Slikanje Ikone Sinajska Tempera

8/18/2019 Slikanje Ikone Sinajska Tempera

1/62

V

smisao poesisa materi jaln osti

Istoĉna i zapadna ikona 2. Sinaj ska tempera

2.

Sinaj ska tempera

2.2.

2.3. Kljuĉ

2.1.

U vrijeme kada se na Sinaju još uvijek rade i enkaustičke slike, ţiva su i stara helenisvelikih atenskih slikara, nakon Zeuxida, za kojeg su mnogi zapisali, da mu je . „tehnsmislu riječi, nudio i novi medij… Zeuxi dovim medij em - temperom - slikali su često i majstori faiyûmskih portreta , kaomoramo naglasiti da su u pitanju funeralni portreti, iz istog perioda, koji su , umjesto vrtemperom a ne onom sa ţumanjkom…

Vremenom je na Sinaju ovaj „na novo afirmirani medij“ usavršen variranjem debljinenijansiranjima…Jedan od tipičnih primjera sinajske tehni ke slikan ja temperom , je ikona Kr ist Pantotrinaestog stoljeća. To ne znači da na ovaj način nije slikano čak i prije ikonoklazma …

←2/ 1. Sinaj , samostan Sv. Katarina: Kr ist Pantokrator

Na našem primjeru - u pitanju je linearna, realistička interpretacija, karakteristična za komnenski period… Sve više dolazi do izraţašto omogućava i maksimalnu preciznost linije…


2/62

V



2.1.1.

VAŢNIJI IZVORI -

Cennini: Il Libro dell’Arte -

Daniel V. Thompson Jr.: The practice of Tempera Painting (primjerak

Univerziteta Oxford, str. 57).

-

De Mayerne: Pictoria, sculptia et quae Subolternarum Artium ,1620- Duhmal du Monceau : L’Art de Faire Differentes Sortes de Colle, 1771.- Eastlake, knj.I,

- Enrico Annoscia &...: Opća povijest umjetnosti/ Zagreb- Francis Kelly: Restaurierung von Gemälden und Drücken, München 1979 - Ivo Fressl: Slikarska tehnologija, Zagreb 1966.

- Jacques Maroger: The Secret formulas and Techniques oft he M asters

- J.L.F. Merimée ( otac Prospera): De la P einture à l'Huile , 1830.- H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno

izdanje , Novi Sad 2006, str. 256.-

Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006,

-

Klaus Wessel: L’Art Copte, Messens, 1964.-

K.Weitzman: IKONE, Beograd, 1983.

-

Kurt Weitzmann: IKONE , Princtone, 1986.

-

Kurt Wehlte: Werkstoffe und Techniken der Malerei, Stuttgart, 1973.

-

Le Sieur Watin: L'Art de Faire et d'Employer le Vernis ou L'Art de

Vernisage, 1772.

- Maltechnik, 1984/3: Über Punisches Wachs, Encaus Pictura Reser vata - Metka Kraigher Hozo: Metode slikanja i materijali, Sarajevo, 2007.

- Milorad Medić: Stari slikarski rukopisi, Beograd 1999.- Nemanja Brkić: Tehnologija slikarstva, vajarstva i ikonografija, Beograd,

1991.

2.1.2.

I ZVORI SL

2/1. peinture.video-du-net.fr. 2/2. Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT , Ljubljana,

2/3. Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT , Ljubljana, 2/4. V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting, L2/5. peinture.video.du-net.fr.

2/6. vlouvre.ru.

2/7. vlouvre.ru.2/8. T. Kraus: Das Römische Weltreich; PROPYLÄEN2/9. Enrico Annoscia &...: Opća povijest umjetnosti/ Z2/10. Enrico Annoscia &...: Opća povijest umjetnosti/ Z2/11. Klaus Wessel: L’Art Copte, Messens, 1964, str.1832/12. Klaus Wessel: L’Art Copte, Messens, 1964, str.1812/13. Klaus Wessel: L’Art Copte, Messens, 1964, str.4 (22/14. Schug-Wille: BIZANC IN NJEGOV SVET, Ljublja2/15. Christa Schug-Wille: Bizanc in njegov svet, Ljublj

2/16. Z. Dizdarević: Putopis o Sinajskoj gori /DANI , br. 2/17. K.Weitzman,…: IKONE, Beograd, 1983, str. 28.2/18. vlouvre.ru.

2/19. vlouvre.ru.2/20. byzantium.seashell.net.nz.

2/21. grupa autora, meĎu njima i K.Weitzman: IKONE, B2/22. vlouvre.ru.2/23. www.bgdcafr.net.

2/24. www.kbf.st.hr. 2/25. peinture.video.du-net.fr.

2/26. Metka Kraigher – Hozo: Metode slikanja i materij2/27. peinture.video.du-net.fr.2/28 peinture.video.du-net.fr. .

http://www.bgdcafr.net/http://www.kbf.st.hr/http://www.kbf.st.hr/http://www.bgdcafr.net/


3/62

V



- Xavier de Langlais: LA TECHNIQUE DE LA PEINTURE A L’HUILE, Le supports, les fonds et les enduits, II. dio, Paris, 1960.

- Schug-Wille: BIZANC IN NJEGOV SVET, Ljubljana, 1970.

- Sigo Summerecker: Tehnike emulzione tempere, Beograd, 1975.

- S.Radončić: Ikone sa Balkana, Beograd 1972.- Summerecker: Podloge št afelajske slike, Beograd, 1973.- V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting, London, 1977.

-

Vida Hudoklin : Praktična slikarska tehnologija, Ljubljana, 1973. -

Wolfhart Westendorf: STARI EGIPT , Ljubljana, 1969.

2/29. Klaus Wessel: L’Art Copte, Messens, 1964, str.182/30. peinture.video.du-net.fr.2/31. Art dossier : Fabriano, Giunti, Firenca, 1998.2/32. T. Kraus: Das Römische Weltreich; PROPYLÄEN2/33. peinture.video.du-net.fr.

2/34. peinture.video.du-net.fr.2/35. peinture.video.du-net.fr.

2/36. vlouvre.ru.



2/41. T. Kraus: Das Römische Weltreich; PROPYLÄEN2/42. grupa autora, meĎu njima i K.Weitzman: IKONE, B2/43. Milorad Medić: Stari slikarski priručnici I / naslov2/44. Milorad Medić: Stari slikarski priručnici II/ str. 122/45. Milorad Medić: Stari slikarski priručnici I/ str. 45


4/62

V



2.2.

Bliţe odreĊenje sinajske tehnike slikanja temperom

2.2.1. antiĉki utjecaji na tehnike istoĉne ikone

2.2.1.1 antiĉka tempera Termin tempera koristi se od davnina, ali , ne mora uvijek podrazumijevati emulzi jsko vezivo .U tradicionalnoj tehnologiji termin tempera ( temperare = miješati ) znači mješavinu vodenih, ili emulzijskih veziva, s kojima su bile vezane boje na zidu „nsvjeţe“ pomoću kreča u malteru. U tom slučaju pigment se miješao samo sa vodom, a ne sa odreĎenom mješavinom vezivnih supstanci, jer je vezivo, kod al frkarbonatizacijom vezalo boju ...Naime, za slikanje na suhi zid je potrebna MJEŠAVINA pigmenta i veziva ! „ Mješavinom „ je slikano i pisano i na pergamentu, papirusu, papiru, bjelokosti, prepariranoj dasci…Obično se , kao mješavine koriste

- jednostavne VODEN E OTOPINE tradicionalnih veziva na bazi gume, tutkala, jaja, kazeina...,- a vjerojatno su već davno koristili i prirodne emulzije ( jaje, mlijeko...) , kao PRVE EMULZI JE .

Takve mješavine koriste već najstarije civilizacije. Tako, da se podsjetimo, već Egipatski umjetnik radi istim postupkom na papirusu, drvenoj ploči, kao i nazidu. Razlika je svakako u samom nositelju ( koji je posebno adaptiran na upijanje boje):

←2/ 2. Slika na drvenoj ploči : I z bitke i lova, detaljSlična je i gradnja na drvenoj ploči; tako se na drvenoj škrinji iz Tutankamonovog groba nalazi bogata figuralnadekoracija -

Iz bitke i l ova ; ovaj crteţ ukazuje na briţljivo iscrtavanje, čak i izvjesnu narativnost u pokretima ţivotinja, ali uz poštovanje plošnosti, načina koloriranja i bogatih ornamentalnih segmenata. Drvo je preparirano i izglačano štukom;format nositelja: 61 x 44 cm; danas se nalazi u Egipatskom muzeju u Kairu

2/ 3. Papirus : Knji ga mrtvih, detalj→ TEMA: posmrtni sud ; umrla muzičarka stoji u pratnji «majke boţje Izide» ispred vage posmrtnog suda…

MJESTO: Deir el-Baharij ; danas: Metropolitan Museum, New York; izmeĎu 1.300 i 1.000 ←/; konturni crteţ izraĎen je finim kistom i tušem;

zatim su neke oivičene plohe obojene različitim bojama... Često je na kraju sve ponovo pojačano konturama.


5/62

V



Kao vezivo Egipćani su koristili gumiarabiku i tragant gumuisključeno da su različita veziva bila korištena za različite boBoje su se pripremale mljevenjem u avanu i miješale sa vezi poseban kist; najčešće raščupana stabljika, ali se ubrzo javlj

Prema mnogim pretpostavkama nova tehnika , ona, u kojoj postaje interesantna Zeuxidu, čuvenom grčkom majstoru, knazvati – slikarska metoda pokrivne svjetlosti u kontrastu sarefleksija, a sve u funkciji trodimenzionalnosti:

Za ovu slikarsku metodu pokrivne svjetlosti u kontrastu sa tr

elastično emulzijsko vezivo, jaj e , pogotovo za svijetli impnedovoljno pokrivna preko tamne osnove : variranjem deb postizati gradaciju valera ...

←2/ 4. Friz u Delosu, detalj

Vjerojatno se ubrzo nakon toga javljaju i inicijative za korištempere…


6/62

V



Stare enkaustičke tehnike , poznate Egipćanima, Grcima i Rimljanima, pogotovo kod dekoracija na kamenu i drvetu – tako zvanom tehnikom ganosis vjerojavoska i tako zvanim hladnim postupkom , kao tehnikom tempere. Sa sigurnošću moţemo tvrditi da se enkaustika kao samostalna tehnika javlja u četvrtom vijEgipta, što bi moglo da uputi na grčke zanatske utjecaje. Ali, kako navodi još Maroger 1…

…svakako je kao medij starija tempera od jaja od ove voštane…

Emulzijsko vezivo, korišteno kod tehnika Faiyûmske tempere , je specifično: u pitanju je kombinirana emulzija, kod koje je glavna komponenta -cera coll a - saponificirani vosak.

Facsimile Jehana LEBEGUEA , sluţbenika u uredu za mjere MINT-a u Parizu ( prema prijepisu manuskripta Alcheriusaili Alceriusa iz 1430. godine, dokazujvodenih otopina jako stari (→Merrifield): 1 funta kreĉa i 12 funti pepela stavi u kipuću vodu i kuhaj,

ohlaĊeno dekapiraj i procijedi kroz tkaninu a zatim u tu otopinu stavi 4 fu nte bijelog voska i ostavi da se kuha i zvjesno vr ijeme; zatim dodaj otopi nu ribljeg tutkala ( 1 do 1,5 unĉa) i neka ku

zatim dodaj 1 do 1,5 unĉe mastica ( vjerojatno gume ...).

