Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
-
Upload
jelena-obradovic -
Category
Documents
-
view
249 -
download
2
Transcript of Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
1/88
Prof. dr Katarina DAMNJANOVI
SKRIPTA ZA PREDMET
AUTORSKO I SRODNA PRAVA
1
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
2/88
GLAVA I: UVODNA RAZMATRANJA
I. POJAM PRAVA INTELEKTUALNE SVOJINE
U naoj pravnoj teoriji i praksi jo nije u potpunosti prihvaen naziv
intelektualna svojina, kao jedinstven, generiki pojam za pravo industrijske svojine i
autorsko pravo. Stvar je dogovora da li treba koristiti generiki ili deskriptivni naziv,
ali i drugi razlozi, osim pragmatinih, govore u prilog prihvatanju jedinstvenog
naziva, naroito zbog postojanja bliskih veza izmeu industrijske svojine i autorskog
prava i njihovih zajednikih karakteristika.
Temin intelektualna svojina! je u meunarodnom i uporednom pravu najire
prihvaen naziv za ovu pravnu dis"iplinu, a predmet zatite ovog prava su duhovne
tvorevine i pravo tvor"a, autora, na rezultate svog intelektualnog stvaralatva # odatle
i naziv intelektualna svojina.
$naaj prava intelektualne svojine u savremenom drutvu je ogroman. %ao
posledi"a razvijene tehnologije i rastue uloge in&orma"ija u drutvu, vlasni"i
intelektualne svojine su sve ee meta razliitih vrsta zloupotrebe njihovih prava '
piraterije i &alsi&ikovanja. (eki obli"i takvog ponaanja postali su deo nae
svakodnevni"e, pa esto nismo ni svesni da su presnimavanje kasete, video trake ili
kompjuterskog programa ili &otokopiranje vie od jednog poglavlja knjige
nedozvoljeni.
Svaki subjekt koji poseduje neku ekskluzivnu in&orma"iju koja nije dostupna
drugim li"ima ima mogunost izbora. )n mo*e da je uini dostupnom javnosti, npr.
da je zatiti patentom ili objavi pod svojim imenom ili da ne obele*i delo +u tom
sluaju bie rei o anonimnom delu , ili da je sauva kao tajnu npr. kao know-how ili
neobjavljeno autorsko delo. U prvom sluaju on stie monopolsko, ekskluzivno,
monopolsko pravo koje je vremenski i teritorijalno ogranieno, a u drugom sluaju on
&aktiki uva tu in&orma"iju uz rizik da ona u nekom trenutku bude otkrivena i da
izostane njena pravna zatita. )snovna karakteristika intelektualnih prava je da njih
neogranieno mo*e iskoriavati neogranieni broj korisnika, na razliitim mestima, u
bilo koje vreme, a da se pri tome ne povredi njihova sutina niti umanji njihova
vrednost. -oto su zbog savremenih tehnikih sredstava mogunosti iskoriavanja
intelektualnih dobara neograniene i obli"i nedozvoljenog ponaanja su sve slo*eniji.
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
3/88
$ato zakoni priznaju nosio"u prava intelektualne svojine monopolsko ovlaenje #
iskljuivo pravo da sam upotrebljava svoju tvorevinu i pravo da zabrani svakom
drugom li"u da ga koristi bez njegove saglasnosti.
)no to je karakteristino za sar!"!no #rao int!$!%t&a$n!so'in!je
njegova globaliza"ija. (aime, donoenje meunarodnih konven"ija i sporazuma
kojima se uspostavljaju ne samo standardi pravne zatite, ve se i uvodi jedinstveni
postupak zatite govore da se intelektualna svojina posmatra sve vie kao jedan
globalni &enomen, slino meunarodnoj trgovini, pa shodno tome i pravno reava na
globalnom nivou. /akle, u uslovima savremenog tehnolokog razvitka pravo
intelektualne svojine ima svoje drutveno i ekonomsko opravdanje jer ono namee
dis"iplinu na tr*itu, regulie protok in&orma"ija i garantuje nosio"ima prava i
ovlaenim korisni"ima u*ivanje njihovih prava.
-ravo intelektualne svojine obuhvata dve velike grupe prava0 prava
industrijske svojine i autorsko i srodna prava.
(. PRAVO INDUSTRIJSKE SVOJINE
-ravo industrijske svojine se &ormiralo sredinom prolog veka sa donoenjem
prvih na"ionalnih zakona o industrijskoj svojini i meunarodnih konven"ija sa "iljem
da se obezbedi zatita ovih prava i izvan na"ionalnih grani"a. Termin industrijska
svojina! vodi poreklo iz &ran"uskog prava i prvi put je upotrebljen u $akonu o
patentima iz 121. godine, i pod uti"ajem ovog prava, prihvaen je i u ostalim
zemljama, kao i u meunarodnom pravu. )vo pravo u objektivnom smislu
predstavlja skup pravnih normi kojima se reguliu etiri grupe pojava i odnosa u
drutvu.
a)Pra *raprava odnosi se na pronalaske, u najirem smislu, kao rezultate
stvaralakog rada pojedin"a a to su nova reenja nekog tehnikog problema koja
imaju odreeni inventivni nivo i primenjiva su u industriji i drugim oblastima tehnike.
-ronalas"i mogu, na osnovu na"ionalnih propisa i meunarodnih konven"ija, biti
zatieni putem patenata, malog patenta, korisnog modela, tehnikog unapreenja,
know-how-a, biljnih sorti i topogra&ija integrisanih kola.
+)Dr&*a *raprava odnosi se na znake obuhvaene generikim nazivom
zna"i razlikovanja i obuhvata dve osnovne vrste0 znake koji slu*e za razlikovanje
jedne robe ili usluga od druge, iste ili sline vrste roba ili usluga # robni i uslu*ni
3
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
4/88
*igovi, i oznake za obele*avanje porekla proizvoda # geogra&ske oznake porekla
proizvoda.
,)Tr!-a *rapojava i odnosa koje regulie pravo industrijske svojine
predstavljaju industrijski uzor"i i modeli, koji se danas oznaavaju generikim
pojmom dizajn!. )vim pravom tite se spoljni dvodimenzionalni i trodimenzionalni
obli"i industrijskih proizvoda i ono se nalazi u tzv.!sivoj zoni! izmeu prava
industrijske svojine i autorskog prava.
d) !trta *rapravila industrijske svojine odnosi se na istupanja i odnose
privrednih subjekata na tr*itu povodom obavljanja odreene privredne delatnosti. To
je pravo konkuren"ije koje ima za "ilj da odgovarajuim merama sprei ponaanja na
tr*itu koja imaju karakter nelojalnog istupanja i kojima se prouzrokuje teta drugim
privrednim subjektima, potroaima ili iroj zajedni"i, a esto takve radnje obuhvataju
upravo prava industrijske svojine. -ravila o suzbijanju nelojalne konkuren"ije
obuhvaena su meunarodnim konvne"ijama iz oblasti industrijske svojine, pa je
uobiajeno da se i prouavaju u okviru ove grane prava.
/. AUTORSKO I SRODNA PRAVA
4utorsko pravo se &ormiralo kao pravna dis"iplina u prolom veku, te se,
zajedno sa pravom industrijske svojine, mo*e svrstati u mlae grane prava. (astanak
savremenog autorskog prava rezultat je dugog i upornog nastojanja autora i korisnika
autorskih dela da se uspostavi pravni sistem koji e poivati na zakonskim
propisima, a ne na subjektivnim privilegijama srednjevekovnog prava.
)va grana prava regulie prava stvarao"a knji*evnih, naunih i umetnikih
dela. 5tite se tako knji*evna dela, govorna dela, izvedena knji*evna dela, muzika i
pozorina dela, dela likovnih umetnosti +i arhitekture, &otogra&ije, kinematogra&ska
dela i dela primenjenih umetnosti.6eliki broj na"ionalnih zakona sadr*i i odredbe o
srodnim pravima odnosno pravima interpretatora, proizvoaa &onograma,
videograma odnosno &ilmova, radio i televizijskih emisija, baza podataka itd.4utorsko
pravo nastoji da pomiri dve osnovne tenden"ije ' potrebu autora da bude pravno
zatien, sa jedne strane, i kulturni i nauni napredak drutva, sa druge strane.
7
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
5/88
II. PRAVNA PRIRODA PRAVA INTELEKTUALNE SVOJINE I NJEGOV
ODNOS SA DRUGIM GRANAMA PRAVA
-ravo intelektualne svojine sadr*i odlike linih i stvarnih prava, ali se i od
jednih i od drugih razlikuju jer imaju svoja posebna obele*ja pa zato mo*emo rei da
se radi o tzv.sui generis odnosno posebnim pravima.
a)Odnos sa $i0ni" #rai"a 1n#r. #rao na 2iot3 na s$o+od&3
!rois#o!rst itd.) mo*emo ilustrovati uzimajui kao primer autorsko pravo.)no se
razlikuje od linih prava po tome to se autorsko delo mo*e odvojitiod autora i kao
takvo ima samostalnu ekonomsku vrednost, dok su lina dobra neodvojiva od linosti.
(osila" autorskog prava na autorskom delu u velikom broju sluajeva je pravno li"e
npr. izdavaka kua, produ"entska kua, dok je nosila" linog dobra uvek &iziko li"e.
8ino pravo se gasi smru svog titulara, dok moralna prava autora nakon njegove
smrti mogu vriti nasledni"i ili ak organiza"ije za kolektivno ostvarivanje autorskih
prava. )snovna slinost, meutim, le*i u intelektualnom stvaralatvu, kao tesno
vezanim za &iziku linost autora i u zadatku koji imaju lino i autorsko pravo0 zatitu
nematerijalnih, moralnih prava &izike linosti.
+)Odnos sa starni" #rai"a1n#r. so'ina nad stari"a) 4psolutni i
iskljuiv karakter prava intelektualne svojine ukazuje na slinost sa stvarnim,
imovinskim pravom. Slinost postoji u onom delu ovog prava kojim se tite
imovinskopravni interesi stvarala"a odnono njegovo pravo da ekonomski iskoriava
svoje autorsko delo i ostvaruje odgovarajuu materijalnu naknadu. Ta imovinska
prava su, kao i stvarna prava, prenosiva i naslediva i svojim titularima pru*aju
apsolutno, iskljuivo pravo korienja i raspolaganja. 9eutim, poto pravo
intelektualne svojine titi i drugu grupu ovlaenja +linopravna odnosno moralna
ovlaenja, to se ono i razlikuje od stvarnog prava.
,)Odnos #raa int!$!%t&a$n! so'in! sa dr&*i" *rana"a #raa
:ntelektualna prava predstavljaju posebnu, ali ne i izolovanu pravnu "elinu, a
poto je re o mladoj! grani prava, to su veze sa srodnim dis"iplinama veoma bliske i
ouvane, pa se u nedostatku odgovarajuih propisa u okviru zakona koji reguliu
razliita prava intelektualne svojine shodno primenjuju zakonski propisi iz srodnih
dis"iplina. (esumnjivo je da je ova bliskost najvie izra*ena u odnosu sa graanskim,
upravnim i trgovinskim odnosno privrednim pravom. S obzirom na postojanjeodreenih spe"i&inosti prava industrijske svojine i autorskog prava, ovi delovi su vie
;
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
6/88
povezani sa jednom ili drugom srodnom granom. (a primer, pravu industrijske
svojine najbli*e je trgovinsko pravo, a autorskom' graansko pravo.
-rava industrijske svojine su nastala u krilu *ra4ans%o* #raa, na osnovu
naela i prin"ipa ovog prava. $bog toga se u sluaju nedostatka propisa, odnosno
postojanja pravnih praznina u pravu industrijske svojine, koriste naela i propisi
graanskog prava. (pr. kod koautorstva primenjuju se propisi o susvojini.
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
7/88
III. IZVORI PRAVA INTELEKTUALNE SVOJINE
(. 5ARMONIZA6IJA I UNI7IKA6IJA PRAVA INTELKTUALNE
SVOJINE
$a sva prava intelektualne svojine karakteristian je #rin,i# t!ritori'a$it!ta.
