1

0. UVOD – GRADITELJSTVO KROZ POVIJEST Cilj kolegija urbanizam II/III • Grad-interdisciplinarna tema • Povijest urbanizma za arhitekte • Urbanistička teme: planiranje grada, kompozicija i koncepcija, teorija i teoretičari, urbanistički Elementi, tipologija....... • Primjena znanja • Urbano nasljeđe kao dio kulturno povijesnog identiteta gradova (svijest o očuvanju i obnovi identiteta) • Prilikom projektiranja kuće trebamo "misliti grad" Univerzalnost urbanizma • Trajni principi (karakterističnost) • Dalekovidnost (potrebno je misliti u budučnost, misliti unaprijed, imati viziju Gideon: "Ne mogu se gradovi planirati kad čovjek ne vjeruje u život") -najljepši gradovi začeti su u najtežim povijesnim trenutcima: Papa Siksto V. radi koncepciju baroknog Rima - zacrtao glavne osi i definirao grad u, za Rim tada, vrlo teškom periodu Individualnost gradova Identitet i prepoznatljivost gradova nastaje kao posljedica: 1. zemljopisnih, gospodarskih, društvenih, političkih i drugih prilika 2. inicijative pojedinaca (obično je taj pojedinac bio vladar: - u 16.st. Papa Siksto V odgovoran je za izgled renesansnog Rima, - Pariz - Francois Mitterand - Karlsruhe - Karlo V kralj) 3. kolektivnog duha građana Identitet/prepoznatljivost - sliku o gradu daju: • ponekad samo urbanistički detalji (širina ulica, visina zgrada), a ponekad je to cijeli grad • trgovi često daju identitet gradu - Picadilly Circus u Londonu, gradovi u Italiji • ulice (široke, uske, sa ili bez drvoreda) • fasade (boja, materijali) • tržnice (mjesta okupljanja ljudi često su mjesta sa kojih počinje razvoj grada) primjeri: Rio de Janeiro-Copacabana (inače nastao na močvarnom području), Napulj - u podnožju Vezuva, Hvar - duboki morski zaljev Grad kao kulturno i povijesno jedinstvo a) različiti kulturni i politički utjecaji- utjecaji ugrađeni u sliku grada, utječu na razvoj grada i način izgradnje, npr. razlika Pariza i Londona je političke naravi jer je u Parizu monarhija - moć aristokracije, što je podloga za monumentalnost, London - maksimalno se čuva nepovredivost vlasništva, urbanističke realizacije se teže provode, to je grad labirinta zbog posjedničkih odnosa. b) grad prihvaća ono što odgovara stupnju njegovog razvitka - svaki grad ne prima ono što bi mogao jer nisu svi spremni i sposobni prihvatiti urbanističke ideje ili prijedloge o razvoju grada koji im se nude - postoje gradovi koji životare i gradovi koji se stalno grade i razvijaju. c) ispreplitanje zapadnjačke i istočnjačke civilizacije - zbog političkih i gospodarskih razloga - danas je vidljiv jak utjecaj Zapada u Kini, Japanu, npr. Shangai - preklapanje Kineske tradicije i Zapadnjačke kulture - polako se briše stara slika grada - male kućice - i sve se polako amerikanizira Grad kao povijesno svjedočanstvo a) nestali gradovi: -zameten im je trag

-poznato ime, nepoznata lokacija (ima ih i u Hrvatskoj) -nepoznata urbanistička struktura

b) gradovi - arheološki lokaliteti: - Machu Pichu u Andama...ima ih puno u Južnoj Americi -Pompeji

- sudbina gradova: Gradovi imaju sudbinu kao i ljudi - neki su vječni - Rim - neki su živjeli vrlo kratko - Milheim u blizini Kolna živio samo 3 god. - neki su srušeni: Varšava, Frankfurt - srušen nakon II. sv.r., Drezden - neki se namjerno ruše i ponovo grade: Shangai - neki se stalno obnavljaju i grade: Pariz

2

Paleogeneza - nastanak gradova a) političkom odlukom - prema unaprijed određenom planu na praznom zemljištu – Karlovac b) spontano - češći slučaj, faze razvoja:- predurbana faza (ruralna)

-protourbana faza (od ruralne ka urbanoj) -urbana faza

Grad od nastanka do danas 1. Prvi gradovi - kod istočnih civilizacija (Egipat) 2. Polis - grad-država u Grčkoj civilizaciji 3. Rimski imperij - oslanjao se na gradove-municipije i kolonije (od Rimskog imperija počinje razvoj pravih gradova) 4. Srednjovjekovni gradovi - središta obrtnika i trgovaca, razvoj komunalne vlasti i nove klase: gradovi-države 5. Gradovi renesansnog i baroknog doba: idealni, novi gradovi-utvrde, gradovi rezidencije 6. Gradovi 19./20.st. - nagli rast 7. Gradovi druge polovice 20.st. - zaustavljanje naglog rasta, orijentiraju se na unutrašnjost - introvertiranost Hrvatski grad • neistraženo područje hrvatskog urbanizma • premalo arhitekata istražuje povijest grada • različitost gradova s obzirom na zemljopisna obilježja • regionalni razvoj gradova jer Hrvatska nikad (do1990 g.) nije imala samo jednu prijestolnicu • kulturni utjecaji na razvoj gradova vrlo su vidljivi i prepoznatljivi: Mađarska -Slavonija, Italija-Istra, Antika-Dalmacija. Primjeri: Karlovac - renesansa

Bjelovar - barok Zagreb, Rijeka - svoju urbanu sliku stvaraju u 19. st.

1.DEFINICIJE I TIPOLOGIJA POVIJESNIH GRADOVA GRADINA GRADIŠTE POLIS URBS CIVITAS OPPIDUM CASTRUM CASTELLUM SUBURBIUM CITADELA BURGUS GRAD TRGOVIŠTE URBANA JEZGRA KAŠTEL TVRĐAVA DVOR GRADINA -engleski=castle, talijanski=castello, češki=hradišće -ilirske gradine - Kašteljeri (Istra) -sinonimi: Gradište, Gradišće, Grad, Gradac -teže pristupačno mjesto od prapovijesnog vremena do srednjeg vijeka; oblik je uvjetovan konfiguracijom terena: -na brdu (kružni ili ovalni oblik ili nepravilan) -u ravnici ako nije prirodno zaštićena rijekom ili jezerom, tada je umjetno zaštićena sa svih strana-(palisade+rovovi) -pribježište (privremeno naselje u slučaju opasnosti od napada) ili stalno naselje _________________________________________________________________________________

3

GRADIŠTE - dvojako značenje: a) sinonim za gradinu b) utvrđena ranosrednjovjekovna naselja u Slavoniji

____________________________________________________________________________________ POLIS - grčki grad-država (teritorij veći od grada) -grad opasan zidinama sa samostalnom upravom -atributi polisa:-eleutheria-samostalnost u odnosu

prema drugim polisima -autonomija-samouprava -autarkeia-gospodarska samostalnost ___________________________________________________________________________________ CIVITAS - u antičkom Rimu=grad ili gradsko naselje -najviši stupanj razvoja naselja -u srednjem vijeku=grad kao zajednica građana i Središte biskupa -Civitas=korijen za riječ grad -evolucija značenja:-skup građana jednog grada -građansko pravo -grad ___________________________________________________________________________________ URBS - u antičkom Rimu (ima više značenja)

-grad Rim ( Urbi et Orbi-gradu Rimu i čitavom svijetu) -grad u općem značenju -veće gradsko naselje na ravnom terenu za razliku od oppiduma=utvrđeni grad na uzvisini i pagusa=selo, župa -u srednjem vijeku ovaj naziv se rijetko koristi

___________________________________________________________________________________ OPPIDUM - u antičkom Rimu=utvrđeni grad na

uzvisini, središte većeg prostora, ali nema statut civitasa -gradovi (naselja) kod barbarskih naroda - Kelta, Germana, Ilira -u srednjem vijeku=trgovište

___________________________________________________________________________________

4

CASTELLUM - deminutiv od Castrum

-u antičkom Rimu -tvrđava ili manji utvrđeni tabor -utvrđeno seosko naselje na uzvisini

-u srednjem vijeku - opći izraz za tvrđavu (utvrdu), utvrđeni feudalni dvor Kaštel, zamak (burg)

CASTRUM-latinski naziv za tvrđavu (utvrdu) ili kulu CASTRA=plural od Castrum =rimski vojni logor (tabor) =manja vojna utvrda ___________________________________________________________________________________ SUBURBIUM ili extramuros= predgrađe -dio grada izvan gradskog zida a) predgrađe-suburbium u ravnici b) podgrađe-suburbium na padini c) varoš-naziv za suburbium u sr. vijeku (mađarski dodatak - var; Vukovar, Daruvar....) _______________________________________ CITADELA -talijanski Cittadella

-samostalna utvrda unutar grada ili veće tvrđave -često na povišenom mjestu i na rubu grada -dominira gradom, od stambenog dijela odvojena čistim prostorom

________________________________________________ BURGUS-njemački=burg, francuski=bourg

-u ranom srednjem vijeku=građanski grad - sinonim za urbs, civitas -od 12st. U Njemačkoj=Burg=Stadt=slobodni kraljevski grad; - stanovnici Stadt-a-burgeneses=purger Burg-utvrda, zamak, kaštel, kula -sinonim za castellum

___________________________________________________________________________ TRGOVIŠTE - srednjovjekovno naselje nižeg stupnja od civitas -razlika između grada i trgovišta: grad=osnivaju ga vladari i stanovnici grada - purgeri su kraljevi podložnici; trgovište=osniva ga plemstvo - Markt i stanovnici su vlastelinski podložnici -oppidum=kraljevsko trgovište, markt=vastelinsko trgovište -primjer kod nas-Virovitica ___________________________________________________________________________________ GRAD – ima višestruko značenje u hrvatskom jeziku od srednjeg vijeka pa do danas: - grad kao civitas - grad kao oppidum-trgovište - grad kao burg-zamak - grad kao castrum-utvrda - grad kao plemički dvor ______________________________________________________________________________

5

URBANA JEZGRA - urbanizirano naselje, naselje gradskog tipa -urbana jezgra može biti:

- evoluirajuća - tijekom vremena prešla je u grad ili - neevoluirajuća - koja je tijekom vremena prešla u selo

___________________________________________________________________________________ KAŠTEL - utvrda najčešće pravokutnog tlocrta sa ugaonim kulama koje su namijenjene za smještaj vojne posade i obranu-

-u doba srednjeg vijeka i renesanse:-zaštita gradova na Jadranu uz sam grad) -dio fortifikacijskog sustava sjeverne Hrvatske-Varaždin

-primjeri: Sisak - trokutasti kaštel Kašteli na Jadranu su izvan gradova puno primjera u Zagorju i Slavoniji

___________________________________________________________________________________ TVRĐAVA (utvrda)- renesansni i ranobarokni nizinski grad primarno obrambene funkcije (vojni grad) -teoretsko ishodište-renesansni idealni grad -posljedica novog načina ratovanja-upotreba artiljerije -graditeljski elementi, nasipi, opkopi, zidovi, kule-bastioni ___________________________________________________________________________________ DVOR (dvorac)- razvio se iz srednjovjekovnog feudalnog grada-zamka, burga

-razlika između zamka i dvora: Zamak:-na teško pristupačnom mjestu, na maloj površini, dobro organiziran za obranu

Dvor:-predstavlja reprezentativni prostor i prostor za stanovanje, nema fortifikacijski karakter, nalazi se u nizini ili na lako pristupačnom brežuljku -ogromna razlika između npr. naših i francuskih dvoraca - naš dvorac nije castle

6

2. PRAPOVIJESNA NASELJA U ZAPADNOJ AZIJI I EUROPI 2_0. Prapovijesni nalazi od gradograditeljskog značaja ___________________________________________________________________________________ Razvoj prapovijesnih nastambi kreće se od zakloništa ili šatora zemunice i kolibe sojenice ili zidane kuće kružnog ili pravokutnog tlocrta Najstarija nastamba bila je zaklonište ili šator -poput nastambe nomadskog selilačkog društva. Puškary, Ukrajna, kasni paleolitik -šator površine 50m2 koji se sastoji od 3 konstruktivne jedinice Lepenski Vir, rani neolitik-6 000 pr.k -djelomično ukopana prapovijesna nastamba trapeznog oblika Gradac na Vučedolu, eneolit-3 000 pr.k -dvije apsidalne kuće Shematski prikaz razvoja prapovijesne nastambe od šatora i kolibe do čvrsto građene kružne kuće s kupolom i predvorjem =tip tolosa s dromosom • SOJENICE- prvi veliki primjeri kolektivnog stanovanja • TERRAMARE- prvi veliki primjeri kolektivnog stanovanja • GRADINE (CASTELLIERI) • NURAGHI • MEGALITI SOJENICE-sojenička naselja nastaju na prijelazu neolita/brončanog doba -izgrađene su na drvenim pilotima koji su postavljeni na jednakim razmacima i koji nose ploču na kojoj su postavljene kolibe; drveni piloti i fašine tvore podvodne konstrukcije koje su tokom stoljeća ostale konzervirane pod vodom -dio koji je bio iznad vode propao je zbog vlage; zna se da su kuće-kolibe bile građene od laganog drvenog materijala u skeletnoj konstrukciji, ali ne zna se kakva je pila njihova prostorna organizacija -na temelju pravilnog rasporeda podvodnih konstrukcija-pilota pretpostavlja se da je i samo naselje bilo pravilno izgrađeno -ovakve aglomeracije na vodi zahtijevaju i pokazuju znatno višu razinu društvene organizacije i tehnologije građenja od naselja koja su građena na tlu

7

primjeri: Sojenice sa Bodenskog jezera, tromeđa Austrije, Njemačke i Švicarske; otkrivene u 19st. -u19st u toku sušnog razdoblja, jezero se povuklo i pronađeni su ostatci naselja sagrađenog na principu sojenica, -sustav stupova nosača, velika gustoća kuća-koliba u strogom geometrijskom principu -ti ostatci sačuvani su do danas

-ovakav tip naselja postoji i danas: -Naselje sojenica-predgrađe Manusa, Brazil -Ribarske sojenice-Ulcinj, Crna Gora

-mani broj ovih aglomeracija potiče iz neolita, više ih je iz kasnijih razdoblja -ova naselja bila su prvi primjeri kolektivnog stanovanja -na sojenice se nadovezuju terramare ______________________________________________________________________________ TERRAMARE- naselja brončanog doba na poplavnim terenima nizine rijeke Po (Italija-provincije Parma, Modena, Brescia) -zaštita naselja=jarak s vodom+ nasip -također prvi primjeri kolektivnog stanovanja -terramare su se razvile u nepovoljnim uvjetima; njihovoj izgradnji prethodili su opsežni hidrotehnički zahvati-bilo je potrebno zajedničko djelovanje na višoj kolektivnoj razini (oko naselja bio je iskopan jarak s vodom, iz naselja bio je prebačen most do druge obale) -planimetrijska pravilnost i čvrsta prostorna organizacija primjeri:-Terramara Castellazo di Fontanello, Parma-Italija -kasno brončano doba, pravilan trapezoidni teren, površ=20ha -omeđen vodenim kanalom š=3m i dubine 3.5m i zaštićeno nasipom-zatvoreno-ograđeno naselje kojem točno znamo granice -unutar kanala pravokutni sustav ulica koje formiraju pravilne blokove-20 blokova-inzula; izgradnja unutar blokova -u sjecištu glavnih ulica 4 inzule formiraju trg-forum 100x50m koji je ograđen kanalom i nasipom -širina glavne ulice 15m -tragovi nastambi nisu pronađeni -izvan naselja otkrivene su dvije nekropole također pravilnog rasporeda i opasane kanalom i nasipom -Terramara Castrone dei Marchesi, Parma-Italija ______________________________________________________________________________

8

GRADINE-Kašteljeri-prapovijesna naselja iz vremena prije Antičke epohe (metalno doba) -fortificirana ,ograđena naselja, kružnog ili elipsastog oblika-ovisno o brežuljku -nalazimo ih na prostoru južne Europe: S.Italija, Francuska, Španjolska, Portugal, te također puno primjera u Hrvatskoj i Sloveniji -to su prototipovi utvrđenih naselja -nama najzanimljiviji primjeri su sa prostora sjeverne Italije, Slovenije i Istre primjeri: Ilirske gradine Katarina Škocijan Pineda Gradež kod Sale Tlocrtni oblik.-kružne gradine -poligonalne gradine -nepravilne gradine Obrambeno ziđe-neprekinuto -prekinuto -debljine 2-10m ________________________________________________ NURAGHI- naselja željeznog i brončanog doba, vrhunac postižu u brončanom dobu

-naselja koncentričnog oblika sa kružnim kolibama koje su građene od blata, trstike, drva a - kasnije od opeke i kamena-suhozid -u središtu naselja obično su se nalazili ovalni ili okrugli tornjevi-kule od kamena visine i do 20m, te se na njih aglomeriraju grozdovi okruglih kamenih zgrada -konstrukcije izrazito organskog oblika-karaktera -naselja u Francuskoj-Korzika i Italiji-Sardinija, Apulija -pojavljuje se krov u obliku stošca, lažni svod.... -Istra tzv. Kažuni-kružne građevine sa lažnim svodom, suhozidi

primjeri:-Naselje Borumini, Sardinija-Italija, 1 000 pr k. -veliki arheološki sklop, suhozid, gusta aglomeracija -homogena cjelina kojom dominira centralni višekrilni Nuraghi -4 razvojne faze:- nuraghi iz starije faze se udvostručuju u utrostručuju kako bi zadovoljili potrebe čovjeka srednjeg brončanog doba-dolazi do diferenciranja prostora-odvojen prostor za rad, stanovanje, smještaj stoke.....

-Alberobello, Selva di Fasano, Bari, Apulija-Italija, Truli=tip naselja -Nuraghi se javljaju na Sardiniji u prapovijesti, a Truli su današnja naselja u provinciji Apuliji na području južne Italije; prema nekim autorima Trli su današnji potomci Nuraghi,-kuće u suhozidu sa stožastim krovom -kupolaste konstrukcije od kamenih ploča bez cementa, (kružni tornjevi koji dominiraju u silueti naselja)

9

MEGALITI- kultura megalita širi se Europom oko 3 000 pr k.-neolitska arhitektura -megaliti su kamene građevine-konstrukcije monumentalne veličine i simboličkog značenja -pravilnog su oblika -svrha: prostor kulta i rituala=svetište ili nekropola -najjednostavnije konstrukcije megalita sastoje se samo od menhira složenih u neobične odnose; menhiri=grubo tesani okomito nasađeni kameni blokovi (prirodno nasađeni), najpoznatije nalazište je Carnac-Francuska gdje se nalaze menhiri koji su postavljeni u paralelne nizove duge po nekoliko km -dolmeni (kameni stol) veliki kameni blokovi pokriveni gigantskim kamenim pločama tj. horizontalno postavljeni kameni blokovi -poseban tip prapovijesnih spomenika su polja ograđena koncentriranim jarcima tzv. henge, u nizove jama bili su usađeni megaliti-i menhiri i dolmeni-najjednostavniji i najpoznatiji primjer takve arhitekture je Stonehenge-Engleska. primjeri:- Stonehenge, Salisbry-Engleska ; kasni neolit do kasnog brončanog doba -Henge-nasuta ograđena polja, opasana koncentričnim jarcima i često omeđena i jamama u kojima su bili usađeni megaliti, P=8 000m2 -7 megalitskih koncentričnih krugova koji su nastali kroz razne faze od kasnog neolita do kasnog brončanog doba -vanjski krug je nastao prvi, drugoj fazi pripada krug megalita koji je građen od tzv. Plavog kamena i velika pristupna avenija koja je orijentirana prema izlazu sunca na dan ljetnog solsticija 21.6, treća faza su dva naredna kruga i nadopunjavanje postojećeg kruga trilitima (vertikalni megalit + horizontalna kamena greda), zadnja faza je izgradnja potkovastog kruga u središtu -plan šireg područja Stonehengea sastoji se od pristupne avenije, ceremonijalnog puta i grupacije grobnih humaka iz razdoblja bronce

-Avebury, Engleska _________________________________________________________________________________ Tlorisni predlošci prapovijesnih naselja: • Spontani (nepravilni)-gradine • Kružni (polukružni, nepravilni)-gradine, nuraghi • Pravilni (ortogonalni, linijski)-sojenička naselja, terramare, etruščanski gradovi Obrambeni sustav prapovijesnih naselja: • Kameni suhozid-naselja na Mediteranu • Nasip zemlje +kanal-terramare • Palistrade+glina-Biskupin • Nasip+jarak+zid-keltske gradine

10

2_1. Prapovijest_ opčenito, podjela na razdoblja ___________________________________________________________________________________ Pod prapovijest podrazumijevamo sve ono vrijeme prije izuma pisma (svaka civilizacija koja je imala pismo ne pripada prethistoriji). Oko 250 000 pr k. pojava homosapiensa; 40 000 pr k. Čovjek dobiva približno današnja obilježja (veličina mozga). Čovjek svih prapovijesnih epoha bio je potpuno ovisan o prirodnim okolnostima-klimatskim i ostalim ekološkim čimbenicima. Prapovijest dijelimo na: • Paleolit-starije kameno doba –do 10 000 pr k • Mezolit-posljednje ledeno doba- oko 7 000 pr k (prijelazno razdoblje starijeg u mlađe kameno doba) • Neolit-mlađe kameno doba –do2 000 pr k • Eneolit-prijelazno razdoblje • Brončano doba -3 000 - 1 000 pr k • Željezno doba -oko1 000 pr k PALEOLIT –starije kameno doba, do 10 000 pr k. Lovačko-nomadska faza=lov i sakupljanje plodova. Obitelj je primarna socijalna zajednica. Pećine, špilje, zakloni i šatorske kolibe_prvo se živi u prirodnim skloništima-špiljama i pećinama, nakon izlaska iz špilje grade se šatori, zakloništa i zemunice, već u to doba pažljivo se bira lokacija, izbor materijala, konstrukcija nastambe, zaštićenost, smještaj ognjišta. Postoji mali broj tragova o postojanju nastambi iz tog razdoblja i nalaze se na području Velike Britanije, u Južnoj Africi, na Peloponezu MEZOLIT- posljednje ledeno doba oko 7 000 pr k Također nomadsko-lovačka faza ali sa boljim alatom i prvi koraci u uzgoju domaćih životinja. Mijenjanje prvobitne nastambe-potrebno je više mjesta za alat i dodatno mjesto za domaće životinje.7 000 pr k dolazi do velikih klimatskih promjena- Afrika i Arapski poluotok pretvoreni su u pustinju; započinje selidba u plodno područje Eufrata, Tigrisa i Nila. (donji tok Nila: Merimda, Beni Salan, El Faiyum, El Hatar).Te teže i nepovoljnije klimatske promjene su rezultirale brzim razvojem nekih ljudskih zajednica. NEOLIT-mlađe kameno doba, do 2 000 pr k Dolazi do tzv. neolitske agrarne revolucije koja ima epohalno značenje u suvremenom razvoju čovječanstva; prelazak sa nomadsko-lovačke na poljoprivredno-stacionarnu razvojnu fazu-čovjek počinje obrađivati tlo, a sa poljoprivrednom proizvodnjom dotadašnji lovac i sakupljač plodova postaje proizvođač hrane, od nomada postepeno se transformira u poljoprivrednika sa boravištem u stalnim nastambama i prvim organiziranim naseljima. Izum keramike-pečena glina i nastanak tekstila. Čovjek je već svjestan osnovnih zakona svemira i kroz to razvija svijest o sebi o svojim osnovnim pravilima i ograničenjima unutar primarne društvene zajednice kojoj pripada-bez toga bi pojava poljoprivrede bila nemoguća jer zahtjeva složeniju društvenu koordinaciju, visok stupanj tehnologije i raspodjelu i specijalizaciju rada (pojava prvih robova). Poljoprivreda donosi svijest o vrijednosti zemlje, instinkt njena posjedovanja i potrebu obrade i obrane zemlje. Obitelj je primarna socijalne jezgra i ekonomska jedinica-ona je osnovni modul koji određuje mjerilo naselja te tip i dimenzije nastambi. Prvo su bile zajednice od 2-3 nastambe a kasnije se organiziraju naselja sa brojnim nastambama grupiranim oko zajedničkog starješine ( formiranje obiteljskog klana, često se radi o matrijarhatu) Prijelaz iz paleolita u neolit nastao je neovisno na nekoliko mjesta na svijetu. Najznačajnije je područje zapadne Azije odakle su se iskustva poljoprivredne proizvodnje prenosila na Europsko tlo. Na području Z Azije moguće je pratiti razvoj prapovijesnih naselja u punom kontinuitetu, dok procesi formiranja naselja na Europskom tlu zaostaju i prolaze kroz razne prijelome i zastoje.

11

Zapadna Azija u neolitu -do neolitske agrarne revolucije 7 000-6 000 pr. k. prvenstveno dolazi zbog povoljnih klimatskih promjena, prva područja koja su bila obuhvaćena agrarnom revolucijom bila su brdovita područja Iračko Iranskog Kurdistana (kolijevka stare sumerske kulture)-visokoorganizirana naselja, prva poljoprivredna sela nastaju već u 4 000 pr k, to više nisu aglomeracije koliba i zemunica već naselja sa trajno građenim kućama i čvrstim konstrukcijama; zidovi od nabijene zemlje a tlo od ilovače koja je armirana trstikom, unutar kuće vidljivo je diferenciranje stambenog prostora od gospodarskih prostora. Uz primarnu djelatnost-agrarnu proizvodnju javljaju se i prateće djelatnosti razni zanati-lončarstvo i proizvodnja oruđa i oružja. (Iračko-Iranski Kurdistan, Egejski otoci-Cipar i Kreta i Tesalija-Europa) Primjer:- Catal Hoyuk-Turska, stambeni kompleks u središnjoj Anatoliji-srce Male Azije -velika gustoća izgradnje naselja, gusta gotovo monolitna struktura naselja na malom prostoru, tako da su komunikacije tj. ulice i ostali vanjski prostori gotovo u cijelosti nestali- pretpostavlja se da se u kuće ulazilo preko krovova ili podzemno u suterenskim pasažima -nema javnih prostora -vidljiva primjena modularnog sustava u izgradnji stambenih jedinica-visok stupanj socijalnog i ekonomskog razvoja Jerihon-Palestina, obala Male Azije -glavni grad Palestine, administrativno, vjersko i agrarno središte razvijenih agrarnih naselja oko njega; arheološka iskapanja otkrila su 3 pojasa neolitskih fortifikacija-3 pojasa ziđa -prvi tragovi naselja sežu 10 000 pr k, a u 7 000pr k formiralo se prvo agrarno društvo -eliptični oblik, koncentrični tip naselja

12

Europa u neolitu Sa prostora zapadne Azije neolitska kultura proširila se na Egejsko područje Europe na otoke Cipar i Kretu. Tj. na Grčki i Egejski krug, nakon toga širi se na ostatak Europe od Zapadne Azije prema zapadu Europe zahvaljujući plodnim ravnicama uz rijeke, dva su pravca širenja: 1. dolinama Dunava, Tise, Dnjepra-Grčka, makedonija, Podunavlje 2. dolinama Save, Drave, Dunava i Morave • Grčki i egejski krug-specifičan, posebna priča, pod direktnim utjecajem Z Azije; okrugli tip kuće postepeno se transformira u pravokutni Tesalija-Egejski poluotok, presudna za širenje neolitske kulture po ostatku Europe-razvijen poseban tip stambene zgrade= MEGARON-pravokutan središnji prostor s ognjištem, otvoreni trijem, longitudinalni raspored prostorija • Tripoljska kultura-istočni dio Europe-dolina rijeka Dnjepra i Buga, prodrla preko Crnog mora Naselja radijalnog plana, četverokutne kolibe grupirane u krug oko dvije masivne dugačke građevine-Kolomijšćina pored Kijeva • Starčevska kultura-Podunavlje-prostor sadašnje Bugarske, Srbije i Hrvatske Lepenski Vir-na Đerdapu, naselje iz paleolita -stalno naselje lovaca, ribara i sakupljača plodova, prisutna pravilnost u organizaciji naselja-pravilno raspoređene trapezne kolibe orijentirane na Dunav • 5 000-4 000 pr k širenje na sjever i Zapad Europe Dunavom, Dravom i Moravom • 3 000 pr k- Pirinejski poluotok, Škotska, irska, Engleska-kultura Megalita • Henge-nasuta ograđena polja opasana koncentričnim jarcima i jamama u koje su ugrađeni menhiri-najpoznatiji Stonehenge kraj Salisburya ENEOLIT-prijelaz iz kamenog u metalno doba Sojenice - sojenička naselja nastaju na prijelazu neolita/brončanog doba -izgrađene su na drvenim pilotima koji su postavljeni na jednakim razmacima i koji nose ploču na kojoj su postavljene kolibe; drveni piloti i fašine tvore podvodne konstrukcije koje su tokom stoljeća ostale konzervirane pod vodom -sjeverna Italija, Švicarska -trajno ili povremeno stanovanje, ribolov... primjeri:-Sojenice sa Bodenskog jezera, tromeđa Austrije, Njemačke i Švicarske; otkrivene u 19st. -u19st u toku sušnog razdoblja, jezero se povuklo i pronađeni su ostatci naselja sagrađenog na principu sojenica, -sustav stupova nosača, velika gustoća kuća-koliba u strogom geometrijskom principu -ti ostatci sačuvani su do danas

METALNO DOBA-brončano i željezno doba -donosi veću nesigurnost-potreba sve jače vojne organizacije; sva značajnija naselja tog doba na topografskim mjestima koja su pogodna za obranu, kontrolu i dominaciju nad susjednim područjima -obrambeni sustav prapovijesnih naselja: • Kameni suhozid-naselja na Mediteranu • Nasip zemlje +kanal-terramare • Drvene palistrade+glina-Biskupin • Nasip+jarak+zid-keltske gradine

13

Brončano doba; 3 000-1 000 pr k -na poplavnim terenima nizine rijeke Po-Italija pojavljuje se novi tip naselja Terramare TERRAMARE- naselja brončanog doba na poplavnim terenima nizine rijeke Po (Italija-provincije Parma, Modena, Brescia) -zaštita naselja=jarak s vodom+ nasip -također prvi primjeri kolektivnog stanovanja -planimetrijska pravilnost i čvrsta prostorna organizacija -često su izgrađeni na umjetno podignutom nivou primjeri:-Terramara Castellazo di Fontanello, Parma-Italija -prvi i najpoznatija terramare -kasno brončano doba, pravilan trapezoidni teren, površ=20ha -omeđen vodenim kanalom š=3m i dubine 3.5m i zaštićeno nasipom-zatvoreno-ograđeno naselje kojem točno znamo granice -unutar kanala pravokutni sustav ulica koje formiraju pravilne blokove-20 blokova-inzula; izgradnja unutar blokova -u sjecištu glavnih ulica 4 inzule formiraju trg-forum 100x50m koji je ograđen kanalom i nasipom -širina glavne ulice 15m, jedan ulaz preko jarka u produžetku glavne ulice -tragovi nastambi nisu pronađeni -izvan naselja otkrivene su dvije nekropole također pravilnog rasporeda i opasane kanalom i nasipom Željezno doba, oko 1 500 pr k -započelo oko 1 500 pr k na području Bliskog istoka-kultura Hetita -koncentracija materijalnih i duhovnih bogatstava uvjetuje ratove koji za posljedicu imaju utvrđivanje naselja i njihov smještaj na topografski povoljnim-dominantnim točkama -oko 1000 pr k širi se u Europu preko grčke istim putevima kao i neolit Sjeverna i sjeverozapadna Europa a) rano željezno doba Keltska citadela-gradina, Heuneburg, južna Njemačka 6st pr k -rudarsko naselje -na brežuljku koji je važna strateška točka koji je opasan sa snažnim zidinama Biskupin, Poljska, kasno brončano i rano željezno doba,7-4 st pr k -naselje na otočiću usred močvare, do otoka se dolazilo mostom -naselje je izgrađeno na konstrukciji od drvenih balvana i nabijene gline -naselje je obrađeno palisadama-zidom koji je napravljen od cigle, mulja i drva, postoji jedan ulaz u naselje -elipsoidni oblik, pravilna struktura naselja-a3 nizova stambenih jedinica =ovo naselje predstavlja najstariji primjer kuća u nizu sa velikom gustoćom Stanovanja, kuće u nizu u smjeru istok zapad, ulaz je s juga -vidljivi ostatci stotinjak gotovo identičnih stambenih jedinica -snažan zid drvenih palisada i obrambenih kula s ulazom -sve komunikacije su jednake širine i protežu se između nizova i duž palisada tj. uz drveni zid-nema uzdužnih ulica -uz ulaz nalazi se slobodan prostor nastao izostavljanjem jedinica u dva niza

14

Južna Europa a) rano željezno doba Apeninski poluotok-Tosacana, Lacij ,Emilija-sjeverna Italija Kultura Villanova-nalazište u dolini rijeke Po-Terramare-utjecaj na Etruščane NURAGHI- naselja željeznog i brončanog doba, vrhunac postižu u brončanom dobu -naselja koncentričnog oblika sa kružnim kolibama koje su građene od blata, trstike, drva a kasnije od opeke i kamena-suhozid -u središtu naselja obično su se nalazili ovalni ili okrugli tornjevi-kule od kamena visine i do 20m, te se na njih aglomeriraju grozdovi okruglih kamenih zgrada -konstrukcije izrazito organskog oblika-karaktera -naselja u Francuskoj-Korzika i Italiji-Sardinija, Apulija -pojavljuje se krov u obliku stošca, lažni svod.... -Nuraganski tip naselja-strukturiran od okruglih kamenih građevina tj. Nuragha spajanjem u Grozdove primjeri:-Naselje Borumini, Sardinija-Italija, 1 000 pr k. -veliki arheološki sklop, suhozid, gusta aglomeracija -homogena cjelina kojom dominira centralni višekrilni Nuraghi -4 razvojne faze:- nuraghi iz starije faze se udvostručuju u utrostručuju kako bi zadovoljili potrebe čovjeka srednjeg brončanog doba-dolazi do diferenciranja prostora-odvojen prostor za rad, stanovanje, smještaj stoke..... b)kasno željezno doba Prostor Britanije, i ostali zemalja sjeverne i sjeverozapadne Europe -autohtona keltska i galska naselja-utvrđeno naselje eliptičnog oblika; za vrijeme rimskih osvajanja ta su naselja razorena a stanovništvo je preseljeno Keltsko-Iberska naselja-istovremeno sa Etruščanima -prostor iberskog poluotoka= Španjolska i Portugal -pravila o .-organizaciji naselja, hijerarhiji ulica, izvođenju cesta, utvrđena naselja eliptičnog oblika Primjeri: -Portugal-ovi primjeri su organizirani kao nakupine nastambi u okruženom području sa kućama kružnog i eliptičnog tlocrta Castro di Terroso, Portugal-najstariji od ovih primjera -eliptični oblik obrambenih zidina, dvostruke zidine -unutar zidina grupirane su kolibe kružnog tlocrta u nepravilnom rasporedu -naselje elipsoidnog oblika, organička struktura -slično Nuraghima Citana de Briteiros, Portugal, primjer daljnjeg razvoja naselja -3 pojasa zidina, unutar zidina jasno se očituje ulična mreža pravilnog rastera prilagođena konfiguraciji terena -stambeni objekti pretežno su kružnog tlocrta ali nisu pravilno raspoređeni u prostoru, uličnu mrežu negdje slijede i zgrade ortogonalnog tlocrta -Španjolska-Numaniza, Termaniza, ovdje je prisutan ortogonalni raster ulica, naselje je bilo ograđeno zidom, nakon rušenja od strane Rimljana ostao je raster ulica Numanzia, stara Kastija, Španjolska -zadržana slika keltskog naselja-eliptičan oblik okružen zidinama, ali ovdje je u tlocrtnom smislu uočljiva pravilna gotovo ortogonalna ulična mreža koja je zadržana u rimsko doba -objekti su kvadratičnog pravilnog tlocrtnog oblika -visok stupanj komunalne opremljenosti, visok stupanj urbanog razvoja

15

Paleolitik_starije kameno doba do 10 000 pr k

špilje zakloni šatorske kolibe

Neolitik_mlađe kameno doba do 2 000 pr k

poluzemunice, sojenice zapadna Azija( Sirija, Palestina, Iran, Mezopotamija) Europa (uz rijeke Dunav, Tisa, Dnjepar, Sava, Drava)

Brončano doba 3 000-1 000 pr k

nuraghi terramare (naselja zaštićena nasipom i jarkom)

Željezno doba 1 000 pr k

Hallsttat Austrija Gradine-kašteljeri Keltsko iberijska naselja Kultura Villanova Kultura Etruščana (sjeverna Italija)

16

2_2. Apeninski poluotok u predantičkom razdoblju_Etrušćani ___________________________________________________________________________________ Kulture na Apeninskom poluotoku Kultura Villanova-željezno doba -smještena na području sjeverne Italije-u današnjim provincijama Emiliji, Toscani i Laciju-sjeverno od Etruščana; kultura u dolini rijeke Po-na mjestu terramara ,prethodi Etruščanima (na karti prugasto) -najpoznatiji nalazi ove kulture su u Bologni-ili kako se zvala u Etruščansko doba Felsina –u njenom središnjem prostoru nalazilo se nekoliko prapovijesnih naselja sa izrazito pravilnim rasterom ulica između kojih su bili izgrađeni pravilni blokovi Kultura Etruščana (istovremena s Keltima) -žive na području sjeverne Italije-Toscana i Umbrija (Firenca i Peruggia) gdje osnivaju niz gradova: Pisa, Fiesole, Florentinu, Arezzo, Perusiu, Cortonu...... -Porijeklo Etruščana je upitno da li su to doseljenici s bliskog Istoka ili autohtoni Italski narod, presudan utjecaj na kulturu Etruščana imala je kultura Villanova -Etrurija je savez gradova a značajni centri su Voltera i Perrugia, u povijesnom smislu Etruščani su značajan narod jer je njihova kultura utjecala na nastanak Rimske civilizacije- • 7 st pr k procvat-zlatno doba • 6 st pr k širenje južno od Rima, počinju sukobi sa grčkim kolonijama • do polovice 3 st pr k svi gradovi su pod vlašću Rima i počinje njihova asimilacija Velika ostavština Etruščana na području urbanizma i inženjerstva tj. građevine • uveli svod i luk u Europsku arhitekturu • vodovod, kanalizacija, sistem skladištenja, ceste, mostovi, melioracijski uređaji=komunalna oprema • fortifikacija=kameni bedemi (zidovi od pravilnih kamenih blokova) i monumentalna ulazna vrata „Disciplina Etrusca“ –etruščanska praksa osnivanja gradova, (sustava obrane i tehnike gradnje) bazira se na raznim odredbama i pravilima koja su napisana u trećem dijelu „Svijetle knjige-Libri Rituales“ koja vrlo precizno opisuje način osnivanja grada: 0. Fizičkom osnivanju grada prethodi svećenička ceremonija-Inauguratio=izbor mjesta budućeg grada, ritual koji se izvodi ima svoj praktični smisao jer u biti inicira zdravo tlo, vodu i zrak=ekološke uvijete 1. Zatim se izvodi ceremonija Limitatio-zauzimanje prostora i omeđenje budućeg gradsko aureala- izvode ga svećenici tako da zaoru posvećenu brazdu po liniji budućih gradskih zidina (prostor neposredno uz gradske zidine je neizgradiv iz utilitarnih razloga-daje preglednost pri obrani grada- taj prostor se zove Pomerium 2. Ceremonija Orientatio odnosi se na određivanje smjera glavnih gradskih ulica: glavne gradske Ulice su decumanus maximus istok-zapad i cardo maximus sjever-jug, trasiraju se u odnosu na Izlazeće sunce i međusobno su okomite, tako postavljene sukladne su sa osima u templum celeste, -glavne ulice dijele prostor budućeg naselja u 4 regije 3. paralelno sa glavnim ulicama postavljaju se sekundarne koje formiraju pravokutne blokove-insule 4. procedura osnivanja grada završava sa Consacratiom-ritualnim činom posvećenja grada-time grad dobiva svoje svetce zaštitnike i mecenu koji se birao iz uglednih krugova društva

17

Marzabotto kraj Bologne, primjer etruščanskog grada -etruščanska kolonija osnovana vjerojatno početkom 5 st pr k -arhitektonsko kompleks nalazi se 30-ak km južno od Bologne -klasični primjer etrurskog urbanizma -okvir grada nije pravilan, nepravilnost je uvjetovana konfiguracijom terena -apsolutna pravilnost orijentacije ( s-j, i-z templum celestae) -pravilna ulična mreža, parcelacija i izgradnja -širina ulica 15 i 5 m-ulice su prekrivene kamenim pločama, imale su pločnik i pješački prijelaz -grad je imao kompletni sustav vodovoda i kanalizacije -akropola van grada-ostatci 3 hrama ( na sjeverozapadnom povišenom dijelu) Etruščanski grad -utemeljenje grada, sustav obrane i tehnika gradnje-zapisani su u etruščanskim svetim knjigama-ritualni propisi • templum celestae-cardo i decumanus, trasiraju se u odnosu na sunce • tloris grada-ortogonalan ili prilagođen terenu • gradske zidine-prilagođene konfiguraciji terena-nepravilne bez obzira na ortogonalan raster ulica • akropola-unutar ili izvan zidina grada • nekropola-izvan zidina grada ________________________________________________________________________________ Ovi propisi bili su temelj za rimski grad! Akropola=utvrda na uzvisini Nekropola=grad grobova-groblje Prapovijesna naselja Tlocrtna shema: Nepravilna-nastala spontano-Narughi iz brončanog i željeznog doba=Borumini Kružna, polukružna, eliptična-neolitski Jerihon -Biskupin iz ranog željeznog doba -keltsko iberska naselja Castro di Terroso, Numanzia Pravilna-ortogonalna-Castelazzo di Fontanello-terramara, Numanzia -linijska-Biskupin

18

3. PRAPOVIJESNA NASELJA U HRVATSKOJ Geografska razvedenost zemalja na Ji Europe, uvjetovala je već u prapovijesno doba nekoliko više ili manje izdiferenciranih kulturnih regija. Hrvatska-poseban krug čini: • obalni jadranski pojas sa otocima ( odvojen Dinarskim planinama od zaleđa a otvoren prema Sredozemlju i Apeninskom poluotoku) • planinsko područje Dinarida ( razvijaju se izdvojeno od susjednih regija) • Panonsko područje-današnja Vojvodina, Sjeveroistočna Hrvatska-usko povezana zbog svoje otvorenosti sa Karpatskim i podunavskim prostorima Paleolit do 6 000 pr k Šandalja-Istra

Hušnjakovo-kraj Krapine Vindija-hrv. Zagorje Vrlovka-kod Ozlja Lokve-Gorski Kotar Veternica-Medvednica

Neolit 6 000-2 000 pr k Panonski prostor-pleteruše, drvene nastambe Vučedol-Vukovar Drenovac na Orljavi Kremenjača Gradac Vlastelinski brijeg

Metalno doba 2 000- 0 pr k Gradine-utvrđena naselja Ilira i Kelta -zemljani nasipi i palisade (sj. Hrvatska) -masivni kameni suhozid (jadranska obala) Vučedol Dalj Sarvaš

Paleolit do 6 000 pr k. -prastaro razdoblje 2 500 000 pr k-špilja Šandalja u Istri -najstarije razdoblje 500 000- 100 000 pr k -srednje i kasno razdoblje 150 000- 6 000 pr k-špilja Hušnjakovo kraj Krapine i Veternica na Medvednici Neolit 6 000-2 000 pr k -etnički definirane skupine koje žive u rodovima i stalnim neolitskim naseljima -Panonsko područje-Paleopanonci-nastanjuju plodne doline uz rijeke, -grade zemunice, pleteruše, drvene kuće kvadratičnog tlocrta primjeri: Lepenski Vir, 5 500- 5 000 pr k, Đerdap -naselje Starčevskog kulturnog kruga, nosioci kulture Lepenskog Vira nisu poznavali ni zemljoradnju ni stočarstvo -stalno naselje lovaca, sakupljača plodova i ribara -nalazi se na zapadnoj dunavskoj terasi zaštićeno od visokih voda i nepovoljnih vjetrova -otkriveni nalazi 85 koliba trapeznog oblika -vidljivo umijeće organizacije i oblikovanja naselja čija arhitektura pokazuje sve bitne karakteristike racionalnog planiranja, postava, raspored i orijentacija koliba Vučedol, Vukovar -utvrđeno naselje iznad obale Dunava, na uzvisini kraj Vukovara -3 naseljene terase-viši stupanj društvene organizacije-složenost -dvije velike terase opasane su palisadama (drvenim ogradama) sa stražarnicama i kulama -uz obalu je smještena i utvrda

19

Drenovac, na Orljavi-kružna gradina sa opkopom Gradac, naselje kod Šarengrada Pepelane, veliko naselje kod Virovitice Vlastelinski brijeg, Sarvaš kraj Osijeka Samatovci, kraj Osijeka Jadransko područje-Paleomediteranci-naseljavaju obale mora, rijeka, močvarne predijele gdje grade sojenice -karakteristične kamene suhozidne nastambe kružnog tlocrta- bunje i kažuni primjeri: pojava regionalne kulture Danilo 5 000-4 000 pr k, pojava grupe na 3 lokacije: Smilčić kraj Zadra, Danilo Bitinj kraj Šibenika, neutvrđeno naselje Bribir (Skradin) Ižula, poluotok kraj Medulina Nin, južno od grada Otok, naselje sojenica na gornjoj Cetini kraj Sinja Škrip, otok Brač Metalno doba 2 000-0 pr k Brončano doba od 1 500 pr k Iliri i Kelti dolaze na naš prostor. Kelti su samo periferno zahvatili naše prostore u svom pohodu a Iliri dolaze na naše područje u brončano doba. Poznatija Ilirska plemena na našem prostoru su: Histri, Japodi, Liburni, Dalmati. Ovo je period intenzivnije gradnje naselja koje rezultira kao posljedica povećanja gustoće naseljenosti. Iliri imaju sve organiziranije zajednice koje povećavaju svoju produktivnost korištenjem metalnog oruđa-dolazi do povećanja materijalnog bogatstva što rezultira trgovinom i sukobima. Zbog novonastalih sukoba javlja se potreba za utvrđivanje ilirskih i keltskih naselja-tzv. gradina koje se podižu na povoljnije lokacije u smislu obrane. Prapovijesne gradine Metalnog doba u Hrvatskoj-utvrđena naselja Ilira i Kelta -na lako branjenim i teško pristupačnim topografskim točkama-uzvisinama Ilirske gradine-Panonija, Pokuplje, Srijem, Slavonija (panonski prostor) -gradine se podižu na :-močvarom osiguranim uzvisinama -uz vodotoke -usred šumskih gustiša -na stožastim brežuljcima -na padini -kao zaštita koriste se palisade-drvene ograde, nasipi i jarci koji mogu biti i ispunjeni vodom -gradovi koji nastavljaju život u rimsko doba i u srednjem vijeku: • Vučedol, kod Vukovara • Dalj ,kraj Osijeka panonski prostor • Sarvaš, kraj Osijeka • Gardun, na Dilj gori _________________________________________ • Turska kosa, Topusko • Vital, na brdu kod Otočca-Lika • Gradina, Udbina dinarski prostor • Kompolje, Lika (gradina refugium, na vrhu brijega, 50-ak metara iznad okolnog terena, uz njene padine i podnožje nalazi se ruralno naselje s dobrom vezom prema gradini) __________________________________________ Ilirke gradine-Istra, Dalmacija (jadranski prostor) -gradine se podižu na :-vrhovima brežuljaka -na padini-spiralni zidovi koji se penju oko brijega-Gornji Gradac-Pag -na platou ili sedlu -na otoku ili otočiću -građene su kamenim masivnim suhozidom (opus quadratum ili kiklopsko ziđe), debljine 2-10m

20

-razvoj tehnike građenja fortifikacija pod grčkim helenističkim utjecajem • Picugi, kod Poreča • Gradina, nad Limskim kanalom istra • Vitaljina, kod Pule • Gradina na Brijunima ________________________________________ • Kuk, kod Senja • Klačebica, kraj Jablanca primorje • Pelginja, otok Krk ________________________________________ • Vijenac, kod Nina • Ljbačak gradina, kod Nina • Velika Gradina, otok Mljet dalmacija • Koštilo, otok Brač • Bribir, kod Skradina _______________________________________ Poznatija Ilirska plemena na našem prostoru su: Histri, Japodi, Liburni, Dalmati. Iliri su bili organizirani u rodove, plemena i saveze plemena. Iz te organizacije proizlazi i različita funkcija gradina. Ilirske gradine-tipologija (podjela prema namjeni) 1. Gradina refugium (predurbana faza) -mjesto povremenog zaposjedanja u slučaju opasnosti, pribježište ( ovdje se sklanjalo lokalno stanovništvo u slučaju opasnosti) -ima funkciju više ili manje utvrđenog skloništa, nije trajno naseljena 2. Gradina castellum (protourbana faza) naselje-centar uže homogene zajednice, centar jedne rodovske zajednice -još uvijek selo tj. suprotno od grada ali na jednom višem stupnju; Ima ulogu središta koje okuplja nekoliko manjih zajednica 3. Gradina oppidum (urbana faza) Naselje-centar više homogenih rodovskih zajednica tj. plemena -centar grada ____________________________________________________ Rimski gradovi Ilirskog podrijetla: Aenona=Nin Albona=Labin Arausona=kod Vranskog jezera Blandona=kod Biograda Flanona=Plomin Narona=Vid kod Metkovića Salona=Solin-sjedište Dalmata Scardona=Skradin Senia=Senj Asseria=predgrađe kod Benkovca Fulfinium=Omišalj kod Krka Nedinum=Nedin kod Zadra-sjedište Liburna Nesactium=Nezakcij kraj Vizače-sjedište Histra Tarsatica-Trsat-Rijeka Varvaria=Bribir kod Skradina