Veziva tempere su već tada često bila kombinacija tradicionalnih hidrofilnih veziva, onih, korištenih prilikom slikanja na papirusu ili zidu, uz dodatak elastvoska, smola, i sličnih supstanci. Isto tako, često je vezivo tempere , pogotovo ono na bazi voska, korišteno u kombinaciji sa „pravom“ enkaustikom ...Korištenje voštane emulzije za slikanje spominje već Plinius, Stariji i Dioskorides.Prema njima u obzir dolazi .... punski vosak : da bi se on dobio ,kako smo već napomenuli,...

…trebalo je PUNSKI VOSAK kuhati u slanoj vodi i procijediti kroz gazu više puta, a zatim ostaviti na zraku, suncu i mjeseĉini više dana, don je zatim saponificiran dodatkom luţine ... LUŽINA je najčešće podrazumijevala pepeo od drveta; kasnije je nazvana POTAŠA (holandski: pot = lonac; asch = pepeo ); po kemijskom sa

Berger 2 smatra da je punski vosak (kako je sam provjeravao) bio mješavina: 100 dijelova obij eljenog voska,10 dijelova potaše i 150 dij elova vode

( slično smatra i Werner of Neustad ...).

1 Jacques Maroger: The Secret formulas and Techniques oft he M asters); djelo je zasnovano na osnovi vlastitih iskustava i provjeri starijih uputa, pogotovo autora kao što su:- De Mayerne: Pictoria, sculptia et quae Subolternarum Artium( 1620)

- Le Sieur Watin: L'Art de Faire et d'Employer le Vernis ou L'Art de Vernisage(1772)- J.L.F. Merimée ( otac Prospera): De la Peinture à l'Huile ( 1830)

2 Berger: Beiträge... Vol -I/str. 100.


7/62

V



PUNSKI VOSAK 3 je posebna vrsta preraĎenog voska ( kuhanog u mineralnoj sodi, koja se kopala u blizini Karthage;

ali, Dioskurides spominje, umjesto ove sode, kuhanje u otopini klor-natriuma; kod Pliniusa se sve ove vrste bazičnihkemikalija nazivaju nitrum ). Suvremena istraţivanja , na osnovu razmatranja svih dosada poznatih starih tekstova, kao ina osnovu novih tehnoloških saznanja, potvrdila su hipotezu, da je u pitanju posebna vrsta voska – tako zvaniESPARTO VOSAK od specijalne stepske trave koja raste u Tunisu, i ima točku taljenja višu od pčelinjeg voska ( na 79°C). (navod:

Berger smatra ( Beiträge... Vol -I/str. 100) da je punski vosak (kako je sam provjeravao) bio mješavina: 100 dijelova obij eljenog voska,

10 dijelova potaše i 150 dij elova vode

( slično smatra i Werner of Neustad...). Danas se u praksi – razne vrste voštanih emulzija nazivaju voštano mlijeko ( engl. Wax Mil k odn. franc. Lait de cire );Antonio Paccheri je eksperimentirao sa voštanom emulzijom na zidu, kombinirajući saponificirani vosak, kojeg jenazivao punski vosak , sa gumiarabikom!

Danas se u praksi – razne vrste voštanih emulzija nazivaju voštano mlijeko ( engl. Wax Mil k odn. franc. Lait de cire );Antonio Paccheri je eksperimentirao sa voštanom emulzijom na zidu, kombinirajući saponificirani vosak, kojeg jenazivao punski vosak , sa gumiarabikom !

Tako su, pored već razmatranih enkaustičkih mumijskih portreta, očuvani i oni kasno helenistički portreti, slikani emulzijsktemperom, kao što je Artemidorov portret , danas u British Museumu :

←2/ 5. Egipat: Ar temidorov portr et, sarkofag u cjelini i detalj →

Kako navodi prof. Medić… 4 ...saponificirana supstanca procijeĊena je kroz gazu, isprana mlakom vodom i osušena na sobn

tome je dodavano ulje i ţumance ( ponekad i guma) za elastiĉnost i veću lepljivost i ĉvrstoću nakon sušenja ...

3 Über Punisches Wachs, Encaus Pictura Reservata / Maltechnik, 1984/3 str. 44.

4 Milorad Medić: Stari slikarski priručnici, Beograd 1999/ str. 69.


8/62

V



Prema Summereckeru5…

...saponifikacija pĉelinjeg voska izvodi se najlakše otopinom neke luţine pri ĉemu se saponificira samo jedan sastavni dio voska( tako zvana cerotinska kiseli na, koje u vosku ima 14 %) ;

nastali cerotinski sapun emulgir a ostale dijelove voska i time tvori emul ziju...

Kako navodi Vida Hudoklin6 – u zadnje vrijeme u ovu svrhu se sve više koriste sintetski voskovi, koji se lakše osapune …

Recept:- 200 g oĉišćenog i izbijeljenog voska, usitnjenog, sipamo u posebno pripremljenu otopinu potaše i vode:

-

500 ml destil ir ane vode i

-

40 g. potaše (kalijevog karbonata) stavimo u vodenu kupelj i zagrijavamo; na toplu otopinu potaše sipaju se ljuske voska uzstalno miješanj e i dalje zagrij avanje;

da bi se vosak dobro saponifi cir ao, potrebno je smjesu kuhati cij eli sat u vodenoj kupelji;

time će nastati bjelkasto mlijeĉna voštana emulzija koju treba do hlaĊenja lagano miješati;sada se emulzija, koja ima mi nimalnu vezivnu snagu

( ali zato doprinosi svilenkastom, specifiĉnom sjaju boje) mogu dodati i druga veziva, odnosno emul zije ...

2/ 6. Egipat: Ar temidorov portr et, detalj → Dekoracija samog sarkofaga ( visina 1,67 m) podsjeća na faraonske uzore; Trajanovo doba ( 98 – 117); u pitanju je mladić od 20godina…Voštana tempera - CERA COLL A poznata voštana emulzija koju spominju ikonopisci - kombinaciju voštanog sapuna sanekom od poznatih emulzija, ili sastavljenim komponentama već u startu… Ar temidorov portret je raĎen u helenističkoj tradiciji i ugraĎen je u samom sarkofagu na mjestu lica, oivičen zlatnim ukrasima koji se nastavljaju i pozlatom u vidu lovorovih listova na samom portretu… Vidljivi su tečni potezi voštane tempere… Izuzetna slikarska vještina u gradnji podrazumijevala je i briţljivu pripremu izradom skica i studija koje su definirale ovo ţivo i uvjerljivo pr ikazivanje fizionomija. Većinom je slikano na male , relativno tanke daščice, prosječne veličine 35 x 18 cm i debljine, najčešće 1,6 do 2mm; obzirom na to da su bili portreti namijenjeni postavljanju na mumije i da su ih balzamatori savijali i stezali da bi ih prilagodili njenom

obliku, daščice nisu ni mogle biti veće, a morale su biti što tanje da bi se lakše savijale...

5 Sigo Summerecker: Tehnike emulzione tempere,Beograd, 1975, str. 82.

6 Vida Hudoklin : Praktič na slikarska tehnologija, Ljubljana, 1973, str. 95.


9/62

V



vrsta drveta: egipatska smokva, kiparis, cedar, sykomora, bor, jela, limun...

obrada: najlakše su istanjivali daščice od smokve, koje su nekad Na neoštećenim mjestima ili na rubu vidljivo je iscrtavanje crnoemulzijskim vezivom… Na slici na jednom sarkofagu iz prvog s pregradama (u kojima su suhi pigmenti) i stalkom za slikanje...

Slikano je na hladno , dugotrajnim radom ... Paţnja je posvećen

U manuskriptima se spominje često priprema voštane tempere k...uzmi tutkala, lu ga i bijelog voska u jedizmiješaj sve to i stavi na vatru d

dodaj boje toj mješavini, razmuti dkad se boja osuši… glaĉanjem

lak ne treba stavlj ati

Kasnije, kod bizantskih ikona, podrazumijevala se i kombinacija

segmentima; tako se u kontekstu slikanja voštanom temperom n...ostaviti da se boja osuši, a zatim ćeš moći

Pozlata će, ako je koristiš, postat

2/ 7. Egipat: Ar temidorov portr et, detalj

Na Artemidorovom portretu su vidljivi ti tečni potezi voštane tempere, svijetlo tamno modeliranje, uz pastozniju voštanu blistavost u detaljima, pogotovo okIma i zlatnih detalja ( lovorov vijenac)… Slikanje zlatnih lovorovih grančica vjerojatno je izvedeno mordentom …

Očito je ovaj portret raĎen u tradiciji grčkog slikarstva na tankim daščicama, koje se nije sačuvalo, iako znamo neke relevantne činjenice kao, na primjer, da jfirnis i asfalt za premazivanje slika. Zato se pretpostavlja da se ispod ovog laka vjerojatno nalazila boja karaktera tempere koju je lak na taj način trajno zašti premazivanje uljem već od davnina imalo i ritualni značaj.


10/62

V



Već u drugom stoljeću stare ere javlja se sve veći interes za umjetn pinakotekama i galerijama već i u privatnim zbirkama. To je bilo vrijvrijeme više nisu bili anonimni, mogu vidjeti u tim zbirkama klasičnPrema Vergiliju - umjetnici su bili po rangu nešto niţe od vojnika i č prednost. Kao što smo već napomenuli, grčki majstori prenose svoja tako i izrade zidnih i prenosivih slika, rimskoj civilizaciji.

Poznato je da su slik ari, baštinici helenističke tradicije, pogotovo oniskustvima, poznavali sve one supstance, koje su se nekada koristile ganosis, kao i za balzamiranje ...

Često su helenistički portreti raĎeni i temperom na platno ( platno jekasnije, kada je oslikano, zalijepljeno na daščice, ukrašavane zlatom kako je zapisao profesor Medić7...

...bojama vezanim jajetom, ĉistim ili miješanOsvjetlj avanje oblik a postizano je tankim paralelnim i unak

Kako j e to izvedeno na ovim portr etima, prepoz

u temperama iz srednj eg vij eka i r

Sačuvani su primjeri slikanja temperom na nekim iluminacijama, ka

perioda helenizma (Delos, Volos...). Dakle, praksa slikanja, pored vo primjenjivana je i za slikanje na drvenim pločama. Moţda najstariju drvetu, čuva muzej u Berlinu. To je porodični portret Septimusa Se

←2/ 8. Rim: Septimus Severu s i n jegova porodica Rim; danas: Staatliche Museum, Berlin; 199. godina /→ ; Ø 30,5 cmOvaj porodični portret slikan temperom na drvenoj ploči, vjerojatnoSeverus sa porodicom bio u Egiptu…( druga supruga Julia Domna i jer ga je brat ubio i preuzeo prestolje …)

7 Milorad Medić: Stari slikarski rukopisi, Beograd 1999/ str. 64.


11/62

V



Ali, u latinskim tekstovima se više od tri stoljeća ranije spominje slikarica Jaja (ponekada pisano Jaya ili Lala - grčka slikarica iz Kizika; Cyzicusa , značaj propada kada 133 g.←/ umire zadnji kralj Attalus III. Tada postaje dio rimske azijske provincije), koja je radila portrete temperom, kao i minijaturne portrete Slikarica Jaja iz Kizika otišla je iz Pergamona nakon propasti tamošnjeg kraljevstva ( 133 g. ←/) u Rim i iskazala se kao vrsna slikarica portreta… Temperom je slikano i na zidu: u nalazištu DURA-EUROPOS na Gornjem Eufratu pronaĎene su slikarije hrama – posvećene boţanstvima Palmire iz sedamdesobiljeţja bizantskog hijeratizma ... Iako je sama Grčka, pogotovo nakon IV stoljeća, doţivjela dekadenciju ( u Ateni dolazi i do progona nekršćanskih filozofKonstantinopolu… I samo se Bizantsko Carstvo u srednjem vijeku često opisuje kao grčko . 395. godine Grčka ulazi u sklop istočno rimskog – bizantskog carsSlike na zidovima crkava u Solunu i Nikopolisu te na Lezbu podsjetnik su na aleksandrijski utjecaj , dok se slike iz manastir a na gori Atosu, nastale kasnije, načVenecija je takoĎer baštinik i bizantske kulture. Tako Bazili ka sv. M arka u Veneciji nikada nije izgubila svoj bitno bizantski značaj, a po svojoj je zamašnoj z

ţanrova, značajan je primjer bizantske umjetničke kulture na Zapadu. 2.2.1. 2 koptsk

KOPTI, kristijanizirani Egipćani ( grč. Aiguptos, rim. Egiptos, arap. Kipt ) su nasljednici kaste Ptolomeja.Koptska umjetnost je umjetnost kršćana na području doline Nila u Egiptu, a u nekim slučajevima i u današnjoj Etiopiji. Njihova umjetnost sadrţi četiri različihelenistiĉku, kršćansku i sasanidska. Ipak, u njoj gotovo da nema stilskog utjecaja staro-egipatske umjetnosti zbog gotovo potpunog uništenja dinastijskih kvrijeme. Ali, iako nema stilskog utjecaja starije egipatske civilizacije, postoji kontinuitet u zanatskim iskustvima !

