SkriptaV1

8/20/2019 SkriptaV1

http://slidepdf.com/reader/full/skriptav1 1/10

Odgovori na ispitna pitanja iz predmeta Materijali II (I Parcijala)(Koristiti na vlastitu odgovornost. Ne preuzimamo nikakvu odgovornst za bilo kakvu pogrešku nastalu korištenjem ove skripte. Namjere su nam bile čiste – da pomognemo studentima pri rezimiranju gradiva. Ova skripta definitivno ne možezamijeniti pravu skriptu profesora Pašia i toplo preporučujemo da se držite te skripte!

"! #e$anička ispitivanja su kvantitativna ispitivanja me$anički$ osobina materijala (kao što su%

čvrstoa& tvrdoa& žilavost& zamor i puzanje!& tj. ispitivanje kojim se utvr'uju brojne vrijednostineki$ me$anički$ osobina (npr. tvrdoa od ) *+,!.

Pored toga što se koriste za utvr'ivanje osobina prilikom proizvodnje ili nabavke& koriste se i u svr$uutvr'ivanja načina upotrebe i odgovornosti koja nastaje usljed ne-jelis$odne (neprimjerene! upotrebe.

! /rše se zbog...vidi pitanje "

0aktori o kojima treba voditi računa su%◦ vrsta naprezanja (zatezanje& pritisak& savijanje& smi-anje& uvijanje i nji$ove kombina-ije!◦ način dejstva sile (statičko& dinamičko!◦

temperatura ispitivanja (niske ili povišene!◦ vrijeme trajanja ispitivanja

1! +azarajuim ispitivanjima se utvr'uju me$aničke& te$nološke i ostale osobine materijala.

2spitivanjima bez razaranja otkriva prosustvo grešaka (površinski$& untrašnji$!.

3! Nerazarajua ispitivanja su ona prilikom koji$ ne dolazi do uništenja ispitivanog materijala.

Njima se utvr'uje se prisustvo grešaka (povrinški$ i unutrašnji$!& jer one narušavaju kontinuitetmaterijala& smanjuju korisni presjek i djeluju kao kon-ntratori napona.

Najčeše metode ovakvog ispitivanja su%◦ vizualno – prisustvo površinski$ grešaka& odstupanje od oblika i dimenzija◦ ultrazvukom – prisustvo untrašnji$ grešaka◦ radiografsko – prisustvo untrašnji$ grešaka◦ magnetno – prisustvo površinski$ i untrašnji$ grešaka◦ penetrantima – prisustvo površinski$ grešaka

! #etalografska ispitivanja su ispitivanja strukturne gra'e materijala& prvenstveno metala.

/rše se tako da se metal koji se ispituje isiječe na odgovarajuu veličinu& zatim se ispolira površinakoja e se ispitivati. Nakon toga se na tu površinu nanese kiselina koja nagriza materijal i nakon toga seupotrebom mikroskopa mjere odre'ene osobine vezane za strukturnu gra'u (veličina kristalni$ zrna&količina i vrste uključaka& izlučevina i sl.!.

Koriste se za odre'ivanje količine pojedini$ komponenti u leguri& a u -ilju predvi'anja me$anički$osobina materijala.

8/20/2019 SkriptaV1


4! Neke metode%◦ sa razaranjem%▪ ispitivanje zatezanjem▪ ispitivanje na pritisak ▪ ispitivanje tvrdoe▪ ispitivanje žilavosti

◦ bez razaranja...vidi pitanje 3

5! 6rani-a razvlačenja (+ v! je napon koji izaziva granična sila (0v! na jedini-u površine početnog presjeka epruvete (7)!& a granična sila je sila pri čijoj maloj promjeni vrijednosti dolazi doznatno vei$ promjena dužine nego do tada.

Kod izrazito plastični$ materijala& na grafiku napon8izduženje& mogue je uočiti pad napona uodre'enom trenutku (dok izduženje i dalje raste!& neposredno iza *ookovog prav-a. /rijednost napona pri kome se dešava taj pad predstavlja grani-u razvlačenja (+ v!.

9! 7:2K; 9 – 7lika *ookovog dijagrama izrazito plastičnog materijala

• 6rani-a propor-ionalnosti (+ P! – najvei napon pri kome još postoji propor-ionalnost izme'unapona i jediničnog izduženja (tj. napon do kojeg važi *ookov zakon!

