Skladište nuklearnog otpada na IRB-u, reportaža
-
Upload
miroslav-ambrus-kis -
Category
Documents
-
view
231 -
download
0
Transcript of Skladište nuklearnog otpada na IRB-u, reportaža
-
8/8/2019 Skladite nuklearnog otpada na IRB-u, reportaa
1/2
Dvadesetak kutija sveim dojavnicimapoara i pedesetakkutija s manjim do-
javnicima naeno je na od-lagalitu glomaznog otpada12. studenoga u zapadnomdijelu Zagreba na Kopaev-skom putu, blizu Oranica.Tko je pozvao 112, vjerojat-no je znao da je u tim napra-vama, koje se ugrauju uposlovne prostore opasnaradioaktivna tvar americij241. Takve naprave kupite u
hipermarketima da si no-vogradnju opremite jo jed-nim sigurnosnim ureajem kae nam mr. sc. Branko
Veki dok nas vodi premaprivremenom skladitu ra-dioaktivnog otpada u kru-gu Instituta Ruera Bo-kovia. On i Veljko Trputecpokazat e nam sve, rekoenam u upravi IRB-a. Doista,htjeli smo se uvjeriti to seod radioaktivnog materijalauva, u kojim uvjetima i ka-ko uope izgleda skladiteza koje ravnateljica IRB-adr. sc. Danica Ramljak u-stro odbija da se preurediu trajno i sredinje odlaga-lite radioaktivnog otpada
u koje bi se dovozio takavotpad iz cijele zemlje. A utome je podupire i susjed-stvo i cjelokupna znanstve-na zajednica Instituta.Prvo od zapravo dva skla-dita izgraeno je 1967.,kada je u Rueru proradionuklearni ureaj ciklotron,betlehem hrvatske ekspe-rimentalne nuklearne fizike
Dravnetajne u
brdu podRueromMirsav [email protected]
Dva skladita puna su radioaktivnih dojavnika dima, joopasnijih gromobrana iz Vine i Ljubljane, naprava izure akovia... Svaka sigurnosna bava teka je tonu
i dijagnostike medicine.Drugo je iz 1987. U prvome
je uglavnom otpad iz Rue-ra. Pohranjeno je ak i 800litara radioaktivne tekui-ne i oko pet kubika niskora-dioaktivnog otpada, poputpapira, rukavica, plastike,krpa, metala. U drugome
je vie toga to je u Ruerdovezeno.
Komore iz 67. i 87.Zovemo ih skladita, ali suto zapravo dvije jasno obi-ljeene komore, debelih zi-dova, uzidane u padinu nadnu drage izmeu dvajubregova, daleko od ostalih
zgrada u institutu. Svaka jevolumena 40 prostornih me-tara, a povrine manje od 20kvadrata. Starije skladite
je praktino puno, mlaejo nije. Sastav pohranjeno-ga i koliine, iz razumljivihrazloga, dravna su tajna.Ipak to je sve unutra? Ovdje, u sigurnim uvjeti-ma, skladitimo izvore zra-enja, kako mi to kaemo,za znanstvena istraivanjaili njihove produkte. Radi-oaktivni materijal fizikizauzima malo mjesta, aliambalaa koja ga ini si-gurnim zauzima i prostor, ai teka je govori nam mr.
Veki. Ispred ulaza je na-
ranasta 200-litrena metal-na bava. Jedna od ukupnodvadesetak. Osim po boji iupozoravajuim oznakama
vrlo je slina onima za mo-torno ulje. Ne otvaraju se
jednostavno. Na napunjenezavare preko poklopca jo ipreke. Nekome tko bi s njima slu-ajno ili namjerno doao udodir time oteavamo po-sao objanjava mr. Veki.Da bi se bava otvorila,moraju se najprije s nje od-vrnuti teke metalne alke.To je jo jedan klju, ali ihvataljka za dizalicu. Tekesu po tonu i premjetaju sedizalicom. U sredini je valj-kasta upljina obujmljenaolovnim cilindrom stijenkadebelih barem decimetar.
Sve oko toga zaliveno je be-tonom. U drugim bavama
je umjesto betona parafin,a to ovisi o vrsti pohranjenetvari. U takav se sarkofagmala koliina radioaktivnetvari pohranjuje slino ru-skim babukama.
Veljko Trputec pronalaziodgovarajuu hvataljku, aimaju ih od kratkih do vrlodugih, i iz upljine na dnuvadi bijelu bombicu s na-ranastom etiketom. Pod-sjea na ambalau za vita-minske kapsule. Slobodno
je primite u ruku, sigurnoje ohrabruje nas BrankoVeki. A ruka je pod neoe-kivanom teinom potonula!