2/9 2/10.

2/ 9. Dvije stranice iz Evanđelja: Sveti M arko i Mihovil ( u carskoj odjeći) Biblioteca Apostolica Vaticana; rukopis je nastao u Kairu. Glavna su uporišta u tom starome svijetu bili Carigrad i Aleksandrija, pa se njihov utjecaj proširio i n primjećuju na mnogim sitnijim koptskim umjetninama, od manjih slika na drvu, raznovrsnih drvenih intarzija, vezova na odjeći, ali i minijatura u svetim knjig

2/ 10. Ukrasni rub na rukavu tunike Museo Nazionale di Antichità; Ravenna. Višebojni se vuneni rub ističe na kobalt- plavoj tkanini ( pogrebna sve


12/62

V



MeĎu najstarijim sačuvanim ikonama,slikanim temperom, spominje se IKONASA KRISTOM I MENASOM , pronaĎena uBauîtu:

Ikone su prije toga slikane enkaustičkomtehnikom. IK ONA .... grč. slika je u početku

predstavljala distinkciju od freske dakle,slikanje na pločama a ne na zidu

←2/ 11. Bauît: IKONASA KRISTOM I MENASOM

detalj→ Bauît; danas: Paris, Louvre; 6. stoljeće;57 x 57 cm. TEMA: Menas je bio egipatski svetitelj koji je bio mučen pod Dioklecijanom;oboţavanje svetaca bilo je inače tipično u početku, prije svega , za područja istočnecrkve ...

TEHNIKA: tempera na drvenoj ploči izuzetnog majstorstva; svijetle boje i čudne proporcije ipak odaju provincijski koptski stil;

Ţitelje je podsjećalo ovo oboţavanje na nekadašnje oboţavanje likova, kao i na portrete umrlih ( mumijske portrete) Zato na ove ikone nailazimo i na Sinaju…

Koptska post- antiĉka egipatska umjetnost prenijela je, euro-azijskim kulturama inovirani oblik zanatski-tradicionalne egipatske umjetnosti, obogaćen helenisstilskim utjecajima.

Ovdje se raĎa onaj kontemplativan odnos do stvaralaštva u tišini samostanskog ţivota, bliskog egipatskoj religioznosti i tradiciji stare egipatske civilizacije. KoI kone sa Kri stom i Menasom još autohtona. Kasnije koptska umjetnost dolazi pod utjecaj islama.


13/62

V



Iako je islam uticao na ikonoklazam, svojom

poznatom tolerancijom – prihvatio je nekeikonopisce izgnane pod ikonoklazmom i tako

odrţavao kontinuitet zanatskih iskustava u bizantskom svijetu. Temperom, su graĎene i ikone - Dvojni portr eti Apa Abraham.

Dvojni portret je slikan temperom na

drvenoj ploči izuzetnog majstorstva;Klaus Wessel8 smatra da je u pitanju prepoznatljiv Aleksandrij ski atelijer.

PotvrĎeno je da je slikano ţumanjkom !

←2/ 12. Bauît: Dvojni portret muškarca i ţene Bauît; 6. stoljeće.

Apa Abraham je takoĎer slikan temperom na drvenoj ploči; evidentne su jače „oţivke” slikane svijetlim pokrivnim uzdizanjem.

Ali, u isto vrijeme rade se i enkaustičke slike.

Zato je očito da se i tehnikom tempere ţeli postići barem dio one pikturalnosti koju su majstori tog vremena postizali u tehnicienkaustike… ( sama skiagraphia i koloriranje više ne zadovoljava) .

2/ 13. Bauît: APA ABRAHAM → Bauît; danas: Berlin, Staatliche Museum; 6. do 7. stoljeće; 36,5 x 26,5 cm.

8 Klaus Wessel: L’Art Copte, Messens, 1964, str. 181


14/62

V



I malobrojne sačuvane koptske zidne slike iz Bauîta raĎene su slično kao i prve ikone – dakle, temperomOsjetan je sirijski stil, što se vidi komparacijom sa Rabulovim kodeksom iz istog vremena, očito izraĎen

←2/ 14. Rabulov kodeks: Raspeće i ţene kod grobaKodeks iz Zagbe na Eufratu; danas: Firenza, Biblioteca Laurenziana, Plut. I, cod. 56; 586.; nastao je iluminacije primijenjena je monumentalna kompozicija u dva nivoa, kao da je u pitanju zidna slika u apStrane sa tekstom i slikama su odvojene. Ilustracija tekstova je analogna zidnim secco dekoracijama...

Tako i ovdje kompozicija podsjeća na zidne dekoracije u apsidama. Tu je i tipična raspodjela u trakama . biblijski prizor...)... Mural i u koptskom Bauitu , prema mnogima, oponašaju izgubljene dekoracije velikih katedrala: koptski samostan Bauît istočnom carstvu je prenio sva antička zanatska iskustva a kasnije , pod utjecajemdalje) njegovao je dekorativne elemente u likovnoj umjetnosti. Njegov utjecaj stiţe preko Jeruzalema u Ksačuvala i od prebjeglih ikonodula ), a u drugom pravcu – koptsko zanatsko iskustvo je preko zapadnihdo francuskog Clunyja…

2/ 15. Bauit: Kr ist na prij estolju iznad Mari je i apostola, detalj→ jSlika iz apside u kapeli VI. u samostanu sv. Apolon; danas: Koptski muzej , Kairo; 6.-7-

stoljeće; TEMA: tz. epifanija ( razglašenje Boga); u gornjem dijelu je dokaz Kristovog boţjeg bića, dok donji pojas ukazuje na svjedoke ovog dogaĎaja ...; TEHNIKA: načinrada poznat u grčkoj i rimskoj umjetnosti; moţda je u pitanju i miješana tehnika, koju su

na istočnom Mediteranu poznavali i prije kretskih majstora prave buon-f resco tehnike... slikane na ţbuci od kreča, pijeska i komadića razbijene cigle, a ponekad i fragmenata stare freske; ali, ima i mjesta slikanih al secco .CIRCULUS ZANATSKIH UTJECAJA se kriţarskim osvajanjima Bliskog istoka zatvara ( Cipar, a neko vrijeme i Konstantinopol, osvajaRičard, Lavlj e srce – 1191) . Tako istoĉna i zapadna ikona sve do renesanse zadrţavaju zanatski kontinuitet i meĎusobno se nadopunjuju iobogaćuju. Pozlata je u tom hiljadugodišnjem iskustvu predstavljala vrhunac zanatskog umijeća. Mnoga istraţivanja u alkemičarskimlaboratorijima starog svijeta zapisana su u starim uputama, često pisanim , za nas, nerazumljivim terminima. Helenistički i koptski Egipat jeočito predstavljao riznicu starih tajni. U Aleksandriji je znanje bilo skupljeno u biblioteci ali i u ličnim zbirkama. To potvrĎuju i neki, do danassačuvani termini, koji podsjećaju na ovaj kontinuitet zanatskog iskustva… Tako termin bain-marie podrazumijeva kupelj ( grijanje tvari ukupelji , tako da se jedan sud nalazi u drugom, što je bilo neophodno za otapanje tutkala, voska, guma....). Ime potiče od tradicije alkemičara jošod Mar ie la Juive

9 , koja je ţivjela u Aleksandriji u četvrtom stoljeću naše ere…

9 Xavier de Langlais: LA TECHNIQUE DE LA PEINTURE A L’HUILE, Le supports, les fonds et les enduits, II. dio, Paris, 1960, str. 87.


15/62

V



2.2.2. sinajske ikone u tehni ci tempere

Bizant nastavlja u kontinuitetu tradiciju Rimskog carstva sve do polovine X V. vijeka. U prvom periodu, za vrijeme Teo

Zapadom bio je očigledan.Justinijan je objedinio duhovnu i svjetovnu vlast.Bio je veliki pokrovitelj umjetnosti.

Glavno uporište bila je Ravenna, ali majstori i materijal dolazili su iz carigradskog dvora ...Ovo se nastavlja i za vrijeme carice Gale Placidije u V. vijeku.

U to vrijeme Justinijan je sagradio crkvu u podnoţju Sinajske gore - manastir Sv.Katarina kojeg smo već razmotrili utehnici enkaustike…

←2/ 16. Sinajski manastirManastir Sveta Katari na nalazi se podno Sinajske gore, u masivu Horiva ili Horeba, kako kaţu Jevreji, podnoMojsijeva brda ili Djebel Mousa , kako bi rekli beduini… (uklesano je 3.750 kamenih stepenica do vrha,gdje... se nebo čini sasvim na dohvat ruke). Podno ove gore, već 330. godine poslije Krista ovdje je caricaJelena, sveta Jelena, Konstantinova majka, na mjestu biblijskog gorućeg grma podigla kulu, a uz kulu malimanastir Sv. Marije ( stare knjige kaţu da je tako htjela zaštititi ţivote nekolicine sinajskih monaha, odreĎujućitime mjesto na kojem će dva vijeka kasnije zakopati temelje Stefanos, dvorski arhitekta moćnog Justinijana.

Više o Sinaju razmotreno je u okviru Sinajske enkaustiĉke ikone. Manastir je kasnije integriran u Latinsku biskupiju u Jeruzalemu, ali je potpao pod jurisdikciju vladike od Petre.

Jedan od tipičnih primjera sinajske temperne tehnike je ikona, nastala nakon ikonoklazma, u desetom stoljeću - Kralj A bgar prima ubrus :

2/ 17. Sinaj: Kralj Abgar prima ubrus, detalj → Sinaj, Sv. Katarina; nakon 944. godine; gornji dio desnog krila triptiha; tempera ( ţumanjak).

Kao i Dvojni portret muškarca i ţene iz Bauîta i ovdje su evidentne jače „oţivke” slikane svijetlim prekrivajućim uzdizanjem; u isto vrijeme radese još uvijek i enkaustičke slike…Kako smo već napomenuli - bizantska ikona ima uvijek dvostruku ulogu: vaţna je kultna namjena: - da evocira li k Kr ista, Bogorodice il inekog svetitelja… 10Te prvobitne „prave” svete slike bile su polazna toĉka za kasnije, ĉovjekovom rukom, slikane portrete ... Naime, postojalo je vjerovanje da se Krist, zajedno s Bogorodicom ukazao sv. Luki i dozvolio mu da ih naslika. Vaţna je i umjetnička komponenta: - da svojom ljepotom i plemenitošću lika, ispune promatraĉa divljenjem i probude u njegovoj duši religiozna osjećanja ...

