Slap (OŠ - LiDraNo 2014.)

Časopis učenika OŠ Dragutina Tadijanovića Petrinja, godina XII. - broj 32 - siječanj 2014., cijena 10 kn

cenzura

izdavača

ZAG

RIZ

I ŽIV

OT

Tem

a br

oja:

časopis učenika Osnovne škole Dragutina Tadijanovića Petrinja

ADRESA UREDNIŠTVASLAP, Trg Matice hrvatske bb, 44250 Petrinja tel.: 044 / 815 335www.os-dtadijanovica-petrinja.skole.hr

IZDAVAČ:OŠ Dragutina Tadijanovića Petrinja

ZA IZDAVAČA:Ruža Novaković, ravnateljica

GLAVNA UREDNICA:Tea Harčević, 8.b

GRAFIČKA UREDNICA:Marija Orlić, 8.a

TAJNICA:Anita Gelo, 8.a

LEKTOR:Ivana Kireta, prof.

FOTOGRAFI:Mislav Malović, 8.aTea Harčević, 8.bSanja Ranić, 8.c

UREDNICI RUBRIKA I NOVINARI:Kultura: Sanja Ranić, 8.c Sport: Jozo Vučković, 8.a Tesa Komlinović, 8.cZanimljivosti: Anita Gelo i Tea Štajcar, 8.aModa: Tea Harčević, 8.bVijesti: Mislav Malović, 8.a Dino Golubović, 8.a

GRAFIČKA PRIPREMA:Tanja Mosler,Novinari s voditeljicom

VODITELJICA NOVINARSKE GRUPE:Marijeta Rimay, prof.

NASLOVNICA:Karlo Rosspacher, 8.a

NAKLADA:500 primjeraka

Prvo polugodište je daleko za nama, a početak drugoga pokušat ćemo vam uljepšati s novim, 32. brojem Slapa. Ovogodišnja je tema broja „Zagrizi život!“ tj., zdrav život (kao što i sami možete vidjeti na naslovnici) koju smo vam htjeli prenijeti ilustracijom koju je osmislio Karlo Rosspacher iz 8.a.

Jedino što mi je ostalo reći jest – zagrizite život, živite punim plućima i uživajte u Slapu!

Tea Harčević, 8.b

RIJEČ UREDNICE

VAŠI UREDNICI I NOVINARI

Sanja Ranić Tea Harčević

Dino Golubović

Jozo Vučković

Anita Gelo

Marija Orlić

Ana Kožuh

Tesa Komlinović

Mislav Malović

STR. TEMA BROJA: ZAGRIZI ŽIVOT4 NEOBIČNI SPORTOVI5 SPORTOVI ZA UMIROVLJENIKE6 NAJTEŽI JE PRVI PLANINARSKI

KORAK7 ZDRAV ZA PET8 DJEČJA PRETILOST9 VOĆNA SALATA UMJESTO

SLATKIŠA!10 AROMATERAPIJA ZA SVE11 OPUSTITE SE...12 USPJEH NE DOLAZI PREKO NOĆI14 MALA ABECEDA BICIKALA15 IGRALIŠTE FOTO-STRIP

SVIJET OKO NAS16 ARENAMA PO SVIJETU17 U PREDVORJU ŠKOLE NIKNUO

JE JEDAN DRUKČIJI GRAD...18 HAMFEST „POKUPLJE 2013.“18 KAKO IZGLEDA ULAZAK U

STARU POVIJESNU KNJIGU?19 MOJA OLDENBURŠKA

RAZMJENA21 MATURALAC U FOTOSTRIPU22 PRIMOŠTENSKE LJEPOTE -

DRŽAVNI LIDRANO 2013.22 JOŠ JEDNA IZVRSNA

ORGANIZACIJA - ŽUPANIJSKA SMOTRA “LIDRANO 2013.” U NOVSKOJ

23 MOJE SLIČICE IZ ZADRA - DRŽAVNO NATJECANJE U POZNAVANJU HRVATSKOG JEZIKA

24 NOVINARSTVO IMA POTOMKE25 POSVAJANJE ŽIVOTINJA26 OTKUD PIVO U HRVATSKOM

DOMU?26 NOĆ MUZEJA U PETRINJI26 OBILJEŽAVANJA SJEĆANJA NA

VUKOVAR27 KNJIŽEVNOST TREBA SLUŽITI

ŽIVOTU! - INTERVJU BOŽIDAR PROSENJAK

28 DAN ŠKOLE U FOTO-STRIPU29 DININ DAN ŠKOLE

DOBRO JE ČINITI DOBRO30 MOZAIK OD KUGLICA KREP

PAPIRA30 NETKO TKO NIKAD NE

ZAOBILAZI NAŠU ŠKOLU!31 CARITASOVE MODNE

NARUKVICE31 PLASTIČNIM ČEPOVIMA DO

SKUPIH LIJEKOVA32 AKCIJSKI PETAK

ZABAVNJAČE33 NEOBIČAN VOZAČ ILI PAS SA

SKRIVENIM TALENTOM33 HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN33 RECEPT ZA KVALITETNO

ČITANJE KNJIGA33 RECEPT ZA OČUVANJE KNJIGA34 ZDRAVI ZOBENI KOLAČIĆI34 NOVI HRVATSKI HIT FILM „SONJA

I BIK“35 MODNI TRENDOVI36 KVIZ - JESI LI SPORTSKI TIP?37 ŽIVOTINJSKA OSMOSMJERKA37 NAJBOLJE ISPRIKE ZA

KAŠNJENJE U ŠKOLU37 NAJGORE ISPRIKE ZA

KAŠNJENJE U ŠKOLU38 VICEVI

39 ŠKOLSKI NATJEČAJ

6PLANINARENJE

SADRŽAJNEOBIČNI SPORTOVI

4

8

12

19

DJEČJA PRETILOST

ČETVEROSTRUKI SVJETSKI PRVACI

OLDENBURŠKA RAZMJENA

NEOBIČNI SPORTOVI

4

TEMA BROJA: ZAGRIZI ŽIVOT

Ako mislite da je pravi sport samo nogomet, košarka, plivanje, vaterpolo ili odbojka, varate se. Naime, širom svijeta održavaju se najneobičnija natjecanja koja se ubrajaju u sportsku kategori-ju, a baš kao i „pravi“ sportovi, vuku svoje korijene iz prošlih stoljeća. Vrlo je zanimljivo kako je u nekim zemljama bacanje rajčica u zid ili kotrljanje sireva po padini - sport! U nastavku, otkrit ću vam ponešto o „neobičnim“ sportovima...

PARKOUR

U osnovi, parkour je prirodna metoda razvijanja ljudskog tijela kako bi bilo sposobno kretati se što brže i efi kasnije, koristeći pritom okolinu oko nas. Ovo umijeće kretanja ne zahtijeva posebne pribore za vježbanje. Tijelo je jedino oružje. Mogao bi se klasifi cirati kao atletska disciplina pristupna svima jer se sastoji od svih čovjekovih prirodnih vještina: trčanja, skakanja, penjanja… Parkour je vještina koja nam omogućuje istražiti potencijal našega tijela. Daje moguć-nost prelaženja i fi zičkih i mentalnih prepreka s kojima se susretnemo, bez obzira nalaze li se one u prirodnoj ili urbanoj okolini, u potrazi za kretnjama koje spajaju djelotvornost i kontrolu. Jedina potrebna oprema su obična majica, udobna trenirka i par tenisica.NAJBLIŽE MJESTO ZA TRENING:Udruga mladih K.R.I.D, PetrinjaPOTREBNA OPREMA: obična majica, trenirka i par tenisica.POPULARNOST I ZANIMLJIVOST SPORTA:vrlo popularan i zanimljiv

ZORBING

Zorbing pripada grupi ekstremnih avanturističkih sportova u kojem se dva natjecatelja, svaki u svojoj zorb lopti, utrkuju. Loptu pokreću hodanjem, valjanjem, skakanjem... Lopta je u početku bila namijenjena kotrljanju niz travnate staze, a posli-je je nastala ideja da se novi sport pretvori u zabavu. Prozirni plastični balon koji podsjeća na veliki balon od sapunice, postao je atraktivna zabava na skijalištima, adrenalinskim parkovima te na morima i jezerima. Zorbing se javlja 1994. kao sport, a danas sve više ljudi uživa u trčanju po vodi u ogromnoj napuhanoj lopti.

NAJBLIŽE MJESTO ZA TRENING: Zorbing niz padinu nažalost ne postoji u Hrvatskoj, ali naj-bliže mjesto za trening su pobrđa kod jezera Bled u Sloveniji. Zorb na vodi, u ljetnim mjesecima, dostupan je u svakom većem mjestu na moru u Hrvatskoj

POTREBNA OPREMA: zorb loptaPOPULARNOST I ZANIMLJIVOST: sport je djelomično popularan, ali vrlo je zanimljiv

TEMA BROJA

ZAGRIZ I Ž IV T

KONJIČKI SPORTOVI

Ljudi jašu konje iz zabave i na natjecanjima i to su takozvani konjički sportovi. Obuhvaćaju paradne skokove, galopske utrke sa zaprekama i dresuru kako bi se provjerile sposobnosti konja da skače i izvodi određene kretnje, a sve su u programu Olimpij-skih igara. Konjički sportovi uključuju i utrke: utrke bez zapreka, paradne skokove i galopske utrke sa zaprekama, a džokeji jašu na posebno uzgojenim, čistokrvnim konjima. Konjički sport je i polo, kod kojega se dvije ekipe jahača natječu u postizanju pogodaka.

NAJBLIŽE MJESTO ZA TRENING:Sport je najbliže trenirati u selu Dragotinci kod Jabukovca.POTREBNA OPREMA: životinja konj, stremen, sedlo, uzda ivodice.POPULARNOST: sport je vrlo popularan i zanimljiv


U ovom ste broju već vidjeli nekoliko članaka o različitim vrstama sporta – ekstremnim, ne-običnim i dr., no nešto što većini nas i ne okr-zne um, jesu sportovi za ljude starije od 50, 60 ili čak 70 godina!

Mislav Malović, 8.a

JOGA - Joga umirovljenicima nije baš stran pojam. Mnogi odlaze na jogu kako bi se riješili bolova, nesanice ili u nadi da bi poboljšali cirkulaciju ili ojačali mišiće i malo se utegnuli za nadolazeće ljeto.

PILATES - Pilates je, baš kao i joga, dosta raširen te se rabi za slične svrhe, ali ne okuplja velik broj umirovlje-nika.

JAHANJE - Jahanje je dosta strano na sceni umirovlje-ničkih sportova jer se može prakticirati samo u velikim gradovima.

PLIVANJE - Mnogi su čuli za onu urbanu legendu o plivanju kao dobrom načinu rješavanja boli u leđima. Umirovljenici se toga i pridržavaju, te je plivanje jedan od poželjnijih sportova za njih.

I na kraju, za one koji baš ne mogu otići do klubova za gore navedenu vrstu rekreacije, uvijek ostaju duge pješačke staze uz prirodu, plesanje i biciklističke staze.

Tea Harčević, 8.b

SPORTOVI ZA UMIROVLJENIKE

PODVODNI RUGBY

Igra se loptom punjenom slanom vodom. Podvodni rugby je poseban po tome što se lopta i igrači kreću u doslovno svim smjerovima. Lopta ne smije dotaknuti površinu, a cilj je zabiti gol suparničkoj momčadi. Golovi se također nalaze pod vodom. Igra se 2 x 15 minuta, igrači koriste obične maske za ronjenje i disalice, a izmjene su zbog fi zičkog napora vrlo česte.

NAJBLIŽE MJESTO ZA TRENING: Sport se ne može trenirati u Hrvatskoj.POTREBNA OPREMA: lopta punjena vodom, podvodni golovi, dihalice i nožne „peraje“POPULARNOST I ZANIMLJIVOST: sport je vrlo malo popularan, ali je jako zanimljiv

BOSSABALL

Radi se o zanimljivoj kombinaciji odbojke i plesa s tim da se cijeli taj „cirkus“ odigrava na trampolinu uz očaravajuće zvukove bossa nove. Možete pretpostaviti da se ovaj sport iz Belgije uskoro proširio na cijeli svijet i danas se igra na plažama, u školama i po raznim glazbenim festivalima. Vrlo je popularan, stoga ga možemo naći u svakom većem gradu na moru, u svijetu.

NAJBLIŽE MJESTO ZA TRENING: Sport se ne može trenirati u Hrvatskoj.POTREBNA OPREMA: teren za bossaball i odbojkaška loptaPOPULARNOST I ZANIMLJIVOST: sport je jako popularan i vrlo zanimljiv

Zašto ljudi planinare?Zašto ljudi planinare... ne znam točan

odgovor, ali možda im je zajednička iskonska želja čovjeka povezati se po-novno s prirodom.

Kakav je osjećaj planinariti?Osjećaj uzbuđenja i sreće, iščekivanje

novog, obuzme svakoga dok s naprt-njačom, u gojzericama prati markacije u prirodi.Što je najvažnije što bismo trebali znati o planinarenju?

Planinarenje ne mora biti ekstremno. Za početak odlična je i šetnja po Hra-stovačkoj gori. Nikako ne biste trebali odmah “s trosjeda” osvojiti Velebit! Iskustvo čini dobrog planinara. Uz osnovnu opremu (ruksak, gojzerice, slojevitu odjeći, kapu...) uglavnom je potrebna samo dobra volja.Koje su dobre strane planinarstva?

Planinarenje je aktivnost kojom osnažujemo i svoje noge (rekreiramo se hodanjem, penjanjem i spuštanjem), ali

ima i duhovnu stranu (promišljamo o sebi). Udišemo čist zrak aromatiziran biljem po kojem gazimo ili ga dodiruje-mo, družimo se, fotografi ramo ljepote na koje nailazimo. Planinarenje budi u čovjeku posebnu ljubav, divljenje i poštovanje prema planetu na kojem ži-vimo. Podsjeća nas i koliko smo maleni među zvijezdama...Kakav je ‘’dobar planinar’’?

