1

Program usavršavanja

POMOTEHNIČAR / AMPELOTEHNIČAR

Skripta predavanja

2

SADRŽAJ

1. Pomotehnika i ampelotehnika 32. Zakonska regulativa, normizacija i uvođenje sustava kvalitete 3 2.1. Norme i normizacija 6

2.2. HACCP 7 2.3. Dobra proizvođačka praksa (DAP)/ engleski: 8 Good agriculture practice (GAP) 3. Proizvodnja sadnog materijala voćaka i vinove loze 8 3.1. Podloge za voćke 8 3.2. Tehnike cijepljenja 21 3.3. Mikropropagacija 254. Sustavi uzgojnih oblika i načini održavanja 30 4.1. Izbor uzgojnog oblika za vinovu lozi i rezidba vinograda 30 4.2. Rezidba u zeleno 35 4.3. Pomotehnički radovi u voćnjaku 385. Alati, oprema i strojevi za pomotehniku i ampelotehniku 526. Zaštita na radu i prva pomoć 56 6.1. Osposobljavanje iz zaštite na radu- zaštita na radu; pravilnik o izradi procjene opsanosti radnih mjesta 567. Ekonomski aspekti vezani uz pomotehničke i ampleotehničke mjere 608. Literatura 62

3

1. POMOTEHNIKA I AMPELOTEHNIKA

Pomotehnika

Definicija pomotehnike- radne operacije koje se izvode na voćkama cijele godine, dakle od faze mirovanja voćaka, i tijekom cijele vegetacijske dobiPomotehničke mjere:

• rezidba • povijanje grana• poluprstenovanje• prstenovanje• prorjeda plodova

Ampelotehnika

Mjere koje se provode na lozi cijele godine, dakle od faze mirovanja voćaka, i tijekom cijele vegetacijske dobi

Ampelotehničke mjere su: • rezidba• pljevljenje• pinciranje• zalamanje• vršikanje

2. ZAKONSKA REGULATIVA, NORMIZACIJA I UVOĐENJE SUSTAVA KONTROLE

Zakon o sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja

• uređuje proizvodnju, stavljanje na tržište i uvoz poljoprivrednoga repro-dukcijskog materijala, priznavanje sorti poljoprivrednog bilja, upis sorti poljoprivrednog bilja u sortne liste, održavanje sorti poljoprivrednog bilja, nadležnost pojedinih tijela u poslovima iz ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, inspekcijski nadzor kao i druga pitanja od značenja za provedbu jedinstvenog sustava poljo-privrednog sjemenarstva i rasadničarstva.

4

Poljoprivredni reprodukcijski materijalPoljoprivredno sjeme i poljoprivredni sadni materijal bilo kao sjeme, cijele biljke ili njihovi dijelovi kada se koriste za umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog sjemena, za sjetvu ili sadnju s ciljem proizvodnje poljoprivrednog bilja.

Poljoprivredno sjemeGenerativni i vegetativni dijelovi poljoprivrednog bilja koji služe za umnažanje i proizvodnju poljoprivrednog bilja.

Poljoprivredni sadni materijalObuhvaća reprodukcijski sadni materijal, sadnice, presadnice povrća i ukrasno bilje osim šumskoga sadnog materijala.

Reprodukcijski sadni materijalSjeme za proizvodnju podloga, sjemenjaci, vegetativne podloge, korje-njaci, korjenovi izdanci, vriježe, cijepljene podloge, pupovi, zrele i zelene reznice, plemke i meristem koji potječu od matičnih biljaka.

SadnicaJednogodišnja ili višegodišnja biljka namijenjena uzgoju voća, vinove loze i hmelja, sadnji ili presađivanju.

Kategorija Određen stupanj kvalitete poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala.

Partija Određena količina ili broj jedinica poljoprivrednoga reprodukcijskog mate-rijala koja se prepoznaje po ujednačenosti sastava i po podrijetlu.

Sjemenska mješavina Mješavina sjemena različitih vrsta i sorti.

Sitna pakiranja Pakiranja sjemena određenih vrsta bilja određene maksimalne težine.

Oplemenjivač sorte Fizička ili pravna osoba koja je kroz oplemenjivački proces stvorila novu sortu.

Oplemenjivačko pravo Pravo koje proizlazi iz Zakona o zaštiti biljnih sorti (»Narodne novine« broj 131/97., 62/00.).

5

LaboratorijPravna osoba ovlaštena od strane Ministarstva poljoprivrede za obavljanje poslova analize kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i izdavanje izvješća.

DUS Postupak utvrđivanja različitosti, ujednačenosti i postojanosti novih biljnih sorti u svrhu stjecanja oplemenjivačkog prava i priznavanja sorti poljopri-vrednog bilja.

UPOV Međunarodna organizacija za zaštitu novih biljnih sorti

Stručni nadzorPostupak kontrole poljoprivrednoga reprodukcijskog materijala koji provo-di Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod) radi izdavanja certifikata.

1. Sadni materijal i njegove kategorijeSadni materijal koji se proizvodi i stavlja na tržište može biti sljedećih kategorija:

• inicijalni ili predosnovni, osnovni, certificirani, standardni ili CAC (Conformi-tas Agraria Communitatis) kategorije

2. Proizvodnja sadnog materijalaSadni materijal mogu proizvoditi pravne i fizičke osobe koje su upisane i registri-rane u Upisniku dobavljača sadnog materijala.

3. Kvaliteta sadnog materijalaKvaliteta sadnog materijala u smislu ovoga Zakona je podrijetlo, autentičnost sorte i podloge, vegetativna razvijenost i zdravstveno stanje.

4. Nadzor nad proizvodnjom sadnog materijalaNadzor koji provodi Zavod smatra se stručnim nadzorom sadnog materijala.

Nadzor nad svojom proizvodnjom sadnog materijala može obavljati i dobavljač sadnog materijala kao nadzor pod stručnom kontrolom kada udovoljava uvjetima

koje će propisati ministar.

6

5. Pakiranje, plombiranje i označavanje sadnog materijalaSadni materijal stavlja se na tržište u ujednačenim partijama, originalno pakiran i plombiran, označen certifikatom o sadnom materijalu na pakiranju i mora ga pratiti certifikat o sadnom materijalu uz otpremnicu u boji propisanoj za kategori-ju sadnog materijala.

6. Stavljanje na tržište sadnog materijalaNa tržište se može staviti sadni materijal ako:

• posjeduje certifikat o sadnom materijalu iz članka 42. stavka 1. ovoga Zakona

2.1. Norme i normizacija

NORMANorma ili standard je poznata i priznata mjera za određenu kvantitativnu ili kvali-tativnu veličinu u okviru određene socijalne zajednice.

NORMIZACIJA

VRSTE NORMITrenutno ima 14 vrsta normi i svaka ima strogo definirani cilj i namjenu:

1. Osnovne norme2. Norme za usluge 3. Planske norme4. Sigurnosne norme5. Norme za uporabu6. Proizvodne norme7. Norme za isporuku

Norma je isprava za opću i višekratnu uporabu, donesena konsen-zusom i odobrena od priznate ustanove koja sadrži pravila, upute ili obilježja djelatnosti ili njihovih rezultata i koja jamči najbolji stupanj uređenosti u određenim okolnostima.

Normizacija je djelatnost uspostavljanja odredaba za opću i opeto-vanu uporabu koje se odnose na postojeće ili moguće probleme radi postizanja najboljeg stupnja uređenosti.

7

8. Norme za mjerenje9. Norme za kvalitetu materijala (norme za materijale)10. Norme za postupke (procedure)11. Norme za ispitivanje (i testiranje)12. Norme za objašnjenja i simbole13. Terminološke norme14. Deklaracijske norme

Međunarodne ili internacionalne normePropisuju 2 svjetske nadležne organizacije ISO i IEC i one vrijede za sve članice

ISO = International Standardization Organization, Međunarodna organizacija za normeIEC = International Electrotechnical Commission

Međunarodna organizacija za normizaciju -ISO

ISO normaPrijedlog za razvoj nove ISO norme službeno se prihvaća kad se Centralnom sekretarijatu izravno ili putem regionalnih i/ili nacionalnih organizacija podnese odgovarajući zahtjev.

Kada velike svjetske proizvodne grupacije (za naftu, hranu, energiju itd.) ili multi-nacionalne kompanije izravno kontaktiraju s Centralnom sekretarijatom

2.2. HACCP

Primjena HACCP sustava, DOBRA HIGIJENSKA (DHP), PROIZVOĐAČKA (DPP) i DISTRIBUCIJSKA PRAKSA (DDP) su osnova osiguranja zdravstveno ispravnih proizvoda. Stoga je važno da se ti zahtjevi primjenjuju tijekom cijelog proizvod-nog lanca,  tijekom distribucije i skladištenja gotove hrane, sve do isporuke krajnjem korisniku.

Dobra proizvođačka praksa Dobra proizvođačka praksa (DPP, poznata  i pod nazivom GMP - Good Manu-facturing Practice)  je zbirka smjernica (preporuka) koje obuhvaćaju organiza-ciju rada te utvrđivanje obveza i odgovornosti u području proizvodnje, kontrole i prometa prehrambenih proizvoda s ciljem osiguranja ujednačene kvalitete i sigurnosti hrane.

8

ISO 22000:2005 • Međunarodna priznata  norma uvedena od Međunarodne organizacija

za standardizaciju (ISO) koja postavlja zahtjeve za uvođenje i održavanje potpunog i učinkovitog sustava upravljanja sigurnošću hrane

2.3. Dobra agronomska praksa (DAP) /engleski: good agricultural practice (GAP)/Dobra agronomska praksa temelji se na kontroli kritičnih točaka  i kvalitete proizvo-da u skladu s regulativom Svjetske zdravstvene organizacije i Codex Alimentarius.

Što je EUREPGAP?

EUREPGAP (European Retail Product and Good Agricultural Practice) je jedan od najraširenijih svjetskih standarda koji se odnosi na primarnu proizvodnju svježeg voća i povrća.  

EUREPGAP propisuje uvjete proizvodnje, mehanizme inspekcije i certifikaciju proizvoda.

EUREPGAP se koristi i pod imenom GLOBALGAP.

GLOBALGAPGLOBALGAP obuhvaća sustav certifikacije voća, povrća, cvijeća i ukrasnih biljaka, ribarstva, stočarske proizvodnje i integrirane poljoprivredne proizvodnje i primje-njuje se u više od 45 zemalja u svijetu.

3. PROIZVODNJA SADNOG MATERIJALA VOĆAKA I VINOVE LOZE

3.1. Podloge za voćke

Podloga• dio voćke na koji se cijepi plemka kako bi se postigla odgovarajuća bujnost

i rodnost.• daje korijen i jedan dio debla

Prema načinu razmnožavanja razlikujemo generativne i vegetativne podloge. Generativne podloge razmnožene su iz sjemena i imaju neujednačena genetska

9

obilježja jer su nastale oplodnjom. Vegetativne podloge razmnožavaju se nekim od vegetativnih načina razmnožavanja (nagrtanjem,položenicarna i sl., a u novije-

vrijeme i razmnožavanjem “in vitro”) pa imaju ujednačena genetska obilježja.