10 H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 256.


16/62

V



Bizantski pjesnik kaţe ikonopiscima otprilike ovako: ...

11 nemojte nam slikati ovo što zajedno gledamo sa ţivotinjama, dajte nam nešto od aure

Sinajske ikone prije ikonoklazma, uglavnom su slikane enkaustičkom tehnikom, ali se već tada ponekad susrećemo i sa tehnikhelenističke Grčke. Naime, dodatak jajeta, pored dobrih tehnoloških svojstava, koja su uočena veoma rano, imao je i simboliĉki „novog ţivota“… Nakon ikonoklazma, temperna tehnika se koristi češće od enkaustičke.

Sinajska tehni ka sli kanja temperom oţivljava ponovo ona stara helenistička zanatska iskustva, iskustva velikih atensk

mnogi zapisali, da mu je . „tehniĉko oslobaĊanje „ u prenesenom smislu riječi, nudio i novi medij, kojim je mogao slikatVeć smo više puta napomenuli, da je Plinius moţda htio reći da je Zeuxid koristio tamne boje na bijeloj osnovi, te je moţimpasto ... Vari ranj em deblji ne bijelog impasta mogao je postizati gr adaciju valera Kod slikanja bizantskih ikona ovaj impasto evidentan je, prije svega…u „oţivkama

Za mnoge sačuvane Sinajske ikone profesor Weitzmann 13smatra da su vjerojatno naslikane u Carigradskim radionicama . Aslikaju i u osmom stoljeću, za vrijeme ikonoborstva. Naime, samostan se tada nalazio na islamskom tlu , nad kojim carski dekremoć ... I poznata ikona Kri st Pantokrator, naslikana početkom 13. stoljeća slikana je na Sinaju:

2/ 18. Sinaj , samostan Sv. Katarina: Kr ist Pantokrator Tempera na drvetu; 101,6 X 66,4 cm; tempera žumanjkom; izraţena je linearna, realistička interpretacija,karakteristična za komnenski period… Naime, Weitzmann napominje, što smo već napomenuli u razmatranju enkaustičkih sinajskih ikona, da je ...

... u samostanu Sv. Save, koji je u bli zini Jeru zalema

Jovan Damaskin pi sao svoj spis u odbranu ikona i sigur no se brin uo za to da se u Sinaju nastavi slik anje ikona. Samostan Sveta Katarina, koji je zavisio od Jeruzalema, ima više ikona

koje su nastale u ovom kritiĉnom periodu ...

Za komnenski period karakteristična je linearna, realistička interpretacija…

2/ 19. Sinaj , samostan Sv. Katarina: Kr ist Pantokrator, detalj →

11 Karamehmedovic: LIKOVNA UMJETNOST, Sarajevo 2006, str. 28.12

V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting,London, 1977/str. 41 ( Pliny, NH, XXX V, 64)13 Kurt Weitzmann: IKONE , Princtone, 1986, str. 19

V


17/62

V



←2/ 20. Historijska karta: Bi zant za vri jeme vladavine K

U komnenskom periodu, u 12. i 13. stoljeću, Bizantskom carstvu još uVenecija, te Apulia ( juţna Italija, te otoci Sicilija, Sardinija, Korzika….)

Sačuvano je i mnogo „mlaĎih“ ikona, nastalih u samom sam ostanu, ili pristiglih iz carigradskih i drugih radionica. Zanimljiva je ikona iz XIII stoljeća Sveti Sergi je :

2/ 21. Ikona: Sveti Sergi je →

TEMA: svetac na konju; ţenska figura ( hierarhijski smanjena) čuči u podnoţju konja;

V


18/62

V



2.3.

Kljuĉne steĉevine, spoznaje i saznanja o sinaKr ist Pantokrator

2.3.1. uvodne napomene

←2/ 22. Sinaj , samostan Sv. Katarina: Kr ist Pantokrator

DATACIJA: naslikana početkom 13. stoljeća, na Sinaju; izraţena je linearna, karakteristična za komnenski period… DIMENZIJE: 101,6 X 66,4 cm;TEHNIKA: tempera na drvetu; žumanjak . Sinajska tehnika tempere oţivljava ponovo stara helenistička zanatska iskuslikara, pogotovo Zeuxida, za kojeg su mnogi zapisali, da mu je . „tehniĉko os

riječi, nudio i novi medij, kojim je mogao ... pinxi t et monochr omate ex alboVeć smo više puta napomenuli, da je Plinius moţda htio reći da je Zeuxid kte je moţda bliţe tumačenju, da je koristio svijetli impasto ...

Var ir anjem deblj ine bij elog impasta mogao je postizati gra

Kod slikanja bizantskih ikona ovaj impasto evidentan je, prije svega, u „oţivk

14 V.J.Bruno: Form and Colour in Greek Painting,London, 1977/str. 41 ( Pliny, NH, XXX V, 64)

V


19/62

V



2.3.2. princip gradnje princip gradnje zasnivao se na sljedećim fazama gradnje:

2.3.2.1. pripremni r adovi

2.3.2.2. nosil ac

2.3.2.3. iscrtavanje

2.3.2.4. pozlate

2.3.2.5. pod slikanj e, slik anje, lazure

2.3.2.6. zakljuĉno akcentiranje

2.3.2.6. verni ranj e

2.3.2.1. pripremni r adovi

izuzetna slikarska vještina u gradnji podrazumijevala je i briţljivu pripremu izradom skica i studija koje su definirale ovo ţivo iuvjerljivo prikazivanje fizionomija;

■ tako već čuvena enkaustička ikona, nastala oko 550. godine, Kr ist Pantokrator , podsjećajući na Fayûmske portrete, vjernodočarava fizionomiju…(tako su oči čak asimetrične…). ( svi primjeri, koji su navedeni kao analogije izabranom ključnom

primjeru, označeni su posebnom oznakom ■ ) .

ikonografska škola se je strogo pridrţavala kanoniziranih formi ( nedovoljno vični slikari, kao i početnici, najprije su učili

kopiranjem ...) , što moţemo utvrditi i usporedbom istog motiva u rasponu od čak sedam stoljeća, koliko ima izmeĎu ovog primjera i našeg – komnenskog… naime, još uvijek su one… 15 prvobitne „prave” svete slike bile polazna toĉka za kasnije, ĉovjekovom rukom, slikane portrete ...

1/ 23. Enkaustička ikona: ■ Kr ist Pantokrator → ipak, motiv je potrebno prilagoditi formatu; zato su se morali pripremiti «kartoni»;

15 H. W. JANSON, Anthony F. Janson : ISTORIJA UMJETNOSTI dopunjeno izdanje , Novi Sad 2006, str. 256.

V


20/62

V



kako je crkva za vjernike stvorila odreĎene likove i scene uimalo veliki značaj: vršeno je na takozvanom masnom papuljem, višak ulja otirao, a kada bi se papir osušio, bio je pr bi se uklonio linoksin i da bi se boje mogle lako vezati za

pripremljeni proziran papir polagao se na „prototip“ , te seţumanjkom izvlačio na njemu „skeleton“; istom bojom prazatim bi se sačinila bijela boja, kojom su obojena osv ijetlj

bijelom bojom i posebno akcentirala ... kopiranje lakiranih i uljenih slika , kako navodi Brkić, vrše

naĉinila bi se crna boja sa sokom oi njome izvlaĉile sve crte i senke n

zatim bi se naĉinila crvena ili neki n jom bi se pokr il a sva osvetlj ena m

kada bi se ovako obojeni original osušio, stavio bi pritisnuo, a poslije paţljivo

pri ĉemu bi vlaţan papir rastvorio boju i

2.3.2.2. nosil ac:

najčešće je nosilac drvena ploča, nosilac i antičkih slika ( PINAX = grč. drvo);

←2/ 24. Sinaj , samostan Sv. Katarina : █ Kr i( svi navodi koji se odnose na izabrani primjer analize, kao

posebnom oznakom █ ).

V


21/62



za slikanje ikone sa najčešće koristi daska2/ 25. Slikarska ploča: ■ shema →

ploča je najčešće sastavljena od više dijelova,( za sastavljanje pojedinihdijelova drvenih ploča koristilo se jako lijepilo od kazeina i kreča , kao i za plombiranje neravnina na drvetu;

o tome nas informira već Theiphilus Presbyter u svojoj Scheduli...navodi točan postupak pripreme kazeina od progrušanog mlijeka:

progrušani kravlji sir ispirao se u t oploj vodi nekoli ko puta, sve dotle dok se sva suru tka ne odstra Zatim se iscijeĊeni sir drţao u hladnoj vodi dok se ne stvrdne, te zatim ribao komadićem glatkog drveta na d

Zatim se miješao u stupi sa vodom i kreĉem dok se ne dobije gust a masa lj epil a ...U članu XVII – De tabulis altari um et ostiori um et gluti ne casei naglašava kvalitetu kazeinskog ljepila za sastavljanje pojedinih dij

ploče su se obavezno prekrivale …vlaţnom i u vodi razmekšanom konjskom, magarećom ili kravljom koţom… u vlaţnom stanju pljepilom…

…Ako nemaš koţa… mogu biti pokrivene i obiĉnom tkaninom… istim lepkom …

preparira se različitim metodama, najčešće tutkalom i finim gipsom; - Heraclius u XXIV članu svog priručnika iz 10. stoljeća (De coloribus et artibus romanorum) navodi način izravnavanja ploč

kita koji je sadrţao olovno bij elu, sitni pr ah opeke i rastopljeni vosak …/ Quamodo aptetur li gnum antequam pingatur … - FI NI GIPS u ovom kontekstu podrazumijeva preraĎeni pečeni gips, prema Erminiji ...

sirovi gips bi se samleo i ţario u peći, zatim uz neprestano mešanje, da se ne stvrdne, gasio u vodi, ponovo ţario, opet gasio u vodi i najzad osušio i samleo ...

dobiven je bijeli voluminozni prah koji mi danas nazivamo BOLONJSKA KREDA ... ; sam postupak prepariranja kas

procedura grundiranja je , dakle, ista i u tehnikama istočne i zapadne ikone ...

V


22/62



način pripreme bij ele osnove na pločama ne razlikuje se u početku od one bijele osnove na antiĉkim lekitosima ...

arhaiĉna osnova predstavljala je, u stvari, adaptaciju ploče nanošenjem impregnacije sa tutkalom, te dodatnog trljanja prahom sa vremenom dolazi do sukcesivnih inovacija:

javlja se više slojeva adaptacije nosioca: impregnacija, preparacija – osnova

2/ 26. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr ist Pantokrator ,detalj

Heraclius16 u desetom vijeku spominje kao komponente klasičnih osnova – pergamentne koţe, prah za brušenje, cerusu – olovno b – glinu, calx – bijelu od kreĉa, paratonium – bijeli min eral, melinus – kredu ...

sve ove komponente, uz odreĎene varijacije, prisutne su i u recepturama starih majstora rane, kasne gotike i renesanse ...

16 Heraclius: De coloribus et artibus Romanorum ( navod: Milorad Medić: Stari slikarski rukopisi, Beograd, str. 193.).

V


23/62



u pitanju je dakle tutkalom natopljeno platno, adaptirano utrljavanjem praha sa brusnog kamena ( arhaiĉna osnova )...

nije na odmet navesti i telegrafski jasnu informaciju o tehnici i konopisa u Likovnoj enciklopediji17:

…premazana tutkalom daska se podlaţe (grundira) slojem alabastra rastopljenog u ţitkom ljepilu; katkada se taj sloj ne stavlja prevlaku natopljenu u ţitkom ljepilu.

