SKALPEL I KRIﬁ - adventisti- · PDF filenajbolje rje„enje za njegov problem. No...

1

SKALPEL I KRIŽDVA SJEČIVA ZA NOVI POČETAK

ARIEL NOLTZE

2 • OPERACIJA »OVJEK

NakladnikZNACI VREMENA

www.znaci-vremena.com

IzvornikOperation Mensch

ISBN: 978-3-900160-63-0

Ÿ Top Life-Wegwieser, A-2014 Spillern, Industriestrasse 10Copyright za hrvatsko izdanje Ÿ Znaci vremena

Sva prava pridræana. Ova se knjiga smije umnoæavati,djelomiËno ili u cijelosti, samo uz dopuπtenje nakladnika.

UrednikMario ©ijan

PrijevodAna Chytil

LekturaMarijan MalaπiÊ

KorekturaLjiljana –idara

PrijelomMiroslav VukmaniÊ

TisakTIPOMAT

Zagreb 2011.

3

Dr. med. Ariel Noltze

OPERACIJA »OVJEK

Skalpel i kriæ —dva sjeËiva za novi poËetak


CIP zapis dostupan u raËunalnom kataloguNacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu

pod brojem 776121

ISBN 978-953-183-171-0

Ako nije drukËije naznaËeno, svi biblijski tekstovinavedeni su iz prijevoda KrπÊanske sadaπnjosti.

5

PosveÊeno mom ocu,zdravstvenom djelatniku i teologu,koji iz dana u dan svojim æivotom

teËno prelazi iz jednog podruËja u drugo

7

JPredgovor

Joπ jedna knjiga? Treba li ËovjeËanstvu joπ jednaknjiga? O medicini i teologiji napisano je bezbroj knjiga.Teπko da danas postoji neπto o Ëemu joπ niπta nije na-pisano. Je li svijetu doista potrebna ova knjiga? Temelj-ne istine koje se u njoj nalaze nisu niπta novo.

Zbog Ëega onda ova knjiga? Zbog Ëega biste vi ipaktrebali pozorno proËitati stranice koje slijede? Zato πtovam je ova knjiga potrebna. Ona nije potrebna Ëovje-Ëanstvu, nego vama. Potrebne su vam spoznaje koje seu njoj nalaze, jer Êe ono πto Êete razumjeti uz pomoÊove knjige promijeniti vaπ æivot. To vam obeÊavam. ToÊe promijeniti vaπ æivot Ëak i ako se, nakon πto je pro-Ëitate, ne budete slagali s onim πto se nalazi izmeu nje-zinih korica. »ak Êe i ta odluka promijeniti vaπ æivot.To se neÊe dogoditi odmah jer Êete doÊi do revolucio-narne spoznaje do koje moæe doÊi svaki Ëovjek. Vijestkoja se nalazi u ovoj knjizi promijenit Êe vaπ æivot akodopustite da vas obogati i dubinski oæivi njezin sadræaj.

Knjigu poËinjem pisati u ovu mirnu, blagu ljetnu ve-Ëer. Knjigu Ëiji utjecaj na vaπ æivot ne mogu odmjeriti.To Êe u prvom redu ovisiti o vama, bolje reÊi o tomejeste li spremni dati odgovor na najvaænije æivotno pi-tanje. Nadam se da Êe mnogo Ëitatelja imati hrabrostidati odgovor. A ako ste vi jedina osoba koja Êe imatikoristi od ove knjige, onda je piπem upravo za vas. I tose isplati.


Kada ja koji radim kao lijeËnik u svojoj ambulantipropisujem neki lijek ili neku terapiju, to Ëinim sa spo-znajom da Êe pomoÊi i uvjeren sam da pacijentu nudimnajbolje rjeπenje za njegov problem. No terapija moæebiti uËinkovita samo ako bolesna osoba shvati u kakvomse stanju nalazi, ako to prihvati i poËne uzimati propi-sane lijekove ili terapiju. SliËno je i s ovom knjigom.Ona potiËe na razmiπljanje, a nakon toga na dosljednoreagiranje. Ovdje nije rijeË samo o dobrom zdravlju, izato vam æelim uspjeπno lijeËenje. Bilo bi dobro kadabi terapija bila uËinkovita. Vjerujem da Êe biti...

9

SUvod

Svi mi æelimo uæivati u æivotu i pokuπavamo ga dr-æati pod nadzorom. To nam manje-viπe uspijeva. Svatkood nas pokuπava svoj mali svijet uËiniti πto sretnijim izanimljivijim. Pritom æelimo πto manje boli, πto viπe sre-Êe, bezbriænosti i financijske sigurnosti. I to nam vrloËesto uspijeva. Ali kada sretnemo svoje poznanike, prija-telje ili Ëlanove naπe obitelji koji nam iskreno govore osvojem æivotu, steknemo dojam da je odnos bezbriænihtrenutaka s jedne strane i trenutaka ispunjenih brigamai patnjom s druge, ipak nekako neujednaËen. Ako u tomtrenutku poËnemo samo malo kritiËnije razmiπljati o vla-stitom æivotu, ovaj Êe se osjeÊaj sigurno pojaËati.

Mnogo toga se nije dogodilo onako kako smo oËeki-vali. To se ne odnosi samo na sporedne stvari. Bol, pa-tnja i smrt pritiπÊu nas i nama bliske osobe kao neuniπti-vi teret. Te “smetnje” se ne mogu izbjeÊi niti se protivnjih moæemo osigurati. Najviπe πto moæemo uËiniti jestda ih na neko vrijeme potisnemo. U najboljem nas slu-Ëaju ne pogode kada na njih uopÊe nismo spremni.

Naπe druπtvo voli potiskivati probleme. Zbog togase dobre i potrebne organizacije iskoriπtavaju da bi sepomoÊu njih potisnulo i maknulo sve ono πto nam jeneugodno, da bi se to izbacilo iz naπih srca i naπeg sje-Êanja. Tako su beskuÊnici smjeπteni u skloniπta za bes-kuÊnike, osobe s posebnim potrebama u odgovarajuÊeustanove, nezaposleni su kod kuÊe, bolesni u bolnica-


ma, kriminalci u zatvoru, a mrtvi na groblju. Time jeveÊina onoga zbog Ëega bi nam, da se time poËnemobaviti bilo neugodno, izolirana. Gledati u stranu postaloje vrlo lako. Na ulicama najËeπÊe susreÊemo dobro odje-vene, opuπtene ljude, a tuæna mjesta na kojima se nala-ze neuspjele æivotne priËe traæimo samo onda kada jeto prijeko potrebno i kada ih ne moæemo izbjeÊi.

Da bismo bolje ocijenili sami sebe, bilo bi dobroda ËeπÊe sagledamo cjelokupnu stvarnost, a ne samo nje-zinu izblijedjelu inaËicu s kojom se susreÊemo iz danau dan. To je inaËica koju reklame svakodnevno progla-πavaju naπim mjerilom. Gotovo da ne postoji bolja me-toda ureivanja vlastitog æivota nego da stanemo na dru-gu stranu medalje naπeg potroπaËkog druπtva.

BuduÊi da sam lijeËnik, svakodnevno se susreÊem snefiltriranom inaËicom stvarnosti: s boli, patnjama i smr-Êu. Zbog toga sam tijekom godina dobio jasniji pogledna πirinu pitanja o zdravlju i bolesti. Nije rijeË samo otjelesnom zdravlju. Pacijent mora ozdraviti u svojoj du-πevnoj i socijalnoj dimenziji. Svjetska zdravstvena orga-nizacija veÊ dugo govori upravo o ovome. Ali Ëovjekuje, da bi u potpunosti ozdravio, potrebna i duhovna ob-nova. Ako na higijenu gledamo u dubljem smislu, ondato znaËi da Ëovjek treba “doÊi na Ëisto” sa samim so-bom, sa svojim bliænjima i s Bogom.

Sve se ovo moæe zanijekati ili odbaciti, ali ostajeËinjenica da toliki navodno zdravi ljudi osjeÊaju unu-tarnju prazninu i da zbog toga pate, dok s druge stranepostoje ljudi Ëije je tijelo bolesno, ali imaju duboki tje-lesni mir. Zaπto je netko tko ima sve nesretan, i kako toda netko tko nema gotovo niπta moæe biti sretan?

11

Ovo nas je pitanje dovelo do bitne poveznice izme-u zdravlja i sreÊe. Zdravlje pridonosi osjeÊaju sreÊe, asretan æivot unapreuje zdravlje. Ali svejedno moæe ne-tko tko je izgubio zdravlje biti sretan, a netko tko jezdrav nesretan. To se moæe razumjeti samo ako prihva-timo Ëinjenica da u nama postoji i duhovna dimenzija.Trajna sreÊa nije posljedica nagomilanih uæitaka. SreÊau svojem trajnom, postojanom obliku raste iz ravnote-æe, a ova opet iz ujednaËenog zadovoljenja vaænih ljud-skih potreba.

Do problema dolazi kada se zapostave ljudske du-hovne potrebe i kada osoba odbacuje sve πto ima bilokakve veze s vjerom. Iz te se neravnoteæe stvara nape-tost izmeu temeljnih ljudskih potreba. VeÊina bolesni-ka nije svjesna veze izmeu svoje zapostavljene duhov-nosti i neravnoteæe koja vlada u njihovom æivotu. OËaj-niËki traæe razlog svojeg nezadovoljstva.

No onaj tko ne zna da traæi na krivom mjestu, nerazumije zaπto nikada ne nalazi ono πto traæi. Mnogi mu-πkarci i æene shvaÊaju da im neπto nedostaje. OsjeÊajuprazninu koja ih Ëini nezadovoljnima i nemirnima. »e-ænja za odgovorima na pitanja odakle, zaπto i kamo sveviπe iz podsvijesti dolazi u svijest. Ako ova pitanja nedobiju odgovarajuÊi odgovor, Ëovjek poËinje æivjeti uvakuumu, uvijek traæeÊi, a da u svojoj nutrini nikada nedoe na cilj. Onaj tko æivi bez Boga ne moæe povratitiravnoteæu koja mu je potrebna kako bi u potpunosti bioËovjek.

Jedno od najuzbudljivijih pitanja jest kako da Bogpostane vaπ UËitelj. Ovo nenadmaπivo prijateljstvo ostva-ruje se u dinamiËnom procesu obnavljanja koji je zapa-

UVOD •


njujuÊe sliËan lijeËenju tijela u medicini. Zbog toga jetemeljna naËela vjere lakπe objasniti kada ih usporedi-mo s nama poznatim metodama lijeËenja. To nije samoneka dobra teorija. Moj æivot je trajno obiljeæen objemastranama: kao lijeËnik lijeËim, a mene kao vjernika lije-Ëi Bog.

Na kraju vam æelim iznijeti svoje æivotno geslo kojeÊe vas pratiti za vrijeme Ëitanja ove knjige: “Za drugupriliku nikada nije prekasno!”

Razmislite o ovome!

13

N

1. poglavlje

I odjednomneπto boli

“Nemiran Ëovjek danaπnjice tijekom dana nemavremena za brige, naveËer je za njih preumoran,i to smatra sreÊom.”

George Bernard Shaw (engleski knjiæevnik)

“Ne mogu toËno reÊi kada se bol prvi put pojavila.Odjednom sam osjetila tu kratku, gotovo neznatnu bol.Tek poslije, kada je veÊ bila jaËa i odreenija, moglasam odrediti odakle toËno dolazi. Je li se taj neobiËanosjeÊaj javljao samo kada sam prstima sluËajno preπlapreko tog mjesta? Mogla sam toËno osjetiti da se tu nala-zi neπto Ëemu ovdje nije mjesto. Barem dosad nije biloovdje. Baπ je neobiËno to zadebljanje. Ne mogu se sje-titi da sam ga prije osjetila na ovom mjestu...” Na ovaji sliËan naËin poËinje dramatiËna priËa nekih pacijenata.

No priËa je mogla poËeti i na drugaËiji naËin. Pone-kad se ne osjeÊaju nikakvi jasni bolovi, a Ëovjek nemani vremena razmiπljati o tom neobiËnom osjeÊaju kadaje zaokupljen tolikim obvezama. Ali osjeÊaj se s vreme-nom nezaustavljivo pojaËava. Od tog slabog osjeÊaja ne-


lagode nastaje jak osjeÊaj tjeskobe. To znaËi da neπtosigurno nije u redu. OËito se u tijelu neπto dogaa i jasnoje da to nije dobroÊudno. Sve ono πto se dosad nalazilona naπem dnevnom popisu obveza viπe nije bitno. Odjed-nom postaje vaæno samo jedno: Ëim prije doÊi u bolnicu.