IDEALNA PODLOGA TREBALA BI IMATI SLIJEDEĆA OBILJEŽJA:• podudarnost sa svim sortama• slabu bujnost• poticati rani ulazak u rod i• dobru rodnost cijepljene sorte• ne tjeranje izdanaka• dobro ukorjenjivanje• prilagodljivost na različite• tipove tla• otpornost na bolesti i štetočine koji se nalaze u tlu

Podudarnost podloge i plemkePodudarnost =sposobnost podloge i plemke da nakon cijepljenja dobro srastu i tvore voćku koja ima zadovoljavajući rast i rodnost.

Nepodudarnost = na mjestu cijepljenja ne stvaraju se provodni snopovi, nego umjesto njih nastaje zrakasto tkivo koje slabo odrvenjava. Zbog toga je otežano protjecanje vode, mineralnih i organskih tvari iz podloge u plemku i obratno pa se plemka suši.

Međupodloga = se umeće između podloge i nepodudarne sorte.

Kako prepoznati nepodudarnost?• Guke • Remanencija• Hortikulturna nepodudarnost

• (blaga nepodudarnost)=smanjuje se bujnost, a poboljšava se rodnost i kakvoća plodova

10

Znakovi nepodudarnosti:• slab primitak plemki,• pucanje na mjestu cijepljenja• razlike u rastu podloge ili plemke • žućenje i prerano opadanja lišća• slaba kondicija• velik broj korijenovih izdanaka

Podloge za jabuku

• Slabobujne: M9, M26 i M27, MAC 9 ili Mark• Srednje bujne: MM106, M7, M4, M2, MM111• Bujne podloge: MM109, M11, A2 • Vrlo bujne: M16 • Sjemenjak

M9 (Malling 9)To je vegetativna podloga koja se najčešće koristi za jabuku, posebno u in-tenzivnim ili plantažnim nasadima u gustom sklopu. Naraste do 3 m visine. Zbog plitkog, lomljivog i nerazvijenog korijena potrebna joj je armatura. Traži plodna i propusna tla. Jabuka na M 9 rano prorodi, obilno rađa te daje krupne i dobro obojene plodove. U sušnim godinama zahtijeva navodnjavanje.Pogodna je za cijepljenje srednje bujnih ili bujnih sorata jabuke (Gloster, Jonagold, Elstar, Mutsu i dr.). Osjetljiva je na mraz i bakterijsku palež (Erwinia amylovora). Podložna je stvaranju korijenovih izdanaka.

M 26 (Malling 26) Ova podloga uzgojena je u Engleskoj 1929. godine križanjem podloga M 16 x M 9. Naraste do 3 m visine. Rano ulazi u rod i daje plodove dobre krupnoće i boje. Otporna je na mraz, ali je osjetljiva na bakterijsku palež (Erwinia amylovora).

M 27M 27 je najslabije bujna podloga jabuke.Jabuka cijepljena na toj podlozi imat će dvostruko slabiju bujnost u odnosu na bujnost jabuke iste sorte cijepljene na podlozi M 9.

11

M2M 2 slična je dobro poznatoj podlozi M 4. Bolje se prilagođava klimatskim uvjeti-ma. Dobro se ukorjenjuje,ali se preporučuje samo za dobro pripremljena tla.

M4 M4 je dobro poznata,srednje bujna vegetativna podloga. Dobro se prilagođava i na slabija tla. Slabo se ukorjenjuje,pa voćkama treba potporanj.

M7M7 je također poznata,stara vegetativna podloga srednje bujnosti. Ukorje-njuje se dosta brzo. Dobro podnosi teška tla,a lakša tla joj ne odgovaraju. Osjetljiva je na mraz.

MM 106 (Malling – Merton 106)

Ova podloga se dobro ukorjenjuje i nije joj potrebna armatura. Naraste do 4 m u visinu. Koristi se za gustu sadnju. Pogodna je za lošija tla, a za plodnija tla se preporučuju sorte slabe ili srednje bujnosti kada se može uzgajati 800 do 1.300 stabala/ha.

Otporna je na krvavu uš (Eriosoma lanigerum), ali je osjetljiva na pepelnicu jabuke (Podosphaera leucotricha)  i na nedostatak magnezija u tlu.

M 11 

M 11 je nešto slabije bujna od sjemenjaka.

Otporna je na mraz,podnosi i slabija tla jer se dobro ukorjenjuje,ali je osjetljiva na krvave uši.

MM 109MM 109 je podloga pogodna za pjeskovitija tla, jer dobro podnosi sušu.Ne podnosi suvišnu vlažnost, ali je dosta otporna na mraz.Ne ukorjenjuje se dobro,pa joj treba potporanj.

A 2 (Alnarp 2) Odlično se ukorjenjuje i uspijeva na teškom, laganom i pjeskovitom tlu. Usprkos bujnosti rano ulazi u rodnost. Pogodna je za sadnju na vjetrovitim područjima gdje su zime oštre te na

većim nadmorskim visinama. Uzgaja se 450 do 850 stabala/ha.

12

M 16 i MM 25 Obje su vrlo bujne vegetativne podloge i prema bujnosti gotovo se izjednačuju sa sjemenjakom. Iskorištavaju se samo za poluintenzivne nasade.M 16 je za razliku od MM 25 osjetljivija na mraz i krvave uši.

Sjemenjaci jabukeOd generativnih podloga za jabuku ističu se sjemenjaci divlje, šumske jabuke (Malus sylvestris). Jabuka uzgojena na sjemenjaku u rodnost ulazi negdje u 5. godini, a cijelo stablo može živjeti i do 100 godina što je nemoguće postići u intenzivnim voćnjacima sa slabo bujnim podlogama.

Podloge za krušku• Sjemenjaci divljih ili kulturnih sorti• Vegetativne podloge dunje: MA, MB, MC…, BA 29

Generativne podlogeSjemenjak kruške vrlo je bujna i dugovječna generativna podloga koja se koristi za uzgoj kruške na tlima lošije kvalitete, s većom količinom aktivnog vapna u tlu te za uzgoj soliternih stabala.

Oregon 260, 261 i 264Selekcionirane su podloge iz divlje, šumske kruške. Podrijetlom su iz SAD-a. Otporne su na bakterijsku palež (E. amylovora). U Hrvatskoj nisu registrirane.

Pyrodwarf®Slabo bujna podloga nastala križanjem Old Home × Bonne Luise.Prorodi već u drugoj godini i daje stabla 50% slabije bujnosti od OHF klonova.

CydomalusPodloga za krušku nastala križanjem divlje jabuke i dunje (Malus commu-nis × Cydonia oblonga). Dobro se ožiljava.

Vegetativne podlogePrema podrijetlu razlikuju se dunje selekcionirane u Engleskoj (dunja MA i dunja MC), Belgiji (dunja ADAMS) i Francuskoj (dunja iz Angersa, dunja SYDO, dunja BA 29). Sve one se koriste u suvremenom voćarstvu.

13

Dunja MA (sin. EMA)U slučaju da se te sorte ipak žele cijepiti na dunju tada se najprije na dunju cijepi međupodloga, a potom željena sorta na međupodlogu. Kao međupodloge koriste se Pastorčica, Gelertova, Santa Maria, Trevuška, Hardenpontova. Nedo-voljno učvršćuje voćku u tlu stoga joj je potrebna armatura.

Dunja MC (sin. EMC, C)Vegetativna podloga selekcionirana u Engleskoj. Slabo bujna podloga. Za 30% ima slabiju bujnost od dunje MA. U toplim i suhim podnebljima često stresno reagira slabim porastom, manjim plodovima i alternativnom rodnošću. Jako je osjetljiva na mraz. Na ovoj podlozi mogući je sklop od 5.000 do 8.000 stabala/ha.

Dunja ADAMSPrema bujnosti nalazi se između dunja MA i MC. Prinosi i kvaliteta plodova često su veći nego u ostalih podloga dunje.

Dunja SYDOVegetativna podloga za 5 do 10% slabije bujnosti od dunje MA. Rodi relativno rano i daje krupne plodove. Reagira na povećanu količinu vapna u tlu. Dobro se razmnožava grebenicama i reznicama. Manje je osjetljiva na viruse nego dunja MA.

Dunja BA 29 (provansalska dunja)Srednje je bujna vegetativna podloga. Od dunje MA bujnija je za 10 do 20%.  Kompatibilna je s plemenitim sortama kruške (Rana Moretinijeva, Abate Fetel, Krasanka i Lipanjska ljepotica) te da se one mogu izravno ci-jepiti na dunju BA 29, dok su Williams i Packham’s Triumph nepodudarne s dunjom Ba 29 pa ih treba cijepiti s međupodlogom, najčešće Pastorčicom.

Podloge za dunjuOd generativnih se koristi bijeli glog za suha, vapnenasta i siromašna zemljišta. Sa glogom ima dobar afinitet, brzo prorodi i redovito rađa.

Od vegetativnih se koristi dunja MA i BA 29. Dobar afinitet, brzo prorode i dobro plodonose

14

Podloge za mušmulu i oskorušuOd generativnih podloga bijeli glog, sjemenjak oskoruše (na siromašnijim tlima), sjemenjak dunje (na plodnijim tlima) i sjemenjak kruške. Od vegetativnih za mušmulu se koristi dunja MA.

Podloge za šljivuZa uzgoj šljive mogu poslužiti generativne i vegetativne podloge. Najčešća pod-loga koja se kod nas koristi, a pokazala se kao vrlo dobra, je Prunus myrobalana/cerasifera (džanarika). Kao vegetativne podloge koriste se različiti tipovi trnošljive (P. insititia), šljive (P. dome-stica), Marijanke (P. mariana), Damascenke (P. damascena) i različiti tipovi križanaca.

Myrobalana BSpada u grupu bujnih podloga. Šljive na toj podlozi nešto kasnije ulaze u rod, ali redovito i obilno rađaju. Prikladna je za lakša, sušna i ocjedita tla. Koristi se za cijepljenje europskih, ali i japanskih šljiva.

Myrobalana 29 CVegetativna podloga koja se preporučuje za cijepljenje šljive. Slabije je buj-nosti od Myrobalane B za 25 do 30% i adaptabilnija je na uvjete tla. Šljiva na ovoj podlozi obilno rađa, a plodovi su odlične kvalitete i veće krupnoće.

GF 31Bujna je podloga dobre podudarnosti s većinom komercijalnih sorata šljive.Od trnošljive (P. insititia) koriste se različiti tipovi za proizvodnju sadnica kao vegetativne podloge. Poznati su pod imenom Julijanka (Saint Julien, St. Julien), a razlikuju se tipovi Julijanka A, Julijanka GF 655-2 i Pixy.

Julijanka A (St. Julien)Srednje bujna podloga pogodna za plodna tla i otporna na mraz. Dobro podnosi i teža tla. Dobre je podudarnosti s većinom komercijalnih sorata šljive. Osjetljiva je na veći sadržaj vapna u tlu, a nedostatak joj je što razvija korjenove izdanke.

