Slatki Bo¾i‡ br.30

download Slatki Bo¾i‡ br.30

of 67

  • date post

    25-Nov-2015
  • Category

    Documents

  • view

    170
  • download

    7

Embed Size (px)

description

kolaci

Transcript of Slatki Bo¾i‡ br.30

  • BAKALAR ZA POST

    F IN I im iZA'UNEOBINEROLADE

    Gozba UZ Perad kao kralj

    SITNIKOLAII

    150recepata za Boini stoi

    o f Q d r v c ekraljica boinog stola 'k

  • e J w e n o g , l u k a

    Ova pria knii medu koiisnicima

    intemeta, ah obzirom da mi saipjest nalae

    moram ju podijeliti sa Vama

    Kada je 1919 . od gripe um rio 40 m ilijuna ljudi, jedan lijenik je posjetio poljoprivrednike kako bi utvrdio to im pomae u borbi protiv gripe. Lijenik je stigao u jedno poljoprivredno dom ainstvo gdje su na n jegovo iznenaenje, svi bili potpuno zdravi. Kada ih je upitao - po em u se razlikuju od ostalih, jedna je ena odgovorila - drali sm o neo- Ijuteni crveni luk u tanjuru u svakoj sobi. N ije m ogao vjerovati! Upitao je - da li m oda ima jedan luk koji je koristila, kako bi napravio mikroskopsku analizu. ena mu je dala jedan i lijenik je otkrio virus gripe u luku! B ilo je o ito da luk apsorbira b a k te rije i z a h v a lju ju i to m e ljudi su ostali zdravi. Istu ovakvu priu uo je i na drugom mjestu. Prije nekoliko godina, vei broj klijenata jednog frizera se razbo- lilo od gripe. D ogodine su stavili nekoliko tanjura sa lukom u salon i na veliko iznenaenje b i

    lo je m anje oboljelih. Proslijedio sam ovu obavijest prijateljici koja se bavi problem im a zdravlja i ona mi je ispriala svoje intersa- ntno iskustvo sa crvenim lukom. Proitala sam lanak koji govorio tom e - dvije glavice luka treba izrezati, izbosti ih vilicom na je dnom kraju i ostaviti na tanjuru pored bolesnika itavu no. U lanku je b ilo navedeno - sutradan su dijelovi crvenog luka pocrnjeli. Uinila sam kao to je navedeno - sutradan su dijelovi luka bili u oajnom stanju, a ja sam se osjeala m nogo bolje. U tom je lanku takoer b ilo navedeno da su crveni i b ijeli luk, ostavljeni

    u nekoj prostoriji, zatitili ljude od crne kuge.O ba luka im aju jako antibakte- rijsko i antiseptiko djelovanje.

    Pouka ove prie, obzirom da luk koristim o gotovo svakodnevno

    u kuhinji, isprobajte. Stavite nekoliko glavica neoljutenog crvenog luka na tanjur na odreeno m jesto u svojim sobam a u svom dom u. U koliko im ate sree, pa jo uvijek radite, stavite i u radnu prostoriju.Crveni luk e vam pom oi i ne ete se razboljeti. Treba uvijek provjeriti, jer mi se nekako ini da su stariji ljud i p am etn iji i m udriji od nas mladih.Luk je lijek za cijelu o b ite lj!!! Naravno, ako se ipak razbolite, svakako p osjetite lijenika, ali ipak luk nem oj te m icati i naravno to je najh itn ije svakako v jerujte u to !!!

  • S / a t k / ^ ^

    BOZIC

    Izdava:AEROGRAM d.o.o. C.M.P. Savica anci 119 10 0 0 0 Zagreb

    Direktor:Ivan Haina

    Glavna urednica:Ivana Belan Haina

    Ureuje:Redakcijski kolegij

    Adresa redakcije: AEROGRAM d.o.o. C.M.P. Savica anci 119 10 000 Zagreb

    Tel: +385 1 24 05 822 Fax; +385 1 24 09 480

    e-mail aerogram @zg.hinet.hr

    Prodaja:Mario Belan m ario@aerogram .hr

    IRO RAUN:2 4 0 2 0 0 6 - 1 1 0 0 3 8 2 9 3 8 Erste bank d.d., Rijeka

    DEVIZNI RAUN:I BAN

    Hr 7724020061100382938 Erste bank d.d., Rijeka

    Tisak:RadinSv. Nedelja

    Prodaja: TISAK d.d. 10000 Zagreb

    DISTRI PRESS d.o.o.10000 Zagreb

    Uvoznik i distributer za BiH: INTER PRESS d.o.o. Fra. Dominika Mandia b.b.iroki brijeg, BiH