Dobar planinar postaje se iskustvom. To je uglavnom kulturan čovjek (uvijek prvi pozdravlja onaj koji se penje), po-štuje prirodu oko sebe (ne ostavlja tra-gove smeća iz sebe), divi se planini i ne razmišlja o “osvajanju” već o boravku i dijeljenju, ne trga zaštiće no bilje već ga fotografi ra, ne ubija živo ti njice, podijeli bočicu vode s vama, ponudi vas svojom užinom i maminim kolačima... Kako početi planinariti?

Prvim korakom... on je uvijek najteži i za njega pronalazimo najviše izgovora.

Ana Kožuh, 8.a

6


NAJTEŽI JE PRVI PLANINARSKI KORAK

Upoznajemo petrinjske planinare Igora i Pinu Žilić

Igor i Pina Žilić osvajaju Vranilac vrh

Pina Žilić

Planinarstvo donosi prekrasne poglede

U osvajanju planine

Teško je planinariti po zimskim uvjetima

Sve vrste ovisnosti na neki način šete

ZDRAV ZA PET


7

O PROJEKTUOve godine, zajedničkim snagama

Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo zaštite okoliša i prirode Republike Hrvatske provode projekt „Zdrav za pet“ s namjerom smanjenja prevencija ovisnosti, ali i porasta samosvjesti svih posljedica uzrokovanim korištenjem neke vrste droga. S projektom će se, ako već nisu, upoznati svi osmi razredi osnovnih škola te prvi i drugi razredi srednjih škola.

NULA PROMILA

U prvoj polovici listopada, tj. 16. li-stopada 2013. ove školske godine, osme je razrede posjetio Armin Hadžić, jedan od predstavnika Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske, voditelj i psiholog. U velikom predvorju škole, osmaši su pažljivo slušali predavanje gosp. Had-žića o konzumaciji alkohola i droga. Naziv predavanja glasio je „Nula pro-mila“ i tek je prvo od dvaju predavanja baziranih na štetnosti alkohola. Učenici su, uz određena pitanja, razgovarali s gosp. Hadžićem o uzročno-poslje-dičnim vezama konzumacije alkohola među mladima, tj. našim vršnjacima.

Srećko Pejnović

PREVENCIJA KRIMINALITETAMjesec dana poslije, 25. studenog 2013., održano je drugo predavanje preven-

cije ovisnosti o alkoholu, ali ovaj put školu je posjetio Srećko Pejnović, djelatnik Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, točnije Policijske uprave Sisačko-moslavačke županije. S istim ciljem i gosp. Pejnović govorio je cijeli sat o povodima te posljedicama pijenja alkoholnih pića. Od njega smo, kao od policajca, mogli saznati i o kaznama te kaznenim postupcima koje ljudi često čine kada su pijani; poput uništavanja tuđe imovine, nasilja u obitelji pa i samoozljeđivanja. Predavanje je završilo radionicom kojom su učenice i učenici, podijeljeni u grupe, smišljali kratke priče o subotnjim večerima koje najčešće završavaju pijanstvima te manjim ili većim zločinima.

Sanja Ranić, 8.c

Armin Hadžić

8


DJEČJA PRETILOST

Što je pretilost i tko ju uzrokuje?Znanstveno govoreći, pretilost, tj.

bolest gojaznosti, jest kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakuplja-njem masti u tijelu i povećanjem tjele-sne težine. Iako je ta bolest ovdje već stoljećima, možemo reći i tisućljećima – zašto je tek sad ona toliko sporna?

Naime, nedavno je istraživanje pokazalo da je više od 60 % Hrvata pretilo, a o Amerikancima da i ne go-vorimo. Taj broj od 60 % ima, uz onaj zabrinjavajući, jedan smiješan i tragi-čan faktor u isto vrijeme – uz recesiju, Hrvati još uvijek uspijevaju kupovati premasnu, šećerenu hranu koja zasi-gurno košta više od kilograma kelja ili bilo čega što se stavlja u čušpajz. Ali zašto je to tako? Naime, uz zadovolj-stvo koje daje nepcima, ovakva hrana mozgu daje zadovoljstvo koje bi se moglo uspoređivati s onim kakvo daju teške droge te izaziva ovisnost, što je na prvi pogled vrlo apsurdno i pomalo smiješno, no na drugi pogađa u mozak i postavljamo si pitanje: „Kako?“

No, kao i u svim situacijama, za pretilost ne možemo okriviti samo jednog krivca. Uz onu fi nu, no malo-prije spominjanu tragičnu hranu, još jedan uzrok ove bolesti je nedovoljno kretanje. To nedovoljno kretanje mogli bismo nazvati i posebnom bolešću, po-gotovo viđenu kod djece. Moji vršnjaci (13 – 15 godina) i stariji, zaraženi su ovom „bolešću“. Uz pojavu računala, društvenih mreža, pa potom i čude-snog smartphonea, sve je više djece i adolescenata odlučilo da im društvena interakcija više i nije toliko potrebna. Sve svoje prijatelje mogu vidjeti dok leže udobno smješteni na svojim kre-vetima uz čokoladu ili pokoju vrećicu čipsa (koja je doma sigurno povoljnija nego vani), a šetnju su i treninge odlučili prepustiti nekom drugom. No, nisu tu jedini krivci internet i društve-ne mreže. Sve veća i veća populacija tzv. „gejmera“prelazi i na mlađu djecu te i ona odlučuju ostati doma, jer zašto bi netko ustao iz kreveta i odšetao do terena odigrati nogomet, kad je on udaljen samo par klikova! Čula sam jednu anegdotu od poznanika koji je pitao jednog dječaka zna li skijati i on je odgovorio da zna izvrsno (iako nikad nije bio na skijanju) i kad je ovaj začuđeno i pomalo impresioni-rano pitao: „A kako?“, dječak mu je odgovorio da je prešao cijelu igricu na PlayStationu.

Tih, ali uočljiv ubojicaFizičke posljedice ove bolesti

mnogima su od nas poznate: povišeni krvni tlak, kolesterol, začepljene krvne žile i sl. (koje lako dovedu do srčanih udara te i mnogih drugih srčanih bo-lesti opasnih po život), ali 90–ak posto nas upravo ovi simptomi asociraju na nekog, nekoliko stotina kilograma teškog Amerikanca koji leži na kauču i upravu uzima jedan „hamburger

fi ks“, no skoro nitko od nas neće ove simptome povezati s nekim 13–go-dišnjim dječakom ili djevojčicom koji prije škole, za jedan lagani doručak, „maznu“ kilogram kruha i unutra ubace 20–ak dekagrama srijemske i koju politru kakaa, neka se nađe. Ali upravo su takvi trinaestogodišnjaci oni za koje moramo biti zabrinuti. Naime, i u našoj, tj. i mojoj i vašoj školi ima nekoliko takvih koji uokolo hodaju s povišenim krvim tlakom i kolestero-lom i, umjesto da ga pokušaju spriječiti pojačanom tjelesnom aktivnošću, oni za vrijeme velikog odmora pojedu još jedan „lagani“ obrok.

Ali, uz ovaj vrlo opasan fi zički dio posljedica, onaj psihološki je možda i veći. Mnogi stručnjaci kažu kako djeca koja se bore s pretilošću upravo bivaju izbačena iz društava te postaju velikom metom nasilnika što ih može dovesti do pokušaja smanjenja broja kilograma na onaj „lakši“ način – bu-limijom, tj. da poslije svakog laganog obročića odu do wc–a i izbace dušu iz sebe u nadi da će uz malo duše i zdravlja van izaći koji kilogramčić, ali ima i onih koji odluče da ovaj svijet više nije za njih i okončaju si život.

No, takva su djeca, nasreću, rijetkost. Mnoga, kako bi se uklopila u druš-tvo, odluče postati malena glina koju vršnjaci modeliraju kad i kako hoće, pa se upuštaju u ilegalne činove, pada im prosjek u školi, počnu pušiti, drogirati se, piti itd.

Kako istrijebiti ovu bolest?Eh, ovo je vrlo često postavljano

pitanje koliko kod djece, toliko i kod roditelja. Svi znaju kako se teško rije-šiti i malog viška kilograma, no onda

Svatko od nas (vjerojatno) zna neku osobu koja je malo deblja. Bili to roditelji, prijatelji, braća, sestre, rođaci ili netko dvadeset i deveti, teško je ne zapitati se: „Zašto ova osoba jednostavno ne smršavi?“ ili, za našu temu bitnije: „Je li ova osoba pretila?“

Odlična knjiga!

Debljina je sve veći problem današnje populacije

Kad vam vaga kaže...


9

zamislite koliko treba da bismo skinuli 20, 30 ili čak 50 kilograma!

U svim liječničkim člancima koje sam čitala, sugerira se da je fi zička aktivnost upravo najvažnija stvar za skidanje kilograma. To je poprilično logično. Kao što je prethodno spome-nuto, sva ona nepokretnost i ostajanje kod kuće umjesto odlaska van i igranja koje partije nogometa, rukometa ili barem šetanja oko kvarta (u našem slučaju grada) je vrlo raširena i češće se događa nego prejedanje. Ali, naravno, da biste skinuli kilograme, ne morate odmah započeti sa 100 sklekova i mili-jun trbušnjaka, nego malom šetnjom ili nekim kardio vježbama koje biste radili svaki dan. Kilogrami bi se počeli topiti i sami.

Sama fi zička aktivnost nikad nije bila, niti će biti dovoljna. Svi znamo koliko je lijepo kad sjednete u neki fast food restoran i naručite hamburger i litru cole ne razmišljajući koliko masti, šećera i kalorija upravo taj hamburger i čaša cole sadržavaju, ili pak jedan mali burek iz kojeg se cijedi ulje, a vi jedno-stavno niste mogli odoljeti jer su vam i prijatelji jeli isto, a tako glupo je sjediti sa strane i gledati druge dok jedu.

Upravo su, kad se radi o djeci, roditelji, uz motivaciju, najvažniji čim-benik. Zašto? Pa, roditelji su u većini slučajeva ti koji kuhaju i koji biraju namirnice i sutrašnji ručak ili večeru i ako oni izaberu da se jede kupus, jest će se kupus. Tu nema rasprave.

Sve u svemuČinjenica jest da pretile djece ima,

uvijek će ih biti i uvijek ih je bilo. No, samo malom interakcijom i s malo pažnje o prehrani i količini fi zičke ak-tivnosti može se dospjeti daleko. Ako ti baš toliko treba taj hamburger, pojedi ga, no nemoj da se taj jedan pretvori u njih deset… svaki dan. Ti odlučuješ.

Tea Harčević, 8.b

Zdravi obroci

Sat razrednog odjela

VOĆNA SALATA

UMJESTO SLATKIŠA!

Na satu razrednog odjela učenici uvijek mogu nešto korisno naučiti. Učenici 5. b razreda sa svojom su razredni-com Andreom Žitković učili o prehrani i zdravim prehrambe-nim navikama.

Radili su svoju idealnu kombinaciju voćne salate, kako one na papiru, tako i one prave, jestive!

Osim što su se zabavili, nešto su i naučili, okusili svojim nep-cima i izradili plakat voćne sa-late kao podsjetnik da prednost treba dati voću pred slatkišima!

Marija Orlić, 8.a

Izrada voćne salate

Zdrava prehrana u 5.b

Na satu razrednika

10


Aromaterapija je terapija mirisima koji poboljšavaju opće stanje organizma i stvaraju dobro raspoloženje. Dolazi od grč. riječi aroma (miris) i therapia (liječe-nje) što bi zajedno značilo liječenje miri-sima. Zapravo, ona ne liječi, već pomaže spriječiti nastanak bolesti ili ubrzati i poboljšati oporavak nakon bolesti. Počela se koristiti u Francuskoj u 20. st. za infek-cijske i degenerativne bolesti te se otuda počela širiti na ostale zemlje.

Eterična uljaEterična ulja hlapljive su smjese različi-

tih spojeva karakterističnog mirisa i oku-sa. Najčešće se upotrebljavaju dermalno (kupke, oblozi, masaže) i inhalacijski. Sva eterična ulja dobivamo iz korijenja, kora, listova, cvjetova, sjemenaka te samih plodova bilja.

Za dišne su putove najbolja ulja eukali p -tusa i ružmarina, dok protiv stresa dje-luju lavandino, narančino, čempresovo i ulje od smilja.

Bosiljkovo ulje bogato je ugljikohidra-tima, proteinima, vitaminima A i C te kiselinama pa ima umirujuće i hranjivo djelovanje.

Kupka u đumbirovu ulju otvara pore i potiče znojenje pri čemu izbacujemo toksine.

Lavandino ulje (lat. lavare - prati) ima dulju povijest koja kaže da su se Rimljani kupali njime kako bi se riješili boli zglo-bo va i mišića. Za vrijeme Londonske

kuge u 18. st. narod ga je pod nos stavljao s ciljem obrane od infekcije, a u Prvom i Drugom svjetskom ratu lavandino je ulje korišteno protiv boli pri previjanju rana.

Za razliku od prethodnih, cimetovo se ulje koristi u parfumerijama i industrija-ma likera.

AromamasažaU Engleskoj su medicinske sestre i nje-

govateljice stvorile aromamasažu - drugi način unošenja eteričnog ulja u organi-zam. Ona potiče probavu te cirkulaciju mišića. Oslobađa nas napetosti, mental-nog i fi zičkog napora, a djeluje na način da molekule ulja uđu u kožu kroz pore i folikule gdje ih krv preuzima i raznosi po organizmu. Zanimljivo je natuknuti kako aromamasaža lavandom pomaže u menopauzi i impotenciji u muškaraca.

HidrolatiOvo su proizvodi destilacija eteričnih

ulja. Često se koriste za pripremu jela, čišćenje lica, a obećavajući su i za kožu nakon depilacije i brijanja.

Ružina vodica hidrolat je koji balansira hormone, smanjuje grčeve u želudcu, ali žene ga upotrebljavaju i za čišćenje suhe te starije kože.

Ružmarin je antioksidans protiv sta-renja, a istodobno dobar u podizanju imuniteta. Često je u uporabi protiv bolesti dišnih putova: astme ili kašlja.

Lavandin hidrolat smiruje kožu, a

poseban je za djecu jer sadrži A, B, C, E i F-vitamine. Mješavina lavande i nevena pokazala se u djelovanju protiv glavobo-lje i opekotina sunca.