Julijanka GF 655-2 (sin. St. Julien INRA 655-2)Vegetativna je podloga srednje bujnosti. Dobre je podudarnosti s većinom sorata šljive. Šljiva na ovoj podlozi daje visoke prirode i rano plodonosi. Dobro podnosi teža, vlažna tla i mraz.

15

PixySlabo bujna podloga osjetljiva na mraz. Posebno je pogodna za cijepljenje stolnih sorata šljive jer omogućuje gusti sklop sadnje.Od bjelošljive i domaće šljive izdvojene su kao dobre podloge GF 43 te zaštićeni kultivari PENTA i TETRA.

GF 43Vrlo bujna podloga. Ne stvara korjenove izdanke. Pogodna je za vlažnija tla. Nije zaražena virusima šljive. Neke sorte šljive bolje rađaju na ovoj podlozi nego na sjemenjaku Myrobalane.

PENTAPodloga koja obećava. Osim sa šljivom, podudarna je i s breskvom, nektari-nom, marelicom i bademom. Otporna je na nedostatak kalcija u tlu. Dobro se prilagođava različitim tipovima tla. Idealna je za nasade koji se ne mogu navodnjavati. Otporna je na trulež korijena (Phytophthora cinnamoni).

Marijanka (P. mariana)Lako se razmnožava zrelim reznicama, nagrtanjem i grebenicama. Odlična je za pjeskovita tla, a osjetljiva na sušu i mraz.

Marijanka GF 8-1 (sin. Marianna GF 8-1, INRA marianna 8.1)Poznata je kao jako bujna podloga. Stabla cijepljena na ovu podlogu daju veće prinose od onih koje su cijepljene na Myrobalanu. Pogodna je za teška, pjeskovita i vapnenasta tla.

Damascenka 1869Srednje je bujna podloga na kojoj voćke rano prorode. Otporna je na ferokloro-zu, asfiksiju korijena i mraz. Nije zaražena virusima. Pogodna je za vlažnija tla.

Jaspi®-FereleyKrižanjem P. salicina × P. spinosa nastale su podloge Jaspi®-Fereley i Julior®-Ferdor.Slabo do srednje bujna vegetativna podloga novijeg datuma. U Hrvatskoj nije na sortnoj listi. Ima dobru sposobnost prilagodbe na alkalnim tlima. Jaspi® je zaštićeno ime ove podloge, a pod imenom Ferley ista je vrsta slobodna na tržištu.

GF 677Križanjem badem × breskva (A. communis × P. persica) nastala je vegetativ-na podloga GF 677.

16

Podloge za breskvuGenerativne: sjemenjaci vinogradarske breskve, šljive, bajama ili mareliceVegetativne: hibridi breskve i bajama GF677, GF557, hibridi šljive INRA Julijana INRA Damascena, INRA šljiva GF43

Vinogradarska breskvaOdlikuje se ranim stupanjem u rod i dugim razdobljem rodnosti. Nije prikladna za vlažna tla. Podnosi do 5% fiziološki aktivnog vapna.

GF 677 (hibrid badem × breskva)Podloga koja podnosi do 12% fiziološki aktivnog vapna u tlu. Ima dobru podudarnost sa sortama breskve. Pogodna je za suha i alkalna tla.

Šljiva damascenka (Prunus damascena) - INRA DAMASC GF 1869Srednje bujna podloga. Dobro podnosi teža i vlažnija tla te tla s nešto više aktivnog vapna. Ima dobar afinitet samo prema nekim sortama breskve.

Prunus Saint Julien INRA GF 655/2Klon je šljive. Slabe je do srednje je bujnosti. Podnosi višak vapna i umorna tla. Smanjuje bujnost sorata. Ima dobar afinitet  prema breskvama.

Podloge za trešnjuSve sorte nemaju jednaku podudarnost s istom vrstom podloge pa je u tome radi postizanja boljih rezultata potrebno znanje i iskustvo. Kao podloge za trešnju kod nas su zastupljene generativne, ali i vegetativne podloge.

Divlja trešnja (Prunus avium L.)Ovo je podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvat-ske. Jako je bujna podloga i dobro podudarna s plemenitim sortama trešnje.

Mahaleb ili rašeljka (Prunus mahaleb L.)Kao podloga koristi se na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i vapnenim tlima. Ne podnosi teška tla, visoku razinu podzemnih voda, zadržavanje vode u tlu ni obilne kiše. Otpornija je na smrzavanje od divlje trešnje. Osjetljiva je na virus šarke.

Santa Lucia 64Selekcija je rašeljke koja se vegetativno razmnožava. Dobro uspijeva na laga-nim i propusnim tlima. Ima dobru podudarnost s trešnjom i daje stabla 20% manje bujnosti od sjemenjaka, ubrzava početnu rodnost i zriobu plodova.

17

Santa Lucia 405 (Pontaleb® Ferci)Generativna je podloga. Spada u novu selekciju Santa Lucie. Umjerene je bujnosti, a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje nešto slabiju bujnost (5 do 10 %), ranije stupa u rod, daje krupnije plodove bolje kvalitete i bolje podnosi vlažna tla.

Obična višnja (Prunus cerasus)Vegetativno se trešnja razmnožava podlogama: F 12/1, SL 64 i Colt.

F 12/1 (Mazzard)Ova podloga je selekcionirana iz divlje višnje (Prunus avium L.). Slabo se koristi je razvija bujna stabla. Dobre je podudarnosti s plemenitim sortama trešnje. Srednje je otporna na niske temperature. Osjetljiva je na rak kori-jena (A. tumefaciens), viruse, asfiksiju korijena, karbonate i umornost tla.

Tabel® EdabrizOva podloga je klon obične višnje (P. cerasus). Zahtijeva plodna i duboka tla te mogućnost navodnjavanja. Stabla trešnje cijepljene na Edabriz su slabije bujnosti za 45% od stabala cijepljenih na podlozi F 12/1. Osjetljiva je na klorozu (podnosi 8% CaO), posebno kada je pH > 8.

VictorSrednje je bujna podloga za trešnju. Daje krupnije plodove i veći prinos, a otporna je na sušu. Plodovi ranije dozrijevaju. Podudarna je s mnogim ple-menitim sortama trešnje i lako prilagodljiva različitim tipovima tla i klime.

ColtVegetativna je podloga selekcionirana u Engleskoj. Nastala je križanjem Pru-nus avium × Prunus pseudocerasus. Vrlo je rasprostranjena podloga u svijetu. Srednje je bujnosti (15 do 20% slabije od sjemenjaka). Osjetljiva je na sušu, ali i na mraz. Ranije prorodi i zori, daje krupnije plodove nego sjemenjak.

Weihrot serija: W 10, W 11, W 13 i W 158Ovo je selekcija P. cerasus napravljena na Sveučilištu Monaco Freising Weihestephan u Njemačkoj sa željom da se smanji bujnost i postigne bolja podudarnost sa sortama. Dobro se učvršćuju u tlu i daju malo korijenovih izdanaka. Osjetljivije su na kozičavost lišća (B. jaapii). Podloga W 158 je dobre podudarnosti sa sortama dok kod drugih podloga je podudarnost problematična.

18

GM serija: Damil, Inmil, Camil

Damil (Klon 61/1)Nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom iz sjemenjaka vrste prunus dawyckensis. Podnosi teška i vlažna tla. Smanjuje bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1.

Inmil (Klon GM 9)Nastao je križanjem prunus incisia × prunus serulata. Srednje je bujna podloga. Ne podnosi teška tla. Smanjuje bujnost sorata za 30% u odnosu na podlogu F 12/1. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na sjemenjaku trešnje vrapčare. Dobro je podudarna sa sortama trešnje. U nasadu zahtijeva armaturu.

Camil (Klon 79)Nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom sjemenjaka prunus canes-cens. Daje nešto više korijenovih izdanaka od damila i inmila. Smanjuje bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1. Postiže rani početak rodnosti i dobro rodi.

Giesen serijaNastala je križanjem nekoliko vrsta trešnje i višnje na Sveučilištu Justus Libig u Giesen-u u Njemačkoj. Od 6.000 križanaca odabrani su najbolji i to: Gisela 1, Gisela 5 i Gisela 10. Sve su slabo bujne podloge patuljastog ili polupatuljastog rasta.

Gisela 1Nastala je križanjem prunus fruticosa × P. Cerasus. Slabo je bujna podloga koja se dobro učvršćuje u tlu. Daje više korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lišća, moniliju i bakterioze. Ima otežanu podudarnost sa sortama trešnje.

Gisela 5Nastala je križanjem vrsta P. Cerasus × P. Canescens. Slabo bujna je podloga koja se slabo učvršćuje u tlu. Daje malo korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lišća, monilija i bakterioze.

Gisela 10Nastala je križanjem vrsta P. Fruticosa × P. Avium. Slabe je bujnosti. Daje više korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lista, moniliju, a tolerantna je na bakterioze.

19

MA × MA 14Ova podloga nastala je križanjem rašeljke i divlje trešnje (P. mahaleb × P. avium). Selekcionirana je u SAD-u , ali ju je otkupio poznati francuski rasadnik Delbard i proširio po Europi. Dobre je podudarnosti sa sortama te postiže rani početak rodnosti. Na toj podlozi trešnje rastu kao polupatulja-ste voćke.

Standardne podloge:1. sjemenjak trešnje (Prunus avium)2. sjemenjak rašeljke (Prunus mahaleb)3. F 12/1 (selekcija divlje trešnje u East Malling-u)4. MA×MA (Mazzard × Mahaleb – divlja trešnja × rašeljka)5. COLT (Prunus avium × Prunus cerasus – divlja trešnja × divlja višnja)6. CAB 6P, CAB 11E (selekcije Prunus cerasus – divlje višnje)

Podloge koje se najviše upotrebljavaju u intenzivnim nasadima:1. GISELA 5 (P. cerasus × P. canescens - divlja višnja × ukrasna višnja)2. EDABRIZ (P. cerasus)3. W 13 (WEIROOT (P. cerasus) - EM selekcija)4. MA × MA 14

Izbor podloga za višnjuKao podloge za višnju zastupljene su i generativne i vegetativne podloge.

Divlja trešnja (Prunus avium)Divlja trešnja je bujna podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinen-talnom dijelu Hrvatske. Dobro je podudarna s plemenitim sortama višnje. Stabla cijepljena na ovu podlogu redovito rađaju i dugovječna su.

Rašeljka ili mahaleb (Prunus mahaleb)Ova podloga se koristi na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i va-pnenim tlima kakva su pretežno u Dalmaciji. S višnjom je relativno dobro podudarna. Osjetljiva je na virus šarke. Ne podnosi teška tla, visoku razinu podzemne vode, zadržavanje vode u tlu, a ni obilne kiše. Otpornija je na smrzavanje od divlje trešnje..

Stepska višnja (Prunus fruticosa)Postoji velik broj varijeteta ove vrste. Otporna je na mraz i sušu. Rano rodi i dobro rađa. Slabo bujna je podloga pa su stabla višnje cijepljena na nju patuljasta.

20

ColtPodloga je nastala križanjem P. avium × P. pseudocerasus. Spada u vegeta-tivne podloge srednje bujnosti. Osjetljiva je na sušu i mraz.

