjesto Mujezinovi}a, jo{nekoliko posjeta Biha}u obavio njegovtada{nji zamjenik u AID-u EdhemGodinjak .

No, kako su tada u Velikoj Kladu{ibile stacionirane mje{ovite bosansko-hrvatsko-turske policijske snage, dolazakdvojice tajnih agenata iz Sarajeva nijemogao pro}i nezapaèno, posebicehrvatskim obavje{tajcima, koji su budno

pratili kretanje svakog prido{lice. Stoganije bilo slu~ajno {to su u povratku izVelike Kladu{e, odnosno Biha}a, u okoli-ci Drvara (u to vrijeme, podsjetimo, poli-cijski i vojni du`nosnici jo{ uvijek nisu

putovali kroz Republiku Srpsku, daklepreko Mrkonji} Grada) hrvatski policajcizaustavili automobil u kojem su biliMujezinovi} i Abazovi}. Nakon rutinskekontrole prometne policije Mujezinovi} iAbazovi} koji su, nedvojbeno, za vrijeme

putovanja imali i tajnu pratnju, nak-

ratko su zadràni na informativnom raz-govoru. Istodobno, hrvatski agenti iz Mo-stara oduzimaju svu dokumentaciju kojusu njihove bo{nja~ke kolege imali uzsebe, izme|u ostalih, i naznake o planulikvidacije Abdi}a. Kako se pretpostavlja,ta su saznanja proslije|ena policijskim isigurnosnim slu`bama u Hrvatskoj, kojeodmah podiù nivo pripravnosti i po-

Pojedina~ni eksces ili dràvni terorizam


u Hrvatskoj je pripremao AIDatentat izdao ALIJA IZETBEGOVI]

Da su Hajrudin Halilagi} i Dervi{Demirovi} godinama nakon izlaska izhrvatskog zatvora dràli u {aci svojeratne {efove, potvr|uje i podatak da su tadvojica bili aktivni pripadnici Policijskeuprave Biha} sve do novembra 2001.godine, kada im tada{nji komesar IPTF-aVincent Coeurderoy oduzima certifikat. Zarazliku od Halilagi}a i Demirovi}a, tre}i ~lantakozvane biha}ke grupe Jasmin Osmanki}zvani Strikan, nakon izlaska iz zatvora, bioje u Biha}u brutalno pretu~en. Prethodno je

Osmanki}, vjerojatno nezadovoljan statu-

som koji je imao po izlasku iz zatvora, udru{tvu prijatelja i poznanika otvorenopri~ao kako je, prije nego {to je izabran zajednog od Abdi}evih nesu|enih atentatora,pozvan u komandu Petog korpusa. Premanjegovim (Osmanki}evim) tvrdnjama, tadamu je re~eno da je odabran kao jedan odnajboljih boraca Petog korpusa, nakon ~egamu je pokazana depe{a s potpisomtada{njeg predsjedavaju}eg Predsjedni{tvaBiH Alije Izetbegovi}a?! Navodno da jeOsmanki}u, uz batine, zaprije}eno da pazi

{ta pri~a...

SVJEDOÊNJE ATENTATORA

Ubistvo Abdi}a odobrio

Alija Izetbegovi}

KAMP NA POGORELICI:Teroristi obu~avani samo za likvidaciju Abdi}a?!

ORGANIZATORIOBUKE NAPOGORELICI:Irfan Ljevakovi}i Bakir Alispahi}


30/80

ja~avaju mjere sigurnosti Fikreta Abdi}a injegove obitelji.

Premda je ve} tada bilo jasno da pos-toji velika vjerojatno}a da je tajnaoperacija Abdi}evog smaknu}a provalje-na, zbog ~ega je reagirao i Hazim Feli},

nekada{nji {ef AID-a u Unsko-sanskomkantonu, bo{nja~ki obavje{tajni establi{-ment u Sarajevu donosi odluku o nas-tavku akcija. U depe{i koju je Feli} kon-cem marta 1996. poslao u Sarajevo, a koja

predstavlja jedan od krucijalnih dokazaoptu`be protiv Alispahi}a, Ljevakovi}a,Mujezinovi}a, Veladì}a i Iki}a, navodise kako bi plan likvidacije Abdi}a trebaloobustaviti, budu}i da je dekonspiriran.