Lipa poboljšava pamćenje i spavanje, a stare su žene ovim hidrolatom liječile kozice te herpese u obiteljima.

Začinsko biljeOsim eteričnog ulja i hidrolata, da bi

se postigao određeni učinak, postoji i začinsko bilje koje se koristi u prehrani i u kuhanju čajeva.

Bosiljak je začinska biljka te potječe s Indijskog potkontinenta, a dolazi od grč. riječi basileus što znači kraljevski. Ima slatkast i prijatan miris, stoga se često koristi u talijanskoj i francuskoj kuhinji (pesto, umaci, salate…). Jednako je važan i u kuhanju bosiljkova čaja. On djeluje antibakterijski te umiruje, ali i pomaže u probavnim problemima.

Cimet se dobiva sušenjem i mljeve-njem kore drveta. Potječe iz Indonezije, a zahvaljući blagoj aromi koristan je u slastičarstvu. Razlikujemo cejlonski cimet (u štapiću) i kajsija cimet (mljeveni oblik). Dokazano je da se unošenjem cimeta u organizam smanjuju srčana oboljenja i di-jabetes za 23% te suzbija širenje leukemije i limfoma.Đumbir ima slatkasto - pikantan i

svjež okus. Tropska je začinska biljka, a poznat je po aromatičnu korijenu. Dok svjež korijen pojačava znojenje i izbaci-

Je li aromatično bilje lijek budućnosti?

AROMATERAPIJA ZA SVE

Bosiljak- preuzeto s Wikipedije Kardamon- Wikipedija Crveni-djumbir-Wikipedija Đumbir-korijen-Wikipedija

Aromamasaža - internet Aromamasaža - internet


11

Sedmi satovi, odgovaranja, testovi, premalo sna, sukobi s vršnjacima, profesorima ili ro-diteljima. Sve to je veoma stresno i zamorno. Najradije bismo samo otišli i pobjegli od svih obveza. Ali umjesto da još više rasplamsamo ljutnju koju osjećamo, možemo se jednostav-no opustiti i sve zaboraviti. Zato sam osmi-slila nekoliko načina koji će nam pomoći u svladavanju stresa.

OPUSTITE SE...PJENUŠAVA KUPKA

Ovo je jedan brz i jednostavan način na koji možemo prirediti pjenušavu kupku u kojoj možeš uživati i zaslu-ženo se opustiti. Kako?

1. U čistoj zdjeli pomiješaj dvije šalice tebi dragog šam-pona, tri šalice vode i dvije žličice soli. Lagano promiješaj dok se malo ne zgusne.

2. Dodaj deset kapi eteričnog ulja za prekrasan miris. Ruža, lavanda, sandalovina, ružino drvo, mirta i kamilica imaju raskošan miris i opuštaju.

3. Ulij pjenušavu kupku u kadu i uživaj!

UMIRUJUĆI ZVUKOVISvi znamo da nas glazba može opustiti i smiriti. Potreb-

no je samo ugodno se smjestiti, staviti brige u drugi plan te pustiti neku mirnu glazbu u kojoj ćemo uživati. Kao i glazba, mogu nas smiriti i razni zvukovi iz prirode poput šuma mora, šuštanja lišća, fi jukanja vjetra, pjeva ptica ili, meni najdražeg, predenja zadovoljne mačkice u našem krilu.

MASAŽA GLAVEU svega par minuta možemo se savršeno opustiti

jednostavnom masažom lica, glave i tjemena. Osim što ćemo se opustiti, masažom ćemo potaknuti cirkulaciju lica i glave, naša koža će dobiti zdravi sjaj, a kosa će biti nahranjena i ojačana.

Lice masirajte nježno i blago vrhovima prstiju, kružnim pokretima, prođite svaki dio lica strpljivo i polako. Tjeme i glavu možete masirati čvršće i snažnije. Za vrijeme ma-saže prođite sve dijelove glave: vilicu, uši, sljepoočnice, nos.... Kosu nježno prolazite prstima kao da je češljate i izvlačite ju lagano prema sebi.

ZELENI ČAJZeleni čaj je veoma zdrav te će nam također pomoći u

svladavanju stresa. Odličan je za opuštanje jer sadrži ami-nokiseline i teanin koji smanjuje štetno djelovanje kofeina. Stoga, skuhajte čaj te se smijte i uživajte uz neki dobar fi lm ili humorističnu seriju.

Anita Gelo, 8.a

vanje toksičnih materijala, suhi pomaže kod stomatskih bolesti, reumatizma i kašlja. Zanimljivo je da uništava mikroorganizme, te potiče razgradnju mesa i mlijeka, tj. proteina.

Kardamon se ubraja među najskuplje začine na svije-tu. Poznate su nam crna, zelena i bijela vrsta. Vrhunski je u kuli narstvu, posebno u jelima s mesom, janje tinom, rižom i povrćem. S druge strane, sprječava infekcije usne šupljine i urinarnog trakta te uklanja simptome stresa. U arapskim zemljama neizostavan je dodatak kavi, a u južnoj Aziji, čaju.

Tamjan, mada se ne ubraja u zač. bilje, vrlo je ljekovit. Miris mu je jak, a koristi se za kađenje pri vjerskim ob-redima. U antici je bio skuplji od zlata. Danas pomaže u prehladama i želučanim tegobama, a najnovija istraživa-nja, koja još traju, govore kako bi mogao postati lijek bu-dućnosti jer kod tumora olakšava patnje bez nuspojava.

Sanja Ranić, 8.c

Cimet - preuzeto s Wikipedije Tamjan - Google tražilica

Jeste li znali?• Pojam aromaterapije uveo je francuski ke-mičar Rene Maurice Gattefosse 1920. nakon što je opečenu ruku uronio u posudu s lavandinim uljem. • U Hrvatskoj je 2000. godine Zrinka Jezdić

pokrenula prvo Hrvatsko učilište za aro-materapiju.• Na principu aromaterapije osmišljena je

posebna ogrlica za pse i mačke.• Bijeli kardamon ima veliku ulogu u pripre-mi slatkiša u Sjevernoj Americi i Europi.• Englezi od đumbira pripremaju tradicio-

nalni „Ginger Bread“, tj, kruh od đumbira i mirisno fermnentirano piće „Ginger Ale“.

Uvijek vedri i nasmješeni

12

Do sad ste bili svjetski prvaci četiri puta, upoznali predsjednika RH, a osvojili i velik broj ostalih, no ne i zanemarivih nagrada. Kakav je osjećaj znati da ste postigli takav uspjeh?

Alen: Znati da smo postigli nešto što još nitko nije postigao u ovom sportu je istinski predivan osjećaj! Sav naš dugogodišnji trud se isplati kada imate takve rezultate.

Ana: Osjećaj je predivan! Takvo nešto se ne može opisati riječima. Svako osvojeno natjecanje puno mi znači i uvijek se rado prisjetim onoga što sam tamo doživjela.

Uz takav uspjeh, dolaze i velika odri-canja i mnogo obveza. Jeste li ikad raz-mišljali o napuštanju plesa i vraćanju životu s manje obveza i odricanja?

Alen: Da, meni je puno puta prošlo kroz glavu odustajanje kada smo imali teške faze i kada još nismo imali ovakve rezultate, ali uvijek sam se sjetio da se trud isplati i da se na mukama poznaju junaci.

Ana: Nikad! Ples mi je sastavni dio svakog dana. Dan bez treninga nije mi ispunjen dan. Nije mi teško odreći se nečega što puno volim da bih mogla trenirati.

Koliko ples utječe na vaš školski uspjeh te koliko vam škola pomaže u

stizanju i svladavanju plesnih i škol-skih obveza?

Alen: Nastavnici razumiju da ja imam puno treninga i natjecanja te mi toleriraju učestale izostanke iz škole.

Ana: U školi mi dosta toleriraju tako da nemam problema. Kada se dobro organiziram, sve stignem.

Poslije mnogih natjecanja i plasira-nja, dobivate li još uvijek tremu prije izlaska na podij i, ako da, kako ju rješavate?

Alen: Trema je uvijek prisutna, pogo-tovo prije fi nala na velikim natjecanjima i naučio sam da je trema sastavni dio toga! Trema je prisutna sve do trenutka kada izlazimo na plesni podij, a tada se fokusiram na publiku, suce i trenere.

Ana: Uvijek postoji neka trema, da je nema to ne bi bilo to. Ali čim izađem na plesni podij, zaboravim na nju.

Kako vaši treneri utječu na vaše uspjehe?Alen: Treneri imaju veliku važnost u

postizanju naših uspjeha jer su isku-sniji i uče nas stvarima koje su oni već prošli kako mi ne bismo morali učiti na svojim greškama.

Ana: Treneri dosta utječu na naše rezultate. Da nema njih, do ovih rezul-tata nikad ne bismo ni došli. Mi smo zapravo kao mala obitelj i sve radimo zajedno.

Kakav utjecaj ima život u malom gradu poput Petrinje na vaše velike uspjehe? To jest, je li vam to ikad otežalo probi-janje na svjetskoj ljestvici?

Alen: Nikada nam to nije otežalo probijanje na svjetskoj ljestvici! Bitno je jedino koliko se trenira, kako se trenira i što se pokaže na natjecanju.

Ana: Nikada nam nije otežalo probi-janje na svjetskoj ljestvici. Nije bitno od kuda dolaziš - bitno je kako plešeš.

Na svim vašim natjecanjima vidimo kako nosite vrlo raskošne kostime koji znaju biti vrlo skupi te idete na daleka mjesta kako biste se natjecali. Jesu li se

Ana i Alen s trenerima i predsjednikom Josipovićem


USPJEH NE DOLAZI PREKO

Razgovarali smo s više-strukim svjetskim prvaci-ma u akrobatskom rock ‘n’ rollu, Anom Silaj i Alenom Mikićem, koji su nam se povjerili o svim kompli-kacijama, no i ljepotama koje donosi život svjet-skih prvaka.

vaši roditelji ikad požalili zbog visoke svote novca koju su uložili u vaš ples?

Alen: Mojim roditeljima je drago što su me fi nancirali sve ove godine i jako se ponose mojim uspjesima! Velik dio nam je plaćen otkako imamo dobre re-zultate pa to smanjuje troškove mojim roditeljima.

Ana: Roditelji su mi velika podrška i nikada im nije bilo žao što su uložili taj novac. Otkako imamo dobre rezultate plaćena su nam natjecanja tako da je to manji trošak za roditelje.

Vratimo se malo na početak – kako ste se odlučili baš za akrobatski r’n’r?

Alen: Moja me starija sestra odvela na tečaj r’n’r-a i jako mi se to svidjelo, a od tada su godine treniranja samo brzo prolazile.

Ana: Ja sam počela plesati r’n’r preko prijatelja iz škole, krenula sam na tečaj i tako je sve počelo.

Nakon dugogodišnjeg partnerstva, jesu li između vas ikad bili neki osjećaji osim prijateljskih i profesionalnih te je li vaše partnerstvo ikad bilo dovedeno na kušnju nekom velikom svađom ili sl.?

Alen: Nikada nije došlo do neke velike svađe. Uvijek postoje nesuglasi-ce, ali mi to brzo riješimo tako da nema razloga da dovodimo naše partnerstvo na kušnju.

Ana: Ne. Alen i ja smo oduvijek samo prijatelji, samo više kao brat i sestra. Dosta se slažemo i nikada nije došlo do neke velike svađe.

I za kraj – imate li kakvih savjeta za mlade rock’n’roll – ere koji se tek poči-nju probijati u plesnom svijetu?

Alen: Savjetovao bih svim mladima da prije svega imaju puno strpljenja. Uspjeh ne dolazi preko noći i bez rada, već dugogodišnjim treniranjem i predanošću. Na natjecanjima je uvijek zabavno, upoznajemo nove prijatelje i puno toga naučimo.

Ana: Ovaj ples vam je stvarno super, puno ćete naučiti, puno putovati i uvi-jek se dobro zabaviti!

Tea Harčević, 8.b

13

Denis i Anamarija Lilih - njihovi treneriSvjetski prvaci 2013. sa suzama radosnicama

U plesnom zanosu!

NOĆI

Ana i Alen prvi i na posljednjem turniru u 2013. godini u Sloveniji

Bicikl - kotur, starija hrvatska riječ za bicikl.

Bicikl kao cestovno vozilo s dva kota-ča koji se pokreću snagom vozača (ovo se čak i rimuje), pripada tehničkom postignuću iz nedavne prošlosti. Nje-gova jednostavna konstrukcija i široka primjenjivost osigurali su mu upotrebu u svakodnevnom životu. Radi se o najčešće korištenom prometalu, a danas koristimo sljedeće modele:

Gradski bicikl - često proizvođen u muškoj i ženskoj inačici, a razlika je u kutu poprečne cijevi na okviru. Ovi bicikli imaju dodatnu opremu radi udobnosti vožnje, kao što su blatobrani, svjetla, košara za stvari i sl.

Cestovni bicikl - specifi čnog savije-nog oblika upravljača, najčešće vrlo tan-kih guma i oslobođen dodatne opreme

radi smanjenja težine. Ovi su bicikli najčešće i najbrži, zbog male težine i malog otpora podloge.

Brdski bicikl- s ravnim upravljačem, čvrstim kosturom najčešće od cijevi većeg profi la negoli cestovni, u većini izvedbi i s prednjim i/ili stražnjim amortizerima koji amortiziraju udarce što nastaju na neravnim terenima.

BMX - specifi čna izvedba bicikala manjih kotača i jednostavne konstruk-cije.

Bicikle možemo još dijeliti i prema drugim osobinama, npr:

Broj osoba: najčešći su bicikli za jed-nu osobu, ali raširen je i tandem, bicikl za dvije osobe. Rjeđe se koriste bicikli za više od dviju osoba, ali je poznato da postoje zanimljive izvedbe bicikala za tri, četiri ili čak u nekim primjerima i

više biciklista. (foto)Broj brzina i vrsta

mjenjača: velika većina bicikala je opremljena mjenjačem brzina, koji omogućava pravilne pri-jenose snage za različite uvjete vožnje kao što su nizbrdo, uzbrdo ili vo-žnja po ravnom. Postoje i bicikli sa samo jednim odnosom prijenosa bez mjenjača, a u takve spa-daju BMX izvedbe, dječji bicikli, ali i bicikl za na-

tjecanja na pisti velodroma. Mjenjači se također pojavljuju u različitim izvedba-ma, od mjenjača ugrađenih u osovinu kotača pa do mjenjača sa zupčanicima i lancem koji promjenom zupčanika na kojem leži mijenja odnos prijenosa snage s pedala na kotač.