Na osušenu i izglaĊenu podlogu prenosi se crteţ, katkada pomoću mehaniĉkog „oprašivanja“ kontura kroz rupice u slic Boje se rastapaju u kvasu ili u vodi s malim dodatkom ţumanjka. Osnova sli ke najpr ij e se pokr iva z

prema zapisima Heracliusa18 daska se pripremala na sljedeći način:... dobro izbru si površinu ... ako je drvo takve prirode da se njegova struktura ne moţe negirati ili ako postoje razlozi a ne mislim

( praksa prekrivanja daske sa tkanjem bila je češća na Zapadu nego na Istoku;ikonopisci su umjesto toga svoje relikvije ojačali metalnim ukrasima)...

istrvi olovno bijelu na kamenoj ploĉi ali ne tako fino kao kad ţeliš slikati njom ... zatim zagrij malo voska u vatri; konaĉno dodaj prah od opeke i olovnu bijelu; izmiješaj sve ...

ovaj kit se nanosio za izravnavanje površine vrućim noţem ...na kraju prepariraj sa uljem; pusti da se osuši na suncu ...

u članu XXVI zapisuje i način „armiranja“ daske sa platnom: Si vis pingere li ni pannum, et auru min ipso ponere, sic praepara

Ako ţeliš da slikaš na lanenom platnu i da postaviš zlato na njega, pripremi ga ovako:potopi platno u to ( pergamentno tutkalo)odmah ga izvadi, raširi vlaţno na ploĉu i ostavi da se su

Zatim ga glaĉaj i ravnaj brusnim kamenom ...ti moţeš zatim slikati na njemu bojama pomešanim sa lepkom, jaje

tradicionalni način pripreme pergamentnog tutkala, slično, kao što ga priprema još i Leonardo zapisao je Riffault: ...staviti k il ogram otpadaka pergamenta ( onog pripremljenog za pisanje) u 14 li tara vode,

kuhati to sve do k se koliĉina ne smanji na polovinu, procijediti kroz laneno platno ...

17 Dr. Vl. Mošin: ikona ( Likovna enciklopedija II,Zagreb, str. 649).

18 Heraclius: De coloribus et artibus Romanorum ( navod: Milorad Medić: Stari slikarski rukopisi, Beograd, str. 193.).

V


24/62



za razliku od posnih osnova koje su se koristile više na Zapadu, na Istoku su osnovama, pored tutkala i k rede, dodavali i firnis i sapunslikanja); pri samom prepariranju se posebno pazilo da se stavljaju što tanji slojevi… Dionisije u 6. točki ( kako navodi Brkić19 / str.126) izričito skreće paţnju riječima :

...pazi da ne ţuriš, te da gips ne stavljaš debelo da bi pre svršio, jer kada budeš glaĉao, odvajaće se jedan sloj od drugog

po Dioniziju stavljene su na tablu dvije smjese:prva - samo iz otopine tutkala i briţljivo pripremljenog gipsa ( tečna se nanosila po tabli tri puta),

druga smjesa – u kojoj je osim tutkala i gipsa bilo i prokuhanog lanenog ulja i sapuna ...dakle, bizantska osnova bila je često emulzijskog karaktera sa platnom kao «armaturom»; bizantske preparacije, pogotovo one predviĎene za pozlaćivanje pripremane su sa posebnom vrstom tutkala, kojeg su kasnije TalijaniZahvaljujući istančanoj studiji iz 18. stoljeća konačno smo proniknuli u stare tajne primjene tutkala u srednjem vijeku i renesansi: n

području je Duhmal du Monceau koji je 1771. u svom djelu L’Art de Faire Differentes Sortes de Colle, konačno definirao i one vrsteznamo:

- Colle de F landre – tutkalo slabije vezivne snage ali izuzetne transparencije i svijetlog tonaliteta, - La grosse colle d’Angleterr e - tutkalo od ušiju i koţe starijih ţivotinja koje ima jaču vezivnu moć;

već Cennini, istina, u svom Il Libro dell’Arte (Kap.CXI) spominje dvije vrste tutkala:- COLLA MAGRA – posno tutkalo, vjerojatno ono od pergamentnih koţa, - COLLA GRASSETTA – masno tutkalo, koje sadrţi manju količinu prirodne masnoće koja povećava elastičnost, higroskopič

pozlate; već tada se znalo da tutkalo koje sadrţi 5-10 % prirodne masnoće – koloidno vezane – predstavlja idealno vezivo za pitanju je bila neke vrste prir odna emul zija).

prema Summereckeru20 zgusnuto laneno ulje sa dodatkom sikativa dodaje se u gustu smjesu tutkalne otopine i punila, kako bi što kvrijedi dodatnom tutkalnom otopinom ... platno, iako poznato od davnina – laneno u egipatskoj civilizaciji, a u evropskoj jako rano i platno od vlakana konoplje, te pamučnodolazi u Evropu te se prve tkaonice javljaju već u IX stoljeću; najprije se u slikarstvu koristi kao neke vrste ARMATURA, tkaninomfuge i kvrge na drvenim nosiocima štafelajske slike;

19 Nemanja Brkić: Tehnologija slikarstva i vajarstva i ikonografija,Beograd, 1991, str.126.

20 Summerecker: Podloge štafelajske slike, Beograd, 1973/str. 131.

V

i i t i j l ti


25/62



funkcija ovog lijepljenja bila je prije svega sprečavanje utjecaja ljepila kojim su bilštetnih materija u drvetu, pogotovo oko kvrga, na samu preparaciju i slikani sloj; vrgotovo čitava slika ( a u gotskom kiparstvu i gotovo čitava skulptura) prekrivala pla preparacija bila bolje vezana na platno nego na drvo te je u slučaju manjih deformacneoštećen; imajući u vidu da su ikone bile najčešće slikane na pozlaćenoj površini

podrazumijevala briţljivu pripremu: poznato je da su zlatari u srednjem vijeku od j145 tankih folija, a danas do 2000 listića koji mogu biti istanjenosti od svega 0,000

istanjenost zlatne folije je bila tolika da je registrirala svaku minimalnu neravninuvaţno impregniranje, prepariranje, specijalno brušenje, a ponekad i poliranje prijsame folije)...

drugi bitan faktor je neporoznost nosioca ( vezivo ne smije imati nejednaku snagu v

slikara koji su za osnovu koristili samo fini gips i tutkalo ( dakle posni GESSO SO

preparaciju pored finog preraĎenog gipsa dodavali pored tutkala često i firnis i sapuHermeneiae preporučuje prepariranje sirovim gipsom ...

koji bi se samljeo i ţario u peći, zatim uz neprestano miješanje (da se ne stvrdopet gasio u vodi i najzad osušio i samljeo ...

ikonopisci su obično stavljali na dasku dvije smje prva smjesa osnove bila je posna ( nanesena u tri sloja), a druga smjesa j

2/ 27. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr ist Pantokrator ,detalj

posebno se doraĎivala površina predviĎena za sjajnu pozlatu: naime, poliment je nanošen na finu osnovu pripremljenu na principu krednih osnova, ali obavezno sa gipsom kao punilom ( radi glatkoće) nanesenu u najmanje 4 tanka sloja, dobro izbrušena; zadnje brušenje se vršilo vodom i špiritom u omjeru 1:1...

prije nanošenja polimenta osnova je briţljivo uglačana:zaglaĎivanje podloge, obraĎene za pozlatu, izvodilo se raznim materijalima za brušenje…

na istoku su to različite smjese, koje, pored bolusa sadrţe i niz drugih komponenti ( loja, vina, sapuna,...);

V



26/62



2.3.2.3. iscrtavanje

█ na osušenu i zaglaĎenu podlogu prenosi se crteţ, onaj skeleton ...što je vršeno, kako smo već naveli, na takozvanom masnom papiru; papir se premazivao lanenim uljem, višakulja otirao, a kada bi se papir osušio, bio je protrljan prahom od morske pjene da bi se uklonio linoksin i da bi se boje mogle lako vezati za papir ...

pripremljeni proziran papir polagao se na „prototip“ ( ili na pripremljeni „karton“) , te se sa crnom bojom,načinjenom sa ţumanjkom izvlačio na njemu „skeleton“; istom bojom pravile su se i sjenke;zatim bi se sačinila bijela boja, kojom su obojena osvijetljena mjesta, a najosvjetljenija su se bijelom bojom i posebno akcentirala ... kopiranje lakiranih i uljenih slika , kako navodi Brkić, vršeno je skidanjem neke vrste otiska:

naĉinila bi se crna boja sa sokom od belog luka i njome izvlaĉile sve crte i senke na originalu; zatim bi se naĉinila crvena ili neka druga boja, i nj om bi se pokr il a sva osvetlj ena mesta ori ginala;

kada bi se ovako obojeni original osušio, stavio bi se preko njega vlaţan papir, pritisnuo, a poslije paţljivoskinuo,

pri ĉemu bi vlaţan papir rastvorio boju i vezao je na sebe... 2/ 28. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr ist Pantokrator ,detalj

→

najčešće se crteţ i urezuje, kako bi bio vidljiv nakon nanošenja pozlate;često se sada postavlja i plastično ornamentirani aureol i rub oko ivice ploče, kao imitacija rama; kako navodi Dionisije …

... plastiĉnost se postizala time što se konac umakao u gipsanu grund -smesu i polagao kru gom lin ije au krugu aureola najĉešće je izvoĊen plastiĉni ornament i to pomoću ĉetkice ...;

ona bi se zamoĉila u gipsanu smesu, koja se onda ĉetkom paţljivo spuštala duţ crteţa ornamenta, najzad se ova plastii glaĉanjem uravnjivala i doterivala, i radi konaĉnog ujednaĉenja formi premazivala tankim nanosom teĉne gipsa

V



27/62



o zlatopisu piše već u Papyrusu Leidensisu u III stoljeću nove ere; ovaj manuskript je pisan na grčkom jeziku; način kako je ova rizgrobu), govori o tome da se majstor ni poslije smrti nije htio odvojiti od svoji tajni… ( koptski samostan Baouît istočnom carstvu je p... Kopti, kristijanizirani Egipćani su nasljednici kaste Ptolomeja… / grč- Aiguptos, rim. Egiptos, arab. Kipt )... ; utjecaj stiţe preko JCipar ( gdje se tradicija sačuvala i od prebjeglih ikonodula) a u drugom pravcu – koptsko zanatsko iskustvo je preko zapadnih cenobi

francuskog Clunyja...; circulus zanatskih utjecaja zaokruţuje se kri – osvajanjem Cipra (1191. Ričard, Lavovo srce), neko vrijeme i Ko

prelazi u francuske ruke ...; u vrijeme francuske vladavine iz Il de katedrala što takoĎer utječe na stil…

←2/ 29. Bauît: ■ I KONA SA KRISTOM I MENASOBauît; danas: Paris, Louvre; 6. stoljeće; 57 x 57 cm; tako istoĉna i zapadna ikona sve do renesanse zadrţavaju zanatsknadopunjuju i obogaćuju ...

pozlata je u tom hiljadugodišnjem iskustvu predstavljala vrhunac znosilac ikone se pozlaćuje u cjelini ili parcijalno ...tehnika pozlate na dasci poznata je već najstarijim civilizacijama: voplemenjuju predmete i daju im veću i trajniju vrijednost pozlačiva

poznata Egipćanima, Hebrejima, Grcima, Rimljanima, a posebno ikvjekovnom crkvenom slikarstvu kao simbol svjetlosti i svetosti ( au

kako navodi Nemanja Brkić u svojoj dragocjenoj studiji21...i na Istoku i na Zapadu pozlaćivanje je bilo osnov za c

...ovo je raĊeno veoma precizno, a svi daljnji radovi bili sikonograf i su bili sami sebi pozlatari ...

tek kasnije, što vidimo iz Dürerovih pisama, slikari su nosili pozlatarima svoje preparirane ploče i iscrtane table da

21 Nemanja Brkić: Tehnologija slikarstva i vajarstva i ikonografija,Beograd, 1991, str. 145.

V



28/62



tehnike pozlaćivanja u različitim tehnikama pozlaćivanja upotrebljavala su se; najčešće su primjenjivana četiri načina pozlaćivanja:

* sjajna pozlata, postavljanje zlata nau svim pozlatarskim radnjama uvijek je loš zrak uslijedtemperature tokom rada i radi izbjegavanja propuha ...