-rin"ip teritorijaliteta znai da pravni propisi jedne dr*ave va*e samo na njenoj
teritoriji, a to znai da i subjektivna prava koja nastaju na osnovu propisa jedne zemlje
va*e samo na teritoriji te zemlje. )vaj prin"ip je nastao u vremenu politike i
teritorijalne izolovanosti dr*ava. >azvoj meunarodnih odnosa u drugoj polovini ?:?
veka, doveo je do prevazila*enja ovog prin"ipa, jer on znai da svaka zemlja mo*e po
svom nahoenju da regulie zatitu subjektivnih prava strana"a. $ato je primena ovog
prin"ipa ograniena #rin,i#o" r!,i#ro,it!takoji predvia da je u jednoj zemlji
pravni polo*aj stran"a odreen pravnim statusom koji zemlja stran"a odobrava njenim
dr*avljanima.
:z pomenutih razloga pribeglo se zakljuivanju meunarodnih ugovora,
sporazuma i konven"ija kojima se tano utvruju prava i obaveze pripadnika zemalja
lani"a, a naelo re"ipro"iteta se samo izuzetno koristi, u sluaju da neko pravno
pitanje nije njima ureeno.Tako je zapoeo pro"es 8ar"oni9a,i'!prava intelektualne
svojine. -rve konven"ije su regulisale itave oblasti +npr. -ariska konven"ija za
industrijsku svojinu ili
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
8/88
:zvori prava intelektualne svojine u na"ionalnim okvirima se razlikuju, ali
mo*e se konstatovati da postoji nekoliko opteprihvaenih izvora prava kao to su
#o9itini #ro#isi+ustav, zakoni, #od9a%ons%i a%ti+uredbe, pravilni"i, o#ta
#rai$a o+$i*a,iono* i #rir!dno* #raa3 s&ds%a #ra%sa i #rana na&%a. %ada
govorimo o domaem pravu intelektualne svojine, kao osnovni izvori prava javljaju se
pozitivni zakonski propisi koji reguliu pravna pitanja u vezi sa pravom intelektualne
svojine # posebni propisi # lex specialisi odredbe o intlektualnim pravima u drugim,
optijim propisima +kao to je npr. $akon o obliga"ionim odnosima. )d donoenja
prve meunarodne konven"ije o zatiti industrijske svojine +-ariska konven"ija i prve
meunarodne konven"ije o zatiti autorskog prava +
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
9/88
Konvencijom o osnivanju Svetske organizacije za intelektualnu svojinu
+D:-) osnovana je meuvladina organiza"ija u ijoj su nadle*nosti poslovi koji se
odnose na rpava industrijske svojine, autorsko i srodna prava. %onven"ija je usvojena
12=. godine na diplomatskoj kon&eren"iji u 5tokholmu. $adatak ove organiza"ije je
da obezbeuje administrativnu saradnju i radi na unapreenju zatite intelektualne
svojine u svetu i usklaivanju na"ionalnih zakonodavstava. D:-) predstavlja i
spe"ijalizovanu agen"iju Ujedinjenih na"ija za intelektualnu svojinu.
Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualne svojine+T>:-S
usvojen je u okviru Urugvajske runde multilateralnih trgovinskih sporazuma o
"arinama i trgovini +E4TT. Sporazum ustanovljava jedan broj prin"ipa na kojima se
zasniva sistem zatite intelektualne svojine. To su prin"ip na"ionalnog tretmana kao
opte konven"ijsko naelo iz oblasti intelektualne svojine i prin"ip najpovlaenije
na"ije. )sim toga, Sporazum ustanovljava prin"ip po kome njegove odredbe ni u
emu ne zamenjuju ili smanjuju postojee obaveze koje dr*ave lani"e imaju na
osnovu drugih konven"ija iz ove oblasti. )snovna vredost ovog meunarodnog izvora
prava intelektualne svojine je da on propisuje standarde u pogledu du*ine trajanja,
obima i korienja svih prava intelektualne svojine i obavezuje dr*ave lani"e da se u
regulisanju ovih prava pridr*avaju propisanih standarda.
.(ajva*niji +i najstariji zakljuena 1CC3. godne izvor meunarodnog prava
ind&stri's%! so'in!jePariska konvencija, koja predstavlja meunarodni ugovor
otvorenog tipa +mogu joj pristupiti sve zainteresovane zemlje. -ariska konven"ija
broji 1;A zemalja lani"a i predstavlja univerzalni! izvor meunarodnog prava
industrijske svojine. Ubrzo po stupanju na snagu -ariske konven"ije, javila se potreba
kod zemalja lani"a za donoenjem meunarodnih sporazuma kojima se bli*e reguliu
pojedina sporna pitanja materijalnog prava. To su sledei sporazumi0 9adridski
sporazum o meunarodnoj registra"iji *igova +1C21 i protokol uz 9adridski
aran*man +12C2, 9adridski sporazum o suzbijanju la*nih i prevarnih oznaka porekla
na proizvodima +1C21, Faki sporazum za meunarodnu prijavu industrijskih
uzoraka i modela +12=A, 8isabonski sporazum za zatitu i meunarodnu registra"iju
oznaka porekla +12;C, Ugovor o saradnji u oblasti patenata +12A, %onven"ija o
evropskom patentu +123,
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
10/88
/ruga grupa sporazuma imala je za "ilj ustanovljavanje meunarodne
klasi&ika"ije za pojedina prava industrijske svojine, radi lakeg meunarodno'pravnog
prometa ovih prava izmeu lani"a -ariske konven"ije npr. (ieanski sporazum o
meunarodnoj klasi&ika"iji proizvoda i usluga za registra"iju *igova +12;.
Trea grupa sporazuma obuhvata one na regionalnoj osnovi izmeu lani"a
odreene regionalne organiza"ije. )vi sporazumi imaju za "ilj harmoniza"iju
na"ionalnih propisa zemalja lani"a, uni&ika"iju na"ionalnih propisa u jedinstveni
pravni poredak i donoenje zajednikih propisa regionalnog karaktera, koji mogu biti
u &ormi neobaveznih preporuka ili uputstava ili pravila sa obaveznom pravnom
snagom. U tom sluaju, na"ionalni propisi moraju da se usaglase sa regionalnim
pravilima. (ajbolji primer regionalnog i integra"ionog usaglaavanja prava je @U.
(ajzad, etvrta grupa meunarodnih sporazuma regulie odreena pitanja iz
oblasti industrijske svojine na pre"izniji nain nego opte konven"ije npr. Sporazum iz
(ajrobija +12C1 o zatiti olimpijskog simbola.
3. (a planu "!4&narodno* a&tors%o* #raa doneto je do danas vie
meunarodnih konven"ija, sporazuma i deklara"ija. /ve najzanaajnije konven"ije,
po broju zemalja potpisni"a i po obimnosti pitanja koje reguliu iz autorsko'pravne
zatite su0
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
11/88
grana prava iji je osnovni zadatak da obezbedi pravnu zatitu autora u pogledu
njegovog dela, kao i da uskladi delom podeljene, a delom suprotne interese autora,
li"a sa kojima autor ulazi u ugovorne odnose i najzad, korisnika autorskog dela.
)vo pravo pru*a, osim samom autoru, pravnu zatitu i drugim kategorijama li"a #
nasledni"ima' posle autorove smrti, i korisni"ima autorskog dela u sluajevima kada
autor prenese svoja ovlaenja na druga li"a ili kada su korisni"i pojedinih vrsta
autorskih dela odreeni zakonom. (orme autorskog prava u objektivnom smislu
odreuju0pojam i vrste autorskih dela, sadr*inu subjektivnog autorskog prava,
ogranienja subjektivnog autorskog prava, vremensko trajanje pravne zatite, prenos
autorskog prava za *ivota autora i u sluaju njegove smrti, zatitu autora u pogledu
povrede njegovog prava. Sve ovo ini predmet sudske prakse i pravne teorije, koje se
takoe oznaavaju izrazom autorsko pravo!.
U s&+'!%tino" s"is$&to je skup konkretnih ovlaenja tvor"a autorskogdela,
odnosno ovlaenja koja su na osnovu pravnih normi objektivnog autorskog prava
priznata autoru i koji on po svojoj volji vri. 4utorsko subjektivno pravo nastaje
samim inom nastankaautorskog dela kao proizvoda intelektualnih napora autora.
:zvorni nosila" autorskog subjektivnog prava je uvek autor kao &iziko li"e. Ukoliko je
u stvaranju dela, na kreativan nain uestvovalo vie li"a, onda su sva ta li"a koautori
dela odnosno zajedniki nosio"i jedinstvenog autorskog subjektivnog prava. Gedna od
osobina subjektivnog autorskog prava je ogranienje vremenskog trajanja pojedinih
ovlaenja autora. -oto je drutvo zainteresovano da autorska dela budu svima
dostupna i slobodna za korienje, ono ograniava trajanje subjektivnog autorskog
prava, kao iskljuivog apsolutnog prava autora da iskoriava i raspola*e svojim
delom. -o isteku odreenog broja godina, autorsko delo izlazi iz ekskluziviteta autora
i postaje opte dobro # slobodno delo.
/. ISTORIJSKI RAZVOJ
4utorsko pravo nastalo je u odreenom trenutku razvoja "iviliza"ije, kada dotle
postojei sistem privilegija vie nije odgovarao stepenu tehnikog razvitka. (aime,
privilegije koje su &eudalni vladari davali izdavaima, koji su proizvodili posebnu
vrstu robe + pre svega knjige, kao i sistem individualnih privilegija koje su se davale
autorima dela, nosili su u sebi suvie elemenata subjektivnosti, to je onemoguavalo
dalji razvoj ovih aktivnosti. Eeneralno posmatrano, mo*emo razlikovati nekolikoosnovnih &aza u razvoju autorskog prava.
11
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
12/88
a)Anti0%o do+a
)snovna karakteristika ovog perioda je da nije postojao nikakav oblik
autorskopravne zatite, jer se duhovno stvaralatvo nije smatralo individualnim
kreativnim inom ve otelotvorenjem bo*anskog nadahnua, dok je linost autora bila
u drugom planu, pri emu se nije pravila razlika izmeu dela kao duhovnog dobra i
materijalne osnove na kojoj je delo izraeno.
:pak, mogu se identi&ikovati odreeni zae"i zatite linih i imovinskih prava
autora. Tako se u starom >imu smatralo da nije pravino i poteno da se neko
potpisuje ispod tuih autorskih dela, ili da sebe istie kao autora tueg dela. -esnike
koji su prepisivali tue pesme je rimski pesnik 9ar"ial +:vek nove ere nazvao
plagiariusim-a+otmiarima, pa odatle i potie re plagijat.
%ada bi neko iskoriavao ili upotrebljavao delo na nain koji ugro*ava ast i
ugled autora, u rimskom pravu je autor mogao da podigne tu*bu koja se zvala actio
iniuriarium.-rilikom prodaje originalnih primeraka svojih dela autor je dobijao
jednokratnu naknadu koja se zvala honorariumdananji honorar.Upravo zbog
nepostojanja autorskopravne zatite bavljenje umetnou bilo je rezervisano za vie
klase odnosno imunije ljude ili one koji su imali pokrovitelje ' me"ene.
+) Sr!dn'i !%
Sve do sredine ?6 veka nije bilo veih promena u pogledu pravne zatite
autora. -rekretni"u ini naravno Eutembergov pronalazak tamparije negde oko 17;A.
godine. -re toga, knjige su uglavnom bile "rkvenog i &ilozo&skog karaktera, i
prepisivane su runo u manastirima. 5tamparije je omoguila umno*avanje knjiga i
drugih spisa, pa su tako knji*evna dela postala dostupna relativno irokom
auditorijumu. To je nadalje omoguilo i nastanak tr*ita knjiga, koje je zahtevalo da
bude ureeno. (aroito se kao veliki problem postavilo pretampavanje ve izdatih
knjiga, odnosno pojava nelojalne konkuren"ije u odnosu na prvog izdavaa dela.H$ato
je uveden tzv.! prin"ip privilegija! odnosno ekskluzivnih prava na izdavanje knjiga, a
prva poznata izdavaka privilegija datira iz 17=2. godine. (ju je uprava grada
6ene"ije dala Gohanu von SpeIeru a sastojala se u ekskluzivnom pravu na tampanje u
roku od pet godina. )d kraja ?6 veka izdavake privilegije se pojavljuju u
(emakoj, Jran"uskoj, @ngleskoj, 5paniji. Tokom vremena proirilo se shvatanje dapravo autora podrazumeva i pravo da on sam izda svoje delo odnosno da dozvoli ili
1
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
13/88
zabrani drugim li"ima izdavanje svog dela, to predstavlja kamen temelja"
savremenog kon"epta autorskog prava koji su vremenom upotpunila i nova iskljuiva
prava na iskoriavanje dela.