Broj kotača: iako je standard od dva kotača na biciklu najrašireniji, često su korištene i trokolice (tricikli), posebno za potrebe prijevoza tereta ili kod dječ-jih bicikala. Izvedbe s više od tri kotača su rjeđe. (foto)

Jozo Vučković, 8.a

14


Jedna od jeftinijih rekreacija uz trčanje, je vožnja biciklom

MALA ABECEDA BICIKALA

Jeste li znali?• Usprkos jednostavnosti i raširenosti, u našoj zemlji ne postoji literatura koja obra-đuje tehničke aspekte bicikla.• Varaždin je grad bicikala. Na jednog su stanovnika čak dva bicikla!

• U Amsterdamu se biciklom dnevno služi oko 750.000 ljudi!• Svjetski dan bicikala je 16. lipnja!• www.pedala.hr je web stranica o svim biciklističkim stazama u RH

Dijelovi bicikla

Tricikl

Dupli bicikl

1. RUČICA ZA KOČNICU

2. LANAC

3. UPRAVLJAČ

4. PEDALA

5. VILICE

6. SJEDALO

7. ROGOVI

8. RAM

9. GUMA

10. FAZ

11. KOTAČ


15

Dolazak i doček kamiona

Upute pedagoginje Ivane Mašić

Istovar materijala

Dijelovi igrališta

Slaganje

Igralište spremno

I G R AL I Š T E F O T OS T R I P

KoloseumKoloseum, izvorno nazvan „Amfi te-

atar Flavijevaca“, amfi teatar je u Rimu. Ime je dobio po kolosalnoj skulpturi cara Nerona koja se nalazila ispred amfi teatra. Građen je u 1. st. za Vespa-zijanovo vrijeme, a 2007. uvršten je među sedam svjetskih čuda, no kolika je važnost ove rimske znamenitosti, govori nam i rečenica Venerblea Bedea: „Dok Koloseum stoji, stajat će i Rim; kada Koloseum padne, past će i Rim; kada padne Rim, past će i svijet!“

VeronaIzvorno, Arena u Veroni, dobro je

očuvani rimski amfi teatar. Poznat je po velikim opernim predstavama. Danas je 138 m x 109 m velika, a visoka 24,1 m te ima mjesta za 22 000 gledatelja. Izgrađena je 30. god. pr. Kr. Nakon potresa u 1117., najveći je dio vanjskog prstena uništen, a sama arena služila je kao kamenolom za izgradnju srednjo-vjekovne Verone.

El DžemOvaj amfi teatar potječe iz 3. stoljeća,

a ujedno je najveći rimski amfi teatar u Africi, Tunisu koji je mogao primiti 60 000 posjetitelja. Dobro je sačuvan, uz minimalne prepravke te je posljednji

spomenik ovog tipa iz rimskih vreme-na. Samo postojanje ovako raskošne i komplicirane građevine u udaljenoj provinciji, svjedoči o golemoj snazi i veličini carskog Rima.

TrierAmfi teatar u Trieru nalazi se ispod

planine sv. Petra u Njemačkoj. Završen je oko 100. godine, a mogao je primiti 18 000 posjetitelja. Od 1986. godine dio je UNESCO-ve baštine. Osim za lov, gladijatorske borbe, izvršenja pogublje-nja i važnih carskih obavijesti služio je kao istočna gradska vrata.

ArlesOvaj rimski amfi teatar na dva kata

izgrađen je u 1. st. pr. Kr. u Francuskoj. Među njegovim su se zidinama odr-žavale utrke kola i borbe gladijatora, a danas je i savršeno mjesto za borbu s bi-kovima. Nakon pada Rimskog Carstva, amfi teatar je pretvoren u utvrdu s četiri kule u koju je stalo više od 200 kuća i četiri kapele. Arena je postala pravi grad s javnim trgom, no 1825. njegova će stambena uloga prestati.

PulaPulska Arena sagrađena je tijekom

1. st. te je u narodu poznata kao Divić

-grad. Naime, legenda kaže da su vile cijelu noć nosile kamenje s Učke, slagale ga uokrug i tako je, red po red, nastajao njihov Divić-grad. Ali, kako su vile noćna stvorenja, radile su dok se nije začuo prvi pijetao. Tada su morale prekinuti posao i pobjeći da ih ljudi ne vide. Njihov je grad ostao nedovršene

SVIJET OKO NAS

16

Kako nas maturalac može inspirirati za istraživanje...

Osvajajući brojne posjede, Rimljani su na svakom od njih ostavljali ostatke svoje civilizacije. Po-put jezika, narodnih običaja te kulture, ostavljali su i načine građenja pa i same građevine. Na pro-storima Rimskog Carstva izgradili su oko 200 amfi teatara. Amfi teatar (grč. amphitheatron= dvostruko kazalište) zapravo je monumentalna nenatkrivena gra-đevina u kojoj su se priređivale borbe gladijatora, pomorske bitke i borbe sa zvijerima. Iznimne borbe odvijale su se u arenama, kružnim ili ovalnim borilištima u sredini amfi teatra. Neke od naj-poznatijih upoznat ćete ukoliko nastavite čitati.

ARENAMA PO SVIJETU

• Umjetničkom instalacijom „Kra-vata oko Arene“ 2003. god., svijet je obišla slika najduže kravate od 808 m i 800 kg. Ujedno je ušla i u Guinesso-vu knjigu rekorda.

• Pulska arena krasi naličje novčani-ce od 10 kn.

• Pojam arena dolazi od lat. riječi harena, u prijevodu, pijesak koji je u antičko vrijeme služio za upijanje pro-livene krvi preminulih gladijatora.

• El Džem u Tunisu, za vrijeme cara Adrijana postao je čak središte proiz-vodnje maslinova ulja.

• Svaki od četiriju tornjeva pulske Arene imao je po dvije vodospreme te sprave za prskanje mirisne vode kako bi se gledalište osvježilo.

Jeste li znali?

Koloseum Verona El Džem Trier

SVIJET OKO NAS

17

Sanja Ranić, 8. c

Uskrs je najveći kršćanski blag-dan i vrijeme kada bismo trebali štovati te slijediti stope Krista. Da bismo dočarali uskrsni ugođaj i uljepšali prostore naše škole, Osnovne škole Dragutina Tadi-janovića Petrinja, učenici odjela s teškoćama u razvoju (TUR) uz pomoć svojih učiteljica i učitelja pripremili su mali izlog pod nazi-vom „Jajograd“.

U tjednu prije proljetnih pra-znika školske godine 2012./ 2013. zajedno s domarom smjestili su „Jajograd“ u veliko predvorje ško-le gdje je, naime, grad bio svima na vidiku. Njihovoj domišljatosti i kreativnosti divili su se svi koji su u tom tjednu posjetili školu, od učenika i djelatnika pa do slučajnih prolaznika. I ove godine očeku-jemo kreativan rezultat njihove mašte i spretnih ruku!

Sanja Ranić, 8.c

je zato Arena danas bez krova. No, rimski su graditelji uspjeli postaviti velarij (krov koji je štitio gledatelje od sunca) na sva četiri tornja. Ovo je izuzetno geometrijski pravilna građe-vina eliptičnog izgleda 132 m x 105 m i visine do 32 m.

Tijekom povijesti, ljudi su često uzimali kamene blokove amfi teatra za gradnju i obnovu vlastitih kuća, stoga je Arena doživjela i nekoliko rekonstruk-cija. Smatra se da je zadnja rekonstruk-cija 1980- ih zaslužna što Arena nije na Listi svjetske baštine UNESCO-a, iako je 6. po veličini na svijetu te jedina čija su tri arhitektonska reda u potpunosti očuvana. Za Hrvatsku je pulska Arena posebno značajna jer je najsačuvaniji i najveći antički spomenik na njezinu tlu. Dok je prije služila za gladijatorske borbe, danas je prvorazredna turistička atrakcija Pule, ali se koristi za održava-nje koncerata i predstava.

Jeste li čuli za novi grad, grad u školi?

U PRED-VORJU ŠKOLE

NIKNUO JE

JEDAN DRUKČIJI GRAD...

Jeste li čul

U PV

Jeste li čul

U PVŠV

Arles

Pula

1818

Prvi sam puta bio u posjetu Arheološkom muzeju. Bio sam jako uzbuđen i iznenađen. Osjećao sam se kao da sam ušao u neku staru povijesnu knjigu. Prvo smo razgledali razne predmete i posude iz stare Grčke. Bilo je toliko velikih posuda da bih se mogao i sakriti u njima. Ogromni stari zapisi izgledali su poput ispisanih stijena i šljemovi ratnika iz stare Siscije dobro bi nam došli u svoj toj gužvi. Kada smo stigli do dijela gdje se nalaze prika-zi starih koliba, poželio sam sakriti se i malo odmoriti. Uhvatila me jeza pri pomisli da zaspim i probudim se noću sam u muzeju. Kao u fi mu!

A onda, trenutak koji smo svi čekali, ušli smo u prostoriju s mumijama i zavladala je tišina. Prva mumija u sarkofagu, kao i ona zamotana, i nije bila prestrašna, ali već pri samom pogledu na odmotanu mumiju iskešenih zuba i crne suhe kože, svi smo se izbezu-mili! Toliko nam je bilo zanimljivo i volio bih Arheološki muzej ponovno posjetiti.

Borna Pavičić, 5.a

Radioamaterski skup pod nazivom Hamfest „Pokuplje 2013.“

U sklopu radioamaterskog kluba u Sisku, održan je Hamfest Pokuplje 2013. u Novom Selu Palanječkom u prostori-jama Lovačkog društva Jelen.

Okupljanje je započelo razgovorom te izmjenom iskustava svih radioama-

tera od najmlađih do najstarijih. Svi oni povezani su zajedničkim hobijem, ljubavlju prema radioamaterstvu.

Ovim putem učenicima naše škole pružena je još jedna prilika naučiti nešto novo te upoznati ljude s kojima će uskoro razgovarati putem radiostanica.

Tesa Komlinović, 8.c

Radioamaterski skup

HAMFEST „POKUPLJE 2013.“

Cijela ekipa s druženja

Dino Golubović bio je zadužen da se posjetitelji ne izgube

Predstavnici naše škole s prof. Zoranom Krnjaićem

Posjet Arheološkom muzeju u Zagrebu

KAKO IZGLEDA ULAZAK U STARU POVIJESNU KNJIGU?

Sarkofag-Kaipamau

Zagrebačka mumija

SVIJET OKO NAS

1919

Kako sam dospjela do Oldenburga?U svibnju 2013. g. pročitala sam poziv na stranici petrinjske Udruge Iks kako pozivaju sve od 13. do 21. godine na razmjenu u Oldenburg („gradiću“ udaljenom od Bremena 30 min) u Nje-mačkoj. Razmjena se trebala održati od 22. 6. do 2. 7. 2013. Glavni cilj razmjene bila je predstava „Am I right? I have rights!“ na temu demokracije, tako da sam se odlučila javiti. Nakon par dana javili su mi se i rekli da sam prošla.

Deset Hrvata i slučaj pokvarenog motora Umjesto 22., krenuli smo 21. 6. 2013. Ujutro smo se našli na jednom petrinj-skom parkiralištu te krenuli prema Zagrebu, Zračnoj luci Pleso. Napokon smo sjeli u avion i krenuli. Nakon sat i pol vožnje avionom (meni prve u ži-votu) došli smo u Cologne, zajedničku zračnu luku Kolna i Bonna. Izašli smo iz aviona i otišli do trake za čekanje prtljage i nakon desetak minuta shvatili da čekamo na pogrešnoj traci! No, to nije toliko važno. Pošto smo imali par sati “za ubiti”, odlučili smo ostati na aerodromu i razgledati uokolo. Poslije „razgledavanja“ (kupovine) otišli smo do kafi ća u kojemu su nas čekali leade-ri i krenuli do kelnškog željezničkog kolodvora. Čekajući vlak par minuta saznali smo da se motor vlaka pokva-rio (što je u Njemačkoj 1 u 1 000 000 slučajeva) i morali smo do Bremena ići drugim vlakom u kojemu nismo imali rezervirana sjedala. Ušli smo u vlak i ondje zatekli dosta praznih mjesta, pa samo, sretni što imamo mjesto, sjeli i krenuli u četverosatnu vožnju vlakom do Bremena. Nedugo nakon toga, sa-znali smo da vlak zastaje u više mjesta te je počeo vlaški rulet (autorska prava zadržana), tj. nedoumica tko će i kad morati svoje sjedalo prepustiti nekome drugom. Na kraju smo proveli zadnja dva sata stojeći. Dva sata kasnije... Bre-men! Skoro smo na cilju, tj. još samo jedna kratka polusatna vožnja vlakom do Oldenburga i tamo smo! Sjeli smo u taj čudni dvokatni crveni vlak u kojemu smo, nasreću, imali sjedala. Pokušala sam se malo zabaviti, pa sam zamolila našu leadericu Gordanu da uzmem CroBoya, lutku koju smo pripremili kao dar Nijemcima. I nakon moje male predstave, stižemo u Oldenburg.

MOJA OLDENBURŠKA RAZMJENA

Kraj lipnja i početak srpnja 2013. provela sam na razmjeni sa 60 ostalih mojih vršnjakau dobi od 13. do 24. godine u Oldenburgu, u Njemačkoj. Ovo su moji doživljaji.