    GLAS ISTRE d.o.o. 5 1 0 0 0 Pula

    Delo-Prodaja d.d., Slovenija

    Boi u Hrvatskoj.....................4

    Feng Shui i Boi......................Si

    Sveanost poinje................... 1^

    Tijesto od medenjaka od

    kuice do malih sitnih kolaa..... 24

    Post ili kraljevska gozba...........30

    Post uz bakalar...................... 36

    Juha je na stolu......................40

    Meso za slavlje.......................42

    Prava zvjezda Boia

    je puran ili purica.................... 48

    Pile, patkica guska takoer su

    sjajne zvijezde boinog stola.... 52

    Sitni kolaii, tako

    fini mekani i miriljavi.............. 57

    Tijesta puna oraha, maka..........65

  • B a z i c i l

    i)a nikada ne zaboramno svoje obiaje

    u nekim hrvatskim krajevim a ve na Sv. Katrinu ( 2 5 . s tu d e n o g ) p o in je b oin a priprava i traje tono mjesec dana.

    Advent (D oae) je vrijeme priprem a za dolazak i roenje Isusa Krista, a sastoji se od 4 tjedna koja neposredno prethode Boiu i koji sim bohziraju etiri tisuljea, koliko je po Bibliji proslo od stvaranja svijeta do dolaska Kristova. Kroz adventsko vrijeme naa se razmiljanja i osjeaji kreu i u prolost, sa sjeanjem na prvi Kristov dolazak, i u budunosti, s nadom u njegov ponovni povratak. Svakog jutra dre se mise Zornice, a vjernici pristupaju ispo- vijedi i priesti pa stoga Boi im a znaenje ob n ove i novog htijenja u vjernikom ivotu kao samoj prosudbi vlastitog ivota i djelovanja u svijetu kranskog m orala. Adventski vjeni koji je sve prisutniji znak Adventa koji ukazuje na Boi i poziva na obiteljsku molitvu koji se plete od zimzelenih granica, ali tako da nem a ni poetak ni kraj to oznauje vjenost. U vijenac se ume-

  • - 5O f

    8

    * . .1

    v< Tr

    U etiri svijee koje oznauju etiri razdjelnice u ljudskoj povijesti: stvaranje, utjelovljenje, otkup- Ijanje i svretak. Prve ad- ventske nedjelje pali se prva svijea i tako redom do Boia da gore sve etiri. Naalost, danas kada je Boi gotovo izgubio on u svoju istinsku bit, tako i adventsko vijenac gubi istinsku simboliku i

    snagu poziva za boinu pripremu.

    Nakon Sv.Katarine, slijedi Sv. Barbara (4 .prosinac), Sv. N ikola ( 6 .prosin ac), Sv. Lucija ( 1 3 .prosinac), koji u pojed in im krajevim a imaju ulogu poetka kruga b oin ih obiaja. Likovi Sv. Nikole i Sv. Lu- cije predstavljaju mukarca ili ena i obilaze d o

    m ove nosei darove dijeci. Na SvLuciju obiaj je da se nou osoba ogrne bijelom plahtom i uputi po kuama darivajui djecu suhim sm o k v am a, b ad em im a, orasima i jabukama te pla- ei one koji su bili nestani. Oni koji su bili neposluni pod jastukom pronalaze ibu kao opom enu da se poprave.U ovo dananje doba tu je

    ulogu preuzeo Sveti Nikola koji u izm icu dobre djece stavlja slatkie, a ibe dijeli n jegov p o m o n ik Kram pus. Tradicionalni, stari hrvatski boini dar bila je i ukraena jabuka zvana boinica, a darivali su je mladii djevojkama.