2/ 30. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr ist Pantokrator, detalj dakle, poliment se nanosi na idealno glatku, obrušenu i upijajuću površinu u što tanjim nanosima sa mekim pljosnatim kistom ( tako du kapima) tri do četiri puta; posebnu paţnju treba obratiti tome, da prilikom nanošenja polimenta ne prelazimo kod jednokratnog premosušen poliment ne smijemo brusiti, ali moţe izglačati finim američkim karborundum-uljenim brusnim papirom, a maksimalan sjaj pkonjske dlake … ; za finija pozlaćivanja stavljala su se dva do tri sloja zlata; za preciznije, parcijalno pozlaćivanje – poliment se nanzlata kvasi otopinom alkohola i vode (1:2), kao regulatorom bubrenja i vezivanja metala, zatim se folija podiţe kistom i nanosi na od

nedovoljno bubri, zlatne folije neće biti dovoljno vezane za podlogu, ali i ako bubri previše, javljaju se poteškoće; poliment tada prod

jedino pozlata na poliment dozvoljava poliranje do visokog metalnog sjaja; zlato je spremno za poliranje već tri sata nakon nanošstoljeća poliralo se zubom od vepra. Brkić spominje uglačano kamenje ametista, granita, rubina, safira, topaza ili zub psa, leoparda, lsvrhe koriste alatke od ahata; prilikom poliranja bilo kojim oruĎem potrebno je često provući polirku kroz kosu radi minimalnog zase poliranje započinje preko tankog papira, koji se stavlja na dobro osušenu i čistu pozlatu ...; prije poliranja potrebno je mekim kistsuvišne komadiće zlatne folije; često se preporučuje da se poliranje započinje preko tankog papiraa kasnije i direktno… 22 Thompson

polira jelenjom koţicom, u koju je utrljano malo voska, a tek nakon toga staviti poliranje sa polirnim alatkama ; glačanje se izvodi k

22 Daniel V. Thompson: The practice of Tempera Painting, str. 57.

V



29/62

p j


punciran

2/ 31. Fabriano: ■ Poliptih di Valleromita, detalj punciranja→tamo gdje će se na zlatu slikati potrebno je ponovo pojačati ( urezati „zubom“ )linije… utiskivanje ornamenata, linija i slično, pomoću specijalnih puncirnih alatki ( ţigova;

početku od tvrĎeg drveta, tek kasnije od metala…) moţe se izvoditi odmah nakon poliranja pozlate; za razliku od punciranja kod kovanja, gdje se puncira udaranjem puncirki čekićem, ovdje se punciranje vrši samo jakim pritiskivanjem…

←2/ 32. Ohrid, crkva Bogorodice Perevleptos : ■ Kri st ,detaljiako ovaj poklon ohridskog arhiepiskopa Konstantina Kavasile, očito dolazi iz solidnslikarske radionice ( moţda iz Soluna), način punciranja je identičan u svim tadašnji

bizantskim školama…; na naličju ikone velikog formata nalazi se natpis u kome sespominje darodavac i godina slikanja 1262/3…

*mat pozlata

razlikujemo:- tradici onalnu mat pozlatu na poliment,

- mat pozlatu na ulj e (mordent) i

- sekundarnu mat pozlatu trad

stari majstori se često nisu mogli odreći posebne draţi koju u pozlaćivanju pruţa kombinacija sjaj i mat… mat karakter pozlate postiţe se mat polimentiranjem ( nanošenjem mat lazure- pozlatarske ţelatine - preko sjajne pozlate na polimeza matir anje - alkoholna otopina gumiguta; osim toga postoji i specifičan mat poliment koji sadrţi veći dodatak polimentnog tutkakrede…) ili uljenim pozlaćivanjem;

V



30/62


mat

moţe se izvoditi na bilo kojoj podlozi, koja je idealno glatka i minimalno upija; na dasci se izvodi na sljedeći način: dasku briţljivo prepariramo mekšom kredom ( bolonjska), zatim obrusimo i izoliramo zatim nanosima na mjesta gdje ţelimo zlato - prema Tipiku Nektari jevom dobivao se kuhanjem ulja od sjemena konoplje, sa dodatkom terpentina, nafte, miniuma i malo olife ..

proces pozlaćivanja na ulje zasniva sa na više operacija: na dobro impregniranu površinu nanosi se mordent, na mjestima gdje ţelimiscrtavanjem uzorka) , a zatim na polu suhi sloj ulja ( onaj što još „hvata“ ali ne ostaje na prstu) nanosimo foliju, te kada se dobro osufolije vatom ili finim kistom za pozlate ...

često su se koristila u okolnostima kada se zlatna folija fiksirala privremeno ( na p rimjer bijelim lukom; POZLATA NA LUK spomzapisima; zreli luk se istuca i kuha do uguščenja, zatim se ovoj smjesi dodaje ponešto urina da bi ljepljivost bila veća.; što sok luka bolja. ovaj način pozlate dobar je samo onda ako se pozlata kasnije lakira jer je luk inače reverzibilan; ovo vezivo često su koristili i pod imenom CIPOLIN u literaturi se spominje slikarska tehnika kod koje se sredstvu za vezivanje pigmenta dodaje bijeli luk ) a zati

ponekad se ova veziva koriste i kao patine; u ove svrhe najčešće su koristili- riblji mjehur ( prava ICHTH YOCOLLA - riblji mjehur od riba iz roda Accipeuser (baluga, jesetra, morun, som) koje ţive u

GLUTIN izuzetno je vezivo za pozlate kao i za boje za iluminaciju, za preparacije i drugo) ,

- te razne vrste firnisa (mordent), kao i voštane paste…

Heraclius23 ( X stoljeće) već govori o primjeni ulja za pozlaćivanje odnosno verniranje pozlata: ......mixto tamen cum oleo modico vern icio,

ne sit spissum nimis, vern icietur super aurum ...

* primarna pozlata, prelimi narno fi ksiranje zlata

primarna veziva za pozlatu, primjenjivala su se kada je zlato fiksirano privremeno, a zatim, na kraju fiksirano sekundarno, olifama

kao primarno vezivo spominje se riblj i mjehur, bijeli l uk, a pogotovo kod iluminacija i gumigut…, a zatim dodatno fiksiranje bjela

23 Eastlake, knj.I, str.22.

V



31/62


*teĉna pozlata; slikanje zlat

pozlaćivanje pomoću pera ili kista, pri čemu se zlato upotrebljavačesto upotrebljavalo prilikom iluminiranja, za pisanje zlatnih slovfino ornamentiranje ( strjelice oko nimba, ukrasi na draperiji, u nase sok bijelog luka...

zlatni prah od pulverizacije zlatnih listića, odnosno kao bronca – a plemeniti i neplemeniti metali); prava boja sa gold puderom dobgustu otopinu gumiarabike i tim prstom uzme list zlata, trlja o dno

a zatim se ovo uzimanje i trljanje zlatnih listova ponavlja sve dok

zatim se na njega ulije vode, a zlatna masa ispere od guste gumiarne istaloţi; zatim se bistra voda odlije, a zlatni talog pomiješa sa ogumiarabike ( ili luka...)

←2/ 33. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr ist Pan

V


I ĉ i d ik


32/62


2.3.2.5. pod slikanje, slikanje, lazure

slikanje na poliranu osnovu izvodi se emulzijskim vezivom ; zbog sadrţaja vodzato bolje veţe ( ali preveliko bubrenje moţe da skine i foliju…); tempera je jasuha ( već nakon 10 i više godina; za razliku od uljenog „filma“, kojemu ponesasvim otvrdnu); sloj tempere, kada je potpuno osušen – ne prima ni prašinu !( slobodno se moţe istrljati vlaţnim pamučnim tamponom).

■ pri slikanju su -- izraĎivali prvo pozadinu ,-

li kove i objekte, - kostime figura ,

- a najzad lice i ruke – inkarnat ;

dakle , razmotriti ćemo gradnju pod slik anja, slik anja i l azura usmjerenu na rdijelova naše slike: █ pozad ina, lik sa knjigom, odjeća, inkarnat

pozadina

postavljanje zlata na pozadinu i li aureolu, smo već razmotrili u okviru pozlatai na našem primjer, što je inače često, pozlata se nastavlja i na ulegnućima samevidljivo zbog djelomičnog skidanja…

←2/ 34. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr ist Pantokrator, d

V


I t ĉ i d ik


33/62


li k sa knji gom

█ organizacija prostora - osnovna kompozicija je defiuraĎen je tz. skeleton ( najčešće se crteţ i urezivao već prije pozlate , kako b

pozlate);

Knjiga je samo naznačena jer će biti naknadno lazurirtakoĎer je već postavljena i eventualna plastično orna primjeru jedva primjetna) i rub oko ivice ploče, kao im

←2/ 35. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █

sam lik Krista i knjiga u prvom planu su u ovoj fazi prekrivale odreĎene površine neutralnom bojom, po

našem primjeru, bila pozlaćena

V


Istoĉna i zapadna ikona


34/62


odjeća

█ odjeća je prekrivena polu transparentnom mrkom bojom, boju prvih sjena Dionisije naziva PROPLAZMA, (najčešće mješavinaokera, zelene i crne)…

u ovu boju su sastrugane šrafure nabora, tako da se providi zlatna podloga…, dok je ogrtač slikan plavom sa sivom, te su takoĎerdjelomično strugani nabori...

plava boja ogrtaĉa ... je ponegdje najprije je prekrivena srednje jakom plavo sivom bojom sa malo bijele, zatim se čistim azurito m izvuku nabori isjenke i na kraju, sa najsvjetlijom plavom nijansom ( sa dodatkom većekoličine bijele) „uzdiţu“ osvjetljenja... EGIPATSKA PLAVA – AZUR je prirodni mineral, koji je već u Egi ptu iumjetno dobiven od bakra ( kalcijum bakar silikat);Plinius ga zove LAPIS ARMENIUS jer je prirodni azurit dolazio iz

Armenije ( ima ga i u Bosni, Španjolskoj, Njemačkoj…);već Teofrast ga spominje kao puteolanum ( u Bizantu mu se dodavao ĉivit (

popularna organska plava boja koja se iscjeĎivala prokuhavanjem plavihuvoznih tkanina sa istoka)...

postoji i mogućnost da je ogrtač najprije obojen bijelo, modeliran šrafuramaa zatim polu transparentno prekriven plavom…; na nekim mjestima je primjetno i struganje za nabore…

2/ 36. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr ist Pantokrator,detalj →

V




35/62


inkarnat; karnation prekrivajućom bojom pokriveni su di jelovi lica, vrata i rukuSLIKANJE NA POLIRANU OSNOVU uvijek stvara izvjemulziono vezivo je najpogodnije. ovo vezivo zbog sadrţajzato se bolje sjedinjuje ( ali preveliko bubrenje moţe da skisa nanesenom bojom).

prirodnu boju koţe naziva Dionisije KARNATION , (najvslikanja bio je oker, pogotovo onaj sa otoka Tasa ...; ovoj o – bijela i malo cinobera ...);zatim dolazi GLIKAZMA ... naziv za boju prvog polu osvj

←2/ 37. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr

priprema bijele boje bila je , već od davnina, poseban problnaime, olovno bijela - kao jedina bijela boja ( pored krede ponaša se najbolje ako je vezana samo tutkalom ili jajetom počinje koristiti cinkova bijela…, a nešto kasnije i titanova pigmentu dodavali malo ulja… prema Mayeru24 ...