Tijelo se oglaπava na neobiËan naËin. U poËetku ne-πto samo lagano kuca, jedan plahi signal tijela, ta velikanepoznanica. Pa to je neËuveno! Dosad je podjela ulogabila sasvim jasna. ©ef je rekao kamo se ide, a tijelo jemoralo sluπati. Premalo sna, previπe alkohola, cigareta,najËeπÊe loπa hrana — tijelo je moralo “iÊi” kroz sve to.Previπe posla, trajni stres, negativne misli. Sve to jed-nostavno odgurati od sebe i davati iste rezultate. To jeuvijek funkcioniralo. Barem dosad.

U redu, ako stvarno moramo biti iskreni, uvijek jeu podsvijesti bila prisutna odreena koliËina zabrinjava-juÊe slutnje. Bilo je jasno da ovakav tempo nije moguÊeizdræati na duge staze. Ali te uznemiravajuÊe misli biloje lako potisnuti. U naËelu svaki Ëovjek zna da je neraz-borito iscrpljivanje tijela jako loπe, ali je ipak Ëinjenicada se priËuve mogu tako brzo potroπiti otreænjavajuÊa.

Posjet lijeËniku stvar je za sebe. K lijeËniku idu sa-mo bolesnici, starci i straπljivci koji zbog najmanje bolidiæu uzbunu. Ali za prave, odluËne osobe postoje samosastanci, termini i projekti. LijeËniËki pregledi? Za tonema vremena. Tu su prioriteti: prvo karijera, onda ime-tak, a poslije moæda prijevremena mirovina, kada Êe seËovjek konaËno imati vremena odmoriti od tolikog stre-sa. Drugim rijeËima: prvo godinama dati sve od sebedok gotovo niπta viπe ne preostane, a nakon toga obila-to uæivati u onome za πto smo se izborili.

15

No dogaaji se ne odvijaju uvijek onako kako smomi isplanirali. Putovanje je bilo jasno isplanirano i Ëinilonam se da sve imamo pod nadzorom... skoro sve. Od-jednom na pola puta dobijemo æuti, a ponekad odmahcrveni karton. Tek tada shvatimo da imamo problema.Iako je ova spoznaja vrlo neugodna za oboljelu osobujer Êe se moæda pokazati da su se ostvarile najstraπnijepretpostavke, ona je u isto vrijeme izrazito bitna. KadaËovjek doe do ove spoznaje, spreman je prihvatiti stru-Ënu pomoÊ. ©to prije pacijent postane svjestan Ëinjeniceda ima problem, to su veÊi izgledi da lijeËenje bude us-pjeπno. Zbog toga je uvjet za rjeπenje problema svijesti prihvaÊanje Ëinjenice da problem uopÊe postoji.

Imam problem“Nema pravedna ni samo jednoga...”(Rimljanima 3,10)

S duhovnim zdravljem sliËno je kao s tjelesnim. Sko-ro nitko se ne bi brinuo za svoje duhovno zdravlje kadane bi postao svjestan da s njim ima problema. Moædase pitate: “Ali kako Êu znati da imam problema s duhov-nim zdravljem?” Da, vi imate problema sa svojim duhov-nim zdravljem. Ovom tvrdnjom ne æelim povrijediti va-πu privatnost. Prije nego πto se osjetite napadnutima, do-pustite mi da dovrπim misao. I ja imam problema sasvojim duhovnim zdravljem! »injenica je da svaki Ëo-vjek s tim ima problema. Netko je to spreman priznati,

I ODJEDNOM NE©TO BOLI •


netko nije. Postoje i ljudi koji ne znaju da je vaæan dionjihovog æivota zakræljao. Ponekad se primijete poslje-dice ovog kræljanja, ali vrlo Ëesto je to tako neznatnoda osoba ne uspije doÊi ni blizu njegovog uzroka. »aki oni koji s vremenom shvate razlog ovih posljedica, Ëe-sto nemaju hrabrosti uËiniti neπto u vezi s tim. Najtuænijisu sluËajevi onih ljudi koji su odviπe ponosni da samisebi priznaju da imaju problem.

Usprkos tomu, i dalje se postavlja pitanje zaπto svakiËovjek ima problema s duhovnom stranom svojeg æivo-ta. Ovo je pitanje opravdano i ja Êu na njega pokuπatiodgovoriti u sljedeÊem poglavlju. Ali dopustite mi daprije toga odgovorim na drugo pitanje. Kako Ëovjek mo-æe uvidjeti da neπto nije u redu s njegovim duhovnimzdravljem? Ili drugaËije: Kako moæe shvatiti da ima pro-blema u ovom podruËju svojeg æivota? Na ova pitanjamoæemo odgovoriti s dva aspekta. Jedan je subjektivani razlikuje se od osobe do osobe. Drugi je objektivan ipotpuno je neovisan o naπim osjeÊajima i naπem miπlje-nju. Sada Êemo prvo ispitati prvi aspekt.

Koliko je vremena proπlo otkad ste se posljednji putduæe vremena osjeÊali istinski osloboenima? Je li vampoznat onaj neugodan osjeÊaj unutarnje praznine koji sepojavljuje nakon svakog uspjeha? Osjetite li katkada Ëe-ænju za pravom obnovom? Ako osjetite, onda je to poka-zatelj dubinskog nezadovoljstva. Bez brige, niste sami.Bezbroj ljudi ima osjeÊaj da æivot prolazi pokraj njih,kao da su stalno u praznom hodu. Njihov æivot je sli-Ëan vlaænom i pljesnivom zidu koji se uvijek iznova boji,tapecira i dekorira da bi se nakon kratkog vremena svu-gdje ponovno poËeo raspadati. Zadah plijesni, ljuπtenje

17

boje i plijesan toliko Êe se dugo πiriti dok se konaËnone rijeπi pravi problem i zid se ne poËne sanirati od te-melja. Je li moguÊe da je i u vaπem æivotu potrebnageneralna obnova kako bi sva vaπa dosadaπnja nastoja-nja da se osobno razvijete konaËno uspjela?

Nemir u srcu nesumnjivi je pokazatelj zapuπtenostiduπe. Kada sve ono πto smo proæivjeli, sve ono u Ëemusmo uspjeli i πto smo kupili nije dovoljno da dobijemotaj unutarnji mir i zadovoljstvo, tada je to pokazatelj ne-dostatka koji se nalazi u naπoj nutrini. Onaj tko ima sve,a svejedno se osjeÊa praznim, bez sumnje ima proble-ma. Njegova “posuda æivota” ima rupu. Moæda toj po-sudi vlastitih potreba nedostaje cijelo dno. Samo popra-vak dijela koje nedostaje moæe rijeπiti ovaj problem itime otvoriti moguÊnost da doæivimo æivot u punini.

Postoji i drugi aspekt koji nam moæe pomoÊi da uvi-dimo nalazi li se u naπem naËinu æivota neki temeljniproblem. U ovom sluËaju netko drugi treba ocijeniti naπæivot. Analiza bi u ovom sluËaju trebala doÊi od osobekoja je struËnjak na ovom podruËju. Kada je u pitanjuvjera, onda je Bog, naπ Stvoritelj, bez sumnje taj stru-Ënjak. On sigurno ima prave odgovore na naπa pitanja.

Bog nikada nije ostavio mjesta sumnji da svaki po-jedinac, kao i cijelo ËovjeËanstvo, ima doista veliki pro-blem. To nije samo neka nebitna, sporedna stvar. Pro-blem je puno dublji, tiËe se Ëovjekovog naËina razmi-πljanja, njegovih osjeÊaja, jezika, djela i cijelog biÊa. Toje presudno pitanje koje se odnosi na samo Ëovjekovopostojanje.

U Ëemu je, dakle, problem? Slijedite me u sljedeÊimpoglavljima na putu traæenja odgovora na ovo pitanje.

I ODJEDNOM NE©TO BOLI •


N

2. poglavlje

“Doite u sobuza pregled

br. 1”

“U svakoj bolesti treba lijeËiti dvoje:bolest i bolesnika.”

Ernst Viktor von Leyden (medicinar)

NeobiËno je kada “normalan” Ëovjek postane “paci-jent”. Mnogima je poznat taj tjeskoban osjeÊaj koji sepojavljuje kada Ëovjek napusti ulice pune ljudi, taj tijekvremena, da bi uπao u lijeËniËku Ëekaonicu. Osoba po-Ëinje doæivljavati dosad nepoznati svijet. Onaj tko ova-mo dolazi najvjerojatnije ima problem, barem dok se nedokaæe suprotno. Ta osoba je sada svjesna stanja u ko-jem se nalazi, osjetljiva je i u neku ruku prestraπena ibespomoÊna. Nije uvijek jednostavno svoje tijelo “pre-dati” na pregled drugim ljudima. Ali upravo se u ovojpredaji nalaze veliki izgledi za ozdravljenje.

Pacijent poznaje simptome svoje bolesti, ali ne i sa-mu bolest. On traæi rjeπenje koje Êe biti brzo i uËinko-vito. Ali vrlo Ëesto je iznenaen Ëinjenicom da uklanja-nje zloÊudne tvorbe na poËetku uopÊe ne dolazi u obzir.

19

Prvi korak je odreivanje dijagnoze. Prikupljaju se po-daci. StruËnjak koji se bavi ovim sluËajem prije svegapokuπava naÊi odgovor na jednostavno pitanje koje ne-ma veze s rjeπavanjem tjelesnih bolova. On pokuπavapronaÊi uzrok problema. Kako bi odgovorio na ovo pi-tanje, mora pronaÊi naziv (dakle dijagnozu) bolesti kojupacijent osjeÊa.

Traæenje istine Ëesto je teπko. Naravno da postojevrlo jasni znakovi bolesti. Ponekad Ëak i sami pacijentiznaju svoju dijagnozu. Ovo se zbog bogatstva informa-cija na internetu, kao i zbog sve veÊeg broja knjiga naovu temu, u zadnjih nekoliko godina znatno poveÊalo, idobro je da je tako.

Ali, s druge strane, lijeËnik kod mnogih sluËajevamora poËeti s muËnim istraæivanjem koje zbog svoje de-taljnosti sliËi radu detektiva. Ovdje odluËujuÊu ulogu igrasumnja kako bi se pronaπao “osumnjiËenik”. ZadaÊa jelijeËnika da obradi te sumnje. Samo dugotrajno, teorij-sko i praktiËno obrazovanje moæe lijeËniku izoπtriti vid.Zbog toga je svakom lijeËniku stariji kolega vrlo vrije-dan, bolje reÊi neprocjenjivo vrijedan sugovornik. LijeË-nik na svakom pacijentu kojeg je tijekom godina lijeËiosve viπe izoπtrava svoj osjeÊaj za vaæne pokazatelje bo-lesti. Iskustvo se ne moæe nauËiti. Ono se mora doæivjeti.Zbog toga je vrlo vaæno naÊi pravog lijeËnika. To je prvikorak prema izljeËenju.

No sve to ne bi znaËilo niπta kada pacijent ne biotvoreno i iskreno iznio svoju situaciju. A upravo to sene dogaa kod veÊine prvih posjeta lijeËniku. Pacijentivrlo Ëesto prvi put ne govore istinu, ili barem ne cijeluistinu. Oni Ëesto preπute, uljepπaju ili zanijeËu odreene

“DO–ITE U SOBU ZA PREGLED BR. 1” •


aspekte. Zaπto? Zato πto je u naπem druπtvu postalo uo-biËajeno da se poluistina i neistina rabe kao sredstvo zapostizanje odreenih ciljeva. IzriËe se ono πto Ëovjekuodgovara, a ostalo se jednostavno pokuπava prilagoditiostatku slike. Tako ljudi Ëesto zaboravljaju na vaæne po-jedinosti ili ih ne smatraju vaænima, te ih zato ni nespominju.

BuduÊi odnos izmeu lijeËnika i pacijenta bit Êe plo-donosan ako bude sadræavao dvoje: struËno znanje s jed-ne strane i otvorenost s druge.