    Obiaj koji se sauvao do danas jest obiaj sijanja penice kao sim bola ob

  • DOZIC2P72

    nove ivota i plodnosti.Na dan Svete Barbare ili Svete Ludje sije se penica, sim bol ivota u katolika. Do Boia penica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom , te kao takva ukraava boini stol, dok tijekom boinog vrem ena stoji pod borom , uz jaslice ili u kutu sobe. Da bi izgledala lijepo penica se po- drezuje i ovija crvenom trakom ili hrvatskom tro- bojnicom , a u nekim krajevima posred penice se stavlja jabuka i svijea. Nakon Boia penica se daje pticam a jer se nita iz tog svetog doba ne smije baciti.Prem a narodnom vjerovanju, gustoa nikle penice, boja i sonost njenih vlati predskazat e bolju ili loiju etvu idue godine. Dok se obiaj sijanja penice sauvao i u gradovima, u selima gotovo izumire obiaji unoenja badnjaka i rasprostiranja slame pod blagdanskim sto- lom u predveerje Boia. Badnjakom se naziva jedan, a u nekim krajevima i tri velika panja, koja se unose u kuu na Badnju no i stavljaju na ognjite. Tri panja simbol su Svetog Trojstva, a njihovim se arom pripaljuju sve svijee u kui.Slama se kao znak Boia odrala zn atn o due od panjeva. Trenutak unoenja slam e u kuu, to je obino inio glavni lan dom ainstva, oznaavao je slubeni poetak proslave blagdana Boia. Slama bi se rasprostrla po podu pod stolom , manji se dio stavljao na stol i pokrivao stoljnjakom, a dio se pleo u vjence ili vezivao u snopove. Slam a razasuta po podu bila je znak Isusova

    roenja u talici, dok je simbolika snopova i vijenaca vezana uz plodnost. Drvce se u Hrvatskoj sve do 1850. nije obiavalo kititi. Stablo se nekad kitilo

    jab u k am a, n a ra n a m a , ljivama i krukama, pozlaenim orasim a i ljenjacim a te slasticama od eera i papira. Iako se obiaj kienja stabla javlja u nas

    relativno kasno, kienje dom a zelenilom od davnine je uvrijeen obiaj i dunost koju su obino obavljala djeca.Jaslice koje se stavljaju pod boino drvce izravno podsjeaju na dogadaj koji se slavi - no Isusova roenja. Nekad su se jaslice izraivale od glin e, gipsa ili drveta i kao takve nalazile sam o u crkvama. U kuam a se jaslice postavijau tek negdje od 19. stoljea. Svijee kao simbol Boia su znak buenja prirode i znak svjetla koje je Isusovo roenje donijelo svijetu. Badnjakom se naziva dan uoi Boia, a ime m u dolazi od rijei 'bdjeti', jer se na Badnju veer bdije pob on o ekajui Kristovo roenje. Badnji dan je b ogat boinim obiajim a i folklornim sadrajem. Na Badnjak nem a objeda, jer se posti sve do veere, a jede se sam o naveer, ali i tada sam o nem rsnu hra- nu.Veera na Badnjak je

  • posna, a izbor osobit. Posebno prireena jela obiljeena su kranskim sim bolim a, a blagovanje je pak isp rep leten o b o inim zdravicam a i obiajim a koji su usmjereni drutvenom i gospodarskom dobru lanova obitelji. Glavno jelo je u pravilu bakalar. U nekim se krajevim a u kui peku dva razliito ukraena kruha; jedan za Badnjak, a drugi za Boi, a u nekim se pee sam o jedan kruh koji na stolu treba biti od Badnjaka do Sveta tri kralja. Vrhunac badnjeg bdijenja jest proslava polnoke. Badnjak je u gradu, sauvao tek dijeli seoskih tradicija, ali slavi se uz boino drvce, uz kune jaslice, uz pjevanje ili sluanje b o

    inih pjesama i uz posebno pripravljenu veeru te bdijenje do polnoke, kada obitelj odlazi na polno- ku.Boi je blagdan m ira.U m nogim je krajevima obiaj da se taj dan ide na tri mise. Prva je polnoka, druga je ranojutarnja i trea je poldanica. U kui prema

    o b ia jim a treb a