Prvi dan na ciljuNapokon smo stigli u taj dugoišče-kivani Oldenburg i odlučili probati pravu njemačku gozbu, znači – pravac McDonald’s! Nakon tog divnog obroka, sjeli smo u autobus i krenuli prema Jugendkulturarbeit, točnije, mjestu u kojemu smo odsjedali. Došavši ondje, dočekala nas je, ni više ni manje, matu-ralna zabava. Oko nas je bila hrpa „dje-ce“ obučena u haljine, štikle, odjela i sl. Oni su, vjerojatno, očekivali nešto

malo glamuroznije od 10 Hrvata umornih od puta i u velikoj potrebi za tušem. I to smo nekako preživjeli i napokon upoznali Davidea, jednog od voditelja. On nam je pokazao sobe u kojima smo odsjeli. Kako smo došli dan prije nego pripadnici ostalih pet naroda (Mađarska, Španjolska, Italija, Škotska i Njemačka), imali smo potpu-nu slobodu u biranju kreveta. Poslije kratkog raspakiravanja, Davide nas je pozvao u party room, tj. veliku sobu s plesnim podijem, stolom i malenom kuhinjom. Ondje nas je Davide ugostio i iznenadio večerom. Iako smo bili poprilično siti, odlučili smo pristojno pojesti još malo. Nakon druge večere u danu, pošli smo na spavanje.

Tko su ovi stranci?Nakon ustajanja oko 8:30 ujutro, do-ručkovali smo i odlučili poći u maleno razgledavanje grada dok ostalih nije

bilo. Hodajući kroz grad, vidjeli smo mnogo čudnih mjesta, no meni najčud-niji bio je mali dućan u kojemu su, uz klasične slatkiše, mlijeko i dr., proda-vali i kuhana jaja na komad. No, ne-kako smo se dovukli do grada i ondje odlučili poći u shopping jer smo ionako razgledavanje imali isplanirano za neki drugi dan. I tako, nakon kojih sat i pol vremena shoppingiranja, odlučili smo se vratiti u hostel. Ondje nas je dočekala jedna djevojka koja je došla dan prije svih Nijemaca, a zvala se Gioia. S njom smo dočekali i ostale narode.Svi su dolazili u nekim intervalima od kojih sat vremena i to vrlo umorni i iscrpljeni od puta. No, Španjolcima nije bilo teško sjesti, tj. stati, s nama van i podijeliti koju riječ. Kako je postaja-lo poprilično kasno, odlučili smo se vratiti u svoje sobe gdje smo upoznali djevojke i dečki dečke, koji su s nama dijelili sobe.

Hrvatski team i nekoliko prostalih Njemaca.

Cijela ekipa na okupu.

20

Prije nas svoju su predstavu održavali talentirani Nijemci i Nijemice. I onda smo na scenu izašli mi. Naša je predstava bila dosta zanimljiva i dobro spojena, tako da su i oni koji nisu razumjeli engleski jezik shvatili demokratsku poantu predstave.

Bez obvezaSljedeći su dani bili zanimljiviji od ostalih jer je, uz činjenicu da nismo imali više obveza oko predstave, došao red na izlete.Prvi je „izlet“ bio ponovni povratak u oldenburški centar te shopping i te bezvezarije. No, ubrzo je došao izlet u Bremen, jednu od najvećih njemač-kih riječnih luka. Ondje smo, prema njemačkoj tradiciji, putovali onim crvenim vlakom s početka priče i došli na kolodvor nakon pola sata vožnje. Mi smo se prvo odlučili za odlazak u najveći shopping centar u kojemu smo, tj. barem ja, ikad bili. No, taj shopping centar i (ni)je bio toliko zanimljiv. Otišli smo do centra grada i ondje razgledali sve poznate znamenitosti te se čak i primili za bremenske svirače. No, došao je i taj trenutak kad smo se trebali vratiti natrag u Oldenburg.Dolaskom zadnjeg dana, Hrvate je počela hvatati malena groznice jer je zadnji dan bio hrvatski dan, tj. hrvat-ska večer. Dan prije smo pripremili meso za ćevapčiće i ražnjiće te dovršili sutrašnji meni i igre. Prvo što smo tog dana napravili, bio je naš zadnji odla-zak do Oldenburga i prvo pravo turi-stičko razgledavanje grada s kuharom u ulozi vodiča. Poslije tog zanimljivog i fascinantnog razgledavanja, vratili smo se u kuhinju i pokazali im kako se radi ručak na hrvatski način. Ćevapi i ražnjići već su bili na roštilju dok smo mi završavali pole i fritule. Sta-vivši i zadnji tanjur na stol, skupilo se šezdeset ljudi i navalilo. Mnogi su se vraćali po još uz komentare kao što su: „Najbolja večera ikad!“ i sl. Navečer je bio red pokazati malo hrvatske zabave i naučiti ih plesati kolo te zanimljivu igru alkara u kojoj su ljudi u ulozi ko-nja. No, nažalost i toj je zadnjoj večeri došao kraj.

Zadnji pogled na NjemačkuKako smo došli prvi, bio je i red otići zadnji. Otprativši sve prijatelje u su-zama, krenuli smo i mi svojim putem, sjeli na bus te se ubrzo ukrcali na vlak do Bremena, pa na onaj, sad već popravljeni, do Kolna u kojemu smo, na svu sreću, ovaj put imali sjedala. I u Kolnu ista praksa kao prošli put – pojedi nešto te se ukrcaj na avion. Ti zadnji pogledi na Njemačku dok smo uzlijetali bili su popraćeni uzdasima – nekih od sreće, ali mnogih od tuge.

Tea Harčević, 8.b

Sljedeće je jutro bilo pomalo čudno jer smo se u nedavno polupraznoj sobi, sad probudili u sobi punoj neznana-ca. Ali, otišli smo na doručak i ondje pomalo suzdržano jeli bez mnogo komunikacije međusobno. No, onda – energizer! Tj., mala stvar koju smo imali, tj. ćemo imati svako jutro, ali je ovaj prvi bio malo drukčiji jer smo u igri upoznavali ostatak ljudi.Tako je došlo i vrijeme između energi-zera i ručka, pa smo odlučili odigrati koju partiju Una. Toj partiji Una počeli su se pridruživati i ostali, nama još uvijek podosta nepoznati. Ta se partija pretvorila u njih desetak s još desetak novih gostiju.Na sljedećem energizeru nova informa-cija – počinje Kissing/killing game (igra ljubljenja i ubijanja) u kojoj je cilj bio poljubiti osobu koja ti je zadana kako bi je „ubio“. Nisam se baš proslavila, no Matija i Jelena iz hrvatskog tima su oduševili svojom listom ubijenih!

Show must go on!Stigao je i treći dan – dan u kojemu po-činjemo vježbanje za predstavu. Prva

stvar koju je svaka ekipa trebala napraviti, bila je osmisliti mali skeč u ko-jemu prikazujemo svoje viđenje demokracije. Svi su bili odlični. Sljedeći dan smo opet nastavili s probama, no, umjesto po državama, podijelili smo se po bro-jevima i smišljali nove scene. Te su probe trajale dosta dugo pa smo imali slobodno vrijeme do po-kazivanja ostalima. Sljedeći su dan opet bile

probe, no sad smo već počinjali sa spajanjem scena i polako dolazili do završnog materijala.I sljedeći dani su protekli u istom am-bijentu vježbanja za predstavu, a onda je došao petak!

Dan DPoslije doručka imali smo malo slo-bodnog vremena, no morali smo krenuti do kazališta u gradu gdje se održavala naša predstava. Probali smo jedanput, otišli van i jeli i malo proše-tali po gradu, ali smo se morali vratiti i početi s predstavom.

Generalna proba

Prepun raspored.

Samo prave glumačke zvijezde na predstavu idu pješke.

Oprostite, ali scena je malo premala.

Spremni za Bremen!

MATURALAC

Polazak ispred škole - Petrinja

Gledanje Sunca

Posjet

Znanstveno edukacijskom

centru - Višnjan

Provjeravanje

zaštite sunčanih

naočala od sunčevih zraka

Predavanje ZEC Višnjan

Zvjezdarnica

Vaterpolo

Učimo o pulskoj Areni

Profesori - tim 1

Pula

Profesori - tim 2

Poreč

Kasni show animatora profesorima i vodičima

Svi u Opatiji

Disco night

Pobjednici u vaterpolu s animatorima

U FOTOSTRIPU

SVIJET OKO NAS

22

O PrimoštenuOve školske godine 2012./2013., naš časopis „Slap“

bio je pozvan na smotru „Državni LiDraNO 2013.“ u Primošten. Primošten je općina u Hrvatskoj, a nalazi se u Šibensko-kninskoj županiji, točnije, na jadranskoj obali, između Šibenika i Trogira. Tijekom turske inva-zije 1542., otočić na kojemu se nalazi Primošten bio je zaštićen zidovima, kulama i pomičnim mostom koji ga je spajao s kopnom. Kad su se Turci povukli, most je zamijenjen nasipom, a naselje nazvano „Primošten“, od riječi „primostiti“ (premostiti). Naime, posebnost je ovog gradića njegovo kulturno i urbano uređenje za koje je osvojio zlatnu medalju i prestižnu nagradu Zlatni cvijet Europe 2007. LiDraNo 2013. je u cijelosti trajao od 7. travnja do 11. travnja, ali mi, kao osnovna škola, bili smo tamo od 7. do 9. travnja. Na putovanje smo išle prof. i odgovorna urednica Marijeta Rimay i ja, Sanja Ranić, glavna urednica prošlogodišnjeg broja.

7. travnjaPredviđeno vrijeme za polazak bilo je 6:30, no zbog

poplava koje su poharale RH, vozač je morao ići zaobi-laznim putem te smo krenuli u 7:00 h. Prvo stajanje bilo je u Vojniću gdje smo obavili sve što smo trebali i popili ponešto. U nastavku puta bilo je dosta vruće, a zbog jake bure skrenuli smo s autoceste i morali ići lokalnom cestom. Drugi i zadnji put stajali smo na pri-staništu u okolici Zadra te smo imali 30 min za svoje potrebe. Napokon, u 13:15 došli smo pred Zoru, po-znati primoštenski hotel. Kad smo izvadili torbe, ušli smo i na recepciji dobili plan, program i ključeve soba. Ubrzo nakon toga, smjestili smo se u sobe te sišli na ručak u restoran. U dvorani je bio postavljen švedski stol bogat i krcat mediteranskim, ali i kontinentalnim jelima. Uslijedila je lagana šetnja i razgledavanje grada koje je popratila osrednja bura. U 18:00 h već smo bile na večeri koja je kao i svaka druga bila ukusna. Sveča-no otvorenje, koje je otvorio ravnatelj OŠ „Brodarice“, započelo je u 20:00 h. Na nj su se nadovezali i neki pojedinačni scenski nastupi sa završetkom u 21:00 h.

8. travnjaUjutro, probudivši se, sišle smo u restoran te do-

ručkovale, a neposredno nakon toga, došle su i prve obveze. Dok su održavani pojedinačni i scenski nastu-pi, prof. i ja išle smo na izložbu školskih listova gdje smo se mijenjale za časopise s drugim školama. Nakon

pola sata, započeo je okrugli stol školskih listova i detaljno predstavljanje i komentiranje svakog lista gdje su glavnu riječ imali Anita Šojat, Srećko Listeš te Marko Baus. Odmah poslije prezentacije, podijeljene su pohvalnice i zbornici LiDraNa 2013. Sve se to odužilo do 14:00 h, tj. do ručka. Ostatak popodneva imale smo slobodno, stoga smo se prošetale uličicama i obalom Primoštena. U 19:00 h bila je poslužena večera, a jedina zanimacija kasnije bile su radijske emisije.

9. travnjaU utorak smo se ustale malo ranije, jer smo odmah nakon doručka, tj. do

10.00 h, morale napustiti sobe zbog dolaska srednjih škola. Iako je jutro bilo kišovito, jako se brzo razvedrilo te postalo pomalo i vruće. Zahvaljujući pogodnim vremenskim uvjetima imale smo i zadnju priliku za šetnju ili po-sljednju fotografi ju na obali uz more. Točno u podne počeo je jednosatni pro-gram na kojem su još jednom izvedeni odabrani nastupi i svečano zatvorenje.

Nešto nakon 13:00 h, kad smo pokupili svoje lunch-pakete, krenuli smo prema Zagrebu. Putem je bilo vruće i zamorno, a kad smo došli do Zagreba, čekao nas je naš domar i odvezao kućama.

Sanja Ranić, 8.c

Državni LiDraNo 2013.

PRIMOŠTENSKE LJEPOTE

U Novskoj je 22. veljače 2013., održana Županijska smotra LiDraNo. Domaćin je ove godine bila Osnovna škola Novska koja nam je ovu smotru uljepšala svojim radom, upornosti i optimizmom. Toga dana, ranom zorom u 6:10 h krenuli smo iz Petrinje autobusom prema Nov-skoj. Zadnje ukrcavanje bilo je u Sisku, a potom smo nastavili putovanje. Nekoliko minuta do osam već smo bili tamo, ispred OŠ Novska, gdje su nas dočekali organizatori; djelatnici i učenici. Ubrzo su nas uputili u razrede iz kojih smo, nakon što smo se raskomotili, otišli na doručak (pecivo s hrenovkom i čaj). U 8:30 h u jednom od razreda prikazan je Sat slovnice, upravo onako kako se održavao u ranim godinama 20. st. Nakon male predstave krenuli smo prema kinodvorani Pučkog otvorenog učilišta gdje je program započeo u 9:00 h.

LiDraNo su otvorili pjevači Glazbene škole Novska himnom, a potom je prikazana pred-stava i fi lm o tradiciji i povijesti škole. Sve je to popratio školski zbor veselom pjesmom i govor ravnateljice Antonije Miroslavljenić, dogrado-načelinika Novske, Marina Piletića i dožupana Sisačko-moslavačke županije, Andrije Rudića. Nakon toga su uslijedili pojedinačni scenski nastupi osnovnih škola; poezija i monolozi, pojedinačni scenski nastupi srednjih škola; poezija i monodrama te skupni scenski nastupi osnovnih i srednjih škola; dramsko-scenske igre. Poslije posljednje izvedbe povjerenstvo je imalo sastanak na kojemu je odlučilo koga predložiti za državni LiDraNo.

Za to vrijeme, mi smo obilazili grad i knjižnicu, no u 12:30 h povjerenstvo se vratilo s konačnim odlukama, pohvalama i kritikama te time odlučilo tko ide dalje, a tko ne. Naime, mnogi su literarni, dramski i novinarski radovi predloženi, no konačan rezultat još se ne zna. U 14:00 h svi smo zajedno otišli na ručak i podjelu zahvalnica, nakon čega smo autobusom krenuli natrag prema Petrinji.