Bog uvijek ima konzultacije“Zazovi me u dan tjeskobe: oslobodit Êu te,a ti Êeπ me slaviti.”(Psalam 50,15)

Doπli smo. Stojimo pred vratima na kojima stoji na-pisano: “Dr. Bog — specijalist za duhovno obnavljanje”.Joπ se niste usudili iskoraËiti iz svojeg uobiËajenog na-Ëina razmiπljanja, ili ste moæda priznali da imate pro-blem. Prozivanjem vaπeg imena zapoËet Êe zadivljujuÊiproces. Vi Êete Bogu dati zadaÊu da otkrije kako iz va-πeg dosadaπnjeg, prosjeËnog æivota uËiniti neπto sasvimposebno. On Êe otkriti simptome, objasniti razloge ipredloæiti odgovarajuÊu terapiju. Imate li hrabrosti sje-diti u Ëekaonici ili Êete ponovno pobjeÊi van na ulicu?

BuduÊi da ste nastavili Ëitati, zauzet Êemo mjesto iiskoristiti vrijeme koje nam je dano. ©to Êete reÊi? Ko-

21

jih tereta æelite biti osloboeni? Nadamo se da dr. Bogmoæe pomoÊi. Bilo bi lijepo kada bi objasnio neke stvari,a ne samo pokuπavao ostaviti dojam struËnosti rabeÊilatinske izraze.

Ali imajte malo strpljenja. Kaæe se da “onaj tko li-jeËi, ima pravo”.

Ako ste pozorni Ëitatelj, onda ste veÊ sigurno primi-jetili da se neke stvari koje se tiËu Boga jednostavnouzimaju kao gotove Ëinjenice. Ako ste vjernik, s tim ne-mate problema. Ako ste agnostik, ateist, razoËarani krπ-Êanin ili pripadnik neke nekrπÊanske religije, to vam mo-æe poËeti smetati. Moæda Êete zahtijevati da se sve tvrd-nje o Bogu dokaæu ili da se sama vjera dokaæe znan-stvenim putem. Ali niπta πto se tiËe vjere nije znanostniti se moæe dokazati znanstvenim metodama. Jedini na-Ëin kako moæete otkriti vrπi li Bog utjecaj u vaπem æi-votu jest da to isprobate na vlastitoj koæi. Zato stavitetaj dio slagalice koji nedostaje na pravo mjesto, zatimkrenite nekoliko koraka unatrag i promotrite sliku kojuvidite. Ako je ona potpuna, ostavite je na miru. Ako onoπto vidite nema nikakvog smisla, moæete je slobodnobaciti, i to zajedno s ovom knjigom!

Bog je tu. On je bio prisutan za vrijeme stvaranja,bio je prisutan kada je Isus umro na kriæu, a prisutan jejoπ i danas. Tijekom stvaranja upravo je On osmislioanatomiju i psihologiju Ëovjeka. Mnogo godina poslijepoloæio je na golgotskom kriæu najteæi praktiËni ispit upovijesti iz kirurgije obnavljanja. Njegovo ljeËiliπte otvo-reno je 24 sata na dan i On ima toliko iskustva s najte-æim sluËajevima kao nitko drugi. Ambulanta tog divnogLijeËnika otvorena je dan i noÊ. On je tu za vas.



Proπli ste kroz iskustva koja nitko ne moæe ni izda-leka razumjeti? Imate problema koji su tako sloæeni dakada ih nekome pokuπate objasniti, veÊ na samom po-Ëetku odustajete zbog njihove teæine? Potrebno vam jeistinsko i trajno rjeπenje za vaπ æivot? Onda je ovo pra-vi LijeËnik za vas. On je specijalist za naizgled nerjeπi-ve probleme. On posjeduje recept koji vam je potrebankako bi vaπ æivot postao vrijedan æivljenja, a to vrijediza svakoga od nas. On je razvio formulu koja Ëovjekupomaæe da rijeπi svoj najveÊi problem — razdvojenostod njegovog Stvoritelja. On je vidio ljudske potrebe imuke, ali nije od njih okrenuo glavu i gledao u stranu,veÊ je poslao svojeg Sina Isusa Krista kako bi nam po-mogao da naemo put iz beznaa u kojem se nalazimo.Isus je puno viπe od povijesne Osobe prema kojoj seraËuna vrijeme, On je puno viπe od nekog vjerskog voeili moralnog uËitelja. Njegova vijest sadræi puno viπe odonoga πto se moæe pronaÊi u crkvenoj povijesti i preda-ji. Isus Krist je Boæji utjelovljeni Dar nama ljudima. Onje vaπa i moja “druga prilika”. On je Bog koji je postaoËovjekom u potrazi za ljudima koji razumiju da Njego-va ponuda nije samo jedna od prilika koja se nudi, negojedina prilika.

Puno ljudi s pravom ima predrasude o vjeri. Bisteli imali povjerenja u neki proizvod za smanjivanje tje-lesne teæine kada bi prodavaË tog proizvoda, kao i nje-govi brojni korisnici, bili izrazito debeli? Naravno dane biste! UopÊe se ne biste obazirali na taj proizvod nitibiste za njega æeljeli Ëuti. Tako su krπÊani i krπÊanskeustanove s jedne strane godinama πirili vijest o Bogu,dok su u isto vrijeme tu vijest nijekali svojim postup-

23

cima. Joπ se i danas susreÊemo s mnogo toga πto se na-ziva “krπÊanskim”, ali πto, kada se pogleda izbliza, ne-ma nikakve veze s krπÊanstvom ili πto je Ëak suprotnotemeljnim biblijskim naËelima.

U pravu ste kada kaæete da netko nije automatskibolja osoba ako se naziva krπÊaninom. To ste dobro pri-mijetili! Ali bi bilo krivo kada biste iz toga zakljuËilida biblijska istina nema snagu promijeniti neËiji æivot.PreobraæavajuÊa snaga Evanelja vidljiva je u æivotumnogih ljudi, i to nije samo danas tako. Isto se dogaa-lo tijekom mnogih stoljeÊa. ©to je svim tim ljudima bilozajedniËko?

Za njih Evanelje nije bilo puka teorija koju su za-stupali, veÊ Osoba u koju su vjerovali. Presudno pitanjenije: “U πto vjerujeπ?”, veÊ: “U koga vjerujeπ?” Ne radise o odreenoj doktrini ili nekom nauku, veÊ o Osobi.To je prilika za æivot Ëija se kvaliteta ne mjeri stvari-ma, koliËinom ili miπljenjem, veÊ snagom, postojano-πÊu i perspektivom. Ta prilika nosi ime Isus Krist.

Ako æelite saznati zaπto je tako, proËitajte sljedeÊepoglavlje, jer vas medicinska sestra upravo poziva dauete u sobu za pregled br. 1.



O

3. poglavlje

“Moramo obavitijoπ nekoliko

pregleda”

“Zdravlje je zbroj svih bolesti koje Ëovjek nema.”

Gerhard Uhlenbruck (njemaËki imunobiolog)

Otvaraju se vrata, pruæena vam je Ëvrsta, topla ru-ka. ZnaËi, to je lijeËnik...

Pacijent veÊim dijelom sâm iznosi opseæan opis svo-jih tjelesnih boli, odnosno simptoma svoje bolesti. Po-drobnije ispitivanje od strane lijeËnika katkad moæe ot-kriti simptome koje oboljela osoba dosad nije povezalas boleπÊu. Nadalje, temeljita tjelesna pretraga joπ viπepridonosi toËnijoj dijagnozi. Ali Ëesto Ëak ni ovo nijedovoljno da bi se mogao odrediti uzroËnik problema izbog toga u mnogo sluËajeva nije jasno koliko je bolestdo ovog trenutka uznapredovala. Zato je potrebno uËi-niti daljnje pretrage. Danas lijeËnici imaju na raspola-ganju puno razliËitih metoda pretraga. »esto se koristepretrage Ëiji se rezultati vide u nekom grafiËkom oblikuili na snimci. To simboliËno znaËi da pacijent treba do-

25

pustiti da ga lijeËnik osvijetli. Kada se istraæuje uzrokbolesti, sve ovisi o naËinu istraæivanja.

Pacijentu Ëesto teπko pada kada svoj prvi posjet li-jeËniku mora napustiti bez terapije ili bez barem jednogrecepta za lijek. Na kraju krajeva, sve πto on æeli jestbrzo rjeπenje njegovog problema. Daljnje pretrage Ëestosu dosta opseæne i za njih je potrebno puno vremena.Laici se ponekad Ëude zaπto lijeËnik toliko komplicirakada treba lijeËiti tako jasan sluËaj. Vaæan razlog zaπtolijeËnici ovo rade jest razlikovanje bolesti koje mogu bitivrlo sliËne, ali imaju potpuno razliËite uzroke. Samo onajtko zna pravi razlog bolesti moæe propisati odgovarajuÊuterapiju. Bilo bi vrlo neodgovorno lijeËiti pacijenta a dase jasno ne zna uzrok njegovog problema.

BuduÊi da lijeËnik æeli prikupiti mnoge vaæne poda-tke vezane uz bolest, on se koristi razliËitim metodamakako bi doπao do potrebnih informacija. Cilj je ovih pre-traga dobiti πto jasniju sliku o stvarnom stanju organi-zma.

Velik dio studija medicine bavi se organizmom kojinormalno funkcionira. Pritom student uËi kako je tijelograeno i kako ono funkcionira. Isto tako on uËi zako-nitosti anatomije tijela te njegove mnogobrojne funkci-je. To je sadræaj prvog dijela studija medicine. U dru-gom dijelu studija buduÊi se medicinar bavi razliËitimsmetnjama koje se mogu pojaviti u tijelu. Student uËiotkrivati i lijeËiti ove smetnje. No svaki dobar lijeËnikzna da se mora prilagoditi svakom pacijentu, a time inovoj situaciji. Jedna te ista bolest moæe se kod dvijerazliËite osobe iskazati na vrlo razliËite naËine. To ovisio dobi, spolu, opÊem zdravstvenom stanju, genetskoj pre-

“MORAMO OBAVITI JO© NEKOLIKO PREGLEDA” •


dispoziciji i eventualnim drugim bolestima. Tako nekisimptomi mogu biti vrlo izraæeni kod jedne osobe, dokkod druge ti isti simptomi mogu u potpunosti izostati.Osim toga, lijekovi koje je pacijent uzimao mogu pri-kriti vaæne znakove bolesti. Ovakve razliËite povijestibolesti lijeËniku Ëesto oteæavaju brzo pronalaæenje uzrokaproblema.

Ukratko, buduÊi da se ovdje ne radi o lijeËenju po-remeÊaja koji se vidi na prvi pogled, veÊ o dijagnostici-ranju stvarnog stanja organizma, morat Êemo nastaviti sdaljnjim pretragama.

Kako odrediti svoje duhovno stanje“Pronikni me svega, Boæe, srce mi upoznaj,iskuπaj me i upoznaj misli moje;pogledaj, ne idem li putem pogubnim,i povedi me putem vjeËnim!”(Psalam 139,23.24)

Kao πto je vaæno uspostaviti toËnu dijagnozu tjele-sne bolesti, jednako je tako vaæno dobiti i πto toËnijuprocjenu vlastitog duhovnog stanja. Samo se na taj na-Ëin mogu otkriti problematiËna podruËja, a onda i od-govarajuÊa rjeπenja. Analiza ne smije biti jednostrana, uobzir se ne smiju uzeti samo oni aspekti koji funkcio-niraju i uspjeπne æivotne faze. Vaæne su upravo naπe ta-mne strane jer pokazuju pravo stanje naπeg æivota. Rje-πenje poËinje s prepoznavanjem problema. »ovjek mora

27

traæiti na pravom mjestu ako æeli shvatiti uzrok svojihneprilika. Kada ribiË æeli uhvatiti ribu, kamo mora ba-citi mamac? Mora ga baciti toËno tamo gdje se nalazeribe, ili Êe biti neuspjeπan. Tvrdnjom da nema ribe zatoπto je mamac bacio na krivo mjesto, ribiË bi mogao iza-zvati podsmijeh ostalih ribiËa.