,) Sar!"!no a&tors%o #rao
(a prelazu iz &eudalnog u bur*oasko drutvo, poeli su u @vropi da se
pojavljuju i prvi zakoni o autorskom pravu. -rvi je usvojen u @ngleskoj 11A. godine i
to je zakon poznat kao zakon 4ne Stjuart. Tim zakonom je autorima prvi put priznato
iskljuivo pravo na njihovo delo i to za period od17 godina od objavljivanja dela, sa
mogunou produ*enja zatite za narednih 17 godina, pod uslovom da je autor jo
*iv u trenutku isti"anja prvobitnog roka zatite. )vaj zakon primenjivao se sve do
1211. godine.
U Jran"uskoj su prvi zakoni doneseni 121. i 123. godine i u njima je
proklamovano da autorsko delo predstavlja najsvetiji i najliniji oblik svojine! i da
autori imaju za *ivota iskljuivo pravo da iskoriavaju svoje delo i raspola*u njime.
-osle smrti autora to pravo prelazi na njegove naslednike i traje 1A godinapost
mortem auctoris+posle smrti autora.
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
14/88
-rvi jugoslovenski $akon o autorskom pravu donesen je 122. godine, a posle
drugog svetskog rata 127=. godine. Sada je na snazi novi $akon o autorskim i srodnim
pravima iz A1. godine.
(a meunarodnom planu postoji nekoliko konven"ija koje reguliu oblast
autorskog prava. /ve najva*nije su e je o pravnom pojmu, te se na osnovu
njega ne sme donositi vrednosni sud o tome ta su knji*evnost, umetnost i nauka, jer
su to kulturoloki pojmovi koji slu*e da se pribli*no opie oblast ljudskog stvaralatva
u kojoj nastaju autorska dela.
U naem $akonu o autorskim i srodnim pravima iz A11. godine +lan , autorsko
delo se odreuje kao0 !originalna duhovna tvorevina autora, izra*ena u odreenoj
&ormi, bez obzira na njenu umetniku, naunu ili drugu vrednost, njenu namenu,
veliinu, sadr*inu i nain ispoljavanja, kao i doputenost javnog saoptavanja njene
sadr*ine!.
)vaj pojam je bli*e odreen pomou primernog nabrajanja pojedinih vrsta
autorskih dela0 pisana dela, govorna dela +npr. predavanja,besede, dramska, dramsko'
muzika, koreogra&ska i pantomimska dela, muzika dela, &ilmska dela, dela likovne
umetnosti, arhitekture, primenjene umetnosti itd.
/akle3 zakonski tekstovi sadr*e samo neke elemente de&ini"ije pojma autorskog
dela jer je "elovitu de&ini"iju teko dati jer je re o dinaminom pojmu odnosno
pojmu ija se sadr*ina stalno iri i dopunjava. (a osnovu pravne teorije i prakse
mo*emo zakljuiti da se pod pojmom autorsko delo! podrazumeva ljudska
tvorevina, koja ima duhovni sadr*aj, odreenu &ormu i koja je originalna. To su
ujedno i uslovi zatite autorskog dela.
/. USLOVI ZA;TITE
17
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
15/88
a)Tor!ina
Gedno delo je tvorevina ukoliko ga je autor stvorio svojim radom. To znai da
tvorevina ne mo*e biti neto to je prethodno postojalo +npr. u prirodi pa ga je
pojedina" pronaao i prezentirao kao autorsko delo +npr. kamen ili grana posebnog
oblika. Takoe, ono ne mo*e biti tvorevina nekog ureaja +npr. prevoenje uz pomo
raunara iako ove ureaje ovek mo*e da koristi kao pomona sredstva za stvaranje
tvorevina.
+)D&8oni sadr2a' i &"!tni0%a r!dnost
4utorsko delo u prin"ipu predstavlja in&orma"iju koja se obraa ljudskom duhu, te
je tako i nosila" duhovnog sadr*aja, koji mo*e biti ra"ionalne ili emo"ionalne prirode
i daje autorskom delu smisao i znaenje.S obzirom na tu svoju osobinu, autorsko delo
je, u so"iolokom smislu, drutvena tvorevina ija je &unk"ija da posreduje u
komunika"iji izmeu ljudi i to na neposredan nain. $ato npr. kreditne karti"e ili
saobraajni zna"i nisu autorska delajer sami po sebi ne poseduju duhovni sadr*aj i
dobijaju znaenje tek posredstvom pravila za upotrebu.
/uhovni sadr*aj se u odnosu na vrstu autorskih dela izra*ava na razliite naine,
npr. kod muzika dela su to tonovi, dok su kod likovne umetnosti to
dvodiemnzionalne i trodimenzionalne &orme, boje, vrste materijala itd.U vezi sa tim
se i postavlja pitanje umetnike vrednosti autorskog dela kao njegovog
elementa.Umetniku vrednost i njeno o"enjivanje nije mogue odrediti na objektivan
nain pa je to preputeno ukusu javnosti.Umetnika dela se stvaraju da se svide
nekome i to bilo kome pa zato javnost treba da "eni vrednost jednog dela prihvatajui
ga ili odba"ujui.
,)S#o$'na 1i9ra2a'na) for"a d!$a
-ravo titi sve proizvode ljudskog duha pod uslovom da su dobili svoju
izra*ajnu, materijalizovanu &ormu!./akle &orma je onaj element autorskog dela u
kojem se duhovni sadr*aj ispoljava, postaje pristupaan ljudskim ulima.
9aterijaliza"ija duhovnog sadr*aja jednog dela mo*e biti u telesnom i u bestelesnom
vidu # npr. knjiga, ploa, ali i zvuk, elektromagnetski talas itd.
Ta materijalizovana &ormane mora kod svih dela da bude izra*ena u trajnom itelesnom obliku. Takav je sluaj sa govornim delima ili sa muzikim delima bez nota.
1;
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
16/88
)sim toga, materijalizovana &orma u kojoj je delo izra*eno ne mora da bude ni
de&initvna0 i nedovrena autorska dela u*ivaju pravnu zatitu, kao i delovi autorskog
dela i naslov autorskog dela ukoliko je materijalizovana ideja predstavljena u meri
koja oito karakterie autorsko delo.
U svakom sluaju, &orma autorskog dela mora biti odreena, a iza ovog uslova
krije se zahtev za stabilnou oblika konkretiza"ije idejnog sadr*aja svakog autorskog
dela, to je pretpostavka ne samo za prepoznavanje pojedinog autorskog dela, ve i za
njegovo ponavljanje odnosno reprodukovanje
d) Ori*ina$nost d!$a
4utorsko delo mora da predstavlja originalnu tvorevinu i to je opte prihvaen
uslov autorsko'pravne zatite. )riginalno je zapravo ono delo koje je njegov tvora"
ostvario sam, ne podra*avajui dela drugih autora. To ne znai meutim, da autorska
dela uopte ne podra*avaju druga ve postojea dela, ali nova krea"ija, stvorena na
osnovu jedne takve inspira"ije, mora da nosi znatne izmene koje nose peat linosti
njenogautora, pa su ponekad i nijanse dovoljne da delu daju izgled originalnog. )vo
pitanje je &aktike prirode i "eni se u svakom konkretnom sluaju od strane nadle*nog
suda ukoliko doe do spora o autorstvu.
)snovna objektivna pretpostavka za postojanje originalnosti zavisi od vrste dela
odnosno oblasti kojoj odreeno delo pripada. (aime, postoje oblasti ljudskog
stvaralatva , koje su sa svih strana odreene praktinim, tehnikim, &unk"ionalnim ili
logikim pravilima, tako da ne ostavljaju prostor za ispoljavanje individualnih"rta
linosti +npr. pravljenje al&abetskog spiska stanara jedne zgrade ili spiska tele&onskih
pretplatnika ili reavanje matematikih zadataka. $ato bi vie pojedina"a, polazei
od istih parametara, dolo do istih rezultata odnosno tvorevina, a da pri tome nemaju
mogunost da u nju unesu svoju individualnu "rtu kojom bi delo bilo originalno.
9eutim, ima i oblasti stvaralatva gde postoji prostor za originalne tvorevine ali
je taj prostor su*en npr. kod kataloga, jelovnika3 reklama. >e je o tvorevinama
potronog karaktera, koje se smatraju originalnim pod uslovom da nisu identine sa
ve nekom postojeom tvorevinom i ine predmet autorskopravne zatite.
$ato je potrebno primeniti jedan srednji pristup meri originalnosti koja se zahteva
od autorskog dela. /akle, nije potrebno da delo bude izraz autorove genijalnosti ili
bilo kakve nadprosenosti, ve je dovoljno da delo izlazi van okvira rutinskog,svakodnevnog i uobiajenog i da nosi lini peat svog autora.
1=
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
17/88
!) 7or"a$nosti
/anas u svetu dominira prin"ip po kojem autorskopravna zatita nastaje samim
inom nastanka dela, to znai da autor nije du*an da preduzima bilo kakve &ormalne
radnje kojima bi konstituisao ili obezbedio svoje pravo. To je i jedna od bitnih razlika
u odnosu na prava industrijske svojine ija se zatita ostvaruje u upravnom postupku
pred $avodom za intelektualnu svojinu.
9eutim, i do danas su se u nekim na"ionalnim pravima zadr*ali osta"i
primene suprotnog prin"ipa # prin"ipa &ormalnosti zatite. -od &ormalnostima zatite
se podrazumevaju posebni, dodatni uslovi upravnopravne prirode, koji moraju biti
ispunjeni da bi jedno delo moglo biti predmet autorskopravne zatite. Sistem
&ormalnosti je karakteristian za anglosaksonsko pravo, pri emu je u @ngleskoj
naputen poetkom dvadesetog veka, dok se u S4/ zadr*ao u bla*em vidu.
U svom izvornom obliku se,u S4/, sistem &ormalnosti sastojao iz tri radnje0
stavljanja rezerveo autorskom pravu na svaki primerak dela u vidu rei Copyright!,
odnosno oznaka L uokvirene krugom sa godinom prvog objavljivanja i imenom
nosio"a autorskog prava + ova &ormalnost je imala najvei uinak, jer dela koja nisu
bila oznaena rezervom o autorskom pravu nisu bila zatienaB deponovanja dva
primerka dela u %ongresnu biblioteku u 6aingtonu, pri emu neispunjenje ove
obaveze nije povlailo sobom gubitak prava, ve samo novanu kaznu, i bilo je uslov
za njihovu registra"ijuB i najzad, registracijedela u
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
18/88
poda"i smatraju istinitim dok se suprotno ne doka*e, to predstavlja oborivu
pretpostavku. )va pretpostavka dovodi i do toga da svako savesno li"e koje je
povredilo tue autorsko pravo uzdajui se u tanost podataka u eviden"iji ne odgovara
za naknadu tete zbog povrede tog prava. /eponovanje primeraka i unoenje u
eviden"iju ne utiu na nastanak ili trajanje autorskih prava.