KO JE PROVALIOATENTAT

Iz istog je dopisa posve jasno da jeFeli}, prije nego {to je odaslao upozorenjesvojim sarajevskim {efovima, o detaljima

pripremanog atentata na Abdi}a informi-rao i biv{eg predsjednika Unsko-sanskogkantonaMirsada Veladì}a, te da je obus-tavu svih aktivnosti u tom smjeru traìood na~elnika Centra slu`bi bezbjednostiEdhema Veladì}a i na~elnika biha}ke

policije Ejuba Iki}a. U Biha}u i p tice nagrani ve} znaju da se sprema atentat na

Abdi}a, àlio se, navodno, tih dana Feli}svojim najbliìm suradnicima.

Depe{a Hazima Feli}a ~uvana je u

dosjeu Pogorelica za koji je u AID-ubio zaduèn biv{i na~elnik Uprave zaobezbje|ivanje li~nosti i objekata Faik[pago . Ranije smo pisali da je Enver Mu-

jezinovi}, uz odobrenje Bakira Alispa-hi}a, za realizaciju akcije smaknu}a Fik-reta Abdi}a, koja je u AID-u zavedena

pod kodnim nazivom Dover, iz specijalnekase podigao 54 tisu}e maraka.

I doista, 4. aprila 1996., hrvatska poli-cija kod Senja hapsi Senada Nuhanovi}a,Dervi{a Demirovi}a, Jasmina Osmanki}a,Hajrudina Halilagi}a i Zijada Zuli}a (u

slu`benom vozilu biha}ke policije) i pod

sumnjom da su planirali atentat na FikretaAbdi}a koji je trebao biti likvidiran rake-

tom iz ru~nog baca~a, dok se vozio u

svom automobilu, cestom Rijeka-Opatija,sprovodi ih u rije~ki Istra`ni zatvor.

Su|enje petorici biha}kih policajaca iniìh zapovjednika Petog korpusa ArmijeBiH pred @upanijskim sudom u Rijeci

po~elo je mjesec i pol dana kasnije. Prvo-optuèni Dervi{ Demirovi} (ina~e, krimi-nalisti~ki inspektor u SJB Biha}) osu|en

je na dvogodi{nju zatvorsku kaznu, dok jeZuli}u, Halilagi}u i Osmanki}u izre~enazatvorska kazna u trajanju od godinu i poldana.

Nekoliko mjeseci kasnije Bakir Ali-spahi}, koji je u me|uvremenu imenovanza jednog od pomo}nika ministra va-njskih poslova BiH, na adrese vi{e dr-

àvnih institucija {alje pisma u kojimatraì aktivniji anga`man oko rje{avanjastatusa petorice biha}kih zatvorenika, kojisu u Hrvatskoj osu|eni zbog poku{ajaatentata na Fikreta Abdi}a. Zabrinut da biDervi{ Demirovi} i Hajrudin Halilagi}mogli progovoriti i hrvatskim policajci-ma ispri~ati pravu istinu od koga su dobilizapovijed da likvidiraju Abdi}a, Alispahi}se obra}a Jusufu Pu{ini, tada{njem pred-sjedniku Komisije za za{titu ljudskih

prava pri Predsjedni{tvu BiH, zamjenikuministra vanjskih poslova Hasanu Dervi{-

begovi}u , federalnom ministru policijeAvdi Hebibu i svom nasljedniku na mjes-tu {efa AID-a Kemi Ademovi}u . Ok-riv ljeni Halilagi} je prilikom ovog raz-govora (misli se na posjetu izaslanstva izAmbasade BiH u Zagrebu), prijetio da }e,uko liko do novembra 1996 . n e bude o s-lobo|en, i li mu se ne obezbijedi izvr{enje

kazne u BiH , o tome obavijes titi o rgane

Republike Hrvatske. I stakao je da u vez i s

ovim slu~ajem sve razgovore koje je

vodio s osobam a u Sarajevu i Biha}u a

koje su ga uputile da izvr{i ubistvo

F ik reta Abd i}a ima sn im ljene na d ik ta-

fonu. Tako|er je istakao da je vidio

depe{u MUP-a BiH u kojo j sto ji nalog zalikvidaciju, navodi se, izme|u ostalog, uAlispahi}evom pismu, ~iji primjerak pos-

jeduje i Federalno tuìteljstvo.