Sanja Ranić, 8.c

Županijska smotra „LiDraNo 2013.“ u Novskoj

JOŠ JEDNA IZVRSNAORGANIZACIJA

Kad nisi dobar - klečiš na kuruzi!

Ovako je to izgledalo nekad u školi...

Svečano otvorenje

Dodjela priznanja za školske časopise

Sanja Ranić i prof. Rimay

Na balokonu Hotela Zora s pogledom na središte Primoštena

SVIJET OKO NAS

Osmijeh Mone Lise Sav trud i rad tijekom školske godi-

ne 2012./2013., isplatio se. Sa školskog natjecanja iz hrvatskog jezika prošla sam na županijsko, a sa županijskog nenadano i na državno. Ništa nisam znala dok mi jednog jutra prof. Kata Ljubišić nije u ruke turnula skup papira. Odmah sam pretpo-stavila o čemu je riječ, ali sam prvo ipak pozorno pročitala. Bila sam podosta izne-nađena, ali i beskrajno sretna jer je omjer moga korisnog te uloženog rada bio i više nego zadovoljavajuć. Zanimljivost, koju sam pohranila u kolekciju sjećanja, bile su i riječi prof. Ljubišić kada je rekla da me je prvi puta vidjela iskreno nasmijanu jer ja, po običaju, samo nabacim onaj umjetni osmijeh Mone Lise!

Put u Zadar (Popovaču)Put je tekao glatko i mirno, no anegdota

zbivena tijekom puta ostat će zapamćena zauvijek. Nime, putujući autom iz Petrinje prema Popovači, gdje nas je bus poku-pio, ugodno smo se te u smijehu vozili. U jednom trenutku profesoričinu mužu zazvonio je mobitel. Bio je to jedan čovjek koji ga je iščekivao kod svoje kuće. Muž prof. Ljubišić, ne razmišljajući o moguć-nosti nesporazuma koji bi mogao nastati, rekao je:„Evo, evo stižem za jedno sat vre-mena, trenutno vozim ženu u Popovaču.“ S druge strane telefonske žice uslijedilo je čuđenje, a u autu veliki prasak smijeha. Bila je to anegdota koju smo cijelim putem, ali i nakon njega, prepričavale svima i svaki se put smijale do suza.

Hotel Donat = Labirint Došavši pred hotel, odmah smo se

uputile na recepciju po ključeve. Tamo smo dobile svoje cimerice, razdvojile se i krenule prema sobama. Naime, hotel Donat sastoji se od dva dijela, a mi smo umjesto u ovom drugom, sobu tražile u prvom dijelu. Pronašavši “sobu”, pokušali smo otvoriti vrata, no nije nam uspijevalo. Odmah se moja cimerica Iris uputila na recepciju gdje su joj rekli da će poslati majstora. Dosta smo dugo čekale i već mi je sve prekipjelo kad sam začula poznat glas, glas prof. Ljubišić. Njezina i soba njezine cimerice bila je nekoliko metara od naše te ni one nisu mogle otključati vrata. Ništa nam nije preostalo osim čekanja majstora koji se skoro nije kanio pojaviti. Shvativši da smo očito zalutale, sama sam otišla do recepcije s namjerom da me upute na pravo mjesto i naravno, tamo sam se osramotila do kraja. Gospođa mi je s recepcije rekla da smo trebale otići u Donat II preko puta. S crvenom bojom na licu vratila sam se već umornim ženama te smo se napokon orijentirale u pravom smjeru. Vjerojatno se pitate što je bilo s pozvanim majstorom. Pa, čovjek je očito otišao pred naše sobe jer smo ga pri ulasku u hotel vidjele. Koja bruka!

Spokoj suhih smokava Osvanuo je dan zbog kojeg smo svi i

došli, veliki dan pisanja testa. Nervoza, trema, zabrinutost... Sve je, osim samopo-uzdanja i staloženosti, bilo tu. Kao i uvijek, pa tako i na taj dan, širila sam paniku, a usput njome zarazila i profesoricu. Kad smo došli u Osnovnu školu Šimu-na Kožičića Benje, prvo su nas upoznali sa svime, a potom smo čekali kretanje prema razredima. Dok me je prof. Kata ohrabrivala i davala mi podršku te zadnje savjete, dječak, tj. učenik OŠ Benje, obučen u zadarsku narodnu nošnju, prišao nam je sa zdjelicom suhih smokava i rekao:„Uzmi jednu, za sreću!“ Bila je to toliko lijepa gesta te nezaboravan trenutak da ni profesorica ni ja nismo mogle ne uzeti. Taj me događaj malo i smirio te opustio tako da sam se s osmijehom na licu uputila u razred. U točno 10.00 h zvono je zazvonilo i oglasilo početak pisanja.

Ne plači za prolivenim mlijekom Rezultati testa, točnije privremena

ljestvica poretka, u 19.30 h bila je izvješe-na zajedno s rješenjima. Kad smo prof. i ja došle kako bismo pogledale rezultate, gomila je nahrlila na zid gdje je ljestvica visjela. Sa svih su strana učenici navaljivali i gurali se da bi pronašli svoje cijenjeno ime na listi. Učenici su vrištali, plakali, smijali se... Ma bilo je svega. Dok sam se ja progurala do liste, većina se razišla. U strci sam i iščekivanju tražila svoje ime i to od dna prema vrhu. Napokon sam ga pronašla. Bilo je na 4. mjestu, kamen mi je, doslovno, pao sa srca, a zadovoljstvo me obuzelo. Prof. mi je odmah čestitala te smo nas dvije, nakon svega, odšetale prema ho-telu, nazad. Ujutro se ljestvica pomaknula te sam zauzela 6. mjesto. Naravno da mi je zbog toga malo i bilo krivo, ali sam za to, jednim mahom i sama odgovorna. Naime, u testu je bio zadatak da podcrtamo

subjekte i imenujemo vrstu riječi kojima su izrečeni, a ja sam umjesto subjekata podcrtala predikate, ali imenovala vrste riječi kojima su izrčeni subjekti. Tako su mi, eto, otišla četiri boda koja su mi mogla osigurati 3. mjesto. No, kako se kaže, ne vrijedi plakati za prolivenim mlijekom!

Pa car je polugol Zadnji je dan stupio na scenu te je

uslijedio pozdrav sa Zadrom. Uoči dodjele pohvalnica, zahvalnica i diploma te nagrada, OŠ Benje pripremila nam je kratak program. Glavna točka programa bila je predstava „Carevo novo ruho“. Učenici su u savršenom skladu pokreta i glazbe dočarali sve što se dočarati moglo. No, dio koji je izazvao vrištanje, urlikanje i gromoglasan pljesak publike ostao je najzapamćeniji od svih. Naime, u trenutku kada car treba izići pred narod u svom novom, nevidljivom ruhu, dečko u ulozi cara pojavljuje se na pozornici. Publika je automatski zagrmljela dvoranom. Car je stvarno bio polugol! Crni dečko, bolje rečeno komad, s tamnijom puti, na sebi je imao samo bijele, uske, dugačke, pripijene u tijelo, tajice. No detalj koji je svaka dama u dvorani zapazila bili su njegovi mišići, njegovi bicepsi. Prsa, ruke, trup - sve je bilo nabildano. Prof. Kata, koja je sjedila do mene, već je bila na nogama, a meni je neprestano ponavljala: „Sanja, slikaj, slikaj!“ Iskreno rečeno, da mi nije rekla, ja bih i dalje zurila na pozornicu. Ali već sam u sljedećem trenu vadila fotoaparat iz torbice i napravila nekoliko nezaborav-nih fotografi ja. Zanimljivo je bilo to da se pljesak i dalje orio. Bio bi se i nastavio da glumci nisu zbrisali s pozornice!

Sve što je lijepo kratko trajeKao što i sam naslov kaže, zadarska je

ljepota viđena našim očima samo nakrat-ko. A sve su uspomene, kao što je Željka Horvat-Vukelja rekla, spremljene u jednu staklenku koja će nas svakoga dana sjećati na lijepe trenutke provedene s nekim. Već sam spomenula da se nalazim na 6. mjestu s ostvarenih 81 % i iskreno sam rečeno - zadovoljna. Jednostavno, vidjevši tolike suze i razočaranja u očima drugih, naučila sam da ništa ni je vrijedno suza i moga zdravlja pa ni natjecanje iz hrvat-skog jezika. Koliko se samo učenika nije htjelo javiti mentorima jer ih je bilo strah ili sram! Takvo ih razmišljanje, omalova-žavanje i manjak samopouzdanja neće nikamo dovesti. Treba sagledati gotovu stvar takvom kakva jest i proanalizirati da si upravo ti među prvih 20 svojih vršnjaka od njih nekoliko tisuća u državi. Meni je ovo isto rekla i moja prof. Kata, mama i sestra te sam im zahvalna jer su u mene usadile komadić zadovoljstva više. Stoga mislim da bismo trebali putovati, učiti, pokazivati svoje znanje i najvažnije, voljeti ono što radimo jer u koraku s ljubavlju uvijek dolazi i znanje.

Odlazak na državno natjecanje u poznavanju hrvatskog jezika naše prošlogodišnje glavne urednice časopisa

MOJE SLIČICE IZ ZADRA

Sanja i njezina mentorica Kata Ljubišić

Sanja Ranić, 8.c

SVIJET OKO NAS

24

Učenici osmih razreda Tea Harče-vić (8.b), Mislav Malović (8.a) i Sanja Ranić (8.c) zajedno s Marijetom Rimay, profesoricom hrvatskog jezika i vodi-teljicom novinarske grupe, u četvrtak, 5. prosinca 2013. imali su posebnu čast otići u Sisak u posjet Radiju Quirinu-su. Ondje ih je dočekala gđa Karmen Valenta, jedna od voditeljica Quirinusa, te ih smjestila u maleni studio. Cilj dolaska u Quirinus bio je, zapravo, dati kratak intervju o našoj školi i samo-mu radu novinarske grupe. Oko 13 h razgovor je započeo predstavljanjem naše škole, a nešto poslije prerastao u kratku raspravu o uređenju školskog časopisa „Slapa“ te osobnim iskustvima novinara u praćenju događaja u školi, ali i u cijelom gradu te šire.

Intervju je završio izjavama učenika o svojim budućim školama i zani-manjima, dok je gđa Valenta izjavila posebnu želju kako bi voljela kad bi se barem netko od njih troje u budućnosti odlučio za novinarstvo, a k tomu još i postao profesionalac.

Sanja Ranić, 8.c

POSJET SISAČKOM RADIJU QUIRINUSU

NOVINARSTVO IMA POTOMKE

SVIJET OKO NAS

25

Što to znači posvojiti životinju u Zoo-loškom vrtu Zagreb?

Životinje u Zoološkom vrtu Zagreb mogu se posvojiti na razdoblje od godinu dana uz određenu uplatu na računu Zoo vrta. Taj novac koristi se za hranu, poslastice i poboljšanje uvjeta životinja.

Spomenuli ste uplatu. Uplaćujete li novac mjesečno ili odjednom i o koli-ko se novca radi?

Plaća se odjednom. Ovisno o visini uplate, možete postati zlatni, srebrni ili brončani posvojitelj. Naš razred je platio 50 kn te smo za tu cijenu dobili plaketu s fotografi jom životinje koju smo posvojili, poster, brošure te plo-čicu na nastambi životinje s imenom

naše škole i razreda, a i ime je bilo objavljeno na njihovoj web stranici.

Jeste li Vi kao razrednik predložili ideju ili su do nje došla djeca?

Povodom Dana zaštite životinja, ja sam dala prijedlog djeci koja su se složila.

Na zidu učionice možemo vidjeti mnoge certifi kate posvojenja, no na većini njih se nalaze zmije. Jesu li zmije bile dječji odabir ili?

Djeca su glasovala i glasovanjem odabrala kakadua i pitona.

Planirate li u budućnosti posvojiti još životinja?

Planiramo posvojiti još neke životi-nje tijekom 2. polugodišta.

Prijeđimo malo na Vas. Imate li Vi neke životinje udomljene bez razreda. Ako da – koje?

Moja kći ima posvojenog morskog lava, zagija, merkate i devu, a vjerojat-no ćemo posvojiti još neku životinju, možda prerijskog psa ili goluba. O tome ćemo još odlučiti pri sljedećem posjetu ZOO vrtu.

Koliko često posjećujete „svoje“ životinje?

Ujesen i proljeće nekoliko puta posjetimo ZOO vrt.

Tea Harčević, 8.b

7.c razred naše škole nedavno je posvojio nekoliko ži-votinja iz Zoološkog vrta Zagreb, a njihova razredni-ca, profesorica matematike Marija Barić je pristala reći nam nekoliko riječi o njihovim životinjama i samom činu posvojenja.

POSVAJANJE ŽIVOTINJA

SVIJET OKO NAS

26

Šokirala me dostupnost alkohola u Petrinji

OTKUD PIVO U HRVATSKOM DOMU?

Tradicionalna manifestacija okupirala je Hrvatsku

NOĆ MUZEJA U PETRINJI

Aktivnosti naše povijesne grupe

OBILJEŽAVANJA SJEĆANJASJEĆANJA NA VUKOVAR

U Hrvatskom domu u Petrinji u au-tomatu stoje limenke piva. Je li moguće da je jedna kulturna ustanova imala toliki propust? Alkohol je u trgovinama zabranjen svakoj maloljetnoj osobi, dok si ovdje, u Hrvatskom domu, svako di-jete od najmlađe dobi pa nadalje, može priuštiti limenku piva za samo 8 kn. Uzmimo u obzir da tamo rade mnogi ljudi, tzv. borci protiv ovisnosti, ali i alkohola kao sve češćem problemu, a

praktički svakoga dana prolaze hodnikom čije područje, dijelom zahvaća i „polica “ s alkoholom. Tko god poželi popiti limenku piva, dovoljno je da samo ubaci 8 kn u automat. Sa strane uprave Hr-vatskog doma smatram da je ovo vrlo neodgovoran postupak te im trebamo dati na uvid moguće posljedice. Ukoli-ko im je u cilju smanjen broj ovisnosti te siguran i zdrav dječji razvoj, nadamo

se da će se osvijestiti i ukloniti pivo iz automata ili uvesti novi koji će prije kupnje određenog proizvoda zahtijevati pokaz osobne iskaznice radi utvrđenja punoljetnosti.