Mnogi ljudi osjeÊaju duhovnu prazninu, æe za onimπto donosi trajnu sreÊu. To nije samo brz i kratak osjeÊajzadovoljstva, veÊ trajan mir i unutarnja ravnoteæa. AlibuduÊi da ne mogu naÊi naËina kako da to postignu,obiËno se zadovoljavaju alternativnom strategijom. Akotrajna sreÊa nije moguÊa, onda kratki trenuci sreÊemoraju biti πto ËeπÊi kako bi sebe i svoju okolinuzavarali da su zadovoljni, ali to s vremenom postaje svenapornije i kraÊe, te na kraju krajeva zavaravaju samisebe. Neko kratko vrijeme Ëovjek ima osjeÊaj kao dalagano prelazi iz jednog osjeÊaja sreÊe u drugi, ali na-kon nekog vremena poËinje primjeÊivati da je njegovanutrina jako prazna. Kao da na povrπini joπ svjetlucajuæaruljice posljednjeg zadovoljstva, ali su svjetla u duπiveÊ odavno utrnula.

To je sliËno automobilu Ëiji probuπeni hladnjak gubisve viπe vode. Na poËetku se to uopÊe ne primjeÊuje iËini se kao da je sve u redu. Ali πto se automobil duljekreÊe, poveÊava se temperatura motora. Na kraju se au-tomobil zaustavlja u oblaku dima i putovanje zavrπava.

Ako stvarno æelimo preispitati svoje stanje i zatraæitipomoÊ, potrebne su nam dvije vrline: hrabrost i iskre-nost. Ako imate obje osobine, imate jako dobre izglededa dobijete ono πto traæite. Pitanje glasi: Kako i na kojinaËin moæemo odrediti svoje duhovno stanje?



Onako kako se kompjutorskom tomografijom pre-gledava naπe tijelo, to Biblija Ëini za nas u duhovnompogledu. Biblija istraæuje sloj po sloj najdubljih dijelo-va naπe duπe i otkriva naπe pravo duhovno stanje. Poputelektrodijagrama, ta jedinstvena Knjiga na temelju mno-gih æivotnih priËa pokazuje πto pokreÊe Ëovjekovo srce.

U evaneljima, prvim Ëetirima knjigama Novoga za-vjeta, pokazano je πto se dogaa s nama ljudima kadanismo voeni Boæjom rukom. To πto piπe je otreænjava-juÊe, i baπ u tome svaki iskreni Ëitatelj moæe naÊi ra-zlog svoje unutarnje praznine. Ta spoznaja nije samo ko-risna, veÊ je i bitna. U Bibliji Êete naÊi odgovore nasvoja pitanja: ona je izvor spoznaje. Ova knjiga kojupiπem samo upuÊuje na Bibliju. Jako je vaæno da ËitateBibliju jer je svako poglavlje te knjige kao nova pre-traga. Svaka stranica otkriva novi aspekt, preispituje, po-tiËe, poziva i pokazuje koji su najvaæniji koraci koji vodedo ozdravljenja.

Doπlo je vrijeme da se ne zadovoljavamo prepriËa-vanjima i da objaπnjenja drugih viπe ne uzimamo zdra-vo za gotovo, veÊ da odluËno odemo na “pravi pregled”i da se pobliæe bavimo ovom temom. To je veliki izazovjer Êe iz toga nastati najiskrenija slika vaπe osobnostikoju ste ikad vidjeli. »itanje Biblije izrazito je zanimljivootkrivanje novih svjetova i nezamjenjiv izvor spoznajesamog sebe.

Osoba koja æeli duhovnu pretragu trebala bi zapoËetis Novim zavjetom. Savjetujem joj da poËne s tri kratkapoglavlja Evanelja po Mateju, od Ëetvrtog do πestog.Ova se poglavlja mogu usporediti s opseænim pregle-dom srca. Ona u sebi sadræe najvaænije biblijske istine i

29

ËitajuÊi njih, moæe se dijagnosticirati naπa “duhovna arit-mija srca”.

Za one koji vole jednostavne pretrage prema koji-ma se moæe odrediti duhovno stanje, predlaæem da pro-Ëitaju Izlazak (druga knjiga po redu u Starome zavjetu),poglavlje 20, retke 1-17. Na jednostavan i saæet naËin,ova pretraga otkriva naπe etiËko-moralno stanje. Pomo-Êu deset jednostavnih kriterija lako moæete napraviti testosobnosti, i toËku po toËku moæete odrediti dræite li senavedenih mjerila. Tako Êe vam na kraju testa biti jasnogdje se nalazite. Ova “pretraga” moæe biti priliËno otre-ænjavajuÊa. Moæda Êete otkriti da ste se dosad dræali do-sta visokih mjerila. No ovdje je potreban oprez jer jemjerilo vrlo visoko: “Uistinu, ako tko vrπi sav Zakon, apogrijeπi samo u jednome, postaje krivac za sve.” (Jakov2,10)

Ovo je dovoljno za poËetak. Napravili ste potrebnepretrage i sada moæete dogovoriti termin za razgovor orezultatima. Analiza rezultata vaπih pretraga izrazito jevaæna. »ak i najbolji podaci ne vrijede niπta ako se neuporabe na pravi naËin. Zbog toga je sada potrebno stru-Ëno iskustvo vaπeg lijeËnika. Novi razgovor s njim uka-zat Êe vam na put kojim biste trebali iÊi.



N

4. poglavlje

Razgovor olijeËenju i planiranje

operacije

“Posao lijeËnika je ono zadnje, ono najljepπei ono najveÊe u odnosu Ëovjeka s Ëovjekom.”

Ernst Ferndinand Sauerbruch (njemaËki kirurg)

Na stolu leæi hrpa nalaza. Pretrage srca i pluÊa, na-lazi krvi, kompjutorska tomografija (CT), magnetska re-zonancija (MRT), te po potrebi i drugi nalazi. Nije bilojednostavno prikupiti sve ove podatke. Pacijent je poku-πao sam proËitati rezultate, ali puno toga nije razumio.Latinski izrazi i medicinski rjeËnik koji zvuËi tako taj-novito... sve ovo uzrokuje ubrzano kucanje srca.

Osim toga, pretrage su joπ pojaËale sumnju. Bolovise nisu pojavili sluËajno niti se moæe oËekivati da Êeubrzo nestati. Dosad se nije znalo πto uzrokuje simpto-me bolesti. Ali sada se sumnja pretvorila u Ëinjenicu:radi se o bolesti koju treba Ëim prije poËeti lijeËiti. Ope-racija se ne moæe zaobiÊi. LijeËniku je æao πto za paci-jenta nema boljih vijesti, ali predloæiti bilo koji druga-

31

Ëiji oblik lijeËenja bilo bi samo odraz neodgovornosti.Na ovom mjestu æelim vam postaviti pitanje za raz-

miπljanje: Koja je razlika izmeu zdravstvenog djelatni-ka i lijeËnika? Svaki lijeËnik je zdravstveni djelatnik,ali nije svaki zdravstveni djelatnik lijeËnik. Za pacijen-ta nije dovoljno da mu se samo postavi toËna dijagnozai predloæi odgovarajuÊe lijeËenje. Danas to veÊ mogu idobro programirana raËunala. Moæda Êe u buduÊnosti ne-ke medicinske zahvate obavljati strojevi jer veÊ danaspostoje roboti koji neke zahvate mogu izvesti vrlo pre-cizno. Ali raËunalo nikada neÊe moÊi uzeti Ëovjeka uobzir kao cjelinu, razumjeti ga i kao takvog lijeËiti.

Vaπ Êe vam lijeËnik dati viπe od samih informacijavezanih za vaπe stanje. On mora objasniti πto znaËe va-πi nalazi, koje su njihove posljedice i mora znati kojeÊe lijeËenje imati kakav utjecaj na vas. On mora biti ustanju odrediti posljedice odluke koju Êe donijeti na te-melju nalaza i predloæenog oblika lijeËenja.

LijeËnik mora u potpunosti vidjeti i razumjeti bole-snika. Mnogi ljudi su viπe oËajni zbog toga πto su, na-kon πto su saznali da su bolesni, izgubili temelj pod svo-jim nogama, nego zbog same dijagnoze. Pacijenti Êe seosjeÊati sami usred tog golemog zdravstvenog aparataako struËnom medicinskom znanju nedostaje vrlo vaænadimenzija ljudskosti. To znaËi da se bolest ne lijeËi kaokad bismo ispravljali neku greπku. Bolest i ozdravljenjeuvijek pogaa Ëovjeka u cjelini.

Razgovor s pacijentom o naËinu lijeËenja ima joπjednu vaænu stranu. Kako se pacijent odnosi prema in-formacijama koje je dobio od lijeËnika? Vrlo su razliËi-te reakcije oboljele osobe na vijest da treba pristupiti

RAZGOVOR O LIJE»ENJU I PLANIRANJE OPERACIJE •


odreenoj operaciji. Tip osobe “to-ne-moæe-biti-istina”u naËelu je uvijek bila zdrava i sada ne æeli vjerovatida je ovaj put doista oboljela. Osoba “zar-je-to-stvarno-potrebno” ne æeli prihvatiti Ëinjenicu da joj je lijeËenjeprijeko potrebno. IduÊa je “mora-li-to-biti-baπ-sada-ili-moæe-poslije” osoba koja sa svojim oπteÊenim zdravljemjoπ uvijek igra igre na sreÊu, ali koja istodobno svojuodluku i odgovornost u vezi s lijeËenjem prebacuje nalijeËnika.

S druge strane nije dobro prihvatiti sve πto lijeËnikpredloæi a da osoba ne razumije o Ëemu se tu zapravoradi. Mnogi se pacijenti ne æele dobro informirati. Onisamo æele πto prije potpisati pristanak i πto prije iziÊi izbolnice. Ovo guranje glave u pijesak donosi dvije opa-snosti: osoba nikada neÊe biti sigurna je li donijela pravuodluku pa Êe biti nespremna za noπenje s teπkim trenu-cima tijekom lijeËenja. Ovo dvoje Êe se s vremenom po-jaËati te Êe je vrlo vjerojatno obeshrabriti.

No veÊina pacijenata dobro reagira kada dobije re-zultate pretraga i prijedloge za lijeËenje. Postavljaju pi-tanja sve dok im ne bude jasno ono πto æele znati. OniprihvaÊaju struËno miπljenje i savjet iskusnog lijeËnika,kao i potrebno lijeËenje. Spremi su zajedno sa svojimlijeËnikom timski poËeti rjeπavati problem. To je tiposobe “πto-mora-biti-mora-biti”.

33

Boæji plan za novi æivot“Jer ja znam namjere koje s vama namjeravam— rijeË je Jahvina — naume mira, a ne nesreÊe:da vam dadnem buduÊnost i nadu.”

(Jeremija 29,11)

Tek nakon πto je lijeËnik analizirao rezultate svihpretraga, moguÊe je dati toËnu dijagnozu. Nakon togalijeËnik predlaæe razliËite vrste lijeËenja. Isto tako je Bogzavrπio s naπim pregledom. Zanimao se za naπe stanjete nas je detaljno pregledao. Sada s napetoπÊu oËekujemoNjegovo struËno miπljenje. ©to s nama nije u redu, kakosmo dospjeli tu gdje smo sada i πto u vezi s tim trebapoduzeti? Postoji li za moju osobnu, sloæenu situacijuuËinkovito rjeπenje? HoÊe li biti potrebna duπevna ope-racija kako bi doπlo do obnove duha?

Doπlo je vrijeme da sasluπamo Boga, tog VelikogLijeËnika duπe. Bez obzira na to hoÊemo li se odluËitiza ili protiv terapije, sada slijedi Boæja procjena naπegstanja. On se polako naslanja na naslon svoje stolice,skida stetoskop, duboko uzdiπe i zapoËinje…

“Sumnjali ste da neπto s vama nije u redu i to jetoËno, ali vam veÊ na poËetku æelim reÊi da se taj pro-blem moæe rijeπiti. Morat Êete se podvrgnuti operaciji inakon toga Êe vam biti potrebno odreeno vrijeme zaoporavak, ali Êete sigurno ozdraviti. Vrlo je vaæno davjerujete da moæete ozdraviti; tako Êete sa svoje stranepridonijeti svojem ozdravljenju.” Nakon ovoga Bog, naπLijeËnik, uzima dovoljno vremena kako bi nam sve ob-jasnio. Neπto od onoga πto nam objaπnjava zvuËi po-



znato, ali opet nekako strano. Na kraju, kada nam sveobjasni, mi dobivamo jasnu, smislenu sliku.