III.VRSTE ZA;TIENI5 DELA
(a $akon daje optu de&ini"iju autorskih dela kao originalnih duhovnih
tvorevina autora izra*enih u odreenoj &ormi i primera radi nabraja najpoznatije vrste
autorskih dela. Time se sudskoj praksi ostavljaju iroke mogunosti tumaenja
de&ini"ije i sprovoenja odreene politike u ovoj oblasti. 4utorskopravnom zatitom
nisu obuhvaene opte ideje, postup"i, metode rada ili matematiki kon"epti kao
takvi, kao i naela, prin"ipi i uputstva koji su sadr*ani u autorskom delu. )no to
nikada ne mo*e biti zatieno su zakonski tekstovi i drugi akti dr*avnih organa,
njihovi slu*beni materijali, slu*beni prevodi propisa i materijala kao i podnes"i i drugi
akti u upravnom ili sudskom postupku. Sva dela koja zakon primera radi nabraja
mo*emo da svrstamo u nekoliko osnovnih grupa.
(. KNJI
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
19/88
'novinskih vesti jer se postavlja pitanje u kojoj meri je novinska vest
originalna intelektualna tvorevina i da li ju je mogue svrstati u kategoriju autorskih
dela. : pored napora velikih novinskih kua da im se prizna autorskopravna zatita,
dnevne novosti i razne druge vesti koje u sebi sadr*e golu in&orma"iju nisu stekle
zatitu na planu autorskog prava, jer je u optem interesu da javnost to bolje i to
potpunije obavetena o svim dogaanjima iz oblasti javnog *ivota, a osim toga vesti
predstavljaju prezentiranje injeni"a, a ne intelektualnu tvorevinu. Samo u sluaju da
one dobiju oblik reporta*e, novinskog lanka ili napisa mogu da raunaju na
autorskopravnu zatitu.
' kompila"ija koje mogu da budu knji*evnog ili korisnog karaktera. U prve
spadaju zbirke odabranih dela, antologije, reni"i, en"iklopedije itd, a u druge razne
vrste kataloga i programa, vodii, albumi, godinja"i, "enovni"i itd. )ne u*ivaju
zatitu ukoliko je re o originalnim tvorevinama imajui u vidu originalnost obrade i
sistematiza"iju pozajmljenog materijala. To predvia i na $akon ukljuujui i zbirku
narodnih knji*evnih i umetnikih tvorevina ili dokumenata sudskih odluka i sline
grae u pogledu izbora i rasporeda sastavnih delova. (a $akon u ovu kategoriju
ukljuuje i baze podataka, bez obzira da li je u mainski itljivoj ili drugoj &ormi, opet
s obzirom na originalnost izbora i rasporeda sastavnih delova. $atita zbirki ni na koji
nain ne ograniava prava autora dela koja su sastavni deo zbirke.
'privatnih pisama koja nose odlike originalnog autorskog dela. )na
predstavljaju takoe predmet zatite i to naravno samo u pogledu sadr*ine, a ne i
&izike hartije koji ostaje u svojini li"a kome je pismo upueno. To ne va*i za
poslovna pisma i koresponden"iju.
'naslova knji*evnih i drugih dela koji u*ivaju zatitu pod uslovom
originalnosti kao i nezavreno autorsko delo i delovi autorskog dela. %od naslova
treba imati u vidu da on mora biti kreativnog i distinktivnog karaktera, pa e tako
opteprihvaeni, banalni i generiki naslovi ostati u javnom domenu i nezatieni.
' kompjuterskih programa' (a $akon pod pisanim delima predvia i
kompjuterske programe. Sam pojam kompjutera sadr*i dve komponente'elektronski
ureaj +maina, hardver i kompjuterski program +so&tver koga ini skup uputstava
pomou kojih hardver obavlja svoju &unk"iju i postaje npr. maina za projektovanje,
prevoenje, analitiko planiranje itd. -rogram se sastoji od aritmetikih i
organizatorskih nareenja izra*enih spe"ijalnim simbolima # programskim jezikom, apoto je u upotrebi vie razliitih programskh jezika, deava se da se programi, da bi
12
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
20/88
se koristili moraju prevoditi na drugi jezik. /a bi kompjuterski programi u*ivali
autorskopravnu zatitu oni moraju ispunjavati zakonom odreene uslove za autorska
dela. Titular prava odnosno autor je ono li"e koje je intelektualni tvora" programa pri
emu to mo*e biti vie li"a, pa e biti re o koautorstvu. %ada je re o raunarskom
programu stvorenom u radnom odnosu, nosila" iskljuivih imovinskih prava e uvek
biti poslodava", dok e autoru pripasti moralna prava. $akon predvia i mogunost
ugovora o naru*bini raunarskog programa gde naruila" stie sva imovinska prava,
osim ako ugovorom nije drugaije ureeno.
%od zatite raunarskih programa postoje odreene spe"i&inosti u odnosu na
druga autorska dela. -rva se tie sadr*ine prava gde se umno*avanjem +kopiranjem
ili bele*enjem smatra i smetanjem "elog programa ili njegovog dela u memoriju
raunara, odnosno putanje programa u rad na raunaru, kao i menjanje programa i
prevoenje na drugi jezik :pak dozvoljeno je reprodukovati kopije raunarskog
programa bez dozvole i naknade autoru ako se program koristi u one svrhe za koje je
pribavljen. )sim toga, li"e koje je na zakonit nain probavilo program radi korienja
u line svrhe, ima pravo da taj program smeta u memoriju raunara, otklanja greke,
kopira rezervni primerak programa na telesnom nosau i vri dekompila"iju
+prevoenje programa radi pribavljanja neophodnih podataka za postizanje
interoperatibilnosti tog programa sa drugim programom. (ajzad, li"e koje je na
zakonit nain pribavilo program mo*e taj program menjati odnosno prilagoavati
svojim potrebama.
b)Govorna delasu npr. predavanja, govori, besede, kon&eren"ije, pripovesti, a bie
zatiena opet pod uslovom da je re o originalnim krea"ijama. 4li ukoliko je re o
govorima odr*anim u skuptinama, sudovima i drugim dr*avnim organima, naunim,
umetnikim i drugim organiza"ijama, kao i na javnim politikim sastan"ima i
slu*benim sveanostima oni se mogu slobodno objavljivati bez dozvole i naknade
autorima, putem tampe, televizije, a u "ilju obavetavanja javnosti o aktuelnim
dogaajima iz politikog, naunog ili kulturnog *ivota.
c)Izvedena knjievna delazasnivaju svoje postojanje na nekom ve postojeem delu,
i to tako to autor ovog dela stvara novo delo pozajmljujui od postojeeg dela
izvesne bitne odlike, ali na takva nain da izvedeno delo predstavlja originalnuduhovnu tvorevinu. )no je u zavisnom odnosu od originalnog, izvornog dela, jer je za
A
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
21/88
njegovo iskoriavanje potrebna saglasnost autora originalnog. )vakvo delo mo*e se
ostvariti skraivanjem, prilagoavanjem, preradom i prevoenjem izvornog dela. (a
$akon poznaje zatitu prerada autorskih dela uz napomenu da zatita ovih dela ni na
koji nain ne ograniava prava autora izvornog dela. (apomenimo da su prevodi
najei oblik izvedenih dela, pri emu prevodila" stvara novo autorsko delo, koje u
sebi nosi peat linosti prevodio"a. -revod uvek u*iva zatitu kao originalna tvorevina
duha, bez obzira na kvalitet prevoda.
/.MUZIKA DELA
9uzika delasu umetnika dela koja se izra*avaju pomou tonova i u*ivaju
zatitu po optem re*imu odnosno pod uslovom originalnosti. )va dela se sastoje iz
tri elementa 0 melodije +tema dela koja odgovara donekleodgovara pojmu ideje! i
harmonije i ritma kojima se melodija ilustruje. )va dela u*ivaju zatitu bez obzira na
to da li su zabele*ena putem nota ili npr. na tra"i i da li su propraena reima ili ne. (i
veliina dela ne utie na zatitu pa je isto da li se radi o sim&oniji operi ili reklamnom
d*inglu. )na mogu biti izvorna i izvedena. U okviru ovih drugih razlikujemo
aran*man+obrada kod koje se delo prilagoava za izvoenje na drugim instrumentima
ili orkestra"ija kompozi"ije, varija"iju +novo delo stvoreno pozajmljivanjem teme i
dodavanjem novog motiva,, ali i skraenja muzikih dela i razne vrste zbirki.
:mita"ija muzikog *anra je doputena, a tako stvoreno delo smatra se nezavisnim
delom, pod uslovom originalnosti.
=.POZORI;NA DELA
$atiena su i kao dramska+tragedija, komedija, dramsko'muzika +opere,
muzike revije3 koreogra&ska +balet, &olklor, zvuk i svetlost i pantomimska dela. U
nekim zakonima ova dela nisu izdvojena u posebnu kategoriju ve ulaze u grupu
knji*evnih dela. (jihova spe"i&inost je u tome to se mogu izvoditi na s"eni
predstavom umetnika izvoaa, jednog ili vie njih. /ramska dela se najee
de&iniu kao knji*evna dela stvorena za s"ensko prikazivanje odreene dramske
radnje +ak"ije pa se zapravo radi o naroitom obliku govornog knji*evnog dela iji je
predmet postavljanje na s"enu neke radnje. /ramsko'muzika dela su muzika dela sa
reima stvorena za s"ensko prikazivanje odreene dramske radnje +ak"ije sa
muzikim izvoenjem, a nazivaju se i s"enskim ili pozorinim delima.
1
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
22/88
>.DELA LIKOVNI5 UMETNOSTI
U njih se tradi"ionalno ubrajaju slikarstvo, vajarstvo, gra&ika, rezbarstvo,
arhitektura, dekor, hortikultura i &otogra&ija. (eki u ovu grupu ubrajaju i
kinematogra&ska dela, a neki i uzorke i modele. U svakom sluaju prema klasinoj
podeli mo*emo razlikovati dela likovnih umetnosti u u*em smislu3 dela arhitekture i
&otogra&ska dela. prvu grupuspadaju slikarstvo, vajarstvo, gra&ika, bakrorezi, dekor
i sl. i ona su zatiena pod uslovom da su originalne tvorevine autora, ostvarene u
ravni ili u prostoru. %ao originalna dela zatiene su i kopije tih dela pod uslovom da
nose karakter originalnosti. 9eutim, kopije koje predstavljaju opte podra*avanje
originalnih dela ne u*ivaju zatitu. :zvedena dela, kao npr. slika u ulju na osnovu
postojee skulpture u*ivae zatitu pod uslovom originalnosti.!ela arhitekture, kao
izrazi umetnikog oblikovanja, gradnje i ukraavanja, obuhvataju arhitekturu u u*em
smislu +stambene i druge zgrade, spomeni"i, mostovi3 unutranju arhitekturu
+ureenje stanova i drugih prostora, pozorinu i s"ensku dekora"iju i hortikulturu.
Uslovi zatite su i kod ovih dela isti odnosno ona moraju biti originalna dok se
umetnika vrednost pretpostavlja, i upravo zato nije pru*ena zatita novim tehnikim
postup"ima ili nainima rada u ovoj oblasti. (ajzad,"otogra"ska dela i dela stvorena
postupkom slinim &otogra&skim +litogra&ska ili &otokopija predvieni su zajedno sa
planovima, ski"ama i maketama.$atiene su kako umetnika tako i dokumentarna
&otogra&ija, ali ne i mehaniki sainjene &otogra&ije. Jotogra&ska dela moraju takoe
da ispune uslov originalnosti koji se kod ovih dela ogleda u nekoliko elemenata0 u
izboru mesta, vremena, polo*aja, osvetljenja itd.
?.KARTOGRA7SKA DELA
%artogra&ska dela su sve vrste geogra&skih, topogra&skih, astronomskih i
drugih karata +mape, razne vrste planova, ski"a i plastinih dela koja se odnose na
geogra&iju, topogra&iju, arhitekturu ili neku drugu naunu ili umetniku oblast, a to
znai da tu spadaju sve vrste ovakvih dela koja nisu obuhvaena u okviru neke druge
kategorije knji*evnih i umetnikih dela, naravno uz ispunjenje osnovnog uslova
originalnosti.