...bijeli pi gment se izmiješao sa cijelim jaja zatim se ova pasta izmiješala sa istrvenom uljenom

24 Mayer: ……………

V




36/62


■ kosa, brada, eventualni brkovi 25 su takoĎer slikani prema utvrĎenoj shemi:

...kod mlaĊih figura kosa se grund( smeĎa, dobivena kombinacijo

←2/ 38. Sinaj , samostan Sv.K █ Kr ist Pantokrator, detalj

…zatim se ovoj boji dodavalo još crne,vlasi.

prvo osvetlj en je na vlasima izvlaĉilo se sa dodatkom okera, a najosvetlj enija

linijama ĉistog ţkod starij ih, sedih f igur a ... gru

( siva dobivena smjeso

a zatim se ova boja tamni la do

i njom su i scrtani pr

onda su se po tim pramenovima ĉinajosvetljeni j

25 HERMENIAE, Dionizije iz Furne, točka 23.

V




37/62

z p2. Sinaj ska tempera

█ obrve su izvlačene crno smeĎom boj

prema Dionisiju ■ obrve i trepavic

izvlaĉene su najĉešće ĉas tankim ĉas

crnom ili smeĊom boja zelenkasto sivom

poneki put na obrvama stapo dve- tri oštrekoje oznaĉavaju

zenica oka obiĉno se oa obrubljena duţica tamn

beonjaĉa je grundirana sivom,stavlj ano je na strani supro

2/ 39. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr ist Pantokrator, detalj G013 005* obrve i oči

█ otvorena knjiga… je prekrivena transparentnim purpurom, te sve djelomično strugano…

V




38/62

p2. Sinaj ska tempera

2.3.2.6. zakljuĉno akcentiranje

←2/ 40. Sinaj , samostan Sv.Katarina: █ Kr ist Pantokrator, detalj

█ kao dodatno akcentiranje forme, koristi se «RASTOPLJENO» ZLATO kao doda potezima na osvijetljenim dijelovima slike;RASTOPLJENO ZLATO – takozvana TEČNA POZLATA koristila se često kod midijelova pozlata; listić se miješa sa gumiarabikom i vodom i nanosi kistom ... Po TI PIKBrkić; str. 128),…

...ova se zlatna boja dobija tako što se prst zamoĉi u gust rastvor gumiarabi ketrlj a o dno tanjura,

dok li sta zlata nestane, a zatim se ovo uziman je i tr lj anje zlatn ih

sve dok se ne dobije zrno zlatnog testa ...

potom se na njega nal ij e vode, a zlatna masa ispere od guste gumiar abi ke i ostavi d

zatim se bistra voda odlije, a zlatni talog pomeša sa odgovarajućim rast

na taj način je usavršen i tekst u otvorenoj knjizi, te dodatno potencirani listovi… zaključno akcentiranje je evidentno i na naborima odjeće, a diskretnije i na kosi…

evidentne su i „oţivke“, kao dodatno akcentiranje forme, pogotovo u takozvanom motakoĎer takozvano «RASTOPLJENO» ZLATO ...: rendgenskim snimanjem je utvrĎen

polirane sjajne pozlate nanesen ponovo bijeli grund, kako bi nanesena boja više reflekt

V




39/62

2. Sinaj ska tempera

2/ 41. ■ Kr ist Pantokrator, cjelina i detalj Ermitage, Lenjingrad;oko 1363.; 106 x 70 cm; tempera na drvu; slika se, kako navodi Dionisije u 24. točki Hermeniae…

...prvo ţitkim, a zatim „rastopljeno zlato“ nanosi svjetlije ( gušće) na mjestima gdje je jaĉe osvetlen

V


Istoĉna i zapadna ikona 2 Si j k t


40/62


2.3.2.6. vern ir anje ;

po Hermeniaei lakovi se nazivaju VERNIKI...

nije na odmet napomenuti da je u Egiptu lakiranje primijećeno već u vrijeme jedanaeste dinastije, 2000 godine pr.n.e....; Theophilus spominje primjenu lanenog ulja i arapske gume i taj lak naziva glassa il i fornis...

pod terminom arapska guma – u to vrijeme podrazumijevaju sve smole koje su dolazile sa Istoka, posredstvom Arapa...

lakiranje ikona – sa tehnološkog aspekta nije neophodno; temperna boja je jako otporna i kada je jednom sasvim suha( već nakon 10 i više godina; za razliku od uljenog „filma“, kojemu ponekada treba od 30 do 75 godina da sasvimotvrdnu); sloj tempere, kada je potpuno osušen – ne prima ni prašinu ! ( slobodno se moţe istrljati vlaţnim pamučnim tamponom); znamo da su novgorodske ikone zadrţale izuzetnusvjeţinu upravo iz razloga što nisu premazane uljem ...ipak, ulje je imalo i simbolički značaj i često se postupak izvodio iz ritualnih razloga… lak za verniranje su stari ikonopisci zvali OLIFA ...; olife su imale tamnu boju i davale su svim bojama i zlatu

ujednačen ton i izgled ...; slike su se prije verniranja zagrijavale na suncu a zatim na suncu i vernirale … poznato je da se od davnina za verniranje koristio i vosak; za premazivanje su vosak koristili već Egipćani, kasnije iGrci i Rimljani…; klasična voštana pasta sadrţala je pčelinji vosak i otapalo…

2/42. Sinaj , samostan Sv. Katarina : Sveti Sergi je → Sinaj, Sv. Katarina;XIII stoljeće; 28,7 X 23,2 cm; tempera na drvetu; žumanjkova tempera; primjetno je fino modeliranje konja, relativno slobodna kompozicija, smirena jedino samim ornamentom koji

okruţuje prizor…istina, mnogi stručnjaci nagaĎaju , da pripada ova ikona pripada zapadnoj i koni:

...kao da je ovu ikonu radio na Sinaju talij anski slikar , moţda iz bizantske Apulie …

Apulia je u to vrijeme još uvijek dio Bizanta, ali utjecaji sa sjevera su sve snaţniji…; naime zapadna ikona pogotovo od 13. stoljećstrogim pravilima; istoĉna ikona morala je u koncepciji i gradnji pratiti sva formalna pravila; ikonopisci u Bizantu ponavljaju istezanatsku izradu ; svojim zlatnim pozadinama i zlatnim ukrasima ikone konkuriraju mozaicima ( a nekada su i izraĎene u tehnici mo

V


Istoĉna i zapadna ikona 2 Si j k t


41/62


2.3.3. instrumentacija

svaki likovni materijal je, u likovnom smislu - instrument, koji ima specifičnu vizualnu zvučnost, ili, drugim riječima - odreĎena likovna instrumentacija …zajedno sa specifičnom organizacijom likovnih prvina - crte, boje i volumena , daje odreĎenu originalnu zvučnost likovnog teksta, ili , kada je u pitanju konkr poesisa materijalnosti… mnoge pojedinosti bizantske temperne škole poznate su nam na osnovu pisanih dokumenata; tako je tutkalna boja, koju su koristili već Egipćani, bila poznata i danas imamo niz sačuvanih rukopisa …Hermeneia , koje treba da ponavljaju formule namijenjene slikarima a sve po preciznim pravilima, jer…

...26 Slikaru pripada samo umetnost a dispozicija je posao ĉasnih otaca...

2.3.3. 1. boje

crtaći ugalj je , prema Dionisiju … pravlj en od zdr avog, osušenog orahovog ili mirtinog drveta, poznatim naĉinom peĉenja bez prisutnosti zraka… koriste se i antičke crne i smeĎe boje za iscrtavanje, kao što su -CRNA od uglj ena , čaĎi( atramentuma , čaĎi od spaljenih smola) iliCRNA od škriljca KOŠTANA CRNA - elefantinum ( pronalazak koštano crne se pripisuje tek Apelesu), kao iTRYGINON ( organska biljna crna); tu je i -

SEPIA spominjana već kod Pliniusa – kao Atr amentum sepiae, smeĎa boja za pisanje i crteţ pripremljena od prirodnog pigmenta dobivenog preradom visoko

smeĎi sok se vadi iz sipe, suši, otopi u luţini prokuhavanjem te zatim neutralizira solnom kiselinom. Kao slikarski materijal spominje je već Plinius…

već na egipatskim papirusima za slikanje su korištene slične boje; specifičnih termina i valorizacije:tako OSLIKANI EGIPATSKI PAPIRUS - pored crne i zelene frite na bazi bakra ( egipatska plava), prisutan je i pokrivajuči oker i pečena smeĎe-crvena zemkreča (kalcijum karbonat) ili olovna bijela; kao vezivo Egipćani su koristili gumiarabiku i tragant gumu sa djelovanjem octa na bakar…

26 S. Radončić: Ikone sa Balkana, Beograd 1972.

V


Istoĉna i zapadna ikona 2 Sinaj ska tempera


42/62


boje se ne razlikuju od onih, korištenih u antičko doba; ako izuzmemo boje inkarnata - meĎu lokalnim bojama ističu se malahit ( kojeg u hermenijama nazivajdjelovanjem octa na bakarne opiljke ) , puteolanum - plava boja staroga vijeka koju je po kazivanju Teofrasta pronašao egipatski faraon i koja se proizvodila uvjerojatno azurit, coerul eum , egipatska plava, bakarna lazura ; Egipćanima je poznat kao kyanos ; ipak, koristio se još uvijek i skupcjeni prirodni mineral korištenje plavog tona sličnog ultramarinu na fresci u Peći (draperija)… pored crnih, tu su i –

- BIJELA : kr ede, zemlja i z Melosa; Vitruvius i Plinius opisuju i način proizvodnje olovno bijele (koristila se i kao kozmetički puder, danas znamo kolBizantu nazivala plakunti ili psimotion, prema latinskom nazivu za olovno bjelilo;

-

MINIUM ( Plinius opisuje kako je slučajno naĎen, kada je pečena olovno bijela...)

-

EGIPATSKA PLAVA – AZUR ; prirodni mineral; već u Egiptu je i umjetno dobiven od bakra; kalcijum bakar silikat; Plinius ga zove LAPIS ARMEArmenije ( ima ga i u Bosni, Španjolskoj, Njemačkoj…); već Teofrast ga spominje kao puteolanum ( u Bizantu mu se dodavao ĉ ivit ( popularna organ prokuhavanjem plavih uvoznih tkanina sa istoka); prema kazivanjima Teofrasta, pronašao ga je jedan egipatski faraon, a proizvodila se u Aleksandriji predstavljala je izvanredan izum stare egipatske mudrosti...( proizvodila se industrijski i u rimskom Puzzolliju)... kasnije se recept zagubio ( iako posto

vjekovni majstori znali recept i sami sebi pripremali ovaj postojaniji plavi pigment ...) ,

- ULTRAMARIN se rjeĎe koristio ; lapis lasuli; l azurin – poludragi kamen, poznat od davnina kao nakit ( Lazulu s = plavo - latinizirana perzijska rna starim babilonskim i asirskim relikvijama, a identificiran je i na nekim obojenim sumerskim skulpturama - već kao plava boja ( usitnjeni lapis lazulVelikog...; kao skupocjeni usitnjeni pigment prvi put se spominje u Evropi 550. godine; spominje ga i Lucca MS ; tek u 15. stoljeću moţe se nabavitikorištenje plavog sličnog ultramarinu u Peči ( na draperijama) ali pretpostavlja da je to vjerojatno ipak AZUR – puteolanum ...