Nakon stvaranja Bog je promatrao ono πto je stvorioi vidio da je dobro (Postanak 1,31). Stvorio je svijet kojinije samo dobro izgledao, veÊ je i bio dobar. Bio je tosustav bez greπke, apsolutno savrπen. Kao krunu stvara-nja Bog je stvorio jedinstveno biÊe, rezultat Njegove ne-dokuËive genijalnosti. Adam i Eva bili su savrπen spojljepote, nenadmaπne inteligencije i apsolutne ËistoÊe. Sveje bilo u potpunom skladu, jednostavno savrπeno.

Ali ovaj je sustav naæalost doæivio neuspjeh zbogjedne smetnje koju Biblija naziva “grijehom”. »ovjekje zbog grijeha izgubio ravnoteæu u svim podruËjimasvojeg æivota. Viπe nije imao mir u samom sebi, nije seviπe razumio s ljudima oko sebe, a promijenio se i nje-gov odnos prema Bogu. »ak se i sama priroda promi-jenila. Zbog svih ovih promjena nestalo je i sklada. Takodanas ljudska ljepota i inteligencija viπe nisu savrπene,a kamoli njegova ËistoÊa.

Ova se promjena joπ i danas jasno osjeÊa. Nerav-noteæa koja je nastala moæe se svugdje primijetiti. Mnogiljudi osjeÊaju da im neπto nedostaje. OsjeÊaju prazninuu svojem æivotu; prazninu koja ih Ëini nezadovoljnima inemirnima.

»eænja za smislom, za odgovorima na pitanja oda-kle, kamo i zaπto uvijek iznova se probija iz dubine Ëo-vjekove duπe u svijest. Ako na ta pitanja ne nae odgo-vor, Ëovjek poËinje æivjeti u unutarnjem vakuumu, neza-dovoljan. Bez Boga u æivotu ne moæe ponovno pronaÊiravnoteæu koja mu je potrebna kako bi u potpunosti bioËovjek.

35

Je li vam poznat osjeÊaj da ne moæete naÊi pravismisao æivota? Koliko ste puta morali potisnuti tu Ëeænjuza promjenom jer je niste mogli ostvariti u svojem svaki-daπnjem æivotu? Imate li osjeÊaj da æivot prolazi pokrajvas? Moæda se nikako ne moæete osloboditi osjeÊaja daneπto propuπtate, a ne znate toËno πto? Æivot se ne odvijabaπ onako kako æelimo, i mnoge stvari tijekom æivotaostaju nejasne. Stalni pokuπaji krpanja i popravljanja nedovode vas na cilj. ZnaËi li to da je potrebna temeljitapromjena u vaπem æivotu? Bog odgovara na ovo vaænopitanje jasnim, razumljivim i s ljubavlju izgovorenim“da”.

Vrlo je vaæno da se u takvim trenucima obratimona pravu adresu. Nije mudro ovako temeljitu obnovu pre-pustiti u krive ruke. Za ovaj novi æivot potrebno je naj-bolje struËno znanje i posebna literatura. Ali gdje se da-nas moæe naÊi dobar savjet na koji se Ëovjek moæe oslo-niti? Najbolje upute za sretan æivot moæda ne morate nikupiti. One se najvjerojatnije nalaze negdje na vaπojpolici za knjige. Knjiga koju trebate ima crne korice ijednostavan uvez, ili ima neki suvremeniji izgled. Noako Bibliju nemate kod kuÊe, danas je moæete nabavitiu svim veliËinama i po razliËitim cijenama, kao i na sko-ro svakom jeziku. Na sreÊu, danas svatko moæe posje-dovati Bibliju.

Biblija je puno viπe od kulturne baπtine. Ona je sli-Ëna karti koja vodi do neprocjenjivog, skrivenog blaga.Na vama je da otkrijete njezino blago i da na njezinimstranicama pronaete put k izvoru istinskog æivota, putk Isusu Kristu. Vjerojatno Êete se zaËuditi, ali odgovorna najvaænija ljudska pitanja ne nalazi se u obliku teorije,



filozofije ili dogme. Odgovor je Osoba: Isus Krist. Onje bît æivota. »ovjek u Njemu moæe ponovno naÊi osob-nu ravnoteæu, ravnoteæu s ljudima oko sebe i ravnoteæus Bogom. To je tajna unutarnjeg sklada. On Ëovjeku mo-æe ponovno dati smisao i oslonac. Najbolje u svemu jestda Bog i vama æeli dati taj oslonac. Pritom Êe se razviticijela vaπa osobnost i vi Êete se poËeti sagledavati nanovi naËin. Moæete poËeti od otpoËetka. Vrijeme je dadonesete prave odluke i da doete na izvor prave sreÊe.

Da bismo ovo stvarno iskusili, potrebno je vjerovatida Bog stvarno postoji (Hebrejima 11,6). Svaki Ëovjekima svoja razmiπljanja o vidljivoj i nevidljivoj stvarno-sti. Ona su se tijekom æivota razvila iz onoga πto smodoæivjeli i nauËili u roditeljskoj kuÊi, πkoli i okolini ukojoj smo æivjeli. Zbog toga ne postoji nijedan Ëovjekkoji u niπta ne vjeruje. »ak i onaj koji zastupa ideju dapostoji samo ono πto se moæe dokazati na znanstveninaËin, mora vjerovati u tu tezu jer samu tezu ne moæeznanstveno dokazati.

Pogled u povijest predodæbi koje su ljudi imali oBogu i svijetu daje priliËno otreænjavajuÊu sliku. Te sli-ke Boga i svijeta uvijek su se iznova pokazale krivima.Neke od njih bile su rezultat mode odreenog vremena.Znanstvene metode dale su vaæan doprinos da krive pret-postavke o svijetu budu ispravljene. Ali Boæje postoja-nje nikada se nije moglo opovrgnuti. Da, to je toËno.Ono isto tako nikada nije bilo ni znanstveno dokazano.Ali to Bogu nije vaæno. Boæja rijeË poziva nas da vjeru-jemo u Njega, a ne da traæimo dokaze da On postoji.

To je sliËno ljubavi. Nije moguÊe naÊi dokaz ljubaviosobe koja nam je bliska. Postoje mnoge naznake, ali

37

nema dokaza. Dvoje zaljubljenih vjerojatno bi bilo jakozbunjeno kada bi se od njih traæilo da govore o golimËinjenicama njihove ljubavi. Uvjerenje da se vole postajesve snaænije kako se viπe upoznaju. Ljubav se ne moæedokazati. Ona se mora doæivjeti.

Tako je i s vjerom u Boga. Bog ne æeli da dokaæemoNjegovo postojanje, veÊ da Ga iskusimo. Zato na pita-nje o Bogu ne moæe odgovoriti nitko osim vas. To jeosobni odgovor koji se mora osobno proæivjeti.

Razmislimo o sljedeÊem: Kada biste Ëovjeka koji vo-li æivot i kojega sve zanima upitali za njegovo politiËkomiπljenje, i kada bi vam on rekao da “nema pojma”, nebi li to bilo iznenaujuÊe? I kada bi na pitanje o njego-vom najdraæem jelu ili najdraæoj glazbi odgovorio “neznam”, ne bi li to bilo neobiËno? OËekujemo da odrasleosobe imaju svoje miπljenje i svoje stavove prema ne-kim temeljnim æivotnim pitanjima. Ali kada se postavipitanje o Bogu, odgovor vrlo Ëesto glasi da se osobakojoj je postavljeno pitanje time baπ nije bavila. To jeiznenaujuÊe jer je rijeË o temeljnoj temi, o presudnomæivotnom pitanju.

Moæda Êete sada reÊi: “Ali ja sam vjernik.” U redu,ali dopustite mi da vam postavim vrlo vaæno pitanje: Jeli ta vjera promijenila vaπ æivot? Nemojte prebrzo odgo-voriti. Dobro razmislite. Je li vaπa vjera temeljito pro-mijenila vaπ æivot u mnogim podruËjima? Ako nije, sbiblijskog stajaliπta toj vaπoj vjeri nedostaje odluËujuÊasnaga. Bog je Bog ljubavi, vjernosti, istine, milosti, pra-vednosti i nade. On æeli da i ljudi koji vjeruju u Njegaposjeduju ove osobine. Smisao vjere je temeljita pro-mjena Ëovjeka; odbacivanje sebiËnosti i izgradnja no-



vog biÊa koje odraæava vrijednosti koje su dio Boga iBoæjeg karaktera.

KrπÊansko Evanelje nije niπta drugo nego poziv dase iskoristi druga prilika. Onaj tko ga prihvati naÊi Êenovi æivot u kojem vlada prava sreÊa, duboki mir i nadakoja nadilazi sve πto Ëovjek moæe zamisliti. U devetomÊu poglavlju ovo pobliæe objasniti.

Isus je doπao na ovaj svijet kako bi pokazao OËevuljubav prema svakom pojedincu. On ne odbacuje nikogatko dolazi k Njemu. On voli mene i vas ovakve kakvijesmo — ovako nesavrπene, izgubljene i s pogreπkama.

Ali to nije sve. Ova bezuvjetna ljubav samo je temeljNjegovog daljnjeg djelovanja. Bog Ëovjeka ne ostavljasamog s njegovim slabostima i poteπkoÊama. On se sljubavlju brine za njega. Isusov æivot i djela jasan supokazatelj te ljubavi. Brojni izvjeπtaji iz Njegovog æi-vota najdirljiviji su dijelovi u cijeloj Bibliji.

Bog me prihvaÊa onakvog kakav jesam, ali me neostavlja u takvom stanju. On me prihvaÊa, ali i obnav-lja. Konzultacije o vjeri ne zavrπavaju s razgovorom onalazima i postavljanjem dijagnoze. Bog se ne zaustav-lja samo na suosjeÊanju. Njegova ljubav ne sastoji sesamo od ljubaznih i mudrih rijeËi. Nebeski plan lijeËe-nja sastoji se od konkretnih postupaka koji Êe donijetipravo rjeπenje. Bog je Veliki LijeËnik kojemu je stalodo ozdravljenja bolesnika Ëovjeka.

Problem je otkriven, dijagnoza postavljena. Doπlo jevrijeme da se zapoËne s lijeËenjem. Bog æeli uËiniti ne-ke zahvate u naπem æivotu. On æeli obnoviti ono πto jegrijeh uniπtio. »ovjek treba ponovno postati krunomstvaranja.

39

Bez obzira na to koliko je naπa slika bolesti teπka,plan lijeËenja predvia da Êemo se korak po korak pro-mijeniti u sliku koja je sliËna Boæjem karakteru. Nekeod tih vaænih osobina jesu ljubav, radost i mir u svojemnajdubljem oËitovanju.

Kako bi se to stvarno dogodilo, moramo pristati naplan lijeËenja i prepustiti se u ruke tog Velikog LijeËni-ka. Odlazak u bolnicu viπe ne smijemo odgaati. Jesteli spremni?



B

5. poglavlje

Dobrodoπlina naπ odjel

“Hrabrost dolazi na poËetku djelovanja.SreÊa na kraju.”

Demokrit (starogrËki filozof)

Bolnica je mjesto na kojem se lijeËe bolesni ljudi.Kada bi bili zdravi, sigurno ne bi æeljeli provoditi vrije-me na tom mjestu. »ak i kada su na to primorani, mno-gi se odupiru odlasku u bolnicu. Ali bolest se Ëesto ra-zvije do te mjere da je odlazak u bolnicu jedina razum-na odluka. Zbog toga se Ëovjek na kraju ipak odluËujena odlazak u bolnicu. Nakon prvog upoznavanja sa zgra-dom, lako je naÊi put do æeljenog odjela. Na odjelu bo-lesnika ljubazno pozdravljaju medicinske sestre, pripre-mljen je Ëist krevet i svugdje se nalaze osobe koje suspremne pomoÊi. To malo podsjeÊa na boravak u hotelu,ali samo malo, jer okolnosti u kojima se Ëovjek nalazinemaju mnogo zajedniËkog s ljetovanjem. Ovdje se, na-æalost, ne radi o odmoru, veÊ o operaciji koja uskoroslijedi.