SLUÂJ POGORELICA

U vrijeme kada je Ejub Iki}, kaokadar od velikog povjerenja kraji{kogSDA, bio na~elnik tada{nje Stanice javnebezbjednosti Biha}, njegovo geslo je bilorad, red, disciplina. U slu~ajevimakada se dosljedna primjena na~elnikovihuputa izravno kosila s zakonskim propisi-

ma, zbog ~ega su reagirale neke njegovepolicijske kolege, Iki} je odgovarao, ozakonima }emo razgovarati poslijerata. Iako s gotovo deset godinazaka{njenja, ~ini se da je napokon do{lovrijeme da se preispita i zakonitost nje-govog rada.

KRAJI[KA PRAVNA DR@AVA

O zakonu }emo

razgovarati nakon rata!?


SLU@BENI IZVJE[TAJ AID-a: Ko jeosmislio, a ko provodio pripreme zalikvidaciju Fikreta Abdi}a

SARAJEVSKO-KRAJI[KA OPERACIJA:Edhem Veladì} (desno) dolazi na sudu pratnji advokata Asima Crnali}a


31/80



32/80

Kako su po~etkom ovog mjesecaspekulisale novinske agencije,Me|unarodni krivi~ni sud za

biv{u Jugoslaviju podigao je op-tu`nicu za ratne zlo~ine protiv

Edhema Godinj aka, ratnog na~elnikapolicije u mjestu Trnovo. Zvani~no,ha{ko tuìteljstvo nije podiglo optu`nicu

protiv Godinjaka niti èli komentiratiagencijske spekulacije. Ni Godinjakovsarajevski advokat Mustafa Karovi} zaSlobodnu Bosnu nije htio govoriti de-taljno o sadràju mogu}e optu`nice:

Ko liko imamo in fo rmac ija , h a{ki

is tra ite lji su se in teres ira li za navodne

zlo~ine po~injene protiv srpskog civilnog

stanovni{ tva na { irem podru~ju op} ine

Trnovo i dijelom za zlo~ine koji su se

navodno dogodili u logoru Silos u

Tar~inu. [to se ti~e na{e advokatske

kancelarije, m i smo ha{kom T ribunalu

predali punomo} za gospodina Godinjaka,

ali n emamo pov ratn ih in fo rmacija. Z a

sada nikakve ha{ke optu`nice iz Tribunala

protiv Godinjaka nisu potvr|ene.

Odbijaju}i bilo kakvu povezanost saratnim zlo~inima protiv srpskih civila,Edhem Godinjak je u kratkom telefon-skom razgovoru za na{ list rekao da su sveoptu`be najobi~nije izmi{ljotine: Jo{ suìvi l judi, Srbi kojima sam spasio ìvote.

KRIVI^NA PRIJAVAIstraùju}i da li i kakvim dokazima

eventualno raspolaè ha{ko tuìteljstvo

protiv predratnog inspektora Slu`be dr-àvne bezbjednosti BiH i ratnog {efatrnovske policije, na{ list je do{ao do

podataka da je glavna ha{ka tuìteljicaCarla del Pon te dokaze o umije{anosti

KANDIDAT ZA HAAG


Nakon u~estalihmedijskih {pekulacija

prema kojima je EDHEMGODINJAK, ratni {ef

policije u Trnovu,optuèn za zlo~ine nad

srpskim civilima, na{novinar je u razgovoru sa

brojnim svjedocimarasvijetlio ulogu ovog

manje-vi{e nepoznatogpolicajca tokom rata u

Bosni i Hercegovini

SRPSKI SVJEDOCIZA ZLOÎNE KOJE

POD ZAPOVJEDNI[

Pi{e

Adnan Buturovi}

ZLOÎNA^KI TERET NA LE\IMA DR@AVNOG RUKOVODSTVA U SARAJEVU:Silos u Tar~je ~etvorogodi{nji pakao za zarobljene Srbe


33/80

Edhema Godinjaka u navodne zlo~ine napodru~ju Trnova dobila od Centra javnebezbjednosti Srpsko Sarajevo i pre-

dratnog inspektora SDB BiH i aktuelnogpredsjednika Udruènja logora{a Repub-like Srpske Slavka Jovi~i}a Slavuja.