Koliko ima kilograma? Pet?To je zapravo olovna boicau kojoj je opet procijep veli-ine male epruvete, s ijega
dna manjom hvataljkommr. Veki izvlai tapi dugni osam mm i promjera ma-nje od milimetra. Eto takospremamo te opasne izvorezraenja iz dojavljivaa po-ara. Posve su neopasni uradnim i ivotnim prostori-ma, jednako tako i na policitrgovine. Ali kad proizvoduistekne rok trajanja, ovaestica, ne tako snano ra-dioaktivna, postaje opasnaza svakoga tko ne zna s njo-me postupati objanjava
Veki.S americijem je nezgodato mu je vrijeme poluras-pada 500 godina. Za pola
milenija bit e upola manjeradioaktivan. Poslije mile-nija radioaktivnost e mubiti na etvrtini. Zato se zatakve materijale izvan upo-rabe mora znati da su svi nabroju, trajno uskladiteni iviestruko osigurani.
To mora pod sto kljueva!U skladitu je puno vie ra-dioaktivne krame, koja jes razliitih mjesta u njegadovezena, nego iz samogRuera. Podosta je togaiz industrije. Jedan od ne-vjerojatnih izloaka suizraubane naprave iz ureakovia radioaktivno-u se tamo neko provjera-
vala kvaliteta unutranjostimetala! Jednako je bizaranotpisani detektor iz Karlo-vake pivovare kojim se upunionici provjeravalo jesuli boce pune do vrha.U drugome je kutu metal-na kugla od etrdesetakcentimetara. Ni pomislitine smijemo da na njoj isku-amo miie! Nosi oznaku
P je viepasg tpada dagait izvaaeg iz Istitta
Kam s dtrajaimdijagstikimreajima pimakbata e za se
biveg bosanskohercego-vakog industrijskog divaEnergoinvesta. Samo iz de-tektora dima u Rueru jepohranjeno otprilike 23.500radioaktivnih iglica. A to
je iz kaotine iroke potro-nje koju nitko ne moe nad-zirati. S tim se plastinimnapravama mora posebnooprezno postupati. Dojav-ljivae dima paljivo rasta-vimo, a izvor zraenja iz njihuredno pohranimo. To namoduzima najvie vremena odgovara Veljko Trputec
na pitanje koliko vremenaprovodi u skladitu. Od sva-koga si tipa ostavi uzorak,a ostalo bi pod sto kljuevatrebalo negdje na sigurnom
jo stoljeima gasnuti.Slian su kratkovidan slu-aj radioaktivni gromobra-ni. Samo su mnogo opasnijiu izravnom kontaktu s lju-dima. Kad su, djelotvorniji
Samo ove godineinspekcija IAEAtriput u IRB-uaNadzor zraeih tvari svesu drave (valjda osim Iranai Sjeverne Koreje) prepustileMeunarodnoj agenciji zaatomsku energiju (IAEA)iz Bea. Za njih se zanima imeunarodni terorizam, paje toj nezavisnoj institucijipreputeno da propisujeuvjete njihova pohranjivanjai uvanja. Jednako tako
njihove inspekcije zabadajunos u sva mjesta gdje seradioaktivni materijal uva.Ove su godine triput bili uRueru. Ocjene su odlineza dosadanju svrhu, aliza trajno odlagalite popiszahtjeva je puno dui. aki kad bi IRB doista bio talokacija, nekoliko uvjetanikako ne moe ispuniti.
Meunarodni nadzor
AntonioB
roni/Pixsell
-
8/8/2019 Skladite nuklearnog otpada na IRB-u, reportaa
2/2
KoluMnA
Skener
P: Ljiljana BuhaKzuaca cakmukacjkh vja fzgmj
Posrnula bjelovarska poduzetnica VinjaPevec zamijenila je poslovne i pjevakeaktivnosti za neto mirnije okruenje zatvor. to te ne ubije, to te ojaa,potvrdila nam je Vinja. Dranje joj je i
dalje gordo i prkosno. Nita ne preputa sluaju.Imidu i dalje pridaje veliku vanost. Pojavila sena sudu s osmijehom na licu, besprijekorno odje-vena, naminkana i s frizurom kao iz reklame to
je moja shauma a jedini novi modni dodatak bile
su metalne narukvice (lisiine). Oekivali smo joda nam zapjeva svoju pjesmu Ti si sve to menitreba. Kao da nam alje poruku da je sentimen-talnost za naivne. Vinja je ena koja eli mo idominaciju. Pripada tipu linosti koje su samosvje-sne, drske, sa snanim ambicijama i esto tolikousredotoene na vanjske aktivnosti da imaju malovremena za dodir sa sobom. Njezino uspravno,pomalo ukoeno dranje upuuje da je narcisoidnitip. Takvi tipovi ujutro prvo pozdrave sebe, a ondaopet sebe i tako cijeli dan. Okrenuti su svojim ui-cima i zadovoljavanju svojih potreba. Narcisoidnitipovi zbog napetosti u leima iskazuju osjeajsuperiornosti. ele da ih svi hvale i da ih tretirajukao posebne. Vanjski tit je samo maska, obranaod straha da bi mogli doivjeti neuspjeh.Da voli biti u sreditu pozornosti Vinja nam je po-kazala i svojom odjeom. Svojim etiketiranim, kie-nim odijevanjem eli privui pozornost te pokazatirasko, bogatstvo, razmetljivost, a i seksepil. esto
smo je mogli vidjeti u kreacijama gdje su otkriveni di-jelovi tijela. Koritenjegolih dijelova tijela jepotreba osobe da pri-vue panju na sebe ida do znanja u koje sedrutvene, ekonom-ske ili profesionalneokvire uklapa. Tipi-no za novopeene bo-gatae koji se bore zapoloaj na drutvenoji statusnoj ljestvici.