41

Onaj tko odlazi u bolnicu svjesno se odvaja od sva-kidaπnjice, od dnevnog rasporeda, i upuπta se u neπtopotpuno novo. U ovom stanju povjerenje igra odluËuju-Êu ulogu. »ovjek se prepuπta drugima i na taj naËin is-puπta potpunu vlast nad sobom koju je dosad imao. Onajtko traæi pomoÊ, prekida svakidaπnjicu na koju se navik-nuo. On prekida sa svim πto je svaki dan radio i na tajnaËin stvara uvjete za uspjeπno lijeËenje.

Pacijent je nakon razgovora s lijeËnikom i zbog æeljeda ozdravi doπao do zakljuËka da je operacija vaæan ipotreban korak. Odsad pozornost usmjerava samo na onoπto slijedi. Sastavljen je tim koji se sastoji od pacijentai lijeËnika, angaæirani su odgovarajuÊi struËnjaci, cilj jejasno definiran i strategija dobro pripremljena. Sve jespremno za poËetak.

Osim straha pred nepoznatim, vaænu ulogu igra na-da. Sve se stavlja na jednu kartu i oËekuje se da Êe ope-racija uspjeti. Postoji samo jedan put ozdravljenja i timse putem mora proÊi. Sve prednosti dobro opremljenogodjela ne bi znaËile niπta kada bi se oboljela osoba sa-da odluËila vratiti u svakidaπnjicu i napustila bolnicu.

A ponekad se dogaa upravo to. Ljudi se dovode usituaciju opasnu po æivot zato πto napuπtaju odjel usprkoslijeËniËkom savjetu da ostanu. Ja sam Ëesto doæivio daosoba koja je primljena na odjel kao hitni sluËaj æeliπto prije otiÊi, iako Êe joj to donijeti najgore posljediceza njezino zdravlje. Opasnost je u ovakvim situacijamavrlo velika i ne mogu se predvidjeti posljedice. U ovak-vim situacijama pacijentima uvijek govorim da se nala-ze u bolnici, a ne u zatvoru. Nitko ih neÊe zatvoriti nitiuhititi. S druge strane, nuænu pomoÊ mogu dobiti samo

DOBRODO©LI NA NA© ODJEL •


u bolnici. Nitko neÊe trËati za njima da ih lijeËi na uli-ci. Izgleda da su moji argumenti bili dovoljno uvjerljivijer je veÊina osoba nakon toga ostala u bolnici.

»injenica je da se Ëovjek treba svladati kada je upitanju bolniËko lijeËenje. Æelja za ozdravljenjem morabiti jaËa od svih ostalih zapreka. Oboljela osoba moradobro razmisliti kada se odluËuje predati u ruke opera-cijskog tima. Pacijent sam odluËuje hoÊe li ostati naodjelu, ali isto tako mora svjesno odluËiti da na njemuostane do kraja lijeËenja. Naravno da uvijek moæe, uspr-kos lijeËniËkom savjetu, napustiti odjel, ali to ne bi imalopuno smisla jer samo lijeËenje do ozdravljenja donosiuspjeh. Tako svaki korak koji vodi k ozdravljenju pove-Êava spremnost da se nastavi s ostatkom terapije.

Odsad ste i vi dio tima koji Êe se boriti u ovoj na-petoj borbi izmeu zdravlja i bolesti.

Prepustiti se Bogu“Kuπajte i vidite kako dobar je Jahve:blago Ëovjeku koji se njemu utjeËe!”(Psalam 34,9)

Søren Kierkegaard jednom je rekao: “Potreba za Bo-gom nije neπto Ëega bi se Ëovjek trebao sramiti. To jesavrπenstvo. Æalosno je kada Ëovjek u æivotu ne razu-mije da mu je Bog potreban.”

Iz iskustva koje smo stekli u mnogim okolnostima,nauËili smo da se u teπkim situacijama moæemo uzdati

43

samo u sebe. ReËenicu “Moram uspjeti!” Ëesto govori-mo sami sebi misleÊi da Êemo se sami izvuÊi iz jame ukoju smo pali. U knjiæarama se na policama oznaËeni-ma rijeËju “SamopomoÊ” nalaze brojne knjige sa savje-tima o razvijanju vjeπtina i sposobnosti. Ljudima se sa-vjetuje da sva rjeπenja traæe i nau u sebi.

Vlastiti napor, disciplinirano nastojanje na ostvare-nju odreenih ciljeva i upornost su opravdani, ali Ëovje-Ëanstvo danas mora priznati da su ga neke æivotne filo-zofije i religijska uËenja kao, primjerice, pokret new ages orijentacijom na samog sebe uËinili priliËno osamlje-nim. U redu, nismo baπ sami, jer nam oni nude naπe“ja” kao naπeg prijatelja i pomoÊnika. Ali onome tko senalazi u problemima koji ga vuku prema dolje potrebnaje pomoÊ izvana, a ne upute o uporabi unutarnje snage.

Kakvo je naπe iskustvo kad je u pitanju pomoÊ dru-gih ljudi? Onaj kome je bila pruæena iskrena, uËinkovi-ta potpora s ljubavlju, sigurno Êe se sloæiti sa mnom daje to bilo jedno od najugodnijih i najljepπih iskustavakoja je doæivio. Onaj tko je ovo doæivio u svojoj obite-lji, braku ili prijateljstvu zna koliko je vrijedna pravapomoÊ u pravo vrijeme. Takve iskrene, nepristrane i ne-sebiËne geste sve su rjee u naπem visoko individuali-ziranom, otuenom i natjecateljskom druπtvu.

Suprotno tome, Bog je PomoÊnik u kojeg se moæe-mo uzdati, kojem se moæemo obratiti u svakom trenut-ku. On je uvijek bio i ostao isti. On ne mijenja svojanaËela i osobine. On je tu, ali se ne nameÊe — taj sve-moÊni, sveznajuÊi, sveprisutni Bog. Njegova poruka lju-dima puna je ohrabrenja. On ne nudi odgovore i pomoÊsamo u nevoljama, veÊ nudi i samog sebe preko Isusa



Krista. To je ono zbog Ëega Mu se doista moæe vjerova-ti.

On je proveo viπe od tri desetljeÊa na svijetu s lju-dima. Za to vrijeme uËinio je bezbrojna Ëuda kako biolakπao ljudske patnje. Bio je tamo gdje je bio potreban.Nije samo mudro govorio kao mnogi drugi, veÊ je i po-magao tamo gdje je mogao pomoÊi. Njegov æivot bio jeispunjenje onoga πto je govorio. Onaj tko prouËava Isu-sov æivot, vidjet Êe i razumjeti πto znaËi voljeti.

Ali Isus nije ærtvovao samo svoje vrijeme, veÊ jeærtvovao i samog sebe. Joπ i danas mnogim krπÊanimanije jasna veliËina ove ærtve. Isus nije bio samo nekiidealist. Njegovo povijesno roenje ne dijeli samo raËu-nanje naπeg vremena u dvije ere. Kada je Isus umro nakriæu, ispunila su se sva Boæja obeÊanja koja je dao Ëo-vjeku. ZahvaljujuÊi ærtvi Isusa, tog nevinog Boæjeg Si-na, greπniku je osiguran put iz straπne zamke grijeha.Na kriæu je bilo spaπeno cijelo ËovjeËanstvo. Tako za-hvaljujuÊi Isusovoj ærtvi, svi imamo nadu.

Postoji netko tko moæe i tko æeli pomoÊi. Svatkotko se obrati Isusu, moæe dobiti Boæju pomoÊ. Tu nijerijeË o nekakvoj teoloπkoj teoriji koja nema veze sastvarnoπÊu. Boæje djelovanje moæe se jasno vidjeti i osje-titi, i usko je povezano s praktiËnim æivotom. To znaËida se ne moram boriti sam za svoj æivot. Ja nisam bez-nadan sluËaj, iako su me okolnosti dovele do toga dasam neuspjeπan. Bog je spreman zaprljati svoje ruke ra-di mene. On Êe me spasiti od utapanja Ëak i onda kadami je voda preπla preko glave.

Charley Kintey kaæe: “Nada je rezultat Boæjih obe-Êanja koja su nam dana.” Kako bismo postali ljudi na-

45

de, moramo se prepustiti Bogu. Nijedna ruka na svijetuneÊe moÊi spasiti utopljenika ako ovaj ne primi rukukoja mu je ispruæena.

U svakom razvoju postoje faze u kojima Ëovjek sveπto se dogaa moæe promatrati iz sigurne udaljenosti,bez mijeπanja u ono πto se odigrava. Ali prije ili poslijedoe trenutak kada se pribliæi i postane dio tog procesa,ili kada zbog udaljenosti izgubi bilo kakvu povezanosts onim πto se dogaa. Upravo sada smo doπli do te to-Ëke. Dosad smo mogli promatrati bez potrebe da done-semo bilo kakvu odluku. Mogli smo promatrati, moædase sloæiti s odreenim Ëinjenicama, i svejedno ostati postrani. Ali kada Ëovjek postane svjestan svoje bespomoÊ-nosti, to je trenutak da neπto uËini. Nije dovoljno bacitiodobravajuÊi pogled na ruku koja nam je pruæena, veÊje treba i prihvatiti. Tada Êe ruka koja spaπava uhvatitinaπu ruku i izvuÊi nas iz nevolje.

Uvijek iznova dolaze pacijenti koji su sve razumje-li, koji su pristali na lijeËenje i dogovorili termin dola-ska u bolnicu, ali na kraju svejedno ne dou. Upravotako se ponaπa puno ljudi prema Boæjem planu spase-nja u ovoj fazi. “Odlazak na odjel”, svjesno prepuπtanjeBogu nikada se ne dogodi. Zbog toga ne moæe doÊi nido lijeËenja. Duhovno obnavljanje koje bi bilo potrebnoi moguÊe, na taj naËin se propuπta. Baπ kao πto lijeËnikne moæe prisiliti svoje pacijente na lijeËenje, ne moæeni Bog.

Siguran sam da ste dosad za vrijeme Ëitanja ove knji-ge proæivljavali razliËite osjeÊaje. Kada se Ëovjek su-sretne s Boæjom rijeËju, najËeπÊe je iznenaen: “©to jeto uopÊe?”, “Kada bi stvarno bilo tako, to bi onda pri-



hvaÊalo puno viπe ljudi”, “Je li to u duhu naπeg vreme-na?”, “Trebam li to?”, “Je li Ëinjenica da se bavim ovomtemom pokazatelj moje unutarnje slabosti?”, “Zaπto semoj æivot ne moæe odvijati bez problema?”

Na nove stvari s kojima se susreÊemo Ëesto reagi-ramo na ovakve ili sliËne naËine. OsjeÊamo se nesigur-nima, moæda Ëak i ugroæenima. Zato iako stanje u kojemse nalazimo nije u potpunosti zadovoljavajuÊe, baremnam je poznato. Radoznalost i duboka Ëeænja za pro-mjenom izmjenjuju se sa strahom pred nepoznatim i nje-govim posljedicama. Ovu nesigurnost pred nepoznatimsusreÊemo u svim æivotnim podruËjima. Bez obzira nato radi li se o nekoj novoj vezi, novom mjestu stanova-nja ili novom raËunalnom programu na radnom mjestu,radost je uvijek pomijeπana s nelagodom koja se Ëestonadvije poput prijeteÊe sjene.

Zbog te nesigurnosti radije se dræimo uhodanog na-Ëina æivota: “Na kraju krajeva, i nije mi tako loπe”, “Nebi li bilo bolje da sve to ipak pustim?”, “Sada mi jepotrebna sva snaga da rijeπim svoje probleme. Ne æelimtroπiti vrijeme na neke sentimentalne vjerske osjeÊaje.”Moæete li se prepoznati u ovim razmiπljanjima? Nije ni-πta neobiËno da na ovom mjestu razmiπljate na ovaj na-Ëin. Normalno je sumnjati. Preispitivanje je u bîti po-trebno kako bi se donijela ispravna odluka.

Ali s vremenom Ëovjek shvati da se samo vrti ukrug. Mnogi su nas neuspjesi obeshrabrili i zbog togaizazivaju strah od promjene. Za poznato se hvatamo kaoza slamËicu. Ali upravo to grËevito hvatanje spreËavanas da se oslobodimo. Svjesno iskusiti Boga nama nijepoznato. Kada bi nam to bilo poznato, naπ æivot veÊ oda-

47

vno ne bi bio tako kaotiËan. Onaj tko toga postane svje-stan, zreo je da donese odluku. Sada se nalazimo predpitanjem: Æelim li vjerovati u Boæje obeÊanje ili ne? Po-stoje samo dvije moguÊnosti: vjerovati ili ne vjerovati.