@.DELA PRIMENJENE UMETNOSTI
/ela primenjene umetnosti su umetnike tvorevine namenjene zadovoljavanju
praktinih potreba, a to znai tvorevine duha koje nalaze odreenu primenu uindustriji ili zanatstvu. )va kategorija dobija na znaaju jer savremeni kup"i sve vie
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
23/88
vode rauna o estetskoj strani proizvoda, posebno predmeta za linu upotrebu i
opremanje prostora i nalazi se na grani"i interesovanja dve grane prava # autorskog i
prava industrijske svojine, pa se u uporednom pravu javlja i problem sukoba pravnih
pravila ove dve grane prava +razgranienje polja primenjene umetnosti i industrijskih
uzoraka i modela i ve poznati problem kumula"ija zatite.
.7ILMSKA DELA
:li kako $akon ka*e kinematogra&ska i televizijska dela obuhvataju igrane, "rtane,
dokumentarne &ilmove, &ilmske *urnale, kolske +nastavne &ilmove, reklamne i
kulturne &ilmove itd. %inematogra&sko delo, bez obzira da li je stvoreno kao izvedeno
delo, prilagoavanjem nekog drugog dela za &ilm +npr. romana ili na osnovu
originalne ideje, predstavlja predmet zatite kao originalna tvorevina duha.
%inematogra&sko delo, iako kompleksna tvorevina, u*iva autorsko'pravnu zatitu kao
jedinstveno delo, stvoreno u saradnji vie li"a # koautora dela, a ne kao prost zbir
doprinosa vie autora. Upravo zbog uestvovanja velikog broja autora, interpretatora i
tehnikih saradnika, uz ogroman &inansijski i logistiki doprinos produ"enta, &ilmska
dela dovode i do najkomplikovanije pravne situa"ije u pogledu autorskopravne zatite.
Sam pojam &ilmskog dela za osnovni element ima osobenost pri projek"iji. (aime,
prilikom projek"ije ovog dela gledala" stie iluziju da je re o kontinuiranom
deavanju, upravo zbog biolokih karakteristika ljudskog oka, jer se slike zabele*ene
na odreenoj podlozi kreu odreenom brzinom, pa se stvara iluzija da je re o
kontinuiranoj radnji.
)d kinematogra&skog dela kao takvog treba razlikovati &ilm, kao materijalnu
podlogu +corpus mechanicum na kojoj je delo realizovano, kao to se i klie u
tampariji razlikuju od knji*evnog dela. Stoga posedovanje &ilmske kopije ne znai da
njen dr*ala" ima pravo prikazivanja tog dela, a isto tako, izgubljena kopija ne znai i
gubljenje prava prikazivanja. 9eutim, kinematogra&sko delo tesno je vezano za
&ilmsku traku jer ga bez nje i nema, dok knji*evno delo mo*e da bude realizovano i
usmenim saoptavanjem. /anas ovo pitanje gubi na va*nosti jer osim klasinih
&otogra&skih postupaka postoje i alternativni, elektronski naini nasnimavanja na
razliite materijalne podloge odnosno nosae npr. /6/ romove.
(aslovi kinematogra&skog dela u*ivaju istu zatitu kao i naslov knji*evnih dela.
3
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
24/88
IV. LI6A KOJA U
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
25/88
i dr. ili da ga uopte ne oznai. Tada se njegovo delo naziva anonimnim delom .U
sluaju da autorov identitet nije poznat on e u*ivati zatitu im otkrije svoj identitet i
njegovo autorsko pravo e trajati onoliko vremena koliko bi trajalo da je autorsko delo
objavljeno punim imenom.
%od autorskih dela gde autor nije poznat, na delu nije naznaen identitet
autora ili je naznaeno neko izmiljeno ime, autorska prava ostvaruje izdava ako je
delo izdatoB ako delo nije izdato ali je objavljeno, onda li"e koje je objavilo delo. 4li
onog trenutka kada se utvrdi identitet autora, prestaju prava ovih li"a3a autoru je
ostavljena mogunost da ovim li"ima odobri da nastave sa vrenjem njegovih
prava.4utorsko delo se smatra objavljenim kad je, na bilo koji nain i bilo gde u svetu
prvi put saopteno od strane autora ili ovlaenog li"a a to znai da je uinjeno
dostupnim veem broju li"a koja nisu meusobno povezana iskljuivo rodbinskim ili
drugim linim vezama. :zdatim se delo smatra kada su primer"i dela puteni u promet
od strane samog autora ili ovlaenog li"a u onolikom broju koliki je potreban za
zadovoljavanje potreba javnosti. 4ko je re o delu likovne umetnosti ono e biti
izdato i kada je originalni primerak ili najmanje jedna kopija uinjena trajno
pristupanom javnosti.
+) Po'a" %oa&tora
4utorsko delo koje je stvoreno saradnjom najmanje dva li"a smatra se
koautorskim delom. %oautori su li"a koja su stvorila delo tesno saraujui. /a bi
nastalo koautorstvo potrebno je da svi autori uestvuju u intelektualnom stvaranju,
odnosno da su svi zajedno duhovni tvor"i dela. )stala li"a su pomoni"i ili tehniki
saradni"i i nemaju autorsko pravo nad delom.
$a koautorstvo je bitno da postoji zajedniko intelektualno stvaranje i da je
doprinossvih koautora kreativne prirode. -ri tome, doprinosi ne moraju da budu iste
veliine niti istog kvaliteta, pod uslovom da sadr*e stvaralake elemente. %oautorsko
delo mora da predstavlja "elinu, a to znai da svi koautori moraju da imajuzajedniku
ideju, istu kon"ep"iju dela i istovetan "ilj u pogledu dela koga zajedniki stvaraju.
/elovi pojedinih autora se odreuju srazmerno stvarnom doprinosu koji je
svaki od njih dao u stvaranju autorskog dela, pa se i ekonomska korist shodno
odreuje. -o pravilu se odnosi koautora, naroito oko korienja dela, reguliu
ugovorom i imaju elemente susvojine. Svaki koautor mo*e da podnosi tu*be, u svoje
ime i za svoj raun. %oautori su nosio"i jedinstvenog subjektivnog autorskog prava nakoautorskom delu. Ukoliko je koautorsko delo neobjavljeno, potrebna je saglasnost
;
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
26/88
svih koautora za njegovo objavljivanje. Takoe, kod vrenja ostalih moralnih i
imovinski ovlaenja svi koautori se moraju saglasiti +izuzev u sluaju odvojivih
doprinosa, ali i tada se mora voditi rauna o interesima ostalih koautora odnosno dela
u "elini.4ko dva ili vie autora spoje svoja dela radi zajednikog iskoriavanja svaki
od autora zadr*ava autorsko pravo na svom delu a odnosi se reguliu ugovorom.
)vakva dela mogu se javiti u svim oblastima intelektualnog stvaralatva #
knji*evnosti, umetnosti, nau"i. (ajee se javljaju kod muzikih i naunih dela, dok
se kod kinematogra&skih koautorstvo pretpostavlja i &ilmsko delo je tipino
koautorsko delo
U naem pravu $akon predvia da se koautorima &ilmskog dela smatraju pisa"
s"enarija, re*iser i glavni snimatelj odnono direktor &otogra&ije, a kod "rtanog &ilma #
glavni animator. 4ko je muzika bitan element &ilmskog dela, koautor je i kompozitor.
S"enogra&i, kostimogra&i ili glum"i nisu koautori, a za glum"e je karakteristino da
imaju zatitu kao interpretatori shodno odredbama o srodnim pravima. %oautori
&ilmskog dela imaju iskljuivo pravo da snimaju svoje tvorevine, da ih reprodukuju,
stavljaju u promet i prikazuju, da ih emituju putem televizije, prevode, ili prerauju i
adaptiraju. -rava koautora su nedeljiva, ali se pojedini doprinosi mogu posebno
eksploatisati +npr. &ilmska muzika se mo*e snimiti na ploe ili kasete i emitovati preko
radija pod uslovom da se takvim korienjem ne nanosi teta delu kao "elini i
interesima ostalih koautora.
-rodu"enti ili proizvoai &ilmskog dela su li"a +pravna ili &izika koja
&inansiraju stvaranje ovog dela, obavljaju poslove organiza"ionog i propagandnog
karatera u vezi sa snimanjem dela i putanjem dela u promet. $akon pod produ"entom
smatra pravno ili &iziko li"e koje u svoje ime daje ini"ijativu, prikuplja &inansijska
sredstva, organizuje, rukovodi i preuzima odgovornost za prvo snimanje &ilmskog
dela ili niza pokretnih slika praenih zvukom ili bez zvuka +videogram. -rodu"ent
zakljuuje poseban ugovor sa svakim koautorom, kao i ostalim li"ima koja uestvuju
u stvaranju ovog dela. Ugovorima se reguliu prava koja se prenose na produ"enta od
strane koautora. (ae pravo usvaja sistem Mugovorne "esijeN, po kome produ"ent
postaje nosila" autorskog prava na osnovu ugovora sa koautorima i tie se prenosa
imovinskih ovlaenja # prava snimanja, prava putanja u promet i prava prikazivanja
kinematogra&skog dela, a za to dobijaju naknadu od produ"enta koja se utvruje
ugovorom. (a $akon dakle ne priznaje Mzakonsku "esijuN +da je produ"ent nosila"autorskog prava po samom zakonu, ali ograniava na dva naina autore u korist
=
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
27/88
produ"enata. %ada jedan od autora odbije da zavri svoj doprinos ili bude spreen da
to uini, produ"ent mo*e da upotrebi ve dati doprinos za zavravanje dela, kao i da
anga*uje drugog autora da bi se kinematogra&sko delo zavrilo. (aravno, autor koji
nije zavrio svoj doprinos u kinematogra&skom delu, zadr*ava svoje autorsko pravo na
onom delu koji je on uradio. /rugo ogranienje se odnosi na doprinos pis"a s"enarija i
kompozitora muzike, koji su, po svojoj prirodi, odvojivi od dela, te se mogu odvojeno
koristiti. To se mo*e uiniti samo pod uslovom da se time ne povrede prava prenesena
na produ"enta kinematogra&skog dela.
/. NOSIO6I AUTORSKOG PRAVA
$akoni garantuju autoru odreeni, maksimalni krug ovlaenja, ali on, kao
izvorni nosila" ovlaenja, mo*e preneti jedan deo svojih ovlaenja +onih koja su po
prirodi prenosiva na drugo pravno ili &iziko li"e koje time postaje nosila" autorskog
prava povodom odreenog autorskog dela. )vlaenja koje autor prenosi nosio"u su,
po svojoj prirodi, imovinska ovlaenja i tiu se prava i naina korienja korienja
autorskog dela. )vim prenosom autor gubi ona ovlaenja koja je preneo, ali ne i
svojstvo autora koje je neprenosivo i vezano za linost autora. (osila" autorskog
prava mo*e da bude &iziko ili pravno li"e # npr.preduzee iz oblasti izdavake
delatnosti, pozorite, organiza"ija autora, instituti, akademije nauka i druge ovlaene
institu"ije. -ostoje tri osnova za nastanak ovog prava0 ugovor, zakon ili nasleivanje.
a)U*oorje najei nain prenosa ovlaenja za *ivota autora.$akljuuje se
izmeu autora i drugog &izikog ili pravnog li"a koje postaje nosila". Ugovori su
razliiti, u zavisnosti od vrste autorskog dela, prirode i obima prava koje se prenosi.
9ogu se preneti sva ili samo neka ovlaenja. -o prestanku ugovora, ovlaenja se
vraaju autoru, kao izvornom nosio"u prava.
+) 4ko se prenos vri na osnovu 9a%onaonda drugo li"e ima ona ovlaenja u
pogledu autorskog dela koja mu se zakonom priznaju, nezavisno od volje autora #
npr.dela koja nastanu u radnom odnosu ili po narud*bini odreenog pravnog ili
&izikog li"a.