21

ILIRSKE GRADINE ___________________________________________________________________________ • prema karakteru: gradina refugium-pribježište gradina castelum-centar jedne rodovske zajednice gradina oppidum-centar više rodovskih zajednica • prema tlocrtnom obliku: kružne gradine poligonalne gradine nepravilne gradine • prema smještaju: na stožastoj uzvisini na padini na zaravanku-platou ili sedlu • prema tlocrtnoj planimetriji -radijalno koncentrične-zid je obavijao brdo Kompolje, Lika -nepravilno ortogonalne-poligonalne gradine -kombinirane tj. mješovite -bez jasnog tlocrtnog sustava Zidine: 1. kontinuirane 2. diskontinuirane-korištene su pogodnosti terena -debljina 2-10m -kiklopsko ziđe primjer na Visu-opus quadratum -otok Hvar-Jelsa Gradina Katarina-gradina pravilnog elipsoidnog tlocrta Gradišće Škocijan-tip gradine kružne osnove položene većim dijelom na padini s dominantom na periferiji Gradež kod Sale- tip gradine razbijene u dva plana s jezgrom pravilne kružne osnove i produženim proširenjem Tabor kod Sežane- tip dvodijelne gradine s priklopljenim dijelovima kružne osnove Ilirske gradine u Rimsko doba -većina gradina na razini sela-pagus, vicus -manji broj ih se razvio u gradove: Pula-na podlozi gradine, Trsat-Rijeka podno gradine -vrlo često rimski gradovi koji imaju sufiks –ONA ukazuju da su nastali od ilirskih gradina Ilirske gradine u ranom srednjem vijeku -oživljavanje gradina u svrhu pribježišta-refugiuma

22

4. GRADITELJSTVO EGIPTA I STAROGA ISTOKA 4.0_OPČENITO O GRADOVIMA BLISKOG ISTIKA I EGIPTA ______________________________________________________________________________ Gradovi se prema funkciji dijele na:-politička sjedišta-prijestolnice -kulturno trgovačka središta -svetišta-sveti gradovi -gradovi mrtvih-nekropole (groblja) Graditeljski ustroj temelji se na socijalnoj i funkcionalnoj podvojenosti; tj. dolazi do pojave zoniranja i to s dva aspekta: 1. Socijalnog-zone bogatih i siromašnih (klasna diferencijacija) 2. Funkcionalnog- a) zone javnih sadržaja-hramovi i palače b) stambene zone Prva naselja nastaju uzduž karavanskih puteva –usporedno s Nilom, i na mjestu križanja puteva iz unutrašnjosti Egipatski hijeroglif NIOUT-znak za naselje, grad Prvi gradovi pojavljuju se oko 4 000 pr k-dokaz je ploča sa 7 ucrtanih utvrđenja 4.1_EGIPAT ______________________________________________________________________________ Egipat je „dar Nila“=može se uočiti velika ovisnost Egipćana o Nilu i njegovim poplavama. Nil donosi veliku količinu vode i pripadnog mulja, i rijeka Nil i ma redovite, gotovo u dan točne poplave ( Egipćani su računali vrijeme prema ritmu poplava). Te poplave nisu katastrofalne-Nil na neko vrijeme preplavi krajeve uz rijeku i onda se povuče te na taj način obnovi tlo plodnim muljem. Egipat je bio zemlja sa izrazito poljoprivrednom ekonomskom osnovom koja je bila ograničena na uski pojas doline Nila i njegove periodične poplave. Savladavanje poplava zahtijevalo je velike hidrotehničke zahvate koji su zahtijevali visok stupanj društvene organizacije-nastaju sve veće političke i ekonomske zajednice a na kraju i jedinstvena država. Nastaje jedinstvena i u sebe zatvorena kultura koja ima kontinuiran razvoj kroz 2 500 godina ( s minimalnim stranim utjecajima i ponekim unutarnjim previranjima). Takav miran politički i društveni kulturni razvoj vidljiv je i kroz formiranje naselja; gradovi Egipta su: -donji tok Nila:-otvoreni -s horizontalnom i rijetkom izgradnjom -pružaju se daleko u polja -stambene zgrade građene su od opeke i drva-one su stradale u poplavama Nila tako da je danas malo ostataka stambene arhitekture; od kamena su se gradili samo veliki monumentalni objekti-hramovi i grobnice-koji simboliziraju život poslije smrti -gornji tok Nila:-to je pogranično područje i ne vrijede sva pravila ako i za donji tok Nila -gusti izgrađena naselja koja su opasana zidovima koji čine neprobojan sustav za obranu države

23

-religija:-religija Egipta je komplicirana (zbog načina na koji je nastala), svodi se na poštivanje boga sunca-Ra, kasnija Amon-RA koji je vrhovno božanstvo, a bog mrtvih je Oziris -pitanje života poslije smrti-Egipćani vjeruju u zagrobni život i smatraju da treba očuvati tijelo (mumificiranjem-čemu pogoduje i sama klima sa jakim suncem i suhim zrakom), vrlo bitan im je zalazak sunca-sunce zalazi na zapadu-(grobnice su na zapadnoj obali Nila, na početku pustinje-na početku smrti) -društveno uređenje:-apsolutna monarhija sa faraonom na čelu-faraon je božanstvo koje vlada Egiptom (on je vladar koji je prisvojio sve božanske moči), on je bog-u njegovim rukama je cjelokupna zakonodavna i izvršna vlast-faraoni su bili osnivači gradova i graditelji velikih monumentalnih objekata; upravljanje državom faraon povjerava svećenicima i visokim državnim dužnosnicima Formiranje i razvoj Egipatske države: -prva društvena organizacija bile su Nome-(nešto kao općina ili kotar), bilo ih je 30-ak i svaka je štovala svoje božanstvo-totem; s vremenom Nome se ujedinjuju u 2 države: -Gornji Egipat-dolina Nila -Donji Egipat-ravnica delte Nila -ove dvije države bile su različitog karaktera, svaka je imala svoj simbol-lotus i papirus Periodi Egipatske povijesti: ▪Preddinastičko razdoblje 7 000-3 100 pr k -oko 4 000 pr k formiraju se prva neolitska sela: Merimda, El Faiyum koja su formirana od nekoliko obitelji -oko 3 000 pr k fragment kamene ploče sa hijeroglifskim prikazom 7 utvrđenih egipatskih naselja ▪Ranodinastičko razdoblje 3 100- 2 650 pr k -oko 3100 pr k dolazi do ujedinjenja dvaju kraljevstva-donjeg i gornjeg Egipta sa centrom u Memfisu;-ujedinjenje je silom proveo faraon Menes, to je bio početak razvoja Stare države -razvoj obrta i trgovine; što uvjetuje razvijanje i nastajanje gradova-uz gornji tok Nila nastaje niz rezidencijalnih dvorova i palača koje vremenom prerastaju u gradove -prvi gradovi nastaju duž karavanskih puteva i na njihovim križanjima: Tinis, Hermopolis..... -miran razvoj uvjetuje nastajanje otvorenih gradova bez zidina koji se šire duboko u poljoprivredni krajolik -mala gustoća izgrađenosti-horizontalni gradovi ▪Stara država 2 650-2 190 pr k-(treća i četvrta dinastija) -faraoni stare države bili su Đoser, Snofrij, Keops, Kefren i Mikerin -snažan razvoj pomorstva i trgovine dovodi do intenzivnog razvoja delta tj. Donjeg Egipta-prvi primjer konurbacije -razvila su se 3 vjerska centra koja se bore za dominaciju njihovog kulta : Heliopolis, Hermopolis, Memfis Memfis:-nalazi se blizu današnjeg Kaira, osnovao ga je faraon Menes; to je bila prva egipatska Metropola -Memfis se razvio u pravu metropolu koja se linearno proteže uz istočnu obalu Nila, linearno se proteže duž Nila u dužini od 18 km Nasuprot Memfisa, zapadno od Nila nastaju prve piramide Sakara kraj Memfisa-primjer grada mrtvih-grobnice i piramide-svetište -svi gradovi mrtvih nastali su spontano, -imaju nepravilan spontani koncept dok su pojedinačne građevine pravilnog tlocrtnog oblika -oni nisu nukleusi urbanizacije već su to gradovi sami po sebi, sagrađeni su za vječnost u teškoj kamenoj građi -ovi gradovi nisu građeni za doživljaj izbliza već su stvoreni da dominiraju širokim pejzažom doline Nila -kompleksom dominiraju stepenasta Zoserova piramida i hram u čast faraonu Imhotepu, to je ujedno i prvi Egipatski objekt sagrađen sav od kamena -3 piramide faraona s grobovima carskih obitelji (kraj 3 milenija) -u kasnijim stoljećima nastala je aleja sfinga i mnogobrojne pojedinačne nekropole, te grobišta svetih životinja -nema ortogonalne geometrijske sheme, geometrija se vidi u samim objektima koji su prilagođeni pejzažu i topografiji terena -spontani sustav staza

24

Prvo Međurazdoblje –traje oko 140 godina -za vrijeme 6 i 7 dinastije-raspad države -za vrijeme 9 i 10 dinastije-ujedinjenje Donjeg i srednjeg Egipta Srednja država -2 160-1 785 pr k ( 11 i 12 dinastija) -srednja država formira se krajem 3 tisućljeća ujedinjenjem Cijelog Egipta, centar države postaje Teba -Faraon više nije bog osobno, on je samo božanski sin-sin Amonov -pojava obrtnika, trgovaca i poduzetnika -u Egiptu je karakteristična podjela gradova na administrativno-prostorne jedinice prema poslu koji se u njima obavljao;-razvoj manjih gradova koji su povezani sa svojim agrikulturnim zaleđem-u tom kontekstu značajan je prvi poznati planski zahvat organizacije i uređenja širokih poljoprivrednih areala izrađen za faraona Amenhotepa na području Fayuma Grad Teba-grad je podijeljen Nilom na zapadni dio-grad mrtvih i istočni dio-grad živih-ljudi koji tu rade i stanuju; -slabljenjem kulta mrtvih u 18st grad mrtvih pretvara se u luksuzne stambene četvrti -oko Karnaka i Luxora nalaze se dvije stambene četvrti između kojih su velike zelene površine za lov i svečanosti -velika koncentracija gradova u delti Nila. Gizeh, Sakara, Faiyum, Memfis na međusobnom razmaku od 1-30km -za povijest urbanizma najznačajnija je izgradnja grada Kahuna -radničkog naselja u blizini Faiyuma koji je izgrađen kao naselje za graditelje piramida Sestrozisa II - radničko naselje oko 2 500 pr k -staro ime grada je Ra-usertesen-hotep što bi značilo Sesostris je zadovoljan -radničko naselje kvadratičnog tlocrta -izražen klasni zoning-naselje je podijeljeno na dva dijela zidom a)dvije male tipizirane stambene jedinice, velika gustoća izgrađenosti=stanovi robova i radnika ; 3 ha b) istoči dio-manja gustoća izgrađenosti i veće stambene jedinice=činovnici i pravosuđe, u sklopu tog dijela je i akropola a južno od nje je i trg; 7 ha -pravokutnik veličine 280x360m,precizno orijentiran s-j i-z, podijeljen na dva sektora -između ta dva sektora nalazili su se posvećeni prostori -glavna ulica završava trgom -tlocrtna organizacija naselja za radnike i robove je sistem češlja =dvoredno nizanje, u drugom dijelu naselja nizanje a isti način ali sa većim objektima -ovo naselje izgrađeno je za točno određeno stanovništvo-za ljude Koji su gradili piramide=radničko naselje -gustoća naseljenosti kod višeg sloja stanova je 80 st jed/ha Drugo međurazdoblje 1 785-1 570 pr k (13 -17 dinastija)-provale Hiksa koji vladaju jedno stoljeće Nova država 1 570-1 085 pr k (18-20 dinastija)-formira se nakon provale Hiksa -nekoliko velikih gradova postaju središta političke i ekonomske moći-Teba (razvija se u pravi kozmopolitski velegrad, ima jak svećenički kler, gornji Nil), Tinis (na samom ušću Nila)

25

Akhetaton-grad sunca, najznačajnije djelo urbanizma Nove Države -Amenofis IV koji se još naziva i Ehnaton radi revolucionarnu reformu u 14 st pr k-proklamira novu religiju baziranu na monoteističkom obožavanju sunca; prema toj religiji Aton=sunce je jedini stvoritelj univerzuma, izvor života ljudi i gradova, a faraon je njegov vrhovni svećenik i teolog; s tom novom religijom oštro se suprotstavlja kultu Amona _Amenofis IV prenosi središte države u novu prijestolnicu-grad Akhetaton-novosagrađeni grad, utemeljen oko 1370 g pr k -osnovan je da bi bio glavni grad Egipta a kao takav je preživio svega 25godina, nalazi se na istočnoj obali Nila -nalazi se na pola puta između memfisa i Tebe-karavanski put je glavna prometnica grada -vidljiva je nova urbanistika -otvoreni plan oslobođen svake geometrijske shematike i nametnute hijerarhije ( pretpostavlja se da je nastao pod utjecajem urbanizma Krete-Kretu je razorila katastrofa negdje u vrijeme nastajanja Akhetona) -nije izrazito prisutan socijalni zoning iako postoji-na sjeveru su trgovci i obrtnici a na jugu vile činovnika i svećenika -nema izražene podijele stanovanja ali je izražena podjela po djelatnostima -linearni grad –dužine 12 km -glavna ulica paralelna s Nilom široka 45m, sporedne ulice širina 1.5-10m -funkcionalno zoniranje:-kraljevska četvrt, sakralni prostor, predjeli stanovanja plemstva i visokih službenika, naselja nižih službenika, radnička naselja -uočljivo zoniranje linearnog grada koji se proteže duž Nila=3 paralelne ulice 1. centar aglomeracije je društveno, kulturno i političko središte 2. stambene zone su na sjeveru i jugu 3. veliki rekreacijski zeleni prostori+ javni sadržaji ( zoo i palača Nefertite) (1. gradsko središte, 2.stambena četvrt, 3. hramovi, 4. palača sa zološkim vrtom, 6. nekropole) Tel el Amarna-primjer radničkog naselja iz doba Nove Države, 1350g -planski izgrađeno radničko naselje, -nastalo 10-ak god. iza naselja Kahuna-stroga pravilnost i simetričnost -geometrijski pravilan plan naselja 69.6x69.2 m-gotovo kvadrat u tlocrtu, naselje je ograđeno zidom i ima samo jedan ulaz na jugu -6 linearnih poteza-6 blokova tj. usporednih nizova kuća 5x10m koji su odvojeni ulicama širine 2.2m

-sve stambene jedinice su iste 10x5m=cca 50m2 -jedna jedinica na ulazu je veća a pripadala je goniču robova -uz južni ulaz smješten je trg do kojeg vode okomite ulice, samo jedna ulica je u smjeru i-z i to uz rub sjevernog zida -(pravi položaj grada Tel el Amarne)

Kahun i Tel el Amarna bili su i ostali prototipovi i svojevrsni modeli naselja kolonista, za radničke logore i sl., kroz sve povijesne epohe do današnjeg dana. Treće međurazdoblje -nakon perioda Nove države nastupa međurazdoblje bez građenja značajnijih građevina; to traje sve do vremena Aleksandra Velikog koji osvaja Egipat 332 god pr k. -nakon smrti Aleksandra Velikog u Egiptu vlada dinastija Ptolomejevića (tj. Kleopatra u njeno ime) -30 god pr k Egipat osvaja car August-rimski car i postaje dijelom Rimskog carstva (rimski carevi poštivali su Egipatsku kulturu)

26

GLAVNE KARAKTERISTIKE EGIPATSKOG URBANIZMA Gradovi:- prva utvrđena naselja oko 4 tis pr k -planski utemeljeni gradovi/naselja- Kahun i Tel el Amarna ili -spontano nastali gradovi/naselja Ceste:-široke za religijske obrede-širina im je oko 30m -uske u stambenim zonama-širina im ovisi o statusu da li je za činovnike ili radnike/robove Bogatstvo zelenila:-parkovi, gajevi, vrtovi uz palače-to su vrlo značajne površine i ima ih puno -otvoreni gradovi male gustoće koji se horizontalno šire u svoju okolicu Trgovi:-trgovi nisu poznati, funkciju okupljanja preuzimaju predvorja hramova (tu ulogu imalo je dvorište hipostilne dvorane)

Nekropole-gradovi mrtvih -niz grobnica i građevina sakralnih funkcija -nastali su spontano, pejzažna kompozicija -sve građevine građene su bez nekakvog urbanističkog sustava -geometrijski oblici građevina-piramide, hramovi, grobnice -autohtoni i oblikovani krajolik lišen geometrizma

27

4.2_MEZOPOTAMIJA-područje današnjeg Iraka ______________________________________________________________________________ Mezopotamija tzv. međuriječje tj. donji tok Eufrata i Tigrisa, područje današnjeg Iraka. Ovo područje nastanjeno je u periodu od 7 000-5 000 pr k; intenzivan razvoj poljoprivrede uslijedio je od 5 000-4 000 pr k i tada nastaju gradovi: UR, Larsa, Nipur, Eridu U periodu do 3 000 pr k razvijaju se hram, palača i kuća. Uslijed zahtjeva organizirane poljoprivrede-formiranje većih društveno političkih zajednica koje prati i razvoj internacionalne trgovine. Za razliku od zatvorenog i relativno izoliranog Egipta, Mezopotamija je bila na udaru mnogih naroda-ima kompleksniju povijest bogatu osvajanjima.

Povijesni periodi u Mezopotamiji: Sumerska kultura 3 000- 2 800 pr k Sumersko-akadska kultura 2 800-2 016 pr k Starobabilonska kultura 2 016-1 245 pr k Hetiti -oko 1400 pr k Asirska kultura 1 245- 606 pr k Novobabilonska kultura 909-538 pr k Perzijska kultura 538-323 pr k Sumerska kultura-najraniji period do 2 800 pr k -najraniji period obilježila je politička rascjepkanost-postojanje više gradova-država koji se postepeno integriraju u veće političke zajednice; -ne postoji neka određena urbanistička teorija ali je vidljiva primjena religioznih i astroloških normi (orijentacija grada, dispozicija glavnih sadržaja hramova) i primjena fundamentalnih planerskih kriterija (funkcionalna hijerarhija, skladan odnos individualnog i zajedničkog) -javljaju se dvije značajnije kulture na prijelazu iz neolita u metalno doba: • El Obeid-gradovi Lagaš, Ur, Uruk, Kiš • Uruk:-gradovi Uruk, Ur, Lagaš Sumersko –Akadsko razdoblje 2 800-2 016 pr k Sumersko razdoblje.-pojava grada kao zaokruženog, gotovog i cjelovitog organizma -gradovi su najčešće nastajali i razvijali se aktom vladareve moći, osnivaju ih vladari -rast naselja brojem stanovnika i površinom te dolazi do transformacije fizičke strukture naselja_obnavljaju se, proširuju i prilagođavaju stare ulične mreže nastale u prethodnim fazama, uz glavne gradske palače niču i sekundarni centri sa trgovima Sumerani su dali najkreativniji početni imput razvoju Mezopotamije • izumili su pismo • izumili su opeku (prvo nepečenu, zatim pečenu a za potrebe palača i glaziranu i reljefnu glaziranu opeku); arhitektura Mezopotamije je arhitektura opeke • razvili su tehniku građenja bitumenom tj. miješanjem zemlje, pijeska i šljunka i katrana-rezultat toga je čvrstoća i trajnost stambene arhitekture za razliku od Egipta Akadsko razdoblje:-Mezopotamija prvi puta postaje jedinstvena država pod vodstvom Saragona Akadskog-nastaje feudalna monarhija -vladajući sloj čine crkvena i dvorska elita + klasa bogatih trgovaca

28

-sva značajnija sumersko-akadska središta doživljavaju puni razvoj Ur, Uruk,Lagaš,Ašur, Kiš, Nipur, Eridu.....

-zbog dobrih trgovačkih veza šire svoju kulturu daleko izvan svog područja; što je vidljivo po širenju njihove kuće

Tip kuće karakterističan za sumersko –akadsku kulturu -kuća je formirana oko kvadratičnog dvorišta jer dvorište je centar života (takva je klima) -sve je orijentirano na dvorište=introvertirani tip kuće -iz kuće se razvila palača i to multiplikacijom prostorija i dvorišta Starobabilonsko razdoblje 2 016- 1 245 pr k -u vrijeme Hamurabija Mezopotamija doživljava procvat (1792-1756 pr k), Hamurabije izdaje čuveni hamurabijev zakonik koji je urezan klinastim pismom u kamenu stelu-zakonik kojim je regulirano pravo o vlasništvu, posjedu, trgovini, porodici, kaznama....; na vrhu stele iznad samog zakonika nalazi se reljef koji prikazuje Hamurabija koji prima zakone od boga sunca-Šamaša -Hamurabij je bio vojskovođa, zaslužan je za umjetno navodnjavanje Mezopotamije i kulturu mezopotamije doveo je do procvata Babilon-osnovao ga je Hamurabij u 18 st pr k (oko 1700 godine), -Hamurabij je izabrao je Babilon za prijestolnicu carstva -dvostruki grad tj. grad iz dva dijela-=grad u gradu -Eufrat ga dijeli na stari i novi dio

Unutarnji grad-oko 400ha;-na dvije obale, opkoljen zidom i vodenim jarkom -pravilnog poligonalnog oblika i pravilne planimetrije -u svakom dijelu su dvije glavne ulice, -u sjecištu dviju glavnih osi nalazi se hram, hram Zigurat i Mardukov hram imaju centralnu poziciju Vanjski grad-oko 20 km2-2000 ha-njemu pripada i citadela-ljetna kraljevska palača -velika područja zelenila između četvrti -naselje Quasr iz 8st pr.k uz carsku palaču gdje su vidljivi utjecaj i urbanistike kahuna i Tel el Amarna u Egiptu -dvoja vrata: Vrata boginje Ištar-ulaz sa sjevera i ulica Procesija š=10m Vrata boga morduka-istočni ulaz i Sveta ulica -u 6 st pr k Babilon je bio svjetska metropola i po nekim procjenama imao je više od 500 000 stan. -Babilon je bio često razaran, očuvani su samo tragovi tri hrama i trase dvaju glavnih ulica -značajna je centralna dispozicija svetišta sa dominantnim Ziguratom-čuvenim babilonskim tornjem i ostalim hramovima; a carska palača nalazila se u sustavu gradskih utvrda na najistaknutijoj strateškoj točki -Semiramidini vrtovi nalaze se uz vrata božice Ištar

29

-Babilon nekad i sad Grad Borshipa, 15-ak kilometar jugoistočno od Babilona -novoizgrađeni grad nastao vjerojatno istovremeno s Babilonom u 18st. -pravokutnog oblika -veličine 1400x1760m, pokriva površinu veću od 250ha -začudna je pravilnost cijele aglomeracije -vrlo važno industrijsko središte sa snažno razvijenom manufakturom tekstila -ulice Berishe ne prolaze sa jednog kraja grada na drugi-nasuprot jednog ulaza u grad nema drugog -u središtu se nalazi religijski prostor sa Ziguratom -grad je ograđen zidom i omeđen kanalima-obrambeni kanali Hetiti, dolaze oko 1900 pr.k, a vrhunac oko 1400 pr.k -centar njihove moći je Anatolija u Maloj Aziji-današnja Turska, Hetiti oko 1900 pr k iz male azije upadaju u mezopotamiju i formiraju svoj imperij -u Anatoliji već sam prirodni reljef nameće drugačiju organizaciju grada-javlja se „gornji grad“ sa tvrđavom na vrhu i „donji grad“ u njegovom podnožju -Hetiti donose novi model grada koji ima izrazito kružni oblik -grad Kadeš u sjevernoj Siriji prikazuje grad kao krug koji je opasan sa dva kružna vodena kanala

30

Zindjerli-mlađi grad , osnovan oko 1300 pr k -nalazi se na strateški važnom mjestu -opasan je dvostrukim kružnim zidom, d=720m -u zidinama su se nalazila troja gradska vrata -najviša točka aglomeracije je Akropola koja se nalazi u središtu -ovakav kružni ili ovalni plan grada imaju gradovi Alisar, Kaneš, Karkemiš Kružni grad nije isključivo pripadao Hetitskoj kulturi (iako se u njoj dosta često pojavljuje) Neki od NeHetitskih gradova kružnog tlocrta su: Troja, Bagdad-8 i 9 st (Irak), Jeruzalem-11st (Palestina-(Izrael)između Egipta, Sirije i Jordana) Troja-na krajnjem zapadu Anatolije-Turska, na samoj Egejskoj obali -važno utvrđeno naselje još u neolitskoj i ranobrončanoj prapovijesti -ključna točka u transmisiji privrednih i kulturnih utjecaja između Mezopotamije i Sirije na istoku -najstariji slojevi sadrže tragove prostranog reprezentativnog megarona i trgovačkih skladišta -grad stalno povećava svoj areal, zamjenjujući stare gradske zidine novim zidinama i dobiva sve bogatiju unutrašnju urbanu strukturu -u svim fazama razvoja zadržan je kružni oblik -nakon mnogih razaranja grad se sa izrazitom vitalnošću obnavljao u doba grčke klasike, helenizma i Rima - 335 godine nestaje i živi samo u legendama -Troja je otkrivena 1870 g kada su uslijedila fascinantna Schliemanova otkrića na mjestu današnjeg Hissarlika Bagdad- grad kružnog oblika sa 4 ulaza; 8-9 st

Jeruzalem -slična tema kao i kod Bagdada ali se to u Jeruzalemu događa tek u srednjem vijeku-11st

Asirsko razdoblje 1 245-606 pr k -Asirija je u početnoj fazi bila je sastavni dio Sumersko-akadske mezopotamije, 2 000 pr k postaje samostalna država (teritorijalno, politički i kulturno) i ima svoju prijestolnicu Ašuru po kojoj i dobiva ime -imaju izrazito militarističku organizaciju , bili su opasni ratnici ali su i cijenili kulturu (većina sumerskih tekstova pronađena je u bibliotekama asirskih palača) -plan asirskog grada karakteriziraju simetričnost i krutost

31

Ašur-Staroasirska prijestolnica na gornjem toku Tigrisa -to je bilo Sumersko naselje koje su 2000 pr k zauzeli Asirci i posvetili ga svom bogu Ašuru -grad se nalazi na stroj litici iznad same rijeke, spontano je građen -grad je bio opasan dvostrukim zidom sa 13 gradskih vrata i vodenim kanalima -na najvišoj strateškoj točki dominira utvrda sa dvije kraljevske palače,ziguratom i hramom Boga Ašura (zigurat) Dur Šarukin-grade ga Asirski vladari u 8st pr.k –oko 700 pr k -bio je novo upravno-političko središte carstva -pravilan oblik grada, četverokut, površine oko 300 ha, pravilna ulična mreža -dominira citadela s administrativnim zgradama koja se nalazi na terasi i opasana je zidom, unutar citadele nalazi se još jedna terasa također opasana zidom na kojoj se nalazi kraljevska palača i zigurat(mezopotamski visok hram-stepenasti toranj) koji dominira -tri grada jedan unutar drugog -palača tj. citadela nije u centru grada nego na obodu -glavne ulice širine 12 m, 7 gradskih vrata nesimetrično postavljeno u gradskom zidu Novobabilonski period 909-538 pr k -Babilonci udruženi s medijevcima ruše Asirsko i osnivaju Novobabilonsko carstvo, nije vrijeme velikog urbanizma, a ni u kulturnom smislu ovo razdoblje ne donosi ništa novo Perzijsko carstvo 538-323 pr.k -jedina kultura Orijenta u kojoj ne dominira hram već palača -u 6 st pr.k perzijski vladar Kir II ruši Novobabilonsko carstvo; Perzijci se kronološki i prostorno nastavljaju na kulturu Asiraca, došli su sa Iranske visoravni -4 glavna centra su: Pasargad, Ekbatana, Suza i Perzepolis -330 pr k Aleksandar Veliki ruši Perzijsko carstvo Gradovi Mezopotamije Sumersko-akadski Babilonski Asirski Perzijski Eridu Babilon Ašur Ekbatana Kiš Borispa Dur Šarukin Pasargad Lagaš Nipur Nimrud Persepolis Ur Ur Niniva Suza Uruk Zemaki

32

Gradovi Mezopotamije -gradovi osnivani Ceremonijama-dekretom vladara -zbog zaštite od poplava izgrađeni su na umjetnim platoima-terasama -gradovi su opasani bedemima-karakteristični su bedemi sa brojnim izbačenim kulama, nazubljenim grudobranima i monumentalnim ulazima, bedemi su često obloženi emajliranom opekom (Babilon) -planimetrija (tlocrtna slika): češće ortogonalna a rjeđe nepravilna -gusta urbana struktura -ulice su pretežno uske-stambena funkcija, osim glavnih ulica koje su namijenjene religijskim procesijama -glavni materijal je opeka -značajnu ulogu u oblikovanju gradova imaju vrtovi i parkovi -hram, palača i uprava dominiraju gradom; čine jedinstvenu zonu=centar grada koji je često na posebnoj terasi/platou i dodatno ograđen zidinama -dominantna vertikala grada je Zigurat (Sumer-Akad, Babilon, Asirija) -planiranje na temelju funkcionalne hijerarhije i prostorne raspodijele osnovnih elemenata -gradograditeljsko zakonodavstvo=Hamurabijev zakonik

33

5. GRADOGRADITELJSTVO GRČKE CIVILIZACIJE 5.0_OPČENITO-ZEMLJE KOJE SU VRŠILE UTJECAJ NA GRČKU ( u prapovijesti) ______________________________________________________________________________ Na obalama Male Azije i Grčke ( uz Egejsko more) razvija se u 3 tis.pr k raznovrsna kultura koja je udarila temelje kasnijoj Klasičnoj Grčkoj a time i cjelokupnoj europskoj civilizaciji. Zemlje Levanta-Palestina, Sirija, Fenikija i Anatolija –ove zemlje nisu naročito razvijene u neolitskom razdoblju (smještene su na škrtoj zemlji), dok se u metalnom dobu počinju naglo razvijati (imaju rudna i ostala prirodna bogatstva) -razvojem metalne proizvodnje-bronca i željezo, zemlje Levanta izbivaju u prvi plan ekonomske i političke povijesti rane antike -zemlje levanta imaju povoljan prometno-geografski položaj-smještene su na rubnim prostorima Egipta i Mezopotamije( koje su tada bile važne ekonomsko-političke sile) prema Sredozemnom moru-i tako postaju središta međunarodne trgovine; ove zemlje su bile posrednici i prijenosnici kulturnih i civilizacijskih poticaja cijelom Sredozemlju. Palestina i Fenikija-utječu na središnji i zapadni dio Sredozemlja Sirija i Anatolija-utječu na Grčko-Egejski i Balkanski prostor Palestina:-najstarije naselje je Jerihon-neolitsko naselje, središte za sva ostala naselja oko njega, u 11.st. političko i religijsko središte postaje Jeruzalem. Naselja karakterizira pravilnost izgradnje i primjena modularnog sustava i u građenju grada -utjecaj na Grčku kulturu:-pravilnost izgradnje -primjena modularnog sustava Fenikija i Sirija:- (područje današnjeg Libanona), gradovi na tlu Fenikije su Tir i Sidon-razvili su se iz prapovijesnih aglomeracija u snažne izvozne luke Mezopotamije. Feničani su bili trgovci-intenzivno koloniziraju Sredozemlje nakon pada Egipta, Hetita i propasti Krete -snažan utjecaj na civilizacije Etruščana i Rima Anatolija:-već u neolitu ima značajne prapovijesne aglomeracije Chatal Hoyuk-jedna od kolijevki urbane civilizacije-ima bogatstvo prirodnih resursa=dobra podloga za razvoj -oko 1900 pr k u Anatoliju dolaze Hetiti i donose novi oblik grada koji ima izrazito kružni oblik-Kadeš, Zindjerli, na samom zapadu na egejskoj obali nastaje Troja-također kružnog oblika -utjecaj na Grčku kulturu:-kružni oblik grada 5.1_EGEJSKI KRUGU PRAPOVIJESTI-prapovijesna/najranija faza grčke kulture ______________________________________________________________________________ Osnovne karakteristike ranog prapovijesnog-Heladskog doba: -nagli uspon graditeljstva i formiranje niza prapovijesnih naselja -nagli razvoj prapovijesne nastambe; od kolibe do megarona (rani oblik kuće s dvoranom), od kružne apsidalne kuće do tolosa (kružna građevina-kružni hram) Bitne karakteristike Grčke kulture u toj najranijoj fazi određuje sama geografija-rascjepkanost i razvedenost grčkog kopna na puno otoka ne dopušta formiranje većih društveno političkih zajednica poput Egipta i Mezopotamije+škrto tlo orijentira grčko stanovništvo prema moru, trgovini i obrtu (čak ni najstarija naselja nemaju ruralne značajke-poljoprivreda i posjedovanje zemlje vrlo su bitni Grcima ali Grk nije bio seljak, obrada zemlje bila je posao robova i stranih najamnih radnika)

34

Tesalija-pokrajina na Egejskom poluotoku, prva je došla pod utjecaj urbaniziranog Orijenta -prapovijesno naselje Dimini Dimini-mlađe kameno doba -akropolno naselje (utvrda na uzvisini) -opasano sa 6-7 koncentričnih zidina koje prate konfiguraciju terena -na povišenom središnjem prostoru otkriveni su tragovi zgrada tipa megaron

5.2_GRČKA CIVILIZACIJA ______________________________________________________________________________ 1. Kretsko-Mikensko doba 20-10 st. pr k 2. Arhajsko doba 10-5 st. pr k 3. Klasično doba 480-338 pr k 4. Helenističko doba 338-146 (31) pr k (338 god pr k-Aleksandar veliki pokorava Grčku 146 god pr k-Rimljani osvajaju Grčku 31 god pr k-Rim osvaja Egipat) Kreta- to je bila prva Europska civilizacija, otok sa „stotinu gradova“ Kretu je vjerojatno oko 7 000-6 000 pr k naselilo stanovništvo iz Male azije. Kreta i Cipar čine most između istoka i zapada, trguju sa Palestinom ,Sirijom i Egiptom. Kultura Krete počinjena njenim južnim obalama, širi se prema zapadu i sjeveru i tamo se učvršćuje. Oko 2500 pr k razvijaju se stara i nastaju nova naselja-Knosos, Faistos, Malia,.-to su nova ekonomska i politička središta koja se uglavnom nalaze na sjevernoj-plodnoj strani otoka, otvorenoj prema Egejskom arhipelagu i Grčkom kopnu. Razvoj gradova na samoj Kreti uvjetovao je njen izuzetan geografski položaj u centru Sredozemlja koji Kreti daje:-mogućnost snažne sekundarne i tercijarne privrede-trgovina, pomorstvo, lončarstvo,tekstil -položaj koji ju štiti od svake invazije-miran razvoj bez kriza i ratnih razaranja; Kreta nije poznavala utvrde niti utvrđene gradove (branila se čitavim sistemom utvrda na susjednim Kikladskim otocima-Cikladima 1800-1450 god pr k-Zlatno doba Krete-utjecaj krete na čitav Egejski prostor: Rodos, Milet, Mikenu i na Kulturu Egipta za vrijeme Amenhotepa IV (grad Sunca) 1450 god pr k-nagla propast uvjetovana požarom ili provalom ahelskih Grka, Kretsko carstvo traje do 1400 god pr k kada dolaze Mikenjani i asimiliraju kulturu. Kretski urbanizam-gradovi Krete • miran i kontinuiran društveno politički razvoj uvjetovao je stvaranje otvorenih-slobodnih gradova bez zidina i utvrda (utvrde su postojale na Kikladskim otocima)-nije bilo ratova • lokacija za podizanje grada nije uvjetovana vojnopolitičkim ciljevima već pejzažom i prirodnim vrijednostima; • gradovi nisu osnovani aktom kraljevske volje-tj. gradove nisu osnovali vladari

35

• planimetrija grada nije pravilna-ona se prvenstveno prilagođavala konfiguraciji terena=dominacija organskog plana krivudavih ulica • osnovni element strukture bile su stambene jedinice (modularni sistem) grupirane u gusto izgrađene nepravilne blokove • organizacija grada bez geometrijskog reda i pravilnosti, dok su sama kretska kuća i palača pravilni • Kretski urbanizam tj. grad ne poznaje trg (?) • u gradovima gdje postoje kraljevske palače one su centar gradskog života_ -nalaze se na dominantnom položaju u gradu, ali nisu od njega odvojene zidom već grad slobodno ulazi u njih -centar palače je veliki pravokutni trg -u palači je kao i u svim ostalim dijelovima grada izraženo ispreplitanje javnog i privatnog • kult obožavanja prirode-nema sakralnih objekata (hramova, grobnica, svetišta) • najpoznatiji gradovi: Gurnia, Filankopi, Malia Gurnia-2500-2000 pr k-prapovijesno naselje iz brončanog doba -istočni dio Krete, značajna luka i industrijski grad -u centru aglomeracije nalazi se palača, ispred nje je prostrani pravilni trg, a oko nje nepravilno gusto grupirani stambeni objekti -uličnu mrežu čine tri krivudave ulice usječene u kamenu padinu-smjer s-j + poprečne ulice sa slijepim završecima -jugozapadni dio grada je zona radionica i skladišta -grad je nastao spontano Kraljevska palače u knososu, Festosu i Maliai Knosos-grad na sjevernoj strani krete, smješten na blagoj uzvisini, udaljen 5 km od obale gdje se nalazila morska luka, grad se prostirao na površini od 190 ha, bez ikakvih utvrda, zidina ili bedema, u gradu se nalazila kraljevska palača i nekoliko kraljevskih vila Knosos je bio najznačajnija urbana aglomeracija Minojske kulture Palača-imala je središnji, dominantan položaj u gradu, prva palača nastala je neposredno nakon 2000 pr k, ali je razorena potresom oko 1800god kao i sve ostale palače na Kreti -nakon toga na njezinim temeljima izgrađena je druga palača -palača je dimenzija 150x150m, imala je veliki broj različitih prostorija disponiranih u nekoliko visinskih razina-kod priprostih arhajskih grka davala je predođbu o zamršenom labirintu, no plan palače je ne samo strogo pravilan već i jednostavno organiziran-oko monumentalnog dvora palače u prizemlju su grupirani ulazni prostor i mnogobrojne pomoćne prostorije, a na katovima istočno krilo sadrži kraljevske prostorije a zapadno dvorane za razne svečanosti općenito:-jasna funkcionalna podjela prostora po katovima i stranama svijeta, -sve palače organizirane oko velikog pravokutnog dvorišta

36

Mikenska Kultura Završna faza Heladske kulture=mikenska kultura, brončano doba. Mikenska kultura započinje oko 2000 pr k kada Heladska plemena-Ahejci dolaze s podunavskih prostora i naseljavaju tlo Grčke. Asimiliraju starosjedioce i postepeno se iz plemensko-rodovske zajednice formira aristokratska monarhija na čelu s vladarom-Basileusom. Kultura Mikene razvija se u plodnoj dolini Arga na SI dijelu Peloponeza-dolina je dobro branjena nizom utvrda koje se nalaze na brežuljcima oko nje i otvorena je prema moru-ostvarena je veza sa kopnenim Egejskim prostorom. S vremenom Ahejci zauzimaju sve plodne doline i učvršćuju se na svim strateškim važnim točkama=stjenovitim uzvisinama koje kontroliraju okolne regije. Dominantni geostrateški faktor pri osnivanju naselja koja su utvrđena kiklopskim zidinama je zatvorenost naselja. Naseljima dominira kraljevska palača. Sastavni dio naselja je i kula za obranu. Ahejci grade na stjenovitim uzvisinama kiklopske zidine koje opasuju akropole s trgovima kraljevskih i plemičkih palača-možemo pronaći dosta šture ostatke njihove arhitekture i urbanizma, dok su grobnice vrlo očuvane-najpoznatija je Atrejeva Riznica (s najvećom kupolom grčke antike) Najsjajnije Mikensko doba je nakon propasti Krete; od 1400-1200 pr k-vrhunac moći, dolazi do ekspanzije mikenske kulture na Egejski prostor; Mikenjani osvajaju Troju i kretu i Mikena postaje dominirajuća snaga tadašnjeg Grčkog svijeta. Mikena propada provalom Dorana u 12st pr.k. Gradovi Mikenske kulture: Teba, Troja, Tirint,Mikena, Argos, Pylos Ova utvrđena naselja-gradovi predstavljaju početak geneze grčkog polisa Grčki polis-gornji utvrđeni grad=akropola; to je bio centar političke i božanske vlasti -u podnožju utvrđene akropole postepeno se razvija donje naselje zvano asty koje kroz stoljeća dobiva sve veće značenje; u astyu se nalazi glavni graski trg-agora s tržnicom a kasnije i gradskom vijećnicom-boulaterion i tada preuzima i funkciju političkog centra a akropola tada postaje samo svetištem -spajanjem gornjeg grada (politio) i donjeg grada (astoi) i njihovim okruživanjem zajedničkim zidom nastaje jedinstvena urbanistička cjelina –Polis gradovi mikenskog doba: • Smješteni su na brežuljcima (prirodna fortifikacija) • Opasani su zidom-akropola i podgrađe se nalaze unutar jednih zidina • Sastavni dio naselja je kula za obranu • Najpoznatiji gradovi: na tlu Grčke: Mikena, Tirint, Pylos Teba Troja Mikena,14 st pr k (1300 god) -utvrđeni grad s akropolom -nalazi se na uzvisini (najviša točka bila je na 287m) koja dominira ravnicom Argolide -debeli zid prati sam vrh stijene -površina grada je otprilike 10ha, od čeka sama akropola zauzima 3.5ha -akropola je opasana kiklopskim ziđem=to je megalitsko ziđe (grubo tesani kiklopski komadi kamena+ manji komadi umetnuti tako da ispune praznine) -glavni pristup gradu je kroz čuvena

37

Lavlja vrata (sjeverozapadna vrata) koja su nastala oko 1250g pr k, postojao je još jedan ulaz tj. vrata (sjeveroistok) -mnogobrojne raskošne grobnice i pojedinačni grobovi unutar i izvan zidina, sami po sebi govore o značenju ovog vladarskog središta; 9 kupolnih grobnica od kojih je najznačajnija Atrejeva riznica s najvećom kupolom grčke antike-lažni svod; raspon 14.5 m i visina 13.2m, na principu tolos+dormos -prostor vladara je u centru Mikene-akropola -dvije za sada nađene stambene zone prema van, prema zidinama

1 Lavlja vrata 2 posvećeni prostor u obliku kruga s grobovima vladara 3 podgrađe 4 akropola 5, 6 hramovi iz kasnijeg razdoblja 7 sjeverna vrata 8 stambeni predio gdje je prema Homeru bila Odisejeva palača 9 spremnik za vodu

Tirint-izgrađen oko 1500god pr.k -izgrađen je kao snažna tvrđava koja treba braniti Mikenu s morske strane, -u 14st pr k na najvišoj koti utvrde sagrađena je kraljevska palača -izrazita zatvorenost, težnja za monumentalnošću -zidine su vrlo masivne -pristup tvrđavi omogućen je rampom koja vodi kroz gradska vrata (koja su istih dimenzija i konstrukcije kao ona u Mikeni) te kroz galeriju koja vodi do propileja=monumentalna vrata grčkih svetišta -s prostrane terase ulazi se kroz „propilon“ u unutarnje dvorište u kojem dominira monumentalni megaron=rani oblik kuće s dvoranom -1200 pr k pojačanje zidina , sjeverni niži dio grada također je opasan novim zidom, taj dio grada služio je kao refugium-zaklonište za okolno stanovništvo Troja-na krajnjem zapadu Anatolije-Turska, na samoj Egejskoj obali -važno utvrđeno naselje još u neolitskoj i ranobrončanoj prapovijesti -najstariji slojevi sadrže tragove prostranog reprezentativnog megarna i trgovačkih skladišta -grad stalno povećava svoj areal, zamjenjujući stare gradske zidine novim zidinama i dobiva sve bogatiju unutrašnju urbanu strukturu -u svim fazama razvoja zadržan je kružni oblik -nakon mnogih razaranja grad se sa izrazitom vitalnošću obnavljao u doba grčke klasike, helenizma i Rima - 335 godine nestaje i živi samo u legendama -Troja je otkrivena 1870 g kada su uslijedila fascinantna Schliemanova otkrića na mjestu današnjeg Hissarlika

38

______________________________________________________________________________ Arhajsko doba 10-5 st pr k Opća obilježja urbanizma arhajskog doba: • Gradovi na Grčkom kopnu (u Grčkoj)-nepravilan plan • Gradovi svetišta-nepravilan plan • Gradovi kolonije-pravilan plan Gradovi na grčkom kopnu -u 9 i 8 st.pr.k započinje transformacija-fuzija manjih ruralnih zajednica u veće i kompleksnije zajednice -pojavljuje se arhajska agora =mjesto okupljanja ravnopravnih zajednica=zajednički trg -takvo ujedinjenje ravnopravnih zajednica koje izabiru zajedničke organe upravljanja i formiraju zajednička svetišta, a istovremeno zadržavaju svoju lokalnu upravu i božanstva naziva se sinekizam -na takav je način, među pravim građevinama na Grčkom tlu nastala Atena=homogena samostalna društveno-politička zajednica tj. Polis -u 8 i 7 st pr k je na takav način putem Sinekizma formiran čitav niz gradova-polisa koji su djelo građana a ne volje vladara: • Gradovi su najčešće smješteni na padini podno akropole koja dominira kao vjersko i političko središte-lokacija pogodna za obranu • Nepravilna gradska struktura gusto zbijenih kuća i uskih i krivudavih uličica • Utvrđeni gradovi-zidine su nepravilne prate konfiguraciju terena • Niski nivo urbane kulture • U principu spontano nastali gradovi Gradovi u Grčkoj arhajskog doba:-nepravilni, prilagođeni terenu -siromašni i neuredni -kontrast između gornjeg grada-akropole i donjeg grada-stamb zone -ulice uske i krivudave -ograđeni nepravilnim zidinama -površine do 10ha, 3 000-5 000 stanovnika -„nedokučiva tajna za strance a labirint za neprijatelje“ Aristotel Gradovi svetišta -arhajsko razdoblje bilo je razdoblje kada se formiraju i glavna grčka svetišta -nastaju Delfi-koji su naseljeni oko 1500 pr k Olimpija-prve olimpijske igre održavaju se 776 pr k , što je ujedno i prvi siguran datum od kojeg se računa Grčka povijest Delos-karakterizira ga veliki broj pregradnji, rušenja i obnova, unatoč tome sačuvali su svoju prvobitnu osnovu:-odsutnost reda i prostorne pravilnosti -posvećeni dio okružen zidom=Temenos-hramovi su smješteni na temelju međusobnih odnosa -zauzimaju atraktivne i istaknute pejzažne punktove Gradovi svetišta_karakteristike • To su primarno utvrđena naselja ili kraljevska svetišta • Nepravilni, prilagođeni konfiguraciji terena • Cjelovita zamisao-jedinstvo arhitekture i krajolika(estetsko jedinstvo arhitekture i prirode) • Mnoštvo hramova i javnih zgrada-gradovi su zapravo prenatrpani • Nalaze se na istaknutim i atraktivnim lokacijama • Najpoznatiji gradovi su: Delfi, Olimpija, Argos, Epidaurus, Egina