Sanja Ranić, 8.c

Hrvatsko muzejsko društvo i ove godine organiziralo je manifestaciju „Noć muzeja 2013.” U našemu gradu Petrinji, Galerija „Krsto Hegedušić“ po petu godinu zaredom obilježava tu manifestaciju. Ovaj put posjetitelji mogu razgledati izložbu „Računar-ske grafi ke na prvim dokumentima Republike Hrvatske“ autora Vilka Žiljka. Vilko Žiljak je dobro znani profesor na Grafi čkom fakultetu i studiju dizajna na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Petrinjci ovih dana imaju mogućnost vidjeti grafi č-ke otiske na ukupno 23 lista. Izložba je otvorena od 25. siječnja do 23. veljače. Stoga, svatko tko želi saznati nešto više o povijesti hrvatske grafi -ke uvijek može navratiti u Galeriju „Krsto Hegedušić“.

Sanja Ranić, 8.c

Učenici povijesne grupe naše škole sa svojom profesoricom, Ružom Lovrić, izradili su plakate o Domovisnkom ratu i položaju Petrinje u to vrijeme. Razlog tomu je obilježavanje Dana sjećanja, sjećanja na sve stradale u rujnu 1991. godine.

Isti su učenici obilježili Dan sjećanja na stradali grad Vukovar i balonima napunjenim helijem simbolično pu-štajući ih redom crvene, bijele i plave, prikazali slobodu koju svaki grad zaslužuje!

Tea Harčević, 8.b

Plakati povijesne grupe

Pušteni crveni - bijeli - plavi baloni

Sjetite se Vukovara

Priprema puštanja balona s helijem

SVIJET OKO NAS

27

Kako Vam je bilo kad ste odrastali u selu Kuzimec?

Djetinjstvo mi je bilo sretno. Bio sam okružen ljudima koje volim i koji mene vole. Tako da se nisam zamarao s dru-gim ljudima i time što su pričali da sam sa sela i da ja ne pripadam u grad.

Kako ste se snašli u Parizu kad ste se tamo otišli školovati?

Da, školovao sam se u Parizu. Sve je drukčije nego što čovjek zamišlja. Stekao sam dojam da sam naučio više francuskog u Hrvatskoj nego tamo u Francuskoj jer su naši učitelji izuzetno posebni po objašnjavanju, a prije sam učio francuski tako da nisam imao povećih problema.

Koje Vam je najdraže djelo koje ste napisali?

Mislim da su mi sve knjige nastale iz ljubavi u sve sam jednako podijelio osjećaje. Tako da je to isto kao kad pi-tate majku koje svoje dijete voli najviše. Volim sva svoja književna djela.

Kako ste dobili inspiraciju za pisanje?Inspiraciju sam dobio najčešće iz

događaja iz djetinjstva, tj. kako sam proživljavao svoju mladost i iz mnogih susreta s drugim ljudima.

Zašto ste baš postali pisac?Moja rečenica bila bi: „Rodiš se kao

pisac, pisac ne postaješ!” Ono što si i što osjećaš, to i pokažeš. Književnost treba služiti životu, a ne čovjek književnosti.

Vaše knjige su prevedene i na poljski jezik?

Da, točno. Moja djela dosta su prevedena na poljski jezik u Poljskoj. Također je jedna od mojih knjiga bila hit u Poljskoj.

S kojim stranim i hrvatskim časopisima surađujete i jeste li zadovoljni njima?

Surađujem primjerice s časopisom Ciciban u Sloveniji, ali i s domaćim ča-sopisima. Naravno da sam zadovoljan jer traže i uvažavanju moje mišljenje.

Kako ste se osjećali kad ste radili kao novinar?

Uvijek sam se zapravo osjećao kao pi-sac, a ne kao novinar. Dobio sam treću nagradu za najbolju emisiju lokalnih ra-diopostaja jer sam neko vrijeme također radio na radiju.

Imate li Vi svoju biblioteku „Albatros“ i je li to točno?

Da, imam biblioteku u Velikoj Gorici i mogu vam reći da sam jako zadovo-ljan i ponosan što je uspješna i ona je nešto što sam pokrenuo u ranoj dobi u svom životu.

Kako Vam se sviđa Petrinja?Bio sam prije na predstavama u Pe-

trinji i ne mogu vjerovati kako te ljudi prihvate onakvim kakvim jesi. Zato mi je Petrinja iznimno draga.

Jeste li bili već u nečijim školama i kako Vam je bilo?

Zapravo sam bio u jednoj školi koja mi je ostala u sjećanju. Dolazio sam u školu i na ulazu me dočekala jedna cura i nije ni rekla: - Dobar dan. Upo-znao sam u toj školi dvije lijepe misice. Drugi dan bila je fešta i ta misica je plesala folklor, a gradonačelnik je pozvao misicu i mene da se slikamo svi zajedno, misica nas je poljubila i pobjegla. Ne mogu vjerovati kakva je to skromnost i impresionira me ženski svijet. Fanscinira me kako su žene iskrene i snažne.

Tea Štajcar, 8.a

Intervju - BOŽIDAR PROSENJAK

KNJIŽEVNOST TREBA SLUŽITI ŽIVOTU!

U razgovoru s najmlađima Naši novinari s g. Prosenjakom

Knjižničarka škole s g. Prosenjakom

SVIJET OKO NAS

...pjevačice... ...break danceri... ...mali rasplesani “Englezi”...

Dan je počeo sportskim aktivnostima Poslijepodne, gledalište je brzo popunjeno Ravnateljica

...školske vijesti i miješani dueti.

...tamburaši i zborovi ...plesači...

DAN ŠKOLE

Već neko vrijeme znam da se pri-prema Dan škole te da će netko imati priliku glumiti u predstavi, ali će se morati obvezati za to. Među njima sam bio i ja koji sam na neki način, uz moju glumačku obitelj, bio voditelj predsta-ve. Probe su bile teške, ali i zabavne. Održavale su se srijedom u 17 sati. Nažalost, imalo smo malo proba, ako se mene pita, jer samo tri puta probati i glumiti nije lako. Iz tog razloga bio sam vrlo zabrinut za svoj nastup i na sam dan predstave imao sam veliku tremu! Na generalnoj probi sve je pošlo po zlu! Zaboravio sam tekst, a mislio sam da ću rasturiti! Stoga sam sljedeći dan s tatom ponavljao i ponavljao tekst. On mi je savjetovao da, ako i pogriješim, smislim sam nešto na brzinu! Došao je i petak, 22. 11. 2013., Dan D, Dan škole!

Dan škole počeo je sport-skim događa-njima. Ja sam, naravno, igrao odbojku. To nam je svima bilo zanimlji-vo jer su nam protivnici bili profesori, koje smo, naravno, razbili „kao beba zvečku!“

Poslijepodne je bilo rezervirano za predstavu u Hrvatskom domu i moja se trema polagano smanjivala, a vjerojatno jer sam se prije pomolio Bogu! Počeo je nastup, a ja sam „probio led“!

Bio sam odličan! Ne bih bio tako dobar da nisam imao super glumač-ku ekipu: svoje roditelje Anu i Karla, svoju stariju sestru Teu i starijeg brata Mislava!

Dino Golubović, 8.a

SVIJET OKO NAS

29

Dan škole poseban je za svaku školu, ali i za sudionike u programu...

DININ DAN ŠKOLE

...dramske skupine... ...solisti... ...glumci...

se obratila gostima Redali su se lutkari... ...monolozi...

U FOTO-STRIPU

30

DOBRO JE ČINITI Što se može kad se male ruke slože?

MOZAIK OD KUGLICA KREP PAPIRA

Naše školsko predvorje, za božićne i novogodišnje dane, krasila je velika umjetnička slika koju su izradile vrijed-ne ručice djece iz odjela s teškoćama u razvoju i malih volontera škole!

Na slici je rođenje Isusovo, a slika je posebna jer je napravljena od 42 000 malih kuglica smotanih od krep papira svih boja i posloženih poput mozaika! Uistinu nešto predivno! Svaka im čast!

Jozo Vučković, 8.a

Sveti Nikola i Krampus! Pa kako bi prošla školska godina, a da nas oni ne posjete! Krampus ove godine nije imao šanse jer smo mi bili tako dobri da smo zaslužili poklone svetog Nikole!

Svi su učenici oduševljeno dočekali Nikolu i njegove pomoćnike anđele koji su učenicima podijelili i male prigodne poklončiće!

Marija Orlić, 8.a

Jer mi smo dobri i vrijedno učimo i ...

NETKO TKO NIKAD NE ZAOBILAZI NAŠU ŠKOLU!

Dječjih ruku djelo

Krampus ispituje djecu

Nikolini anđeli

sv. Nikola i Krampus

Tadijina čizma

DOBRO JE ČINITI DOBRO

31

DOBRO

Crvene, bijele, crne, zelene, plave, roza, ljubičaste... u svim su bojama i nose prekrasne poruke! Caritasove narukvice ne da su hit u prvom polugo-dištu, nego i kupnjom novog modnog trenda pomažemo onima kojima je pomoć potrebna! Stoga, ukrasite svoje ruke i pomozite potrebitima oko sebe!

Dino Golubović, 8.a

Kako bismo pomogli pri prikuplja-nju plastičnh čepova udruzi oboljelih od leukemije i limfoma, naša je škola postavila za to prigodnu kutiju i oba-vijest o tome kako pomažemo drugima plastičnim čepovima.

Udruga će prikupljene čepove proda-vati, a novcem od prikupljenih čepova nabavljat će se potrebni lijekovi. Stoga, donesite čep i pomozite svi!

Tea Štajcar, 8.a

Kupnjom modnih narukvica pomažemo drugima

CARITASOVE MODNE NARUKVICE

PODRŽAVAMO PROJEKT UDRUGE OBOLJELIH OD LEUKEMIJE I LIMFOMA

PLASTIČNIM ČEPOVIMA DO SKUPIH LIJEKOVA


32


32

Zelena čistkaZelena je čistka dio globalne akcije

World Clean up 2013. (Očistimo svijet 2013.), s ciljem okupljanja građana i or-ganizacija te uklanjanja što više ilegalno odloženog otpada. Zelena čistka ideja je koja je 2008. god. krenula iz estonske građanske inicijative „Let’s do it!“ . Isto tako, smatra se i najvećim volonterskim projektom u povijesti čovječanstva. Čišćenje okoliša predviđeno je za 20. travnja, ali pošto je to subota, mi smo proveli akciju 19. travnja, u petak.

Skupljanje starog papiraU sklopu projekta Zelene čistke,

svaki je razred u školi skupljao što veću masu starog papira. Ovaj se dio nije odvijao samo toga dana, već i neko-liko dana poslije. Naime, razred koji skupi najviše papira biva nagrađen, a ostali prihod namijenjen je projektu „Želim igralište“. Papir su vagale prof. i knjižničarka Ljiljana Pavlović i prof. njemačkog jezika Marijana Rukavina. Nakon određenog roka, masa papira svakog razreda je zbrajana te je školom išla obavijest. Pobjedu je odnio proš-logodišnji 4.a razred kojeg rezultatom prate 7. b i 8. b razred.

Čistimo, kosimo, štijamo, sadimo…

Radne su akcije, toga dana, podije-ljene u dva termina. Peti i šesti razredi su s radom počeli u 8.00 sati, a sedmi i osmi u 10.00 sati. No, ni taj dan nije bio bez nastave, već smo morali nositi predmete predviđene za treći i četvrti sat. Svaki je razred s jednim od pro-fesora ili profe-sorica uređivao jedan dio školske okoline. Jedni su bili zaposleni u školskom vrtu, jedni u kompo-stu, a ostali u voćnjaku ili na igralištu. Poslovi su završili u 12.00 sati kad smo se uputili na zasluženu užinu, a potom na preostala dva školska sata. Zapravo, svi

se nadamo da smo tim danom barem malo pridonijeli svijetu i okolišu te uspjeli učiniti svoj okrug ljepšim.

Sanja Ranić, 8.c

Projekt Zelena čistka

AKCIJSKI PETAK

… e, e-na. i Kreativno rješenje

Sakupljanje starog papira

Učenici 7.b

Zeleni potpis

Džepna izdanja knjiga postaju sve važn . Nisu skupa, ali nažalost ne uvijek u pogodnom uvezu za knjižnicu. S proizvodima filmolux H 200 i filmomatt H 200 nudimo brz i jednostavan na in kako da produžimo životni vijek takvih knjiga bez velikog troška.

ilmolux H 200 i filmomatt H 200 štite i ja aju papirne korice. Mogu se primjeniti s vanjske strane korica trakom filmolux 609 ili filmolux 610 na hrbatu knjige. Drugi na in, koji mi preporu ujemo, je da pri vrstite filmolux / filmomatt H 200 s unutarnje strane korica, zatim trakom filmoplast P 90 ili filmoplast SH poja ate spoj knjige i korica i onda zaštitite cijelu knjigu jedn m od naših folija za zaštitu. Ovaj na in sprije ava razdvajanje korica i osigurava dugotrajan proizvod.

Upute za upotrebu: Poja avanje papirnih korica

ZABAVNJAČE

3333

Sastojci:1 kg svježe očišćene

dobre volje700 g strpljenja

300 g mašteDvosjed/trosjed/

fotelja Olovka i papir

Knjiga

Priprema:Dobru volju, strplje-

nje i maštu dobro izmiješajte i stavite u dvosjed/trosjed/

fotelju.Na kraju dodajte knjigu po izboru i

uživajte!Dobar tek!