CAB 6P i CAB 11EOve podloge nastale su istraživanjem u Italiji. Stabla višnje na tim podloga-ma bolje su rodnosti. Nepovoljno im je svojstvo to što u nasadu daju veliki broj korijenovih izdanaka.

Izbor podloga za marelicuZadovoljavajuće podloge za marelicu još uvijek nema što dovodi do teškoća u uzgoju i širenju ove atraktivne voćne vrste.

BB 1Iznimno dobra generativna podloga za marelicu, posebno za pjeskovita tla. Cijepljena na tu podlogu marelica manje strada od apopleksije, obilnije rađa, a plodovi su kvalitetniji i krupniji spram ostalih podloga. Preporučuje se marelicu cijepiti na 80 do 120 cm od tla na tu podlogu.

GF 43Umjereno je bujna podloga koja ne stvara korijenove izdanke i pogodnija je za vlažnija tla. Nije zaražena virusima šljive.

GF 1380Selekcija je bjelošljive pogodna za gušću sadnju. U Hrvatskoj nije registrirana.

PENTAObećavajuća podloga. Otporna je na nedostatak kalcija u tlu, a idealna je za na-sade koji se ne mogu navodnjavati. Otporna je na trulež korijena (P. cinnamoni).

TETRANajbolja od svih podloga za marelicu. Skraćuje vrijeme dozrijevanja za 3 do 5 dana. Otporna je na trulež korijena, ali i na nematode korjenova vrata (Meloidogyne spp.).

Sjemenjak bademaIma ograničavajuću upotrebu zbog inkompatibilnosti s marelicom pa se  obavezno treba koristiti međupodloga Luizet ili Royal. Sjemenjak badema se koristi kao podloga za marelicu za sušna tla bogata fiziološki aktivnim vapnom.

21

Zbog slabijeg ukorjenjivanja, brzog rasta i opasnosti od prenošenja virusa, vegetativne podloge za marelicu se rijetko upotrebljavaju. Mogu se koristiti različiti tipovi trnošljive (P. insititia), domaće šljive (P. domestica), Marijanke (P. mariana), Damascenke (P. damascena) i različiti tipovi križanaca.

Podloge za orahSjemenjaci juglans regia i juglans nigra (inkompatibilitet nakon 30 godina i 30% manji rod)U praksi je, najviše prihvaćena podloga proizvedena od plo da domaćeg oraha (Juglans regia) i to zato što je na toj podlozi bolji prijem cijepova i bolja rodnost nego npr. na podlogama Juglans nigra, Juglans mandshurica, Juglans hindsii te Juglans sieboldiana.

Izbor podloga za lijeskuZemlje vodeće u uzgoju lijeske uzga jaju je na vlastitom korijenu i podižu takve nasade.Može se cijepiti na medvjeđu lijesku

Podloge za kestenSjemenjaci domaćeg kestena (castanea sativa) i japanskog kestena.

3.2. Tehnike cijepljenja

Cjepljarski alat

22

Tehnike cjepljenja• Okuliranje• Pod koru• Na isječak• U procjep ili raskol• Na popravljeni spoj• Sedlasto spajanje• Na most• U luk• U pobočni urez• U korjenov vrat• Na prsten

Okuliranje• Na spavajući ili budni pup • U lipnju ili kolovozu

Na isječak• Početak vegetacije• Plemka se stavlja sa strane• Oblik klina

Pod koru • Na podlogu odrezanu 10 cm iznad tla• Plemka se stavlja sa strane• Vrijeme: početak vegetacije

Na čip• Kad su plemka i podloga približno iste debljine• Vrijeme: u vegetaciji

Na raskol• Kod precjepljivanja starih stabala • Kad je podloga deblja od plemke

23

Na spoj i na engleski spoj• Podloga i plemka iste debljine• U vrijeme mirovanja vegetacije• U rasadničarstvu

Na most ili premoštavanjeKad je oštećena kora

U klin (zeleno na zeleno)

24

Cijepljenje lubenice

25

3.3. Mikropropagacija

Kultura biljnog tkiva je naziv pod kojim se podrazumijeva kultura biljnih: proto-plasta, stanica, tkiva, organa i cijele biljke na/u sterilnoj hranidbenoj podlozi u aseptičnim uvjetima u staklu (in vitro).

Svrha:• eliminacija virusa i drugih patogena• brzo klonsko razmnožavanje vrijednih primjeraka• vegetativno razmnožavanje u slučaju kad je to sporo ili nemoguće

klasičnim načinom• razmnožavanje klonova tijekom cijele godine• služi u oplemenjivanju / genetičko inženjerstvo• znanstvena istraživanja

Bazira se na totipotentnosti biljne stanice. Što je potrebno osigurati za provedbu tehnike mikropropagacije?

• Laboratorij za pripremu hranidbene podloge• Oprema za sterilno rukovanje biljnim materijalom• Klima komora za rast i razvoj biljaka in vitro • Prostor za aklimatizaciju biljaka na uvjete ex vitro

Uređaji potrebni za rad u laboratoriju za pripremu hranidbene podloge su:

Vage, pH-metar, magnetska miješalica, pipete, kuhalo, autoklav, vodena kupelj, suhi sterilizator, frižider, kemikalije, epruvete, tikvice i ostalo stakleno posuđe

26

Oprema za sterilno rukovanje biljnim materijalomLaminar “ormar” sa strujanem sterilnog zraka

Klima komora za rast i razvoj biljaka in vitro

• Svjetlo (intenzitet i duljina dana) – najčešće se primje-njuje fotoperiodično osvjetljenje od 16 sati osvjetljenja i 8 sati tame

• Temperatura - raspon 20 do 28 °C

Prostor za aklimatizaciju biljaka na uvjete ex vitro

• mist sistem• relativno visoka vlaga• grijanje• supstrat

27

Hranidbene podlogeKomponente medija:

• Voda• Mineralne soli (makro i mikro-elementi)• Ugljikohidrati (saharoza, glukoza, fruktoza)• Vitamini (tiamin, nikotinska kiselina, piridoksin, folna kiselina itd.)• Regulatori rasta – biljni hormoni (auksini, citokinini, giberelini, abscizinska

kiselina, etilen)• Aminokiseline (glicin, tirozin, alanin itd.)• Agar• Prilagoditi pH

Sterilizacija biljnog materijalaSterilizacija biljnog materijala se vrši:

• tekuća voda• alkohol (etanol)• dezinfekcijska sredstva s aktivnim klorom (Varikina, kalcij hipoklorit itd.)• kap deterdženta• sterilna voda

EksplantatiEksplantati mogu biti:Kultura:

• čitavih biljaka (sjemena)• pojedinačnog nodija (čvora)• izdanaka• pupova• embrija• prašnika

28

• korijena • lisnih dijelova • meristema ili vegetacijskog vrška • stanica u suspenziji • protoplasta

Tri glavne faze uzgoja u kulturi tkiva

I faza: početna- uspostavljanje kulture

Prikaz izolacije meristema iz vriježe jagode

29

II faza: umnažanje

Kultura izbojka iz busena

III faza: zakorijenjivanjeRazlika je u sastavu podloge

Aklimatizacija na uvjete ex vitro (in vivo)

• Stvaranje kutikule

30

4. SUSTAV UZGOJNIH OBLIKA I NAČINI UZDRŽAVANJA

4.1. Izbor uzgojnog oblika za vinovu lozu i rezidba vinograda

Sustava uzgoja vinove lozePrema građi osnovnog kostura trsa i složenosti oblikovanja razlikujemo:

• jednostavne (račvasti, guyot, dvokrak) • složene sustave uzgoja (kordonci, pergole i sl.)

U našim vinogradima najzastupljeniji su jednostavni sustavi uzgoja:

• račvasti oblik i njegova modifikacija lepeza (Primorje i Dalmacija)• starohrvatski uzgoj (sjeverozapadna Hrvatska)• guyotov uzgoj• dvokraki oblik i njegove različite modifikacije

Od složenih sustava najčešći su:• kordonci• manje pergole • jednostruka zavjesa

Jednostavni oblici uzgoja

STAROHRVATSKI UZGOJPrisutan na području sjeveroza-padne HrvatskeIma 2-3 oblikovana kraka na kojima se nalaze reznici sa 2 do 3 pupa. Na jednom kraku ostavlja se lucanj sa 8 do 12 pupova. Sve mladice razvijene iz reznika vežu se uz glavni kolac, a lucanj uz susjedni kolac ili potkolac.Razmaci sadnje su 100 × 90 cm te nema armature. Nema perspektive zbog nemogućnosti strojne obrade.

GUYOT UZGOJJedan od najjednostavnijih sustava uzgoja male ekspanzije. U trećoj godini rozgva se reže na visinu uzgoja 60 do 100 cm,

31

tijekom vegetacije dvije vršne mladice se njeguju i vežu uz žicu, a ostale se uklone ili oštro prikraćuju. U četvrtoj godini se rozgva na najnižoj poziciji reže na reznik sa 2 pupa, a gornja na lucanj sa 8 do 10 pupova.Čest uzgojni sustav u kontinental-nim vinogorjima.

DVOKRAKI OBLIK UZGOJAKod nas najčešći, to je dvostruki guyot uzgoj.

Sastoji se od 2 lucnja s po 8 do 10 pupova i 2 prigojna reznika s 2 pupa.

Visina stabla je također 60 do 120 cm. Razmaci sadnje od 160 do 280 × 90 do 120 cm, a najpovoljniji su razmaci 180 × 110 cm.

U proljeće treće godine rozgva se reže do osnovne žice, na visinu uzgoja. U tijeku vegetacije, ostavlja se 4 do 5 mladica, ostale se oplijeve. U proljeće četvrte godine režemo dvije nasuprotne rozgve na dva reznika koje se privežu na osnovnu žicu. Ta dva reznika su budući krakovi. Iduće godine, na svakom kraku ostavljaju se reznik i lucanj.

32

Složeni oblici uzgoja

KORDONSKI SUSTAV UZGOJASpadaju u sustave sa srednjim i velikim opterećenjem.

Jednostrani ili dvostrani su te je visina stabla 80 do 120 cm.

Oblikovanje kordonskog uzgoja započinje ostavljanjem rozgve pri vrhu stabla u trećoj godini koja će poslužiti za formiranje kraka. U četvrtoj godini rezom se oblikuju ogranci na kraku (rozgva se reže na reznike sa 3 do 5 pupova).

Dobro razvijena rozgva pri vrhu stabla ostavlja se kao drugi krak te se veže uz žicu (u slučaju formiranja dvostrukog kordonca). U petoj godini i na drugom kraku se oblikuju ogranci (reznici) te je postupak formiranja završen.

Četiri su osnovna sustava kordonskog uzgoja:

1. Royat kordonac Reže se kratko, odnosno na svakom se ogranku ostavlja po jedan rodni reznik sa 2 do 3 pupa. Broj ogranaka je različit, ovisi ponajprije o razmacima sadnje, a najčešće iznosi 5 do 10, pa je ukupno opterećenje po trsu 10 do 30 pupova.

2. Moser kordonac Sličan royat kordoncu, ostavlja se prigojni reznik sa 2 do 3 pupa i rodni reznik sa 3 do 4 pupa na svakom ogranku, pa je i opterećenje veće, čak do 60 pupova.