39

Delfi-Apolonovo svetište -najstarije svetište svih Helena -nastalo je prema mitskoj predaji na mjestu gdje je Apolon savladao zmaja Phytina -svetište je posvećeno Apolonu -grad-svetište-to je bilo jedino svetište koje je bilo naseljeno, u kojem se živjelo (za razliku od Olimpije i Delosa) -nepravilni, spontani grad -prenatrpanost grada.-hramovi, zavjetne riznice. različita svetišta, mali žrtvenici...(sve smješteno duž svetog puta) -grad je bio ograđen zidom -u sveti grad ulazilo se s agore(trg, mjesto okupljanja) te kroz 9 vrata -sveti put uzdiže se od agore pa do ulaza u kazalište -Apolonov hram je dominantno mjesto u gradu, to je bio centar svetišta u Delfima -visinska razlika između kazališta i donjeg ulaza je 50m-vrlo strm teren Gradovi kolonije -utemeljuju se od ranog arhajskog doba, Grčka kolonizira prostor oko Crnog i Mramornog mora, otoka male Azije, Sicilije, Južne Italije i južnog dijela Francuske -razlozi kolonizacije su razvedenost terena i njegova ograničenost, siromaštvo plodne zemlje koja nije mogla prehraniti veći broj stanovnika -novi planirani gradovi:-strogi geometrijski red, ortogonalna mreža ulica -četverokutni obris naselja -pravokutni sustav podjednakih parcela, ulica i kanala -agora na križanju glavnih ulica (diferenciraju se dva žarišta javnog gradskog života: Agora-političko-upravno središte polisa, Temenos-mitsko sakralno svetište pretežno na akropoli) -utjecaj Staroga Istoka i Etruščana -važniji kolonijalni gradovi: Massalia-Marseille (Francuska) Neapolis-Napuli, Posidonia-rimski Paestum (apeninski poluotok-Italija) Selinunt Syracusa-Siracusa Odessos-Odessa Milet (Mala Azija) -psefizma-Lumbarda-otok Korčula-najstariji poznati urbanistički dokument o osnivanju naselja grčkih kolonija, zapis je uklesan u kamenu ploču pravilni gradovi:-ortogonalna mreža ulica -ortogonalni obris naselja -pravokutni sustav poljodjelskih parcela, putova i kanala -agora na križanju glavnih ulica Karakteristike gradova grčkih kolonija: • Vješt izbor lokacije=dobre luke i bogato poljoprivredno zaleđe • Stroga geometrijska gotovo tipizirana pravilnost grada (u potpunoj suprotnosti sa matičnim gradovima koji ih osnivaju), proizlazi iz racionalizacije stambenog tj gradskog i poljoprivrednog prostora; kolonijalisti su ravnopravni i svima pripada jednak dio prostora unutar zidina kao i jednak dio poljoprivrednog zemljišta

40

• Isti tip kuća i isti tip pravokutnih parcela koje se nižu u paralelnim redovima i na taj način formiraju pravokutne gradske blokove širine 30-45m i dužine 90-300m; takvi izduženi blokovi dominiraju u svim kolonijama zapadnog Sredozemlja • Parcele u središtu grada koje s namijenjene za javne gradske prostore veće su od onih na periferiji • Orijentacija parcela je istok-zapad, dok ulice idu u smjeru sjever-jug, što je u lučkim gradovima ujedno i smjer prema moru • Ortogonalna ulična mreža-kaskadna izgradnja ulica koje teku okomito na slojnice dok su sabirne ulice višeg reda položene po slojnicama i više manje prilagođene terenu • Ortogonalni obris naselja • Agora se često nalazi na križanju glavnih ulica, a kod lučkih gradova po mogućnosti uz more • Gradsko područje ograđeno je zidom • Pravokutni sustav poljodjelskih parcela, putova i kanala Posidonia, rim Paestum -starogrčka kolonija koju su u 6 st pr k osnovali Ahejci na jugu Italije -plan grada ima oblik nepravilnog poligona sa strogo geometriziranim rasporedom ulične mreže čije se trase gotovo poklapaju s koordinatnim osima -karakteristični niz stambenog bloka koji se protezao u smjeru sjever-jug bio je širine oko 25m, ulazi u blokove bili su sa zapada i istoka -kroz sredinu grada protezala se zona javnih objekata, imamo očuvane ostatke dva dorska hrama a ono što je zanimljivo da se njihov položaj i orijentacija ne podudaraju u cijelosti sa uličnim rasterom

Selinunt, jugozapadna obala Sicilije, 7st pr k -grad se razvio na povišenoj terasi koja se prostire smjerom sjever-jug, okomito na morsku obalu -vidljiva su dva različita sistema ulične mreže s različitim orijentacijama-jedan na akropoli a drugi u dijelu grada koji se neposredno nastavlja prema sjeveru (na slici prikazan jedan dio grada-akropola) Akropola rekonstrukcija: -pa dužoj osi terase položena je glavna uzdužna ulica u smjeru sjever-jug koja je duga oko 425m, na nju se nadovezuju dvije okomite glavne ulice u poprečnom smjeru, širina 9m -na taj prometni križ nadodan je sustav sekundarnih ulica -glavna poprečna ulica koja povezuje istočna i zapadna gradska vrata presijeca posvećeni prostor hramova-pretposatvka je da su hramovi stariji od ulične mreže pa nisu usporedni s tom ulicom

41

___________________________________________________________________________ Klasično doba 480-338 god pr k -Grčku prekrivaju stotine malih polisa koji imaju vlastiti identitet i u stalnim su sukobima i ratovima -u toj epohi Atena preuzima kulturnu i političku dominaciju, bila je na čelu pomorskog saveza koji je sazvan u svrhu obrane o Perzije -480 pr k Atena je porušena -nakon završetka grčko-perzijskih ratova započinje obnova porušenih gradova; racionalizacija procesa građenja, uređenje, izgradnja i organizacija grada je briga cijele zajednice a ne pojedinaca i individualnih interesa -agora-bogato oblikovana, arhitektonski definiran prostor javnog života (prostor koji je snažno definiran arhitekturom) -Atena i dalje ostaje neuređen i nesređen grad koji je sada obogaćen monumentalnim objektima, ali i dalje ostaju neriješeni komunalni i urbanistički problem Hipodam iz Mileta seli u Atenu, smatra se ocem novog urbanizma utemeljenom na zakonima reda i pravilnosti= Neotheros tropos-novi sistem (neotherizo=uvoditi novosti, mijenjati, tropos=način življenja);(sama teorijska ideja novog urb je upitna, pretpostavlja se da ju je Hipodam sintetizirao iz već postojećih ideja) Hipodamovski koncept grada:-pravokutna ulična mreža, neovisan o konfiguraciji terena -jednostavnost i preglednost plana Hipodamu se pripisuje niz gradova klasične epohe; sigurno je da je tvorac Pireja čiji je plan nepoznat, to je bio jedini grad Hipodamova koncepta u Grčkoj, pripisuje mu se još Rodos Uz grad Pirej vrlo je malo planiranih gradova na tlu grčke, jedan od tih gradova je Olintos Olintos-grad klasičnog doba na Grčkom tlu -Hipodamovski grad -stari grad koji se nalazio na toj lokaciji razorili su Perzijci -novi grad osnovan je 440 pr k i nikada se nije obnovio do kraja -geometrijski pravilna ortogonalna ulična mreža i visoki standard stambene izgradnje -stambeni blok=osnovna urbana jedinica, tipični pravokutni Izduženi dvostruki red nizova (blok koji je karakt. za grčke Kolonije) -uočljiva težnja tipizaciji komunalne infrastrukture -pretežna dimenzija stanova je 14x14m sa vrlo sličnim unutarnjim tlocrtnim rasporedom -nisu pronađeni ostatci javnih sadržaja Gradovi klasičnog doba na prostoru Male Azije -glavni centra klasičnog doba u urbanizmu i znanosti u 5 st pr k bila je obala Mele Azije gdje se nakon perzijskih ratova obnavljaju gradovi na krajnje novoj planskoj osnovi -karakteristike tih gradova: • Geometrijska pravilnost ortogonalne ulične mreže • Ultiritarna jednostavnost i preglednost gradskog plana • Optimalna prostorna dispozicija funkcija i sadržaja • Bogatstvo javnih prostora i objekata • Nepravilne zidine koje slijede konfiguraciju terena • kvadratni gradski blokovi-Milet,Priena (gotovo kvadratni 4.3), pravokutni gradski blokovi-Olintos (6:5) • centralni položaj javnih objekata i sadržaja-Milet, Priena • u planiranim gradovima glavne ulice široke 33m(Aleksandrija) ili 14.5 (Priena), sporedne ulice u spontano nastalim gradovima širine 1.2m a u planiranim 4.5m Hipodamovski gradovi-u gradovima kolonijama-pretežno u maloj Aziji Miletos-Milet Cnidos-Knidos Priene-Priena

42

-svi gradovi koji su morali biti brzo izgrađeni rađeni su po Hipodamovom konceptu (pravokutnog karaktera) Milet,nastao vjerovatno još u Mikenskoj eri-Jonjani -povezuje ga se sa Hipodamom ali ne postoji povijesna osnova -u 6 i 5 st Milet je bio trgovačka, politička i kulturna velesila na istočnom Sredozemlju i Crnom moru -Perzijanci su ga srušili do temelja -479 pr k započela je njegova obnova Karakteristike. -modularni geometrijsku plan i funkcionalna organizacija prostora uvjetovani su prirodnim uvjetima tj lokacijom -dvije prirodne luke:-luka Lavova i luka Teatra ulaze duboko u strukturu grada i dijele ga na 3 zone: 1. u težištu 3 kraka stambenih zona nalaze se javni prostori i objekti 2. si dio su kvadratični manji blokovi 22x24 3. jz dio su kvadratični veći blokovi 45x40 -u doba helenizma izgrađen je stadion i dvije stoe -opasan zidinama koje su nepravilne i slijede teren -grad je imao površinu oko 90ha i 20 000-25 000st 1 – LUKA “LAVOVA 2 – LUKA “KAZALIŠTA” 3 – SJEVERNA AGOR 4 – JUŽNA AGORA 5 – STADIO 6 – ZAPADNA AGORA 7 – KAZALIŠTE 8 - AKROPOLA

Priena, nastala polovicom 4 st pr k -Zbog stalnih poplava i nanosa rijeke Meandar staro naselje je napušteno i podignuto je novo naselje na susjednoj povišenoj terasi -prednosti terena su: dobra zaštita, osunčanje i dobar vidik a nedostatci su da je dosta strm i teško je na njemu graditi, unatoč tome na tom terenu se gradi grad -pravokutna koncepcija plana-utjecaj Mileta -6 paralelnih ulica na razmaku od 50m + 15-ak okomitih ulica na razmaku od 38m, dobiveni su blokovi gotovo kvadratnog oblika kao i u Miletu -izostavljanjem blokova formirani su javni gradski prostori i objekti:agora-dominira aglomeracijom, stoa, teatar, hram; svi imaju centralan položaj -nepravilne gradske zidine koje okružuju grad i akropolu Knidos, nenadano izgrađen u 5 st -nalazi se također na strmom terenu kao i Priena -ortogonalan sustav ulične mreže-longitudinalne ulice paralelne su sa slojnicama i obalom, dok su okomite ulice strme-rampe i stepenice -postoje dvije glavne ulice okomite jedna na drugu koje su šireg profila -gradske zidine su nepravilne slijede konfiguraciju terena -težište grada čine javni prostori i objekti; na jz se nalaz agora -postoje dvije luke, trgovačka i ratna koje dijele kopno od otoka Tripio na kojem možemo vidjeti ostatke terasa i izgradnje paralelne s nagibom terena, te ostatke gradskih zidina

43

Urbanističke teorije klasičnog doba-utopijske ideje U klasičnom razdoblju 5st pr k, pojavljuju se prve utopijske ideje o idealnom gradu kao svjesnom, umjetničkom dijelu čovjeka Hipokrat (460-377 g pr k)-otac medicine -bavi se problemima klime, tla , vode i položaja grada-utjecaj podneblja tj. klime -raspored i orijentacija ulica prije svega su u funkciji zdravlja -predlaže smještaj grada na istočnim padinama jer je smatrao da su istočni vjetrovi dobri za provjetravanje grada, dezinfekciju i sl. Platon (427-347 g pr k) -utopijski idealan grad je Atlantida=kružni grad -grad se identificira sa idealnom podjelom društva; grad proizvođača i ratnika kojim upravljaju filozofi -veličina grada definirana je brojem ljudi potrebnih za obranu, ali opet taj broj je ograničen na broj koji bi omogućio da se svi građani poznaju- 20 000-25 000 stanovnika -zoniranje: u središtu su svetište-sa hramom,kipovima i fontanama i javni objekti-gimnazijum, hipodrom, a oko središta stanovanje i poljodjelski krajolik -Platon nije pristaša demokracije Hipodam iz Mileta (5 st prk) -navodno otac Neutheros tropos=novog sistema -optimalna veličina grada je oko 10 000 stanovnika -pravokutna mreža ulica, pravilni gradski blokovi Aristotel (384-322) -Njegovo djelo „Politika“koje se sastoji od 8 knjiga; u 3 i 7 knjizi dani su teoretski temelji novog grada klasične i helenističke epohe -definirani su primarni društveno-politički zahtjevi kojima treba odgovarati grad -dani su uvjeti obrane, higijene i prometa -dano je osnovno zoniranje grada i funkcionalna raspodjela glavnih sadržaja -veličina grada ovisi o ekonomskim faktorima-prehrana stanovništva, oko 10 000 st -geometrijski pravilan grad po Hipodamovskim utjecajem; zoniranje-odvajanje sakralno-upravnog-u blizini agore od trgovačkog dijela-na rubu grada zbog lakše opskrbe -stanovništvo se dijeli na poljoprivrednike,obrtnike, ratnike -Aristotel ističe prednost arhajskog grada koji je labirint za neprijatelja a iznenađenje za posjetitelja-da se na jednom mjestu građani mogu dobro obraniti i iznenaditi neprijatelja

44

______________________________________________________________________________ Helenizam 338-31 god pr k

-431-404 pr k Peloponeski rat, Atena je porušena -na sjeveru jača Makedonija koja 338 pr k pod vodstvom Filipa II pobjeđuje razjedinjenu Grčku -započinje snažna ekspanzija Mekedonije na tlu Grčke, Aleksandar osvaja prostor od Gilbratara do Inda-na tom prostoru nastaje nova helenistička kultura koja predstavlja grčku kulturu obogaćenu primjesama Orjenta -nastupa period intenzivne urbanizacije na prostoru Sirije, Palestine,Mezopotamije, Egipta i Male Azije-obnova starih i podizanje novih gradova od kojih većina postaju nova politička i trgovačka središta ( prema nekim teorijama pretpostavlja se da je Aleksandar u 11godina sagradio 70-ak gradova, a takvim tempom su nastavljali i njegovi nasljednici) Karakteristike helenističkih gradova: • novi gradovi-snažna urbanizacija, intenzivna i masovna izgradnja • mijenjanje mjerila gradova-procvat velikih gradova čija se veličina očituje u broju stanovnika,površini, mnogobrojnosti i raznolikosti funkcija • geometrijski ortogonalni plan grada (primjena geometrijskog plana na prostoru grada ali i na poljoprivrednu okolicu grada) • decentralizacija javnih prostora i sadržaja • brojni i raskošni javni objekti kao i urbana oprema • zelenilo je sastavni dio planske koncepcije grada • intenzivno tercijaliziranje strukture grada-nizovi raskošnih dućana i radionica duž glavnih ulica koje su oplemenjene trjemovima -novi gradovi –intenzivna urbanizacija -veliki gradovi-po broju stanovnika, površini, po funkcijama -geometrijski plan grada -tercijalizacija gradova (trgovina i obrta) -javni objekti i prostori-povećanje broja i decentralizacija -urbana oprema-brojnija i raskošnija -najveća žarišta helenističke kulture:-Pergamon, Aleksandrija, Antiohija -gradovi koji su održali kontinuitet klasičnog doba:-Milet, Rodos, Knidos, Priena -novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u maloj Aziji:Pergamon,Efez, ksantos -novi gradovi u Egiptu:-Aleksandrija, Filadelfija -novi gradovi ili znatno obnovljeni gradovi u zapadnoj Aziji:Antiohija, Palmira,Damask,apamea, Gerasa Mala Azija -gradovi Male Azije postaju epicentrima helenističke kulture; Pergamon, Efez, Magnezija, Ksantos -u doba helenizma vidljiv snažan ekonomski i kulturni razvoj

45

Pergamon -uz Aleksandriju i Antiohiju jedan od 3 glavna kulturna i politička središta helenističkog razdoblja -gradnja je započeta oko 250 g pr k -gradom dominira akropola koja se nalazi na najvišoj točki brijega koji je uzdignut oko 270m od okolnog terena, podno akropole nalazi se društveni centar -stambeni dijelovi se pružaju po sjevernim i zapadnim padinama i unutar i izvan gradskih zidina -osim akropole i društvenog središta u donjem dijelu nije ostalo puno podataka o urbanoj strukturi ostatka naselja-pogotovo o stambenim dijelovima -akropola Pergamona simbolizira najviši domet Helenističke kulture -u nju su ugrađena najvrednija grčka graditeljska Iskustva Država Seleukida:-Mezopotamija, sirija, Perzija -intenzivna izgradnja novih i rekonstruiranih starih gradova.Palmira, Damask, Gerasa, Seleuija,Alep, Dura Europos.... -primjena racionaliziranih shema u prostornoj organizaciji, strukturi ulične mreže, standardima oblikovanja i građenja Dura Europos, Mezopotamija, obala Tigrisa -oko 200 pr k (3 st pr k) -grad je osnovan kao vojna utvrda ali istovremeno je planiran kao grad za novo doseljeno stanovništvo -ortogonalna ulična mreža, razlika u širini sekundarnih i glavnih ulica -gradske zidine su nepravilne jer prate konfiguraciju terena -izduženi pravokutni blokovi veličine 70x35m -javne građevine:-agora –tržnica -Zeusov hram -strategion Sjeverna Afrika -obnova starih feničkih, egipatskih gradova i razvoj novih -u vrijeme vladavine Ptolomejevića nastaju gradovi Filadelfija i Ptolomedia Aleksandrija, Egipat, -osnovao ju je Aleksandar Veliki 322 pr k -glavni grad Egipta, metropola helenističke civilizacije, smatralo se da je u to vrijeme imala 1 000 000 stanovnika, površine oko 1 300 ha -osnovana je prema planu arhitekata: Deinokratesa s Rodosa i Kleomenesa -velika metropola i značajno političko, kulturno i ekonomsko središte -smještena između mora i jezera Mareotis -izgradnja po pisanim planovima i završena je tek za vladavine Ptolomejevića, pola stoljeća kasnije osvajanjem terena koji je dobiven isušivanjem jezera Mareotis -veliki broj javnih objekata. Nekoliko agora, mnogobrojni hramovi i svetišta, muzeji, biblioteke i gimnazijumi -na otoku Pharos nalazilo se najstarije naselje, na njemu je kasnije izgrađen svjetionik faru -veza sa otokom ostvarena je lukobranom, širenje grada na more -glavna ulica proteže se paralelno s morem=ulica Canopus-uzdužna os široka je 30 (33)m, omeđena je

46

trjemovima -ortogonalna shema grada -plan klasične aleksandrije ostao je nepoznat jer se nalazi duboko pod temeljima današnjeg grada Grčka -velike migracije u bogati orijentalni dio, novonastali gradovi megalopolis i Olint su kratkog vijeka Delos, drevno nenaseljeno svetište -svetište se naseljava i postaje značajna luka i trgovački grad -nakon što su ga 166 pr k Rimljani proglasili slobodnom lukom za međunarodni promet grad doživljava ekonomski procvat -nepravilan plan grada koji je suprotan helenističkim načelima -grad odražava kontinuiranu koncepciju grčkog polisa kao slobodno formirane aglomeracije=iz toga proizlazi taj nepravilan plan

Opća obilježja grčkog grada: -grad je djelo građana, a ne posljedica volje vladara -izbor mjesta za grad prema kriterijima:a)mogućnost obrane b)zadovoljavanje gospodarskih i životnih potreba c)estetska obilježja -razvijeno urbanističko zakonodavstvo Grčki grad:-temelj konstituiranja europskog grada -konstanta u europskom iskustvu grada: rimski, arapski, gotički pa i moderni gradovi svjesno su oponašali tu konstantu Opća obilježja grčkog gradograditeljstva (urbanizma) -urbanizam kao disciplina=smišljeni urbanizam:-estetske kompozicije -komunalne organizacije -društvenog uređenja -utemeljen na principima racionalnosti-geometrizam -potican filozofskim idejama (raspravljalo se o gradu,postojala je vizija, pojavljuju se teorije) Razlikovanje grada prema:-tipologiji urbane strukture -zoniranju grada -svrsishodnosti-funkcionalnim elementima -oblikovnim elementima -to nije spontani urbanizam već smišljeni -kad bi Grci osvojili neko područje, nove gradove trebalo je utemeljiti u kratkom vremenskom roku-zbog toga je bilo važno sve organizirati da bi to dobro funkcioniralo

47

Grčki gradovi prema urbanoj strukturi-tj prema garadograditeljskom ustroju 1. gradovi sa pravilnim planom-planirani grad:-Selinunt (Sicilija)

-Milet -Priena Milet

-to su najčešće gradovi u grčkim kolonijama a ne na tlu Grčke, nalaze se na ravnom terenu Selinunt

2. Gradovi sa nepravilnim planom-spontani grad:-Atena -Delfi -Pergamon

-to su gradovi na Grčkom kopnu, imaju svoju genezu, Delfi nastajali su tokom stoljeća, prilagođavali se nepravilnom terenu Zoniranje grčkog grada 1.funkcionalne zone.-svetište/temenos-najčešće na akropoli -javni objekti-društveni i kulturni centar -zone stanovanja-donji grad 2. socijalno zoniranje:-do 6 st pr k-akropola=bogati, donji grad=siromašni -nakon 6 st pr k-akropola=svetište, socijalna podvojenost stanovanja- diferencijacija stambenih blokova-za bogate i onih za siromašne -grčka kuća je jako skromna kuća;kuća se više manje koristila samo za spavanje, a cijeli život se odvijao na javnim mjestima -u rimu će se to promijeniti i rimska kuća će dobiti veći značaj Ulice grčkog grada: glavna ulica 33m u Aleksandriji 14.5m u Pireju ulice planiranih gradova-srednja širina 4.5m ulice spontanih gradova-srednja širina 1.2m Akropola -dolazi od grčke riječi Acropolis=gornji grad -u Kretsko-Mikensko i Arhajsko doba (do 6 st pr k), akropola je bila utvrda na uzvisini koja je služila za obranu i sklanjanje okolnog stanovništva ( te stanovanje vladara i povlaštenih pojedinaca) -u klasično doba, akropola je posvećen prostor koji dominira gradom (svetište i zona hramova) -krajem klasičnog i u helenističko doba-grčke kolonije, hramovi više nisu obavezno smješteni na akropoli već mogu biti i u donjem gradu

(grupirani u centru ili raspršeni) primjer Priena Tirint- akropola je zaklonište Priena-akropola na povišenom mjestu, hramovi i posvećeni prostori nalaze se u donjem gra.

48

Atenska akropola-nema osne kompozicije ni simetrije, Dimenzije 300x150m • povijesni razvoj star 5000 godina • 3 000 pr k akropola je služila za sklanjanje stanovništva • Od 1 500 pr k bila je utvrđeno sjedište heladskih vladara • Između 500 i 400 pr k akropola je pretvorena u svetište • 6 st pretvaranje Partenona i Erehtiona u kršćanske crkve • 17 st razaranje akropole mletačkim granatama

Javni prostori Grčkog grada (gradski centar) • agora • javni objekti Agora: -dolazi od grčke riječi agora=glavni gradski trg, zborište, javno mjesto, (agorafobija=strak od velikog otvorenog prostora) -trgovačka agora=prostor trgovanja, pojavljuje se u klasično doba, prije antičkog doba trgovalo se na ulicama -politička agora-reprezentativan trg namijenjen okupljanju, pojavljuje se u klasično doba u arhajsko doba to je bio neoblikovan vanjski prostor -stoa=element agore, trijem koji uokviruje trg, uobličava fasadu trga ,stvara sijenu, ima ulogu javnog prostora (javno okupljanje) -stoa

-agore iz klasičnog doba i helenizma su kvadrati (ili pravokutnici vrlo bliski kvadratu)-agora u Miletu;agora je središte političko, kulturnog i društvenog života u gradu, trgovačka i politička agora Aristotel „Javni trg nikada neće biti okaljan trgovinom ,a obrtnicima će biti zabranjen ulaz; daleko od njega i posve izdvojeno biti će mjesto namijenjeno trgovini“ -agora u helenizmu je popunjena svim i svačim-skulpturama, obeliscima, žrtvenicima, ponekad se pojavljuje i hram u sredini -prostor trga često je spušten na nižu kotu od kote stoa, pa stoe imaju funkciju galerija

49

Atenska Agora -nepravilna, nastajala je postupno kroz nekoliko stoljeća bez prethodnog plana -površina oko 2.5 ha-što je bilo dovoljno da prihvati gotovo sve punopravne građane Atene u vrijeme javnih skupova -atraktivna i za svakodnevno sastajanje stanovnika -do 6 st agora je samo otvoreni prostor bez arhitektonske artikulacije -3 faze: 1.arhajska faza-veliki prazan prostor 2.klasična faza-prostor je uokviren stoama 3.helenistička faza-natrpane građevine

Klasično doba:-agora u Miletu -agora u Knidosu Agora u Miletu Agora u Knidosu -Milet ima više agora-2agore i 3-ća u razvoju -pravokutan, geometrijski čisti tlocrtni oblik -agore su uklopljene u postojeći raster grada -veliki trg bez građevina u sredini -sjeverna agora:-mala tržnica -cijela agora je na jednom nivou-karakteristika -stara vijećnica klasičnog razdoblja-trg i grad na istom nivou -lučki portik (4 st pr k) -južna agora:-izgrađena od 3-1 st pr.k

50

Helenističko doba: -agora u Prieni -agora u Meseni Agora u Messeni Agora u Prieni -stroga geometrijska modulacija -agora u više nivoa -unutar dvostrukog portika temenosa smješten -objekti na samoj agori (ubani dekor) je Zeusov hram, dok je na obodu smješten Odeon, dvorana za sjednice, biblioteka i drugi javni sadržaji grada

Temenos -ima dva značenja: 1. u kretsko-mikenskoj fazi=državno zemljište koje se davalo kralju na uživanje- Tirint, Priena, Atenska akropola 2. u klasično doba=sveti gaj, zemljište posvećeno božanstvu Javni prostori-objekti grčkoga grada-gradsko središte -najveći dio svog života stanovnik Grčke proveo je u javnim prostorima grada • objekti u funkciji političkog života:-Buleuterij=gradska vijećnica -Areopag=viječnica -Stoa=natkriveni trijem na agori (funkcija razgovora, šetnje) -Odeon=dvorana za muzičke priredbe i sjednice -Pritanej=sjedište pedesetorice vijećnika -Bazilika=sudnica • objekti u funkciji kulturnog i društvenog života:-Teatar=kazalište -Biblioteka -Teseion, Olimpieion,Delfinion • objekti u svrhu športa i rekreacije:-Stadion -Gimnazion=vježbalište -Palestra=hrvalište i škola za hrvanje -Terme=kupališta • ostali objekti javne namjene:-Lječilište, Hotel grad Ephesus-zapadna obala Male Azije 1-kazalište (theatron) 2-vježbalište (gymnasion) 3-kupalište (thermà) 4-knjižnica i agora (bibliotheke, agora) 5-nekadašnja luka (kasnije nasut teren) 6,7-ulica prema agori i put do obale

51

_________________________________________________________________________________ Atena

52

6. GRADOGRADITELJSTVO RIMSKE CIVILIZACIJE 6.0_OPČENITO-povijest _________________________________________________________________________

-Rimski grad razvijao se kroz 7 stoljeća od 270 g prk do 476 godine -753 god prk k prema legendi Romul osniva Rim (Latini su pokorili Sabinjane i ujedinili 7 brežuljaka) -753 pr k do 510 pr k doba vladavine etruščanskih kraljeva -509 pr k-31 pr k –doba republike (oko 50 pr krista za vrijeme Cezara širenje na sjevernu Afriku i 27 pr k za vrijeme cara Augusta širenje na Njemačku i Britaniju) -27 prk- 476 g-doba Carstva, carstvo doseže svoj maximum za vrijeme cara Trajana 98-117 g- Palestina,Britanija, Mezopotamija, Dacija..... -395 g za vrijeme Teodorija carstvo se dijeli na istočno i zapadno carstvo -476 g svrgnut je posljednji car Zapadnog rimskog carstva, pad Zapadnog rimskog carstva ______________________________________________________________________________ Opće karakteristike urbanizma rimske civilizacije • urbanizam Rimske civilazije direktno se nastavlja na urbanističko nasljeđe Etruščana; veliki broj rimskih gradova pa i sam Rim osnovali su Etruščani po pravilima i načelima „Etrusco ritu“-ova pravila primjenjivali su rimski zemljoradnici-Gromatici (groma=geodetski instrument tog doba) • premjer zemljišta čini osnovu dobrog funkcioniranja države • Municipalni status=samouprava-to je bio uvjet da bi neko naselje bilo grad • Zajedničke karakteristike gradova rimske civilizacije -jednostavnost tlocrtne sheme -monumentalnost ambijenta-dojmljiva slika grada -preuzimanje principa etruščanskog urbanizma • Glavni temelj za uspješno osnivanje grada je odabir povoljne lokacije-Pariz, London, Beč, Budimpešta, Barcelona-svi ovi gradovi su u kasnijem razvoju zadržali svoje prve lokacije Kriteriji za povoljnu lokaciju:-teren ne smije biti močvaran i maglovit -teren mora biti povišen -položaj lokacije usklađen sa smjerom vjetrova -umjerena klima i insolacija sa juga i zapada

53

Ustroj-struktura rimskog grada -gradograditeljski ustroj=predložak rastera –Cardo maximus -smjer sjever-jug -Decumanus maximus -smjer istok-zapad a) centurijacija=agrimetacija b) kastrametacija -od 7st prk rimski grad postaje pretežno pravokutnog oblika -urbana struktura=shema rastera (istok zapad, sjever-jug) -glavne gradske ulice Decumanus-istok-zapad i Cardo-sjever-jug postavljene su u skladu sa osima Templum Celestae=linija sunca -takva točna orijentacija je uglavnom rijetkost te je položaj ulica uglavnom uvjetovan: • Oblikom i nagibom terena-na neravnim terenima decumanus je paralelan sa slojnicama a cardo je okomit na slojnice-Zadar, Poreč, Verona • Decumanus je položen paralelno sa obalom rijeke ili mora-Trier i London • Ulična mreža uvjetovana je postojećim trasama cesta -analogno koordinatnom sustavu grada dijeli se i poljoprivredno područje-ager; rimsko pravo priznavalo je vlasništvo samo one zemlje koja je izmjerena, omeđena i registrirana tj samo onu zelju koja je katastarski i pravno bila sređena (od vladavine cara Augusta provode se mjerenja većeg djela imperija i vodi se katastar, zemljišne knjige nalaze se u Tabulariumu na rimskom Kapitoliju) Centurijacija=podjela agrarnog područja na • Centuriae -kvadrati čije stranice iznose 710m tj površina im je 50 ha -1 centurija dijeli se na oko 100 parcela (sortes=parcela) -slijede trase velikih cesta, tokove rijeka, konfig. terena • Strigiae-pravokutnici -cijeli teren rimskog carstva bio je podijeljen na centurije -vrlo rijetko se koordinatni sustav centurijacije agera poklapa sa glavnim koordinatama grada-to se dešava kada je osnivanje grada i centurijacija provedena usporedno ili kada je grad podignut na temelju prije sprovedene centurijacije -dobar primjer gdje se na puno km2 vidi centurijacija je Bolobna Centurijacija Zadra Kastrametacija-planimetrijska i prostorna organizacija Castruma=vojnog tabora, logora -klasični rimski grad nastao je pod neposrednim utjecajem Castra, s obzirom da su rimski građani cijelog života bili vojni obveznici ne čudi nas što vojni i civilni grad imaju puno zajedničkih elemenata

1 SREDIŠTE TABORA SA SVETIŠTEM 2 ZAPOVJEDNIŠTVO – PRAETORIUM 3 ORUŽARNA 4 LAZARET 5 TRG I TRŽNICA - FORUM 6 SMJEŠTAJ ČASNIKA 7 UČIONA 8 ZAROBLJENICI 9 SMJEŠTAJ VOJNIKA VOJARNE – CANABAE Cardo-via principalis 100 stopa Decumanus-visa praetoria 50 stopa

54

• Castrum u doba republike (509-31 prk) - kvadratičan oblik a=600-700m -orijentiran i limitiran na isti način kao i grad -ograđen vodom i jarkom i učvršćen palisadama -cardo-Via Principalis-veće značenje u castrumu -decumanus- Via Praetoria-veće značenje u gradu -na križanju glavnih ulica-Preatorium-središte sa sjedištem vojne uprave-analogno forumu -glavni ulaz na istoku • Castrum u doba carstva (27prk-476) - pravokutnog oblika=kraća stranica 2/3 duže stranice -Castrum predstavlja osnovni zametak svim Urbs Quadrata-mnogi su gradovi bili podizani za vojne veterane pa su zato građeni po uzoru na vojne tabore, logore -Rimljani su podigli velik broj vojnih tabora od kojih su oni manji pretvoreni u gradove, također podizali su i gradove tipa Urbs Quadrata - 338 pr k –prvi Castrum-Ostia (srednja Italija) , tijekom 1 i 2 st pr k niz Castruma-duž limesa Verona, Torino, Como, Limes na Dunavu,Savi,Dravi-Mursa-Osijek, Ptuj, Budimpešta, Beč; prostor Britanije .................................................................................................................................................................. 6.1 RIMSKI GRADOVI_pravni i politički status _________________________________________________________________________ 1. Grad Rim 2. Vojni gradovi-rimski vojni tabor, logor=castra • Castra stativa=stalni vojni tabor (sjedište rimskih legija) • Castra aestiva=ljetni vojni tabor • Castra hiberna=zimski vojni tabor • Castrom=manja vojna utvrda 3. Gradovi kolonije na osvojenom teritoriju • Novoutemeljeni gradovi • Gradovi naslijeđeni iz predrimskog doba (romanizirani gradovi koji žive u potpunoj ovisnosti o Rimu) -120 pr.k utemeljeno je 80-ak gradova: Firenca, Trier, Torino, Lucca, Verona, Nimes 6.2 RIMSKI GRADOVI_urbanistički ustroj

55

1. Romanizirani gradovi • Etruščanski gradovi: Perrugia, Mantova, Belsina=Bologna • Latinske kolonije: Paestum, Napoli, Pompeji, Herculaneum 2.Novoosnovani rimski gradovi • Planirani gradovi: a)gradovi s prepoznatljivim urbanističkim predloškom -gradovi razvijeni iz castruma-vojni tabor -4stpr k prvi vojni tabor-Ostia -2-1 st pr.k-podalpski limes-Como, Torino, Verona -limes Sava-Dunav-Drava:Emona-Ljubljana, Mursa-Osijek, Budimpešta, Vindobona-Beč -limes Dunav-Rajna:Koln, Salsburg, Strasbourg -gradovi tipa kastra:Firenza, Bologna,Timgrad, Pariz-Lutetia -gradovi tipa Urbs Quadrata: Barcelona, London, Trier, Arles b) gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih predložaka (ovi gradovi nisu slijedili kruta pravila planirane i politički dirigirane kastumske urbanizacije pa izmiču normama i shematičnosti kastruma) -gradovi različitog urbanog sustava: Nimes( dva planska sustava), Palmira, Pompeji; u ovu kategoriju možemo uvrstiti aglomeracije koje nastaju uz vojne logore i stare planirane gradske jezgre ali izvan njihovih prvotnih okvira -gradovi bez urbanist. sustava i reda: Timgrad, Zapadni dio Ostie (potpuno nepravilni) -spontano nastale aglomeracije trgovaca, radnika,obrtnika uz postojeće vojne logore i gradove • Neplanirani-Spontani grad -trgovišta na križanju dvije prometnice- Trst -formiranje foruma na križanju dvije prometnice i postepeni razvitak novog naselja oko tog foruma-Forum Livi, Forum Iulii ................................................................................................................................................................... Rimska Kolonizacija A) Novoutemeljeni rimski gradovi u sjevernoj Italiji –na novim mjestima i na ruševinama etruščanskih naselja • Aqulieia • Augusta preatoria –Aosta • Augusta Taurinorum –Torino • Bononia –Bologna • Cremona • Verona • Genova • Lucca B) Romanizirani gradovi južne Italije • Ostia • Neapolis-Napulj • Pompeji • Paestum • Herculaneum C) Rimski gradovi u Europi • Limes Sava-Drava-Dunav: Emona-Ljubljana, Poetovio-Ptuj,Aquinacum-Budimpešta, Vindobona-Beč, Mursa-Osijek • Limes Dunav-Majna-Rajna: Augusta Treverorum-Trier, Koln, Mainz • Francuska: Lutetia-Pariz, Bordeaux, Arles, Lyon • Iberijski poluotok: Barcino-Barcelona, Lisabon • Velika Britanija: Londinium-London, York, Chester

56

Novoosnovano rimski gradovi-planirani gradovi a1.Gradovi razvijeni iz castruma-vojni tabor Kastrametacija-planimetrijska i prostorna organizacija Castruma=vojnog tabora, logora -klasični rimski grad nastao je pod neposrednim utjecajem Castra, s obzirom da su rimski građani cijelog života bili vojni obveznici ne čudi nas što vojni i civilni grad imaju puno zajedničkih elemenata

1 SREDIŠTE TABORA SA SVETIŠTEM 2 ZAPOVJEDNIŠTVO – PRAETORIUM 3 ORUŽARNA 4 LAZARET 5 TRG I TRŽNICA - FORUM 6 SMJEŠTAJ ČASNIKA 7 UČIONA 8 ZAROBLJENICI 9 SMJEŠTAJ VOJNIKA VOJARNE – CANABAE Cardo-via principalis 100 stopa Decumanus-visa praetoria 50 stopa

• Castrum u doba republike (509-31 pr.k) –kvadratičan oblik a=600-700m -orijentiran i limitiran na isti način kao i grad -ograđen vodom i jarkom i učvršćen palisadama -cardo-Via Principalis-veće značenje u castrumu -decumanus- Via Praetoria-veće značenje u gradu -na križanju glavnih ulica-Preatorium-središte sa sjedištem vojne uprave-analogno forumu -glavni ulaz na istoku • Castrum u doba carstva (27prk-476)—pravokutnog oblika=kraća stranica 2/3 duže stranice -Castrum predstavlja osnovni zametak svim Urbs Quadrata-mnogi su gradovi bili podizani za vojne veterane pa su zato građeni po uzoru na vojne tabore, logore -Rimljani su podigli velik broj vojnih tabora od kojih su oni manji pretvoreni u gradove, također podizali su i gradove tipa Urbs Quadrata - 338 pr k –prvi Castrum-Ostia (srednja Italija) -2-1 st pr.k-podalpski limes-Como, Torino, -limes Sava-Dunav-Drava:Emona-Ljubljana, Mursa-Osijek, Budimpešta, Vindobona-Beč -limes Dunav-Rajna:Koln, Salsburg, Strasbourg

57

Ostia, 335 pr k -najstariji poznati primjer rimske kastrametacije -vojni logor, tabor; pravilan četverokut 195x125 m koji je opasan bedemima -dvije ulice Via princioalis i Via praetoria dijele grad na 4 regije -unutrašnji raspored kastruma nije očuvan -krajem 2 st pr.k grad je razoren i obnovljen je u 1 st pr.k-„logor“ je postao centar grada, novi grad koji je nastao znatno je većih dimenzija od prvotnog grada a na području nekadašnjeg logora formira se

njegovo društveno i kulturno središte -nakon izgradnje luke Ostia postaje veliko trgovački imperij Italije Forum

Aosta-Augusta Praetoria;osnovana u Augustovo doba -vojna utvrda, pravokutan prostor utvrde-grada bio je sistemom Carda i decumanusa podijeljen na 16 insula -primjer stroge ortogonalne planimetrije; po osnovnom obliku i organizaciji prostora približava se idealu „kvadratnog grada“ -vidljiva je djelomična podudarnost današnjeg sustava ulica s rimskim rasterom

Torino Beč

58

a2. Gradovi tipa Kastra -gradovi koji nastaju po uzoru na vojni logor, sjeverna Italija i Europa -strogi kvadratni geometrijski plan sa sistemom međusobno okomitih ulica -ovi gradovi bili su povezani sa Rimom velikim magistralnim cestama:Via Aemilia, Via Flaminia a) prvi val urbanizacija 220-180 g pr.k osnovani su Felsina-Bologna i Piancentia-Piacenza Piacentia-Piacenza-najstarija rimska kolonija na sjeveru Italije, osnovana 218g -pun kontinuitet urbanog i komunalnog života sve do kraja 18st Bologna-prapovijesna Felsina -prvo je bila naseljena Umbrima, zatim u 6st prk Etruščanima te u 6st Galima -u 2 st prk postala je rimskom kolonijom -vidljiva je rimska jezgra s osnovnim rasterom glavnih ulica koje su očuvale svoje izvorne trase b) drugi val urbanizacije za vrijeme cara Augusta-osnivanje 30-ak novih gradova= Florentia-Firenza, Lucca,Como, Mantova, Verona, Torino-Augusta Taurinorum,Como, Verona,Torino=vojni logori -gradovi nastaju na lokacijama srušenih etruščanskih gradova ili na novim lokacijama Florentia-Firenca –označeno područje prvotne rimske jezgre, ne zna se točan nastanak naselja -razvoj Firence vezan je snažnom prometnom magistralom Via Flaminia koja je prolazila gradom -za vrijeme Cezara dobiva status kolonije i opasuje se zidom -na „grčki jug“ Rim polako prodire bez veliki razaranja -gradovi Pestum, Neapolis, Pompeji-sačuvali su izvana helenski i helenistički tlocrt obogaćen monumentalnim javnim objektima -Rim se obogatio grčkom arhitekturom i urbanizmom -rimski grad prilagođen topografiji terena:-vrlo malo gradova u sustavu templum celeste -decumanus paralelan sa slojnicama terena -cardo okomit na slojnice terena -poštivanje lokalnih urbanističkih tradicija:-prilagođavanje rimske urbanističke sheme etruščanskom, grčkom i helenističkom gradograditeljskom nasljeđu

59

Rimljani poštuju lokalne urbanističke tradicije i od njih uče=prilagođavanje rimske urbane sheme etruščanskom, grčkom i helenističkom nasljeđu -nastaju novi rimski gradovi u blizini starog grda-Emona, Atena -naslijeđenu urbanističku strukturu obogaćuju monumentalnim objektima i rimskim urbanim dekorom ................................................................................................................................................................ Gradovi tipa kastra van Apeninskog poluotoka -na ovom području bila su češća i veća razaranja pa je ostao mali broj sačuvanih gradova -urbani razvoj bio je prekinut i na nekoliko stoljeća, nove urbane forme koje su nastale na ruševinama starih gradova ne slijede rimsku osnovu -posebnu grupu čine mrtvi rimski gradovi na čijim se ruševinama u toku kasnijih stoljeća ništa nije gradilo=ti arheološki kompleksi su izuzetni svjedoci rimskog urbanizma Timgrad-Alžir-osnovan oko 100 g-vrijeme cara Trajana -smješten na samom rubu Sahare-važnom strateškom položaju -pravokutni oblik 353x322m; opasan zidom -gradsku jezgru čini sustav ortogonalnih carda i decumana podijeljenih na 144 insule -na križanju glavnih ulica nalaze se forum i teatar koji pokrivaju površinu od 19 blokova -cardo maksimus završava na forumu a decumanus maximus prolazi cijelim gradom i završava na zapadnim gradskim vratima Trajanovim slavolukom -na sjeveru siromašnija stambena izgradnja a u centru i jugu bogatija -Kapitolij se nalazi izvan zidina uz jz ugao -grad se kasnije proširio sa 11 na 50-ak ha a3. Gradovi tipa Urbs Quadranta =pravilan geometrijski plan unutar nepravilnih zidina Trier=Augusta Treverorum -osnovan od 16-13st prk kao vojni logor na važnoj strateškoj cesti za Koln -u 3st. za vrijeme Dioklecijana postaje upravno središte sz djela carstva i razvija se u snažnu metropolu -cardo je paralelan s tokom rijeke i glavni kardo završava na sjeveru monumentalnim gradskim vratima-Porta Nigra -glavni decumanus prolazi pokraj carske palače i na istoku završava amfiteatrom a na zapadu kompleksom gradskih termi na obali rijeke -grad površine 245 ha-jedan od najvećih gradova carstva -opasan zidinama nepravilnog duktusa-oblika Arles-nastao je kao grčka kolonija -nakon razaranja u 1 st prk postaje važna pomorska i riječna luka -za vrijeme Konstantina Velikog doživljava puni procvat pod imenom Constantia -nalazi se na neravnom terenu, u planu vidljiva arena, teatar, terme

60

London-Londonium -osnovan 62 god n k -osnovan je povoljnoj poziciji-plovnoj rijeci Temzi zbog koje je postao ekonomski centar i najveći grad rimske Britanije, ali nikad nije imao status kolinije -unutar središta današnjeg Londona nalaze se tragovi Rimskog Londoniuma -gradske zidine su nepravilnog oblika i poklapaju se sa srednjovjekovnim zidinama -decumanu s je paralelan s obalom Temze -kvadratični raster ulica-blokova Barcelona-Barcina -nekadašnji grad Barcina danas čini središnji dio Barcelone -zidine s kulama i 4 gradska vrata podignuta u 3 i 4 st- sustav ulične mreže djelomično koindicira s Rimskim rasterom -zidine više pravilnog nego nepravilnog duktusa-oblika

................................................................................................................................................................... B gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih predložaka b1 Gradovi različitog urbanog sustava Pompeji, 6st prk, romanizirani grad-kolonija -iz 6 st prk –predrimskog razdoblja datira krajnji jz dio naselja ovalnog oblika veličine oko 10ha -u 5 st prk grad-naselje raste i opasuje se snažnim zidom (75 ha) -zbog postepenog rasta dolazi do ekscentričnog položaja foruma i svih javnih sadržaja -unutar nepravilnog oblika zidina nalazi se nekoliko sustava ortogonalne urbane mreže -vidljive karakteristike grčkog urbanizma -1st prk Pompeji postaju rimska kolonija i bogato trgovačko središte -79 godine erupcija Vezuva koja je razorila grad i prekrila ga slojem lave i pepela deb 6-8m=zahvaljujući tome grad je ostao idealno konzerviran 1. forum 2. trokutni forum i odeon (3) 4. amfiteatar

61

B2 Gradovi bez urbanističkog sustava i reda-potpuno nepravilni gradovi - Ostia, 335 pr k -najstariji poznati primjer rimske kastrametacije -vojni logor, tabor; pravilan četverokut 195x125 m koji je opasan bedemima -dvije ulice Via princioalis i Via praetoria dijele grad na 4 regije -unutrašnji raspored kastruma nije očuvan -krajem 2 st prk grad je razoren i obnovljen je u 1 st prk-„logor“ je postao centar grada, novi grad koji je nastao znatno je većih dimenzija od prvotnog grada a na području nekadašnjeg logora formira se njegovo društveno i kulturno središte -nakon izgradnje luke Ostia postaje veliko trgovački imperij Italije Ostia (zapadni dio) -nakon razaranja prvotnog kastruma, u 1 st prk nastaje nova Ostia -stari vojni logor ostao je jezgra nove aglomeracije s forumom kao glavnim društvenim prostorom -glavni decumanus produžuje se na istok te se na njega vežu mnogi javni objekti:teatar, terme, trgovine -gradnja prema zapadu ne pokazuje istu urbanističku i arhitektonsku disciplinu-nekadašnji suburbij kastruma -grad je opasan zidom i smješten na površini 70ha, te nakon izgradnje luke prelazi te okvire, postaje veliki trgovački imperij Italije -prema nekim promjenama u vrijeme najvećeg sjaja imala je oko 100 000 st ______________________________________________________________________________ Sažetak Rimski gradovi-pravni i politički status • Grad Rim • Vojni gradovi-rimski vojni tabor-castra castra stativa-stalni vojni tabor castra aestiva-ljetni vojni tabor castra hiberna-zimski vojni tabor castron-manja vojna utvrda • Gradovi kolonije-na osvojenom teritoriju -novoutemeljeni gradovi -naslijeđeni gradovi iz predrimskog doba (ovi gradovi žive u potpunoj ovisnosti o Rimu; do 120 pr k utemeljeno je 80-ak takvih gradova Firenca, Lucca;Torino,Verona, trier, Arles, Nimes) .................................................................................................................................................................... Rimski gradovi-urbanistički ustroj • Romanizirani gradovi -etruščanski gradovi-Bologna -Perrugia -Mantova -latinske kolonije-Herculaneum -Neapolis -Pompeji

62

• Novoutemeljeni gradovi -planirani gradovi: a) gradovi razvijeni iz Castruma -Astoa -Torino -Strasbourg -Beč b) gradovi tipa Castruma -Bologna -Pariz -Firenca -Timgrad

c) gradovi tipa urbs quadrata -London -Barcelona -Trier -Arles

-gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih predložaka a) gradovi različitih urbanističkih sustava -Pompeji -Nimes -Palmira b) gradovi bez urbanističkog sustava i reda -Timgrad -Ostia ( zapadni dio)