• 6rani-a elastičnosti (+ <! – granični napon do kojeg ne nastaju nikakve trajne (tj. plastične!deforma-ije

• 6ornja grani-a tečenja (+ /6! – najvei napon prije prvog opadanja sile uz istovremeni porastizduženja

• =onja grani-a tečenja (+ /=! – najmanji napon u području tečenja& nakon kojeg nastavljanormalan porast sile

• 6rani-a izdržljivosti ( zatezna ili pritisna čvrstoa! (+ #! – maksimalni napon koji materijal može

podnijeti prije nego do'e do loma ili kidanja• 6rani-a kidanja (loma! (+ K ! – napon zabilježen prilikom loma (kidanja! materijala• #odul elastičnosti (<! – odnos napona i jediničnog izduženja u području elastičnosti (< > ?@A!

B! 7:2K; B – 7lika *ookovog dijagrama izrazito plastičnog materijala C te$nička grani-arazvlačenja

• De$nička grani-a razvlačenja (+ ).! – napon pri kojem trajno plastično izduženje iznosi ).E prvobitne dužine& a grafički se odre'uje tako što%

◦ povučemo prava- paralelan sa *ookovim na odstojanju ).E mjerne dužine na F8osi

◦ G8koordinata presjeka povučenog prav-a i krive napon8jedinično izduženje predstavljatraženu te$ničku grani-u razvlačenja

• #odul elastičnosti (<! – odnos napona i jediničnog izduženja u području elastičnosti& a odre'ujese%

◦ grafički – izmjerimo ugao nagiba *ookovg prav-a na dijagramu napon8jedinično izduženjei izračunamo tangens tog ugla& rezultat koji smo dobili je modul elastičnosti izražen u #Pa(ukoliko je na F8osi jedinično izduženje& ne koristiti za slučaj kada je na F8osi pro-entualnoizduženje!

8/20/2019 SkriptaV1


◦ računski – izaberemo proizvoljnu tačku na *ookovom prav-u i podijelimo vrijednost njeneG8koordinate (napon!& sa vrijednošu F8koordinate (jedinično izduženje! (< > ?@A!

")! 7:2K; ") – =ijagrami plastičnog i krtog materijala isti$ modula elastičnosti

""! Pokazatelji čvrstoe pri ispitivanju zatezanjem su isti kao u pitanju 9& samo što se za grani-uizdržljivosti koristi još i naziv zatezna čvtstoa.

Pokazatelji čvrstoe služe kao osnovne veličine na osnovu koji$ vršimo dimenzionisanje mašinski$elemenata. Pri tome posebnu ulogi ima grani-a tečenja& kao najčeše korišteni parametar.

"! Normalni naponi su naponi u materijalu čiji je prava- okomit na ravan presjeka. Havljaju se kadgod je neki element izložen zatezanju ili pritisku& npr. potporni stubovi& podloške (pritisak! ilizategnuta užad& visee konstruk-ije (zatezanje!.

Dangen-ijalni naponi su naponi u materijalu čiji prava- leži u ravni presjeka. Havaljaju se kada se

element izlaže smi-anju& tj. kada na njega djeluju sile suprotni$ prava-a izme'u koji$ postoji izvjestanrazmak& npr. zakovi-e& limovi prilikom nji$ovog prosije-anja (ili probijanja!.

"1! 7:2K; "1 – 7lika *ookovog dijagrama za tri temperature

Porastom temperature dolazi do pada čvrstoe& tj. grani-e razvlačenja& zatezne čvrstoe i modulaelastičnosti& a porasta plastičnosti i žilavosti& tj. pro-entualnog izduženja i kontrak-ije poprečnog presjeka (kod zatezanja! i pro-entualnog skraenja i raširenja poprečnog presjeka (kod pritiska!.

"3! /idi pitanje "1

"! Prirodna grani-a razvlačenja je grani-a razvlačenja definisana kao u pitanju 5. Posjeduju jesamo plastični materijali.

De$nička grani-a razvlačenja je definisana u pitanju B& a mogu je posjedovati kako plastični& tako i krtimaterijali.

"4! Ia te$ničku grani-u razvlačenja vidi pitanja B i ".

"5! Ia modul elastičnosti vidi pitanje B.#odul elastičnosti je mjera otpornosti materijala prema deformisanju u području elastičnosti& odnosnomjera krutosti materijala. 0iktivno& to je napon potreban da se dužina epruvete dvostruko uvea(kažemo fiktivno – jer *ookov zakon ne vrijedi za plastične deforma-ije& a dvostruko uveanje dužineveine materijala ne može biti čisto elastično!.