Ono πto je dosad bilo samo nepoznata ideja, uskoroÊe postati poznato iskustvo. Ako se Ëovjek osvrne una-trag, vidjet Êe da je sve postalo nekako jasno i da viπenije tako tamno. Sada se pita zaπto veÊ prije nije krenuoovim putem.

Joπ se vrlo dobro sjeÊam priprema za svoje vjen-Ëanje, iako je od tog dogaaja proπlo puno godina. Mojaæena i ja sastavili smo cijeli popis svega πto treba oba-viti i na πto treba pripaziti. Tako smo gledajuÊi unatrag,shvatili da bismo u bîti sada trebali organizirati vjenËa-nje jer sada toËno znamo kako to treba uËiniti na najboljinaËin. SliËno je s brojnim drugim æivotnim podruËjima.Tek kada djeca odrastu, mislimo da znamo kako smo ihtrebali odgajati. Kada Ëovjek poËne Ëeπljati svoju sijedukosu, poËinje shvaÊati da je neke stvari trebao napravitidrugaËije.

Isto se dogaa s duhovnom obnovom. Kada se osvr-nete unatrag, tada Êete svoju situaciju prije ovog malog(ili moæda ipak velikog) Ëuda vidjeti vrlo jasno. Osvr-ÊuÊi se unatrag, shvatit Êete da je to bila ispravna odlu-ka, prilika koju vam je Bog dao i koju ste odluËili is-koristiti. A kada vas netko o tome bude pitao, s radoπÊuÊete govoriti o tom svojem iskustvu... ili Êete napisatiknjigu, kao ja.

Ali pozor! »ovjek ne moæe samo tako leÊi u boles-niËki krevet. Tek kada dobije lijeËniËku uputnicu, lijeËe-nje moæe poËeti. Bolnica nije wellness hotel. Ako ne



æelite lijeËenje, moæete otiÊi, ali sami morate snositi od-govornost za svoje zdravlje. No ako ostanete, tada lije-Ënik preuzima odgovornost za vaπe lijeËenje. Zato od-luËite ostati i poËeti iznova. Samo Êe tako doÊi do po-boljπanja kojemu se nadate. Svjesno se odluËite za Boga,svjesno Mu se prepustite. Dobro razmislite i odluËite, anakon toga prepustite Bogu da poËne s lijeËenjem vaπegæivota. On neÊe manipulirati nama niti nas nagovaratina bilo πto. I, naravno, uvijek moæemo odustati. Ali oz-dravljenje se postiæe samo kada proemo kroz cijeli pro-gram.

Nadam se da Êete donijeti ispravnu odluku.

49

K

6. poglavlje

Operacija

“Zdrava osoba ima puno æelja. Bolesna samo jednu.”

Indijska uzreËica

Kirurπki zahvat je sloæen postupak u kojem sve morabiti isplanirano do najmanje pojedinosti. Nije sluËajnostda se rijeË “operacija” rabi i u vojnom rjeËniku gdjeoznaËava vojni pohod Ëija je taktika isplanirana gotovodo savrπenstva. U operaciji se ne radi bilo πto kako bise doπlo do bilo kakvog rezultata. Pokuπajima i pogre-πkama u operacijskoj dvorani sigurno nema mjesta. Tuse precizno izvrπava toËno definirani postupak.

Pri operativnom zahvatu tijelu se u kontroliranim uv-jetima zadaju rane kako bi se postiglo æeljeno ozdrav-ljenje. Pritom vrijedi pravilo: onoliko koliko je potrebnoi πto je manje moguÊe. Nekad se neπto mora odstraniti,a nekad se neπto mora ugraditi ili nanovo oblikovati.Cilj je u svakom sluËaju promjena. Krajnji rezultat trebabiti bolji od stanja na poËetku. Radi se o poboljπanjustanja dijela tijela ili oboljelog organa.

Prilikom operacije mora se poklopiti mnogo toga.Pacijent treba biti dobro pripremljen za zahvat. Mora se


znati ima li joπ neke bolesti, a one prije zahvata morajubiti pod nadzorom. Ekipa za anesteziju brinut Êe se daoperacija proe bezbolno i da se odræe vitalne funkcijeorganizma tijekom operacije. Ekipa za njegu brine seza pranje, materijal i sterilizaciju instrumenata koji Êese rabiti prigodom operacije. Prostor gdje se izvodi ope-racija Ëist je i klimatiziran. Specijalisti koji operiraju go-dinama su se pripremali za zahvate ove vrste i spremnisu na pravi naËin reagirati na eventualne komplikacije.

Operacijska dvorana je tiha, rasvjeta je podeπena.Anesteziolog daje zeleno svjetlo. Rez...

Ono πto sada slijedi umjetniËki je dio medicine. Ki-rurg se korak po korak pribliæava svojem cilju. Pritomje vrlo vaæno da ne reæe tkivo nepotrebno jer ono bitnopridonosi zacjeljivanju rane nakon operacije. Otvara sesloj po sloj, sve dok na svjetlo ne doe uzrok bolesti.Ponekad se tek u ovom trenutku mogu vidjeti pravi raz-mjeri πtete koju je bolest prouzroËila.

Za kirurga je vaæno da dobro kombinira djelovanjes oprezom, i preciznost sa æeljom da postigne cilj. Pre-viπe bi moglo biti πtetno, a premalo bi se poslije moglopokazati kao nedovoljno — teæak i uzan put, koji seuËi samo poniznoπÊu i poπtovanjem æivota.

Nakon ovog zahvata mnogo toga nikada viπe neÊebiti kao prije. Za bolesnika to moæe biti pomalo zastra-πujuÊe, a s druge je strane dobro da je tako jer je upravota promjena pravi cilj cijelog postupka lijeËenja.

Vjerojatnost da Êe se Ëovjek tijekom svojeg æivotapodvrgnuti barem jednom kirurπkom zahvatu priliËno jevelika. Moæda ste i vi meu onima koji su se naπli uovakvoj situaciji. Kakve su vam misli prolazile glavom

51

kada ste bili na operacijskom stolu i Ëekali na anestezi-ju? To je kao u zrakoplovu. Pilot pali motore kako bizrakoplov mogao poletjeti. Doπao je odluËujuÊi trenu-tak. Putnik se dobrovoljno, na neko kratko vrijeme, od-riËe nadzora nad svojim æivotom. Odsad je u potpunostiprepuπten nekom drugom. Tako je i s pacijentom kojise odsad odriËe svake vlasti nad sobom i predaje se ope-racijskom timu.

©to pacijentu usprkos tome daje hrabrost da pristanena operaciju? »injenica da mu je operacija prijeko po-trebna i svijest o tome da je to za njega najbolje. Tu jeosim toga i duboka æelja da se neπto promijeni, kao ipovjerenje u sposobnosti kirurga koji Êe ga operirati.

Operacija je, na kraju krajeva, kao i svako drugomedicinsko lijeËenje, sredstvo kojim se postiæe odree-na promjena. »ovjek se odluËuje na operaciju i na tajnaËin na neko vrijeme apsolutnu vlast nad svojim æivo-tom mijenja za oËekivanu zdravstvenu dobit. On smatrai vjeruje da Êe tim zahvatom koji na njegovom tijeluvrπi netko drugi imati korist koja Êe biti veÊa od opa-snosti kojoj se izlaæe.

Prepustiti se kako bi dobio, biti pasivan kako bi po-novno postao aktivan, vjerovati kada je neizvjesnost ta-ko velika — to su sasvim posebni zakoni obnove.

OPERACIJA •


Kako nas Bog obnavlja“Dakle, ako je tko u Kristu, on je novi stvor;staro je nestalo, novo je, evo, nastalo.”

(2. KorinÊanima 5,17)

I Bog mora gotovo doslovno uËiniti odreene za-hvate kako bi naπ æivot promijenio nabolje. To je vrlosliËno kirurπkoj operaciji. Pavao ne piπe bez razloga uPoslanici Hebrejima 4,12: “Uistinu je æiva i djelotvornarijeË Boæja. Ona je oπtrija od svakoga dvosjeklog maËai prodire do rastavljanja duπe i duha, zglobova i moæ-dine, i moæe suditi nakane i misli srca.”

Kada Bog poËinje ozdravljati osobu, kada zapoËinjes tom prekrasnom preobrazbom srca, On je u svojemelementu. On se tada ponovno nalazi u ulozi Stvoriteljakao πto je bio na poËetku stvaranja svijeta, kada je izniËega stvorio divna Ëuda koja joπ i danas moæemo vi-djeti u prirodi koja nas okruæuje. Ali On je u isto vrije-me i Otkupitelj kao i onda na golgotskom kriæu i predvratima Jeruzalema. Tada se, u to moæemo biti sigurni,stvara neπto posebno i Ëudnovato, baπ kao πto se na stolubrusaËa dijamanata iz grude minerala brusi prekrasan di-jamant. Iz staroga nastaje novo — to je Stvoriteljevaspecijalnost.

Promjene su dio æivota. Stajanje na mjestu znaËizaostajanje. Ono πto se ne mijenja, propada. Kada se uBibliji govori o promjeni, tada se ne misli na neku za-daÊu koju treba ispuniti, veÊ na razvoj karaktera. Temapromjene prisutna je u svim biblijskim knjigama. Bib-lija ljude poziva da se vrate sa svojega starog puta i da

53

zapoËnu s neËim sasvim novim. Bog nam nudi neπto bo-lje, nudi nam moguÊnosti kako da to postignemo, dajenam potrebnu motivaciju kao i snagu da provedemo tupromjenu.

Mora li se Ëovjek prvo popraviti i dostiÊi neki odre-eni moralni stupanj kako bi se mogao pribliæiti Bogu?Ne, nipoπto. Tko je uopÊe sposoban za neπto takvo, izaπto bi nam onda uopÊe bio potreban Bog kada bi seËovjek bez Njegove pomoÊi mogao razviti u ljudski pri-mjerak moralnosti? To nije moguÊe. Naprotiv, u svojojbezuvjetnoj ljubavi Bog nas uzima onakve kakvi jesmo.Zato je potpuno nevaæno smatramo li mi za sebe da smodobri ili loπi. Jedino je vaæno da se prepustimo Njego-vom djelovanju. On nas nikada neÊe prisiljavati niti Êeikada raditi protiv naπe slobodne volje. Bog Ëeka da mikorak po korak shvatimo da je Njegovo djelovanje jedi-no pravo rjeπenje za nas.

Sada, dakle, pred sobom imamo Ëovjeka koji je shva-tio da ima problem (pogledaj 1. poglavlje). On se na-kon toga s oklijevanjem i pomalo bespomoÊno okreÊe kBogu (pogledaj 2. poglavlje). S pomijeπanim osjeÊajimashvaÊa koliko se udaljio od uravnoteæenog æivota (po-gledaj 3. poglavlje). Zatim shvaÊa da Bog ima plan zanov, ispunjen æivot (pogledaj 4. poglavlje). Sav ponos isve predrasude koje se inaËe nalaze u suvremenom Ëo-vjeku nisu ga mogle zaustaviti i on se odluËuje na tajkorak. Spreman je prepustiti se Bogu (pogledaj 5. po-glavlje). Sada dolazi odluËujuÊi trenutak. On Bogu do-puπta da uËini taj prijeko potrebni kirurπki zahvat. Takosada ta stvarateljska moÊ djeluje na njegovo srce i nje-govu cijelu osobnost.

OPERACIJA •


Boæja rijeË, Biblija, ovu promjenu naziva “novoroe-njem”. Njom ona pokazuje koliko Êe taj zahvat biti du-bok. ZapoËet Êe novi æivot. To nije samo neka mala,povrπna korektura — iako se taj sjaj koji Êe kao poslje-dica obnavljanja okruæivati promijenjenu osobu ne mo-æe zaobiÊi — veÊ proces koji se dogaa u dubini Ëovje-kove duπe. Dogaa se Ëudo. Iz dojuËeraπnjeg gubitnikanastaje pobjednik — pobjednik u Kristu. Zaπto pobjed-nik? I to Êemo pobliæe promotriti u 9. poglavlju.