63

.................................................................................................................................................................... Novoutemeljeni rimski gradovi u S. Italiji ( na novim mjestima i na ruševinama etruščanskih naselja) • Aosta • Bologna • Torino • Firenca-Florentia • Lucca • Mantova • Milano • Modena • Padova • Pavia • Verona Romanizirani gradovi J.Italije • Ostia • Neapolis • Herculaneum • Pompeji • Paestum Rimski gradovi u Europi • Francuska : Pariz, Bordeaux, Arles, Lyon • Iberijski poluotok: Barcelona, Lisabon • Velika Britanija: London, York, Chester ................................................................................................................................................................... Rimski grad prilagođen obličju terena -malobrojni su gradovi u sustavu templum celeste zbog prilagodbe konfiguraciji terena -decumanus (istok-zapad) usporedan sa slojnicama terena -cardo (sjever-jug) okomit na slojnice terena Zoniranje rimskog grada -zoniranje je slabo izraženo-ispreplitanje sadržaja -socijalni zoning stambenih četvrti:četvrti bogatih i četvrti siromašnih; specijalizirane trgovačke ulice i trgovi: ulice draguljara, pekara..... -tabernae= lokali u prizemljima zgrada sa ulazima s ulične strane ( primjer Pompeji) Stambeni blokovi rimskoga grada -u grčkom i helenističkom gradu stambeni blok je često izdužen=dvored zgrada -u rimskom gradu stambeni blok je najčešće kvadrat ili približno kvadrat=četverored zgrada Timgrad (100x110), Lucca (137x137) Verona (70x80m) -u srednjovjekovnom gradu preuzet je rimski tip stambenoga bloka = četverored zgrada-matrica za izgradnju višekatnih stambenih objekata u zatvorenim blokovima

64

Javne građevine rimskoga grada -javne građevine bile su veće, raskošnije i raznovrsnije nego u grčkom i helenističkom gradu • Thermae-u sklopu termi bile su vježbaone, čitaone, igraone, trgovine, šetališta,vrtovi • Basilica-tržnica, sudnica • Theatrum-kazalište; rimsko kazalište nije na prirodnoj padini već se zida, uvijek je blizu centra grada, tlocrtno je čista polovina kruga-orkestra=centar, proskenij=pozornica na istom nivou sa gledalištem, skena=monumentalna građevina spojena s gledalištem • Odeum-glazbena dvorana • Stadium-stadion • Templum-hram;betonski sa stupovima od monolitnog kamena, na povišenom postamentu sa stepeništem po cijeloj širini; prednja strana=duboki trijem; stražnja strana zatvorena; viši timpanon-strmiji od grčkog • Amphitheatrum/arena-borilište • Circus-trkalište za konje i kola (Circus maximus u Rimu) Rim-Karakaline terme Verona-arena Rim-koloseum

Preobrazba rimskih javnih građevina -ugradnja stambenih zgrada u amfiteatre Firenza-piazza Santa Croce Nimes

-trgovi na mjestu stadiona i amfiteatra Rim-piazza Navona Lucca-piazza del Mercato

65

-Koloseum Rim -1590g projekt za preobrazbu Koloseuma u predionu vune sa stanovima za radnike; projekt Pape Siksta V -1707g preobrazba koloseuma u forum za crkvu

Javni prostori rimskog grada • Kapitolij ( Capitolium)=posvećeni prostor; često kompozicijski povezan sa forumom • Forum =glavni trg (žarište društvenog života) • Glavne ulice • Parkovi,svete šume Kapitolij-Capitolium -posvećeni prostor, kompozicijski povezan s forumom -nalazi se na povišenom mjestu -hramovi Jupitera, Junone i Minerve=Kapitolinska trijada ( prema propisima Kapitolij je morao sadržati ove hramove), također se uz glavni hram kapitolske trijade pojavljuju i ostali hramovi i svetišta ovisno o bogatstvu i značenju grada, o duhu religiozne tolerantnosti rimljana svjedoči veličanstven hram Panteon koji je posvećen svim bogovima -Kapitolij je i naziv za jedan od 7 brežuljaka grada Rima

-jedan od 7 brežuljaka-Kapitolium

Forum –forum u gradu =praetorium u castrumu -funkcije foruma=glavni gradski trg -forum je jedini trg kod malih gradova -forum je reprezentativni trg kod velikih gradova ( u Carsko doba Rim ima više foruma =postoji sustav foruma) -položaj foruma u gradu-nalazi se najčešće u zoni sjecišta Carda i Decumanusa -tlocrtni oblik:-najčešće pravokutnik (odnos stranica 2:3 prema Vitruviju) -ponekad izduženi pravokutnik (Ostia, Pompeji) -kvadrat, krug, elipsa=pod utjecajem helenizma (Gerasa, Palmira-Istok imperija) -dimenzija foruma-ovisi o značenju i veličini grada

66

-površina foruma treba biti slobodna kako bi mogla služiti za razne svrhe-društveno-političke, kulturne i zabavne-gladijatorske borbe -javne zgrade uz forum: trijemovi, hram, vijećnica (curia), državna riznica, zatvor, sudnica (basilica), tržnica, trgovine (tabernae)-prema Vitruviju -skulpture, žrtvenici i ostali monumentalni inventar nalazi se uz rub foruma (ovaj inventar inače je ispunjavao grčku i helenističku agoru) -forum je zajedno s kapitolijem središte upravnog, političkog i religioznog života cijele gradske zajednice -Forum,Pompeji

Glavne ulice Rimskoga grada – Cardo i Decumanus -Cardo = Via Cardinalis, Via Principalis, sjever-jug -u polju primarna u gradu sekundarna ulica -širina 7-8 m u gradu, 100 stopa u polju -Decumanus= Decumanus maximus, Via Decumanus -glavna ulica grada, istok-zapad -širina 14-15m; izuzetno 30 m u gradu, 50stopa u polju -rimske ulice su komunalno opremljene, prostrane i uokvirene trijemovima; glavne ulice su još dodatno obogaćene skulpturama, slavolucima i na njima se nalaze najznačajniji javni objekti i mnogobrojni hramovi Decumanus u Pompejima nekad i danas

Ulica rimskoga grada :-razmjerno uske ulice 2.5-5m prekrivene kamenim pločama -povišeni pločnici za pješake; povišene kamene ploče na mjestima prelaza pješaka-zebre

67

glavna ulica u damasku nekad i danas

Arhitektonski ures rimskog grada –bogatiji nego u helenističkom gradu; skulpture, obelisci, stupovi,slavoluci, fontane, trijemovi=urbani dekor-izražena težnja za scenografskim prostorom Forum, Pompeji Rim,Konstantinov Slavoluk Milet, fontana-ninfej

..................................................................................................................................................................... Opskrba vodom grada Rima Gradski servisi i komunalna oprema grada • Vodovod –akvedukti -potrošnja u Rimu 1m3 po stanovniku dnevno; potrošnja u 20st 0.5 m3 po st dnevno • Odvodnja –kanalizacija -glavni kolektor u Rimu Cloaca Maxima izveden 509 pr k • Protupožarna zaštita –u Rimu je postojalo 7 postaja svaka sa 7 000 vatrogasaca • Policija –u Rimu je postojalo 7 postaja svaka sa 1 000policajaca ............................................................................................................................................................................................................ Rimsko urbanističko zakonodavstvo Zakon 12. ploča –sredina 5 st pr k -širina i kategorija ulica iter= pješačka ulica najmanje širine 0.66m actus= minimalne širine 1.35m via=kolna ulica minimalne širine 2.70m -građevna linija -dubina i visina izgradnje -održavanje ulica -građevno redarstvo, komunalna služba Lex Iluia Municipalis-45 g prk -ustroj gr -održavanje i oprema ulica -raspored,izgradnja i popravak zgrada -izvlaštenje zemljišta -javna sigurnost i higijena

68

................................................................................................................................................................... Teorija Rimskog urbanizma i arhitekture Marcus Vitruvius: De architectura libri decem (deset knjiga o arhitekturi), nastalo oko 15 g prk Pravila za ustroj i izgradnju grada • Odabir mjesta za utemeljenje grada-na osnovu klimatskih uvjeta:-osunčanje,vjerovi,temperatura,vlažnost • Naputak o gradnji gradskih utvrda, ulica i trgova; prednost je dana kružnom obliku zidina i radiocentričnoj uličnoj mreži • Preporuke o estetici, proporciji i simetriji gradskog prostora 6.3 ROMA_URBIS ROMAE _________________________________________________________________________ Rim=središte svijeta!! Svi putovi, sve ceste vode u Rim; cestovna mreža je radijalna ali bez koncentričnog povezivanja tako da sve ceste završavaju na Rimskom Forumu=Forum Romanum. Prema legendi Rim je osnovan 753 g prk prema etruščanskom ritualu na brežuljku Palatinu Etruščanski Rim bio je Roma Quadranta Granice-površine grada -800-600g prk na Palatinu se nalazilo naselje zemunica -dolazi do ujedinjenja okolnih naselja -Palatin postaje dominantnim dijelom utvrđenog Urbs Quadranta sa kapitolijem i forumom=središta društvenog i kulturnog života -500 pr k, zadnji etruščanski kraljevi, P=285 ha -387 pr k-za vrijeme Servia širenje na okolnih 7 rimskih brežuljaka, P=427 ha -173 pr k-za vrijeme Aurelija dolazi do dodatnog širenja grada P=1400ha -27-14 g za vrijeme cara Augusta zidovi dugi 22km, P=2000ha -Via Flaminia i Via Appia-povezivanje Rima s novoosvojenim naseljima na sjeveru i jugu poluotoka-oko 300 pr k Antički Rim na 7 brežuljaka:Capitol, Palatin,Aventin, Celije,Kvirinal,Viminal, Eskvinil Rim unutar Sevijevih i Aurelijevih zidina

-potpuno drugačiji grad od svih ostalih gradova Rimskog carstva_ima nepravilan, sukcesivno/postepeno formiran plan; spontani razvoj prilagođen konfiguraciji terena -Rim odstupa od tipičnih urbanističkih normi i stroge discipline koju je nametnuo ostatku carstva; odstupanje od sheme „urbs quadranta“

69

-za vrijeme Cezara u Rimu započinju veliki urbanistički zahvati; počinju se izvoditi prvi planirani urbanistički zahvati=začetak carskih foruma; unatoč tomu Rim i dalje pokazuje karakter sukcesivnog i nekontroliranog rasta -330 g prenošenjem prijestolnice u Konstantinopolis,(osnovao ga je Konstantin Veliki 313g) Rim počinje naglo gubiti svoje političko značenje -u 5st dolazi do provale Barbara koji pale i razaraju Rim i on postepeno nestaje -u 6 st Rim ima svega 1000 stanovnika i ograničen je samo na usko sjeverno područje uz obje obale Tibera ................................................................................................................................................................ Grad Rim_urbanistički sustav -spontani razvitak prilagođen obličju/konfiguraciji terena -odstupanje od urbanističkih pravila i pedložka „urbs quadranta“ -mjestimično uvođenje geometrijskog reda:-urbanističko-arhitektonski sklopovi javne namjene

Grad Rim_prometni sustav -zvjezdoliki sustav=zrakasto postavljene ulice bez koncentričnog povezivanja -sve glavne ceste vode u središte grada i završavaju na gradskim forumima -ceste su popločane velikim nepravilnim kamenim pločama -glavne ceste koje vode u Rim • Ceste Apeninskog poluotoka:Via Flaminiae, Via Cassiae, Via Salarie • Preko Sicilije i na prostoru sj Afrike:Via Valeriae • Preko Alpana Dunav do Dacije-centralna i z europa: Via Aemilia • Iberijski poluotok i Galija: Via Aurelia • Germanija, Dunav, Dacija: Via Aquileia • Balkan-Mala Azija: Via Appia-Via Egnatia Grad Rim_perivojna arhitektura -veliki carski perivoji smješteni rubom grada (unutar i izvan gradskoga zida) -ukupna površina iznosi 350-400 ha (30% površine grada) -veliki perivoji carskih vila -perivoji na Campus Martius -svete šume -perivoji vila u gradu i u okolici grada

70

Grad Rim veliki urbanistički zahvati -započinju u vrijeme Cezara a nastavljaju se u godinama Carstva kroz 1 i 2 st -u to vrijeme nastaju brojne građevine Rima i veliki urb-arhitektonski potezi -tada nastaje: • niz carskih foruma • Campus Martius-nova gradska četvrt (s velikim poznatim građevinama) • Sklop carskih palača na Palatinu • Capitolium-posvećeni prostor • Viminalis i Esquilinus-bogate vile • Trastevere-gusto naseljeno područje/zona -u Carsko doba u Rimu je bilo: 9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika, 856 javnih kupališta,10 foruma,1352 fontane s plitkom vodom Grad Rim javne građevine 7 HIPPODROMUS 8 AMPHITEATRUM FLAVIUM 10 CIRCUS MAXIMUS 11 THERMAE TRAIANI 12 THERMAE CONSTATINI 14 ARA PACIS 15 SOLARIUM 16 TEMPLUM DIVI HADRIANI 18 THERMAE AGRIPPAE 19 PANTHEON 20 THERMAE NERONIANAE 21 STADIUM 22 THEATRUM ET PORTICUS POMPEIANAE 23 CIRCUS FLAMINIUS 24 THEATRUM MARCELO 25 PORTICUS OCTAVIAE 26 TEMPLUM AESCULANII

71

Forum Romanum (Forum Magnum) -nastao u dolini između Palatina, Eskvinila,Viminala i Kapitolina -imao je spontani razvoj-izvorno područje na kojem je nastao bilo je močvara, zatim nekropola,mjesto vjerskih obreda, prostor okupljanja i trgovanja (od etruščanskog doba)

-od 5 st pr k oko foruma se pojavljuju hramovi, zgrade, spomenici, kipovi -za političke i društvene potrebe izgrađene su prve bazilike: Basilica Julia, Basilica Fulvia Aemilija- Emilija -sredinom 2 st prk Forum se proširuje, popločava i povezuje sa Via sacrom -na Kapitoliju nastaje monumentalni Tabularium-državni arhiv -forum je sa sjeverne i južne strane okružen nizom teberna-trgovina

-carski forumi unijeli su urbanistički red u nepravilno gradsko tkivo -nakon Foruma Romanuma, cezar gradi novi forum- • Forum Julium Cesaris (110x70m) -nakon njega nastaje potpuno novi niz carskih foruma • Forum Augusti (125x90m) • Forum Pacis Vespasiani • Forum Nervae • Forum Traiani -(prema projektu arh Apolodorusa iz Damaska)=helenistički utjecaj Trajanov forum

Carski forumi

72

............................................................................................................................................................................................................ Grad Rim Stambena izgradnja -velika gustoća stambene izgradnje -pretežito nekvalitetna izgradnja -tipična stambena zgrada=domus s atrijem (jednoobiteljska kuća) koja se pod helenskim i helenističkim utjecajem obogaćuje peristilom-prema ulici nalaze se tabernae; kuća je introvertirana -siromašni predjeli imaju veću gustoću i manje površine -bogati predjeli često zauzimaju cijelu insulu-Palatin, Aventin, Cealius -individualno stanovanje domus i insula Insula-pretežit urbani supstrat, siromašni i kratkotrajni materijali; četvrtastog oblika u urbs Quadrata-Timgrad 21x21m -višestambene zgrade-Cenacule, 4-6 katova, u prizemlju trgovine i gospodarski prostori, nakon požara 64 g prk visina zgrada je ograničena na P+6 -požar 64 pr k –Neron donosi propise o stambenoj izgradnji • Ograničenje visine max 70 stopa oko 20m (p+6) • Minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od požara

73

7. ANTIČKO GRADITELJSTVO U HRVATSKOJ Antički grad=danas arheološka kategorija/nalazište -Municipalni=samoupravni status-uvjet je da bi neko naselje bilo grad Autohtonost-tradicija ilirskih gradina Tisućljetna tradicija-od 4st prk do 614 god.-pad i devastacija Salone Slaba istraženost-neki gradovi su nelocirani, Zadar je najistraženiji grad (u 2 svj ratu bio je bombardira te su ruševine grada pomno istražene) Loše današnje stanje- Salona=najugroženiji i najdevastiraniji grad Zadar=najistraženiji grad Pula=najočuvaniji grad Salona Zadar Pula

Preživjeli antički gradovi u Hrvatskoj:-gradovi u Istri, Zadar, Trogir na kopnu, Krk, Osor, Rab, Split kao nasljednik Salone, Dubrovnik kao nasljednik Epidaurosa Rasprostranjenost antičkih gradova -neujednačena gustoća gradova:-veća na Jadranu,manja u Panoniji ( ovdje se gradovi pojavljuju tek nakon 2 st) -gradovi na Jadranu su očuvaniji i istraženiji -Istra:-velik broj Ilirskih naselja a dosta mali broj gradova: Pula, Poreč, Nesakcij -Područje Liburnije (od rijeke Raše do rijeke Ticijas-Krka) najurbaniziranije područje -na izmaku antike dolazi do povećanja broja gradova u Istri i Dalmaciji

-gradovi na obali na početku antike i krajem Antike Gradovi u Dalmaciji: Salona Issa Pharos Tragurion Epetion Epidauros Narona

............................................................................................................................................................................................................ Veličina antičkih gradova u Hrvatskoj • Salona-najveći grad 74ha • Pola/Pula 24ha • Iader/Zadar 14ha • Parentium/Poreč 7ha • Issa/Vis • Pharos/Stari Grad • Tarsatica/Rijeka • Aenona/Nin • Arva/Rab

74

Usporedna površina rimskih gradova

Veliki rimski gradovi: Rim=427ha; Trier=245ha, Nimes=170ha, London=120ha Srednje veliki gradovi:Pompei=77ha, Salona=74ha, Torino=54ha,Verona=44ha Mali rimski gradovi: Pola/Pula=24ha, Emona/Ljubljana=21ha Vindobona/Beč=19ha Florentia/Firenza=19ha Iader/Zadar=14ha Barcino/Barcelona=14ha Parentium/Poreč=7ha Ostia=2.4ha .................................................................................... Razvojni put antičkih gradova u Hrvatskoj a)naselja koja su sazrijevala u autohtonom (ilirskom) ambijentu:-svi gradovi liburnije osim Zadra -mnogi gradovi u Dalmaciji b) naselja nastala doseljavanjem ili intervencijom grčkog i rimskog kulturnog i etničkog elementa -svi gradovi u Panonoiji -manji broj gradova na Jadranu Smještaj antičkih gradova u Hrvatskoj • na brežuljcima tipa castellum ili oppidum(tvrđava/utvrđeni grad na uzvisini)-pretežito Ilirska naselja • u ravnici ili na blagim padinama-gradovi kolonije • na poluotocima-Parentium, Iader, Epidaurus, Arva(Rab) • na pješčanim sprudovima: Aenona (Nin) Cavtat Rab Nin

75

Tlocrtna slika antičkih gradova u Hrvatskoj-urbanistička planimetrija • pravilna urbana shema-pravilan predložak:- a) ortogonalna-Issa, Pharos,Parentium, Iader b) radio-centrična-Pola • nepravilna urbana shema-nepravilan predložak:-Asseria, Varvaria Issa Pharos Pola Asseria Trogir Preživjeli antički gradovi u Hrvatskoj • gradovi u Istri • Zadar i trogir na kopnu • Krk, Osor i Rab na otocima • Split kao nasljednik Salone • Dubrovnik kao nasljednik Epidurosa ............................................................................................................................................................ 7.2 GRČKE KOLONIJE NA TLU HRVATSKE_kulturna žarišta _________________________________________________________________________ -kontakti s Grčkom od oko 9st prk:-nalazi keramike -fortifikacija/utvrđenje gradina-tehnika megalitskih bunja ( megalitski zidovi –„opus quadratum“) -kolonizacija koja nije imala osvajački karakter započela je oko 5st prk osnivanjem strateško-trgovačkih ekiponija koje karakterizira grčki način građenja i grčka arhitektura -grčke kolonije tj utvrđeni grčki gradovi: Issa, Pharos, Salonae, Epidaurum, Corcyra

76

Issa-Vis, -oko 389g prk osnivaju ga doseljenici/kolonisti iz Sirakuze za vrijeme Dioniza Starijeg -naselje se smjestilo na istočnoj kosini obronka koji se spušta prema obali Viškog zaljeva -snažno utvrđen grad, više manje pravilnog pravokutnog oblika -monumentalne gradske zidine od masivnih kamenih blokova-tzv.Kiklopski zid_vidljivi ostatci zida -ulice su u smjeru sjever-jug i protežu se prema moru -glavni gradski prostori i društveni objekti nalaze se na najnižoj koti grada;agora se nalazila u južnom dijelu grada=to je bila najatraktivnija gradska zona uz morsku obalu i poluotok Prirovo na kojemu su nađeni tragovi teatra-rimskog kazališta( danas samostan) -Issa je bila rimski saveznik i zato nije razorena -arheološki tragovi Grčke Isse-zna se točno kontura grada -znaju se ulice koje su išle u jednom smjeru -sačuvani dijelovi pravokutnog rastera-izduženi blokovi kuća -u rimsko doba izgrađeno kazalište izvan grada na poluotoku Prirovu

-u 3st pr k Issa osniva:-a)Lumbardu na Korčuli b) Tragurium-Trogir-važna luka c) Epetion-Stobreč -nakon Dionizove smrti Issa se osamostalila i bila nezavisan Polis do 46 g kada gubi samostalnost -za vrijeme cara Augusta postala je Oppidum Civium Romanorum Pharos-Stari Grad (otok Hvar) -384g prk utemeljili su ga doseljenici sa otoka Parosa; oni osnivaju koloniju na lokaciji današnjeg Starog grada na Hvaru, (Paros=otok u egejskom arhipelagu) -agrarna kolonija -sačuvana je grčka poljodjelska parcelacija-scamnatia -grad je bio kvadratnog oblika, urbana planimetrija-urbs quadranta, na sjecištu glavnih ulica nalazio se trg; -kvadratični stambeni blokovi, vidljivi ostatci sjevernog i istočnog zida i neki elementi ulica, sačuvani dijelovi pravokutnog rastera=dosta elemenata je još neistraženo jer se iznad nalazi srednjovjekovni grad

77

Epetion-

Stobreč

Tragurion-Trogir -važan emporij-nema cjelovitih ostataka nalaza od ostataka bedema niti iz grčke niti iz rimske faze -o prostornoj organizaciji i općoj fizionomiji grada moguće je govoriti na temelju neprekinutog kontinuiteta urbanog života

Corcyra-otok Korčula -Knidska kolonija na Korčuli -vjerojatno utemeljena prije Isse i Pharosa, do danas nije locirana/ne zna se gdje se točno nalazi Lumbarda-otok Korčula Lumbarda=agrarna grčka kolonija -Grčka Psefizma-najstariji evropski poznati urbanistički dokument o osnivanju grčkoga naselja -datira iz 3 st prk, starogrčki natpis uklesan u kamen -pronađen je na Lumbardi na otoku Korčuli -kamena ploča s uklesanom shemom i osnutkom naselja-najstariji dokument o osnivanju naselja grčkih kolonija -zapis na ploči određuje podjelu/razdiobu teritorija buduće kolonije na 2 prostorne cjeline:-gradsko područje omeđeno zidom -poljodjelski prostor izvan njega -kolonisti su podijeljeni po filama i obiteljima i svakoj obitelji se poimenično dodjeljuje parcela za izgradnju kuće unutar „utvrđenog grada“ i dio poljoprivrednog zemljišta izvan njega -posebno se ističu odredbe i prava onih koji su prvi zauzeli zemlju i onih koji će kasnije doći

78

7.3 RIMSKI GRADOVI NA TLU HRVATSKE -Rimska nazočnost od 3 st prk do 5 st, kroz period od 8 stoljeća -Rim je na tlu Hrvatske ostavio tragove visoke urbane kulture -borbe s Ilirima započele su oko 230g prk i nakon dva stoljeća ratovanja tek u doba Augusta osvojena su naša područja= za razliku od grčke ,rimska kolonizacija imala je osvajački cilj (prema rimskom pravu s osvojenim teritorijem Rim je neograničeno raspolagao) -Ilirik je podijeljen na dvije provincije Dalmaciju i Panoniju • Dalmacija-Rim osniva utvrđena uporišta koja su u dalmaciji brzo nestala, prostor koji se proteže do posavskih ravnica • Panonija-granica tog prostora su Drava i Dunav, pojavljuje se veliki broj utvrda=Kasteli i Castra Stativa-pomicanjem granica ovi gradovi gube značenje kao vojni gradovi i postaju kolonije -sva naselja koja nastaju nalaze se duž cesta a) magistrale iz Akvileje u Podunavlje-Emona, Celeia-Celje, Vindobona-Beč, Aquincum-Budimpešta, Mursa-Osijek b)Jadranska magistrala iz Akvileje-Tergeste-Trst, Tarsatica-Trsat, Iader-Zadar, Salona, Narona-Vid kod metkovića, Epidaurus-Cavtat C) magistrala Savskom nizinom-Emona, Siscia-Sisak, Marsonia-Sl bros,Cibale-Vinkovci -Rimljani na našem tlu nisu osnovali niti jedan grad već osnivaju vojne logore -gradovi nastaju na temeljima naselja s autohtonom ilirskom ili grčom tradicijom Tipologija rimskih gradova ovisno o stupnju samouprave • Gradovi i zajednice s italskim privilegijima: -Albona=Labin -Flanona=Plomin -Curicum=Krk -Fulfinium=Omišalj na Krku -Asseria=Podgrađe-Benkovac -Varvaria=Bribir-Skradin • Gradovi središta rimskih municipija:-Parentium=Poreč -Salona=Solin -Issa=Vis -Traugurium=Trogir • Rimske kolonije-gradovi; gradovi s najvećim ugledom-stanovnici su rimski građani -Salona=Solin -Pola=Pula -Iader=Zadar -Parentium=Poreč -Epidaurus=Cavtat -Aequum=Čitluk-Sinj -Narona=Vid-Metković • Peregrinska-autohtona naselja koja su stekla civitet=status grada - Salona=Solin - Flanona=Plomin - Tarsatica=Trsat-Rijeka - Curcium=krk - Aenona=Nin - Albona=Labin - Senia=Senj - Crexa=Cres - Arborus=Osor - Fulfinium=Omišalj na Krku - Argyruntum=Starigrad-Velebit - Arva=Rab - Skradona=Skradin

79

Urbanizacija Istočne obale Jadrana (Dalmacija) -rimljani nisu osnovali ni jedan novi grad osim vojnih logora/tabora -svi rimski gradovi o kojima govorimo imaju tradiciju od ranije tj postojali su i u predrimsko doba kao autohtona ilirička (grčka) naselja; neki od osnovanih logora su izrasli u gradove -do početka 2 st. gradovi na Jadranu jedini su gradovi na tlu današnje Hrvatske; tek od 2 st na dalje počinje urbanizacije Panonije Urbanizacija Panonije-novoosnovana naselja -svi gradovi Panonije su u početku bili vojni logori (do početka 2 st. prk) -Rimljani osnivaju Castre Stativa-stalne vojne logore i utvrde tipa Castellum koje se početkom 2 st počinju pretvarati u naselja;broj naselja mnogo je manji od naselja na Jadranu -najveći castrum na tlu Panonije je Mursa=Osijek -gradovi termalna lječilišta: Aquae Iassae=Varaždinske toplice, Aquae Ballisae=Daruvar -veći gradovi: Siscia=Sisak, Marsonia=Slavonski brod, Cibaliae=Vinkovci -manji gradovi: Andautonia=Šćitarjevo, Iova=Ludbreg, Ad Fines=Glina, Incerum=Požega, Cuccium=Ilok Današnje stanje rimskih gradova • Jasno uočljiva urbana matrica (gradograditeljski predložak):-Zadar=Iader -Poreč=Parentium • Dobro očuvana arheološka nalazišta:-Poeč=Parentium -Pula=Pola -Asseria=Podgrađe/Benkovac -Aenona=Nin -Iader=Zadar -Salona=Solin -Narona=Vid kod Metkovića • Slabije očuvana arheološka nalazišta:-Tarsatica=Rijeka -Curicum=Krk -Senia=Senj -Scradona=Skradin -Varvaria=Bribir -Aquae Iassae=Varaždinske toplice -Andautonia=Šćitarjevo -Cibalae=Vinkovci • Skromniji ostatci-nedovoljno istraženi :- Fulfinium=Omišalj na otoku krku -Arva=Rab -Argyruntum=Starigrad ispod Velebita -Iova=Ludbreg ........................................................................................................................................................... Javne građevine i dekor rimskog grada Amfitetari • Pola=Pula; početak gradnje nekoliko desetljeća prije Coloseuma u Rimu • Salona=Solin; -također amfiteatri su postojali u Iaderu, Siscii,Mursi,Epidaurusu, Aequumu -svaki grad nije imao amfiteatar; forum u funkciji amfiteatara Pula Salona

80

Kazališta • Pola • Issa Slavoluci • Pola= Sergejev Slavoluk (Slavoluk Sergijevaca) • Iader=Slavoluk Melije Anijane uzidan u „Morska vrata“ u 16st=Slavoluk sa tri otvora uklopljen u istočni bedem • Asseria(Podgrađe kod Benkovca)=Trajanov slavoluk (uzidan u gradski zid) Pola Zadar Asseria

Akvedukti-komunalne građevine/arhitektonske građevine u krajoliku • Salona=dugačak 4 km • Dioklecijanova palača=dugačak 9km • Iader=dugačak 40km .................................................................................................................................................................. Iader=Zadar -centurijacija okolnog agrarnog područja=parcelacija poljoprivrednog kompleksa u kompletnom zaleđu Zadra; ista takva centauracija nalazila se na susjednom Ugljanu -sličnu centurijaciju čiji su tragovi očuvani i do danas imao je i Trogir,Poreč, Solin, Narona-Metković,Epidaurus-Cavtat -Liburnijski Iader ili Iadera=ilirsko naselje osnovano kao Rimska kolonija u vrijeme Augusta (prema Suiću u 6st doživio je tešku prirodnu katastrofu i tada je temeljito razoren na što upućuje i sloj ruševina debljine 0-5-1.5m po cijeloj površini grada koji odvaja antički sloj od srednjovjekovnog) -najvjernija slika antičkog grada; ne zbog očuvanosti antičkih građevina kao Pula nego zbog nenarušene tlocrtne planimetrije-slike grada -planirani grad=urbs quadranta -antički grad smješten na poluotoku sa cardom i decumanusom (duž osi poluotoka) sa malim otklonom Cardo ide okomitno na obalu i završava s Morskim vratima-slavoluk Melije Anijane Decumanus je paralelan s obalom-Calle Larga=široka ulica proteže se sredinom poluotoka -P=15.4ha, 2 000-3 000 stanovnika -pravokutni sustav ulica, arhitektura nije očuvana no zadržala se blokovska izgradnja-insule pravokutnog oblika: 50x25 (30)m i 40x25(30)m

81

-gradski zid; ulaz u grad nalazi se s jugoistoka

Forum i kapitolij -forum i kapitolij smješteni su na mjestu ilirskoga (liburnijskoga) svetišta Forum 45x90m; okružen sa tri strane jednokatnim trijemom; na južnoj strani foruma nalazi se bazilika, tijekom srednjeg vijeka taj prostor se transformirao Kapitolij je od foruma odvojen ulicom i razlikom u visini od 1.8m, kapitolij s hramom u odnosu na forum je povišen za 1.8m Kapitolij je obrubljen dvostrukim trijemom sa tri strane, sličan je francuskim primjerima (Pariz), a različit od ostalih primjera u Italiji i Dalmaciji

Današnje stanje foruma i kapitolija -sjeverni dio foruma-u 6st izgrađen je ranosrednjovjekovni sakralni sklop Sv.Donata i Sv. Stošije -od javnih objekata tu se nalaze:-pravokutne treme u sklopu gradskog bloka, tržnica, slavoluk koji u 16st ima ulogu vrata u zidinama ................................................................................................................................................................... Poreč-Parentium -osnovan u 2st prk kao utvrđeni vojni logor iz kojeg se postepeno razvilo utvrđeno naselje rimskih građana-oppidum -planirani grad=urbs quadranta -smješten na poluotoku P=7.2ha -gotovo u cijelosti očuvan do danas;-pravokutni-ortogonalni raster ulica s tragovima foruma i kapitolija=kvadratične insule

82

-sličan Zadru-cardo i decumanus ali je tokom srednjeg vijeka doživio puno više transformacija -forum s kapitolijem nalazi se na vrhu/rubu poluotoka (na mjestu ilirskog svetišta) -u periodu od 4-6st nastaje starokršćanski sakralni kompleks s Eufrazijevom bazilikom=novo središte grada u doba kasne antike -gradu je pripadao veći dio sz Istre kao ager čija je centuracija i danas vidljiva

Pola (Pula) -bitno drugačiji od ostalih gradova; mali poluotok s brežuljkom -na brežuljku tragovi ilirske gradine -nepravilna kružno-radijalni plan na ilirskoj podlozi=Histarska ostavština (rimski grad dolazi na ilirski grad ali nije urbs quadranta) -jedan od rijetkih, a možda i jedini antički grad kružnog tlocrta=jedinstven primjer „antirimski“ koncept gradskog plana -ortogonalna planimetrija vidljiva u manjoj mjeri-pojavljuje se u predjelu foruma i kapitolija te donekle u suburbiju -glavna ulica=decumanus ide kružno od Slavoluka do Foruma te dalje ide na izlaz grada i nastavlja se na amfiteatar (decumanus-u ovom slučaju kružna ulica) -kapitolij=svetište je vjerojatno bio na vrhu grada na mjestu ilirskog svetišta a ne na forumu (tradicija je bila da su na forumu 3 hrama, ovdje su na forumu samo 2 hrama jer je kapitolij na brdu), kasnije na mjestu kapitolija nastaje renesansna tvrđava-kaštel -forum je smješten niže prema obali, sačuvani su hramovi Rome i Auguste -forum 81:31m (odnos stranica 1:2.2); -sačuvane su brojne antičke građevine:-amfiteatar-arena, dva kazališta, dva hrama, slavoluk, javne i stambene zgrade

83

Rab (Arva) -smješten na izduženom poluotoku -primjer grada koji je u kontinuitetu sačuvao osnovnu starorimsku urbanističku strukturu; rimska ortogonalna planimetrija većim je dijelom izmijenjena tijekom srednjeg vijeka

Nin (Aenona) -smještaj na pješčanom sprudu; nepravilan kružni oblik -tlocrt=urbs quadranta-pravokutne insule različitih veličina -razvoj:-ilirsko naselje koje je postalo rimski grad-grad je srušen u 7st, u 10st Nin je bio sjedište hrvatskih kraljeva i biskupa; u 17st u ratovima između Turske i Venecije grad je srušen i od tada je Nin naselje ruralnog tipa Rijeka (Tarsatica) -u ravnici podno Ilirske gradine Trsat (danas kaštel Trsat na Sušaku) nastaje rimski grad tipa Castruma -početkom 7 st. srušen je rimski grad-razorili su ga Avari i Slaveni , stanovništvo se sklonilo u gradinu-revitalizacija Trsata -od rimskoga grada ostalo je vrlo malo-tek fragmenti nekih zidina; to je bio rimski logor-castrum, u srednjem vijeku se potpuno transformirao; na mjestu rimskog grada razvija se srednjovjekovno naselje Flumen/Rika –današnja Rijeka -riječki korzo dijeli antički i srednjovjekovni grad od 18/19st

Osijek (Mursa) -rimski castrum Colonia Aelia Mursa=današnji Donji grad koji je u srednjem vijeku bio totalno srušen te se nakon toga počeo razvijati novi grad -castrum=vojni tabor za 6 000 ljudi , površine 50ha -pravokutne insule -nosi epitet trodijelnog grada:- 1.Tvrđa, 2.Gornji grad, 3.Donji grad-prostor srednjovjekovnog Osijeka -najveći rimski grad u sjevernoj hrvatskoj (od 2 st pretvorba u grad)

84

-Vizigoti razaraju Mursu 387 g

Sisak (Siscia) -na mjestu razorene Siscije u 19 st nastaje grad -rimski grad na Kupi-na ušću Kupe u Savu nalazi se Stari Grad-Kaštel s 3 kule, tlocrtni oblik=trokut Andautonia (Šćitarjevo, Zagreb)

Varaždinske toplice (Aquae Iassae)

85

Solin (Salona) -„Hrvatski Pompeji“-brojni arheološki nalazi i relativno dobra očuvanost -prije dolaska Rimljana Salona je bila visokorazvijeno Ilirsko naselje (sjedište dalmata)-grčki emporij -u vrijeme Cezara postaje zajednica rimskih građana, a kasnije i kolonija i centar provincije Dalmacije=razvila se u najveći rimski grad na tlu Hrvatske -Salona je bila jedan od većih rimskih gradova 74ha-približe površine kao Pompeji 77ha -Salona je razorena 613g i od tada je mrtav grad-tada su se stanovnici sklonili u Dioklecijanovu palaču -U gradu su prisutne 3 faze razvoja tj 3 prostorne i vremenske cjeline=Longitudinalni razvoj (rimski gradovi su se rijetko širili izvan početnog okvira grada) 1. Urbs Vetus=najstarija faza tj najstariji dio grada-forum, kapitolij i teatar 2. Urbs nova Occidentalis-u 2st dva dijela grada-u sklopu zidina nalazi se amfiteatar 3. Urbs nova Orientalis-u istočnom dijelu grada nalaze se ostatci velikih termi i starokršćanski kompleks (episkopija, baptisterij, bazilika urbana i križna bazilika)

Povijesna slojevitost (stratigrafija) • Ilirsko-grčki sloj • Rimski sloj-forum, ulice, kazalište, amfiteatar, akvedukt, gradska vrata • Kasnoantičko-ranosrednjovjekovni/starokršćanski sloj-oratorij ugrađen u antičke terme(kraj2st), krstionica, Episkopalni sklop, križna bazilika, gradska bazilika -Solin je očuvao svoj Ilirsko-grčki plan i nema karakter ortogonalnog sustava Urbs Quadrante -ne zna se kakva je bila ulična mreža niti kakva je bila funkcionalna organizacija grada -Salona se našla na putu između Traguriona i Epetiona -na okolnom području provedena je centurijacija Manastirine-ranokršćansko groblje i crkva 4-7st Terme-kraj 2st

86

Dioklecijanova palača-Split -kasnoantička građevina izgrađena 300g, s ciljem da car Dioklecijan provede u njoj svoje posljednje godine života (305-313g.) -Slaveni i Avari 614g razaraju Salonu te se stanovništvo sklanja u Dioklecijanovu palaču iz koje se razvio srednjovjekovni Split (Aspalathos)-Split postaje nasljednik urbanističke tradicije porušene antičke Salone

Dioklecijanova palača je polivalentna građevina, ima trojaku funkciju-bila je carska palača, vojni tabor i grad-funkcija stanovanja=jedinstven primjer u povijesti -građena je po uzoru na rimski vojni logor-castrum veličine 215-175 (189)m zaštićen zidinama i kulama s 4-vero vrata:porta aurea_zlatna vrata-sjever, porta argentea_srebrna-istok, porta ferrae_brončana-zapad i morska vrata i dvjema glavnim okomitim ulicama-cardo i decumanus -kombinacija castruma i palače (urbs quadranta) -dvije glavne ulice cardo i decumanus sa porticima, širina ulica 23m -palača je smještena na samoj obali u dnu zaljeva, s raskošnom loggiom i dugim nizom arkada orijentirana je prema moru, u sjevernom dijelu nalazilo se stanovanje vojske i posluge, južni dio sakralni prostori i rezidencija ( Jupiterov hram i Vestibul) -sakralni dio palače sastojao se od:monumentalnog osmerokutnog mauzoleja vladari i pastoralnog hrama Jupitera -nagib terena je takav da se blago spušta prema obali-to je iskorišteno za suterenske pomoćne prostorije i vezu palače s morem -u 7 st, pogotovo nakon pada susjedne Salone-imigracija stanovnika i dolazi do transformacije palače u srednjovjekovnu urbanu aglomeraciju -okvir palače se i danas vrlo lako čita po zidinama , cardo i decumanus su suženi, mauzolej je pretvoren u katedralu, peristil je ostao isti, Jupiterov hram je omeđen gustom srednjovjekovnom izgradnjom Antika Srednji vijek

Dioklecijanova palača=ishodište srednjevijekovnog Splita; prilagodljivost palače=ona postaje grad pretvarajući svoja arhitektonska obilježja u urbanistička

8. UVOD – SREDNJEVIJEKOVNI GRADOVI U EUROPI 8.1 OPČENITO _Srednjovjekovno graditeljstvo-Europa _________________________________________________________________________ Srednji vijek u Europi Početak: - 476.g. pad Zapadnog Rimskog Carstva (germanski vođa srušio Romula Augustusa) - 529.g. zatvorena posljednja klasična akademija u Ateni - u Italiji je osnovan benediktinski red -srednji vijek nije svugdje započeo istovremeno Završetak: -1453. g. pad Carigrada -1493. g. otkriće Amerike (Italija je prestala biti ekonomski centar i centar političkih zbivanja,sada je težište prebačeno na Atlantik) -1517. g. početak reformacije -1528-1520. g. Lutherovo docjepljenje od Pape, Papa započinje protureformacijski pokret -1618-1648.g. tridesetogodišnji rat reformacije i protureformacije koji je završio priznavanjem Luteranske, Kalvinske i Rimokatoličke crkve ................................................................................................................................................................... Srednjovjekovni gradovi u Europi Rani srednji vijek (do kraja 10st.)

• suton antike, stvaranje barbarskih država i feudalizma • malobrojni očuvani antički gradovi • deurbanizacija i nazadovanje-propadanje gradova • biskupski i samostanski gradovi • naselja nastaju uz crkve, na križištima putova, na brežuljcima i starim gradinama

Kasni srednji vijek (11-15/15st)

• prestanak provale barbara, zaustavljeno islamsko i normansko teritorijalno širenje • renesansa trgovine • gradovi nastaju inicijativom crkvene, svjetovna-kraljevske i feudalne vlasti • procvat gradova od 12st. • mali broj samoniklih naselja

................................................................................................................................................................... Plzen-Češka Opća obilježja srednjovjekovnog urbanizma

• velik broj primjera • teškoća kronologije (svrstavanja) • pojavljivanje gradova u različito vrijeme u

različitim prostorima • razlike od regije do regije , od grada do grada

Krakow-Poljska Bern-Švicarska Smještaj-lokacija srednjovjekovnih gradova

• položaji koji omogućuju obranu • povoljan zemljopisni položaj:-prijelaz preko rijeke -spoj dviju rijeka -prestanak plovnosti rijeke -morski zaljev -raskrižje važnih putova -lokacije prije planinskog masiva

87

-nagli rast gradova u 12st, najveći grad u 12 st u Europi je Koln -u 13 st pojavljuju se flamanski gradovi: Bruges, Pariz,; Koln i dalje raste -u 14 st Grand, Bruxelles ................................................................................................................................................................... Površine srednjovjekovnih gradova -krajem srednjeg vijeka veći i veliki gradovi imali su 150-600ha (Zagreb 12ha)

• Konstantinopolis-unutar konstantinovih zidina 750ha • Konstantinopolis-unutar teodezijevih zidina 1400ha • Venecija-grad i otoci 600ha • Milano 580ha • Koln 560ha • Prag 530ha • Firenca 480ha • Pariz 440ha • Bruxelles 415ha • Bruges 350ha • Napulj, Pisa, Barcelona 200ha • Siena 180ha • London 160ha

Broj stanovnika u gradovima (krajem srednjeg vijeka) -Zagreb (sredinom 19st imao je oko 10 000 stanovnika

• Konstantinopolis 500 000 • Venecija 150 000 • Pariz 100 000-200 000 • Koln, Firenca, Siena 50 000

Konstantinopolis Venecija

POVIJEST Rani srednji vijek -6-7st proces preobrazbe antičkog svijeta i postepeni prijelaz u srednji vijek; proces uvjetovan seobama naroda i unutrašnjim promjenama antičkog društva -društvene, političke i ekonomske krize u carstvu; započinje proces depopulacije gradova -razaranje gradova-bijeg u prirodna ili umjetno stvorena zakloništa, naseljavanje ilirskih gradina -romanizirano stanovništvo sa sjevera se seli prema jugu-dolaze u gradove Italije, J.Francuske, španjolske..... -osiromašeni gradovi, urbani život sveden na puko preživljavanje-mijenjanje fizičke strukture grada, stambenog bloka i tipa kuće -za formiranje novih naselja srednjeg vijeka primarni su obrambeni kriteriji -lomljenje geometrijske pravilne rimske planimetrije -naselja: Wick=anglosasi, Gradište=slaveni, Burg=germani

88

Italija :-već potkraj 4 st započinje pustošenje sjeverne Italije; razaranje gradova; kontinuitet urbanističkog života nije nikada potpuno prekinut -395 g. carstvo se dijeli na istočno i zapadno (Teodorije) -410 g. Rim je srušen i prijestolnica se seli u Ravenu, carstvo je jako oslabljeno -476 g. srušen je posljednji rimski car Romul Augustus -568 g. Longobardi na sjeveru osnivaju svoju državu, Longobardi-plemstvo po tradiciji žive u utvrdama-Kaštelima, potiče se obnova i razvitak samo onih gradova koji podržavaju njihovu vlast -procvat Cremone i Padove; podizanje prvih srednjovjekovnih zidina -razvoj lučkih gradova-razvoj je temeljen na pomorskoj trgovini-Bari, Venecija, Napulj, Ravena -sve jača trgovina pod pokroviteljstvom Bizanta -7-9 st Franačka vladavina=obnavljanje gradova naročito onih koji su bili središta svjetovne ili crkvene vlasti-to su u većini slučajeva bili antički gradovi koji su sačuvali prepoznatljivu rimsku planimetrijsku osnovu; 87 gradova koji su bili biskupska središta= 70 ih ima antičku osnovu+17 novoosnovanih aglomeracija uz feudalne kaštele -1096g. Križarski ratovi (cilj je oslobođenje svete zemlje Jeruzalema od Muslimana)=otvaranje Europe prema Istoku, gradovi: Venecija, Verona, Pisa,Dubrovnik, Marseilles, Barcelona -visoki srednji vijek:-11-12st romanička arhitektura (katedrale, vijećnice, javni objekti) -osnivanje Borgada=nova naselja -bogati trgovački gradovi sjeverne Italije osnivaju Longobardijski savez=na čelu je Milano, mnogi gradovi izborili su se za potpunu samostalnost Francuska :-3-4 st. prvi prodori franaka, svi otvoreni gradovi utvrđuju se zidinama=smanjenje površine i broja stanovnika -5st. smanjuju se površine ovih gradova:-Bourdeaux, Autun, Nimes , južni dio francuske očuvao je svoj urbani kontinuitet, više-manje vidljiva antička osnova-Arles, Nimes -5-7st. postupno propadanje antičkih gradova; merovinško doba-van okvira starih gradova i na periferiji nastaju nove razvojne jezgre a) u galiji tradicionalno se crkve i samostani grade van zidina grada, uz njih su se prvo privremeno sklanjali a zatim i naselili obrtnici i trgovci=aglomeracije na religijskoj osnovi b) aglomeracije nastale iz antičkih gradova -iz ove dvije početne jezgre nastaju burgus -Pariz, Avignon, Toulouse=la ville multiplee-višestruki grad (antička jezgra+suburbij- priključeni gradovi+feudalni dvorac) kolji se postupno pretvara u jedinstvenu cjelinu tj srednjovjekovni grad=la ville unifiee -u ranom srednjem vijeku svi gradovi su pod dominacijom svjetovnih i crkvenih vladara, biskupi podižu utvrde,zidine i citadele i grade nova naselja - 9-11st. velika važnost samostanskih redova=baštinici antike; benediktinici=razvoj poljoprivrede i naseljavanje dotad pustih regija Francuske:-

a) naselja koja su spontano ili planski nastala uz samostane (čvrsta povezanost sa samostanom) Cluny, Saint Denis b) naselja uz utvrđene dvorce i citadele (uz utvrdu nalazio se i refungium za civilno

stanovništvo-kasnije se proširuje i prerasta u burgus tj bourg) -u 11st. nestaju razlike između novih aglomeracija i gradova s antičkom tradicijom-bourges=civitates-i jedni i drugi stanovnici su građani -kao posljedica ruralne kolonizacije nastaje niz spontanih aglomeracija izraslih iz seoskih sajmišta i trgovišta=Bourgades=spontani nastanak -12-13st. razvoj i procvat gradskih komuna -kao sastavni dio planske kolonizacije podižu se nova naselja=Bastides (jz Francuska)=planski nastanak, na pravilnoj planskoj osnovi

Španjolska i Portugal :-oko 250g seobe naroda zahvatile su Hispaniju -nakon razaranja Rima 410g Vizigoti preko Galije dolaze u Hispaniju te osvajaju cijeli poluotok; 530g osnivaju svoju državu s centrom u Toledu -ima vrlo malo podataka o urbanizmu-pretpostavlja se da su antički gradovi doživjeli devastaciju ali i brzu obnovu=Sevilla, Cordoba, Barcelona, Valencija -711g prodor Arapa-snažna preobrazba svih gradova Španjolske -u 9st za vladavine Karla Velikog započela borba za vračanje Španjolske Europi -11st obnova starih ratom razorenih gradova -gusta i neplanirana urbanistička struktura -13st razvoj gradova; villas francos=prijam hodočasnika na putu za santiago de compostela, villas reales=ruralna naselja -pravilni ortogonalni gradovi s trgovačkim povlasticama -kolonizatorska naselja slična onima u Francuskoj

89

Srednja Europa :-Istočna Franačka a kasnije Otonsko carstvo -postoje dva područja s urbanog aspekta a) prostor uz Rajnu i Dunav (sve rimski gradovi koji su zbog velikih razaranja i kratkog kontinuiteta urbanog života prestali postojati b) područje istočno od Labe (Elbe) -750g doba Merolinga; naselja izrasla na ruševinama nekadašnjih rimskih gradova,castruma i kastela=Frankfurt, Koln -teško je govoriti o kontinuitetu urbanog života -750-900g Karolinško doba, početak razvoja. jača trgovina, stare Germanske i Franačke utvrde pretvaraju se u vojno-administrativna središta koja kasnije postaju sjedišta novoosnovanih biskupija i samostana te centri naseljavanja i urbanizacije -istočna Njemačka-početne jezgre kružnog oblika ................................................................................................................................................................... Planiranje srednjovjekovnog grada