%od dela stvorenog u radnom odnosu kod nas je prihvaeno stanovite da je
autor tvora" dela koji, zbog toga to se nalazi u radnom odnosu i dobija materijalnu
nadoknadu za svoj rad, prenosi imovinska ovlaenja na svoje preduzee ili ustanovu,pod uslovima odreenim u zakonu. (a $akon regulie autorsko delo stvoreno u
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
28/88
radnom odnosu. )n propisuje da je, ukoliko je autor stvorio delo tokom trajanja
radnog odnosa, izvravajui svoje radne obaveze, poslodava" ovlaen da to delo
objavi i nosila" je iskljuivih imovinskih prava na njegovo iskoriavanje, u okviru
svoje registrovane delatnosti, u roku od pet godina od zavretka dela, ako optim
aktom ili ugovorom o radu nije drukije odreeno. 4utor ima pravo na posebnu
naknadu, zavisno od e&ekata iskoriavanja dela. )sim ovog prava, autor dela
zadr*ava na tom delu sva ostala autorska prava. -osle proteka roka iskljuiva
imovinska prava na delu stie autor. %rtiterijumi za odreivanje naknade odreuju se
optim aktom ili ugovorom o radu.-rilikom korienja dela stvorenog u radnom
odnosu, poslodava" je du*an da navede ime, pseudonim ili znak autora odnosno da
potuje moralna prava autora.
%od dela po narud*bini nosila" prava je naruila", a ne autor dela. )n
zadr*ava autorsko pravo na svom doprinosu, ali autorsko pravo na delu, kao "elini
ima naruila", koji ima pravo da delo objavi i stavi u promet. (aruila" ima pravo da
usmerava i kontrolie postupak stvaranja dela, ali ne i da time sutinski ograniava
slobodu duhovnog stvaralatva. $a iskoriavanje dela naruila" je obavezan da
autoru plati naknadu. %od kolektivnih autorskih dela nastalih spajanjem priloga veeg
broja autora npr. en"iklopedije ili raunarski programi, karakteristino je da
organizator izrade ovakvog dela ima pravo da objavi i iskoriava delo pod svojim
imenom, ali uz obavezu da na svakom primerku dela navede listu autora iji su prilozi
inkorporirani u kolektivno delo.
"4ko je u pitanju nas$!4ian'!,onda e zakonski nasledni"i autora imati ona
prava koja se mogu nasleivati po propisima autorskog ili naslednog prava, a
testamentalni nasledni"i ona prava koje im je autor svojim testamentom preneo.
U svakom sluaju nosila" autorskog prava ne sme neovlaeno prenositi
autorska ovlaenja na trea li"a, a ukoliko to uradi, du*an je nadoknaditi tetu koju je
time prouzrokovao. Ukoliko prekorai prenesena ovlaenja, on takoe odgovara za
tetu prouzrokovanu autoru ili treim li"a.
=. OSTALA LI6A NA KOJA SE ZAKON PRIMENJUJE
-rava strana"a su u naem zakonu ureena na slian nain kao i u uporednom
pravu. U odnosu na ranije propise novi $akon je uneo ne sadr*i prvo objavljivanjeautorskog dela stran"a na teritoriji nae zemlje kao uslov za dobijanje autorskopravne
C
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
29/88
zatite u Srbiji. Strani autori imaju autorsko'pravnu zatitu kod nas pod sledeim
uslovima0 da je autor li"e koje ima autorska prava na osnovu meunarodnog ugovora
koji smo rati&ikovali ili da postoji re"ipro"itet izmeu nae zemlje i zemlje iji je autor
dr*avljanin. -ostojanje re"ipro"iteta dokazuje li"e koje se na uzajamnost
poziva.Ukoliko postoji sumnja u pogledu utvrivanja dr*avljanstva autora,
objanjenje daje nadle*ni savezni organ odnosno organiza"ija nadle*na za autorsko
pravo.4ko jedan autor ne ispunjava zakonske uslove, on e moi da kod nas zatiti
samo moralna prava povodom svojih autorskih dela, jer je to univerzalno pravo na
stvaralatvo.
V. SADR
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
30/88
odnose autora prema treim li"ima, prema ostalim autorima kada su u pitanju
koautorska dela, kao i u sluajevima kada to nala*e opti interes.
9oralna prava su neotuiva i to je obele*je koje proizilazi iz toga to je moralno
pravo vezano za linost autora. U sluaju smrti, neka linopravna ovlaenja, koja su
tesno vezana za linost autora se gase, dok se vrenje drugih ovlaenja mo*e preneti
na naslednike. )vlaenja koja su tesno vezana za linost autora +pravo na stvaranje i
izmenu dela, povlaenje iz prometa i unitenje dela ne mogu se prenositi na
naslednike. )va ovlaenja se nazivaju pozitivnim moralnim ovlaenjima za razliku
od onih moralnih ovlaenja koja se mogu prenositi # negativnih ovlaenja.
$akon regulie pojedina moralna prava a pre svega0 pravo na objavljivanje dela,
pravo paterniteta, pravo na naznaenje imena, pravo na potovanje integriteta
+nepovredivost dela i autorove linosti i pravo na suprotstavljanje nedostojnom
iskoriavanje dela.
Pravo paterniteta i pravo na nazna#enje imena su deo osnovnog moralnog prava
koje ima svaki autor # da mu se prizna autorstvo i da delo koje je on stvorio naznai
svojim imenom na nainkojisam odabere.)n se tako mo*e odluiti da svoje delo
uopte ne obele*i +anonimno delo ili da ga obele*i na nain da sauva svoj identitet
+pod pseudonimom,znak, ini"ijali. -ravo na priznanje autorstva ima tri elementa #
pozitivni # da obele*i ili ne obele*i deloB negativni # da zabrani zloupotrebu svog
imena u bilo koje svrhe i pravo da se suprotstavi uzurpiranju i prisvajanju njegovog
dela ili plagijatu od strane li"a koje tue autorsko delo nedozvoljeno koristi.
Pravo na o$javljivanje delasastoji se u odlu"i autora da li e i u kom obliku i na
koji nain delo objaviti3prikazati ili na drugi nain izlo*iti javnosti.$a potrebe
autorskog prava, delo se smatra objavljenim samo ako je to uinjeno sa dozvolom
autora. )vim pravom se tite i imovinski interesi autora, jer je objavljivanje tesno
povezano sa korienjem dela i predstavlja pretpostavku za eksploata"iju dela.(ain
objavljivanja zavisi od vrste dela # neka dela se objavljuju da bi se uinila
pristupanim javnosti, druga se izla*u, emituju, prikazuju itd./o objavljivanja dela
samo autor ima iskljuivo pravo da javno daje obavetenja o sadr*ini dela ili da
opisuje svoje delo.
Pravo na za%titu integriteta dela se sastoji u iskljuivom pravu autora da titi svoje
delo, a to znai da se suprotstavi neovlaenim izmenama svog dela odnosno da da
dozvolu za preradu dela drugom li"u, ali i da se suprotstavi javnom saoptavanju dela
3A
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
31/88
u izmenjenoj ili nepotpunoj &ormi. )vo pravo je povezano sa imovinskim pravom
autora na naknadu za svako iskoriavanje autorskog dela od strane drugog li"a.
Pravo na suprotstavljanje nedostojnom iskori%&avanju delasastoji se u
iskljuivom pravu autora da se suprotstavlja iskoriavanju svog dela na nain koji
ugro*ava ili mo*e ugroziti njegovu ast ili ugled. -otovanje autorovog integriteta i
nepovredivosti autorskog dela ine zajedno jedan od konstitutivnih elemenata
autorskog moralnog prava.
Pravo pokajanjanije izriito navedeno ali je prepoznatljivo u odredbama $akona
o autorskim ugovorima gde se ka*e da autor mo*e uskratiti dozvolu za iskoriavanje
dela odnosno mo*e povui ustupljeno imovinsko pravo ako smatra da bi korienje
njegovog dela moglo da nanese tetu njegovom stvaralakom ili linom ugledu, i to iz
razloga koji su nastali posle zakljuenja autorskog ugovora, a za koje ne odgovara
sti"ala" prava, uz obavezu da naknadi tetu.
+) I"oins%a #raa a&tora
)va prava, zajedno sa moralnim ovlaenjima, slu*e za zatitu autorovih interesa i
predstavljaju neodvojivu, bitnu komponentu autorskog subjektivnog prava.
Sadr*inu imovinskih prava ini pravo iskoriavanja dela. Samo je autor ovlaen
da iskoriava svoje delo, a druga li"a # koja nisu autori # mogu iskoriavati delo
samo uz dozvolu autora. /avanje saglasnoti za korienje dela ili autoriza"iju je
neotuivopravo autora i on ima pravo da posebno odluuje o svakom obliku
iskoriavanja svog dela.
(aini iskoriavanja mogu biti razliiti i zavise od vrste i prirode dela, ali i od
razvoja tehnologije, stvaranja novih medija itd. -oto je re o prenosivim pravima
onda autor ima pravo da uz naknadu ili bez nje prenosi svoja imovinska prava na
&izika ili pravna li"a za vreme trajanja zatite. 4utor prenosi imovinska prava
pravnim poslovima za *ivota odnosno ugovorima, a posle njegove smrti, nasledni"i
nasleuju imovinska prava sve dok traje pravna zatita dela. -renosivost imovinskih
prava predstavljaju jednu od osnovnih razlika u odnosu na moralna prava, jer za
razliku od njih nisu potpuno vezana za linost i neprenosiva.$a svako iskoriavanje
dela autoru pripada naknada, osim ukoliko ugovorom izmeu autora i korisnika ili
zakonskim odredbama drugaije nije predvieno.
:movinsko pravo autora je po svojoj prirodi iskljuivo, apsolutno pravo kojedeluje erga omnes+prema svim treim li"ima. U tom pogledu imovinsko pravo se ne
31
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
32/88
razlikuje od moralnog # ono je iskljuivo +pravo da samo on iskoriava svoje delo
odnosno da ga ustupa na korienje drugim li"ima uz autoriza"iju i apsolutno ' pravo
da zabrani onaj nain iskoriavanja dela za koji on nije dao saglasnost, bez obzira ko
vri to iskoriavanje +izuzev ako se radi o zakonskim ogranienjima imovinskih
prava autora.
-o naem novom $akonu radnje iskoriavanja dela podeljene su u dve grupe,
zavisno od toga da li se delo iskoriava u telesnoj &ormi +putem primeraka ili u
bestelesnoj &ormi' npr. javno saoptavanje dela. -rva je pravo iskoriavanja dela u
telesnoj &ormi i predstavlja bele*enje dela na materijalnu podlogu odnosno
umno*avanje ili stvaranje jednog ili vie primeraka dela. )vo ovlaenje autor mo*e
da uini na tri naina0 umno*avanem kojepredstavlja iskljuivo pravo autora da
dozvoli odnosno zabrani drugom li"u bele*enje svog dela na materijalnu podloguB
stavljanjem dela primeraka u promet prodajom ili drugim nainom prenosa
svojine,nuenjem primeraka dela, skladitenjem ili uvozom i najzad, davanjem
primeraka dela u zakup odnosno na ogranieno vreme, uz neposrednu ili posrednu
imovinsku korist. 9eutim, ukoliko autor ustupi proizvoau &onograma ili &ilmskom
produ"entu pravo na davanje u zakup dela on zadr*ava pravo na pravinu naknadu
+npr. ako su dela zabele*ena na video ili audio kaseti, L/'u itd..