33

3. Sylvoz kordonac Reže se na dugo rodno drvo, odnosno lucnjeve. Izvorni oblik nema prigojnih reznika, dok se danas više koristi inačica s mješovitim rezom tj. na svakom ogranku smješteni su po jedan reznik i jedan lucanj. Lucnjevi se oštro savijaju i vežu uz pomoćnu žicu. Visina stabla je obično veća nego kod drugih kordonaca, a opterećenje ovisi o broju ogranaka i može iznositi 40 do 70 i više pupova.

4. Casenave kordonac Reže se na prigojni reznik i lucanj, a specifičnost je i u tome što se lucnjevi blago povijaju i vežu za prvu žicu. Opterećenje je slično kao i kod sylvoz kordonca.

5. Jednostruka zavjesa *Zbog skupe i komplicirane armature nije naišla na veću primjenu.Jednostruka zavjesa je u stvari visoki kordonac, s visinom uzgoja 160 do 200 cm. Jednostavna armatura: stupovi i jedna jaka žica (obično 5 mm) uz koju je vezan krak, a mladice slobodno vise prema dolje. Reže se uglavnom samo na lucnjeve, a opterećenje iznosi 50 do 70 pupova po trsu. Obično se sadi u paru, odnosno sa svake strane stupa po jedan cijep, i tada su razmaci sadnje obično 2,8 do 3,0 m × 2,0 do  2,5 m. Kod pojedinačne sad-nje razmak u redu je 1,0 do 1,20 m, ali tada svaki trs mora imati jaki kolac.

Rezidba vinograda

Vinova loza u svom životnom ciklusu zahtjeva rez svake godine. To je jedna od najvažnijih tehnoloških operacija u vinogradarskoj proizvodnji.

Rez vinove loze izvodi se tijekom vegetacije i tijekom perioda mirovanja. Rez koji se provodi u periodu mirovanja naziva se REZ U ZRELO, dok se REZ U ZELENO izvodi u periodu vegetacije.

34

Rez u zrelo Prikraćivanje jednogodišnje mladice - rozgve na određenu dužinu, koja je u pravilu određena brojem rodnih pupova.

Opterećenje Broj zimskih pupova na jednogodišnjem drvetu koji ostaje na trsu nakon reza. Opterećenje je broj ostavljenih pupova na jednom trsu. U načelu je određeno sustavom uzgoja (npr. dvokrak se reže na 20 do 24 pupa), ali na optimalan broj pupova po trsu će utjecati uvelike i kondicija trsa, plodnost tla, klimatski uvjeti prethodne godine i naravno sorta. Uz manje opterećenje porast mladica je veći i obrnuto.

Rodnost pupovaRodnost svih pupova po dužini rozgve nije ista, bazalni pupovi su slabije rodni, prema sredini rozgve rodnost se povećava, dok se pri vrhu ponovno smanjuje.

Iz zimskih pupova, razvit će se u sljedećoj vegetaciji mladice koje nose rod, osim u slučaju oštećenja glavnog pupa, kada će se mladice razviti iz suočica sa znatno manjim prirodom. Iz spavajućih pupova koji se nalaze ispod kore, uglavnom se razvijaju nerodne mladice koje služe za korekciju uzgojnog oblika ili pomlađivanje trsova.

35

Pri rezu jednogodišnjeg drveta razlikujemo:

• Prigojni reznik s jednim pupom• Prigojni reznik s dva pupa• Rodni reznik s 3-5 pupova• Kratki lucanj sa 6-8 pupova• Dugi lucanj sa više od 8 pupova

Rez se izvodi ukoso, na suprotnu stranu od pupa, kako sokovi u suženju ne bi vlažili nabubreni pup.

Kod mješovitog reza (kakav je najčešći za kontinentalne sorte i sustave uzgoja) rezom se ostavlja prigojni reznik i rodno drvo (lucanj). Pri rezu, stari se lucanj uklanja, a s lanjskog reznika gornju mladicu režemo na dugo rodno drvo (lucanj), a donju ostavlja-mo za prigojni reznik, odnosno režemo na 2 pupa.

Primjer mješovitog reza

4.2. Rezidba loze u zelenoIzvodi se tijekom vegetacije na zelenim dijelovima trsa.Važni radovi kojima također direktno utječemo na prinos i kakvoću, te zdravstve-no stanje, opći izgled i kondiciju trsa.

Ampelotehnički zahvati reza u zeleno su:a) PLIJEVLJENJE b) PINCIRANJE c) ZALAMANJE ZAPERAKA d) PRSTENOVANJE e) PRORJEĐIVANJE GROZDOVA f ) VRŠIKANJE g) PRORJEĐIVANJE LISTOVA (DEFOLIJACIJA)

Kod proizvodnje vinskog grožđa, najvažnije mjere zelenog reza su plijevljenje, zalamanje zaperaka i vršikanje, a preporučuju se u mnogim slučajevima pinciranje i defolijacija, odnosno prorjeđivanje listova. Prstenovanje i prorjeđivanje grozdova, te zahvati na samom grozdu (prorjeđivanje bobica ili dijelova grozda, tzv. cizeliranje) u pravilu primjenjuje samo pri uzgoju stolnog grožđa.

36

Plijevljenje mladicaUklanjanje mladica koje su se razvile iz starog drva (spavajućih pupova) ili suočica (na rodnom i prigojnom drvetu).

Poboljšavaju se uvjeti, odnosno povećava se ishranjenost rodnih mladica, a posredno se utječe i na zdravstveno stanje, povećavanjem prozračnosti trsa.

Najbolje provesti što ranije, a ponekad se ova mjera izvodi u dva navrata: odmah na početku vegetacije kada se mladice narasle do 15 cm, a drugi puta 10-ak dana prije cvatnje, istodobno s pinciranjem.

Pinciranje mladicaJe prikraćivanje vrhova rodnih mladica prije cvatnje, kako bi se prekinuo njihov bujan rast, te omogućili bolji uvjeti za cvatnju i oplodnju. Značajna mjera kod sorata sklonih osipanju, jer se prekidanjem rasta mladice u dužinu hranjiva usmjeravaju prema cvatovimaPinciranje se vrši 10 do 20 dana prije cvatnje, a ovisno broju ostavljenih listova iznad zadnjeg grozda može biti oštro (svega 1 do 2 lista), umjereno (3 do 4) i blago (više

od 5 listova). Pinciranjem se može povećati pri-rod od 10 do 30%, bez značajnijeg utjecaja na kakvoću (škrlet, mosla-vac, dišća ranina, malvazija i dr.).Kasnije pinciranje ima manji učinak, a opravdano je kod nekih vrlo ranih stolnih sorata (npr. Čabski biser) čime će se potaknuti da se one povećaju.

37

Zalamanje zaperakaObično se obavlja istovremeno s plijevljenjem ili pinciranjem, a podrazumijeva potpuno uklan-janje mladica razvijenih iz ljetnog (zaperkovog) pupa ili pak njihovo prikraćivanje na jedan pup. Najvažnije je ukloniti zaperke u zoni cvatova, dakle na donjim koljenci-ma na mladici, kako bi se poboljšali uvjeti cvatnje i oplodnje.

PrstenovanjeUklanjanje dijela kore na osnovi rodne mladice posebnim škarama za prstenovanje.

Svrha mu je onemogućavanje tran-sporta asimilata prema korijenu, što omogućava bolju ishranu grozdova, odnosno povećavanje prinosa i kakvoće. Opravdano je kod stolnih sorata, u fazi razvoja bobice jer se povećava obujam bobice za >20% te se ubrzava vrijeme dozrijevanja za 10 do 15 dana. Nije za preporučiti prstenovanje svake godine niti napraviti više od jednog do tri prstena po trsu jer iscrpljuje trs.

Prorjeđivanje grozdovaObavlja se ili prije cvatnje ili u fazi porasta bobica. Svrha mu je rasterećenje trsa od preobilnog roda. Povećava se krupnoća ostav-ljenih grozdova i bobica, postiže se potpunije dozrijevanje. Prorjeđivanjem se prvo uklanjaju slabo razvijeni i sitni grozdovi, a zatim po potrebi i dobro razvijeni grozdovi.Grozdovi se ne trgaju rukom, već se režu škarama na gornjem dijelu peteljke.

VršikanjeSkidanje svih vrhova mladica pred kraj faze rasta obično u kolovozu, odnosno pred početak dozrijevanja grožđa.

38

Prekida se rast mladica u dužinu, a hranjiva se usmjeravaju prema grozdu. Bolje je dozrijevanje drva, a utječe se i na zdravstveno stanje loze obzirom da su ti vrhovi obično napadnuti kasnom plamenjačom i pepelnicom kada je završeno prskanje.Predugački vrhovi mladica ometaju normalne radove u berbi. Obično se ostavlja 15-ak dobro razvijenih listova po mladici.

Prorjeđivanje listovaProrjeđivanje lisili defolijacija je uklanjanje listova u zoni grožđa, odnosno 3 do 4 donja lista na rodnoj mladici Izvodi se pred početak dozrijevanja grožđa neposredno prije šare ili u šari, a efekti ovog postupka su višestruki: bolje je dozrijevanje grožđa (veća izloženost grozda suncu), smanjuju se uvjeti za gljivične bolesti (bolja prozračnost) i lakše se obavlja berba. Najprije se uklanjaju listovi iz unutrašnjosti trsa i oni koji se nalaze na sjevernoj strani. Lišće koje se nalazi na južnoj strani dobro je ostaviti, jer štiti grozdove od izravnih sunčevih zraka što može dovesti do pojave opeklina na grozdu. Istraživanja su pokazala da primjenom ove mjere dolazi do većeg nakupljanja šećera (grozdovi u hladu su imali 3,5% manje šećera), i, što je možda najviše važno, do mnogo manjeg napada bolesti, posebice sive plijesni.

4.3. Pomotehnički radovi u voćnjaku

Uzgojni oblici:1. Prostorni uzgojni oblici (piramida, popravljena piramida, vaza)2. Uzgojni oblici u pravcu (vretenasti grm, kordonci)3. Plošni uzgojni oblik (palmeta kosih grana)

Alati za rezidbu

39

Uzgojni oblici1. prostorni uzgojni oblik

• kosturne grane razvijaju se u spiralnom rasporedu- POPRAVLJENA PIRAMIDA

2. uzgojni oblik u pravcu • cijela krošnja sastoji se od osnovne grane

provodnice koja nosi smanjene kosturne postrane grane prvog reda- VRETENASTI GRM

3. plošni (plosnati) uzgojni oblik• razvoj krošnje u jednoj plohi u obliku “živog

zida”- PALMETA KOSIH GRANA a) pravilna palmeta b) nepravilna palmeta c) ubrzana palmeta

POPRAVLJENA PIRAMIDA Prostorni uzgojni oblik koji ima provodnicu koja se ne završava s uspravnom produljni-com. Na provodnici se uzgaja 4 do 8 postranih kosturnih grana u spiralnom rasporedu, međusobno po visini razmaknute 20 do 40 cm. Poslije formiranja određenog broja kosturnih grana provodnica se krati na gornjoj pos-tranoj grani.