• nepravilni i spontano nastali gradovi • novoutemeljeni planirani gradovi u vojne, kolonizacijske i trgovačke svrhe

-pravilna geometrijska-ortogonalna planimetrija -bastide i borgade

Bastide i Borgade -novoutemeljeni planirani gradovi/naselja osnovani zbog:-vojnog značenja -gospodarske obnove ratom opustošenih područja -naselja poluurbanih obilježja („između sela i grada“) -preteča renesansnog urbanizma-traganje za srednjovjekovnim idealnim gradom -bastide u Francuskoj i bastide u Engleskoj -borgade i kasteli=kasteli franci u Italiji i Bastide u Francuskoj -tijekom srednjeg vijeka u Francuskoj osnovano je oko 240 bastida -neke od njih su Aigues Mortes, Maonpazier, Carcassone Aigues Moretes -bastida osnovana 1240g, smještena uz more u Lionskom zaljevu-zapadno od ušća Rone -ova bastida bila je baza Luja 9 za križarske pohode prema sj. Africi i Svetoj zemlji -najstarija građevina je kružna utvrda Constance iz 13st, zidine u obliku paralelograma dovršene su krajem 13st -pravocrtni sustav ulične mreže-odstupanje od paralelizma i ortogonalnosti -izduženi blokovi s dvostrukim nizovima parcela -pravokutni trg s crkvom omeđuju-tangiraju ulične trase Montpazier, Engleska bastida na Francuskom tlu -bastida osnovana 1248g., nalazi se na povišenoj terasi iznad doline Dropt -zidine u obliku pravokutnika 460x240m sa 10 gradskih vrata -strogi geometrijski plan-jednaki pravokutni izduženi blokovi, parcela 7.4x22.3m -glavni trg sa trijemovima ima centralnu dispoziciju -glavne ulice carretas širine 7.4m, sporedne 5.7m, dok su servisne staze 1.5m -ostvarenje ideja racionalno planiranog grada=la ville nouvelle -na povišenoj terasi na kraju svake ulice nalazi se kula

90

Carcassone -1247g osnovan je donji grad=la ville basse za preživjele iz krvavog obračuna sjevera i juga Francuske protiv Katara -ova bastida nastala je po nalogu Luja 9 kao građanski burg=naselje trgovaca i obrtnika -krajem 13 st. gradnja gradskih zidina -više manje pravilan poligonalan oblik zidina,sa kvadratičnim blokovima -ekscentričan položaj crkve-dvije crkve ugrađene u blok bez trga -glavni trg je u sredini-centralna dispozicija Bastide u Engleskoj -iskustvo francuskih bastida građenih u Akvitaniji kraj Edvard I prenosi u Britaniju -najznačajnije bastide: Flint i Caemarvon u Walesu i Winchelsea i Kingston upon Hill u Engleskoj, sve su izgrađene u razdoblju od 1277-1290g -za razliku od francuskih karakterizira ih snažna tvrđava koja dominira gradom i okolnom regijom Salisbury-Engleska Old Sarun-naselje-utvrda na povišenoj terasi, opasano zemljanim nasipom -nakon brojnih pustošenja u ranom srednjem vijeku postaje stalno naselje -Vilim Osvajač na tom mjestu gradi utvrđeni castle a 1094g u podnožju nastaje i katedrala -kroz idućih 120g zbog napetosti između crkve i feudalne utvrde, donesena je odluka o premještanju katedrale i izgradnji New Saruna tj Salisburya=neobična pojava u povijesti urbanizma New Sarum-pravocrtna ulična mreža, odstupanje od stroge ortogonalnosti -trg kao komunalno središte sa vijećnicom, župna crkva -nova gotička katedrala je izvan grda na izdvojenom posjedu -nema utvrde/zidina jer mu nisu bile potrebne

Borgade (castelli Franchi) u Italiji -postojala je urbana i feudalna zemljišna ekonomija; sve bogatije i snažnije gradske komune -Firenca je 1289g zabranila kupnju i prodaju kmetova i od tada seljaci kao najamni plaćeni radnici pronalaze povoljnije uvijete rada, također poljoprivredna proizvodnja je efikasnija s plaćenim radnikom -feudalci ubrzo ostaju samo u svojim utvrđenim ladanjskim dvorcima, a Firenca postaje vlasnikom napuštenih feudalnih posjeda na svom teritoriju=contado; na tim područjima osnivaju se tzv. terre murate-cijeli niz utvrđenih agrarnih naselja=borgade i kastela=castelli franchi -Firenca postiže visok stupanj poljoprivredne proizvodnje, koja je osigurala materijalnu osnovu za kasniju toskansku renesansu -urbanizam je za razliku od francuskih bastida osnovan ma koordinatnome sustavu dvaju okomitih ulica=u većini slučajeva to je odražavanje idealizirane slike matičnog grada (tradicija rimskog urbanizma), upisana je ideja carda i decumanusa te glavnog trga-foruma na njihovom križanju -u 16 i 17 st borgade se raseljavaju i nestaju; kao i u francuskoj niti jedno od tih ruralnih naselja nije se razvilo u značajnije gradsko središte

91

Manfredonia Manfredonia Cittaducale -kralj manfred 1256 g -na uzvisini uz more -morska luka za brodove na putu za Levant i sv.zemlju Cittaducale -1300g po nalogu Karla II Anžuinca Obilježja srednjovjekovnog grada Zoniranje srednjovjekovnih gradova Srednjovjekovni grad je homogen, jedinstven prostor skučen unutar zidina-unutar te ograničenosti prostora nemoguće je izdvojiti funkcionalne zone=nema jasne izdiferenciranosti pojedinih četvrti. Funkcionalne zone uočavaju se tek u kasnom srednjem vijeku i to u velikim gradovima. Unatoč svemu tome prisutna je diferencijacija/podjela prostora na:

• etnički zoning –kvartovi etničkih grupacija -npr. Židovski geto, ulice stranaca u velikim gradovima srednjeg vijeka-Vlaška ulica Zagreb -ovaj zoning se kasnije zamjenjuje klasnim i vjerskim zoningom • socijalni zoning-kvartovi sa vilama bogatih i plemstva i kvartovi sa skromnim građanskim

kućama -u početku su plemičke i radničke kuće bile izmiješane a kasnije u srednjem vijeku postoje „ulice plemića“; oko glavnog trga nalazile su se „kuće bez rada“ -budući da je prostor grada skučen ne možemo govoriti o zonama-dolazi do pojave specijalizacije ulica i četvrti:-specijalizacija ulica prema zanimanjima:-torbarska, kožarska, mesarska -trgovine-raspršene po gradu -tržnice-smještene u rubnim dijelovima grada, obično na ulazu u grad; podgrađe=grad trgovaca -radne zone-jedinstvo rada i stanovanja (proizvodi se u prizemlju a stanuje na katu)= glavna karakteristika srednjovjekovnih gradova; plemičke četvrti su bez radnih zona; trgovina je inicijator za nastanak mnogih gradova -trgovi-crkveno i svjetovno središte: trg s katedralom, trg s gradskom vijećnicom -sveučilište:-prvo sveučilište u Europi izgrađeno je 1088g. u Bologni=zauzima cijeli gradski blok - u Parizu vidljiv jasan zoning sveučilišta a) l ille da la cite=stanovanje b) la ville=grad obrtnika i trgovaca c) l universite=sveučilišni grad Glavne zone srednjovjekovnog grada 1. Prostor trgovanja - u ranom srednjem vijeku mjesto okupljanja poljoprivrednika i obrtnika=robna razmjena -tokom 10 i 11st legalizira se postojeća razmjena od strane crkve i feudalaca jer su oni bili glavni potrošači; nastaju sajmišta van grada -razvojem trgovine dolazi do specijalizacije i diferencijacije trgovačkih prostora -prostori trgovine infiltrani su u gradsku strukturu 2.Sirotinjske i radne četvrti -nastaju razvojem industrije u bogatim gradovima Lombardije, Flandrije, Toscane

92

3.Radne zone -van grada smještena je samo ona industrija koja je bučna i onečišćava vodu; nije vezana za stanovanje=tekstil, metal, koža 4. Univerzitetske četvrti -prvo sveučilište u Europi izgrađeno je 1088g. u Bologni=zauzima cijeli gradski blok 5. Crkveno i svjetovno središte -često srednjovjekovni gradovi imaju dva trga-Firenca Dominante srednjovjekovnog grada :-katedrala/crkva -gradska vijećnica -dvorac-feudalni zamak (kraljevski, feudalni, biskupski) -kule-feudalni tornjevi -palače Katedrala/crkva -katedrale i crkve su najvažnije dominante svakoga grada=dominiraju gradom i središte su gradskog života -najčešće se nalaze u središtu grada, rijetko na rubu grada -dosta primjera perifernog smještaja: a)bastide i novi gradovi u koloniziranim slavenskim zemljama si Europe

b)samovoljom crkve-npr Salisbury-locirana van grada i okružena parkom c)Pisa: Piazza del Duomo-jedinstven primjer sklopa katedrale, bazilike, krstionice i groblja koje se ne nalaze u središtu grada već na rubu-periferiji

-grad sa 5-10 000 stanovnika imao bi oko 40-50 crkava; Francuska 11-14st. ima 80 katedrala, 500 velikih i 12 000 malih crkava Pisa-Piazza del Duomo Segovia

Siena Gradska vijećnica -natjecanje u veličini i izgledu -obično su se nalazile na drugom trgu i tu se javlja element tornja -Italija:- Siena-najviši toranj u Italiji -Firenca –Palazoo Vecchio -Flamanski gradovi:-Bruges Firenca Bruges

93

Segovia Dvorac-feudalni zamak -feudalne strukture=dvorci, kasteli i utvrde -sjedište svjetovne/crkvene vlastele ili vladara -obično su smješteni van grada, a ako se nalaze unutar grada onda su smješteni na rubu grada -ugrađen u zidine i u stijenu grada (zbog lakšeg bijega a iz grada ako dođe do pobune ili opsade grada) -primjeri: Segovia, Salisbury Kule-feudalni tornjevi -podižu ih feudalci -tlocrtni oblik:kvadratičan, kružni, poligonalan -u početku imaju fortifikacijski-obrambeni značaj a kasnije to postaje nadmetanje u reprezentativnosti tj. imaju gradski značaj (gradski toranj sa satom ili zvonom) -talijanski gradovi: San Gimignano-70 tornjeva u srednjem vijeku od kojih je sačuvano 14 -Bologna:-2 tornja -najviši toranj ima vijećnica u Sieni Bologna San Gimignano

Palače -po njima se jedan grad razlikuje od drugog -Palazzo Publico na Trgu Campo u Sieni ................................................................................................................................................................... Srednjovjekovni trgovi

a) specifična fizionomija-često kao proširenje ulice b) prostori za javne predstave (Shakespeare:“Svi ljudi su glumci a cijeli svijet je pozornica“) c) specijalizacija trgova:katedralni trg, trg vijećnice, trg tržnica; mnoštvo malih trgova sa

sekundarnim funkcijama d) različiti od antičkih, baroknih i renesansnih trgova-nema uniformiranosti arhitekture-trgovi su

manji i drugačijih tlocrtnih oblika e) tipološka raznolikost f) oblik-nepravilan i geometrijski, rijetka je stroga geometrija češće su nepravilnog oblika g) Introvertiranost-ulice ulaze na trg tangencijalno (malo je slučajeva da ulica ide duž trga ili da ga

siječe); karakteristika je puna prostorna zatvorenost -s trga nema pogleda u dubinu grada ili otvorenih vizura u grad -često je povezivanje više trgova u jednu cjelinu-2 ili 3 –Vicenza, česti su policentrični gradovi crkveni+svjetovni pa od tuda proizlaze i dva trga: sakralni+svjetovni sa vijećnicom -neuočljivost ulaza-homogene, zatvorene strukture -česta pojava fontane, bunara ili nekog drugog izvora vode na trgu ali rijetko se nalaze na sredini trga -često se javljaju trgovi „L oblika“-u jednom uglu često je smještena neka značajnija zgrada (Firenca-vijećnica) Firenca:-odvojeni svjetovni i crkveni trg

a) crkveni trg je definiran s katedralom, krstionicom i Giottovim tornjem =Piazza del Duomo

94

b) svjetovni trg je definiran s vijećnicom-poznata firentinska vijećnica s loggiom=trg u obliku slova L=Piazza della Signoria

Piazza del Duomo Piazza della Signoria

San Gimignano: -dva trga vrlo malih dimenzija :-Piazza Cisterna –trokutasti trg s bunarom Piazza Duomo-trg ispred katedrale

-u svim razvijenim srednjovjekovnim gradovima svjetovno-komunalno središte odvojeno je od crkvenog središta

a) Mediteran=trg društven središte -dominacija komunalne palače i tornja -talijanski glavni gradski prostor je više društveno središte a manje trgovačko -trgovina je više smještena uz obalu i luku (Venezija, Genova) b) Njemačka, Poljska, Čehoslovačka=trg sajmište -veliki središnji trgovi imaju više ulogu sajmišta-trgovanje sa seljacima -razvoj internacionalne trgovine u Poljskoj:Krakow, Poznan-podizanje velikih zdanja na glavnim gradskim trgovima sa više funkcija: trgovina, burza, radionice trgovi Čeških gradova-Češke Budejovice

95

Introvertiranost trgova -u srednjem vijeku trg je prostor scene; srednjovjekovni trg je zatvoren poput sabe bez stropa -ulazi na trg obično su neuočljivi -puna prostorna zatvorenost i arhitektonsko-urbanistička cjelovitost Siena:- Piazza del campo-lepezasta forma -denivelacija razlika u visini 5m -svjetovni trg s gradskom vijećnicom u donjem ishodištu

Parma:- Piazza Duomo –iz daleka ne doživljavamo trg, jednostavno samo se stvorimo na njemu

Obilježje gradova Venezia Velika gustoća stanovništva i izgrađenosti -izgrađenost je veća u središtu a manja na periferiji -dominacija malih parcela -gotovo 100%izgrađenost parcele =Verona -velika gustoća izgradnje do 100%= Venecija -velika gustoća naseljenosti od 100-150st/ha do 500-700st/ha Srednjovjekovna parcela=uska i dugačka -parcela je najčešće uska i dugačka sa zabatima zgrada prema ulici -u središtu su manje parcele a na periferiji veće -parcela je manja kod mediteranskih gradova -primjer Lubeck, Njemačka -tipovi parcelacije:

• Jednoredna-skučeni prostori, rub grada • Dvoredna-ponekad postoji unut komunikacija

između parcela • Blokovi-omeđeni ulicama sa 3 ili 4 strane,

raznoliki i nepravilni , veoma se međusobno razlikuju

96

Ulice=kapilarni sustav -ulice su dosta uske, dimenzija 2, 5-6 i 7-8 m, (mala širina), mediteran još više sužuje širinu ulica Gradski zid=jedno od obilježja srednjovjekovnog grada

• Fortifikacijska uloga-obrana, masivna konstrukcija i kule

• Pravna uloga-svi zakoni koji vrijede u gradu vrijede „unutar zidina“ (intra muros)

• Psihološka uloga-zajedništvo; bolje se osjećamo kada smo zatvoreni-osjećaj pripadnosti gradu, zaštićenosti, međusobne povezanosti

Sveučilišni grad-cijeli gradski kvart namijenjen sveučilištu -Bologna-prvo sveučilište u Europi 1088g. -Pariz 12st, Cambridge, Oxford 13st., Krakow 14st.,Nurnberg 16st. ................................................................................................................................................................... Srednjovjekovni grad kao pozornica

1. Religijske svečanosti: velike crkvene manifestacije, procesije, scenske predstave ( crkvena prikazanja, religiozni igrokazi) 2. Građanske svečanosti:organizirane i spontane pučke zabave, prigodni sajmovi, predstave putujućih pjevača, svirača, glumaca........

-u Bologni:-javni izbor sudaca, rektora, sveučilišnih profesora i laurureta 3. Javna kažnjavanja:stupovi srama, vješala, lomače, giljotine Komunalna higijena -nema kanalizacije ni vodovoda -vodotoci se često koriste kao smetlišta -ulice su nepopločene -prvi pločnik-Pariz 12st,. Firenza13st. , Engleska 14st. (Zagreb prvi pločnik u doba Marije Terezije u 18st- na Jelačić placu) -javna kupališta, bolnice, karantena=obaveza od 14st. Voda u srednjovjekovnom gradu -voda i vodeni tokovi su važni faktor topografske konfiguracije grada i snažni element planimetrije -grad je uvijek smješten uz rijeku ili barem u blizini izvora vode -Flandrijski i Nizozemski gradovi su ispresijecani kanalima -uloga vode u gradu: 1. fortifikacija=zaštita, dio sustava utvrđenja -Amsterdam 2. prometnica 3. pokretač gospodarstva: -pomorstvo, trgovačke luke -dio tehnološkog procesa obrtničke i manufakturne proizvodnje –koža, tekstil, papir -kanali=bitni dio urbane strukture: Venezia, Amsterdam, Nurnberg -bunari=za svakodnevne životne potrebe; nalazili su se na trgovima, u dvorištima Amsterdam Venezia

97

Venecijanski grad, po želji božanske providnosti, utemeljen na vodi, okružen vodom, zaštićen vodom umjesto zidinama. Zbog toga, bilo tko, tko na bilo koji način štetno djeluje na javnu vodu bit će optužen kao neprijatelj države i bit će jednako strogo kažnjen kao da je povrijedio svete zidine države. Neka bude zakon ove naredbe nepromjenjiv i vječan. Ovaj zapis humanista Egnazia na crnom mramoru sa zlatnim slovima postavljen je1505. godine u Veneciji Urbanističko zakonodavstvo -sigurnost života u gradu; -podizanje i održavanje gradskog zida -zaštita od požara -održavanje ulica i izgradnja duž ulica; -zabrana izbočina na zgradama prema ulici -Prag 1313g. potrebna je dozvola za izgradnju ili adaptaciju Prag -Genova-propis za zgrade prema luci

Vrtovi i parkovi u srednjem vijeku -u tom razdoblju vrtovima i parkovima posvećivalo se najmanje pozornosti tako da je rani srednji vijek uništio vrtove -vrtovi se pojavljuju kao mali vrtovi u dvorištima, vrtovi klaustara, vrtovi trava , mirodijskog bila i ljekovitog bilja, voćnjaci, povrtnjaci=vrtovi su mali i utilitarni; uvijek u nekom kvadratnom rasteru -postoji i zelenilo koje se može nazvati zelenilom grada jer se nalazi unutar zidina=poljoprivreda koja je važan dio gradske ekonomije Tipologija srednjovjekovnog grada 1.Prema mjestu nastanka

• Gradovi antičkog nasljeđa • Gradovi nastali oko nekih žarišta (crkva, samostan, utvrda) • Gradovi na povoljnim topografskim lokacijama (na brežuljcima, uz vodu)

2.Prema centričnosti

• Monocentrični gradovi • Bicentrični-dvojni gradovi • Policentrični

3. Prema planimetriskoj shemi

• Gradovi koncentričnog-kružnog plana • Gradovi nepravilnog radijalnog plana (shema ticala) • Gradovi izduženog plana (vretenastog plana) • Gradovi ortogonalnog plana • Gradovi kombiniranog plana

4.Prema društveno političkom statusu

• Slobodni kraljevski gradovi • Gradovi-države • Crkveni gradovi • Feudalni gradovi

...................................................................................................................................................................

98

Gradovi prema mjestu nastanka: 1.Gradovi antičkog nasljeđa:- a) očuvani kontinuitet rimskoga grada: Piastoia, Piacenza Firenca, Bologna, Lucca (transformacija amfiteatra u trg), Verona Karakteristike:- antička jezgra bila je žarište oko koje se u srednjem vijeku grad širi -sačuvana je antička lokacija centralnih prostora i objekata (forum postaje trg, kapitolij-ranokršćanska bazilika te srednjovjekovna katedrala) -djelomično ili potpuno preklapanje trasa ulica i blokova -poklapanje gradskih zidina i vrata Verona -etruščanski oppidum na važnoj prometnici preko Alpa -Piazza delle Ebbe (stadion-hipodrom) -Piazza dei Signori=na križanju carda i decumanusa Pistoia -rimski castrum-sačuvan decumanus i više manje ortogonalna urbana mreža -12 st novi zid unutar koje ga se nalazi radijalna struktura -15st treći zid Lucca -Etruščani –rimski castrum -11st slobodna komuna površine rimskog castruma 12st širenje predgrađa obuhvaćenih novim zidom u 13st. -eliptični trg Mercato na mjestu amfiteatra

Bologna (etruščanska Felsina, rimska Bologna) -u 5st opasan je jedan dio rimskog grada, zid je koncentrično-radijalnog plana -u 12 st dobiva novi zajednički zid i tada postaje samostalna komuna -1088g osnovano je sveučilište -duktus zidina je nepravilan koncentričan krug ali i dalje ostaje vidljiva antička ortogonalna mreža

99

Firenca ................................................................................................................................................................... b) ugradnja u rimske objekte-građevine Perigueux, Tours, Arles, Split- u Dioklecijanovoj palači Dioklecijanova palača -krajem Carstva Dioklecijanova palača je van funkcije -nakon razaranja Salone dolazi do naseljavanja palače -mauzolej postaje katedralom a peristil golemim gradskim trgom -nestaju monumentalni objekti i široke ulice=stvara se gusta aglomeracija sa uskim ulicama ali i dalje je vidljiv cardo i decumanus -na zapadnom dijelu van palače razvija se predgrađe koje je u 13st. opasano zidinama i priključeno palači=nepravilna ulična mreža i blokovi -razdvajanje svjetovnog središta=trg sv Lovre u zapadnom-novom dijelu (vijećnica, kneževa palača i loža) od crkvenog središta (peristil) ...................................................................................................................................................................

c) novi gradovi na antičkim temeljima Strasbourg, Bourdeaux, Ronen Strasbourg -keltsko naselje na otoku između dva riječna rukavca=rimski castrum ARGENTORATUM -sačuvane tj zadržane su samo konture castruma -nakon razaranja u 5st postaje trgovački biskupski grad -7st-formiranje franačkog naselja koje se nastavlja na castrum -12st slobodan kraljevski grad=značajno kulturno i privredno središte Europe-širenje na si i zapad -13st. širi se na jug preko rijeke

-14 st potres;-novi srednjovjekovni Strasbourg dobiva gotičke katedrale

................................................................................................................................................................... d) očuvanost rimskog položaja (rimskog toposa) Avenche, Urbisaglia, Emona-Ljubljana -nakon razaranja rimskih gradova oni su napušteni, novi srednjovjekovni gradovi grade se uz njih ili u neposrednoj blizini na povoljnom mjestu radi obrane tj .na lokaciji koja omogućava veću sigurnost i obrambene uvijete -karakterizira ih:-gusta nepravilna struktura -snažne zidine-rimski materijal od ruševina

100

-čest ovalni oblik -također česta je i obnova keltskih, ilirskih i drugih predrimskih naselja;-gradine koje imaju funkciju refugiuma a neke su i stalno naseljene -osnivanje novih gradina u istočnoj Europi_iste su kao i predrimske(dominacija fortifikacije, eliptičan oblik:Gradište kraj Slavonskog broda, Krakow.....) Emona-Ljubljana -srednjovjekovni grad razvio se s druge srane rijeke (između rijeke i brda) -grad koristi zidine rimske Emone da bi se zaštitio -nastaju 3 samostalne aglomeracije koje su formirane u periodu od 100godina, sve 3 smještene su zapadno od rimske Emone -na zapadnoj obali nastaje novi trg, na istočnoj se nalazi stari trg i mjesto pod gradom -lokacija je očuvana ali ne i teritorij garda

2.Gradovi nastali oko nekih žarišta: a)gradovi uz crkve b)gradovi uz samostane c) gradovi uz feudalne dvorce (utvrde) d) gradovi na raskrižjima puteva e) gradovi nastali iz ranosrednjovjekovnih gradina f) gradovi nastali iz sela Graz

........................................................................................................................................................... 3. Gradovi na povoljnim topografskim lokacijama: a) gradovi na brežuljcima:-na terasama: Assisi, Orvieto -na padinama:Udine, Lucignano, Palombara Sabina (obavijajući gradovi) -na hrptovima: San Gimignano, Siena, Perugia (predložak ticala) Assisi (gradovi na brežuljcima-na terasama)

Gradovi na padinama-obavijajući gradovi

101

Lucignano Italija Palombara Sabina, Italija

Gradovi na hrptovima=predložak ticala San Gimignano Siena

b) gradovi uz vodu:-na obalama mora, jezera i rijeka:Genova, Napulj, Amsterdam Amsterdam -12st. ribarsko naselje smješteno na utoku rijeke Amstel u kanal-more -najstariji dio ima eliptičan oblik koji je podijeljen kanalom u dvije cjeline -13 st. Amsterdam je opasan zidinama, kanalima i lukobranom -oko koncentrične jezgre radijalno je savijen grad polukružne planimetrije (isto kao Genova i Napulj) =sistem polukružnih prstenova -16 st. Amsterdam je visokorazvijeni lučki grad čiji se teritorij višestruko povećava; kanali prvenstveno okružuju stari dio grada -na otocima: Stocholm, Choggia Stocholm-grad na otoku

Stocholm -osnovan polovicom 13 st. na otočiću između jezera Malaren i Baltičkog mora -povijesna jezgra je otok -najstarija jezgra je utvrda na rtu-nepravilne planimetrije -uske dugačke parcele-sistem češlja, ulice okomite na vodu -oko 1500 g grad se proširuje na okolne plićake -povoljna strateška i prometna lokacija

-na poluotocima:Piran (slo) i Konstantinopolis

Piran (grad u slovenskom dijelu Istre) -izduženi poluotok koji je odredio širenje grada i duktus zidina -najstariji dio smješten je na samom vrhu poluotoka=crkva koja je odvojena i nalazi se visoko iznad grada -širenje na jugozapad-dvije sinusoidne ulice povezuju cijeli prostor, u 15 st prostoru je priključen i krajnji ji dio i sve je opasano zidinama

102

-na meandrima rijeke: Bern, Krakow, Nurnberg

Bern -sa tri strane okružen rijekom-djeluje kao poluotok -uske i dugačke parcele koje su orijentirane na dvije strane-između dvije ulice

-na močvarnim terenima i sprudovima: Venecija

Gradovi prema centričnosti 1. Monocentrični gradovi:-Rostock (Njemačka); najbrojniji gradovi 2. Bicentrični (dvojni ) gradovi :-dva grada-grad građana i grad feudalaca -Carcassone (Francuska), Budimpešta (Budim i Pešta), Krakow, Zagreb (Gradec i Kaptol)

Carcassone -A=utvrđeni feudalni dvor s podgrađem -B=bastida iz 12st. -osnivanje novog naselja uz staro (bastide)

Budimpešta -A=Budim-na mjestu rimskog castruma Aquincum; u 13skraljevski grad

t.postaje

-B=Pešta-naselje sitnih trgovaca, u 15st. geometrijski pravilnih ulica; -gradovi su odvojeni rijekom Dunavom 3. Policentrični gradovi:-Hildesheim, Nurnberg, Reims, Dresden -više gradova-jedinica za sebe, nekim statutom kasnije se dovelo do njihovog ujedinjena, često uvjetovani topografijom

103

Hildesheim (Njemačka) -nastao kao malo trgovačko naselje -u 9st. postaje biskupija -10-11 st. biskup Bernard podiže utvrđenu katedralu i baziliku i između njih nastaje naselje -seljenje stanovništva iz nedaleke doline -u 13st. osnovan je novi grad -u 14 st ujedinjavanje

Reims (Francuska) -jedan od najvećih rimskih gradova Galije=Remorum -u 4st. osnovana je biskupija -opustošen u seobama naroda za doba Merolinga postaje krunidbenim centrom gotovo svih Franačkih kraljeva i tada je obnovljen -u ranom srednjem vijeku formirana je kršćanska zajednica i u 10st. opasana je zidom -krajem 13 st. napravljene su zajedničke zidine

Gradovi prema planimetrijskoj shemi 1. Gradovi koncentričnog-kružnog plana-slavenski tip: a)kružni plan-Nordlingen, Aachen, Milano, Moskva, Madrigal de los altas Tortes; Grožnjan, Višnjan Nordlingen (Bavarska) - pilot primjer koncentrične kružne formacije europskoga srednjovjekovnog grada -nastao je kao seosko naselje-vicus na mjestu nekadašnje rimske vojne postaje -na povoljnom je položaju-na važnim trgovačkim putevima te zahvaljujući tomu vrlo brzo postaje trgovište, a sredinom 13st. i slobodan grad -vrlo dobro očuvana urbana struktura

Madrigal de los alatas Torres (Španjolska) -apsolutno pravilan krug zidina s nizom obrambenih kula i potpuno nepravilnom gotovo kaotičnom unutrašnjom strukturom .................................................................................................................

b) ameboidni plan: Freiburg, Erfurt, Rostock

ca

c) zrakasti-radijalni plan: Munchen, Munster, Vitoria, Moskva, Firen

104

Munchen -osnovan je u 12st. na benediktinskom zemljištu kao važno tržište

asoli i ostale robe -najstariji dio grad formiran je u obliku elipse s uzdužnom trgovačkom ulicom i središnjim trgom s vijećnicom i crkvom -u 13st. taj dio opasan je zidom=Altstadt -u 14st. grad je doživio teška razaranja u požaru, no ubrzo se oporavlja i postaje prvi grad Bavarske -u 15st znatno se proširuje i opasuje novim zidom koji je lepezasto obuhvatio staru gradsku jezgru Altstadt; očituje se radijalno zrakasrast grada koji se nastavlja kroz daljnja stoljeća (grad od 13 000 stanovnika a ostali oko 5 000 stanovnika) -puni

t

sjaj i svoje klasično doba Munchen će doživjeti u 18 i 19st. u vrijeme baroka i klasicizma Munster

zvio oko ranosrednjovjekovne crkvene i samostanske -grad se rajezgre krajem 8st. -postaje biskupskim središtem i biva opasan sa snažnim zidinama -u 12st. grad se širi i daleko prelazi okvire utvrđene jezgre te je opasan novim kružnim zidinama -struktura grada=koncentrična konfiguracija s nepravilnom radijalnom mrežom ulica -karakterističan primjer radijalno koncentričnog srednjovjekovnog

itoria, Španjolska st. na vrhu brežuljka

grada

V-grad je osnovan u 6 -njegova srednjovjekovna povijest počinje tek u 12st. -najstarija gradska jezgra prati izduženi vrh brijega, te se kroz stoljeća oko stare jezgre nižu koncentrični izduženi blokovi čije ulice prate tok slojnica terena -pravilna ovalna koncentričnost ove aglomeracije prekinuta/oštećena je na južnom dijelu gradnjom monumentalne Plazze Mayor

d)složeni plan –dijelovi grada imaju različitu planimetriju

.............

.Gradovi nepravilnog radijalnog plana

-Metz, Braunschewing ...................................................................................................................................................... 2 :shema ticala-Firenca, San Gimignano, Siena

................................................................................................................................................................. ..3.Gradovi izduženog plana : a) linearni plan.-oko uzdužne ulice:Recanati, Edinburg Recanati-srednja Italija -izuzetno jasan primjer linearno protegnute srednjovjekovne aglomeracije -po hrptu brijega koji je izdignut 300m iznad

a je životna os s nekoliko trgova, okolnih dolina -središnja uliccrkava i javnih objekata -ova neobična formacija uvjetovana je konfiguracijom terena i razvila se iz nekoliko početnih jezgara koje su se s vremenom međusobno linearno povezale u 2km dugačku aglomeraciju

105

Edinburg, Škotska

središnje ulice koja spaja feudalni castle na brijegu-grad je formiran duž i palaču u dolini -izrazita linearnost=gusto izgrađeni izduženi blokovi poredani okomito na glavnu ulicu -uska izdužena ulica koja se samo u dijelu oko katedrale blago proširuje u izduženi ulični trg

da

hema „riblja kost“-Chioggia, St. Gallen,Korčula

hioggia arsko naselje na sprudovima lagune

-bez obzira na eventualno ruralno podrijetlo, višeetažna gusta izgradnja srednjovjekovnog graEdinburga tipično je gradska i građanska -s C-mletačko rib kao i Murano,

a otokaVenecija i Torcello -dva umjetno nastal povezana mostovima preko kanala koji je

okova okomitih na kanalglavna komunikacija -sistem uskih dugih bl -pravilan plan u odnosu na ostala spontana naselja lagune

-shema „češlja“ Stocholm, Taranto

aranto spartanska kolonija koju su razorili Saraceni

T-to je bila-ponovo ju je izgradio Bizant -na rtu nalazi se snažna utvrda koja brani ulaz u luku

alj-jz strana=nepravilan plan, si strana=pravilan plan-češ

tocholm

S

106

................................................................................................................................................. gna)

luotoku, okružen rijekom sa 3 strane

b) izduženi vretenasti plan:-dvije paralelne uzdužne ulice:Dozza (Bolo -tri paralelne uzdužne ulice:Bern

Bern-na po

razvija staro

st duž 3 ulice, u 3 faze

-na rtu osnovana utvrda Nydegg oko koje sepodgrađe -linearni ra

četiri paralelne uzdužne ulice: Cordes, Francuska

ordes Goslar

........................... ........

. Gradovi ortogonalnog plana

- -više uzdužnih ulica: Goslar C

................................................................................. ................................................................................. 4 : a) plan s ortogonalnim osima: Dresden

b) plan u obliku šahovske ploče:

eubranderburg Friedeberg

guilla-Italija vjekovni grad u Italiji izveden prema planu

trg,

rkvi roširenje ulice (promet prolazi

Neubranderburg-Njem Friedeberg-Poljska Aquilla-Italija N

A-najveći srednjo-plan grada podijeljen je na 99 četvrti-svaka četvrt ima svoj crkvu i fontanu -oko 80 sačuvanih c-trgovi su projektirani kao prubno)

107

.................................................................................................................................................................

radovi prema društveno-političkom statusu G : 1. Gradovi-države: Venecija 2. Slobodni kraljevski gradovi: Ausgburg, Nurnberg

. Crkveni gradovi: 3 a)srednjovjekovni biskupski gradovi

ali svoj antički kontinuitet -srednjovjekovni gradovi koji su sačuv već su u doba kasne antike bili sjedišta biskupa(imali su katedralu) i taj su status obnovili već u ranom srednjem vijeku 8-10st.; ovi gradovi postaju i ekonomska i kulturna središta i posjeduju brojne sakralne objekte -u južnoj i zapadnoj Europi svi značajniji i veći ranosrednjovjekovni gradovi su biskupski : Koln, Trier, Nunberg, Ravena, Pavia, Parma, Torino, Zagrebački Kaptol b)srednjovjekovni gradovi samostani

svih potreba stanovnika samostana,

Monte Cassino

opatija i samostan Cluny

aca i Dominikanaca koji svoje samostane

am., Monte Cassino-benedikt sam.,

t. Gallen, Švicarska a pronađen u knjižnici

i se

ja-odvojeni lje-istok;

Cluny-benediktinski samostan u Francuskoj

ski krug opasan je snažnim

započinje pretvaranje u grad-počelo

Monte Cassino

-u pejzažu-mirne oaze, zadovoljavanje usluge okolnom pučanstvu (socijalne-ubožnica, hospicij, kulturne-biblioteka, gospodarske manufaktura, poljoprivreda) -529g sveti benedikt osnovao je samostan -samostani se osnivaju van grada u agrarnim zonama -910g prvi novi reformatorski red-Benediktinci-centar je -krajem 10st ima oko 1000 samostana -Benediktince zamjenjuju redovi Franjev podižu u gradu ili uz njihove zidine -gradovi samostani: Cliny-benedikt s St. Denis-tipičan grad samostan, St. Galen S-idealan plan samostan-modularni odnosi ugrađeni u pravilan plan kojoslanja na rimsku tradiciju -funkcionalna podjela sadržasu:gospodarski objekti-jug; bolnica i grobstoka i konačište-zapad;škole i kuće opata-sjever crkva, blagovaonica, kuhinja-u centru

-uz samostan formirano je i naselje radnika, sluga, trgovaca - u 11st samostan zidom - u 15st. je useljavanje u samostan-javni objekti

108

c) srednjovjekovni samostani-tvrđave ničnim područjima

a

d) srednjovjekovni gradovi svetišta Francusku i sjevernu

ostela-Španjolska,

..................................

radovi spomenici

-karakteristični za viteške redove; u gra srednjovjekovne Europe: Španjolska, Levant i Sveta Zemlj Durham, Cardona-Španjolska, Gross-Komburg-Njemačka -odredišta hodočasnika, kroz južnu Španjolsku do Santiago de Compostela -gradovi svetišta: Rim, Santiago de Comp Mont saint Michel-Francuska, Assisi-Italija .............................................................................................................................. G :

a prepoznatljivost: 1. očuvana srednjovjekovn Venecija, Firenca, Siena, Nurnberg, krakow, Dubrovnik

. Srednjovjekovni urbanistički plan a renesansno barokni izgled 2 : Rim, genova, Milano, Pariz, Prag

rag-srednjovjekovno-barokni grad

3. Srednjovjekovne metropole

P

: Konstantinopolis, Prag,

................................................................................................................................................................

Pariz, Venecija .. Sažetak Tipologija srednjovjekovnog grada 1.Prema mjestu nastanka

sljeđa g grada: Firenca, Verona, Lucca, Bologna, Pistoia

) ugradnja u Rimske građevine:Arles, Split-Dioklecijanova palača

novi gradovi na antičkim temeljima: Strasbourg, Bourdeaux, Ronen

trasbourg

d) očuvanost rimskog položaja:Avenche,

• Gradovi antičkog naa)očuvani kontinuitet rimskoVerona Lucca Firenca b c) S

Ljubljana Ljubljana

109

• Gradovi nastali oko nekih žarišta (crkva, samostan, utvrda)

ssisi Lucignano San Gimignano

b) gradovi uz vodu: -obale mora, rijeka i jezera: Genova, Amsterdam

Konstantinopolis

dovi: Venecija

ern Venecija

Gradovi na povoljnim topografskim lokacijama (na brežuljcima, uz vodu)

a) gradovi na brežuljcima:-na terasama: Assisi, Orvieto •

o, Palimbara Sabina -na hrptovima:San Gimignano, Peruggia, Siena

-na padinama:Udine, Lucignan

A

-otoci: Stocholm -poluotoci: Piran, -meandri rijeka: Bern -močvarni tereni i spruAmsterdam Stocholm Piran

B

110

2.Prema centričnosti • Monocentrični gradovi: Rostock, Njemačka • Bicentrični-dvojni gradovi: Carcassone, Budimpešta, krakow, Zagreb (Gradec i kaptol)

Carcassone Budimpešta

• Policentrični gradovi: Hildeshaim, Reims, Nurnberg, Dresden

Hildesheim Reims

3. Prema planimetriskoj shemi

• Gradovi koncentričnog-kružnog plana:-kružni plan: Aachen, Milano, Nordlingen -ameboidni plan:Friedberg, Rostock -složeni plan:Metz, Braunschweg -zrakasti plan: Munchen, Munster, Moskva Nordlingen Munchen Munster

• Gradovi nepravilnog radijalnog plana (shema ticala): Firenca, Siena, San Gimignano • Gradovi izduženog plana (vretenastog plana):-izdužen linearni plan: Edinburg, St. Galen- predložak riblja kost, Stockholm-predložak češalj -izdužen vretenasti plan: Bologna , Bern, Cordes

Edinburg Stocholm

111

• Gradovi ortogonalnog plana-plan s ortogonalnim osima: Drezden -plan u obliku šahovske ploče: Aquila, Friedeberg, Neubrandenburg Neubrandenburg Friedeberg • Gradovi kombiniranog plana

............................................................................................................................................................

Srednjovjekovni gradovi

Očuvan srednjovjekovni identitet=gradovi-spomenici • Pisa • Siena • Firenca • Bruges • Venezia • Nurnberg • Krakow • Dubrovnik

Srednjovjekovna urbana matrica ali renesansno-barokni izgled • Rim • Genova • Milano • Paris • Prag

Srednjovjekovne metropole • Konstantinopolis • Prag • Pariz • Venecija

................................................................................................................................................................... Pisa -prastaro naselje doseljenika iz grčke Pise na Peleponezu nastalo na nanosu rijeke Arno u Ligurski zaljev; -rimska kolonija Iulia Pisana -danas je Pisa riječnim nanosima udaljena od mora za više od 10km, no u srednjem vijeku Arno je bio plovan a njegove obale su bile uređene za lučka pristaništa i brodogradnju -zahvaljujući pomorstvu Pisa je već početkom 11st. jedan od triju vodećih trgovačkih i lučkih gradova Sredozemlja -12 i 13st zlatno doba Pise; važno kulturno središte i sveučilišni grad, snažno razvijena tekstilna industrija i trgovina -Pisa je s obje strane riječne obale opasana zidom u obliku četverokuta; velik dio površine unutar zidina bio je poljoprivredan i nikada nije izgrađen -najstariji dio nastao je na južnoj obali (krajnji jugozapad) -na krajnjem sz dijelu u 11st započinje gradnja sakralnog kompleksa na Piazza del Duomo=ekscentrična dispozicija sakralnog kompleksa (tražena je geotehnički i geološki najpovoljnija lokacija zbog slabe nosivosti tla; toranj je i danas kos zbog slabe nosivosti tla riječnog nanosa)

112

Romaničko-gotička katedrala iz 11st Baptisterij i Campanillo iz 12st Gotičko groblje Campo Santo okruženo trijemovima tipa klaustra -ovaj kompleks je u ranoj fazi bio opasan zidom -plan grada pokazuje tragove geometrijske pravilnosti, ulična mreža teži pravokutnome sustavu -duž obale rijeke proteže se monumentalna fronta patricijskih palača=Lungarno Siena- Saena Iulia -grad-spomenik u Toscani -etruščanski grad-rimljani su ga razorili u 2 st prk, nakon toga Siena je bila Augustova kolonija= Saena Iulia -od 7st. je biskupija i razvija se u okrilju crkve -1125g postaje slobodna komuna i kao takva postaje najmoćniji suparnik susjednoj Pisi i Firenzi -13 st razdoblje ratova s Firenzom i unutrašnjih borbi biskupa, plemića i puka -14st. vrhunac-postaje jedno od vodećih središta srednjeg vijeka i renesansne kulture -1559g pada pod Firencu -od 16st. pa do danas razvoj grada postupno stagnira -cijeli grad toniran je crvenkastosmeđom bojom = terre di Siena -Siena je u velikoj mjeri sačuvala bogatu srednjovjekovnu urbanu strukturu=grad-spomenik -nastala je na razvedenom sustavu triju brežuljaka; oblik slova Y-spoj triju brežuljaka=radijalan plan -razgranat tlocrt uvjetovan konfiguracijom terena; prostorna organizacija uvjetovana konfig. terena -grad se razvijao zrakasto duž ulica koje vijugavo teku vrhovima brežuljaka -zrakasti plan u obliku slova Y svrstava Sienu u izuzetnu kategoriju srednjovjekovne urbanistike -najstarija jezgra je na najvišoj točki grada-oko katedrale i gradske vijećnice -3 manje više individualna gradska područja: jz=Citta, ji=San Martino, s=Camollia -gradske zidine obuhvatile su i širok krug okolnog poljoprivrednog zemljišta -srce grada sastoji se od: romaničko-gotičke katedrale St. Marija Assunta amfiteatralni trg IL Campo (Piazza del Campo) gotička gradska vijećnica Palazzo Municipale, toranj vijećnice visok 102m

113

Firenca -puni urbani kontinuitet od Rimskih (etrurskih) vremena pa sve do danas=sačuvan i jasno vidljiv u njezinoj planimetriji -homogena, koncentrična i monocentrična struktura Geneza -jezgra je rimski castrum -nakon pada Rimskog Carstva doživljava teška razaranja -za vrijeme Bizanta grad je opasan prvim srednjovjekovnim zidinama i ograničen je na samo užu jezgru oko gradskog trga Forum Vetus -u 9 i 10st za vrijeme Karolinga grad se razvija i vrača se u mjerilo koje je imao za vrijeme Rima -10st proširenje na jug do obale Arna -11st glavni grad kneževine Toscane=razdoblje naglog razvoja; glavni centar= Mercato Vecchio (mjesto nekadašnjeg foruma); ulična mreža više-manje slijedi ulične trase; duktus zidina je najvećim dijelom također rimski -12 st. širenje grada-prelazi rijeku Arno i opasuje se snažnim zidinama po 4 put; zidina pokrivaju površinu od 97ha, gradi se novi most-Ponte Vecchio -13st. gradnja 5 gradskih zidina sa 73 kule površine 480ha, dužine 8km; -ruši se stara crkva Santa Reparate i gradi se na tom mjestu Santa Maria del Fiore -na trgu Sinoriae-Palazzo Vecchio=simbol političke moći -niz crkvi: Santa Maria Novella, Santa Croche -potkraj 13st Firenca je najznačajnije kulturno središte Italije; snažno razvijena industrija i trgovina, grad se orijentirao prema moru -14st. recesija, kuga -15st. oporavak, na čelo oprave dolazi moćna porodica Medici

Piazza Duomo, Piazza Signoria Most Ponte Vechio

114

Bruges, zapadna Flandrija -palisadama i vodenim opkopom opasan prostor veličine oko 3 ha, na okuci rijeke Reije koja je kanalima bila spojena s morem -u 9 st. utvrda -kasnije se nešto sjevernije formira novo gradsko područje oko burga s trgom Place du Bourg -početkom 10st grad se opasuje novim zidinama i rukavcima rijeke Reije, snažna trgovina s Francuskom , Njemačkom i baltičkim zemljama -10-13st. vodeće trgovačko središte sjeverne Europe i Flandrije; u to vrijeme grad postaje sve veći; 13-14st. veliki trg s gradskom vijećnicom+ žitni i kožarski trg -u 15st. vodeni kanali su zatrpani zbog prirodnih procesa plime i oseke i tada grad gubi na važnosti i glavnu ulogu preuzima Antwerpen -tako je grad je zaustavljen u svom rastu te je sačuvao svoj izvorni habitus te postao grad-muzej srednjovjekovne urbanistike Krakow -od 9st. kraljevska rezidencija i sjedište biskupije na brežuljku Wawel -11-13st. podno brežuljka formira se podgrađe= Grod, koje se smjestilo duž velike trgovačke prometnice; vidljivi elementi geometrijske pravilnosti s orijentacijom u pravcu sjever-jug -u 13 st grad su poharali Mongoli -na sjeveru niće novi planski dio grada koji će postati nova gradska jezgra; kvadratičan plan dijagonalno položen na glavnu gradsku ulicu; pravilni kvadratični blokovi -u središtu se nalazi veliki pravilni trg koji je nastao ispuštanjem 4 središnje inzule; na trgu se nalazi gradska vijećnica i sukiennica (trgovačko-poslovni objekt) -u 14st. Krakow je kulturno-političko i privredno središte -1364g. osnovano je prvo Poljsko sveučilište -od 14st. Krakow je kraljevska prijestolnica; grade se crkve, palače i javne građevine -16st. vrhunac razvoja-najslavniji grad Poljske Srednjovjekovne metropole Konstantinopolis (Carigrad) -najveći srednjovjekovni grad, oko 500 000 stanovnika; grčka kolonija Byzantion -330g Konstantin Veliki proglasio je Konstantinopolis drugom prijestolnicom Rimskog Carstva -smješten je na spojnici dvaju kontinrnta (Europa/Azija)-važan je zahvaljujući svom geopolitičkom i prometnom položaju; bio je jedno od većih imperijalnih središta i prije nego što je proglašen prijestolnicom -za vrijeme Konstantina-grad se znatno proširuje; grade se nove zidine, hipodrom, palača i novi forum -u 5st. Teodorije gradi nove zidine, površine 1400ha -6st. za vrijeme cara Justinijana=najblistavije razdoblje (Aja Sofija, Sv. Sergije i Bakus, Sv. Apostoli) i širenje na sj. Afriku, j. Italiju i istočno Sredozemlje -nakon smrti Justinijana Bizantsko carstvo je na rubu propasti, prodor Arapa i Perzijanaca, Slavena -7 i 8st. unutrašnje političke borbe-gubitak velikog dijela teritorija -9st. vrijeme obnove i ponovnog procvata -1204g Konstantinopolis su osvojili Mlečani i proglasili ga prijestolnicom tzv Latinskog Carstva -1453g. osvajaju ga Turci i Istanbul postaje prijestolnicom Osmanlijskog carstva -srednjovjekovni Carigrad, većim dijelom razoren i nestaje pod udarom nove izgradnje i brojnih rekonstrukcija što ih je donijela nova civilizacija

115

Prag -uz Konstantinopolis najveći grad srednjovjekovne Europe -u ravnici na okuci rijeke Vltave razvio se srednjovjekovni Prag podno dvije utvrđene gradine Vyšehrad na jugu i Hradčany na sjeveru; potkraj epohe velikih seoba naroda obje gradine postaju utvrđeni plemički gradovi=hrady koje postupno naseljavaju trgovci, radnici i obrtnici -11-12st. razvoj grada; grad na istočnoj obali rijeke Staro Mjesto je u to vrijeme visokorazvijena urbana sredina, važno trgovište koje je u 13st opasano zidinama -u 14st će gusto naseljeno predgrađe prerasti u samostalnu gradsku aglomeraciju Novo Mjesto -u 13st na zapadnoj obali Vltave nastaje Mala Strana, podno Hradčana ,na toj strani već od prije bio je kompleks samostana i biskupski dvor -srednjovjekovni Prag tako se formirao kao višečlana gradska cjelina sastavljena od triju građanskih aglomeracija: Staro Mjesto, Mala Strana i Novo Mjesto, te dva utvrđena feudalna grada Hradčany i Vyšehrad -14 st točnije 1348 god. U Pragu je osnovano prvo visoko učilište u srednjoj Europi -u 14st za vrijeme Karla IV Prag postiže svoj vrhunac -15st.započinje prodor renesanse -1541god. Izbio je veliki požar i nakon toga započinje grozničava graditeljska djelatnost=prikazivanje bogatstva -nakon 1620g prodor baroknog stila=velika graditeljska djelatnost

Pariz -Rimska Lutetia Parisorum nastala je uz prastaro gelsko naselje koje se smjestilo na sprudovima rijeke Seine -iako je nastao na močvarnom području, novi grad na južnoj obali rijeke brzo se razvio u snažno trgovačko središte -u 2i 3st grad je razrušen uslijed barbarskih invazija-stanovništvo bježi na otoke Seine i naseljava gelsko-rimsku utvrdu -zbog daljnjih razaranja i pregradnji izbrisani su gotovo svi tragovi rimskog grada -za vrijeme Karolinga-grad gubi važnost=mračno doba -10st. slijedi oporavak i na kraju 11st. Pariz postaje glavni grad Francuske -12st. postoje 3 zasebne cjeline:

• 1.Cite-na otoku, sjedište crkvene i kraljevske vlasti • 2.Ville-građanski trgovački grad s predgrađima na desnoj obali

rijeke • 3.Universite-iza Bologne najveće sveučilište u Europi, lijeva obala

rijeke -izvan gradskih zidina koje su sagrađene u 12st nastaju brojni samostani te oko njih gradska predgrađa

116

-u 15 st grade se nove zidine -najuže središte Pariza Cite-većim dijelom pokriva kraljevska rezidencija na zapadu i crkveni kompleks na istočnom kraju otoka -Pariz i njegova uža regija bili se središte gotičkog graditeljstva Venezia -452g. Atila razara Akvileju, stanovništvo bježi i nastanjuje se na sprudove velikih laguna na sz obali Jadrana što su ih formirali riječni nanosi rijeke Po, Ticino, Adige,Brenta, Piave=tako je nastala Venecija, grad koji danas nestaje-tone -to muljevito i močvarno područje ima malo prirodnih uvjeta za uspješan razvoj ali velike mogućnosti obrane od neprijatelja -Torcello je privredno središte na sjeveru a Malamocco je političko središte na jugu; ova raspršena aglomeracija u 8st. dobiva ime Venecija -u 9st. franački osvajači razaraju Malamocco-političko a zatim i urbano i vjersko središte seli se na otok Rivalto -iskopavanjem i nasipavanjem osvaja se morska površina, otočići se proširuju te im se obale međusobno približavaju sve dok se cijelo otočje nije povezalo u kompaktnu aglomeraciju isprepletenu brojnim kanalima i mostovima -Bizant je formalni vladar_Venecija koristi priliku za razvoj i uskoro postaje moćnom državom -u 10st. započinje se oštra bitka za Jadran (pretenzije prema Dalmaciji) -veličina grada Venecije definirana je do 11st. -okosnicu guste aglomeracije čini Kanal Grande koji u velikoj sinusoidi prolazi kroz čitav grad -uz most Ponte di Rialto razvija se trgovačko-poslovno središte grada, na ušću kanala nalazi se Duždeva Palača (prva u 9st.) i Katedrala -u 12st donesen je statut kojim je grad podijeljen na šestine=sestine; svaka ima svoj campo=trg sa školom,župnom crkvom, cisternom, dućanima -krhka i lagana venecijanska arhitektura-gotička i renesansna -ruralna područja su rjeđe izgrađena-vrtovi, samostani, groblja i bolnice -najveći kompleks zauzima Arsenal u kojem u 15st zaposleno 16 000 radnika, u brodogradilištima radi više od 4 000 ljudi, te u industriji stakla u Muranu i tekstila-čipke u Buranu -16st. ekonomski i politički suton, u to vrijeme renesansa i barok obogaćuju grad Trg sv.Marka, palače -1797g. pad Republike

117

9. SREDNJEVIJEKOVNI GRADOVI U HRVATSKOJ 9.1 POVIJEST-srednjovjekovno graditeljstvo Povijest hrvatskih gradova i hrvatskog urbanizma počinje sa srednjim vijekom. Srednji vijek je kulturno-povijesno razdoblje u kojemu nastaju prvi gradovi sa hrvatskim stanovništvom. Hrvatski srednjovjekovni gradovi nisu dostigli bogatstvo i sjaj francuskih, nizozemskih i njemačkih gradova, ali su usporedivi i dosta slični s talijanskim i srednjoeuropskim gradovima. Hrvatski srednjovjekovni gradovi su dosta neistraženi i neravnomjerno istraženi pogotovo dalmatinski gradovi.