/ruga je iskoriavanje dela u bestelesnoj &ormi i ona obuhvata0 pravo izvoenja
dela gde autor ima iskljuivo pravo da drugome zabrani ili dozvoli izvoenje svog
dela, a njime se smatra javno saoptavanje nes"enskih dela + govor, muzika u*ivo
pred publikomB pravo predstavljanja dela kojim se smatra javno saoptavanje s"enskih
dela +dramskog, dramsko'muzikog, koreogra&skog, pantomimskog dela u*ivo pred
publikomB pravo prenoenja izvoenja ili predstavljanja odnosno istovremeno javno
saoptavanje dela koje se izvodi ili predstavlja publi"i koja se nalazi izvan prostora u
kome se delo izvodi ili predstavlja u*ivo, uz pomo tehnikih ureaja kao to je
zvunik, odnosno ekran i zvunikB pravoemitovanja odnosno javnog saoptvanja dela
*inim ili be*inim prenosom radijskih ili televizijskih programskih signala
namenjenih za javni prijem +radio'di&uzija i kablovska di&uzijaB pravo reemitovanja
odnosno pravo da se dozvoli ili zabrani da se autorsko delo koje je emitovano
radiodi&uzijom istovremeno, u neizmenjenom obliku i u "elosti saopti javnosti kada
to saoptavanje obavlja druga radiodi&uzna organiza"ija ili kada se to saoptavanje
obavlja kablovskim ili mikrotalasnim sistemom ili se delo izvorno emituje iz drugedr*aveB pravo na javno saoptavanje, ukljuujui interaktivno injenje dela dostupnim
3
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
33/88
javnosti *inim ili be*inim putem, na nain koji omoguuje pojedin"u individualni
pristup delu sa mesta i u vreme koje on odabere' uvedeno je zbog pojave :nternetaB
pravo na prilagoavanje, aran*iranje i drugu izmenu delaB pravo na javno
saoptavanje dela koje se emituje na javnim mestima npr. u javnom saobraaju,
restoranimaB i najzad, pravo javnog saoptavanja dela sa nosaa zvuka i slike uz
pomo tehnikih ureaja za reprodukovanje zvuka odnosno slike.
,) Praa a&tora #r!"a $asni%& d!$a
%ada se jedno autorsko delo iskoriava u telesnoj &ormi odnosno kada postoji
primerak dela, mogue je da doe do sukoba interesa izmeu autora i vlasnika
primerka dela.
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
34/88
posrednika, kao i da naknadu isplate u roku od 3A dana. $a obavezu plaanja naknade
solidarno odgovaraju prodava", kupa" i posrednik.4utor ima pravo da u roku od tri
godine zahteva od gore navedenih li"a bilo koju in&orma"iju koja mu je potrebna za
obezbeenje naknade njegovih potra*ivanja.
Pravo za$rane izlaganja originalnog primerka dela likovne umetnosti znaida
vlasnik originalnog primerka dela slikarstva, skulpture i &otogra&ije ima pravo da taj
primerak izla*e, bez obzira na to da li je delo objavljeno, osim ako je autor, prilikom
otuenja originalnog primerka, to izriito i u pisanoj &ormi zabranio.9eutim, autor
ne mo*e zabraniti izlaganje originalnog primerka dela koji pripada muzeju, galeriji ili
drugoj slinoj javnoj institu"iji.
(ajzad, pre#e pravo autora na preradu primerka dela arhitekturepostoji u
sluaju da vlasnikgraevine kao materijalizovanog primerka dela arhitekture ima
nameru da vri odreene izmene na graevini. Tada je on obavezan da preradu dela
prvo ponudi autoru, ukoliko je on dostupan, a autor ima obavezu da se o toj ponudi
izjasni u roku od 3A dana.4utor se jedino ne mo*e usprotiviti izmenama ukoliko su
one nu*ne iz sigurnosnih ili tehnikih razloga 4ko se izmene na graevini vre prema
projektu koji nije sainio autor, moraju se potovati moralna prava autora.
d) Prao a&tora na #os!+n& na%nad&
Savremeni tehniki ureaji kao to su &otokopir'aparati, kompjuteri,tampai,
skeneri, L/ plejeri i sl. pru*aju mogunost kopiranja tuih autorskih dela # sa
programa radio i T6 stani"a, kaseta, disketa, knjiga i dr. i tako omogue svojim
vlasni"ima da uz male trokove koriste tua dela odnosno da ne kupuju primerke dela
koja su sa dozvolom autora proizvedena i stavljena u promet. To smanjuje prihode
autora i onemoguava njihovu kontrolu nad korienjem dela.
$ato je $akonom predvieno nekoliko sluajeva u kojima autori imaju pravo na
posebnu naknadu.Prvi slu#ajodnosi se na autore dela za koja se, s obzirom na
njihovu prirodu, mo*e oekivati da e biti umno*avana u line nekomer"ijalne
potrebe na nosae zvuka, slike i teksta i oni imaju pravo na posebnu naknadu od
uvoza odnosno prodaje tehnikih ureaja i praznih nosaa zvuka, slike i teksta, koji su
podobni za takvo umno*avanje. -oto umno*avanje u line i nekomer"ijalne svrhe
nije zabranjeno, li"a koja prodaju ili uvoze ovakve ureaje snose odgovornost za
mogue zloupotrebe. 6lada je zadu*ena da utvrdi listu tehnikih ureaja i predmeta zakoje postoji obaveza plaanja posebne naknade. (aknadu plaaju proizvoai ili
37
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
35/88
uvozni"i ovakvih ureaja pri prvoj prodaji ili uvozu novih ureaja za tonsko i
vizuelno snimanje, prvoj prodaji praznih nosaa zvuka i slike i novih ureaja za
&otokopiranje. )baveza plaanja naknade ne postoji ukoliko su ovakvi ureaji
namenjeni izvozu ili je re o nekoj posebnoj opremi za npr. muzika ili &ilmska
studija. (aknadu na osnovu dostavljenih in&orma"ija obraunava organiza"ija za
kolektivno ostvarivanje autorskih prava, a same naknade se odreuju uzimajui u
obzir verovatnu tetu koju autor mo*e pretrpeti.
!rugi slu#aj postoji kod umno*avanja autorskih dela &otokopiranjem ili slinom
tehnikom. Tada autori imaju pravo i na naknadu od pravnog ili &izikog li"a koje
pru*a usluge &otokopiranja. Gedini izuzetak je ukoliko su ureaji ili nosai zvuka ili
slike namenjeni izvozu. : ovo pravo autori ostvaruju preko organiza"ije za kolektivno
ostvarivanje autorskog i srodnih prava.
(re&i slu#aj odnosi se na pravna li"a ija je registrovana delatnost davanje u
zakup primeraka autorskihg dela +npr. video klubovi. (aime, ako autor ustupi
proizvoau &onograma odnosno videograma +&ilma svoje pravo na davanje
primeraka dela u zakup on ipak zadr*ava pravo na pravinu naknadu od davanja u
zakup primeraka autorskog dela zabele*enog na video ili audio kaseti ili L/'u. )d
ovog pravila izuzetak postoji samo ukoliko je re o delu arhitekture, delu primenjene
umetnosti realizovanom u vidu industrijskog ili zanatskog proizvoda i delu koje je
nastalo ili umno*eno iskljuivo radi davanja u zakup to je i dogovoreno izmeu
autora i vlasnika dela +npr. ako je izgraen hotel ije se sobe izdaju.
!) Prao a&tora na na%nad& 9a daan'! na #os$&*&
%ada javne biblioteke ili druge institu"ije ija je delatnost davanje na poslugu
originala ili umno*enih primeraka autorskog dela ostvaruju tu svoju delatnost autor
ima pravo na odgovarajuu naknadu. >azlika izmeu davanja u zakup i davanja na
poslugu le*i u tome to je kod posluge re o davanju dela na korienje za odreeni
rok ali bez ostvarivanja neposredne ili posredne imovinske koristi, dok se kod zakupa
plaa odgovarajua naknada.
:zuzetak predstavlja davanje na poslugu0 originala ili umno*enih primeraka
bibliotekog materijala u na"ionalnim bibliotekama, bibliotekama javnih obrazovnih
institu"ija i javnim spe"ijalizovanim bibliotekama, kao i u sluaju da ovakve
institu"ije meusobno pozajmljuju ovakva delaB dela primenjenih umetnosti odnosno
industrijskog dizajnaB i graevina.
3;
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
36/88
/. OGRANIENJA IMOVINSKI5 PRAVA AUTORA
U pojedinim sluajevima dolazi do ogranienja autorskog imovinskog prava
kako bi autorsko delo mogla da koriste duga li"a i to bez dozvole autora i bez obaveze
plaanja naknade +suspenzija prava, ili bez dozvole autora, ali uz plaanje naknadeB
+zakonska li"en"a. U oba sluaja meutim, moraju se potovati moralna prava autora,
mora se navesti ime autora dela i izvor iz koga je delo preuzeto +izdava dela, godina i
mesto izdanja, asopis, novina, televizijska ili radio stani"a gde je delo, odnosno
odlomak dela izvorno objavljen ili neposredno preuzet i sl. U svakom konkretnom
sluaju, obim ogranienja iskljuivih prava ne sme biti u suprotnosti sa normalnim
iskoriavanjem dela, niti sme nerazumno vreati legitimne interese autora.
a)S&s#!n9i'a is%$'&0ii8 #raa i #raa na na%nad&
)vo potpuno ogranienje prava autora ustanovljeno je u javnom ali, u
odreenim sluajevima, i u pojedinanom interesu ukoliko pravo autora nije u znatnoj
meri oteeno.-ostoji nekoliko sluajeva suspenzije prava0
-delo se mo*e umno*avati i javno saoptavati radi sprovoenja slu*benog
postupka pred sudskim ili drugim dr*avnim organima ili u svrhu obezbeenja javne
sigurnostiB
' u "ilju izvetavanja javnosti o tekuim dogaajima putem tampe, radija,
televizije i drugih medija, a u obimu koji odgovara svrsi i nainu izvetavanja mo*e
se0 umno*avati objavljeno delo koje se pojavljuje kao sastavni deo dogaaja o kome
se izvetavaB pripremati i tampati kratki izvodi i sa*e"i iz novinskih i drugih lanaka
u pregledima tampeB umno*avati politiki, verski i drugi govori odr*ani na javnim
skupovima, u dr*avnim organima, verskim ustanovama ili na verskim sveanostimaB i
slobodno koristiti dnevne in&orma"ije i vesti koje imaju prirodu novinskog izvetaja.
'za nekomer"ijalne potrebe nastave dozvoljeno je0 javno izvoenje ili
predstavljanje objavljenih dela u obliku neposrednog pouavanja na nastaviB javno
izvoenje i predstavljanje na kolskim priredbama, pod uslovom da interpretatori ne
primaju naknadu i da se ne plaaju ulazni"eB i najzad, javno saoptavanje emitovanih
kolskih emisija putem tehnikih ureaja unutar obrazovne ustanove.
3=
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
37/88
'javne bibilioteke3obrazovne ustanove, muzeji, arhivi mogu umno*avati dela,
ali iskljuivo za sopstvene arhivske i nekomer"ijane svrhe, ako se delo umno*ava iz
sopstvenog primerka i ako se ne ostvaruje posredna ili neposredna imovinska koristB
' &izika li"a mogu umno*avati dela za linenekomer"ijalnesvrhe3 ali
umno*ene primerke ne smeju stavljati u promet niti koristiti za bilo koji drugi oblik
javnog saoptavanja dela. :pak nikada se ne smeju0 snimati izvoenja, predstavljanja i
prikazivanja delaB ne sme se vriti trodimenzionalna realiza"ija planova za dela
likovne umetnosti +npr. izlivanje skulpture iz kalupaB graevinski realizovati delo
arhitekture ili napraviti nova graevina po uzoru na postojeu koja je autorsko deloB
umno*avati raunarski programi i baze podatakaB umno*avati pisana dela u obimu
"ele knjige, osim ako su primer"i te knjige rasprodati najmanje godineB i umno*avati
notni zapisi muike, osim runim prepisivanjem.