Visina debla 50 do 60 cm.

VAZA Prostorni uzgojni oblik koji nema provodnicu nego 3 (rjeđe 4) osnovne (primarne) grane koje su međusobno po visini razmaknute10cm i razmaknute od zamišljene provodnice pod kutem od 45 stupnjeva.Sekundarne grane razvode se na 40-60 cm,a tercijarne na 120 cm.

Visina debla 50 do 60 cm.

40

Uzgojni oblik u pravcu

VRETENASTI GRMGlavni kostur je provodnica,a postrane grane spiral-no raspoređene na provodnici, na razmaku od 20 cm. Donje su grane duže, a prema vrhu su sve kraće te vrh se završava produljnicom jednogodišnjeg ljetorastaVisina debla 40 – 50 cm.

VITKI VRETENASTI GRMModifikacija vretenastog grma.

Kostur krošnje je provodnica, a obrasle grane na razmaku 10 do 20 cm jesu rodne grane. Krošnja ima oblik uskog stošca, pa je omogućena gusta sadnja.

Visina debla 40 – 60 cm, a visina voćaka 200 do 250 cm.

Prikaz stabla formiranog u obliku vitkog vretena.

Formiranje vaze

41

PALMETA KOSIH GRANA

a) Plošni (plosnati) uzgojni oblik

• pravilna palmeta ima provodnicu na kojoj se nalaze tri para kosih primarnih grana

• svaki par čini kat

b) nepravilna palmeta • ima veći broj primarnih grana te je

razmak između grana 20 – 40cm naizmjenično u pravcu reda

• nema katova

c) ubrzana palmeta • ima 6 do 8 primarnih grana te

naizmjenično u smjeru reda• oštriji kut grananja 40 – 45o u

odnosu na pravilnu palmetu • visina debla oko 60 cm

Formiranje popravljene piramide

42

Odabrani uzgojni oblik :• mora imati skelet koji omogućava veliku rodnu površinu• odolijeva svim vremenskim nepogodama• omogućava nesmetane agrotehničke i pomotehničke zahvate

Svaki uzgojni oblik ima svoje specifične zahvate u rezidbi, no načela rezidbe su ista:• rezidba se izvodi od vrha kosturne grane, prema njezinoj osnovi • suvišne grančice odstrane se do osnove• rodne grančice koje ostaju ne prikraćuju se• vrhovi se ostavljaju slobodni • sve grančice s donje strane grane se odstrane• odrežu se sve vodopije• jače deblje grane koje su se razvile na pogrešnom mjestu treba što prije ukloniti

OSNOVNI PRINCIPI RASTA GRANA

• ukoliko grana raste uspravnije bujnija je u porastu • gornja raste bujnije od donje

43

POVIJANJE GRANAIzbojci koji rastu uspravno imaju slabu rodnost jer je izražen vegetativni rast, a potisnuto je zametanje rodnih pupova. Izbojci koji rastu vodoravno imaju izraženu rodnost jer im je vegetativni rast smanjen, pa obilno zameću rodne pupove.

• grana s debljom osnovom jače raste

• sekundarne grane bliže povodnici rastu bujnije

• grane s većim kutom u odnosu na povodnicu, rastu slabije i prije se razviju rodni pupovi

• od dvije grane iste po svim uvjetima bolje raste koja ima više sekundarnih grana

• kod vodoravnih ljetorasta javlja se vertikalan porast u vidu više slabih i poneki jači s gornje strane, ima rodnih grančica

• ljetorasti povijeni na dolje na krivini daju jedan jak ljetorast, a bočno slabije poraste koji su u većini slučajeva rodni

• na vertikalnom ljetorastu najjači porast na vrhu

• kod manje povijenih grana počinju se javljati rodne grančice

44

Načini povijanja grana

RODNE GRANČICE

a) stapka (kopljasta, kratka)• rodna grančica• duge od 1 do 10 cm, • nalazi se na dvogodišnjem ili starijem drvetu• ne režu se, samo prorjeđivanje

b) štrljak ili stapčica• nabrana rodna grančica,• ima reducirane članke

c) duga (vita) rodna grančica • dužina 50 (80) cm• završavaju jednim mješovitim pupom na vrhu grančice • daju sitnije plodove• uklanjanje rezidbom (ostavljaju se samo ako nema kratkih rodnih grančica)

45

NERODNI PUPOVI RODNI PUPOVI

NERODNI PUPOVI RODNI PUPOVI

RODNE GRANČICE

46

REZIDBA U RODUPrekraćivanje na granu nižeg reda, kojoj vrh ostaje neprikraćen.

rezidba se obavlja bez prikraćivanja jednogodišnjih grana (rezidbom se odstranjuju do kraja

Obnova rodnih čvorova

VodopijeVodopije su jaki izbojci uspravna rasta koji zasjenjuju krošnju i troše puno asirnilata i hraniva.

Pravilno uklanjanje vodopija

Kod rezidbe u rodu:• održavati uzgojni oblik• postrane grane održavati s slo-

bodnim vrhom• donje grane uvijek duže, a gornje

sve kraće• vrhovi grana se ne skraćuju• treba obratiti pozornost na smjenu

rodnih grančica i njihov ravnom-jeran raspored

47

Rezidba, po vremenu kada se provodi, može biti:a) zimska

• obavlja se u razdoblju mirovanja vegetacije - od opadanja lišća pa sve do ranog proljeća, neposredno pred bubrenje pupova

• treba obavljati redovito svake godine najpovoljnije djeluje na porast (razvi-tak mladica i lisne površine)

b) ljetna • obavlja se u pogodnim fazama za vrijeme vegetacije

PINCIRANJEPinciraju se i sve mladice koje rastu okomito uvis, osim produljnice provodnice i mladica koje se mogu uporabiti za zamjenu kakve grane.Oblik zelene rezidbe koji se obavlja kad mladice narastu 15-tak centimetaraRast voćke usmjerava od početka u skladu sa željenim uzgojnim oblikom te voćka ne troši snagu rasta na mladice koje bi se u sljedećoj godini prilikom rezidbe u mirovanju odbacile.

DRUGA LJETNA REZIDBAKad mladice završe intenzivni porast izbacuju mladice koje nismo propustili pin-smo propustili pin-cirati i koje zasjenuju unutrašnjost krošnje na tome mjestu više ne razvijaju nove mladice koje bi u sljedećoj ljetnoj rezidbi trebalo odstranjivati.Polovicom kolovoza obavlja se još jedno prorjeđivanje suvišnih mladica koje su u međuvremenu izrasle ili nisu odstranjene ranije. Sve to pridonosi boljoj osvijetljenosti unutrašnjosti krošnje i obojenosti plodova koji se tamo nalaze.

ZAREZIVANJE KOREPotiče razvoj pupova koji inače ne bi potjerali, te usporava prejak rast mladica.Postupak rovašenja se sastoji u tome da se u proljeće, u samom početku kretanja vegetacije, voćarskim nožem zareže kora u obliku obrnutog slova ‚’v’’ iznad samog pupa pazeći da ga se pri tome ne ošteti. Postupno će zarezano mjesto zacijeljeti pa rez neće biti vidljiv.

ROVAŠENJERovašenje se češće primjenjuje za jabuke i kruške, jer one bolje reagiraju na ovaj

postupak i lakše ga podnose u odnosu na ostale voćke.

48

POLUPRSTENOVANJE I PRSTENOVANJE

Na pojedinim granama na kojima se želi oslabiti vegetativni rast i pojačati zam-na kojima se želi oslabiti vegetativni rast i pojačati zam- vegetativni rast i pojačati zam-etanje rodnih pupova, može se prstenovati kora.

Rez mora prodrijeti kroz koru do kambija, a širina polu-prstena mora biti 5 - 10 mm, ovisno o debljini grane.Mjesto zarezivanja lagano oblijepiti ljepljivom trakom (nakon zacjeljivanja rane se skida).Rabi se na jabukama i kruškama, dok koštičave voćke nije preporučljivo pod-vrgavati ovom postupku jer im rane slabo zacjeljuju i lako ih napadnu bolesti i štetočine.

IZOLACIJA VRHAIzolacija vrha obavlja se tako da se u fe-nofazi bubrenja pupova na vrhu izbojka ostavi jedan do dva pupa, a svi ostali u duljini od 20 do 25 cm se odstrane. Učinak izolacije vrha jest u tome da se niže ostavljeni pupovi razviju u lijepe mladice kako bi čitava grana bila obrasla.Ako se izolacija vrha ne obavi u feno-fazi bubrenja pupova, može se obaviti i kada mladice narastu 10-15 cm.

LORETIRANJELoretiranjem se stvaraju povoljni uvjeti zametanja rodnih pupova za sljedeću godinu.Stvara se mnoštvo rodnih čvorova i oslabljuje vegetativni rast voćke.

ZALAMANJE IZBOJAKA I VODOPIJAZalamanjem izbojaka zaustavlja se vegetativni rast previše bujnih izbojaka na jezgričavim voćkama.

49

Zalamanje je pogodno za vodopije koje se žele pretvoriti u rodne grane, umjesto da ih se rezidbom potpuno odstrani.Obaviti polovicom lipnja, odnosno prije faze zametanja rodnih pupova kako bi se zaustavio vegetativni rast i asirnilati usmjerili u pupove.

PRORIJEDA PLODOVA

Rezidba malina – uzgojni oblik „uspravni niz uz žicu”

Nakon sadnje maline, stari dio sadnice (oko 20 cm iznad površine tla) treba ukloniti kada novoformi-rani izdanci dostignu oko 25- 30 cm dužine.

Tijekom vegetacije novi izdanci se razvijaju, te s obzirom na to da su mladi i osjetljivi, potrebno ih je pomoću naslona održavati u uspravnom položaju.

Na kraju prve godine uzgoja, svako sadno mjesto trebalo bi osigurati 2-3 nova izdanka. U sljedeće proljeće na početku vegetacije obavlja se prorje-da izdanaka. Odstranjuju se svi oštećeni, polo-mljeni i slabi, te se ostavljaju najbolji. Broj izdanaka koji će se ostaviti ovisi o sorti i kondiciji nasada, a u prosjeku iznosi 5-7 izdanaka po dužnom metru. Zatim se svaki ostavljeni izdanak prikrati kratkim rezom, tako da iznad gornje žice ostane 2-4 pupa (na cijelom izdanku ostane oko 25pupova).

50

Tijekom vegetacije stalno rastu novi izdanci te je njih u početku potrebno otkla-njati, prije nego što odrvene (do sredine svibnja). Nakon toga izdanci koji će se razviti poslije polovice svibnja potencijalni su za plodono-šenje sljedeće godine te ih više ne uklanjamo nego ih ostavljamo da se razviju.

Rezidba kupinaNakon sadnje sadnice treba skratiti na 3 razvijena pupa, tj. na oko 20-30 cm iznad tla.