Cijeli Panonski prostor Hrvatske već je u 4 i 5st. bio opustošen u provalama i seobama naroda; Mursa, Andautonia, Siscia, Cibale bili su opustošeni-mrtvi gradovi. Slaveni-Hrvati prodiru polov 6 i poč7 st. i nastanjuju prostor Istre, Dalmacije i Panonoije. Oni se stabiliziraju na tom području od kraja 6 do početka 10st, prihvaćaju feudalne odnose i svoje knezove i na kraju kraljeve (925g. kralj Tomislav) -u periodu do 9 st podižu utvrđena gradišta i nova naselja:Slavonski brod, Ludbreg, Šibenik, Okučani, Bribir, Sv.Ana -i periodu od 9 i 10st, pa do 12st. podižu nove urbane jezgre na novim lokacijama ili na ostacima starih naselja: Nin, Knin, Bribir, Omiš, Imotski, Klis, Slavonski brod, Zagreb, Sisak, Vinkovci, Osijek -u 13 i 14st. naselja dobivaju status slobodnih kraljevskih gradova i razvijaju se do 16st-Turci -Jadranski prostor je preživio seobe i provale i više-manje uspio sačuvati kontinuitet urbanog života, međutim dio gradova je nepovratno razoren-Salona, Narona -gradovima dominira zbijena, gusta i nepravilna izgradnja koja najčešće slijedi trase rimskih ulica-Zadar, Pula, Poreč -nova komunalna središta nastaju često neovisno o lokaciji antičkih foruma-Poreč, Zadar ................................................................................................................................................................... Starohrvatski gradovi 9-12st. (do 1102g.) a) utvrđena gradišta: Mrsunjski Lug (Slavonski Brod) Sv. Petar (Ludbreg) Gradina-Bjelovar Bedem Gradište, Čerinci (Okučani) Tvrđa sv.Ane u Šibeniku Bribir (Skradin) Stari Gočan (Istra) b) nove urbane jezgre: Nin, Knin, Biograd, Bribir, Šibenik, Klis, Omiš, Imotski Zagreb, Sisak, Vinkovci, Osijek c) kroatizacija antičkih gradova: Poreč, Pula, Osor, Krk, Rab, Senj, Zadar, Trogir funkcije ranosrednjovjekovnih gradova: a)obrambena b) administrativno-crkvena c) trgovačka ...............................................................................................................................................................

118

Gradovi kasnog srednjeg vijeka u hrvatskoj 1102-1526g.-razdoblje Ugarsko-hrvatske države -kolonizacija-naseljavanje Slavonije (Sjeverne Hrvatske)=početak urbanizacije -poticaj: ratna opasnost – 13st-Tatari, 15/16st-Turci -slobodni kraljevski gradovi -vojna krajna (od16st.)-završetak srednjeg vijeka

• Mnogi srednjovjekovni gradovi-burgovi su porušeni (napušteni) • Neki burgovi su pregrađeni u utvrde renesansnih obilježja • Osnivanje novih renesansnih gradova

(u vojnoj krajni stanovništvo gradova koji su porušeni moralo je pobjeći dublje u unutrašnjost) ................................................................................................................................................................... Srednjovjekovni gradovi na Jadranu -brže se razvijaju jer su pod utjecajem Italije -sačuvan populacijski, ustavno-pravni, urbanistički i komunalni kontinuitet iz antike -autohtone urbanističke vrijednosti mediteranski grad izvornih obilježja: Dubrovnik, Split, Korčula -velika gustoća gradova -česti sukobi gradova zbog zemljišnih posjeda na njihovim granicama Split Dubrovnik Korčula

Srednjovjekovni gradovi u kontinentalnoj Hrvatskoj -antički gradovi nestali ili su se pretvorili u sela na mjestu ruševina (ratovi, loš građevni materijal) -izgubljen svaki trag antičkog graditeljskog nasljeđa -novi gradograditeljski ustroj, nova urbana struktura -mala gustoća gradova -procvat gradova u 14 i prvoj polovici 15st. -kriza gradova krajem 15 i u 16st zbog turskih osvajanja

....................................................................................................................................................................................................... Hrvatski srednjovjekovni gradovi prema načinu nastanka-prema razvojnom putu 1.Gradovi-kontinuitet iz antike:

• Kulturno-etnički i smještajni kontinuitet:Poreč, Pula, Rab, Zadar, Trogir • Kulturno-etnički kontinuitet: Split/Salona,Dubrovnik/Epidaurus • Kontinuitet imena: Sisak/Siscia, Senj/Senia, Knin/Ninia, Makarska/Muccurum • Kontinuitet mjesta:Nin, Skradin, Osijek (Hvar-na slojevima Pharosa-Stari Grad)

119

2.Gradovi-podgrađa utvrda -Varaždin, Krapina, Križevci, Virovitica, Vukovar, Ilok

-Knin, Klis-suburbiji 3. Gradovi-samostalna naselja -pretežno Jadran=Civitas na Jadranu, -u načelu gradovi s titulom slobodnih kraljevskih gradova-Slavonija 4. Gradovi oko nekih žarišta

• Ilirska gradina ili staroslavensko gradište • Crkveno središte (biskupija, župna crkva, samostan):Đakovo, Lepoglava, Topusko • Mjesto trgovanja i sajmova: Varaždinske Toplice

............................................................................................................................................................................................................ Hrvatski srednjovjekovni gradovi prema tlocrtnoj slici-urbanoj planimetriji a) gradovi ortogonalnog rastera: Gradec (Zagreb), Pag, Ston (Veliki) Zagreb-Gradec Pag Veliki Ston

b) gradovi kružnog (koncentričnog) tlocrta: Bale, Brseč, Labin, Motovun, Višnjan, Sv. Lovreč Grožnjan (kontinuitet naselja od historijskih vremena na zaštićenim lokacijama) Labin Bale Motovun Grožnjan

c) gradovi radijalnog tlocrta: Beram

120

d) gradovi geometriziranog tlocrta: Dubrovnik, Korčula, Cavtat, Hvar Dubrovnik Korčula Hvar

e) gradovi linearnog tlocrta (duž ceste-jedan glavni ulični tok): Kaptol-Zagreb, Krapina, Križevci, Virovitica, Daruvar, Našice, Đakovo, Vinkovci, Vukovar, Osijek Kaptol Zagreb

Krapina Vukovar

f) gradovi organskog-nepravilnog tlocrta : Knin, Šibenik, Omiš, makarska, Buje, Rovinj Šibenik Buje Rovinj

............................................................................................................................................................ Hrvatski srednjovjekovni gradovi prema društveno-pravnom statusu a

) gradovi komune (civitas)-kontinuitet od antike

b)slobodni kraljevski gradovi:-autonomija po kraljevskom vlašću, samostalno sudstvo Varaždin, Vukovar, Virovitica, Gradec-Zagreb, Samobor, Križevci c)slobodna kraljevska trgovišta=libera villa (samouprava pod kraljevskom vlašću) Petrinja, zelina, Krapina, Koprivnica

d)crkveni gradovi: nemaju samostalno sudstvo, biskupska vlast (daleko manje slobode i privilegija) • Biskupski gradovi: Kaptol (Zagreb), Kaptol (Požega), Gradec (Vrbovec), Čazma • Gradovi samostani: benediktinske opatije-Sv. Helena i Bijela (Daruvar), Rudina (Požega) Cistercitske opatije-Kutjevo, Topusko • Crkve-tvrđave:Vrbovska i jelsa na Hvaru, Šipan

121

Kaptol (Zagreb) -najveći srednjovjekovni crkveni grad u Hrvatskoj, također svrstava se među veće crkvene srednjovjekovne gradove -1093/1094g. utemeljenje Zagrebačke biskupije=počeci urbanog razvoja -4 fizički i socijalno različita dijela grada=4 urbanističke cjeline

• Katedrala s biskupskom utvrdom (rozo) • Ves-kanoničke kurije i vrtovi (zeleno) • Dolac-nepravilna i gusta izgradnja, cistercitski samostan, Župna crkva Sv. Marije (crveno) • Opatovina-planirano naselje obrtnika (žuto)

-nakon provale turaka Gradec dobiva zidine tj ograđen je zidom -gradska vrata: južna-Bakačeva, sjeverna, Pisani most

e)feudalni (plemički) utvrđeni gradovi -površinom maleni i stiješnjeni gradovi -različitost izgleda i tlocrtnoga ustroja -graditeljski elementi: gradski zid, jarak (grabište, opkop), glavna (branič) kula, ulazna kula, drveni pokretni most, zgrade za stanovanje (palas, palača, hiža), kapela -mali broj sačuvanih gradova (nekada ih je bilo oko 700),velika većina gradova je nestala, sačuvani su samo oni koji su revitalizirani u gradove-dvorce u nizini (Medvedgrad / Šestine, Cesargrad / Novi dvori klanječki) -mnogi su porušeni u seljačkim bunama, vlastelinskim sukobima i turskim ratovima Veći povijesno značajni feudalni utvrđeni gradovi: Medvedgrad, Samobor, Cetingrad, Slunj, Ogulin,Grobnik, Trsat, Bribir (procvat u 13 i 14st) Obilježja: -stiješnjenost (mali po dimenzijama) -unikatnost -urbanističko-arhitektonski elementi:gradski trg, jarak, glavna (branič) kula, ulazna kula, drveni pokretni most,zgrade za stanovanje, kapela Medvedgrad -Građen 1245.-1250. nakon provale Tatara u Hrvatsku: -kralj Bela IV. dao je zemljište, papa je financijski pomagao, zagrebački biskup je vodio gradnju. -od 13. st. izmjenjuju se vlasnici - posljednji vlasnici grofovi Kulmer. -uništen u potresu 1590.godine A – stambeni dio grada 1 – Sjeverna kula B – Južna kula 2 – Stambene zgrade – Palas C – Dvorište 3 – Stambene i gospodarske zgrade D – Prilazno dvorište 4 – Gospodarska zgrada E – Podgrađe 5 - Kapela 6 - Cisterna

122

Feudalni srednjovjekovni gradovi-dvorci: Trakoščan, Veliki Tabor, Varaždin, Ozalj, Trsat Veliki Tabor Trakošćan Varaždin

Ozalj Trsat

123

Površina srednjovjekovnih gradova u Hrvatskoj Köln 560 ha, Prag 530 ha, Venezia 430 ha, Nürnberg i London 160 ha Zadar 24,64 ha; Zagreb (Gradec) 22,95 ha; Pula 22,15 ha Varaždin 17,83 ha; Nin 16,67 ha; Dubrovnik 14,48 ha; Šibenik 10,80 ha; Krk 9,30 ha; Koprivnica 7,58 ha; Rijeka 7,49 ha; Senj 6,81 ha; Rab 6,14 ha; Veliki Ston 5,94 ha; Split 5,80 ha; Ilok 5,65 ha; Poreč 5,63 ha; Trogir 5,62 ha; Rovinj 5,48 ha; Pag 5,35 ha; Hvar 3,42 ha; Korčula 2,59 ha; Motovun 2,13 ha; Bakar 1,74 ha; Bale 0.81ha; Hum 0,41ha ................................................................................................................................................................... Gradski blokovi Gradec (Zagreb)-pravokutni i izduženi dvoredi, po rubu jednoredi Opatovina-jednoredni blok Veliki ston-dva tipa bloka:pravokutni blokovi koji se približavaju kvadratu i Uski dugački pravokutnici-izduženi-jednored ili dvored

Korčula-izduženi blokovi-dvored, nepravilni završeci Dubrovnik-neplanirani, spontani blokovi-različiti tipovi blokova -planirani izduženi blokovi-najčešće dvored -sustav dvostrukog češlja -jednoredni blokovi koji se približavaju kvadratu Trogir-ostatak iz antičke strukture, blokovi različitih oblika

Pag-dva tipa bloka: jedan širi=četveroredni i manji izduženi=dvoredni Buje-spontano nastali grad i blokovi, nema nikakvog pravila, različiti blokovi kao posljedica vlasničkih odnosa,tradicije, terena

124

Gradske parcele Gradec:-parcele na uglovima Veliki Ston:-kvadratične -jednoredne parcele -uglovne -izdužene -sa duljom stranom na ulicu -pravokutne -sa kraćom stranom na ulicu

Korčula:-kvadratne Pag:-najrazličitiji oblici parcela -pravokutne -najčešće s duljom stranom na ulicu

Utvrđenja/fortifikacija -gradski zid, -opkopi -kule,kaštel, citadela -revelin, barbakan=manja utvrda -porporela -sakralni objekti:samostani (Gradec), crkve-tvrđave (-privatne obrambene kule :Dubrovnik-Minčeta)

125

Srednjovjekovni trgovi Ljevkasti trg=nastao kao ljevkasto proširenje (glavne ulice): Kaptol (Zagreb), Požega Kaptol (Zagreb) Požega

Trg-ulica: Korčula-proširenje ulice na mjestu katedrale Dubrovnik-Stradun-placa Korčula

Dubrovnik

Trg-spoj dva dijela grada: Hvar

126

Introvertirani trg: Gradec-Trg Sv. Marka -crkva se nalazi u sredini trga -neuobičajeno-centralni ulaz na trg=to je obilježje renesansnih trgova -vidljivi elementi osne kompozicije -među većim trgovima srednjovjekovne Europe Trogir-Trg Sv. Lovre -tipičan primjer talijanskog srednjeg vijeka -definiran s 2 glavna objekta: Katedrala i glavna lođa

Srednjovjekovni grad-javna pozornica -viteške igre; mjere za žito i stupovi srama; bunari (Moreška na Korčuli, Dubrovnik-Onofrijeva fontana) Komunalna oprema Dubrovnik 14. st. početak popločavanja ulica 1407. g. odluka o popločenju svih gradskih ulica 1415. g. utemeljena služba gradske čistoće 1436. g. izgrađeni vodovod i kanalizacija Veliki Ston 1581. g. izgrađen vodovod Zagreb prvi pločnik stavljen tek za vrijeme Marije Terezije-18 st. Urbanističko zakonodavstvo Detaljne graditeljske odredbe u gradskim statutima: Dubrovnik 1272. i 1296. g. Korčula 1216. i 1265. g. Hvar 1331.g. Dubrovnik _ građevna dozvola: kazne za pomicanje građevne linije _ Prijeko: širina ulica 10 palma (2,56 m); zabranjene vanjske stube _ 1332. g. - odluka o uklanjanju svih vanjskih stuba _ 1516. g. - odluka o uklanjanju balkona u tri ulice (Prijeko je naselje na sjevernom dijelu Dubrovnika-unutar zidina) Veliki Ston _ širina glavnih ulica: 6 m _ širina sporednih ulica: 2-3 m .............................................................................................................................................................

127

Hrvatski srednjovjekovni gradovi nastali prema urbanističkom planu Dubrovnik Korčula Ston (veliki i Mali) Pag Dubrovnik -razvoj kroz niz stoljeća -povijesni razvoj započinje u 6st. kada nastaje biskupija tj biskupsko središte-postojala je crkva i biskupija=Kaštilo (kaštel)=najstariji dio grada (prva verzija nastanaka Dubrovnika) -1 i 2 proširenje desilo se dolaskom izbjeglica iz Epidaurusa koje naseljavaju otočić Lava; prvo je naseljen zapadni dio otočića a kasnije se naselje širi na središnji dio i opasuje se zidinama krajem 7st.(druga verzija astanaka Dubrovnika) n

-3 proširenje u 9 i 10st. izgradnja Pustijerne (istočna strana)=proširenje prema poluotoku; taj dio se također ograđuje zidom -jedini prilaz na otočić bio je sa strane Pila-preko drvenog

ostam koji je branila kula podignuta 972g. -4 proširenje; 10-12st. faza proširenja uz obalu-„krađa mora“ nasipavanjem=zasipavanje morskog rukavca ukoji je odvajao otočić L

11st ava (Laus) od kopna (mjesto

današnjeg Straduna) -1272g. uređuje se središnji dio i tu dolazi do prvoregulacijskog pl

g ana koji je odredio strukturu tog

središnjeg dijela -početak izgradnje Lovrijenca -5 proširenje; 12-13st. obzidavanje zidom današnjeg

i dioperimetra Dubrovnika -1296 g. veliki potres; nakon požara gradi se nov i

urbanističkoj regulaciji grada donosi se statut o = regulacijski plan -sjeverno od Straduna nastaju blokovi u obliku dvostrukog češlja -formira se os grada=Placa (danas Stradun) -14st. završna faza-posljednja etapa razvoja grada u njegovim zidinama

-15 i 16 st. Republica Ragusina; zlatno doba napretka, -završeno urbanističko oblikovanje Dubrovnika

128

-15st. –kanalizacija, vodovod, popločenja, gradi se Knežev Dvor, gradski zvonik, Revelin, Lukobran kaše, tvrđave i kule sv.Katarina, Sv. Ivan, Lovrijenac, uređenje Minčete -16st. –gradnja Sponza, žitnica Kupe, Bokar -južni dio=nepravilni spontani dio -17st. 1667g. potres i požar (ekonomska depresija), uništeno je puno gradskih spomenika, romaničkih i gotičkih građevina; -ostala je sačuvana srednjovjekovna struktura-obnovom grada očuvana je srednjovjekovna urbana matrica-ulična mreža, parcelacija, gusta blokovska struktura= sve je građeno na već postojećim temeljima Korčula -srednjovjekovni grad-najstariji podatci o gradu datiraju iz 10st. -grad nastao na poluotoku, okružen zidinama; ne zna se da li ima antičku prošlost ali se pretpostavlja -gradski statut iz 1216g. i 1265g. -pod vlašću Bizanta, Hrvatskih i Ugraskih kraljeva, pa Venecije (1420-1797g) 15-18st. -topografija terena nameće koncentrični kružni plan po slojnicama terena-međutim plan se suprotstavlja tim datostima=Korčula je poznati planirani grad nastao po shemi „riblje kosti“ -sredinom poluotoka prolazi glavna ulica iz koje se spuštaju ulice okomito prema obali -pravilna parcelacija, izduženi pravokutni blokovi=dvostruki nizovi -kupolasti poluotok, trg nastaje kao proširenje ulice s katedralom na najvišoj točki -u 14st. grad je još uvijek zatvoren grad -16st. Podgrađe=mjesto ribara i težaka; mali gradić nastao izvan gradskih zidina

129

Ston (Veliki i Mali) -jedini grad za koji postoje sačuvani izvorni dokumenti o osnivanju-planiranju grada-nacrti iz 14st. -primjer dvojnog grada; jedinstven primjer srednjovjekovne planirane izgradnje dvije aglomeracije=gradovi blizanci-dva grada u dvije uvale međusobno spojena zidom dužine 5.5km -oba grada su okružena zidinama, međusobno su odvojeni brdom; -vidljiva lijepo sačuvana urbanistička struktura -nikada nije ispunjena cijela površina opasana zidinama -grad je osnovala Dubrovačka Republika na mjestu solane oko 1350g radi kontrole ulaska sa kopna na Pelješki poluotok (Pelješac je tada bio vlasništvo Dubrovnika) Mali Ston Veliki Ston sa solanom

Mali Ston -uski dugački blokovi -dvoredni i jednoredni nizovi kuća u smjeru ji-sz; skromnija geometrizacija -na južnom kraju tvrđava Koruna; nema značajnijih objekata Veliki Ston sa solanom -na poluotoku je nastala solana koja je vrlo važna za razvoj Dubrovnika -više manje pravilan peterokut koji također na južnoj strani ima Veliko Kaštio (Kaštel) -pravilan geometrijski plan-dubrovački blokovi dvonizi sa središnjom klončinom -u sklopu grada nalazila se biskupska palača, katedrala i samostan -površina grada bila je puno veća nego šta je bila zauzetost grada-nije sve bilo izgrađeno

130

Pag -nastao na poticaj stanovnika samog Paga -1441g. Pažani su zatražili od dužda i zadarskog nadbiskupa pravo da osnuju novi grad i napuste stari loše branjeni grad -18.3.1443g. osnovan je grad Pag prema urbanističkom planu (plan se pripisuje Jurju Dalmatincu)=planirani grad -nepravilni poligonalni oblik -planimetrija grada ima srednjovjekovna ali i renesansna obilježja-glavni gradski trg (nepravilni poligon) nastaje u sjecištu dvaju okomitih ulica; oko trga nalaze se glavni objekti:viječnica, katedrala, kneževa palača, župni dvor; najava renesansne koncepcije=ulaz je osno na trg/simetrična-osna kompozicija trga -pravilan plan grada sa međusobno okomitim ulicama koje oblikuju nepravilne insule -nepravilan duktus zidina koji je uvjetovan konfiguracijom terena -površina 5.5ha, oko 700-1000 stanovnika zaposlenih u solanama -kroz povijest sačuvan je veći dio zidina i kula te izvorna planimetrija=izuzetan spomenik kulture Veći srednjovjekovni gradovi u Hrvatskoj Zagreb -Metropolis Croatiae (saborski spis iz 1557g.) -primjer dvojnog-bicentričnog grada; slobodan kraljevski grad-grad građana=Gradec 1242g. i crkveni grad-biskupija=Kaptol 1094g. -razvija se kao dvojni grad Gradec i Kaptol -Gradec-planiran grad, geometriziran tlocrt -Kaptol-spontani razvoj duž glavne ulice -počeci ujedinjenja (povezivanja) dva grada=1631. prvi sajam Harmica -Maksimilijan Vrhovec gradi ubožnicu (mjesto današnjeg nebodera) za oba grada -do sredine 19st. ova dva grada žive odvojeno -1850. ujedinjenje u jedinstveni grad Zagreb; dekret o ujedinjenju donio Franjo Josip

131

Gradec -planiran grad osnovan na brdu Grič Zlatnom Bulom Bele IV 1242g., kao slobodan kraljevski grad -3 samostana na uglovima grada: Opatice jz ugao, Dominikanci jz i klarise sjeverno uz Popov toranj -crkve, skromne građanske kuće trgovaca i obrtnika, od 18st. plemićke palače i javne zgrade -u centru se nalazi pravilan četverokutni trg Sv. Marka, ulaz na trg centralno Biskupski Kaptol -najveći srednjovjekovni crkveni grad u Hrvatskoj -1093/1094g. utemeljenje Zagrebačke biskupije (počeci urbanoga razvoja) -4 fizički i socijalno različita dijela grada:

• Katedrala s biskupskom utvrdom • Ves-kanoničke kurije i vrtovi, • Dolac-nepravilna i gusta izgradnja, cistercitski samostan, župna crkva Sv. Marije • Opatovina-planirano naselje obrtnika, 15st.

-gradska vrata:Bakačeva (južna), sjeverna, Pisani most -Vlaška Ves=južno podgrađe, osnovali su je talijanski trgovci -Tkalčićeva=zapadno podgrađe -Nova Ves=sjeverno podgrađe

132

Osijek (Eszek) -ranosrednjovjekovno naselje nastalo istočno od ruševina antičke Murse (6-9st) -djelomično na mjestu Murse nastaje Donji Grad -na mjestu utvrde uz Dravu, pojavljuje se kasnosrednjovjekovni Kaštel Eszek oko kojeg nastaje naselje –podgrađe=tako je nastala Osječka Tvrđa -1526-1687. g. turski grad, širi se u Tursku Palanku sa čuvenim turskim drvenim mostom Osijek-Darda, dužine 8km (u čast Sulejmana Veličanstvenog)=jedan od najvećih tadašnjih graditeljskih pothvata u Europi (most je spalio Nikola Zrinski)

Varaždin- prvi slobodni kraljevski grad u Hrvatskoj 1209g. -smješten u ravnici blizu desne obale Drave -nukleus grada=Tvrđava/Utvrda u sz dijelu staroga grada, uz križanje srednjovjekovnih puteva (grad nastaje oko utvrde); najstariji dio Tvrđave je Kula s kasnoromaničkim i gotičkim detaljima 13-14st. -u 12st. se razvija građanski dio grada=podgrađe tvrđave; linearni razvoj a zatim se širi=taj dio grada dobiva status slobodnog kraljevskog grada -u srednjem vijeku to je dvojni grad=feudalni grad-tvrđava+podgrađe -feudalni grad bio je opkoljen vodom; podgrađe je bilo formirano oko jedne ulice=linearni razvoj -od 15st. naziru se obrisi gradske ulične mreže u obliku spontano nastalog rastera -jači urbani razvoj vidljiv je od 16st. kada postaje sjedište Generalata Slavonske vojne krajine -Varaždin je u vremenu baroka poprimio današnji izgled

133

Požega -nastaje duž jedne glavne ceste i ispod brežuljaka gdje je bilo sjedište ugarskih kraljeva -kraljevska utvrda=feudalni grad na jednom brežuljku -građanski grad u podnožju

Vukovar –Vukovo -u srednjem vijeku Vukovo, -na brežuljku iznad Dunava, na utoku rijeke Vuke u Dunav -utvrda oko koje nastaje feudalni grad te oko njega nastaje podgrađe-građanski grad -u 18st. nastaje novi Vukovar (na sjeveru) Križevci -Linearni grad, ali i dvojni grad do sredine 18st-Marija Terezija -Križevci=Donji i Gornji Grad -Donji grad u kasnom srednjem vijeku dobiva zidine -s vremenom se grad širio pa dobiva na „debljini“ .....................................................................................................

134

Trogir -grčki Tragurion iz 3st.prk, od 1st. rimski municipij Tragurium -u ranom srednjem vijeku pod vlašću je Bizanta, zatim hrvatskih kraljeva te Venecije, hrvatsko-ugarskih vladara, te 1420g Venecije -1107g Trogirska diploma-Kralj Koloman potvrdio je poseban autonomni položaj Trogira unutar Hrvatsko-Ugarske države -planimetrija:-u najužem središtu vidljivi su tragovi grčke ortogonalne osnove -u srednjem vijeku nastaje rubna izgradnja i utvrđenje zidinama po konturama otoka -u kasnom srednjem vijeku nastaje novi dio sa izrazito pravokutnom osnovom -grad u renesansi i baroku dobiva zvjezdaste bedeme, kaštel Kamerlengo,nekoliko crkvi, nova gradska vrata

Split -jedinstven primjer srastanja srednjovjekovne urbane strukture u okvire rimske građevine -krajem rimskog Carstva Dioklecijanova palača je van funkcije, u 6 i 7st. nakon razaranja Salone-stanovništvo bježi i naselja palaču_prijenos pravnog kontinuiteta Salonitanske kolonije=carev mauzolej postaje katedrala a peristil glavni gradski trg; nestajanje monumentalnih objekata i širokih gradskih ulica=nastaje gusta aglomeracija uskih ulica -na zapadu izvan palače razvija se predgrađe koje je u 13st. opasano zidinama i priključeno palači; karakterizira ga nepravilna ulična mreža i blokovi -razdvajanje svjetovnog središta=Trg sv. Lovre (vijećnica, kneževa palača) u novom dijelu i crkvenog središta=peristil -počinju se razvija i 2 prigradska pučka naselja: Veli Varoš-zapad i Lučac-istok -Tri dijela srednjovjekovnog grada: 1. urastanje grada u Dioklecijanovu palaču (djelomice zadržana rimska planimetrija) 2. širenje grada prema zapadu-nepravilna planimetrija 3. 2 prigradska seoska naselja Veli Varoš (A) i Lučac (B)

135

Šibenik -srednjovjekovni grad bez antičke tradicije (nema antičku povijest) -grad je nastao kao podgrađe ispod starohrvatske utvrde Sv. Ane -prvi puta se spominje 1066g. (11st.)-boravaka kralja Petra Krešimira -mrežasta urbana struktura -grad su branile kasnosrednjovjekovno-renesansne utvrde-3 s kopna i jedna s mora Hvar -nema arheoloških nalaza grčkog i rimskog naselja Dimos -razvija se kao dvojni grad tj grad je nastao iz dvije odvojene aglomeracije:-pučki grad na brežuljku=organska struktura -ispod brežuljka (lijevo od prve aglomeracija) grad bogatijih građana-vlastele=pravilna struktura -na spoju te dvije aglomeracije nastao je trg s katedralom

Gradski trg: -katedrala 14-16st. -arsenal -kazalište 17sr -gradska palača -knežev dvor -toranj sa satom -mandrač 16st

Rovinj -nova gradska jezgra -grad nastaje na otoku; kasnije se otok povezuje s kopnom i nastaje poluotok -gusta nepravilna urbana struktura -preklopljeno je ilirsko, antičko i srednjovjekovno tkivo grada -na najvišem dijelu nakazi se crkva sv. Eufemije, a do nje kaštel -gradskim zidom opasano je i naselje i kaštel, postoje 6 gradskih vrata i par kula -kuće su bule naslonjene na zidine tj. zidine su bile sastavni dio kuća

136

Gradovi s kontinuitetom antičke osnove (ovo nije u pp skripti - pitanje s usmenog) Zadar -antički grad; vidljive su male promjene -sačuvan je potpuni kulturni, etnički i crkveni kontinuitet -grad je bio razoren ali je uspio sačuvati uličnu mrežu -na prostoru foruma niču najznačajniji predromanički i romanički crkveni objekti: crkva sv. Stošije, Sv. Donata i krstionica -decumanus je ostao glavna gradska ulica -na južnom uglu nalazi se kaštel stari (tlocrt antičkog-rimskog Zadra) Rab (Arva) -slijedi trase rimske gradogradnje -od kasne antike Rab je biskupsko središte -od 12-15st Rab je slobodna gradska komuna na važnom prometnom putu Venecija-Bizant -glavni sakralni objekti nalaze se linearno duž gradskog zida -južni dio puno nepravilniji od sjevernog ( u južnom dijelu nalaze se novi sakralni objekti) (tlocrt antičkog-rimskog Raba) Poreč -još uvijek vidljiv raster urbs quadrante -sličan Zadru ali nije toliko očuvan -12st. komuna=zidina + gotičko romanički objekti -13st. pod Venecijom -više manje su sačuvane trase ulica i oblik insula -na mjestu foruma nalazi se trg s tragovima rimskog hrama; glavni trg nalazi se u južnom dijelu-lučka morska vrata -glavni ulaz nalazi se na istoku-kopnena vrata sa petrokutnom kulom i 2 okrugle kule -u 18 i 19st. srušene su zidine grada, te je izveden nasip -grad nema srednjovjekovni karakter

Pula -bez bitnih promjena u srednjem vijeku -razvija se unutar zidina jer antički grad nije bio popunio sav prostor unutar zidina -bogata kasnoantička faza -u 4st za vrijeme Bizanta uslijedile su brojne provale; propadanje grada sve do 15st. kada postaje Austrijskom lukom (?) -1630g. na lokaciji histarske gradine nastaje Tvrđava

137

10. RENESANSNI GRADOVI U ITALIJI Renesansa-uvod 1450 g. otkriće knjigotiska 1453 g. pad Konstantinopolisa 1492 g. otkriće Amerike Razdoblje renesanse-15 i 16st. -racionalna spoznaja svijeta i čovjeka u njegovom središtu -ideal humanista=uomo universale-svestran čovjek,širokog znanja i slobodnog duha, lišen dogmatskih vjerovanja, čovjek upućen u sve umjetničke vještine, ličnost čija se opća kultura prvenstveno temelji na antičkoj klasici -javlja se sve veći interes za antiku; brojne arheološke iskopine pogotovo na tlu Italije-presudan faktor za razvoj likovnih umjetnosti renesanse i formiranje novih koncepcija o novom/idealnom gradu -centralni plan=karakteristika renesansne arhitekture -ovaj plan prvenstveno je ostvaren u crkvenim građevinama-u srednjem vijeku crkve su bile jednoosne longitudinalne (rimske) bazilike, dok je u renesansi prostorni raspored u obliku latinskog križa zamijenjen grčkim križem (jednakokrakim) centralno simetričnim -početak epohe predstavlja Bruneleschijeva kupola u Firenci -kraj epohe predstavlja Michelangelova kupola u Rimu -srednjovjekovni grad bio je ograničen, spontan i samoregulirajućeg rasta, nekada slobodnog i nepravilnog radijalno koncentričnog plana; renesansa preuzima taj plan i geometrijski ga racionalizira te u zamjenu spontanog organičkog grada nudi organizirani grad -razvoj prirodnih i primijenjenih znanosti daje niz tehničkih inovacija i otkrića; najvažnije otkriće za razvoj grada bilo je otkriće baruta krajem 14st. -obilježje renesansnog grada bilo je novi sistem bedemskih utvrda oko grada-sustav zemljanih nasipa u obliku kontinuiranih zvjezdastih bedema na koje se moglo postaviti topništvo (zemlja puno bolje amortizira topovske kugle, pod čijim udarima visoke zidine i strme srednjovjekovne kule nisu mogle izdržati) -čest naziv za renesansni i barokni utvrđeni grad=“zvjezdasti grad“ -u najranijoj fazi renesansa je ograničena gotovo isključivo na geografski prostor Italije zbog više faktora, od kojih su najvažniji: -ekonomska neovisnost -društveno-politička i kulturna razvijenost -bogatstvo antičke baštine -renesansa se u Italiji razvija u gradovima, u bogatim i utjecajnim obiteljima-mecenama koje su podržavale i stimulirale umjetnike -to je kultura visokog školovanja, a ne pučka kultura, pa se širi po gradovima -uobličuje se teorija idealnog grada; vladari su bili ili naručitelji planova ili su ih oni radili ................................................................................................................................................................. Renesansni grad u Italiji Idealni renesansni grad -stalna tema traktata i teorijskih rasprava -rijetka ostvarenja Urbanistički/gradograditeljski zahvati

• Vojno inženjerstvo :-proširivanje i osuvremenjivanje postojećih gradskih fortifikacija -izgradnja novih fortifikacija • Oblikovanje gradskih prostora:-ulice i trgovi -fontane i spomenici -priprema za urbanizam baroka

138

Renesansni urbanisti -arhitekti i slikari -inženjeri (vojno graditeljstvo) -Pape, iniciraju velike urbanističke zahvate (Papa Siksto V.-Rim)

Firenza=koljevka i nosioc renesanse -uz Firencu dominiraju Milano,Venecija, Napulj, Rim, koji drže pod kontrolom male kneževine u Urbinu, Bologni, Ferrari, Mantovi i Perugi Slikarske vizije renesansnog grada -prve urbanističko-arhitektonske perspektive -Urbino oko 1470g, čuvaju se u Urbinu, Berlinu i Baltimoru -autori: Lucijan Vranjanin (luciano Laurana) Francesco di Giorgio Martini .................................................................................................................................................................. Opća obilježja talijanskog renesansnog urbanizma -jedinstvena generalna koncepcija: -aksijalnost i geometrija (antičko nasljeđe) -simetrija i perspektiva=prepoznatljivi urbanistički elem.grada -urbanizam-točka spajanja umjetnosti i znanosti -urbanizam postaje znanost=novost i doprinos renesanse -urbanizam-posljedica obrane grada i pronalaska vatrenog oružja traje cijelo 15 i 16st. -slikarske vizije renesansnog grada=prve urbanističko-arhitektonske perspektive, sačuvane su 3 slike perspektiva iz tog vremena –Urbino, Berlin, Baltimore (Francesco di Giorgio Martini) -slikarske vizije-ideja grada kao kompozicije; na taj način nastaju i perivoji-slikar naslika, graditelji grade -u traženju idealnog grada slikari „uređuju“ grad iznutra, dok vojni inženjeri osmišljavaju okvir grada-fortifikaciju s obzirom na razvijenu tehnologiju -gradski scenografski prostor-posljedica nove arhitekture (Piazza Famese, Rim) -bastioni i revelini zvjezdastog tipa -traktati=rasprave o urbanizmu grada -u Rimskom carstvu također je bilo važno scenografsko oblikovanje grada -bitnost urbanizma renesanse je fortifikacijski sustav čiji je rezultat zvjezdoliki oblik grada -objekti društvenog značenja:škole, bolnice, tržnice, vojarne, banke, kazališta,privatne kolekcije-muzeji -socijalno i funkcionalno zoniranje grada -stambene četvrti=višeobiteljske kuće do 6 katova -ulice-novi estetski zahtjevi:ravne ulice, trijemovi, veće širine ulica -voda u gradu-akvedukti i fontane Grad=scanski prostor; Kazališna scena=grad -zanimljiv primjer Palladijev Teatro Olimpico u Vicenzi koji je očuvan do danas, scena je zamišljena poput grada, fasada sa ulicama koje „izlaze“ na pozornicu; fiksna scenografija

139

sansna perivojna arhitekturaRene

-perivoji vila i palača -renesansa je donijela ideju o „idealnom gradu“, te se i u parkovnoj arhitekturi javljaju razmišljanja o „idealnom vrtu“ -vidljiva česta pojava kruga; svaki krug ima nekakvo događanje, značenje, boju, sadržaj -idealan renesansni perivoj 15st.-Francesco Colonna, Vencija 1499g. Hypnerotomachia Poliphili -najstariji botanički vrt koji je nastao u renesansi nalazi se u Padovi, 1545g. (kružni vrt sa ortogonalnom razdiobom) Renesansni grad=Citta Ideale-Zvjezdasti grad -racionalizacija srednjovjekovnog grada -razvoj koncepcije idealnog garda u kojemu vlada stroga geometrijska shematizacija=nastaje zvjezdasti grad sa 6,8,10,12 krakova -ulični potezi vode radijalno prema zgradi u centru=ideja centralnog objekta u središtu (centralni trg+ sekundarni koji su postavljeni simetrično u odnosu na glavni trg) -oblik zvijezde=linija bedema Talijanski renesansni teoretičari i idealan grad Leon Battista Alberti Antonio Averulino ‚Filarete’ Francesco di Giorgio Martini Leonardo da Vinci Andrea Palladio Vincenzo Scamozzi Francesco de Marchi Pietro Cataneo (Cattaneo) Giorgio Vasari ml. Daniele Barbaro Baldassare Peruzzi Gerolamo Maggi Pietro Sardi Bonaiuto Lorini Leon Battista Alberti 1404-1472g. ; prvi renesansni teoretičar arhitekture -„De Architectura sen de Re Aedificatoria libri X“ =Deset knjiga o arhitekturi -prilagodba/adaptacija starih klasičnih i srednjovjekovnih teorija o gradu

e-vijugave-krivudave ulic (srednjovjekovni grad)=obrana, slikovitost, izbjegavanje vjetra -glavne ulice ravne i široke, jednaka visina kuća s obje strane ulica, upute o proporcijama trgova; planira veće površine unutar gradskog zida (poljodjelstvo i rezerva za širenje grada) -Comoditas et venustas=udobnost i ljepota

140

Antonio Averulino „Filarete“ 1400-1469g. -firentinski arhitekt -„Trattoto d Architettura“ 1451-1464g (tiskano u Beču 1896g.) -oko 1450 g. razradio je idealni zvjezdasti grad; poticaj mu je dao Alberti dok mu je mecena bio Francesco Zforza kojemu posvećuje svoj traktat o idealnom gradu= Sforzinda Sforzinda-prvi idealni renesansni grad -shema grada je osmerokraka zvijezda (2 zarotirana kvadrata) -zrakasti-radijalan sustava ulica i kanala; sve ulice protežu se radijalno od gradskih vrata prema centru grada=16 glavnih ulica (?) -trgovi se nalaze na sjecištu zrakastih ulica i kružne ulice koja ide sredinom-(na sjecištima sa ulicama su trgovi a na sjecištima s kanalima nalaze se crkve) -u sredini se nalazi pravokutni trg 1:2 sa javnim objektima i s kulom u središtu=vidikovac -plan ovog grada bio je vrlo detaljno isprojektiran -suprotstavljanje koncentrično-radijalnog plana grada s ortogonalnim rasterom gradske jezgre Francesco di Gorgio Martini 1432-1502g. -slikar, kipar i arhitekt iz Siene, autor katedrale u Sieni -traktat „Tratatto di Architectura civile e militare“ 1811g. -Forma urbis=forma grada-uvjetovana je zidom u svrhu obrane grada -uobličio je dotadašnje principe ( Albertia i Filaretea) koji su postali principi novog renesansnog urbanizma -izgradio je 70-ak fortifikacija -sheme gradova:-radicentrične i ortogonalne -s topografskim prilagodbama (grad u nizini, na brežuljku, na obali rijeke) -centralni trg (koji generira tlocrt) a)poligonalni grad s istaknutim bastionima i kulama -kroz središte grada prolazi kanal koji je glavna os simetrije plana grada -to su zapravo dva identična dijela grada-svaki sa svojim trgom -ortogonalni raster ulične mreže b)grad na brežuljku-loptasta kupola

-ulice se ravno ili spiralno penju do gradskog središta na vrhu brežuljka=shema puža-prilagodba grada brežuljku=prilagođavanje topografiji terena -radicentrične formacije

vskog polja

c)tip grada u obliku šaho -prošaranog velikim trgovima koji su utisnuti u poligonalni oblik

ona iz 1666 g.

-utjecaj na Evelynov plan Lond

141

Leonardo Da Vinci 1452-1519 g. -nije ostavio traktat o urbanizmu ali se bavio problemima grada -futuristička prometna rješenja koja se bila neshvaćena u njegovo doba=ideja dvostrukog (trostrukog) prometa: -donji promet-pod zemljom za niže slojeve društva -gornji promet-za gornji sloj društva -studija za Firencu promatranu kao idealan grad (rijeka Arno bila bi

toie kanalomsvedena na kanal urbanih obilježja) -plan za povezivanje Firenze i Pis Andrea Palladio 1508-1580g. -„ I quattro libri di Architettura“, Venezia 1570g. -prekidanje perspektive slike ulice slavolukom -smještaj trgova izvan tijekova prometa -na trgove se dolazi bočni tj ulice tangiraju trgove -diferencijacija puteva/ulica s obzirom na važnost; reprezentativne ulice povezati nasuprotnim vratima -ravnoteža/sklad između visine kuće i širine ulice; visina zgrade=1/6-1/3 duljine trga -novost-podignut pločnik Vincenzo Scamozzi 1522-1616g. -„Dell ideo Architettura Universale“, Venecija 1615g. -jedan od autora Palmanove=zvjezdasti grad -idealan grad:

• 12-tero kutna zvijezda (zapravo kružni oblik grada s istaknutim trokutastim bastionima)

• Ortogonalni ulični raster • Dominiraju veliki trgovi (specijalizirani po svojoj

funkciji) • Zoniranje grada: vojne, poljodjelske i pejzažne

površine, zone za zdravstvenu izola• Grad je

ciju na prirodni terenuzdignut u odnosu

• -voda/rijeka u gradu-kanal dijeli grad na dva dijela

Francesco de Marchi

1504-1576g. -„Della Architettura Militare“ Brecia-graditelj brojnih utvrda i artiljerijski č

1599g. asnik oblematike -dobar poznavatelj fortifikacijske pr

grada (s 30 godina bio je glavni gradpojačanja utvrđenja Firence i Pistoie)-brojne varijante gradova

itelj

142

Pietro Cataneo „I Primi Quttro libri di Architettura“, Venezia 1554g. „Architettura“, Venezia 1554, 1567g. -uobičajena fortifikacijska tipologija -ortogonalna i radijalna urbanistička struktura -uvijek centralni trg u sredini -prilagodba terenu: grad u ravnici, grad na obali mora i dr Renesansne izvedbe/realizacije gradova u Italiji Palmanova=jedina ostvarena realizacija;jedini novi renesansni grad Sabbioneta, Guastalla, Mirandola=srednjovjekovni gradovi s renesansnim sustavom fortifikacije(približavanje idealnim re

nesansnim shemama

ovi sjeverne ItalijeOrzinuovi,Legnano, Peschiera,Terra del Sole,Grosseto=manji grad koji su izgrađeni u svrhu obrane (manji

renesansni urbano-fortifikacijski zahvati)

=značajnija proširenja gradova; urbanističke

Ferrara, Mantova, Genova, Napoli, Palermo

ncije u tkivo grada realizacije/interve Rim=uspon grada potaknut urbanističkom obnovom nakon duge srednjovjekovne stagnacije i depopulacije; urbanistički zanimljiv grad ..............................................................................................

....................................................................