' kod kompjuterskih programa, li"e koje je na zakonit nain nabavilo primerak
programa i koristi ga uobiajeno i namenski mo*e smetati program u memoriju
raunara i putati ga u radB otklanjati greke i vriti neophodne izmeneB nainiti jedan
rezervni primerak na trajnom telesnom nosau i vriti dekompila"iju odnosno
prevoenje programa kako bi postigao interoperabilnost sa drugim programomB
'privremeno umno*avanje autorskog dela je dozvoljeno ukoliko je prolazno ili
sluajno, ukoliko je sastvani i bitni deo tehnolokog pro"esa, ako je svrha
umno*avanja da omogui prenos podataka u raunarskoj mre*i izmeu dva ili vie
li"a preko posrednika, ili da omogui zakonito korienje autorskog dela i konano,
ukoliko nema zaseban ekonomski znaajB
' "itiranje kratkih odlomaka autorskog dela je mogue pod uslovom da je delo
objavljeno, da se pomenuti delovi, bez izmena integriu u drugo delo, ako je to
neophodno radi ilustra"ije, potvrde ili re&eren"e +uz jasnu naznaku da je re o "itatu i
da se na pogodnom mestu navede ko je autor "itiranog dela, koji je naslov "itiranog
deka, kada je i gde "itirano delo objavljeno odnosno izdatoB
' suspenzija se odnosi i na pravo emisionih preduzea koja imaju dozvolu za
emitovanje da snimi sopstvenim sredstvima to delo na nosa zvuka ili nosa slike,
odnosno nosa zvuka i slike radi emitovanja u sopstvenoj emisiji ali snimak mora biti
izbrisan najdo"nije u roku od 2A dana po emitovanju, pri emu mo*e biti sauvan u
zvaninoj javnoj arhivi ukoliko ima dokumentarnu vrednost B
' dozvoljeno je dvodimenzionalno umno*avanje, stavljanje u promet takoumno*enih primeraka, kao i drugi obli"i javnog saoptavanja dela koja se trajno
3
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
38/88
nalaze izlo*ena na uli"ama, trgovima i drugim javnim mestima, kao i za potrebe
izrade kataloga javnih izlo*bi i javnih prodaja dozvoljeno je odgovarajue
umno*avanje i stavljanje u promet B
' za potrebe izrade kataloga javnih izlo*bi ili javnih prodaja dozvoljeno je
odgovarajue umno*avanje izlo*enih dela i stavljanje u promet tako umno*enih
primerakaB
' u prodavni"ama, na sajmovima i drugim mestima gde se demonstrira rad
ureaja za snimanje, reprodukovanje i prenos zvuka i slike, dozvoljeno je
umno*avanje dela na nosa zvuka i slike, javno saoptavanje dela sa tog nosaa, kao i
javno saoptavanje dela koje se emituje, ali samo u meri u kojoj je to neophodno za
demonstriranje rada ureaja, pri emu se snim"i moraju bez odlaganja izbrisatiB
'novinu u $akonu predstavlja sluaj umno*avanja i stavljanja u promet
autorskog dela za potrebe li"a sa invaliditetom, pod uslovom da to delo ne postoji u
tra*enom obliku, da je njegova upotreba u direktnoj vezi sa invaliditetom, da je u
obimu koji zahteva odreena vrsta invaliditeta i da umno*avanje i stavljanje u promet
nije uinjeno na komer"ijalnoj osnoviB
' jo jednu novinu predstavlja i pravo na slobodnu preradu autorskog dela ako
je re o0 parodiji ili karikaturi ako to ne stvara zabunu ili ne mo*e dovesti do zabune u
pogledu izvora delaB ako je prerada uinjena za line potrebe i nije namenjena ili
dostupna javnostiB i ukoliko je re o preradi u vezi sa dozvoljenim korienjem dela
koja je prouzrokovana samom prirodom ili nainom tog korienjaB
' sledea novina odnosi se na pravo ovlaenog korisnika objavljene baze
podataka ili njenog umno*enog primerka da slobodno umno*ava ili preradi bazu
ukoliko je to potrebno za pristup njenom sadr*aju i njegovom redovnom korienjuB
' najzad, poslednju novinu predstavlja sluaj slobodnog korienja objavljenih
dela koja predstavljaju nebitni sastojak u odnosu na glavno delo u koje su ukljuena
ili u odnosu na stvar sa kojom se zajedno koriste.
b Za%ons%a $i,!n,a
)na predstavlja bla*e ogranienje autorovih ovlaenja jer je, iako nema obavezu
da pribavi dozvolu za korienje dela, korisnik dela du*an da plati autorsku naknadu.
)va vrsta ogranienja postoji delimino u javnom interesu, a delimino u "ilju zatite
opravdanih pojedinanih interesa korisnika ogranienja.
3C
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
39/88
Tako je bez dozvole autora, a uz obavezu plaanja autorske naknade,
dozvoljeno 0
' u obliku zbirke namenjene nastavi, ispitu ili naunom istra*ivanju,
umno*avanje na papiru ili slinom nosau, putem &otokopiranja ili bilo kojeg oblika
&otogra&ske ili sline tehnike koja daje sline rezultate, odlomaka objavljenih
autorskih dela, pojedinanih kratkih objavljenih autorskih dela u oblasti nauke,
knji*evnosti i muzike ili pojedinanih objavljenih autorskih dela &otogra&ije, likovne
umentosti, arhitekture, primenjene umetnosti, industrijskog i gra&ikog dizajna i
kartogra&ije ako se radi o objavljenim delima vie razliitih autora, osim ako to autor
izriito ne zabraniB
' drugi sluaj odnosi se na sredstva javnog obavetavanja i tu je dozvoljeno
umno*avanje, stavljanje u promet primeraka, kao i drugi obli"i javnog saoptavanja
lanaka koji su objavljeni u drugim sredstvima javnog obavetavanja, ali pod uslovom
da se ti lan"i odnose na tekuaekonomska, politika ili verska pitanja i da to autor
izriito nije zabranio.
'najzad, uz plaanje naknade dozvoljeno je trodimenzionalno umno*avanje
dela koja su trajno izlo*ena na uli"ama, trgovima i drugim otvorenim javnim mestima,
kao i stavljanje u promet tih primeraka uz tri izuzetka. (ajpre, ukoliko se primerak
dela sklupture dobija otiskom iz originalnog kalupa iz kojeg je dobijen i primerak koji
je trajno izlo*en na otvorenom javnom mestu ili iz kalupa koji je nainjen
otiskivanjem sa primerka dela skluptureB zatim, ako se pravi nova graevina po uzoru
na postojeu graevinu i najzad, ko se proizvod oblikuje prema delu primenjene
umetnosti.
=. TRAJANJE AUTORSKOG SUCJEKTIVNOG PRAVA
6remensko ogranienje trajanja autorskog subjektivnog prava uvedeno je kao
posledi"a kompromisa izmeu dve grupe suprotstavljenih interesa # autora i drutva.
:nteres autora i njegovih naslednika je da pravna zatita dela traje to du*e, a interes
drutva da delo postane to pre slobodno za korienje.
Svi na"ionalni zakoni o autorskom pravu ograniavaju trajanje imovinskih
prava autora na odreeni broj godina, zavisno od vrste dela. U zemljama
anglosaksonskog prava trajanje moralnih prava je ogranieno trajanjem imovinskih
prava, tako da po proteku roka predvienog za trajanje imovinskih prava, prestaju imoralna prava autora. U zemljama kontitentalnog prava, ograniava se trajanje samo
32
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
40/88
imovinskih prava na odreen broj godina, zavisno od zemlje u pitanju, dok je trajanje
moralnih prava neogranieno.
(a $akonpredvia da imovinska prava autora traju za *ivota autora i A
godina posle njegove smrti, nezavisno od vrste dela koje je u pitanju. %ada je re o
moralnim pravima # ona traju neogranieno.Ukoliko je re o koautorskom delu,
imovinska prava prestaju po isteku A godina od smrti koautora koji je poslednji
preminuo. :movinska prava na delu iji se autor ne zna +anonimno ili delo pod
pseudonimom prestaju po isteku A godina od dana objavljivanja dela.4ko autor
otkrije svoj identitet pre navedenog roka, imovinsko pravo traje kao da je identitet
autora poznat od dana objavljivanja dela.
4ko se poetak roka trajanja autorskog prava rauna od objavljivanja dela, a
delo je objavljivano u nastav"ima, za svaki nastavak tee zaseban rok zatite. $a
&ilmsko delo rok trajanja autorskog prava istie A godina od smrti re*isera,
s"enariste, autora dijaloga ili kompozitora muzike posebno kompovane za &ilm, u
zavisnosti od toga ko je od njih poslednji preminuo. >okovi za potrebe utvrivanja
datuma prestanka imovinskih prava autora raunaju se od 1. januara godine koja
neposredno sledi za godinom u kojoj se desio dogaaj koji je relevantan za poetak
roka.
Staranje o zatiti moralnih prava autora ija je zatita imovinskih prava
protekla, poverava se udru*enjima autora i institu"ijama iz oblasti nauke i umetnosti.
$akon uvodi i actio populariskojom se pored organiza"ija autora daje pravo svakom
drugom &izikom ili pravnom li"u da titi moralna prava autora. Tako svako li"e ima
pravo da titi paternitet i integritet dela kao i da se suprotstavi svakom obliku
nedostojnog iskoriavanja autorskog dela.
(akon proteka roka zatite autorska dela postaju slobodna dela i prelaze u
javni domen.U idealnom suaju, povodom slobodnog dela ne postoji vie subjektivno
autorsko pravo, te svako li"e mo*e slobodno preduzimati sve one radnje koje, inae,
predstavljaju sadr*inu bilo kojeg autorskopravnog ovlaenja.
VI.PRENOS AUTORSKOG SUCJEKTIVNOG PRAVA
:z praktinih razloga subjektivno autorsko pravo se deli na linopravnu iimovinskopravnu komponentu, koje se odvojeno posmatraju i za koje va*e razliiti
7A
-
7/24/2019 Skripta FDU 2013 (Poslovno i Autorsko Pravo)
41/88
re*imi prenosa. :movinska prava autora tako se mogu prenositi pravnim poslovima
inter vivos imortis causaB mogu se prenositi sva prava iskoriavanja ili neka od njihB
mogu se prenositi iskljuivo pa se time autor mora uzdr*ati od svakog ustupanja istog
ovlaenja nekom treem li"u. )va ovlaenja mogu se prenositi teretnim i
dobroinim pravnim poslovima odnono sa ili bez autorskopravne naknade.
(. PRENOS ZA SLUAJ SMRTI
-osle smrti autora, njegovo subjektivno pravo prelazi na njegove naslednike.
(asleivanje mo*e biti zakonsko, testamentom ili legatom.(asleivanje predstavlja
najpotpuniji prenos autorskog subjektivnog prava, jer se pored imovinskih prenose i
moralna ovlaenja, to kod prenosa na osnovu zakonskih odredbi ili na osnovu
autorskih ugovora nije sluaj.
4utor mo*e za *ivota3 testamentom da odredi jedno ili vie li"a +testamentalne
naslednike koji e biti nosio"i autorskog prava posle njegove smrti. To mogu biti li"a
iz kruga njegovih zakonskih naslednika, ali i druga li"a. Ukoliko autor za *ivota ne
odredi nosio"a ili nosio"e autorskog prava, posle smrti autora, primenie se zakonski
red nasleivanja. )vo je opte pravilo prihvaeno u uporednom pravu. 4ko posle
smrti autora ima vie naslednika, testamentalnih ili zakonskih, svim nasledni"ima
pripada nedeljivo autorsko pravo, s tim to se udeli pojedinih naslednika odreuju
propisima naslednog prava, odnosno odlukom ostavinskog suda. -osle autorove smrti
nosila" autorskog prava mo*e da bude i organiza"ija autora, kojoj je umrli autor
pripadao odnosno kojoj bi pripadao s obzirom na vrstu dela, ako autor nije za *ivota
drugaije odredio.
Treba imati u vidu da nisu sva ovlaenja iz subjektivnog autorskog prava
naslediva, a i ona koja jesu, naslediva su u razliitoj meri i na razliit nain.
%ada je re o nasleivanju imovinskopravnih ovlaenja iz autorskog prava, ne
postoje, u naelu, nikakve posebnosti u odnosu na nasleivanje bilo kojih drugih
imovinskih prava. 9eutim, o nasledivosti linopravnih ovlaenja, mo*e govoriti
samo uslovno. (a $akon odreuje da nasledni"i autora mogu vriti ovlaenja koja
se tiu moralnih prava autora, osim prava na objavljivanje neobjavljenog dela, ako je
autor to zabranio, i prava na izmenu dela. $atitu moralnih prava autora koja se tiu
paterniteta, integriteta dela i zabrane nedostojnog iskoriavanja dela mogu, osim
na