Poslije berbe, rezidba kupina može se obavljati sve do studenoga. Izdanke koji su donijeli rod treba odrezati do zemlje, iznijeti iz nasada i spaliti. Istodobno treba ukloniti slabije,oštećene i prekobrojne ovogodišnje izdanke, a ostale ostaviti da obrastaju rodnim pupovima i sazrijevaju.U rano proljeće odabiru se jednogodišnji izdanci, prikraćuju na 2 postrana izboja iznad gornje žice i vezuju uz naslon. Postrani izboji prikraćuju se na 8-10 pupova i vežu. Na sadnom mjestu ostavlja se 4-6 izdanaka, što ovisi o kondiciji grma i nasada. Preporučuje se ljetna rezidba kupina, koja će olakšati rezidbu nakon berbe te omo-gućiti bolji razvoj i sazrijevanje plodova. Kad izdanci dosegnu više od 2 m, pinciraju

51

se i skidaju suvišni postrani izboji. Sa izdanaka ostavlje-nih za rod skidaju se pupovi do visine prve žice.

Rezidba ribizla – uzgojni oblik grmRibiz donosi rod pri dnu jednogodišnjih izdanaka, kao i na mladim rodnim izdanci-ma na starijem rodnom drvetu, pri čemu najbolja rodnost je na novom prirastu rod-nog drveta starog 3 – 4 godine. Nakon 3 – 4 godine, produktivnost starijih izdanaka opada, i treba ih postupno proređivanjem zamenjivati mladim prirastom.

UZGOJNI OBLICI ZA LIJESKU• grm • stablo – vaza

Orah - poboljšana piramida• U proljeće prikratiti sadnice na 180 cm• U vegetaciji odabrati 2-3 izboja od

kojih se vršni ostavi za provodnicu a ostali za promarne grane

• Kad se formira 3-5 osnovnih grana vrh stabla se prikraćuje,orezuje na nižu bočnu granu,rast se usmjerava u širinu

• Rezidbom u rodu održava se redovita rodnost,bolja osvjetljenost krošnje

52

Orezivanjem se odstranjuju pos-trane grane sa debla kada su najviše 5 cm promjera. Ne odstranjivati više od 50% ukupne visine ili odstraniti više od 25% krošnje. Rezati tako da je površina reza što manja jer rane teško zacjeljuju i potrebno ih je premazati voćarskim voskom.

5. ALATI, OPREMA I STROJEVI ZA POMOTEHNIKU/AMPELOTEHNIKU

53

Vinogradarske škare imaju jednu oštricu u obliku polumjeseca koja prilikom reza prolazi kraj tupe oštrice u obliku polumjeseca. Takve škare su pogodne za rezanje zelenih ili mekanih odrvenjelih izboja kao što je rozga vinove loze. Rezanje odrvenjelih izboja voćaka s ovim škarama je teže, a izboj može ostati nagnječen i oštećen što omogućava napad različitih bolesti.

Voćarske škare s jednom oštricom imaju jednu ravnu oštricu koja naliježe na ravnu tupu oštricu (tzv. nakovanj). One omogućavaju lakši i ravni rez odrvenjelih izboja voćaka. Nedostatak ovih škara je što tupa oštrica često može oštetiti koru i tkivo izboja te tako omogućiti napad bolesti i štetnika

Voćarske škare s dvije oštrice imaju dvije ravne oštrice koje prilikom reza naliježu jedna do druge. Takav raspored oštrica omogućava lagani i čisti rez odrvenjelih izboja voćaka bez nagnječenja tkiva. Iako nije preporučljivo, njima se čak mogu prerezati i tanje grane do debljine 2-3 cm.

Velike voćarske škare ili dvoručne škare imaju jednu ravnu oštricu koja naliježe na ravnu tupu oštricu (tzv. nakovanj). One su pogodne za rezidbu debljih grana do čak 4,5 cm debljine. Dugačke ručke omogućavaju snažan i lagan rez bez upotrebe velike snage ruku. One su namijen-jene rezidbi debljih grana koje su tvrde i čvrste pa ovdje ne dolazi do opasnosti od nagnječenja tkiva.

Voćarska pila je namijenjena za rezidbu debljih grana. Pila može biti mala (list duljine 20-25 cm) i sklopiva ili velika (list do 35 cm). Prednosti voćarske pile su što nema luk nego je u obliku pištolja što omogućava lagan pristup i baratanje pilom unutar krošnje. Na listu pile nalaze se trostrano naoštreni zupci pa je rez vrlo lagan i ne zahtjeva mnogo snage i vremena. Ovakav oblik zubaca omogućuava dvostrani rez, tj. pila reže i kad ju se gura i kad ju se vuče. List pile je debljine oko 1 mm pa pila sama radi put i ne može doći do zaglavljivanja pile u drvu.

Lučna pila ima tanki list koji da bi mogao dobro rezati mora biti napet. To je postignuto s lukom koji list pile drži stalno napetim. No, taj luk često smeta prilikom rezidbe jer takva izvedba pile zahtijeva mnogo manevarskog prostora što često nije slučaj

54

unutar krošnje. Drugi nedostatak ove pile je tanak list i zupci koji su jednostrano oštreni. Iako je pila konstruirana da sama radi put, često zna zaglaviti u drvu. Također ovakva konstrukcija pile omogućava dobar rez samo kada se povlači te time zahtijeva i više vremena.

Voćarski nož (hipa) Služi za zaglađivanje rana nastalih nakon reza debljih grana pilom kako bi one brže i bolje zacjeljivale. Uvijek mora biti oštar, što znači da mora biti napravljen od čelika dobre kakvoće da se ne mora često brusiti.

Električne škareZa zimsku rezidbu se često ima vrlo malo vremena da se napravi kako treba. Tada se forsiraju i škare i zdravlje rezača. Često se dobiju žuljevi ali i upale tetiva i mišića. Nije rijetkost da se zbog brzine ručnim škarama pokušavaju rezati i deblje grane, tada rez izgleda svakako,samo ne dobro.

Voćarski vosak Prirodni voćarski vosak sadrži prirodni pčelinji vosak, borovu smolu, alkohol, prirodni loj te dodatak propolisa. U sintetičkim voćarskim voskovima koji se mogu naći na tržištu zaštita od napada gljivičnih i drugih bolesti i štetnika je ostvarena dodatkom različitih kemijskih fun gicida dok kod ovog voska tu funkciju ima propolis. Kod oraha se često događa da ne mjestu reza deblje grane on „plače“ Samim time je teško premazati ranu sintetičkim voskovima koji su topivi u vodi jer ih „plač“ oraha ispire prije nego se vosak stigne posušiti.

Alati za cijepljenje

55

Potrošni materijal

Električna vezačicaNakon rezidbe neke izboje treba i povezati. Povijači grana, nažalost, ponekad ne mogu pomoći, nego izboje treba vezati. Tako je i kod vrsta koje se uzgajaju na žici, kao što su malina, kupina, kivi i sl. Ručno povezivanje traži spretnost i vrijeme. Često se javi potreba i za trećom rukom kako bi se to što bolje i brže napravilo. Električna vezačica vrlo brzo i kvalitetno veže izboje za žicu. Tehničke osobine ovise, naravno o svakom pojedinom proizvođaču, ali okvirno svi imaju slične osobine. Sama vezačica koja se drži u ruci teži tek nešto više od 0,5 kg, , a baterija koja se nosi oko struka također nešto više od 0,5 kg. Jednim punjenjem moguće je napraviti i do 7 ili 8 tisuća vezova.

Kopče za povijanje izbojaSastavni dio rezidbe je i povijanje grana kako bismo grane doveli u pov-oljniji položaj. Time se poboljšava formiranje rodnih pupova na boljim i kvalitetnijim mjestima. Za povijanje se mogu koristiti razni načini kao što su utezi, povezivanje pomoću špage ili, bolje bužira, za deblo, neku drugu granu ili za klin koji je zabijen u tlo

Žičane kopče su često čvršće, ali i tanje čime se javlja problem mogućeg urezivanja u koru tijekom rasta grane, pa ih treba povremeno provjeravati i premještati. Kod plastičnih kopči taj problem je rjeđi jer su one, zbog prirode materijala, malo deblje.

Plastične kopče postoje u izvedbama različite elastičnosti čime omogućavaju različitu jačinu povijanja (često boja kopče označava i jačinu elastičnosti) za različite debljine izboja. Također kopče možemo podijeliti i na njihovu izvedbu, tj. namjenu. Postoje tri oblika kopči: ravne i „S“ i „E“ kopče. Za „S“ kopče treba postojati uporište suprotno od mjesta gdje izbija grana koju povijamo, posebice ako je kora voćke glatka. Oni se koriste uglavnom za jednogodišnje izboje. Kopče u obliku slova „E“ su svinute i u treću dimenzi-ju. Takve kopče služe za povijanje grana bez obzira na uporište na provodn-ici jer one same stvaraju uporište hvatajući se na dva mjesta na provodnici. Oni se mogu koristiti i za povijanje dvogodišnjih izboja.

56

Povijači grana Uređaj za vezivanje v.loze

6. ZAŠTITA NA RADU I PRVA POMOĆ

6.1. Osposobljavanje iz zaštite na radu - zakon o zaštiti na radu; pravilnik o izradi procjene opasnosti radnih mjesta

Ozljede na radu• 24 sata-obavijest nadležnima u firmi• 48-sati pismena obavijest Inspekciji• Za teže ozlijede-telefonska prijava Inspekciji odmah • Lakše ozljede prijavljuje HZZO• GI-ozljede na radu- kraj siječnja za prethodnu godinu

Pravila zaštite na raduPodjela:

• Osnovna pravila• Posebna pravila• Priznata pravila

Osnovna pravila zaštite na raduOdnose se na uklanjanje ili smanjivanje opasnosti na sredstvima rada.

• opskrbljenost sredstava rada zaštitnim napravama• osiguranje od udara električne struje• sprječavanje nastanka požara i eksplozija• osiguranje stabilnosti građevina u odnosu na statička i dinamička opterećenja• osiguranje potrebne radne površine i radnog prostora

57

• osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju• osiguranje čistoće, potrebne temperature, vlažnosti zraka• osiguranje potrebne rasvjete mjesta i radnog okoliša• ograničenje buke i vibracije u radnom okolišu• osiguranja od štetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja• osiguranja od djelovanja po zdravlje štetnih tvari i zaštita od elektromagnet-

skih i drugih zračenja te osiguranja prostorija i uređaja za osobnu higijenu

Posebna pravila zaštite na raduPosebna pravila zaštite na radu sadrže uvjete glede dobi života, spola, stručne spreme i osposobljenosti, zdravstvenog stanja, duševnih i tjelesnih sposobnosti, koje moraju ispunjavati radnici pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.

• obvezu i načine korištenja odgovarajućih osobnih zaštitnih sredstava i zaštitnih naprava,

• posebne postupke pri uporabi opasnih radnih tvari,• obvezu postavljanja znakova upozorenja od određenih opasnosti i

štetnosti,• obvezu osiguranja napitaka pri obavljanju određenih poslova,• način na koji se moraju izvoditi određeni poslovi ili radni postupci, a

posebno glede trajanja posla, jednoličnog rada i rada po učinku, postupak s unesrećenim ili oboljelim radnikom do upućivanja na liječenje nadležnoj zdravstvenoj ustanovi

Priznata pravila zaštite na raduPriznata pravila zaštite na radu su pravila iz stranih propisa ili u praksi provjereni načini pomoću kojih se opasnosti na radu otklanjaju ili smanjuju, ili kojima se sprečava nastanak ozljeda na radu, profesionalnih ili drugih bolesti te ostalih štetnih posljedica za radnike, a primjenjuju se ukoliko ne postoje propisana pravila zaštite na radu.