#odul elastičnosti je veličina koja je vezana samo za jačinu atomski$ veza& tj. metali sa jačimatomskim vezama imaju vee vrijednosti modula elastičnosti.

8/20/2019 SkriptaV1


"9! /idi pitanja B i "5.

"B! Jvrstoa čelika je napon potreban da se odre'eni čelik pokida (slomi!. 6rafički& to je naponnajviše tačke grafika.

Ia modul elastičnosti vidi pitanja B i "5.

)! #odul klizanja je mjera otpora materijala prema uvijanju u području elastičnosti. =efiniše sekao odnos napona smi-anja i ugla smi-anja u području elastičnosti. (6 > @L!

/eza modula klizanja i modula elastičnosti data je preko Poasonovog koefi-ijenta%

6 > <@(M C "!

"! Jvrstou možemo poveati na više načina& a neki od nji$ su%◦ rastvarajue ojačavanje (ojačavanje čvrstim rastvorom!◦ ojačavanje grani-ama zrna (usitnjavanjem zrna!◦ ojačavnje sekundarnim fazama (pre-ipita-iono!◦ ojačavanje disloka-ijama ($ladnom plastičnom deforma-ijom!◦ ojačavanje usljed transforma-ija

Kako je modul elastičnosti u direktnoj vezi sa me'uatomskim vezama& vee promjene se mogu postiisamo uz značajnu promjenu $emijskog sastava materijala.

! <lektrični tenzometri su električni ure'aji za mjerenje deforma-ija.

Koriste se za mjerenje mali$ deforma-ija koje se ne mogu registrovati drugim ure'ajima.

Osnovni dio električnog tenzometra je tanka ži-a koja se prilijepi za epruvetu ili dio konstruk-ije čijudeforma-iju mjerimo. Pod dejstvom sile& tijelo se deformiše& a sa njim i prilijepljena ži-a. Ibog promjene dimenzija ži-e (dužine i poprečnog presjeka!& dolazi do poveanja otpora koje registurujeodgovarajua elektronika. 2z promjene otpora& deforma-ija se izračuna formulom%

A>"@K +@+

Koriste se pri mjerenju deforma-ija na gotovim konstruk-ijama i toliko su rašireni da su potisnuliostale tipove tenzometara. #jerne trake (jedna vrsta električni$ tenzometara! koriste se i kao osjetljivielementQ u raznovrsnim instrumentima& čime se me$aničke osobine jednostavno mjere električnim putem.

1! /idi pitanje .

3!Na

! 2spitivanjem na savijanje mogu se utvrditi sijedee osobine (isključivo krti$! materijala%◦ savojna čvrstoa (+ bm! – količnik maskimalnog momenta savijanja (kojim se djeluje na

epruvetu! i otpornog momenta (kojeg karakteriše poprečni presjek epruvete! + bm > #smaF@R&gdje je%

8/20/2019 SkriptaV1


▪ #smaF – maksimalni moment savijanja SNmT

▪ R – otporni moment Smm1T

◦ ugib pri prelomu (U! – maksimalni ugib (ugib postignut u trenutku loma!

◦ krutost (K ,! – dopunski pokazatelj pri savijanju& a odre'uje se izrazom% K , > + bm@f =@1)S#PaT& gdje je%▪ = – prečnik epruvete SmmT

▪ f – ugib SmmT◦ faktor savijanja (K 7! – količnik savojne i zatezne čvrstoe& i predstavlja dopunski pokazatelj

svojstva materijala& a računa se izrazom% K 7 > + bm@+ #

2spitivanjem na savijanje plastični$ materijala nee doi do loma epruvete tako da se pret$odne osobinene mogu odrediti& ali se zato odre'uju%

◦ te$nička grani-a tečenja pri savijanju – odre'uje se izrazom% + be* > #7).@R& gdje je%

▪ #7). – moment savijanja u trenutku dostizanja trajni$ deforma-ija ).E SNmT

▪ R – otporni moment Smm1T

◦ vrijednost ugiba (f ).! – odre'uje se izrazom% f ). > 27 V@4$& gdje je%

▪ 27 – razmak izme'u oslona-a SmmT▪ V – pro-entualno izduženje spoljni$ vlakana▪ $ – visina epruvete SmmT

4! O tome šta je savojna čvrstoa vidi pitanje .