Knjižničarka Ljiljana Pavlović

HRVATSKI OLIMPIJSKI DAN

Nekim knjigama nema pomoći

NEOBIČAN VOZAČ ILI PAS SA SKRIVENIM TALENTOM

foto Anita Gelo, 8.a

RECEPT ZA KVALITETNO

ČITANJE KNJIGA

RECEPT ZA OČUVANJE KNJIGA- knjigu iz školske knjižnice pospremiti u torbu s čvrstom

odlukom da torba ne služi kao nogometna lopta- nakon obavljenog ručka, dobro oprati ruke, izvaditi

knjigu iz torbe na svjetlo dana- u slučaju (a to se nažalost događa) da se u knjizi nalaze

neprilične izjave ili tuđi potpisi, jer imena luda nalaze se svuda:-) - pokušajte izbrisati gore navedene

- ako je stranica knjige sklona ispadanju, potražiti pro-zirnu ljepljivu traku i pokušati je popraviti (pomoć još jedne osobe bila bi dobrodošla)

- kada se obave sve gore navedene pripremne radnje, treba PROČITATI KNJIGU

- na kraju knjigu vratiti u knjižnicu u urednom stanju da bi došla u ruke nekom drugom učenikuPridržavate li se ovog recepta, uspjeh neće izostati. Dobar tek!

Knjižničarka Ljiljana Pavlović

ZABAVNJAČE

Sonja i Bik zapravo je romantična komedija, redateljice Vlatke Vorkapić, koja govori o odnosu sela i grada. Redateljica je za fi -nanciranje fi lma čekala više od sedam godina, a po prvi put je pre-mijerno prikazan 21. srpnja 2012. na otvorenju Pula fi lm festivala. Ogroman broj ljudi ga je s oduševljenjem pogledao smijući se do kraja. Tada je u Puli Vlatka Vorkapić zajedno s Elvisom Bošnjakom osvojila Zlatnu arenu za najbolji scenarij. Naime, to je ujedno i prvi dugometražni igrani fi lm V. Vorkapić, a domaći kritičari kažu da je, isto tako brzo, kompetentno režiran i nerijetko zabavan.

Radnja fi lma se odvijala u Zagrebu i Dalmatinskoj zagori, a sama redateljica govori kako su završni kadrovi snimljeni u mjestu Radošić kraj Trogira, tijekom tradicionalne bikijade i olimpijade seoskih sportova. Glavni likovi su dvoje vršnjaka u kasnima dva-desetima: Sonja (Judita Franković) koja živi boemskim životom, vegetarijanka je i bori se za zaštitu životinja, točnije bikova i Ante (Goran Bogdan), sin čovjeka koji organizira bikijade i trgovac policama osiguranja. Sonja vlasnike bikova smatra bezdušnicima jer ih tjeraju da se bore, a tolika je braniteljica životinja da je svoga mačka dala kastrirati.

Priprema:Maslac, šećer i med izmiješati, dodati jaje i zobene pahuljice. U brašno dodati prašak za pecivo i sol.Naizmjence dodati jabuke s cimetom, brašno, bademe, orahe ili lješnjake i grožđice. Izmiješati da se sve dobro poveže, žličicom grabiti i stavljati na papir za pečenje. Peći 15 - 20 minuta u zagrijanoj pećnici na 180°C.

Mmmmm njami!!!!I. C.-A.ZDRAVI ZOBENI KOLAČIĆI

Sastojci:155 g brašna55 g šećera150 g ribanih jabuka,100 g zobenih pahuljica,1 jaje,50 g maslaca,50 g meda

120 g sjeckanih oraha, badema ili lješnjaka,60 g grožđica,1 žličica praška za pecivo,1 žličica cimeta,pola žličice soli

U kinu s kokicama

NOVI HRVATSKI HIT FILM „SONJA I BIK“

Film započinje na granici između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prikazom kada Stipe (Dejan Aćimović) prevozi bika na natjecanje, odnosno borbu bikova u Dalmatinskoj zagori. No, zbog neispravnosti papira hrvatska carina ne propušta bika, a Stipe to rješava puštanjem bika da sam prijeđe granicu, malo dalje od carinske postaje. U to vrijeme na televiziji se prikazuje priča o borbi bikova koju osuđuje Udruga za zaštitu životinja, a predvodi ih aktivistica Sonja. Na drugoj strani, organizatori borbe i vlasnici bikova su zgro-ženi takvim odnosom pa pada oklada da se Sonja neće usuditi približiti biku. Zadatak, da je dovede u Dalmatinsku zagoru, pripadne simpatičnom Anti. Tu zapravo i nastaje vrhunac fi lma kada Ante Sonji, da bi pošla s njim, pjeva ojkavicu pred cijelim susjedstvom. Pored humora, u fi lmu stoji i važna poruka jer da se sve to s bikovima nije dogodilo, Sonja i Ante se nikad ne bi upoznali, a kamoli zaljubili.

Film je, zapravo, još od prošle godine u kinima, a najavljuje se i na malim ekranima, tako da svi oni koji ga nisu gledali, a žele, uskoro će imati i tu priliku.

Sanja Ranić, 8.c

Maxi suknje - ne kažem da kratke minice više nisu in, no za ljeto i proljeće, a ako nađete i neku deblju, maxi suknje su top stvar! Što je duža i lepršavija – to bolje!

Roskasti i vinski tonovi – ove godine u svim dućanima možeš naći sve odjevne predmete u ovim bojama. Najza-bavnija je stvar kombinirati ih zajedno – npr. majica u blagoj boji tzv. prašnjave ruže, a hlače tamna nijansa bordo boje.

Veliki omotani šalovi – ovo je trend koji će vas spasiti ovih zimskih dana! Mnogi su šalove izbjegavali, no oni su ove godine veći nego ikad – debeli šal u što ljepšem uzorku te koliko neuredno ga znate omotati, jedne su od najbitnijih stvari ove zime.

Beanie kape – možda im iz imena ne znate iščitati izgled, no ove su kape obične kape koje su se oduvijek nosile, a posebno u devedesetima, no mnoge imaju zabavni preokret – velike natpise sprijeda te zanimljive uzorke i boje.

Kratki topovi – ovaj je look pomalo riskantan jer možeš izgledati stilizirano i otmjeno, ali i ne moraš. Za školu i ostale pristojnije ustanove odjeni ih s visoko strukiranim hlačama i suknjama te ostavi samo malo kože trbuha da viri van.

Karirani uzorak – ovaj se uzorak uvijek nosi, no ove je godine još veći nego prije. Javlja se na klasičnim komadima poput suknji i košulja, no ove ćeš ih godine naći i na gume-nim čizmama te kapama i jaknama.

Tea Harčević, 8.b

ZABAVNJAČE

3535

Svake godine skoro svaka djevojka ne zna što odjenuti jer se pita što je i što nije mo-derno, no kao i svake godine, ja vam i ove donosim najjednostavnije i najprihvatljivi-je modne trendove godine. Uživajte!

MODNI TRENDOVI

beanie kapa

karirani uzorakkratki topovi

veliki šal

maxi suknje

ZABAVNJAČE

3636

1. Kad vidiš da tvoji prijatelji/prijeteljice igraju nogomet/odbojku, ti:

a) gledaš sa strane b) pridružiš im sec) prođeš pored njih

2. Kad izlaziš van s prijateljima, najčešće oblačiš:

a) ti ne izlaziš van i cijeli dan si u pidžami

b) (dečki) odijelo, (djevojke) suknju i košulju

c) trenirku i tenisice

3. U tvojoj kući na TV-u je najčešće:

a) Euro sportb) Dnevnikc) CMC

4. Najdraži školski predmet ti je:

a) likovna kulturab) tjelesna kulturac) matematika

5. Od izvannastavnih aktivnosti, uključen si u:

a) ni jednub) prometnuc) sportsku

KVIZ JESI LI SPORTSKI TIP?

ODGOVORI:1. a) 1, b) 2, c) 32. a) 1, b) 2, c) 33. a) 3, b) 1, c) 24. a) 2, b) 3, c) 15. a) 1, b) 2, c) 3

1

2

3

4

5

6

1. Polako ide svima je drag, za sobom ostavlja srebrni trag.2. Ako izgovoriš moje ime više me ne e biti.3. Od nje uzimaš, a ona sve ve a.4. Što ga više ima, to ga manje vidiš.5. Imam oka tri, al' ni jedno ne vidi. Ali moje o i mnogo zna e za pješake i voza e.6. Svi što je vole svi je tuku udaraju nogom i bacaju iz ruku.RJEŠENJE: Dugokraka, dugovrata, a plosnate glave, gledam kao s prvog kata ima li gdje trave.

Anita Gelo, 8.a

Od 5 do 8 – POKRENI SE!Ti voliš sport samo bodreći druge u njemu! Od tvog sportskog duha snažniji je onaj umjetnički!Od 10 do 12 – TI SI LEŽERAN TIP!Uključuješ se u sportske aktivnosti samo ako moraš. Ne bi ti bilo naodmet pojačati tempo!Od 13 do 15 – BRAVO! TI SI STVARNO SPORTSKI TIP!Tvoj je život sinonim za sport! Rado se uključuješ u sve sportske aktivnosti, vrlo si uspješan!

Mislav Malović, 8.a

ZABAVNJAČE

3737

Anita Gelo, 8.a

NAJBOLJE ISPRIKE ZA KAŠNJENJE U ŠKOLU:

Roditelji su izgubili ključeve mog kaveza.Nisam zakasnio/la - svi su stigli prerano.

Prejako sam stisnula zubnu pastu pa sam ju cijelo jutro morao/la vraćati natrag u tubu.

Ujutro je bila magla pa sam se izgubio/la.

Moja mlađa sestra me zaključala u WC.

Sanjao/la sam da sam najbolji/a u razredu pa nisam htio/la prekidati san i zamarati se ustajanjem.

M A K A K X L K S H ON O S O R O G E L O R QZ Ž Z R I M B O O M PM I E N S A N P K I A AI R C J Ž R L A A G K TJ A Z A V A C R N U O KA F B V C T D G A N AP A Z A M O R A C N J KS L A V U J T I G A R OG E P A R D U P I N P KJ E L E N Z E B R A O OG U S K A J E Ž S S P Š

ŽIVO

TINJSKA

OSM

OSM

JERK

APron

ai30životin

ja

NAJGORE ISPRIKE ZA KAŠNJENJE U ŠKOLU:Autobus kojim idem u školu zadržali su naoružani pljačkaši.

Ugrizla me zmija.

Uhvatila me kratkotrajna amnezija i nisam se mogao/la sjetiti puta do škole.

Prvo mi se nije dalo ići u školu, ali sam se na kraju predomislio/la.

Izgubio/la sam ruksak s knjigama.

Mačka mi je ugasila budilicu.

ZABAVNJAČE

38

A N A N A S A M J L

M N E Ž D P A R U E

M A I D E Z N K A A

Š R N R U K I V Č C

L LJ K D A D P A N I

A A I M A T U D A L

M NJ V V R R K NJ R E

A Š I A A V I E A R

I I J D LJ E K N N A

E V A N A N I L A M

KIVIDINJAMALINAKUPINAMARELICANARANČAŠLJIVANARMAK

MRKVAVIŠNJAKELJNEKTARINAMANDARINA RIŽAANANASŠLAMALUKDUNJAREPA

DUDNANARiješiš li ovu osmosmjerku zdravih namjernica

kako treba, dobit ćeš rečenicu vezanu za pravilnu prehranu.

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ !

Sanja Ranić, 8.c

RasprodajaUčiteljica: „Kupujem, kupuješ, kupuje, kupujemo, kupujete, kupuju... Ivice, reci mi koje je to vrijeme!“ Ivica: „Vrijeme rasprodaje!“

Ivica kasni u školuZakasnio Perica u školu i pita njega učiteljica: „Zašto si, Perice, zakasnio u školu?“Perica odgovara: „ Jer na tabli piše: Uspori, škola.“

Veliko slovo Pita učiteljica Ivicu: „Kada pišemo veli-ko slovo?“Ivica odgovori: „ Kada je netko kratko-vidan.“

KalkulatorZašto je kalkulator najbolji čovjekov prijatelj?Zato što na njega uvijek možeš računati.

KatastrofaSjedne učiteljica slučajno na Ivičine naočale: „Jao, Ivice, oprosti. Slučajno sam sjela…“„Nema veze, učiteljice, nagledale su se one i većih katastrofa!“

TočakKako je riječ „točak“ dobila ime?Chuck Norris je radio kolutove, a ljudi su uokolo navijali i vikali: „To, Chuck! To, Chuck!“

BankomatUlazi tip prvi put u teretanu i pita trenera:„Na koju spravu da idem da bih privukao žene?“Trener odgovara: „Imaš tu ispred bankomat.“

Sanja Ranić, 8.c

Vratio se Perica sav sretan iz škole:- „Mama, mama, dobio sam jedinicu iz matematike. Jupiii!“- „Pa kako se možeš radovati, klipane jedan?“- „A kako ne bih mogao? Drugi nisu ništa dobili!“

Učitelj objašnjava vrste glagola na kraju upita Muju: -„Kakav je glagol kihnuti?“Mujo:-„Zarazni.“

Dječak radosno viče:-„Mama! Mama! Znam pisati!“-„Što si napisao, sunce mamino?“-„Otkud znam, kada ne znam čitati!“

Anita Gelo, 8.a

VICEVI

OŠ Dragutina Tadijanovića Petrinja i ravnateljica Ruža Novaković objavljuju

NATJEČAJ

Za učenike osmih razreda matične škole za izradu grafi ta koji bi tematski odgovarao geslu njihove generacije 2013./2014., a ostao bi kao trajna uspomena na tu generaciju. Grafi t će učenici imati

priliku i oslikati na dijelu školske zgrade, lijevo od glavnog ulaza u školu, a ispred parkirnih mjesta.

Pristigle prijedloge i skice grafi ta mogu dostaviti samo učenici 8.a, b i c razreda matične škole ravnateljici do 31. ožujka 2014. godine u zatvorenoj omotnici s imenom i prezimenom autora. Prijedloge će ocijeniti izborno povjerenstvo u sastavu: Ruža Novaković, Marijeta Rimay, Daniela Licitar, Mato Andrić i Zoran Krnjaić. S oslikavanjem grafi ta učenici će započeti u svibnju 2014. god. Sav potreban materijal za oslikavanje grafi ta osigurat će škola.

RavnateljicaRuža Novaković

U Petrinji 13. siječnja 2014.

Slap (OŠ - LiDraNo 2014.)

Education

Transcript of Slap (OŠ - LiDraNo 2014.)