Palmanova -jedini grad izveden po predlošku idealnog renesansnog grada -nastao je 1593g.u Julijskoj krajini (autohtona regija sjeveroistočnoj Italiji), osnovala ga je

u Venecija radi

obrane svojih sjevernih granica od turaka -promjer=800m, površina=50ha, planiran broj stanovnika=15 000

-autori: G.Savorgnan-shema grada M.Antonio Martinengo-shema grada V.Scamozzi-arhitektura tlocrt grada: ( 9-erokraka zvijezda) -pravilan 9-erokutni poligon s 9 radijalnih ulica od koji 6 izlazi na 6-erostrani trg kojeg okružuju 3 oncentrične ulice sa 6 manjih trapeznih trgovak (radiocentrična shema grada) gradska vrata-3 :Porta Udine, Porta Aquileia,Porta Cividale sredini 6-erostranog središnjeg trga (danas Piazza Grande) nalazila se okrugla kugla

obrambeni sustav: -9 snažnih bastiona sa dubokim rovovima na koje je kasnije nadograđeno 9 unutarnjih i 9 vanjskih ravelina -3 glavne faza razvoja

-u

:-osnivanje grada 1593 godine -kraj 16st. -proširenje fortifikacija u doba Venecijanske

uprave 17-18st -proširenje fortifikacija u doba napoleona 1. početak 19st. -zoniranje grada:-unutrašnji prsten oko središnjeg trga=središte vojne uprave -dva središnja prstena=civilno stanovanje -vanjski prsten=vojarne (stacionar i spremišta)

143

Mirandola Sabbioneta -fortifikacija iz 18st.

blik nepravilne zvijezde-o

...................................................................................................................................................... .............

d stagnira do 14st

enesansna obnova Rima R

-Rim kao gra . (pape se vračaju iz progonstva u Avignonu) zapadnog svijeta-preoblikovanje Rima u vjersku prijestolnicu započinje u doba Pape Nikole V (1447-

aterana u Vatikan1455) sa njegovom idejom preseljenja Papa iz L (borgo nuovo) -urbanistički zahvati započinju krajem 15st. -urbanistički zahvati krajem 15st pa do 1585godine

II 1502-1513g • Papa Leo X 1513-1522g

Papa Paulus III 1534-1550g

(Rim u srednjem vijeku)

• Papa Sixtus IV 1471-1484g • Papa Julijus

• -urbanistički zahvati Pape Sixtusa V 1585-1590g

144

-urbanistički zahvati prije Pape Sixta V. Manetti i Bramante-arhitekti

rasiranje i probijanje novih ravnih ulica u blizini Vatikana-t ve ulice koje su formirale Piazza del -nastaju 3 no

Popolo (trg je dovršen u 19st.)

rbanistički zahvati Pape Sixta V. 585-1590g. rodom iz Dalmacije (jedini Papa našeg

-u-1porijekla), osnivač zavoda sv. Jeronima u Rimu u koji

aju pravo pristupiti samo Hrvati samo 5 godina Papa Sixto V uspio je stvoriti sve

im-u

rbanističke zahvate koji su bitno odredili barokni i udanašnji Rim

otpuno raskidanje sa srednjovjekovnim Rimom lan obnove Rima započeo je paralelno sa svih strana

-p-p ideja: -7 velikih crkvi Rima urbanistički treba povezati s gradom u organsku cjelinu jakim prometnicama-avenijama koje će dati strukturu budućeg Rima z vremena antike ostale su sačuvane samo: terme, atar, amfiteatar

rhitekt: Domenico Fontana rbanistička zamisao:širokim cestama-avenijama

-ite au

ovezati 7 glavnih crkava i svetišta Rimap • Sv. Petar

• Sv. Lorenzo • San Trivitate Amonzi • Santa Maria Maggiore• Santa Croche • San Giovani Laterano • San Polo Floriremura

-glavna os: Strada Felice dužine 4km (kreće od Piazze

este koje vežu del popolo, preko Santa Maria Maggiore do Sanata Croche);sa te glavne osi odvajaju se costale glavne objekte, na kraju te osi nalazi se još jedan

figuraciji terenatrg -trasiranje cesta/ulica neovisno je o kon -začetak budućih trgova označavao se postavljanjem obeliska; 9 obeliska koji su postavljeni instinktivno=na tim mjestima će se kasnije javiti trgovi g- lavni gradski trgovi:

• trg oko Trajanovog stupa • trg oko kolone=Piazza Colonna (oko stupa

Marka Aurelija) • trg Piazza di Spanga • Piazza dele Terme ( uz Dioklecijanove terme) • postavljena dva obeliska -Piazza del Popolo i ispred crkve sv. Petra

omunalno opremanje grada. -k Gradnja vodovoda, velikog broja fontana, javnih mjesta za pranje....

sirotišta i javnim radovima zapošljavao sirotinju.-Papa Sixto 5 gradio je .... -usporedba sa urbanom rekon.Pariza u 19st. Pariz rekonstruira se kvart po kvart-20-30 godina Rim-istovremena obnova cijelog grada-5 godina

145

Renesansni trgovi Italije -pravilan tlocrt trga -glavna zgrada pozicionirana je na kraju osi simetrije trga

metrijskih proporcija --otrg-introvertirani prostor

blikovanje trga prema zakonima geo-trg je često omeđen trijemovima -povećanje estetike trga skulpturama i kolonadama -"otvoreni" trgovi -trg je odvojen od prometa -tlocrtni oblici: kvadrat, pravokutnik, trapez Renesansni trgovi Italije: 1. trgovi započeti/definirani u srednjem vijeku a estetski oblikovani u renesansi

• Piazza san Marco-Venecija • Piazza dei Signori-Verona ( u sredini se nal

azi Danteov spomenik)

Piazza dei Signori-Verona -introvertirani trg s gradskom vijećnicom; -trg je prolazom po

središtu trga nalavezan s Piazza delle Erbe zi se Danteova skulptura -u

Piazza San Marco i Piazzeta san Marco -trg nastao u srednjem vijeku, a oblikovan/definiran u renesansi u 16st. Piazza san Marco -trapezni oblik trga -crkva sv. Marka, zvonik

6st. -stare prokuracije 15-1-nove prokuracije 16-17st

146

Piazzeta San Marco -duždeva palača, knjižnica, toranj sa satom, dva stupa:Lav i sv. Teodor doneseni iz Konstantinopolisa -pogled na crkvu San Giorgio Maggiore .. .................................................................................................................................................................

ovjekovni objekti ili cijeli blokovi2. trgovi za čiju su realizaciju rušeni srednj

za

iazza Farmese-Rim

• Piazza Farmese-Rim ,, • Piaza Santissima Annunanziata-Firen• Piazza Ducale-Vigevano

P

orušeni su blokovi kuća da bi se izgradila alača s vrtom i jedan trg ispred nje rg s dvije simetrično postavljene fontane

iazza Ducale-Vigevano

-pp-t P

rvi primjer renesansnog trga u Italiji jednostavno oblikovanih -p ročelja 1492-1498gp ušenje srednjovjekovnih zgrada na mjestu trga-r =tu se nalazila rednjovjekovna tvrđavas

-rodni grada Ludovica Sforze koji je odlučio tvrđavu preurediti u

cale projektirao je Bramante

iti u

cale projektirao je Bramanterenesansnu palaču renesansnu palaču -Piazzu Du-Piazzu Du ; veliki pravokutni trg omjera 1:2 (40:124m) 1:3?

ovima=jedinstveno pročelje

-introvertiranost trga-trg je okružen trijem =3 renesansna pročelja, barokno pročelje crkve izvedeno je naknadno-4 pročelje

147

Piazza Santissima Annunziata-Firenza= antologijski primjer urbanizma i arhitekture!! -autor: Brunelleschi 1426g., konačno je dovršen u 17st. -trg je nastao prema planovima Brunelleschija na mjestu starih i ruševnih struktura oko srednjovjekovne crkve Santissima Annunziata

421g. Bruneleschi je postavio zgradu nahodišta=Ospedale degli Innocenti, dok su ostale 3 zgrade asnije izgradili Michelozzo, A.da Sangallo i B.d Agnolo

-1k

okutni tlocrt 72x60 omeđen nizom renesansnih arkada i trjemova-prav ednoosna simetrija u produžetku glavne ulice -j Via dei Servi, koja je bila naknadni aksijalni proboj s

vizurom na kupolu katedrale S.Maria del Fiore pajanje ostalih ulica s trgom na uglovima=ulice tangencijalno ulaze na trg-s ntrovertiranost trga

đenost pročelja-i-uskla =uravnotežen odnos visine zgrade i trga

kni dodatci-baro =dvije fontane i konjanička skulptura, dodano 1642g.

.................... izgrađenom p o dio renesansnog proširenja grada

..............................................................................................................................................rostoru ka3. trgovi nastali na ne

. trgovi u novim gradovima

• Piazza Ariosta-Ferrara 4

• Piazza Grande-Palmanova ................................................................................................................................................................. enesansni trgovi Italije:

..R . trgovi započeti/definirani u srednjem vijeku a estetski oblikovani u renesansi1

• Piazza san Marco-Venecija • Piazza dei Signori-Verona ( u sredini se nalazi Danteov spomenik) •

. trgovi za čiju su realizaciju rušeni srednjovjekovni objekti ili cijeli blokovi2 • Piazza Farmese-Rim • Piaza Santissima Annunanziata-Firenza • Piazza Ducale-Vigevano

. trgovi nastali na neizgrađenom prostoru kao dio renesansnog proširenja grada3 • Piazza Ariosta-Ferrara

. trgovi u novim gradovim 4 a: Piazza Grande-Palmanova -još neke realizacije renesanse:

148

Piazza Pio II, Pienza (srednjovjekovni gradić u Toscani) -prva urbanistička realizacija/zahvat u renesansi -autor: Bernardo Rosselino= Palazzo Picollomini, biskupski dvor-muzej i katedrala -naručitelj:Papa Pio II (E.S.Piccolimini) -Palazzo Piccolomini=prvi puta jednoosna kompozicija kuće i vrta -trg trapeznog oblika=proširenje glavne gradske ulice u obliku duboke trapezne niše -prostor trga uokviren je trima monumentalnim volumenima: palačom Piccolomini-lijevo,crkvom u sredini i biskupskim dvorom-desno

Via Degli Ufizzi, Firenza -danas galerija Ufizzi -autor: Giorgio Vasari 1560-1574g.

enesansno oblikovanje: simetrija, jednoobrazno oblikovan-r

a pročelja, u prizemlju trijemovi

149

Piazza del Campidoglio, Rim 1536g. -autor: Michelangelo Buonarotti -na antičkom kapitoliju -stanje prije uređenja: zgrada se

-u središtu se nalazi

nata, konzervatorij, crkva Sanata Ma, rampa Cordonata u osi ko

konjanička skulptura Marka

ria d Aracoeli mpozicije, vanjsko stubište na

Aurelija

-nove građevine:zgrada muzeja uz crkvu pročelju Senata koja je prenesena s Lateranskog trga -trapezni oblik trga; -popločenje izvedeno prema izvornim nacrtima 1940g.=eliptičan crtež s 12-krakom zvijezdom

rema Michelangelovoj zamisli prvo je u fokus/središte budućeg trga postavljena konjanička skulptura

-p

arka Aurelija, zatim iz odnosaM postojeće palače Kozervatora koja je koso položena u odnosu na zgradu Senata-proizlazi jedini logični oblik trga=oblik trapeza, 4 strana trga ostavljena je slobodna-omeđena

balustradom s kipovima rg je aksijalno simetričan

je-t

o prvi puta korištene su zakonitosti perspektive i optičkih privida-dubinsko širenje trapeza doživljava e kao pravokutnik, elipsa kao kružnica a gusti ritam vertikalnih bočnih fasada povećava dojam dubine rema središnjem objektu=svrha svega bila je snažnije isticanje monumentalnosti trga

-psp

150

Talijani hrvatskog porijekla značajni u gradograditeljstvu renesanse Juraj Dalmatinac-arhitekt Lucijan Vranjanin-arhitekt Franjo Petrić-filozof Papa Sixto V Juraj Dalmatinac 1400-1473g. -rođen u Zadru, školovao se i radio u Veneciji -Giorgio Dalmaticus, Giorgio Schiavo -značajni radovi:1441g. Plan gra 1464g kula Minč 1444-1447g.Šibenska katedral

da Paga eta u Dubrovniku

a

ucijan Vranjanin 1420-1479g. ( Vrana kraj Zadra)

ranjo Petrić 1529-1597g., Cres ođen na Cresu, živio i studirao u Padovi, Ferrari jelo " La Citta Felice"=Sretan grad

L-Luciano Laurana, Lutiano Dellaurana -perspektive idealnog grada oko 1470g. -Vojvodska palača u Urbinu (Palazzo Ducale) 1460-1479g. -Vojvodska palača u Mantovi, Pessaru i Gubbiju -tvrđava u Pessaru F-r-d , Padova 1551g.-jedna od prvih novovjekovnih filozofskih i

rbanističkih rasprava o suštini grada oditelj katedre filozofije u Ferrari rofesor Platonove filozofije u Rimu

ixto V 1521-1590g ruševica-Boka Kotorska, rođeno ime mu je Felice Peretti

u-v-p S-K

enesansna izgradnja Rima-r raditelj crkve sv. Jeronima u Rimu snivač Hrvatskog nacionalnog kaptola u Rimu

,

-g-o

151

11. RENESANSNI GRADOVI U EUROPI

EuroRenesansni gradovi u pi

6-17st—1 Njemačka, Francuska, Nizozemska-međusobno ratuju no sa realizacijama/-teoretska razmišljanja istovreme izvedbama

dova-izgradnja utvrda oko postojećih europskih gra

ici ( Meksiko, Buenos Aires 1580g, Havana) -nastaju novi utvrđeni gradovi u Europi -nastaju novi kolonijalni gradovi u Amer-velika opasnost 1683g. opsada Beča od Osmanlijskog Carstva

uropski renesansni teoretičari i idealni renesansni grad

E Renesansne urbanističke teorije i traktati o gradovima i fortifikacijama potaknuti su potrebom obrane. Njemački teoretičari:

• Albrecht Durrer • Johan Valentin Andreae • Daniel Speckle • Henrich Schichardt ml. • Hans von Schille • Georg Rimpler • Konrad Martins Stahl • Joseph Futtenbach ml • L.Christoph Sturm

rancuski teoretičari: • Jacques Perret de Chambery • I.Errard de Bar Le Duc • Adam Fritach • Antoine de Ville • Sebastien le Prestre de Vauban

topijski socijalizam:

F

U• Thomas Moore • Tommaso Campanella

Njemački teoretičari

lbrecht Durer A (1471-1528g.) -ostvarenja: Freudenstadt (grad južno od Stuttgarta)=jedini grad realiziran po njegovoj shemi realizirana su i manja naselja po Njemačkoj: Sc

Schloss Horst 1558g. hloss Meuhaus 1565g.

Aschlaffenburg 1615g. Idealan grad-Freudenstadt k- vadratičan grad, četverokut zarotiran za 45 stupnjeva sa sustavom fortifikacije koja nije na pravom jestu rbana mreža

m-u -pravilan raster koji formira pravilne izdužene blokove -središnji dio namijenjen je kraljevskom-plemičkom dvorcu

152

-bitna razlika od talijanskog idealnog grada je da se u sredini nalazi trg sa javnim objektom -ulaz u grad preko mosta -trg se nalazi ispred ulaza u dvorac-predprostor ulaza u središnji dio grada je trg -socijalno zoniranje:plemičke , vojni-

čke i građanske kuće-parcele funkcionalno zoniranje: uprava, stanovanje, trgovine i proizvodnje ( u centru trg s palačom, zatim tanovanje, te rubno uz zid trgovina i obrti) s

-javni objekti postavljeni su na uglovima-najčešće crkva -planimetrija prometnica bliska je shemi rimskoga grada

Daniel Speckle 1536-1589g. -"Architektur von Vestungen" Strasbourg

rad -osmerokutni idealni g blizak talijanskim predlošcima -radiocentrična shema-predložak i ortogonalni predložak -8-rokutni trg, 16 radijaln

vih ulica

planimetriji i cjelini grada -njego doprinos nije toliko očit u taljakoliko u osmišljavanju de

-napis o knjigu o iskustvu u a gradnji fortifikacija ana-smatraju ga prethodnikom Vaub

Wilhelm Dilich-Schaffer 1571-16

iz50g.

am -dosljedni-ortodoksni geometr isnim obilježjima

sa sred(često neprilagođen m-pra n

jestoop ) išnjim vil i gradovi radiocentrične sheme

trgom ili s nekoliko sekundarnih trgova( talijanski utjecaj) ma-gradovi pokraj rijeka sa citadela

mrežom ulica sa ili bez -grado sa ortogonalnomvicitadela (rjeđe, njemački utjecaj)

o r zvijen fortifikacijski okvir-jak a

eG org Rimpler rođen 1636g. -"Kriegs-Baukenst", Fra-grad u obliku kvadrata

nkfurt 1671g. ,

vijek ortogonalni predlošci -u-hijerarhija prometnica -simetrično postavljeni trgovi Joseph Furttrnbach ml 17st. -grad za obrtnike i trgovce -socijalno zoniranje stanovanja (velike, srednje imale parcele) -elipsoidni oblik i ortogonalna ulična mreža

om gradu -točno je definirao sve gradske sadržaje koje predviđa u sv-vlada

(za razliku od ostalih) simetrija ali ne apsolutna kao u ostalim primjerima

153

-javne zgrade: 1.kupališta 2.konačišta 3.žitnica 4.viječnica 5.gimnazija 6.vinski podrumi 7.spremište oružja 8.bolnica 9.trgovački prostor Christopher Sturm 18st. -kvadratičan tlocrt grada -ortogonalni predložak-shema -dva trga -novi motiv=vrtno-pejzažni/parkovni pojas, zeleni parkovi koji tvore prsten oko grada= 3 reda jednoobiteljskih kuća s vrtovima Francuski teoretičari Jacques perret de Chambery 16/17st. -ortogonalne i radijalne sheme -novi motiv u radijalnoj shemi: slobodno

ovapostavljene zgrade bez uokvirenih blok I. Errard de Bar Le Duc 17st. Tlocrtni oblici: -trokut-nepovoljan oblik -5,6,7-erokut-povoljan oblik za citadele -8-erokut-najpovoljniji oblik za grad, najbolja estetska slik

ljkasti teren, gradove-lu

a

ke

(omogućava ortogonalni raster grada) irenja ulica -10,12-erokut-sekundarni trgovi-proš

g -u sredini se uvijek nalazi glavni tr

-daje rješenje-predloške za:brežu

154

Sebastien le Prestre de Vauban 1633-1707g. -vrlo cijenjeni urbanist, graditelj utvrda i vojskovođa (inženjer Luja XIV.)

ka perfekcija fortifikacijskog sustava=usav-urbanistički senzibilitet i tehnič ršio teoriju obrane i opsade

o više od 300 tvrđavatvrđave -projektira

nastala na području Fran-većina ih je cuske i Njemačke (tu su bili stalni ratovi) -najpoznatiji gradovi:-Sarrelouis 1649g.

-Perpignan sredina 17st 0g.

-Neu Breisach

- Longway 168 1698g.ortifikacije prilagođene

u sredini veli kvadratičan trg,-fortifikacije prilagođene terenu

topisti

-kvadratičan raster,

U Thomas Moore 1478-1535g.

ocijalizma-"Utopija" 1516g. -utemeljitelj utopijskog s

eoretičar koji je pisao o svojoj viziji grada -t (nema sačuvanih skica); njegovo shvaćanje je bilo da se svi bave nekim obrtom ili ratarstvom-od toga su izuzeti samo svečenici,učenjaci i umjetnici

građana-jednakost i ravnopravnost svih -preteča modernog socijalizma -zamišljeni grad AMAUROT-240 000 stanovnika -3 300x3 000m; pravokutnog tlocrtnog oblika

ađen zidom ali ne jakim en u 4 dijela:glavni trg u sredini i 4 manja trga u svakom dijelu

-u sredini grada nalaze se javne građevine ali, kroz sredinu prolazi/teće voda

-ogr

-podijelj -grad na ob

155

Tommaso Campanella 1568-1639g. -"Civitas solis" 1623g. -grad na brijegu kružnog oblika (promjera oko 3 km) -radijalno-prstenasta ulična mreža

m sadržajima u-7 koncentričnih pojaseva s javni središtu (trg i park) -ukidanje privatnog vlasništva -svi rade prema svojim sposobnostima, svi poslovi su jednako časni -smisao zajednice=pobrinuti se za sreću što većeg broja ljudi Renesansno gradograditeljstvo Njemačke -izgradnja gradova nakon tridesetogodišnjeg rata 1618-1648g.

• nove utvrde • rekonstrukcija-obnova postojećih gradova • novi gradovi

nificirani urbanizam (jednoobrazno graditeljstvo):-ortogonalni predložak/shema -središnji veliki trg

ovi: • Freudenstadt

-u -novi grad

1599g. • Hanau 1597-1610g. • Mannheim 1607g.

................................................................................................

• Mulheim 1612g. • Neu Isenburg 1699g. • Ansbach 1685g.

.................................................................. Freudenstadt 1599g. Autor:Heinrich Schickardt -grad je osnovan 1599g za francuske protestantske izbjeglice -jedini grad realiziran prema predlošku/shemi Albrechta Durera -kvadratičan grad -u sredini se umjesto dvorca nalazi perivoj s javnim zgradama -veliki središnji prostor s ulogom trga i parka -okolo-uski izduženi blokovi -ulice: glavne 10.5m i sporedne 8.5m Mannheim 1607g. -autor H.Schickardt -prvi puta spominje se u 6 st. ,osnovan je 1607g. oko postojeće sedmerokutne citadele na koju se nastavlja 12-erokutni grad

-grad je razaran i obnavljan nekoliko puta; u 17st. stradao je u požaru i 1698g. obnovljen je po nacrtu Nizozemskog generala Cooehorna -hijerarhija prometa, pravokutni raster ulica -naglašenija srednja ulica=istok-zapad -različiti trgovi, drvoredi, različito arhitektonsko oblikovanje-svaki blok je drugačije oblikovan -dva trga po sredini

156

Mulheim (Koln) 1612g. -autor; Heinrich Schickardt -ortogonalni sustav ulica -zbijen urbani ustroj, mali trgovi -grad je razoren 1615g. prema želji stanovnika Kolna koji se nalazi na suprotnoj strani rijeke

nkurenciju pa im e grad

-stanovnici Kolna nisu htjeli koje kralj dao odobrenje da uništ Neu Isenburg 1699g. -grad je osnovan 1699g. za izbjeglice hugenote -kvadratičan tlocrt -središnji trg -kvadratični blokovi-insule -dijagonalne stambene ulice-sekundarni sustav prometa (?) -cijeli blok je bio okrenut prema unutrašnjosti Ansbach 1685g.

okraj Berlina -p-grad je osnovan 1685g. za francuske protestantske

bjegliceIz -kvadratičan grad s kv-

adratičnim trgovima ežaortogonalna ulična mr

-gradski blokovi:-veliki, različitih oblika, u unutrašnjosti neizgrađeni

157

Renesansno graditeljstvo Francuske -izgradnja novih gradova nakon tridesetogodišnjeg rata: (1618-1648)

• 16 stoljeće:-Vitry le Francois 1545g. -Nancy 1588g. • 17 stoljeće:-Charleville 1606-1620g. -Henrichemont 1608g. -Richelieu 1633g. -Charleroy 1666g. -Neuf Brisac 1698g.

................................................................................................................................................................... Vitry le Francois 1545g. -autor: Gerlamo Marini, grad je osnovan 1545godine -pokrajina Chapagne -kvadratičan grad-stranica 612m -u sredini se nalazi veliki kvadratičan trg

ratičnih blokova-16 kavad /inslu koji su sekundarnim licama podijeljeni na pravokutnike (različito usmjerene) u

Nancy 1588g. -3 faze povijesnoga grada:

• Srednjovjekovni grad utor:Gerol• Renesansni grad iz 1588g. a

-nakon njemačke invazije podno amo Citoni

organskog utvrđenog srednjovjekovnog grada, podignut je novi grad-bogatstvo

alni grad više-manje simetričan u javnih parcela, ortogon odnosu na stari grad

na spoju dva grada:Place Stanisla• Barokni trgovi s Place de la Carriere

Place Royal -intervencija u 18st.

rema projektu -cjelovit/jedinstven obrambeni sustav u 17st. p aubanaV

620g.

Charleville 1606-1

etezeau -autor:Clement M-ortogonalna mreža ulica ali ne strogo shematski plan

okutni trg-centralno smješten-veliki prav (Piazza Ducale-crkva-talijanski utjecaj=portici) -manji trgovi-nesimetrično smješteni u gradu -utjecaj talijanske urbanističke estetike -glavni gradski trg-najava barokne koncepcije

158

Henrichemont 1608g. -autor:Sully; -grad je nazvan prema kralju Henriku IV -kvadratičan tlocrt s kvadratičnim i trokutastim trgovima (5 kvadratičnih i 4 trokutasta) Richelieu 1633g. -au-izg Vicomteu i Versaillesu

tor:Jacques le Mercier, rađen 1627-1637g.-prethodi Vaux-le-

-grad-dvorac-perivoj=jedinstvena kompozicija cjeline: 1.na jugu nalazi se -3 dvor/dvorac

2. do njega se prema sjeveru širi perivoj 3.grad-gusto gradsko tkivo,

aktna urbana struktura, -komp -pravokutni stambeni blokovi.-ortogonalni raster -javne zgrade grupirane -glavna os je ujedno i jedna od glavnih osi parka

Rocroi

300-injak -jedan od gradova-utvrda na granici Francuske i Njemačke Neuf brisac/ Neu Breisach -osnovan 1698g., -autor: Sebastien le Prestre de Vauban -8-erokutni grad, ortogonalna kvadratna ulična mreža -veliki kvadratičan trg u sredini

159

Renesansno gradograditeljstvo Nizozemske -urbanizam/gradograditeljstvo nacionalnih obilježja

isli rdam, Haarlem, Antwerpen

• kasnosrednjovjekovne koncepcije-zam• mreža kanala:Amsterdam, Rotte • razvoj potaknut trgovinom i kolonijalnom eksploatacijom

tvo pod utjecajem talijanskih idealnih renesansnih gradova -urbanizam/gradograditeljs

den 1597g.• gradovi utvrde: Naarden 1542g, Wilenstad 1583g, Coewor olika i protestanata • gradnja potaknuta ratovima s Francuskom te sukobima kat

-nizozemska urbanistička tehnika:-1.ortogonalnost 2.jasni funkcionalni principi

tvrda i kanala cijenjeni u Europi)

....................................................................................

Amsterdam

3. tehnička perfekcija izvedbe uzemski inženjeri vrlo su (nizo

...............................................................................

-do početka 16st. Amsterdam je bio neznatan ribarski gradić -početkom 16st. javlja se potreba za radikalnim proširenjem -grad je nastao na kanalima i nasipima, -da bi se stvorila prikladna luka ušće rijeke Amstel pregrađeno je poprečnim nasipom i tok je skrenut u 2 bočna kanala -korito=lučki bazen s kontroliranim vodostajem -taj postupak je ponavljan kod god bi bilo potrebe za većom površinom grada tj za širenjem grada

tvoren je sustav eliptičnih -spoligonalnih kanala, uz kanale se na nasipima Dam izgradio Amsterdam

ke Amstel=grad na nasipima rije -planiran i planski organiziran grad što se idi u novijim dijelovima grada koji su astali prema planu „Tri Kanala

vn “ –plan

di arh. Daniel Stalpaert 1607g.ra

radnja -gusta usitnjena blokovska izg u starom dijelu grada -u novijem dijelu grada-3 glavna kanala širine 25m i znatno veći i pravilniji stambeni blokovi -novo elitno područje_Jordaan=Vrt, na tipiziranim većim parcelama javlja se mogućnost malog obiteljskog vrta -obostrani drvoredi uz kanale

160

Naarden 1542g. -autor: Menno van Coehoorn -važna utvrda u blizini Amsterdama osnovan je 1542g. na naslijeđenoj

jo-sredn vjekovnoj uličnoj mreži -ortogonalna planimetrija

velina/bastiona-6 ra -fortifikacijski sustav je sačuvan do danas Coevorden -osnovan 1597g. ;4 godine nakon Palmanove -7-rokutni radijalni tlocrt Palmanova 1593g

...................................................................................................................

dinavije

................................................ Renesansno gradograditeljstvo Skan -sličnost sa srednjovjekovnim gradograditeljstvom/urbanizmom -Nizozemski utjecaj:-mreža kanala -ortogonalni sustav -trg-tržnica

-program urbanizacije u doba Cristiana IV (1558-1648g.)

• obnovljeni gradovi-transformacije:-Kobenhaven (Kopenhagen) -Christiana (Oslo), iza 1624g.

• novi gradovi:-Christia -Frederic

nsted, Dansaka 1614g. ia, danska 1650g.

-Goteborg, Švedska 1630g. Christiania-Oslo iza 1624g. -grad začet u 11st, urbanistički sređen u 15st. -1624g. obnova grada nakon požara prema ortogonalnom planu -ortogonalna shema grada -kvadratičan renesansni trg

161

Christiansted, Danska 1614g

Fredericia, Danska 1650g. Goteborg, Švedska 1630g.

........................................................................................................................................ .........................

-dva dijela pravokutnika -10 bastiona -ortogonalna shema grada

.. Renesansno gradograditeljstvo Španjolske -16-19st. zastoj/stagnacija u razvoju gradova -malobrojni novi gradovi:

• Puerto Real 1483-1487g.

adova pod utjecajem talijanske renesanse:

njolci u Americi osnivaju gradove po svim renesansnim shemama ici 1497g.

an

• Mancha Real • Lerna 1604-1614g.

-ambijentalno dotjerivanje srednjovjekovnih gr

• Toledo • Sevilla • Valencia

novi gradovi u kolonijama; Špa-

• Santo Domingo (Haiti)-prvi španjolski grad u Amer• Buenos Aires 1580g.

S to Domingo 1497g. Buenos Aires 1580g.

162

Ren elike Britanije esansno gradograditeljstvo V -skromni razvoj gradova

anističko -urb ovadotjerivanje grad : London Dublin Edinburg -Irska, Škotska

=razvoj naselja oko dvoraca De y-Londonderry=renesansni tlocrtrr- tje aj talijanske renesanse od 16st.

-Indigo Jone-u c

s 1573-1652g. uvodi renesansni paladijanizam u Englesku sredinom 17st Edinburg

.................................................

iteljstvo Srednjoeuropskih zemalja

........................................... ......................................................................

Renesansno gradograd Austrija, Južna Poljska, Češka, Mađarska, Slovenija, Hrvatska=Austrijska Monarhija -utvrđivanje srednjovjekovnih gradova radi bojazni od Turaka

radova-utvrda-osnivanje novih g đarska 1570g

• Nove Zamky, Slovačka 1573g • Szendro, Ma

• Zamošć, Poljska 1578g • Erzekujvar, Mađarska 1580g.

Nove Zamky, Slovačka 1573g -grad-tvrđava u južnoj Slovač oj -grad blizanac našem karlovcu

k;nastao 1573g. također

kao i Karlovac, prema nalogu Beča za obranu istočnih granica od turskih invazija -istovjetna planimetrijska shema kao Karlovac , 6-rokraka zvijezda bastionih bedema -pravokutni trg u sredini -ortogonalni sustav ulica i blokova -prema nacrtima tal. Inženjera Ottavija Baldigara

163

Zamošć, Poljska 1578g. -grad nastao na si Poljske

ekovnu utvrdu-grad nastao uz srednjovj -prilagođavanje terenu i postojećem stanju -kancelar Jan Zamoysky osnovao ga je kao novu rezidenciju i upravno središte svog feudalnog posjeda -bogatstvo javnih i kulturnih sadržaja: s

leveučilište,

Sabbionetom

biblioteka, bolnica, 2 samostanske ško-prema nacrtima padovanskog ing. Bernarda

oranda M -usporedba s -dva novoosnovana renesansna grada jedan u Italiji a drugi na istoku kršćanske Europe -razlika je u tome da se Zamošć idućih stoljeća azvijao i postao trgovačko i gospodarsko središte rsvoje regije .......................................................................... ...................................................................................... Renesansni trgovi u Europi

...

-glavni gradski trg: - najčešće uloga tržnice -rjeđe reprezentativna uloga (Pariz, u Italiji to je -prevladava kvadratičan tlocrtni oblik -jedinstveno oblikovana pročelja Najznačajniji primjeri

• Place des Vosges (Place Royale), par • Place Dauphine (Trg princa), Pariz

•

............................................................................................................................................................

• 1.Place des Vosges (Place Royale), Pariz

s le Grand), Pariz

Place des Vosges (Place Royale), Pariz

bila glavna uloga trga)

iz

• Place Vendome (Place de Louis le Grand), Pariz Place Ducale, Charleville • Plaza Mayor, Madrid

..

• 2.Place Dauphine (Trg princa), Pariz • 3. Place Vendome (Place de Loui

-1605-1612g, autor Francois Quesnel

164

-ugradnja trga u srednjovjekovno gradsko tkivo -trg odvojen od prometa (promet prolazi ulicom uz sjeverni rub trga) -prvotno je to bio samo šljunak, koji je 1663g zamijenjen travnjakom, te 1792g. postaje perivojni trg

XIII(trg-park) -u sredini se nalazi konjanička skulptura Louisa (koja je skinuta u doba francuske revolucije)

ne s trijemovima u prizemlju-okolo trga nalaze se dvokatne zgrade iste visi

pturom u sredini -trg je kavadratičan=centralno-simetričan kvadrat sa skul , sa svih strana omeđen je

rtmana) jednakom arhitekturom (niz od 36 istih apa-iako kronološki ne pripada renesansi, rađen jesvim bitnim

prema idejama koje su pristizale iz Italije-te je trg prema odrednicama u najvećoj mjeri ostvarenje temeljnih principa renesanse

traktivno boravište dvora i visokoga feudalnog društva -programiran i izveden kao a -po uzoru na engleske trgove-parkove =squere

iPlace Dauphine (Trg Princa), Par z -1606g uređen je po želji Henrika IV čija je skulptura postavljena na Pont Neuf tlocrt trga u obliku trokuta- (završetak

otoka Ille de la Cite i Pont Neuf=novi most u središtu Pariza -trg je omeđen 4-rokatnim zgradama s t-naglaipiziranim stanovima za najam

šena osna simetrija koja završava s konjaničkom skulpturom s druge strane kod ograde mosta -most je okomit na os simetrije i zajedno čini nedjeljivu kompozicijsku cjelinu -renesansna zatvorena kompozicija s najavom baroknog otvaranja vizure u osi kompozicije Palace Vendome (Place de Louis le Grand), Pariz -motiv za izgradnju je bio podizanje spomenika kralju Louisu XIV -1699-1701 (1720g), autor:Jules Hardouin Mansart -ugradnja trga u srednjovjekovno gradsko tkivo -veličina trga 213x224m-gotovo kvadrat s odrezanim uglovima pod kutem od 45 -renesansna i barokna obilježja (dvoosna simetrija) -jednoobrazno oblikovana pročelja (najprije su oblikovana pročelja a zatim su izgrađene zgrade) -konjanička skulptura Luisa XIV koja je skinuta u doba francuske revolucije -1810g na mjesto skulpture postavljen je stup Austrelitz visok 44m (pos poleon na spomen bitke kod Austerlitza)

tavio ga je Na

165

Place Ducale, Charleville

6-1620g, autor Clement Metezeau ni trg novog renesansnog grada

-160-glav

ravokutni trg sna simetrija

ni nalazi se skulptura

-p-dvoo-u sredi utemeljitelja grada

sa de Gonzaque sansna i barokna obilježja

Charle-rene Plaza Mayor, Madrid -trg umetnut u srednjovjekovnu urbanu strukturu grada

žara u

skim ceremonijama

-trg je projektiran 1617g, a izveden je nakon po18st -izvorno je namijenjen religijskim i kraljev -introvertiran prostor-gotovo klaustar -u sredini se nalazi konjanička skulptura Philipa III. (17st)

166

12. RENESANSNI GRADOVI U HRVATSKOJ Općenito - renesansno gradograditeljstvo u Hrvatskoj Kronološki rasponi renesanse u Hrvatskoj:

• 15-17st; Dalmacija i djelomično Istra • 16-17st; kontinentalna Hrvatska

Kulturni utjecaji

• Utjecaj Italije (jači u Italiji) • Utjecaj Srednje Europe (jači u kontinentalnoj Hrvatskoj) -međutim to nije striktno uvijek tako jer brojni talijanski graditelji dolaze u Zagreb i sjevernu-kontinentalnu Hrvatsku, te znatno utječu na izgled i razvoj tih gradova)

olitičke prilike

• Turski ratovi • Hrvatska _Antemurale Christianitatis=predziđe kršćanstva

uiarum=“ostatci ostataka“ (Hrvatska nikada nije bila manja) skom polju

iska (početak sloma Turske sile) 1683g. bitka kod beča (kraj Turske ekspanzionističke politike)

1699g. mir u Srijemskim karlovcima

anski poluotok

P

_Reliquiae Reliq 1493g. bitka na Krbav 1593g. bitka kod S

Prodor Turaka na Balk započinje sredinom 14st.; to je razdoblje dramatičnih zbivanja za Ji Europu, pogotovo za Austriju i njezine nasljedne zemlje.

akon bitke na Krbavskom polju 1493g. i Mohačke bitke 1526g.širom su otvorena vrata EuropeN sve do Beča. Tek bitka kod Siska 1593g. usporava i zaustavlja Tursku najezdu.

ek 1699g. nakon Karlovačkog mira Hrvatskoj je vraćena Slavonija i LikaT , te je stabilizirana granica na Dunavu, Savi, Uni i Zrmanji do mora.

koj je oduzeto granično područjeNo istovremeno Hrvats koje postaje Vojna Krajina sve do polovice 19st. Ovi podatci opisuju Hrvatsku kao „predziđe kršćanstva“=bojišnicu koja je branila tadašnju Europu; kao

ci na te događaje ostale su brojne utvrde i tvrđavesvjedo . (Ars fortificatoria=umijeće gradnji utvrda) ..........................................................

t razvoj gradova 2. Orjentalna transformacija/preobrazba gradova 3. Vojni gradovi

1. Kontinuiran/neprekinut razvoj gradova

........................................................................................................ Neujednačeni razvitak gradova: 1.Kontinuirani/neprekinu

-u sklopu srednjovjekovne urbane strukture

• svi gradovi na Jadranu, Zagreb, varaždin, Križevci, Koprivnica • novi dijelovi naselja izvan stare urbane jezgre-najčešće duž prilaznih puteva • interpolacija/ugradnja renesansnih objekata u srednjovjekovno tkivo grada

2. Orjentalna transformacija gradova -transformacije gradova u vrijeme Turske okupacije: Osijek, Vukovar, Ilok, Đakovo, Požega, Pakrac, Virovitica, Čazma 3. Vojni gradovi -nastaju na strateškim pozicijama -najvažnija gradograditeljska djelatnost tijekom 16 i 17st

• novi grad:Karlovac • utvrde i kašteli: –nove građevine: Sisak, Nehaj -dogradnja srednjovjekovnih feudalnih gradova:Varaždin, Križevci, Koprivnica

167

Politička karta 16 stoljeća

Gradograditeljstvo posljedica političkih prilika -većina naših gradova ima utvrde, najviše se grade tokom 16 i 17 stoljeća 16 stoljeće:

• vrijeme Turskih osvajanja i hrvatskih poraza

tvrda 16st. • zapuštanje vojno nepotrebnih utvrda

• izgradnja političkog jedinstva i prepoznatljive hrvatske politike • u prvoj polovici 16st;-transformacija feudalnih burgova i kaštela • u drugoj polovici 16st;-velika graditeljska aktivnost na izgradnji fortifikacija/utvrđenja

17stolječe:

• političko sređivanje i postupno oslobađanje od turske okupacije • održavanje, osuvremenjivanje i dogradnja u

fortifikacijsko graditeljstvo na karlovačkom području 16/17st.

168

Fortifikacijsko graditeljstvo -višetisučljetni razvoj do renesanse bez bitnih novosti (od antike do rene-novi sustav renesansne fortifikacije

sanse) posljedica je otkrića artiljerije

-fortifikacijsko graditeljstvo=glavna graditeljska tema renesanse i baroka -tipovi utvrđenja: -kula -feudalni grad-zamak -kaštel -tvrđava Kula -turcizam arapskog podrijetla -istoznačnice/sličnoznačnice: quelle, turris, torre, toranj, turanj, reductum rocca, propugnaculum, torressella, bastia, bastion (kula poligonaln ),

,og oblika ravelin

-najjednostavniji fortifikacijski oblik -namijenjen je prvenstveno obrani a iznimno ili tek sekundarno stanovanju -samostalni obrambeni objekt ili dio kompleksne fortifikacijske (tvrđavne) građevine -neprekinut-kontinuiran razvoj od civilizacija staroga Istoka; afirmacija u romaničkom i gotičkom graditeljstvu Europe -kula u renesansnom gradu u odnosu na srednjovjekovnu kulu:

• smanjuje s visina • povećava se tlocrtna površina • transformacija u bastion-tlocrt u obliku poligona

Sari grad Čakovec Marina (kod Trogira) Kamerlengo (Trogir)

.............................................................

........... .............................................................. .............................

Kaštel -utvrđenje najčešće pravokutnoga tlocrta s ugaonim kulama -namijenjen smještaju vojske i obrane:-zaštita gradova na Jadranu -dio fortifikacijskog/obrambenog su Đurđevac Senj-Nehaj

stava Sjeverne Hrvatske

Sisak-Stari grad

169

Tvrđava -istoznačnice: festung, fortezza, forterezza -složeni tip utvrde ili vojni grad namijenjen obrani širega područja -posljedica novoga načina ratovanja (upotrebe artiljerije) -tvrđave u Hrvatskoj u 16st: -obilježja talijanske graditeljske škole

-bedemi i bastioni od zemlje i drveta - tvrđave u Hrvatskoj u 17 i 18st: -obilježja francuske graditelj

emljani bastioni i bedemi presa gradi se od prve polovice 19st., do pojave lu

Fortezza, Hvar

ske škole -z vučeni su zidom od opeke i kamena

nog tip čne artiljerije

rad Čakovec Sv. Nikola, Šibenik

.... ...........................................................................................................................................................

-tvrđava renesansno-barok Stari g

.. ..Usporedba srednjovjekovnog utvrđenja i renesansne utvrde Srednjovjekovno utvrđenje Renesansna tvrđava

-prirodno povoljan položaj obranu=teško pristupačan položaj

za -predviđanje mjesta odvijanja odlučujućih bitaka -mogućnost kontrole važnih puteva -mogućnost artiljerijske obrane

položaj

prostorne mogućnosti -vrlo male mogućnosti za smještaj vojne opreme i vojnika -otežano snabdijevanje

-vojni tabor (logor)-grad -dovoljno mjesta za smještaj vojnika, opreme i civila

obrambena snaga -oslonac na visinu bedema i kula

-složeni sustav obrambenih elemenata=zajedničko djelo graditelja i vojnih stručnjaka -zidine se snizuju; tvrđava se više ukopava nego izdiže -bedemi:kamen statički element, zemlja ublažuje udarce -kule se pretvaraju u bastione

-zvjezdoliki opkopi(tlocrt trokut ili peterokut)

-širi i dublji

povezanost -drugačija funkcionalna

Ogulin Utvrda-Burg Čakovec, Stari Grad Veliki Tabor (kasni srednji vijek) 17-18st.

170

Čardak -turcizam perzijsko-arapskog podrijetla -istoznačnice:cherdak, stražbenica, straža -kuća na stupovima ili na vrhu kule -uloga stražarnice i izvidnice -preko talijanskih i njemačkih graditelja ovaj termin ulazi u europsku fortifikacijsku terminologiju Palanka -turcizam -istoznačnice: oppidum, praesidium

-tipovi:-utvrđeno vojno naselje -utvrda oko naselja civilnog stanovništva -transformacija u civilna naselja i gradove

-manje utvrđenje izvedeno od drvene građe zaštićeno opkopom

................................................................................................................................................................... Renesansni graditelji u Hrvatskoj Renesansni graditelji u hrvatskoj Michelle Michelozzi (1396-1472g) -Dubrovnik (predziđe s polukružnim kulama,

kazamate na Bokaru) -Ston

Michele Sanmicheli (1484-1559g) -Zadar -Šibenik -Hvar

Girolamo Sanmicheli (15/16st.) -Zadar (istočni bastion) -Šibenik (tvrđava sv. Nikole 1540g.)

Domenico dell Allio (15/16st.) adski nadzornik na hrv-anici

-glavni grturskoj gr

-Varaždin -Graz

Martin Gambon (16st) tingrad

-Slunj

-Karlovac -Ce

-Trst Cesare Porta (16/17st) -Petrinja Joseph Vintana (16st.)

itekt Hrvatske-od 1578g. glavni arhSlavonske Krajine

i -Gorica -Trst

Antonio Ferramolino (16st.) -Dubrovnik (šiljasti bastion_Revelin) Alessandro Pasqualino (16st.) -Ivanić Daniel Speckle (1536-1589g.) -Varaždin (plan iz 1568g.) Martin Stier (17st) -nerealizirani prijedlozi za grad

Križevci, Varaždin, Ivanić, S , Slunj, Ogulin, Senj, Jablanac, Karl

ove: Đurđevac, Koprivnica, isak, Petrinja, Karlovacobag

Karlovac ( Karlstadt/ Carlostadium)

1579g. Karlovac 1588g. Nancy-Francuska, renesansni dio grada 1593g. Palmanova-Italija 1597g. Coevorden-Nizozemska 1599g. Freudenstadt-Njemačka

1542g. Naarden-Nizozemska 1545g. Vitry le Francois-Francuska

171

Osnivanje/utemljenje grada vojnog grada negdje u Hrvatskoj-1578g. donesena je odluka o osnivanju

-odabir mjesta za novi grad-lokacija proizašla je kao rezultata političke odluke i vojne strategije, grad je m zemljištu u podnožju Dubovcasmješten na močvarnom i poplavno (feudalni posjed grofova

upuZrinskih), na ušću Korane u K -grad je ime dobio po osnivaču nadvojvodi Karlu Habsburškom (Karlstadt) Dubovac

Izgradnja i graditelji -13.7.1579g. –početak izgradnje grada; autor plana je nepoznat; glavni graditelj =Martin Gambon, 12 godina je vodio izgradnju grada

cep-izmjena brojnih graditelja -već u 17 st to je bila zastarjela kon cija grada

-česti i kontinuirani popravci zbog:-če

stih poplava -močvarnog tere

-nikad -nekva Orlica=

na dovršene izgradnje

litetnog materijala neizveden-u 18st. plan za novi vojni grad

obilježja plana grada Karlovca -ostvarenje idealne sheme/predloška renesansnog grada=talijanski predložak; sličnost sa gradovima

skih procjena, praktičnih G.Martinia, G.Vasaria, V.Scamozzia

je nastao kao rezultat matematičkih proračuna, geometrije, strategij-plan rješenja

oko 400 metara; shema rastera 20 (24) polja +centralni trg (ako e izbace uglovni blokovi onda ima samo 20 polja); 2 (3) ulaza, u početku su bila samo 2 ulaza a kasnije

-tlocrt=6-ero kraka zvijezda; promjer sje dodan i treći ulaz

172

Usporedba sa sličnim gradovima ji-Karlovac=jedan od nekoliko planiranih izvedenih gradova-tvrđava u k.k.Monarhi

r ni grad)

mky Palmanova

-prva realizacija u K.K, monarhiji • Szendro (Mađarska) 1570g –neizvedeno • Nove Zamky (slovačka) 1580g. –neizvedeno –ortogonalni raste

Karlovac

• Palmanova (Italija) 1593g.-radijalni predložak (stoljećima samo voj Nove Za

Urbani razvoj grada -vojni i civilni grad od samog početka -centralni trg sa glavnim sadržajima koji su odraz njegove vojne funkcije -idealan plan djelomično sproveden u realizaciji -uz vojnu posadu u tvrđavu se useljavaju i građani (posebna dozvola za gradnju kuća) -1581g. povelja privilegija kralja Rudolfa -1727g. inženjer Weiss predlaže napuštanje Karlovca i gradnju nove tvrđave=nije realizirano iako 1730 g. započinje gradnja nove utvrde kod Vodostaja na Orlici (utvrda ima oblik ra prostrte lepeze) -1777g. grad je izuzet od vojne vlasti i Marija Terezija

s dala mu je statut slobo nog kraljevskog gradad

-1781g. povelja slobodnog kraljevskog grada Josipa II -do 1650g-izgradnja unutar zidina -nakon 1650g.-stihijski razvoj predgrađa

173

Varaždin -srednjovjekovni Gerestin, od srednjeg vijeka bio je feudalni grad i civilni grad=dvojni grad -od 1209g Varaždin je slobodni kraljevski grad -tijekom 16st. imao je ključnu fortifikacijsku ulogu za obranu od Turaka te je sjedište generalata Slavonske vojne krajine -podgrađe=slobodni kraljevski grad utvrđuje se nepravilnim četverokutnim renesansnim bedemima i grabištem s vodom,ojačanim uglovnim bastionima -u Sz dijelu obrambenog okvira unutar istog takvog 4-ero kutnog nasipa je stara gotička tvrđava Stari grad koja je u 16st. pregrađena u staru tvrđavu na vodi=Wasserburg prema nacrtima Domenico dell Allio 1543g. -oko renesansnog grada razvija se predgrađe, čija je naseobinska struktura/ustrojba većim dijelom sačuvana

Sisak -izgubljen kontinuitet iz Antike; Antička Siscia porušena je u ranom srednjem vijeku-u srednjem vijeku Sisak je bio neugledno naselje -grad se gradio na zemljištu koje je pripadalo Kaptolu tj. bio je feudalno vlasništvo zagrebačke biskupije

-1540g pad Dubice na Uniod 1094-1848godine

- početak izgradnje Starog grada Siska-tvrđave -grad je smješten na utoku Kupe u Savu, izgrad1544-1550g, glavni graditelj je Petar iz Milana

nja renesansne tvrđave-starog grada Siska traje od na

inicijativu zagrebačkog Kaptola -pri izgradnji korišteni su kamen i opeka iz čSisciae -talijanski renesansni predložak

anti ke

-trokut s ugaonim cilindričnim kulama, kasnije je dodan još jedan tro-dogradnja u 17st-

kut dodana gospodarska građevina,

peterokutna kula i zid -bitka kod Siska 1593g-spriječila je prodor Turaka prema Zagrebu

174

Petrinja -tvrđava koja je smještena na ušću rijeke Petrinjčice u Kupu -1. tvrđava bila je u posjedu Frankopana a zatim Kaptola te je bila srušena u prvim turskim naletima -2 tvrđavu izgradili su Turci, izgradio ju je Hasan Paša Osmanski 1593g. s jedne strane Kupe (turska utvrda-priprema Turaka za osvajane Siska)-utvrda je izgrađena 1 godinu prije bitke kod Siska -utvrda je osvojena 3 godine poslije i Cesare Porta ju modernizira u 5-ero kraku tvrđavu sa ugaonim bastionima -na suprotnoj strani Kupe mostom je povezana 4. najnovija tvrđava Arx Nova koja je izgrađena 1603g. ,peterokutnog tlocrta, graditelj Cesare Porta

ojava civilne izgradnje-p unutar utvrde sredinom 17st. -jači razvoj civilnog grada u drugoj polovici 18st. Koprivnica -od 1356g to je bio slobodni kraljevski grad -sredinom 16st. izgradnja renesansne tvrđave na srednjovjekovnoj podlozi –srednjovjekovne pretežno drvene kule pregrađene su u 4-ro kutnu tvrđavu renesansno-baroknog tipa -od 17st. razvija se podgrađe po liniji grabišta i duž prilaznih puteva -od 1863g. tvrđava postupno nestaje , njen prostor postaje dio središnjeg gradskog perivoja

rad (tvrđ0g Zrinski su dobili Čakove

Čakovec-Stari G ava Zrinskih)

c-154 -Nikola Zrinski Sigetski na mjestu srednjovjekovn u sa e utvrde 1562g gradi 4-kutnu renesansnu palačtornjem (tvrđava tipa renesansnog Wasserburga) -barokna obnova i dogaranja tvrđave i dvorca -današnji izgled-objekti iz 19 i 20st.