Opasnosti na radnom mjestuDovode do ozljeda mehaničke opasnosti, padove i rušenja električnu struju, požar i eksploziju i termičke opasnosti.

Napori i štetnostiNajčešće rezultiraju bolestima. Štetnosti obuhvaćaju kemijske tvari, biološke štetnosti i fizikalne štetnosti, kao što su npr. zračenja, buka i vibracije. Naporima smatramo statodinamička i psihofiziološka opterećenja.  

58

StrojeviZa vrijeme rada na stroju ne smiju se skidati poklopci, odnosno na stroju se ne smije raditi ako svi poklopci ili kutije nisu na svojim mjestima. Ne pokušavajte sami popraviti kvar na uredskom stroju.

ZAŠTITA NA RADU KOD POMOTEHNIČARA/ AMPELOTEHNIČARINajčešće kod rada sa otrovima i agresivnim sredstvima u vinogradarstvu i voćarstvu (Pomotehničari/ Ampelotehničari). Najčešće kod vinogradara amatera ili kako mi to još volimo nazvati hobi vinogradari dolazi do otrovanja raznoraznim sredstvima za zaštitu voća i loze.Ljudi zapravo nisu svjesni koliko je bitna zaštita za zdravlje a u nekim slučajevima ne daj bože za život. Preko dišnih organa u našem slučaju, najlakše unosimo otrove u tijelo ili krv.Najčešće stradaju jetra, gušterača, bubrezi itd. Nakon 10,20 i više godina rada sa otrovima, mogu se pokazati loši nalazi krvi što je posljedica oštećenje jetre, a prvo pitanje doktora je dali pijete a vi kažete malo, tu i tamo, a kad mu kažete čime se bavite reći će vam da to baš neće biti tu i tamo. Sigurno vas neće pitati koliko ste otrova svih tih godina unijeli u tijelo. Bolje spriječiti nego liječiti.

1. Zaštita dišnih organa i putova U postovima se spominju jednokratne maske. To zaboravite. te maske ne mogu zaustaviti ni prašinu!!!

2. Zaštita očijuOko je vrlo osjetljiv organ i vrlo lako se oštete slojevi oka, zbog agresivnih tvari. Vrlo lako apsorbira otrove. zbog mnoštva kapilara  otrovi lako dolaze u kontakt sa krvi. Iz tog razloga obavezno koristiti zaštitne naočale.

3.Zaštita ruku i tijelaZaštita ruku je svakako bitna jer rukama vrlo lako prenosimo otrove i agresivne tvari, dodirom usta, (dolazimo u kontakt sa slinom) oka i ostalih dijelova tijela. Rukavice moraju biti nepropusne za tekućine. Najbolje su jednokratne jer ih lako zamijenimo. Kožne, platnene ili pamučne ne koriste jer lako upijaju tekućinu. Zaštita tijela je najproblematičnija. Pamučna ili druga platnena zaštitna odjeća lako upijaju tekućine a vodo nepropusna odjeća najčešće ne propušta tekućinu izvana ali isto tako ne upija znoj i nije prozračna pa nam je vruće. Tu smo sada kod prob-lema komoditeta.Moramo sami odlučiti što nam je važnije udobnost ili zaštita.Postoje Razni proizvodi koji su vodo nepropusni izvana ali propuštaju toplinu tijela i upijaju znoj, nažalost takvi su proizvodi skupi i isplate se samo onima koji puno rade sa sredstvima od kojih se trebamo zaštiti.

59

Zaštita od mehaničkih ozljedaMehaničke ozljede mogu nastati kod korištenja alata za obrezivanje voćaka i vinograda uslijed rada sa škarama, pilama i dr. alatima.Budući u vinogradarstvu i voćarstvu se koriste razno raznim strojevi i alati važno je da se uređaji i alati koriste prema uputama proizvođača i da su uvijek u ispravnom stanju. Strojevima i alatima trebaju rukovati osobe koje su osposobljene za rad.Kod voćara i vinogradara osim otrovanja može doći i do mehaničkih ozljeda, porezotina, lomova i dr.

Prva pomoć

Prva pomoć kod otrovanja:Otrov može ući u organizam na tri načina: gutanjem, udisanjem i preko kože. Njegova štetnost uvelike ovisi o načinu ulaska i količini.Znakovi mogu biti vrlo različiti, ovisno o vrsti otrova, njegovoj količini i brzini ulaska u tijelo, putevima ulaska i individualnim osobinama organizma. Ako se otrov proguta, najčešće se javljaju mučnina i bol u trbuhu, proljev i povraćanje. Pri udisanju otrovnih plinova ili para može doći do kašlja i osjećaja gušenja. Korozivne tvari (kiseline i lužine) izazivaju kemijske opekline. Ako se takav otrov popije, opekline se vide na usnama i sluznici usta. Neki otrovi izazivaju psihičke poremećaje, vrtoglavicu, glavobolju, grčeve pojedinih mišića ili cijelog tijela, nepravilan rad srca. Koža može postati plava, žuta ili crvena. Teži slučajevi trovanja dovode do gubitka svijesti, a potom i do prestanka disanja.

U slučaju kontakta pesticida sa kožom:• uklonite kontaminiranu odjeću • detaljno oprati kontaminiranu kožu vodom• oprati kosu i nokte• potrebno je ukloniti ostatke pesticida koristeći vodu, deterdžent ili sapun

Ukoliko se pesticid udahne: • iznesti osobu na svjež zrak i zatražiti stručnu pomoć• raskomotiti osobu• primijeniti umjetno disanje ukoliko osoba ne diše

Ukoliko se pesticid proguta: • potrebno je isparati usta sa dosta vode• zatražiti medicinsku pomoć• pročitati uputstva na ambalaži ( bilo bi poželjno ponesti etiketu s ambalaže

u zdravstvenu ustanovu • osobu postaviti u bočni položaj , da bi se spriječio ulazak povraćenog

sadžaja u pluća• povraćanje može nekada biti i opasno (dodatno oštećenje pluća)

60

7. EKONOMSKI ASPEKTI VEZANI UZ POMOTEHNIČKE I AMPELOTEHNIČKE MJERE

Ekonomija gospodarstva

Dobit (dohodak)Razlika između prihoda i troškova. Povećava se povećanjem prihoda, a povećava se i smanjenjem troškova.

Prihod Umnožak ukupnih proizvoda i cijene postignute na tržištu.

Vrste troškovaFiksni (stalni) troškoviNe ovise direktno o veličini proizvodnje

• Troškovi najma ili koncesije• Održavanje zgrade ili mehanizacije• Plaće stalno zaposlenih • Opći troškovi gospodarstva• Troškovi kamata na kredite

Varijabilni (promjenjivi) troškoviOvise o veličini proizvodnje

• Plaće za unajmljeni rad • Troškovi inputa (gnojiva, pesticidi itd.)• Ambalaža (sanduci, vezivo)• Unajmljena mehanizacija

MarketingLjudske aktivnosti povezane s tržištem.

Robne marke

Prepoznatljiva oznaka ili ime nekog proizvoda, a često podrazumijeva i kvalitetu. Stvara snažni i trajni identitet proizvoda te potiče osjećaje povjerenja, korisnosti, dobrobiti i sigurnosti. Nazočna u podsvijesti potrošača.

Elementi markeA. Ime marke

• Dio marke koji se može izgovoriti• Sadrži riječi, slova i brojke

61

B. Znak marke• Vizualni identitet marke• Neizreciv, ali uočljiv dio marke• Simbol,dizajn, kombinacija boja i sl.

C. Zaštitni znak• Zakonita oznaka koja upućuje da vlasnik ima isključivo pravo uporabe

marke ili njezina dijela• Simboli

® © TM

Sortna lista• Popis priznatih novostvorenih sorti u RH• Popis stranih sorti za koje je dopušteno uvođenje u proizvodnju u RH• Popis zatečenih domaćih i udomaćenih stranih sorti u RH

Popis se objavljuje u Narodnim novinama te su sve kulture podijeljene su prema namjeni u grupe.

Unutar svake grupe su složene prema abecednom poretku narodnih naziva.

Sadni materijal prije prodajeMora biti propisno parkiran i plombiran te imati deklaraciju uz otpremnicu i deklaraciju na ambalaži. Za pakiranje se rabi ambalaža od materijala koji štite od oštećenja pri prijevozu, rukovanju i skladištenju.

Trgovina sadnim materijalom• Fizičke i pravne osobe koje su registrirane za tu djelatnost prema zakonskoj

regulativi• Trgovina sadnog materijala na veliko• Trgovina sadnog materijala na malo

Tržište

Definicija tržišta: Mjesto gdje se susreću ponuda i potražnja. Osnovne funkcije tržišta:a) Selektivna funkcija

• Što i koliko čega proizvoditi?• Odgovaraju potrošači svojom kupnjom

62

b) Smještajna funkcija• Kako nešto proizvesti i kojom tehnologijom?• Proizvod koji osigurava najveću dobit uz date troškove• Proizvod proizveden uz niže troškove

c) Informativna funkcija• Informacije s tržišta su obavijesti zanimljive za poslovanje• Na temelju tih obavijesti donose se poslovne odluke

d) Razdjelna ili distributivna funkcija• Osigurava raspodjelu ukupno ostvarenog dohotka putem sustava cijena na

sudionike u proizvodnji

8. LITERATURA

Zakon o normizaciji (NN 80/13)Pravilnik o hrvatskim normama (NN 22/96)Zakon o akreditaciji (NN 158/03, 75/09, 56/13)Zakon o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br.834/2007 o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 80/13)Petranović K., Voćarstvo, Znanje, Zagreb, 1984Brzica K., Voćarstvo za svakoga, Nakladni zavod Globus, Zagreb,1989Fazinić N., Fazinić M., Stolno grožđe, Poljoprivredno razvojno-istraživački centar, Zadar 1990Miljković I., Suvremeno voćarstvo, Znanje, Zagreb, 1991Mirošević N., Vinogradarstvo, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993Miljković I., Opće voćarstvo, Školska knjiga , Zagreb, 1996Jemrić T., Cijepljenje i rezidba voćaka, Naknada Ulkis , Rijeka , 2007Kantoci D., Cvjetković B., Miljković I., Jemrić T. [et al.] Voćarstvo, Zadružne štampa, Zagreb, 2008Kolega A., Tržništvo u poljodjelstvu, Alfa, 1999Kotler Ph., Marketing menagement, Prentice Hall Int., the millennium ed., N.J. , 2000Puljić N., Zaštita na radu: vodič za poslodavce, Poslovni zbornik, 2006Pavlović M., Zaštita na radu: provedbeni propisi: s komentarima i tumačenjima, TIM, 2009Kalauz S., Hitna stanja: priručnik o osnovama zbrinjavanja i pružanja prve pomoći na radnom mjestu, ZIRS, 2010