Prema krivi~noj prijavi CJB SSKP/KU: 5/92, od 4. augusta 1992. godine,za krivi~no djelo ratnog zlo~ina nad civil-nim stanovni{tvom tada{nje srpske vlastisu optuìle Edhema Godinjaka, HajrudinaPloski}a, Muniba Ademovi}a, Hajrudina

Glezovi}a, Ismeta Kolara. Srpske vlastisu Godinjaka i ostale osumnji~ile da su 7.

jula 1992. godine zapalili pravoslavnucrkvu i ubili sve{tenika, a zatim izvr{iliubistva civila iz sela Gornja Presjenica(porodiceCvijeti}, [ehovac i Kravlja~a) izarobljenih srpskih civila u Trnovu(porodice [ehovac, Cvijeti}, Samardìja,Kravlja~a).

Ova krivi~na prijava je dopunjena(broj: 15-1/02-KU 8/94) 24. aprila1994. godine protiv tridesetak pripadnikaTO i Policijske stanice Trnovo za navod-no ubistvo jo{ 97 civila u Trnovu, selimaKijevo, [kipov Gaj, Dej~i}i, Lisovi}i,Vrbovik, Kiselica, Dobro Polje, Rogoj,{uma Runjavica...

Pro{le godine u novembru pril ikom

pos je te ha{kom T ribunalu , Udruènje

logora{a RS je C arli del Ponte predalo

dokazni materijal o zlo~inima po~injenim

u trnovskoj op}ini i logoru Silos u

Tar~ inu. Edhema Godin jaka pozna jem

kao kolegu iz SDB BiH prije rata. Kao

logora{ u Silosu mogu posvjedo~ iti da je

God in jak u vojnoj unifo rm i dolazio sa

{efom vojne bezbjednosti Prvog korpusa

brigad irom Nedàdom Ajnadì}em 8. i

12. marta 1993. godine i izvr{ io postroja-vanje logora{a. Godinjak je bio pomo}nik

komandanta vojne bezbjednosti. Tom pri-likom me prepoznao i dobac io a i ti s i tu ,

p tico . Iako mi je mogao pomo} i, barem

da nisam izloèn uàsnom m u~enju,

God injak n ije pomogao n i men i, n i b ilo

kome od logo ra{a S rba, kaè u razgo-voru za SB Slavko Jovi~i}.

Za {ta je odgovoran Edhem Godinjak


ERETE EDHEMA GODINJAKAE NA IGMANU POÎNIO HOSVOM MATE [ARLIJE DAID@E!!

bio


34/80

Ha{ki istraìteljski tim A-9 je tokomposljednjih nekoliko mjeseci osiguraotuìteljstvu obiman materijal od svje-do~enja preìvjelih svjedoka, koji tereteGodinjaka za komandnu odgovornost nad

jedinicama koje su palile vjerske objekte i

privatne ku}e u vlasni{tvu Srba, neza-konito odvodile, pritvarale, zlostavljale iubijale civile, od marta do augusta 1992.godine.

PRE@IVJELI SRPSKISVJEDOCI

Kako tvrdi biv{i logora{ SlavkoJovi~i}, logor Silos je bio pod vojnomupravom Devete brdske lake brigade izPazari}a, kasnije preimenovane u 109. br.

brigadu Prvog korpusa ABiH, ~iji jekomandant bio general Vahid Karaveli}.

Tvrdnje navodnih svjedoka sa srpske

strane koji znaju da daju la`ne iskaze

ha{kim is tra ìte ljima, a { to }e potv rd iti

upravo Srbi s kojima smo ìvjeli tada i

sada u ovim trnovsk im selima, samo mo-gu pomo} i Godin jaku koji sa z lo~in ima

nem a veze. Ta~no je da je nad srpskim

c iv ilima u selima Gorn ja i Donja Pre sje-nica po~ in jen z lo~in , a li s e to n ije des ilo

7 . ju la 1992. ve} sedam dana kasnije . Sa

t im zlo~inom nema veze ni Godinjak, nit i

bilo ko sa podru~ja op}ine Trnovo, slaùse prilikom odvojenih razgovora za na{list petorica svjedoka spomenutih doga-

|aja, oficira i vojnika Teritorijalne odbra-ne BiH Trnova i Kijeva.