#ože se rei da savojna čvrstoa zavisi od zatezne i pritisne čvrstoe materijala& s obzirom da se prilikom optereenja& vanjska vlakna istežu& a unutrašnja pritišu. Dako& ukoliko je zatezna čvrstoavelika& može se očekivati i velika savojna čvrstoa (sve ovo se odnosi na krte materijale& jer samo kodnji$ ima smisla mjerenje savojne čvrstoe!.

5! De$nološko ispitivanje savijanjem je ispitivanje u kojem se prvjerava da li je neki element&zavar i sl. dovoljno dobar& tj. da li e doi do njegovog loma.

2zvodi se tako što se uzme uzorak iz konstruk-ije koji treba zavariti& re-imo zavar& i taj se dio savije za"9) stepeni& pa ako ne do'e do loma& zavar je dobar.

Provodi se na mjestima gdje je dovoljno utvrditi da li e element izdržati uslove eksploata-ije ili edoi do loma& kada ne postoji potreba utvr'ivanja brojčani$ vrijednosti me$anički$ osobina togelementa.

/rši se zato što postoji potreba za bar nekom vrstom kontrole proizvoda& a koja uz to mora biti brza iefikansa (u postrojenjima za masovnu proizvodnju& bilo bi jako komplikovano sve elemente koje trebatestirati& montirati na mašinu za testiranje savijanjem& a zatim mijeriti osobine ti$ elemenata!.

9! 2spitivanjem materijala udarnim optereenjem na savijanje (tj. ispitivanjem udarom! pro-jenjujese krtost materijala& tj. energija loma (tj. udarna žilavost!& odnosno utvr'uju se energija nastankai energija širenja pukotine. Ovim ispitivanjem se tako'er može utvrditi prag krtosti materijala&tj. tranzitna temperatura.

7:2K; 9 – 7ki-a postupka udarnog ispitivanja na savijanje

8/20/2019 SkriptaV1


B! Wkupna energija loma pri ispitivanju zatezanjem je energija (rad! potreban da se materijalslomi. 2zračunava se kao površina ispod grafika sila8izduženje& a izračunava se po formuli < >integral 0 d(l!. Kada se izraz podijeli sa ;l) (tj. zapreminom epruvete! dobije se energija po jedini-i volumena& koja je potrebna da do'e do loma.

Ova energija se sastoji od energije plastične deforma-ije i energije elastične deforma-ije.

1)! /idi pitanje "1.

1"! 2spitivanje udarne žilavosti je ustvari ispitivanje udarom& a vrši u -ilju odre'ivanja plastični$svojstava materijala. /idi pitanje 9.

1! <nergija loma pri ispitivanju udarom je rad koji se izvrši da se epruveta slomi.

7astoji se od energije elastične deforma-ije (energije ini-ija-ije pukotine& tj. energije potrebne danastane pukotina u materijalu! i od energije plastične deforma-ije (energije propaga-ije pukotine& tj.

energije potrebne da se pukotina proširi i do'e do loma!.Wtvr'uje se ispitivanjem udarom& pri čemu se prati zavisnost sile udara od ugiba& pri čemu površinaispod dobijenog grafika predstavlja energiju loma. =io te površine lijevo od tačke najvee sile predstavlja energiju ini-ija-ije& dok dio površine desno od nje predstavlja energiju propaga-ije.

<nergija loma zavisi od%◦ materijala koji se ispituje%▪ $emijskog sastava▪ tipa kristalne rešetke

◦ uslova ispitivanja%▪ temperature ispitivanja▪ karaktera naponskog stanja▪ brzine nanošenja optereenja▪ uti-aja sredine

11! /idi pitanje 1.

7:2K; 1 – 7ki-a dijagrama sila udara8ugib kor drtog i plastičnog materijala

13! /idi pitanje 1.

1! 7:2K; 1 – 7lika dijagrama energija loma8temperatura. Wgljični čeli-i imaju naglašenutranzitnu temperaturu& dok je ne$r'ajui čeli-i nemaju.

14! /idi pitanje 1.

15! /idi pitanje 1.

8/20/2019 SkriptaV1


19! Koefi-ijent podobnosti materijala za primjenu na niskim temperaturama se definiše kao odnos%nD > (De – Dk !@Dk & gdje je%◦ De – najinža temperatura eksploata-ije◦ Dk – kritična temperatura prelaska u krto stanje (tranzitna temperatura!

Iavisi od najniže temperature ekFploata-ije i tranzitne temperature.

1B! Dranzitna temperatura je temperatura pri kojoj materijal prelazi is plastičnog u krti lom.