-

VERDIGRIS / malahit - prirodni mineral ( proizvodio se slično kao i olovno bijela, samo da je umjesto olova korišten bakar); ikonopisci su je zval bizantskoj literaturi zvan i Chrysocolla ako se preteţno odnosi na zeleno plavi azurit... MAL AHI T je kao prirodni mineral, poludragi kamen, dolazio iVERDERAME, VERDIGRIS, VIRIDE GRAECUM je ime umjetne boje dobivene ; Chrysocolla – prirodni mineralni pigmenti zelenkasto plave (mobojenosti , koji se razlikuju više po kristalnoj strukturi nego po sastavu: mikr ostruktur a sa vidljivim aglomeratima kod malah

-

PURPURISUM ( biljna bojila, taloţena) BILJNOCRVENA od lišajeva, ili , pod istim imenom, kao TAMNI PURPUR ( od tkanina, taloţen na zemPURPUR – PURPURISSUM , proizvodio se, prema Pliniusu, potapanjem …pozlatarske zemlje ( creta argentaria) sa purpurnom tkaninom i na sldrveta; najbolj a je ona koja je pre kuhanja u kot lu potopljena u bojilo u njegovom poĉetnom stadijumu …; r azlog zašto je tamni purpur iz Puzuolon lakše meša sa HYSGINOM …ako ţele da dobiju sjaj purpura postavljaju sloj plave ispod, a zatim pokrivaju slojem tamnog purpura s jajetom…

- ŢUĆENICA - OKER ( Langlais28 ga naziva le sil atti que ); za oker sa ostrva Tasa za inkarnat Dionysios naglašava: ... ne treba mu dodavati bolusa jerrazličitim imenima kao SIL, KI L, OHRA... ; ikonopisci su koristili više vrsta okera: carigradski oker – OHRA POLITI KON, venecijanski oker i tako se u 19. točki Hermeneie kaţe ... ako imaš oker sa otoka Tasa, onda mu ne treba dodavati bolusa... ova j oker bio je rumeno ţuti.; crveni bolus ; zemlje u Bizantu zvali VOLUS a kasnije ih Latini zovu BOLUS , uključujući i crvenu zemlju iz Sinope u Maloj Aziji, kod nas je u srednjem vijeku pospominje i ARSENICI ( u Perziji nazvan REALGAR ; od tu su dolazile i najbolje vrste) – prirodni mineral od blijedih do crvenkastih nijansi ( koji u sa

27 Medić: Stari slikarski priručnici, str. 148

28 Xavier Langlais: La Technique de la Peinture à l'huile, Paris 1959.

V


Istoĉna i zapadna ikona 2 Sinaj ska tempera


43/62


ga zovu altunbaš; univerzalni pigment je i minium , jedan prvih umjetnih pigmenata ( Dioskurides je zapisao da je otkriven slučajno u Pireju); u srednfino detaljiranih slikarija- miniatura ( minius – miniatorum).

- CRVENE ZEM LJE ; ali, najcrveniju mineralnu boju dobivali su mljevenjem same ţeljezne rude, što se u Bizantu zvala murtasangi; u Erminijama se n bijelom i crnom mogla dobiti ljubičasta boja, zvana mor ( ali ljubičasta se dobivala i kombinacijom plave i grimiza - kraplaka)...

- UMBRA – ompra ; smeĎa koja je sluţila za markiranje kraplaka na licu, sjenćenje draperija i lica, bojenje pozadina...; zemlja koja pored ţeljezo oksidsilikata; kvalitetne vrste sadrţe minimalnu količinu humusnih organskih tvari; poznata je ciparska i turska umbra...

-

ZELENE ZEMLJE - ( ţeljezni silikat sa glinom , magneziumom i drugim dodacima) predstavljala je jedan od ključnih pigmenata i zapadne ikonemajstori ikona je zovu prazelen ( dobivaju ribanjem zelenog kamena olivina i augita); PRASINI = grĉ.; u nedostatku ovog pigmenta nadomještala

-

SINOPIA ( Langlais je naziva la sinopis pontique ; sa njom su iscrtavane horizontalne trake / kasnije zvane pontate/ , na kojima je izvedena zidna dek

ikona)

- AURIPIGMENT ; auripigmentum, r ealgar ( arapski naziv); poznato je da korodira pergament i papir…; AURPIGMENT ; istoimeni mineral; sulfid( odakle je moţda stizala iz Perzije…);

-

ARSENIKI ; upotrebljavao se samo za ikone... tu i tamo za akcentiranje ţutih draperija...Heraclius navodi imitaciju u Glavi XV ......DE COLORE AURIPI GMENTO SIM IL I ... zapamti dobro kako ćeš lako napraviti boju

koja liĉi na arsenikon. Ţuĉ velike ribe upotrebljiva je za tu veštinu.

Tekućina ţuĉi mora biti sakupljena u mermernu posudu i moraš pomešati malo sirĉeta s njomi tad dodaj malo bele ilovaĉe i ta mešavina će uĉiniti boju izvanrednom...

- CINOBER – KINOVAR se upotrebljavao oprezno: više za pisanje i ornamentiranje rukopisnih knjiga, sli i za veličanstvene crvene draperije svetih ličsu slikari pripremali sami ţarenjem 100 drama ţive, 25 drama sumpora i 8 drama murtasangi ( najprije se kuhalo, čime postaje crno, a zatim u peču ţar

-

GRIMIZ – KRIMEZI ; uvozni artikal iz Levanta; kao i od korijena broća ( rubia tinctorum; kraplak ); koristilo se i niz drugih bojila, koja su se dobivpavonazzo ( kr pice boje) uz dodatak olovnobijele ili kreča…

- GUMIGUT ; ( od Garcinia drveta iz Indije i Indonezije); cijenjena i za iluminaciju kao i za pozlatu, jer je ujedno i vezivo,...

V




44/62


- tanjenju zlata vični su i sumerski umjetnici; razvaljivanje i kovanje zlatnih listića poznato je već 7000 godina; poznato je da su zlatari u srednjem vijek145 tankih folija…

-

zlatni prah od pulverizacije zlatnih listića, odnosno kao bronza –

- aurum musi vum ( amalgamirani plemeniti i neplemeniti metali);

- prava boja sa gold puderom dobivala se tako da se prst umoči u gustu otopinu gumiarabike i tim prstom uzme list zlata, trlja o dno tanjura, dok listatrljanje zlatnih listova ponavlja sve dok se ne dobije zrno tijesta ; zatim se na njega ulije vode, a zlatna masa ispere od guste gumiarabike i ostavi da mi

voda odlije, a zlatni talog pomiješa sa odgovarajućom otopinom gumiarabike ( ili luka ...)

2.3.3. 2. veziva

kako smo već napomenuli - tradicija antičkih iskustava ovdje je prisutna u kontinuitetu ... u različitim fazama, koristi se i niz različitih kombinacija; razlikujemo:

-

veziva za l ij eplj enje daski, -

veziva u osnovi ,

- veziva za pozlate,

- veziva za sli kan je zlatom

-

veziva za slikan je pigmentima,

- veziva u oli fama -

veziva za vernir anje

-

modifi kacije veziva

kod formiranja drvenog nosioca: najčešće većina autora preferira KAZEIN za lijepljenje pojedinih segmenata drvene ploče: kako navodi Theophilus u prvoj knjizi, u poglavlju 17. ...

29 …Meki sir se iseĉe … mrvi, pere dok voda ni je bistra,…tanko razvuĉe po glatkoj dasci…; …ponovo paţljivo tuĉe tuĉkom u stupi i dodaje voda mešana sa ţivim kreĉom , dok ne postane g

29 Milorad Medić: Stari slikarski priručnici / str. 425.

V




45/62

j p

Heraclius u XXIV članu svog priručnika iz 10. stoljeća navodi način izravnavanja ploče za slikanje pomoću specijalnog kita koji je sadrţao olovno bijelu, sitni… Quamodo aptetur lignum antequam pingatur…

30 …izribaj suvu olocno belu boju na kamenu, ali ne tako sitno kao kad ţeliš da slikaš njome. Zatim istopi vosak na vatr i u posudi, dodaj sitn og praha od opeke.

Zatim ga pomešaj s olovnom belom bojom koju si pripremio mešajući ĉesto malim drvcem i t ako ga ostavi da se ohl Zatim zagrej jedno ţelezo i njime natopi vosak u male neravnine dok se ne zaravne i tada ostruţi neravne delove noţe

I ako se kolebaš da mešaš olovno belilo sa voskom, znaj da što ih više mešaš biće sve tvrĊe. I kad je već uĉiniš glatkom, kao što sam već rekao, mešaj mnogo olovnog belila u finu masu s lanenim uljem i postavi j edan kr ajnj e tanak sloj

ipak, za samu preparaciju koristi se TUTKALO: prema 4. točci Hermeniae , tutkalo se prireĎivalo već od najstarijih vremena na sljedeći način:

...koţe, kosti i hrskaviĉni dijelovi domaćih ţivotinja stavljani su u svjeţe gašeni kreĉ, da s e oslobode od dlake i ostataka krvi i mesa, zatim su se ispirali ĉistom vodom,

a potom sjekli na komade i kuhali dok se sok ne zgusne.

Ovaj se sok zatim procjeĊivao, razlijevao u plitke sudove i stavljao na hladno mjesto da ţelira …

ikono pisci , istina, najviše su cijenili TUTKALO RI BLJEG MJEHURA; Ichthyocollu; izvanredne elastičnosti, čistoće i lake primjene ...najkvalitetnije vrste su od baluge i jesetre ( na cijeni je astrahanski); samo se prereţe, razapne i očisti od sluzi, te suši ;u pitanju je čisti glutin koji se, kao i ţelatina jednostavno otapa u vrućoj vodi ( na 80ºC četiri sata)… ali za gornje slojeve preparacije ikono pisci koriste emulziono vezivo:

Dionysios u 6. točci Hermeniae , gdje govori o prepariranju ploče navodi da… ...ĉetvrti nanos preparacije sadrţi smjesu u kojoj se pored tutkala i gipsa nalazi i prokuhano laneno ulje i sapun…

ovoj smjesi emulzijskog karaktera ulje je davalo izvjesnu masnoću, a sapun bolje spajanje tutkala sa uljem (saponifikacija); istina, kao tutkalo se koristila u ovonaziva COLLA GRASSETTA, masnije tutkalo, koje je imalo bolja svojstva emulgiranja…

prije svega bismo na ovom mjestu trebali naglasiti razlikovanja onih veziva koja se koriste primarno i onih koja se koriste sekundarno… PRIM ARNA VEZIVA ZA POZLATE imaju funkciju da zlatnu foliju samo fiksiraju na odreĎeno mjesto ( privremeno ili trajno); u ovu grupu moţemo ubrojigumigut, koristio se i bjelanjak ( izlupan u snijeg i pretvoren u tečnost); na istoku šelak, i t. d ... ; prema Tipiku Nektarijevom sok od bijelog luka se zagrijava

30 Heraclius: De coloribus et artibus romanorum ( navod: Milorad Medić: Stari slikarski priručnici / str. 189, 193).

V




46/62

koristio za izvlačenje finih zlatnih linija, bilo je n

Slikanje Ikone Sinajska Tempera

Documents

Transcript of Slikanje Ikone Sinajska Tempera