175

Đurđevac -kasnosrednjovjekovno-renesansna utvrda građena 14-16st. -proširenje u 17st. (vanjsko dvorište srušeno u 19st) -najizbočenija utvrda na granici prema Turskoj Slavoniji -utvrda u močvari s naseljem spojena drvenim mostom

ubica -na lijevoj obali Une

D

-pod Turskom vlasti od 1538-1695godine -kasnorenesansno naselje s kaštelom nastalo na temeljima srednjovjekovnog i turskog naselja ................................................................................................................................................................... Južna Hrvatska -tvrđave i utvrde u južnom dijelu Hrvatske sačuvale su u najvećoj mjeri obilježja renesansnog

rskim naletimagraditeljstva; uspješno odolijevale invaziji -u kontinentalnoj hrvatskoj već u prvim Tu mnoge tvrđave bile su uništene tako da su

novljene u baroknom duhutijekom 17 i 18st. ponovno građene tj ob

Senj-Kaštel Nehaj-ilirsko naselje, liburnijska i rimska Senia -srednjovjekovni grad (Frankopani) -renesansni kaštel (tvrđava) na brisanom prostoru sa vrlo dobrim pogledom na cijeli prostor-niti Turci niti Venecija ga nisu mogli osvojiti -slobodni kraljevski grad od 1469g, sjedište senjske kapetanije

lj Ivan lenković-monumentalni kubus sa 4 ugaone konzolne -1558g. renesansni kaštel Nehaj, graditekule

176

Zadar -najvažniji grad Dalmacije u doba Mletačke vlasti (1-1630g. M

6-17st)-sjedište generalnog providura . i G. Sanmicheli grade tvrđavu na ulazu u grad te renesansna utvrđenja grada (nadogradnja i

radsku ložu i zgradu gradske stražepregradnja srednjovjekovnih zidina) -osim utvrda Sanmicheli rade i Kopnena vrata, g

Šibenik -grad bez antičke povijesti

astao u srednjem vijeku-n =kao castrum, u 11st. rešimirov grad, u 13st. grad kneževa bribirskih, u K

15st, za vrijeme Venecije dobiva civitet ućih 100godine izgrađena je

rijeme -od 1432g. pa kroz idvelebna gotičko-renesansna katedrala-u vpočetka Turske opasnosti, kada ostali gradovi na Jadranu stagniraju (Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac)

16st uz katedralu gradi se i „bramanteovska“ -uvijećnica te nekoliko renesansnih palača

ibenik je u to vrijeme istaknuto kulturno središte brojnim humanističkim velikanima-Faust vrančić,

-Šs pjesnicima i povjesničarima -srednjovjekovni grad s renesansnim tvrđavama

anmicheli)

edna od ranih mletačkih fortifikacija Jadrana

-3 kopnene tvrđave: Sv.Ana, Sv. Ivan i Šubićevac i 1 morska tvrđava: Sv. Nikola (graditelj G. S Tvrđava Sv. Nikole, 1540-1547g -j , graditelji M- i G. Sanmicheli

rskom plićaku, na ulazu u Šibenski kanal, branila je grad i njegov akvatorij-smještena je na mo (važno

tovan tehnikom obrane od vatrenog oružja s brodova)

Katedrala sv. Jakova i trg (Šibenska katedrala) -15-16st, gotičko-renesansna katedrala sv. Jakova

trgovačko sidrište venecijanskih brodova) -oblik lastina repa (oblik je bio uvje

, gradska vijećnica, knežev dvor Split -srednjovjekovni grad opasan zidinama i renesansnim bastionima=renesansno barokni-okvir oko srednjovjekovnog (antičkog) grada

177

nsne tvrđave: Gripe i Bačvice -renesa-obnova srednjovjekovnih zidina, kula i kaštela -1435g Venecija gradi kaštel od kojeg je ostala jedna od dvije kule-Hrvojeva kula -ostatak bedema nastaje u 17st. (vidi barok u HR)

Dubrovnik -gradske zidine (izgrađene u srednjem vijeku) -grad konačan izgled poprima u doba renesanse 15-17st. -Michele Michelozzi 15st. –gradi podziđe sa polukružnim kulama ispred sjevernog i zapadnog zida

untijeli (kazamata=sklonište, bunker za zaštitu od artiljerijske vatre)

-kazamate na Bokaru i P -renesansne kule: Lovrijenac, Minčeta, Boka-Kula Minčeta

r, Sv. Ivan, Revelin ( autor Antonio Ferramolino) = najljepša dubrovačka kula, među graditeljima se spominju firentinski majstor

atinac Michelozzo Michelozzi i Juraj Dalm

178

179

atnije Knin -na najvišem si platou brda sv. Spas, najvjerojjoš u drugoj polovici 9st niknula je utvrda kastrum castro Tignino-Tnen te potom i srednjovjekovno urbano naselje koje je činilo jezgru kasnijeg kompleksa tvrđava kao i Kninskog gradskog prostora -prvotni izgled utvrde, zbog nepostojanja izvorne građe, nije nam u potpunosti poznat -analogno utvrdama tog vremena, možemo pretpostaviti da je utvrda bila opasana visokim zidinama te gradnjom prilagođena konfiguraciji terena, te na nekim mjestima i prirodno zaštićena strmim padinama -podno utvrde kninskog castruma vrlo rano se formira i civilno naselje sa crkvenim objektima=podgrađe Borgo de Tina -na drugom povišenom platou brda Sapas, južno od utvrde Tnene, izgrađeno je i drugo manje utvrđenje-kaštel Lab -naknadno, moguće u 15st, u vrijeme sve veće opasnosti od Turaka, gradi se glavni obrambeni zid na ojem su i danas glavna ulazna vrata u tvrđavuk te su ove obje tvrđave povezane u jedinstveni tvrđavski

kompleks -najstariji dosad poznat, grafički prikaz Knina zabilježen je na karti sjeverne Dalmacije i Like mletačkog

lis

kartografa Mattea Pagana oko 1525g. K-od 9st. sjedište hrvatskih knezova, kraljeva i moćnih hrvatskih feudalaca -1573g kralj Petar Krešimir ga ne uspijeva obraniti te je od tada u turskim rukama, kao stalna prijetnja Dalmaciji -pod Mletačkom upravom 1648-1798g-dograđuje se i modernizira Trogir -u vrijeme renesanse Trogir se razvija kao podgrađe prijašnjeg grada -utvrda/kaštel Kamerlengo građen je 1420-1437 g. te je služio za smještaj mletačke vojne posade za -;obranu grada -najstariji dio je –poligonalna kula s kraja 14st, nakon dolaska mletačke vlasti zidine poprimaju današnji oblik

GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEĆA U EUROPI 1853.-1871. ostvarenje plana Pariza 1863.-1870. ostvarenje plana Milana 1870. nepotpuna izvedba bečkoga "Ringa" 1870.-1873. prvi plan Rima; 1883. drugi plan Rima 1870. planovi radničkih četvrti u Njemačkoj 1872. P. Gérard: "Kako izgraditi grad" _ 1870.-e godine – razdjelnica klasičnog i modernog urbanizma _ urbanizam 15.-18. stoljeća – estetsko-intelektualni pristup _ urbanizam 19.-20. stoljeća – uvjetovan industrijskom revolucijom koja je donijela nove funkcije gradu _ razdoblje eklekticizma: druga polovica 18. st. - sredina 19. st. _ razdoblje funkcionalizma: od sredine 19. st. 1.pol. 19. STOLJEĆA: _ priprema za velika urbanistička ostvarenja _ neoklasicizam Napoleonova razdoblja _ urbanistička kompozicija na razini 18. stoljeća - simetrija, vizura prema spomeniku ili palači - trgovi s radijalnim ulicama - mjerilo veće - arhitektura neoklasicistička _ inženjerski pristup - arhitekt podređen ministru unutrašnjih poslova, izvedbe povjeravane inženjerima 2.pol. 19. STOLJEĆA _ gradograditeljstvo - posljedica industrijske revolucije, demografske eksplozije i novih komunikacija (željeznica) _ gradograditeljstvo - tema od velikog društvenog interesa politički utjecaj _ kroz gradograditeljstvo iskazati veličinu nacije; _ novim ustrojem grada spriječiti ulične barikade i socijalne nemire sociološki utjecaj _ naglašavanje važnosti ljudskog i društvenog čimbenika (siromaštvo radnika i teški životni uvjeti); _ poticaj za nova radnička naselja inženjerski utjecaj _ nove funkcije grada i urbanizma: promet (ceste, željeznica, javni gradski prijevoz); industrija; javni servisi; _ komunalna infrastruktura (kanalizacija); _ hidrotehnički zahvati i dr. nove urbanističke teorije _ novi ustroj grada (komunikacije, industrija, prenapučenost) _ zaštita povijesnih ambijenata (povezivanje starog i novog grada) utopijski socijalizam _ posljedica krize grada _ cilj: naći rješenje problema “čovjek - stanovanje - rad” _ ishodište prvih satelitskih naselja Pariza i Londona, prvih vrtnih gradova (prototip Le Vésinet pokraj Pariza, 1861.) Fridrich Engels ne kaže da su gradovi prije industrijske revolucije bili raj. On u svojoj optužbi uvjeta života britanske radničke klase radije naglašava kako je porast velike industrije samo pogoršao i učinio vidljivim ono što su već bili nemogući uvjeti života. Engels je odbacio primjedbu da je pojava industrijalizma povezana s urbanizmom. (Aldo Rossi, Arhitektura grada)

URBANISTIČKI TEORETIČARI UTOPIJSKOGA SOCIJALIZMA ROBERT OWEN (1771.-1858.) _ prvi industrijalac koji je pridonio rješavanju problema stanovanja radnika _ njegova kritika grada bila je konstruktivna, bez političke pozadine i fanatizma NEW LANARK (Engleska) _ naselje u krajoliku uz industrijske građevine _ naselje za radnike i njihove obitelji sa zgradama

društvenog servisa (škola, starački dom) NEW HARMONY (SAD), 1825. _ komunistička općina (kooperativna kolonija) _ tlocrt kvadratičan, u središtu zajednički

prostori, uokolo stanovanje New Lanark New Harmony FRANCOIS MARIE-CHARLES FOURIER (1772.-1837.) VILLE DU GARANTISME _ u sredini trgovački i administrativni dio grada, oko njega industrija, na rubovima poljodjelstvo; važnost

pejzaža _ stanovanje koncentrirano u jednoj velikoj zgradi _ širina ulica 18 m FALANSTÈRE (radna zajednica) _ naselje za 1600 ljudi: palača duga 720 m, trg 400 m _ različite društvene klase su razdvojene, ali se mogu miješati _ nekoliko realizacija (Francuska, Alžir, Nova Kaledonija, Amerika) JEAN BAPTISTE ANDRÉ GODIN (1817.-1888.) "Solutions sociales" (Društvena rješenja), 1870. _ industrijalac i utopista, sljedbenik Fouriera FAMILISTERIO, Guise (sjeverna Francuska), 1874. _ izveden idealni grad za radnike zaposlene u njegovoj tvornici _ naselje za 1500 stanovnika (nastanjeno do danas) _ zgrade oko središnjega trga ETIENNE CABET (1788.-1856.) _ francuski političar koji je zbog radikalnih ideja emigrirao u Englesku IKARIJA _ Voyage en Icarie, 1842. _ idealan (industrijski) grad _ ortogonalni tlocrt (blokovi), vodotok po sredini grada _ iste zgrade u svim ulicama _ svaki blok posjeduje arh. obilježja neke svjetske nacije _ pokušaj osnivanja u Texasu (SAD) _ ostvarena naselja religijskih obilježja u Americi JOHN BUONARROTI PAPWORTH HYGEIA (SAD) , 1827. _ seoski (ruralni) grad na rijeci _ preteča vrtnoga grada _ jedini utopijski grad čiji je autor arhitekt CLAUDE NICOLAS LEDOUX (1736.-1806.) Arhitektura promatrana sa stajališta umjetnosti, običaja i zakonodavstva, 1804. SALINES DE CHAUX _ ind. grad sa socijalističkim motivima, 1775., _ izgradnja započela prije Francuske revolucije ali je bila prekinuta

OBILJEŽJA GRADOGRADITELJSTVA 19. STOLJEĆA urbanizam prethodi arhitekturi do 19. st. arhitektura je prethodila urbanizmu ishodište modernoga urbanizma 19. stoljeće – prijelaz iz klasičnog u moderni urbanizam planimetrijski predložak ortogonalni i radijalni – nastavak baroka novo mjerilo grada preveliko u odnosu na srednjovjekovno-renesansno mjerilo nove namjene u gradu industrija, promet, javni servisi, komunalna infrastruktura tehnički aspekt prevladava nad estetskim urbana estetika podređuje se urbanoj tehnici razlika urbanizma prve i druge polovice 19. stoljeća _ urbanizam prve polovice 19. st. – nastavak urbanizma 18. st. _ urbanizam druge polovice 19. st. – najava i početak modernog urbanizma (plan Pariza – početak modernog urbanizma)

Vincenzo Marulli,URBANISTIČKI MODELI, 1808.→

odnos prema naslijeđenom gradu Pariz i Beč – dva različita urbanistička predloška obnove grada _ pariški predložak zapadna i južna Europa (Napulj, Madrid …), Amerika _ bečki predložak srednja i sjeverna Europa (Köln, Nürnberg, Leipzig, Frankfurt, Kopenhagen ...)

javna perivojna arhitektura grada važan dio urbanističke kompozicije _ Pariz (klasicistički javni perivoji, Bulonjska i

Vensanska šuma) _ London (javni gradski perivoji i skverovi) _ američki gradovi (sustav javnih gr. perivoja)

Pariz →

Boston London London svjetske izložbe važnost u gospodarskom i političkom životu 19. stoljeća _ 1851. London (Hyde Park) _ 1855. Pariz (Champs Elysées, Place de la Concorde) _ 1862. London (Kensington Gardens) _ 1873. Beč (Prater) _ 1882. Chicago (Jackson Park na jezeru Michigan – planiran perivoj za izložbu)

NOVI KOLONIJALNI GRADOVI 1819. g. SINGAPORE (Malezija) 1835. g. MELBOURNE (Australija) 1837. g. ADELAIDE (Australija) 1847. g. BELO HORIZONTE (Brazil) 1849. g. SAN FRANCISCO (SAD) 1858. g. OTTAWA (Kanada) 1860. g. VLADIVOSTOK (Rusija) 1882. g. LA PLATA (Argentina) 1891. g. JOHANNESBURG (JAR) MILANO _ urbani razvoj potaknut reformama Marije Terezije i

Josipa II. (druga polovica 18. st.) i Napoleona I. (početak 19. st.)

_ provedba izvlaštenja (eksproprijacija) crkvenih posjeda (reforme Josipa II – ukidanje isusovaca, inkvizicije i dr.)

_ 1805. gl. grad talijanskoga kraljevstva (Napoleon I.) _ “Commissione di Ornato” djeluje 1807.-14., glavni

zadatak povjerenstva izrada regulac. plana grada

REGULACIJSKI PLAN, 1807. nova mreža ulica _ proširenja i produženja postojećih ulica; _ uvođenje ortogonalnih osi u radiocentričnu urbanu shemu _ Strada Napoleone (Via Dante) dva glavna trga _ Piazza Duomo (crkveni centar) _ Foro Bonaparte (novi politički i javni centar) vrijednost plana _ urbanistički red u srednjovje-kovno-renesansnom tkivu grada _ četiri desetljeća prije Pariza –najava urbanih rekonstrukcija 19.st. Plan nije ostvaren zbog pada Napoleona I. Plan je bio polazište za planove iz 1859. i 1884. (autor Cesare Berut) - plan - jedan od najmodernijih u Europi FORO BONAPARTE, 1801. _ autor: arh. Antolini – novi glavni gradski trg _ kružni trg promjera 600 m s dvorcem u sredini (Castello Sforza, 14. st.) i palačama po rubu (izveden je samo slavoluk)

ATENA, 1832. _ nezavisnost Grčke nakon turske vlasti (1460.-1832.) _ Atena – mali grad turskog izgleda na sjevernim padinama Akropole _ prvi urbanistički plan, 1832. _ drugi urbanistički plan 1834. (dopuna i izmjena plana iz 1832.) _ vrijednost planova: planovi rekonstrukcije grada prethode planovima Pariza i Beča

PRVI URBANISTIČKI PLAN, 1832. _ autori: Kleanthes i Schaubert (učenici Karla Friedricha Schinkela) _ novi grad preko turskoga grada s proširenjem prema sjeveru;

sačuvan arheološki predio _ tri glavne ulice (oblikuju trokut) duž kojih su postavljene javne

zgrade;vrhovi „trokuta“: kraljevska palača i dva kružna perivojna trga _ plan nije ostvaren jer je predviđao potpuno rušenje naslijeđenoga

(turskoga) grada DRUGI URBANISTIČKI PLAN, 1834. _ autor: Leon von Klenze (München) _ zadržana trokutasta urbana kompozicija; sačuvan turski grad; na

mjestu kraljevske palače postavljen kružni trg koji omogućava produžetak grada prema sjeveru; nova ulica koja spaja Akropolu i kružni trg

_ specijalizacija četvrti: arheološki predio (Akropola), stari trgovački grad (turski grad), predio javnih zgrada i kulturnih institucija, predio kraljevske palače, reprezentativni centar, stambene četvrti

BEČ - URBANA PREOBRAZBA 1859.-1885. _ urbanistički nesređeni grad do sredine 19. stoljeća:

* gusto izgrađena srednjovjekovno-renesansna jezgra grada * širenje grada u 17. i 18. stoljeću (problem stanovanja)

_ natječaj za uređenje središta grada 1858.-1859. ; 426 radova; arh. C.F.L. Förster

1.pol. 19.st. 2.pol. 19.st. Ring - kružna ulica s drvoredima na mjestu gradskih zidina zgrade od javnoga značaja

vojarna, burza (Börse), crkva (Votiv Kürche), sveučilište (Universität), dvorsko kazalište (Burgteater), gradska vijećnica (Rathaus), parlament, palača pravde (Justizpalast), muzeji – umjetnosti i prirodnih znanosti, novi Dvor (Neue Hoffburg), opera, dom umjetnika (Künstler Haus), kursalon, dom primj.umjetnosti

gradski perivoji, perivojni trgovi Stadtpark, Burggarten, Volksgarten, Rathauspark; Maria-Theresia Platz, Karlsplatz, Rooseveltplatz

Stadtpark Neue Hoffburg – Helden Platz Maria Theresia Platz _ vrijednost: konzervatorski urbanizam - povezivanje staroga i novoga grada; originalnost rješenja _ uzor za slične urbanističke zahvate: Köln, Nürnberg, Leipzig, Frankfurt, Kopenhagen, Brno

BARCELONA PLAN GRADA 1859. _ autor plana: Ildefonso Cerdá _ shema urbs quadrata

omogućuje beskrajno širenje, a dijagonalne ulice omogućuju brzo dolaženje do središta

_ povijesna jezgra nedirnuta – “novi” grad izravno se naslanja na “stari” grad

_ američki predložak grada _ plan nije u potpunosti ostvaren,

ali je odredio kasniji razvoj _ plan je predviđao preveliki

demografski i gospodarski razvoj, nudio je rješenje za višu razinu urbane evolucije; u to vrijeme teško bi ga ostvario bilo koji europski grad

_ urbana mreža + autonomni sustav četvrti i rezidencijalnih jezgri

_ neodrživost plana tamo gdje je pretpostavljao nisku gustoću _ provedivost plana tamo gdje je omogućio masovnu izgradnju grad. blokova sukladno ciljevima

građevne spekulacije _ kvadratni blok s odrezanim uglovima - osnovna urbanistička jednica novoga grada _ ulični drvoredi platana - nadomjestak za izostale javne perivoje na planu novoga grada

SPOJ “STAROGA” I “NOVOGA” GRADA

TRGOVI U EUROPI U 19.ST. PARIZ

Place de l’Opera, prva polovica 19. st. Place de la Madelaine, prva polovica 19. st. Place de l’Etoile, početna faza 1805.-36.; završetak krajem 19. st.

MILANO, PIAZZA DUOMO, 1861.-70. _ 1861.-62. natječaj za uređenje trga _ 1863.-70. izvedba prema projektu arh. Mengonija _ trg nastao rušenjem srednjovjekovnih blokova _ rekonstrukcija blokova uokolo trga

NAPULJ, PIAZZA PLEBISCITO, 1816.-46. _ Napulj - glavni grad kraljevstva dinastije Bourbon (18./19. st.) _ neoklasicistički trg: kraljevska palača (Palazzo Reale), crkva San Francesco da Paola s polukružnim kolonadama _ autor: Pietro Bianchi

RIM, PIAZZA DEL POPOLO _ trg započet u 16. st. (prije Siksta V.), arh. Giovenale Manetti _ konačan izgled: 1794.-1820., autor: Giuseppe Valadier _ glavni ulaz u grad (od antičkih vremena do pojave željeznice) _ crkve (17. st.): S. Maria di Montesanto, S. Maria di Miracoli _ egipatski obelisk (prevezen sa Circusa Maximusa, postavljen u vrijeme Sixta V.) _ Pincio – vidikovac; rampa-serpentina – kolna veza

SJEVERNOAMERIČKI GRADOVI DO 1870.-ih GODINA URBANA AMERIKA PRIJE INDUSTRIJSKE REVOLUCIJE _ građanski rat 1861.-65. - razdjelnica u povijesti sjevernoam.gradova: nagli razvoj gradova nakon rata

potaknuto željeznicom i industrijom _ Amerika je izgradila gradove koji su rasli na način “svaki čovjek za samoga sebe” – stanovnici i

američkog Istoka i američkoga Zapada nisu dozvoljavali ulazak na njihovo vlasništvo _ mladost američkih gradova u usporedbi s europskom urbanom tradicijom: * jedva da postoji povijesni urbani prostor vrijedan spomena * nedostaje arhitektura ulice – samo Pennsylvania Avenue u Washingtonu može se smatrati ulicom u europskom smislu _ prvi doseljenici u Americi slijedili su dva modela: * gradovi po shemi mreže * sela s “glavnom ulicom” koja su postala poznata zahvaljujući vestern filmovima _ u središtu prvih gradova/naselja bili su smješteni: crkva, banka, škola, bar i tržnica _ američka kuća zadržala je dvije temeljne europske tipologije: * španjolski koral i patio u Latinskoj Americi * englesku ladanjsku kuću u sjevernoj Americi tlocrtna slika grada _ spontano nastala _ jednoličan ortogonalan sustav: New York, San Francisco, Los Angeles, Chicago, Memphis, Illinois _ ortogonalno-dijagonalan sustav: Washington, Philadelphia, Detroit barokno-klasicistički utjecaj na oblikovanje gradova _ utjecaj Versaillesa _ utjecaj urbanističkih zahvata u Parizu širenje grada _ stvaranje radničkih predgrađa _ vile uzduž glavnih cesta izvan grada oživotvorenje utopijskih industrijskih gradova malobrojni gradovi povijesnih slikovitih obilježja _ Ohio, Mississipi, Missouri, Hudson perivojna arhitektura američkih gradova _ pridonosi prepoznatljivosti monotonom urbanističkom ustroju _ unošenje prirode u gusto izgrađeno gradsko tkivo _ najpoznatiji pejzažni arhitekt 19. stoljeća Frederick Law Olmsted (1822.-1903.)

NEW YORK _ godine 1869. grad je još uvijek bio na južnoj polovici Manhattan Islanda i nije

postojalo mostova preko razmjerno uske East River. Brooklyn Bridge otvoren je 1883. Prva zgrada s dizalom bila je izgrađena 1873. godine da bi već 1914. bila podignuta zgrada sa 60 katova te 1931. godine Empire State Building sa 102 kata (110 katova imao je World Trade Center srušen 11. rujna 2001.)

NASTAJANJE GRADA _ 1624. Nizozemci osnovali grad New Amsterdam _ prvih 150 godina grad serazvijao bez plana _ izvorno naselje: utvrđeno i smješteno na južnom dijelu otoka Manhattan _ 1664. Britanci osvojili grad i nazvali ga New York

NEW YORK, 1767. Wall Street, poč. 19. st. NY kraj 20.st.

PLANIRANJE GRADA _ 1767. Ratzen plan – prvi

planirani trg _ 1811. početak urbane mreže

izduženih pravokutnika: 12 uzdužnih avenija (avenues) i 155 poprečnih (istok-zapad) ulica (street)

_ ekstremno brz razvoj grada u 19. st.

CENTRAL PARK_ prvi veliki javni perivoj u Americi _ 1844. poticaj za

podizanje perivoja kampanju vodio William Cullen Bryant,urednik New York Evening Post

_ 1856. grad kupio zemljište (300 ha)

_ 1858. Natječaj za perivoj Frederick Law Olmsted i Calvert Waux

← rast grada

PHILADELPHIA Guverner i vlasnik Pennsylvanie William Penn tražio je 1681. da se odabere mjesto za novi grad uz rijeku Delaware – tamo gdje je ona plovna i duboka i gdje ne poplavljuje zemljište. Odredio je površinu od 4000 ha. Odabrano mjesto na razmjerno ravnom terenu bilo je dovoljno da se izbjegnu poplave, a bilo je pošumljeno s dovoljno svježe vode. PRVI PLAN GRADA 1682. utemeljenje grada - William Penn (1644.-1718.) 1683. prvi plan grada - autori: William Penn i Thomas Holme _ obilježja prvoga plana grada _ veličina: 1,6 x 3,2 km _ ulice pod pravim kutom _ 2 glavne ulice (š=30 m) _ središnji trg (površina 4 ha) s javnim zgradama: gradska vijećnica, državna zgrada, tržnica, škola _ 4 manja trga/podcentra (3 ha) _ luka na rijeci Delaware _ uzor za plan → slika desno plan obnove Londona 1666. (autor Richard Newcourt)

19. st. _ dogradnja plana: dijagonalne ulice; Fairmount Park

(najveći gradski perivoj u SAD) _ 1890. gradnja nove gradske vijećnice na glavnom

trgu – početak izgradnje poslovnoga središta grada na izvorno zamišljenom mjestu

_ spontani razvoj gradskog centra uz luku _ željeznica umanjuje važnost luke i preusmjerava

promet u gradu

WASHINGTON Prvi američki predsjednik George Washington izabran je 1790. Označio je mjesto koje nije veće od 10 kvadratnih milja na rijeci Potomac, gdje se izgradio novi glavni grad koji je trebao biti gotov u prosincu 1800. Do tada je Philadelphia bila glavni grad. Major Pierrre Charles L'Enfant (1754.-1825.) planirao je novi glavni grad. Rođen je u Parizu i proveo je djetinjstvo u Versaillesu. Studirao je na kraljevskoj akademiji slikarstvo i skulpturu. Emigrirao je u Ameriku 1777. gdje je prvo vrijeme bio vojni inženjer, a zatim je radio kao arhitekt. Napisao je predsjedniku Washingtonu pismo u kojemu je tražio da ga zaposli da napravi glavni grad. To je bilo prihvaćeno. Svoj plan je pokazao u kolovozu 1791. UTJECAJ NA PLAN GRADA autor plana grada Pierre Charles L'Enfant (1754.-1825.) utjecaji _ francuska urbana tradicija i kultura

(francusko podrijetloautora L’Enfanta) _ europski urbanizam kasnog 18. stoljeća

(klasicizam, Napoleon I.) _ prijedlozi 2. predsjednika SAD-a

Thomasa Jeffersona (želio da Washington podsjeća na Philadelphiju)

PLAN GRADA _ ishodište tlocrta - pravokutni trokut

određen točkama: Capitol, White House, Washington Memorial

_ stranice trokuta – smjerovi ulične mreže _ Pennsylvania avenue – najvažnija ulica

države: predstavlja odnos zakonodavne i izvršne vlasti; ulica s drvoredom

CHICAGO Na mjestu današnjega središta grada izgrađena je 1803. godine utvrda (Fort Dearborn) - na prostoru između Ohio River, Mississippi River i Great Lakes. Već je 1673. bilo preporučeno da se izgradi kanal, ali to je započelo tek 1830. i od tada se počeo razvijati Chicago. Prve dvije željeznice došle su 1852., a ubrzo još 8 novih željezničkih linija, što je razvilo Chicago u željezničko središte srednjega Zapada. Kao posljedica toga brzo se razvila industrija, a time se naglo povećao broj stanovnika. Broj stanovnika: 1833. godine - 350 stanovnika; 1837. – 4000; 1848. - 20.000; 1865. - 180.000; 1885. - 800.000.

CHICAGO, 1834 CHICAGO

RIVERSIDE ESTATE 1869. Autor: Frederic Law Olmsted

SAN FRANCISCO _ 1776. Španjolci utemeljuju

naselje (Yerba Buena) _ 1834. naselje dobiva

položaj grada – početna ortogonalna mreža ulica

_ 1835. postavljena nova ulica pod kutom 45º na početnuortogonalnu mrežu

_ plan grada – dvije urbane mreže; brežuljkasta topografija

LOS ANGELES Španjolci su utemeljili grad 1781. godine. Nakon američke okupacije Kalifornije 1846. Los Angeles je postao najveće naselje Kalifornije. Do 1870. grad je imao manje od 6000 stanovnika. Nagli razvoj grada izazvala je željeznica koja je 1876. došla sa sjevera, te druga željeznica koja je 1887. stigla iz Kanzas Cityja. Nakon toga grad je počeo naglo rasti. _ 1849. plan grada na kojemu je bilo nekoliko postojećih zgrada i začetak mreže ulica

GRADOGRADITELJSTVO 19. STOLJEĆA U HRVATSKOJ DRUŠTVENO-POLITIČKE PRILIKE NA POČETKU 19.st. _ Ilirske provincije, 1805.-1815., Napoleon I. Bonaparte _ 1815. Ilirske provincije pripadaju Austriji DRUŠTVENO-POLITIČKE PRILIKE SREDINOM I U DRUGOJ POLOVICI 19.st. _ politička podijeljenost Hrvatske: civilna/banska Hrvatska, Slavonija, Vojna krajina, Istra, Dalmacija _ ukidanje Vojne krajine 1886. i njeno djelomično ujedinjenje s banskom Hrvatskom (Dalmacija i Istra ostale su izvan banske vlasti) _ društvene i političke promjene * završetak feudalnog uređenja (1848. ukinuto kmetstvo) * stvaranje građanskoga društva, nacionalne revolucije, stvaranje europskih nacionalnih država

HR nakon 1868.g.

VELIČINA GRADOVA U HRVATSKOJ U 19. st. 1847. slobodni kraljevski gradovi svrstani u tri grupe: mali gradovi do 8.000 stanovnika srednji gradovi 8.000 - 30.000 stanovnika veliki gradovi preko 30.000 stanovnika 1847. Zagreb 15.000 stanovnika GRADOVI U HRVATSKOJ U 19. STOLJEĆU PRAVNA KATEGORIZACIJA GRADOVA I NASELJA 1871. ukidanje Vojne Krajine Petrinja, Kostajnica, Bjelovar, Ivanić-Grad, Brod Senj - slobodni kraljevski grad, slobodni lučki grad Karlobag - slobodni lučki grad 1895. gradovi 1. kategorije Zagreb, Osijek, Varaždin gradovi 2. kategorije Senj, Bakar, Sisak, Karlovac, Petrinja, Koprivnica, Bjelovar, Križevci gradovi 3. kategorije Karlobag, Kostajnica, Ivanić-grad

POTICAJI ZA RAZVITAK GRADOVA U HRVATSKOJ U 19. ST. parobrodarstvo razvitak lučkih gradova: Rijeka, Pula, Split željeznica Zagreb (1862.), Sisak, Karlovac, Rijeka, Osijek industrija Zagreb, Rijeka, Brod, Osijek ceste Luizijana 1803.-1811.g. (Karlovac-Rijeka) – glavna prometnica za žitnu trgovinu i izvoz poljodjelskih proizvoda hrvatsko-ugarskoga zaleđa OBILJEŽJA GRADOGRADNJE U PRVOJ POLOVICI 19. ST. POLAGANI RAZVITAK GRADOVA do 1860.-tih godina _ rušenje gradskih fortifikacija (zidova i grabišta) _ nekvalitetna i spontana izgradnja _ širenje duž prilaznih putova OBILJEŽJA GRADOGRADNJE U DRUGOJ POLOVICI 19. ST. JAČI RAZVITAK GRADOVA nakon 1860.-ih godina _ urbanistički planovi proširenja gradova: Sisak, Rijeka, Zagreb _ vojne utvrde Austro-Ugarske Monarhije: Pula, Vis, Prevlaka _ gradski perivoji i šetališta: Zagreb (Maksimir, Ribnjak), Osijek, Opatija, Zadar … _ dvorci i perivoji u sjevernoj Hrvatskoj - poticaj za razvoj naselja * Hrvatsko zagorje - Januševec, Marija Bistrica, Trakošćan, Novi Dvori zaprešićki … * Slavonija - Cabuna, Nuštar, Rasinja, Retfala, Virovitica … GRADOGRADITELJSTVO U SJEVERNOJ HRVATSKOJ _ do 1960.-ih godina širenje gradova uz prilazne ceste

_ nakon 1960.-ih godina širenje gradova na osnovi pravilnog i nepravilnog rastera ulica

_ najznačajnije ostvarenje: Zagreb-Donji grad U ISTRI I PRIMORJU _ RIJEKA – trgovačka luka, gospodarsko središte, završetak željezničke pruge i Luizijanske ceste

_ PULA – ratna luka _ SENJ – luka i završetak Jozefinske ceste

_ TURISTIČKI RAZVOJ GRADOVA : Opatija, Lovran, Volosko, Crikvenica, Lošinj, Rab

U DALMACIJI _ nema znatnijega razvoja gradova

* nema željeznice * Trst i Rijeka preuzeli uloge glavnih luka * do 1878. zaleđe Dalmacije i Bosna pod turskom vlašću _ razvoj Zadra (glavni grad Dalmacije) _ skroman razvoj Šibenika i Splita _ gradograditeljska aktivnost: * ugradnja zgrada u starim dijelovima grada * proširenja izgradnje uz prilazne ceste gradu * rušenje fortifikacija i nasipavanje obala

ZAGREB _ 1850. jedinstveni grad - početak suvremenoga Zagreba _ prva polovica 19. st. - spontani urbanistički razvitak _ druga polovica 19. st. - planski urbanistički razvitak

ZAGREB, 1864. ZAGREB, 1889. ZGB U 1.pol 19. st. _ izgradnja grada nije planska i nije urbanistički

kontrolirana _ spontano širenje oko Harmice i duž prilaznih putova

gradu (Ilica,Frankopanska, Petrinjska,Vlaška) _ urbanističko-arhitektonski neujednačen i u

znatnoj mjeri ruralni izgled Gradeca - pretežito prizemnice i jednokatnice, pretežito drvene kuće, konjušnice u dvorištima, nepopločene ulice bez pločnika, vrtovi i vinogradi na padinama

_ uobličenje trgova Gradeca _ Markov trg , izgradnja Banskih dvora,

kazališta/danas Starogradska vijećnica, županijske zgrade/danas Sabor

_ Kipni/Ilirski trg ZGB 1825.g. _ šetališta/promenade Južna promenada (Strossmayerovo šetalište) Sjeverna promenada (Vrazovo šetalište) _ biskupski perivoji Biskupski vrt u Vlaškoj, Ribnjak, Maksimir _ privatni perivoji Nova Ves, Jurjevska, Mlinarska, Radićeva… Markov trg 1846.g. MAKSIMIR _ europska vrijednost:

najvrjedniji povijesni perivoj u HR _ rano pojavljivanje: među prvima javnima perivojima

u Europi; 1787. barokni Maksimir, 1843. romantičarski Maksimir

_ velika površina: 400 hektara (polovica Bulonjske šume u Parizu)

_ umjetnička vrijednost: vrsni austrijski umjetnici

ZGB u 2.pol. 19.st. _ poticaj za izgradnju 1852. nove kuće oslobođene od plaćanja poreza tijekom 10 godina 1852. gradopoljepšavajuće povjerenstvo (dolazak kralja F. Josipa) 1862. željeznica _ povećanje broja stanovnika (1869. oko 20.000 stanovnika) _ gradsko groblje Mirogoj, 1876. RED GRAĐENJA ZA ZGB, 1857. _ postavljeni temelji izgleda zagreba druge polovice 19. st. _ trgovi: pravilni _ ulice: pod pravim kutom, razmak 76-95 m, najmanja širina 13,30 m _ građevna crta: jednaka uličnoj (regulacijskoj) crti _ zgrade: jedna do druge bez međuprostora, visina najmanje 1 kat _ dvorište: dovoljno veliko (svjetlo, zrak, zaštita od požara) _ nogostup: obveza vlasnika ispred zgrade _ građevna dozvola: valjanost tri godine _ najava regulacijskoga plana grada PRVA REGULATORNA OSNOVA ZGB-a, 1864./1865. _ prvi urbanistički plan Zagreba - nije očuvan _ cilj: dotjerati starije i skladno nadovezati nove dijelove grada _ pravilan raster ulica _ Dvorski građevni ured u Beču odobrio Plan “pod uvjetom štovanja

prava trećih” _ cilj: dotjerati starije i skladno nadovezati nove dijelove grada DRUGA REGULATORNA OSNOVA ZGB, 1887./1888./1889. _ Milan Lenuci - glavni gradski inženjer/urbanist _ prepoznatljivo obilježje plana: Lenucijeva/Zelena potkova - prvi

puta urisana na planu grada _ dosljedno proveden pravilan raster ulica; širenje grada u smjeru

istok-zapad _ Zrinjevac i Akademički/Strossmayerov trg – već oblikovani u

vrijeme izrade Plana _ postupni nastanak perivojnih trgova i izgradnje duž „Potkove“ –

historicistička arhitektonska i perivojna obilježja

LENUCIJEVA/ZELENA POTKOVA _ zbirno ime za slijed od 8 perivojnih trgova – perivojski okvir _ izvorno graditeljsko ostvarenje; cjelovito djelo kulture 19. st. _ prepoznatljiv dio povijesne urbanističke cjeline Donji grad _ zamisao perivojskog okvira Donjega grada 1.puta se

predstavlja: 1881. u spisu Gradskoga poglavarstva, 1882. u položajnom nacrtu središta grada, 1887. u Regulatornoj osnovi Zagreba _ skupno umjetničko djelo /Gesamtkunstwerk/ – plod htijenja

nekoliko naraštaja s ciljem uobličenja reprezentativnoga društvenoga prostora

_ dvije vizije sadržaja i funkcije perivojskoga okvira (od pojave ideje do njene provedbe):

* gradski perivoj /Stadtgarten/ – novi element gradogradnje 19. st.

* perivojni trgovi s nacionalnim institucijama – simbol Zagreba

kao nacionalne metropole RED GRAĐENJA ZA ZAGREB, 1887. _ nadopuna Reda građenja iz 1857. _ grad podijeljen u tri razdjela (zone) za koje se propisuju uvjeti RAZDJEL 1 * sjeverni rub Gornjega grada / potok Medveščak / željeznička

pruga / potok Črnomerec * estetski najzahtjevniji uvjeti – zahtijevana visina 2-3 kata RAZDJEL 2 * između željezničke pruge i rijeke Save * mogućnost gradnje prizemnih zgrada; mogućnost izgradnje

“čiste“ industrije (“nečista“ ind. moguća u krajnjem istočnom dijelu, ciglane su morale biti 1000 m od željezničke pruge)

RAZDJEL 3 * brjegoviti sjeverni dijelovi grada * mogućnost gradnje prizemnih zgrada i “čiste“ industrije RED GRAĐENJA ZA ZAGREB, 1894. _ propisi za izgradnju u središtu grada * najmanje dvokatna visina zgrada * izjednačavanje visina zgrada kako bi se spriječio pogled na zabate * određivanje visine prema širini ulice

detalj nacrta ZGB, 1898.

MAKSIMIR najveći i najvrjedniji perivoj u HR _ značajan u kontekstu srednjoeuropske perivojne umjetnosti * rano pojavljivanje sa svrhom javnoga gradskoga perivoja * velika površina * umjetnička vrijednost _ površina: 400 ha (polovica bulonjske šume u Parizu) ZAGREB – 1845. GODINE OKO 15.000 STANOVNIKA Autori Maksimira – potvrda umjetničke vrijednosti Biskup Juraj Haulik, Michael Riedel, Franz Schücht, Leoplod Philipp, Franjo Serafin Körbler (Vrtlar) Joseph Käschmann (Kipar), Antun Dominik Fernkorn (Kipar), Anton Kothgasser BAROKNI MAKSIMIR (1787.-1794.) biskup Maksimilijan Vrhovac ROMANTIČARSKI MAKSIMIR (1838.-1847.) biskup Juraj Haulik

plan romantičarskoga perivoja pejzažno-romantičarska kompozicija (Zornbergova karta, 1846.) (iz albuma Jurjaves, Beč, 1853.) PAVILJONI U PERIVOJU Jeka (Laterne Tempel), Kišobran (Parapluie), Hram Prirode (Bellevue, Natur Tempel). Narodni Hram (Volks Tempel), Gloriet, Maurski Paviljon ZGRADE U PERIVOJU vratarska kuća (portirnica), vidikovac (kiosk), švicarska (tirolska) kuća, kapela Sv. Jurja, biskupski ljetnikovac, mirna koliba (tihi san), brezova koliba (ribarska kuća) SKULPTURE U PERIVOJU napuljski ribar , žetelica (vrtlarica), grupa dječaka, kip Sv. Jurja, obelisk VRTOVI I GAJEVI ružičnjak (rozarij), vrt biskupskoga ljetnikovca, vrt hortenzija, vrt za pčele, zvjerinjak (jelenji gaj), dolina dalija,švicarska dolina, slavujev gaj, druidski gaj Maksimir danas →

RIJEKA 1776.-1918. _ mađarska luka – utjecaj na urbanistički razvoj i

uređenje grada 18. stoljeće _ započeta ortogonalna urbana matrica

(južno od s.v. grada) 1841. _ početak planskoga nasipavanja obale

(južno od sv. grada) 1859. _ građevni pravilnik 1873. _ željeznička pruga 1873. _ natječaj za regulacijski plan (bezuspješan ↑ 1807.g.

zbog loših geodetskih podloga) 1904. (1909.) _ prvi regulacijski plan

(izrađen 1904., odobren 1909.) _ stvaranje Sušaka početkom 20. stoljeća Korzo _ spoj srednjovjekovno-renesansnoga grada i grada 18.-19. st. _ grad 19. stoljeća na nasipanom dijelu obale

SISAK _ spontani razvoj od 18. st. uz glavne ceste a unutar

antičke Sisciae; jači razvoj u 19. st. _ 1829. regulacijski plan klasicističkih obilježja, autor: Ivan

Fistrović _ dvije cjeline planiranoga grada: na mjestu rimske Sisciae

i naselje Vrbina preko potoka _ tlocrt plana: pravokutni raster, glavni trg pravokutnog

oblika, 252 stambene parcele u 10 ulica _ dvojni grad u 19. stoljeću * civilni grad u Banskoj Hrvatskoj (na mjestu Sisciae) – plan * vojni grad u Vojnoj krajini (na desnoj obali Kupe) – bez plana _ 1862. željeznica; kolodvor u osi glavne ulice _ 1874. spajanje dva grada (nakon ukidanja Vojne krajine) PULA _ 1815.-1918. glavna ratna luka Austrijske/Habsburške Monarhije _ izgradnja unutar povijesne jezgre do sredine 19. st. _ širenje grada u smjeru juga u drugoj polovici 19. st. * ortogonalna planimetrija * blokovska ustrojba gradskoga tkiva * izgradnja vojnih i lučkih građevina

1865.g. MALI LOŠINJ perivojna šuma na Čikatu vila Karolina, Čikat

Voštarnice

Ravnice

OPATIJA _ ime po benediktinskoj opatiji koja se prvi puta spominje u 15. st. _ 1844. početak urbanoga razvoja - izgradnja Vile Angiolina na mjestu prirodne lovorove šume _ 1882. početak turističkoga razvoja _ uzdužni razvoj mjesta duž obalne ceste i obale mora _ izgradnja vila i hotela – historicistička arhitektura _ javni perivoji i šetališta, perivoji vila i hotela

kraj 19.st. početak 20.st. ZADAR _ najjači razvoj od gradova u

Dalmaciji tijekom 19. st. (političko središte Dalmacije)

_ izgradnja unutar povijesnoga grada * rušenje gradskoga zida * nasipavanje obale * ugradnja pojedinačnih zgrada _ širenje grada izvan povijesnih granica * dva predgrađa: Ravnice/Spianata i Voštarnice/Ceraria _ javna perivojna arhitektura grada * botanički vrt (1809.) * prvi javni perivoj na bastionu Grimani (Weldenov perivoj, 1829.) * obalno šetalište s drvoredom crnike (1868.) * najveći zadarski perivoj (Blažekovićev/Nazorov perivoj, 1890.

1899.g.→ SPLIT _ spontano širenje uokolo antičko-srednjovjekovne jezgre:

naselja : Veli Varoš, Lučac, Manuš i Dobri (prvi urb. plan 1914.) _ u doba francuske vlasti (maršal Marmont, početak 19. st.) * rušenje renesansno-baroknih fortifikacija * perivoji na mjestu fortifikacija: perivoj na mjestu zapadnoga

revelina (danas Prokurative) i perivoj na Manušu između revelina Cornaro i Contarini (danas Giardin/Strossmayerov perivoj)

_ gradsko groblje na poluotoku Sustipanu (otvoreno 1826.) _ urbanističko-arhitektonski zahvati krajem 19. st. * zgrada lučke kapetanije * palača Bajamonti - dio Prokurativa - kazalište * gradska obala

DUBROVNIK _ dolaskom francuske vojske (1808.) Dubrovnik gubi državnu samostalnost, a nakon pada Napoleona I. ulazi u sastav Dalmacije i postaje grad na periferiji Austrijske Monarhije _ širenje grada zapadno od Staroga grada uz ceste koje izlaze iz gradskih vrata od Pila SINJ

ŠIBENIK razvoj grada od 11.-20. stoljeća

KNIN

BJELOVAR plansko i spontano širenje izvan baroknoga grada

OSIJEK, 1893.