Iavisi od više faktora kao što su%◦ $emijski sastav◦ mikrostruktura◦ veličina metalnog zrna◦ $rapavost povrpine◦ oblik epruvete◦ dubina zareza◦ brzina deforma-ije

3)! /idi pitanje 1B.

Postoji osnovni$ kriterija na osnovu koji$ se definiše tranzitna temperatura%

◦ D" – prelazna temperatura potpune plastičnosti (temperatura na kojo se potpuno plastčnilom prvi put transformiše u mješviti lom!

◦ D – prelazna temperatrura )E plastični )E krti lom (temperatura na kojoj u ukupnomlomu ima isto plastičnog i krtog loma – odre'uje se na osnovu izgleda površine loma!

◦ D1 – prelazna temperatura )E apsorbovane energije (temperatura na kojoj je apsorbovanaenergija jednaka algebarskoj sredini izme'u energije gornjeg i donjeg praga!

◦ D3 – prelazna temperatura )H (temperatura na kojoj apsorbovana energija iznosi )H!

◦ D – prelazna temperatura nulte plastičnosti (temperatura na kojoj se mješoviti lom prvi puttransformiše u potpuno krti lom!

Od navedeni$ kriterija& D"& D i D spadaju u fraktografske kriterije& a D1 i D3 u energetske kriterijetranzitne temperature.

3"! Xarpijevom metodom se odre'uje energija udara& tj. udarna žilavost. 7a instrumentiziranogXarpijevog klatna mogu se ustanoviti (slika 9 u novoj skripti& strana "53& slika 9& strana "5 ustaroj skripti!%

◦ 0G – dinamička sila napona tečenja (odre'uje se na mjestu gdje dolazi do zakrivljnenja nadijagramu – vidi sliku!

◦ 0maF – maksimalna sila na krivoj sila8vrijeme (vidi sliku!

◦ 0f – sila ini-iranja pukotine (odre'uje se kao sila na presjeku glatke krive i strmoopadajueg dijela krive – vidi sliku!

8/20/2019 SkriptaV1


◦ 0a – sila pri kojoj se zaustavlja brzi ras pukotine (tačka u podnožju linije brzog pada sile nadesnoj strani slike – vidi sliku!

3! Dvrdoa je otpornost tijela prema prodiranju drugog& tvr'eg tijela& u njegovu površinu.

Po motedi +o-kYell – *+, ispituje se tako što se na tijelo djeluje dijamantskim konusom (čiji je vr$

pod uglom ") stepeni! odre'enom silom 0)& koja uklanja površinske nečistoe i $rapavost. Iatim sedodaje sila 0" kojom se vrši deforma-ija ispitivanog tijela& a zatim se dejstvo ove sile otklanja (pričemu se materijal djelomično vraa ka početnom obliku!. Nakon ovoga& mjeri se dubina otiska ($!& i naosnovu nje se računa tvrdoa izrazom% *+, > "1) – $@).))

31! 2spitivanje tvrdoe čelika se vrši kada je potrebno znati da li je odre'eni čelik dovoljno tvrd da podnese uslove eksploata-ije (npr. površinsko prodiranje drugi$ tijela& $abanje i sl.!.

Ia izrazito tvrde čelike koriste se dvije metode%

◦ +o-kYell metoda (sa dijamantskim konusom – *+,!& za ovo vidi pitanje 3.

◦ /ikers metoda – sa dijamantskim utiskivačem u obliku pravilne četverostrane piramide pravi se otisak. #jere se dijagonale tog otiska i pronalazi nji$ova aritmetička sredina. Iatimse primjenom odgovarajueg izraza ili tabli-a dolazi do tvrdoe */ (*/ se definiše kaokoličnik sile utiskivanja i površine otiska – stvarne veličine otiska& a ne površine tlo-rtaotiska!

33! /idi pitanje 31.

3! 7uštinska razlika je u tome što se metodom Zrinell indirektno (preko sile utiskivanja i površine

otiska! izračunava tvrdoa& dok se +o-kYell metodom direktno (preko dubine otiska! mjeritvrdoa. Zrinell metoda daje veu tačnost ispitivanja& ali je zato dosta složenija i ne može sekoristiti za izrazito tvrde materijale (zbog geometrije utiskivača koji se koristi u Zrinell metodi!.

Dvrdou metala mjerimo...vidi pitanje 31.

34! #ikrotvrdoa je tvrdoa vrlo mali$ ili tanki$ dijelova (može se odnositi i na tvrdoumikrokonstituenata& pojedini$ kristalni$ zrna ili uključaka!.