Vinja je koristila kratkotrajne ukrase kojima je e-ljela biti zapaena i posebna. Minivalom s gavranskicrnom bojom jasno alje poruku tatine. GospoaPevec nastojala je minkanjem dati svom licu mlai izdraviji izgled. minkom u kombinaciji s odijevanjemalje signale agresivnosti i seksualnosti. Vinjino namlice govori da je rije o energinoj, vrlo tvrdoglavoj
osobi, marljivoj, upornoj, netolerantnoj, materijali-stiki orijentiranoj. Sliku nadopunjuje i njezin govortijela. Oboava poloaj podboenih ruku i nadimanjeprsnog koa. Paunsko dranje. Njime osobe ele na-metnuti teritorijalnu dominaciju i autoritet. Tipinoefovsko dranje. Takav poloaj zauzimaju policajci.Duboko se nadamo da nee imati problema zbog togstava s obzirom na to u kojoj se ustanovi nalazi.I za kraj: elja za ljubavlju ili elja za novcem uzrok
je svih naih pogreaka.
I s metalnimnarukvicamakao iz reklame
Moja shauma
Vija Pevec vipdbiti rke iadti prsi k.Pask, efvskdraje. I mikm idjem dajeagresivst
0,07
Prirodno zraenje
mikrsiverta prirodno jezraenje ispred skladita uIRB-u. To je samo jedan postood norme za ljudski boravak
1925godina je vrijemepoluraspadanja radioaktivnogkobalta 60
1601
8593
gdia vrijeme je poluraspadanja radioaktivnostiradija 226, koji se koristi uznanstvenim pokusima
gdie treba da se prepolovizraenje europija 154 izgromobrana s tim izotopom
od obinih eljenih jer subolje privlaili munje, uli umodu, radioaktivne valj-ie ili prstene na njihovuvrhu, usmjerene prema ne-bu, proizvodili su masovnou nuklearnim institutimau Vini kraj Beograda i uljubljanskom Joefu tefa-nu. Da se njihova uporabastrogo zabrani, trebalo jesamo da netko upita: tokad gromobran dotraje,srui ga oluja?
Radioaktivan i fotoaparat
Ove su godine preuzeta tri.Posljednji u rujnu iz tvor-nikog kruga u Delnicama.Demontirali su ga ruerov-ci Veljko Trputec i AndrijaCindri. Oekuje ih da pre-uzmu 70-80 radioaktivnihgromobrana iz Instituta zamedicinska istraivanja, avani su ih jo stotine. Unekoliko godina svi mora-
ju sa zgrada. Danas se nezna kamo s dotrajalim me-dicinskim dijagnostikimureajima temeljenima nakobaltu. Njihovo je rastav-ljanje skupo, a ni prijevoznije jednostavan. Za takvekomade svaka dravamora do kraja 2014. imatitrajno spremite, daleko odnaselja, pod vrlo strogimreimom. Onamo bi, da ti-nja na sigurnom, trebalopreseliti i to iz Ruera. A uposljednjih deset godina svedovezu na institut. Nema
se gdje. Ministrica zatiteokolia nedavno je izjavilada se ne zna koliko je u nasopasnog otpada. Branko
Veki sve vrijeme detekto-rom mjeri radioaktivnostu okoliu, a onda nam jepokazao da je i fotografskaoptika radioaktivnom soljuzatiena od magljenja. toli jo zrai?
lampavi zakonodavac
Propis zbog pogreke dopustio1000 puta vee norme zraenja
aKoliko je zakonodavcudoista stalo, vidi se izkorektorskog lamperaja uNarodnim novinama, na kojinas je upozorio magistarBranko Veki. Mi znamo da su uNarodnim novinama nekiotisnuti propisi i zadana
mjerila pogreno napisani,a to nitko nije popravio.Nekome mora da je bilapotekoa otisnuti alfabetskiznak mi () i zamijenioga je obinim slovom m.Tako u nas vrijede normei milisivertima, a ne umikrosivertima, a to je 1000puta jae zraenje! Mi sedrimo onoga to znamo.
Spremnik u kojemu se uvajuigle iz dojavnika dima
Velika slika lijevo: Opasna ionizirajua jezgra iz radiaktivnoggromobrana Velika slika desno: Od svakog tipa dojavnika dimaostave si uzorak Krajnje lijevo: Otpisani ispitni ureaj iz ureakovia kojim se radioaktivnou provjeravala kvalitetatenkovskog oklopa Lijevo: mr. Branko Veki dri radioaktivni
optiki tenkovski ciljnik koji je od zamagljivanja zatienradioaktivnim solima Sasvim gore: radioaktivnim materijalimarukuje se na otvorenom Antonio Broni/Pixsell