Kako se vidi iz vojnih dokumenatasrpske i bo{nja~ke strane, 7. jula 1992.nije se desio nikakav zlo~in, ve} su

jedinice TO Trnovo, Kijevo i TG 1 Ig-man izvr{ile napad na srpske artiljerijske

poloàje Straji{te. Pet dana prije ovognapada, srpske snage su granatirale bo{-nja~ke izbjeglice iz sela sa podru~jaTrnova, Fo~e i Miljevine kada su pogi-nule tri ène i te{ko ranjeno 12 ljudi, od~ega sedmoro djece.

Sedmog jula, Straji{te su napali iz tripravca, odred Kijevo (40 vojnika), odredTrnovo (60 vojnika) i jedinica VahidaAla|uza sa Igmana.

To je b io haos Napad n ije b io koor-diniran. N iti smo znali da dolaze ovi iz

Trnova, nit i ovi sa Igmana . êtnici su nas

o tk rili, ubija li i ranjavali tokom priv la-~en ja i napada na S tra ji{ te . Kada je moja

jedin ic a iz K ijeva zauzela S traji{ te , na

kojem je b ilo trid esetak S rba iz Vojko-vi}a, sve su se ostale jedinice povukle. Mi

smo tu b ili jo{ dva dana bez h rane i vode

i onda smo se povuk li u K ijevo, kaè za

na{ list jedan od komandanata kijevskogodreda.

Zlo~in u Gornjoj Presjenici, prematvrdnjama na{ih sugovornika, de{avao seizme|u 12. i 15. jula 1992. i s time poli-

cajac Edhem Godinjak nije imao nikakveveze. Naime, iz pravca Igmana su podopravdanjem ~i{}enja terena u ovo

podru~je do{li pripadnici HOS-a.M i smo p regovarali oko kupov ine

mun icije sa Matom [arlijom Daidòm,

koji se nam a predstavljao kao Nijaz

Batlak . Po{to je neka k ijev ska jed in ica

zarob il a a rt il je rij u na S tr aj i{ tu , n ismo

imali odgovaraju}ih kalibara za ta oru|a.

Pod Daid` inom komandom je bila jedini-ca HOS-a s ta cion ir ana na Bje la {n ic i,

i spod dana{njeg hotela Mar{al u objektu

poznatom kao Me|unarodni omladinski

o limpijski c en ta r. J ed in icom je koman-dovao izvjesni Hakala i njegov brat. Ko ih

je poslao ne znam , ali je ta jed in ica b ila

polovicom jula u Presjenici, tvrdi jedanod boraca jedinice sa Igmana.

GODINEKOJE SU PREBILI

Odnosi Bo{njaka iz Trnova i Srba izPresjenice su i nakon zauzimanja Straji{taostali korektni. ôvjek koji je uspijevao

odràti dobre kom{ijske odnose bio jetada{nji penzioner Du{an Cvijeti}, prijeratnipredsjednik Privredne komore BiH i KlubaFK Sarajevo. Zajedno sa petnaestak srpskihcivila Du{an je ubijen u Presjenici 12. jula.U tih deset dana Edhem Godinjak se, prematvrdnjama njegovih suradnika, nalazio usvom {tabu u Godinjskim barama.

Drugi dio optu`be u kojem se tvrdida je Godinjak imao efektivnu vlast

KANDIDAT ZA HAAG


U vrijeme zlo~ina nad srpskim civili-ma, predsjednik Ratnog predsjedni{tvaTrnovo bio je Mehmed Mulaosmanovi}.Komandant TO Trnovo je bio Mudaris[ari}. U to vrijeme je Edhem Godinjak biona~elnik Stanice javne bezbjednostiTrnovo. Me|utim

Slobodna Bosna 435

Documents

Transcript of Slobodna Bosna 435