2spitivanje mikrotvrdoe služi za ispitivanje mali$ ili tanki$ dijelova koji ne bi podnijeli visoke sile (pase vrši vrlo malim silama ).)"N 8 N!

Postoji više metoda odre'ivanja mikrotvrdoe%◦ mikrotvrdoa po /ikersu (/i-kers!◦ mikrotvrdoa po Knupu (Knoop!◦ mikrotvrdoa po 6rozdinskom

35! /idi pitanje 34.

8/20/2019 SkriptaV1


39! =inamičko optereenje se odnosi na me$aničko optereenje čiji se intenzitet u vremenumijenja.

#ože da se javi u obliku%◦ jednosmjerno promjenljivog napona (zatezanje ili pritisak!◦ naizmjenično promjenljivog napona (simetrično i nesimetrično!

Drajna dinamička čvrstoa je najvei napon koji materijal može izdržati bez loma i pri neograničenom broju promjena optereenja i može se odrediti ispitivanjem zamaranjem.

3B! 7:2K; 3B – 7lika tipičnog dinamičkog (promjenljivog! periodičnog optereenja – slika " unovoj skripti& strana "95& slika " u staroj skripti& strana "4B

7ve karakteristične veličine optereenja i napona su prikazane iznad slike& na sli-i i ispod slike.

)! /idi pitanje 3B.

Ovim ispitivanjem se utvr'uju%◦ vremenska dinamička čvrstoa (? N! – to je napon koji se sastoji od srednjeg napona ?7+ i

najvee amplitude napona ?;N pri kojoj e doi do loma epruvete tek nakon N -iklusa (zasvako različito ?7+ postoji odgovarajua vremenska dinamička čvrstoa!

◦ trajna dinamička čvrstoa (?=! – to je napon koji se sastoji od srednjeg napona ?7+ i najveeamplitude napona ?; pri kojoj nee doi do loma epruvete ni pri neograničenom broju-iklusa (za svako različito ? N postoji odgovarajua trajna dinamička čvrstoa!

◦ granični broj -iklusa (N=! – predstavlja najmanji broj -iklusa poslije kojeg ne nastaje lom ni pri neograničenom broju ponavljanja

"! /elerov dijagram je dijagram zavisnosti amplitude napona (uz naznačenje srednjeg napona! i

broja -iklusa N (broja -iklusa nakon kojeg se dešava lom epruvete!. Ovaj dijagram se još nazivai dijagram zamaranja.

7luži za odre'ivanje osobina materijala pri djelovanju vremenski primjenljivog optereenja.

! 7:2K; – 7lika 4 u novoj skripti& strana "B"& slika 4& strana "51 – data su ne ve 3 različitasrednja napona

Dražene defini-ije traži u pitanju ).

1! Opšta jednačina dinamičkog optereenja je% ? > ?7+ plus8minus ?; puta f(t!. Ia defini-iju trajnedinamičke čvrstoe pogledaj pitanje ). Inačenje članova u formuli je%? – trenutno napon?7+ – srednje napon?; – amplitudni naponf(t! – funk-ija koja se periodično mijenja u opsegu ) do "

3! /idi pitanja ) i 1 i sliku u novoj skripti na strani "99& slika u staroj skripti na strani "5)

8/20/2019 SkriptaV1


! /idi pitanje 1 i sliku " odma$ prije slike u pitanju 3

4! /idi pitanje 1 i sliku iz pitanja 3

5! /idi pitanje ). /idi sliku 3 u novoj skripti& strana "B)& slika 3 u staroj skripti& strana "5

9!Na

B!Na

4)!Na

4"!Na

4!Na

41!Na43!Na

4!Na

44!Na

45!Na

49!Na

4B!Na

5)!Na

5"!Na5!Na

51!Na

53!Na

5! =imenzije veličina%

◦ modul elastičnosti – 6Pa (giga paskal!

◦ te$nička grani-a razvlačenja + ). – #Pa (mega paskal!

◦ kontrak-ija presjeka – bezdimenzionalno ili u pro-netima

◦ energija loma – H (džul!

◦ prelazna temperatura – K (kelvin! ili eventualno stepen -elzijusa

◦ vremenska dinamička čvrstoa – #Pa (mega paskal!

◦ trajna dinamička čvrstoa – #Pa (mega paskal!

SkriptaV1

Documents

Transcript of SkriptaV1