Izraz koji se Ëesto rabi kako bi opisao Boæje djelo-vanje u naπem srcu kao rezultat “operacije” jest “obra-Êenje”. Ova rijeË oznaËava æivotni preokret. Ako samdosad iπao u jednom smjeru, bez æelje i snage da uËi-nim neke promjene u svojem æivotu, odsad Êu krenuti upotpuno drugom smjeru. ©to se promijenilo? Promije-nio se cilj. Mijenja se æivotno usmjerenje: one stvari kojesu nam se prije Ëinile vaænima, koje su odreivale naπepostupke, koje su nas sputavale ili Ëak Ëinile robovima,postaju nevaænima. Nove æelje i ciljevi oslobaaju nasod dosadaπnjih nerjeπivih sukoba. PoËinje novi æivot, aËovjek od Boga dobiva i potrebnu snagu kako bi mo-gao æivjeti na ovaj potpuno nov naËin.

U Bibliji se nalaze mnogi zapisi o muπkarcima i æe-nama koji su upoznali Isusa i koji su Mu nauËili vjero-vati. Svi ti dogaaji sluæe nama danas kao primjer. Onisu iπli razliËitim putovima sve dok nisu svoj æivot pre-pustili Isusu Kristu, svojem Spasitelju. Ponekad je bilodovoljno samo nekoliko pogleda kako bi æivot dobio no-vi smisao. Ali bilo je i ljudi koji su se dugo odupiraliIsusu i koji su, tek kada su se naπli u velikim nevolja-ma, bili spremni uhvatiti Njegovu ruku.

55

Ezekiel, jedan od starozavjetnih proroka, rabi upra-vo ovu sliku da bi pojasnio Boæje djelovanje. U Knjiziproroka Ezekiela 36,26 stoji: “Dat Êu vam novo srce,nov duh udahnut Êu u vas! Izvadit Êu iz tijela vaπegasrce kameno i dat Êu vam srce od mesa.” Bog, taj velikikirurg, na nama izvodi tu odluËujuÊu operaciju. U pre-nesenom znaËenju to je transplantacija srca.

Samo mala korekcija nije dovoljna. “Paket” ljuba-znog obraÊanja i druπtveno prihvatljivog ponaπanja mo-æe obogatiti, ali ne i zamijeniti sadræaj. Promjena se moradogoditi u srcu. Potrebno je potpuno se prepustiti Bo-gu. Ako se to ne dogodi, u naπem se æivotu neÊe i nemoæe niπta promijeniti iz temelja.

Ovo ujedno objaπnjava zaπto postoje toliki ljudi kojisu se, doduπe, obratili na krπÊanstvo i koji su postaliËlanovi neke crkve, ali se puno ne razlikuju od ljudi kojine vjeruju u Boga. Jesu li oni stvarno obraÊeni? Ne baπ.Oni u bîti nikada nisu svoje srce u potpunosti predaliBogu i zato se Ëini kao da su drugaËiji, ali u stvarnostinisu. To je samo kozmetika, samozavaravanje, i upravozbog toga mnogi ljudi ne mogu vjerovati u vijest kojudonosi krπÊanstvo.

Pokuπajmo sada biti praktiËni. Postavlja se pitanjeπto trebamo uËiniti da bismo u svojem æivotu osjetiliBoæju silu koja mijenja? Odgovor glasi: Prestanite go-voriti O NJEMU, poËnite razgovarati S NJIM! On nijemoj Bog, ili Bog vaπe crkve, vaπeg sveÊenika, pastora,rabina ili uËitelja Kur’ana. On isto tako nije Bog vaπihpredaka, vaπih dosadaπnjih predodæbi ili dræavne crkve.On je vaπ osobni Bog! Imate pravo stupiti s Njim izrav-no u vezu i razumjeti Ga.

OPERACIJA •


Razgovor s Bogom naziva se molitva. Za vrijememolitve, s Bogom moæemo razgovarati kao sa svojimPrijateljem. Bez straha, otvorenog srca moæemo se pri-bliæiti tom nebeskom BiÊu koje nam æeli najbolje. Molitinije teπko. Dovoljno je vjerovati da Bog postoji i da namje spreman pomoÊi. »ak i kada nam je teπko povjero-vati u to, moæemo Ga zamoliti da nam pomogne vjero-vati.

Pokazalo se uspjeπnim da Ëovjek na molitvu ode naneko tiho mjesto, zatvori oËi i bez nekih velikih rijeËiprepusti se Bogu. Zamolite Ga da vam olakπa teret kojinosite. Ne samo teret koji vas trenutaËno optereÊuje,nego i teret svih vaπih dosadaπnjih grijeha. On je na se-be uzeo svu naπu krivnju i zato ni u jednom trenutkune oklijeva usliπati naπu molitvu i na sebe uzeti naπukrivnju. Bog nam daje oprost, a s njime i novi æivotbez starih tereta. Ako ozbiljno i iskreno izgovorite ova-kvu molitvu, moæete biti sigurni da Êe On oprostiti svevaπe grijehe i da Êe vam oprostiti svu vaπu krivnju. Onje to obeÊao.

IduÊi korak sastoji se u tome da Boga zamolimo zavodstvo da viπe ne ponavljamo iste pogreπke. Bilo biludo kada bismo, nakon πto smo izvaeni iz jame jada,s obnovljenom snagom, ponovno pali u istu jamu, ovajput vjerojatno joπ dublje. Zamolite Boga da preuzmekormilo u vaπem æivotu. UËinite to iskreno i krenite timnovim putem. Siguran sam da Êete osjetiti razliku u svo-jem æivotu.

Bog je u Bibliji opisan kao naπ nebeski Otac, punljubavi i mudrosti, koji nam uvijek daje ono πto je naj-bolje za nas. On me toËno vodi onako kao πto bih i ja

57

sebe vodio da mogu vidjeti buduÊnost. Vjerovati u tosræ je krπÊanskog æivota i vjerojatno jedna od najboljihdefinicija vjere. Vjera znaËi povjerenje u Boga.

Na ovom vam mjestu æelim dati joπ jednu vaænuuputu. Mnogi ljudi misle da Êe se, kada zavrπe s moli-tvom, odmah neπto promijeniti. Ali njihovi se osjeÊajinisu odmah promijenili. Nemojte se zbog toga obeshrab-riti. Vjera nije stvar osjeÊaja, nego povjerenja.

Na kraju razgovora s naπim nebeskim Ocem situa-cija u kojoj se nalazimo vjerojatno se neÊe odmah pro-mijeniti, kao ni osjeÊaji koje imamo. No od tog trenutkamoæemo vjerovati da je Bog preuzeo vodstvo. On Êe od-sad voditi, a mi Êemo uvijek iznova biti iznenaeni ka-ko i u koje vrijeme On djeluje.

Molitvu zavrπite zahvalom πto On Ëuje vaπu molitvui πto Êe uËiniti onako kako je Njegova volja. ZahvaliteMu πto uzima teret koji nosite i πto Êe uËiniti ono πto jeza vas najbolje. RijeË “amen” koja se obiËno izgovarana kraju molitve znaËi “neka bude tako”, i trebala bibiti iskreno izgovorena.

»ovjek koji moli i od Boga traæi vodstvo vrlo ËestoËezne za odgovorima na vaæna pitanja. Zato se Bog Ëo-vjeku otkriva na najrazliËitije naËine. Tako tijekom go-dina uËimo osluπkivati Boæje upute i shvaÊati kamo nasNjegova ruka vodi. Bog je veÊ sada dao odgovore namnoga Ëovjekova pitanja u Svetome pismu, Bibliji. Unjemu se nalazi neiscrpno blago mudrosti koje moæemouvijek iznova crpsti.

Za vrijeme prouËavanja Svetoga pisma dobivamo nesamo savjete za konkretne æivotne situacije, veÊ i odgo-vore na vaæna æivotna pitanja kao, primjerice, koja je

OPERACIJA •


Boæja volja za greπnog Ëovjeka i koja je Boæja volja zamene.

Bog nas æeli vratiti u ono prvotno stanje kada smobili u zajednici s Njim, naπim Stvoriteljem. On nas æeliobnoviti u naπoj tjelesnoj, duπevnoj, druπtvenoj i prijesvega duhovnoj dimenziji. Nakon stvaranja redovita ko-munikacija Ëovjeka s Bogom bila je sastavni i bitan dionjegovog æivota. Tako je Bog Ëovjeka mogao osobnoupuÊivati, njegove su duhovne potrebe bile zadovoljenete je zbog toga æivio u potpunoj ravnoteæi.

Taj osobni kontakt s Bogom prekinut je zbog grije-ha. Grijeh nije samo doveo do prekida odnosa izmeuBoga i ljudi, veÊ je uniπtio i svaku moguÊnost povratkau iskonsko stanje. Ali Boæji plan za ljude otpadnike do-segnuo je vrhunac Isusovom smrÊu na kriæu koja je ot-vorila put prema ponovnom povezivanju Boga i ljudi.Isus je svojom ærtvom platio cijenu za naπu krivnju, Ëijabi posljedica inaËe bila vjeËna smrt. On koji je bio bezgrijeha, umro je umjesto nas. Time je osloboen put zapomirenje izmeu nas i Boga. To nije bilo kakav put,ili jedan od moguÊih putova. To je jedini put. Zato Isusjasno kaæe: “Ja sam put, istina i æivot — reËe mu Isus.— Nitko ne dolazi k Ocu osim po meni.” (Ivan 14,6)

Bog æeli i moæe obnoviti naπ æivot. Æelite li danasprihvatiti Isusa kao svojeg osobnog UËitelja, svojeg oso-bnog Spasitelja? HoÊete li dopustiti da na vama izvrπipotrebnu operaciju srca i razuma koja Êe dovesti do ob-nove? HoÊete li ovu skupocjenu priliku ostaviti neis-koriπtenom ili Êete se svim srcem odluËiti za novi æi-vot?

59

D

7. poglavlje

DaljnjelijeËenje

“Okreneπ li se prema suncu, sjena Êe ostati iza tebe.”

(Kineska poslovica)

“Dobro jutro! Probudite se! Operacija je gotova.” Po-lako, vrlo polako dolazite k sebi. “Sve je dobro proπlo.Sada se moæete vratiti natrag u svoj krevet.” Prva jasnamisao polako se probija kroz veo anestezije. Operacijaje uspjela! Kakvog li olakπanja! Dobro da se u zadnjemtrenutku ipak niste odluËili protiv operacije.

Neπto kasnije nalazite se u krevetu i pomnjivo ispi-tujete svoje tijelo: koje pokrete moæete Ëiniti, a s kojimpokretima morate biti paæljivi. To ovisi o vrsti operacijei dijelu tijela na kojem je izvrπena operacija. S vreme-nom polako osjeÊate æe, a malo poslije pojavljuje se iapetit. Ako tijelo dopuπta, Ëak Êete otiÊi i do nuænika.Ali pazite! Nemojte biti nestrpljivi. U ovoj fazi pacijentne bi smio niπta Ëiniti bez pitanja. Ako, primjerice, pre-brzo napunite prazan æeludac, on Êe se vrlo brzo i te-meljito “rijeπiti” tog neæeljenog sadræaja. Ustajanje je do-puπteno samo uz struËnu pomoÊ. Nakon anestezije cir-


kulacija je joπ neko vrijeme dosta usporena pa se moæedogoditi da Êete se “ispruæiti” puno prije nego πto toæelite. Iako vaπe tijelo zbog lijekova protiv bolova i dru-gih lijekova ne osjeÊa nikakve tegobe, ono Êe svejednojoπ neko vrijeme biti dosta slabo.

Bilo bi stvarno lijepo kada biste odmah mogli ustatii otiÊi kuÊi, ali to je nakon veÊine operacija nemoguÊe.»esto je operacija tek poËetna toËka duæeg procesa oz-dravljenja koje Êe trajati joπ odreeno vrijeme. Kolikogod je za pacijenta bila vaæna operacija, toliko su sadavaæni dani i tjedni nakon operacije. U operacijskoj dvo-rani stvoreni su uvjeti za poËetak uspjeπne terapije, alivaæno je znati da je potpuno ozdravljenje viπe od sa-mog operativnog zahvata. Baπ kao πto kirurπka terapijane zapoËinje samom operacijom, tako ona ni ne presta-je vezanjem zadnjeg konca. Nakon zavrπene operacije,pacijent se joπ neko vrijeme mora lijeËiti. Ono πto je uoperacijskoj dvorani bilo ispravljeno sada treba zarasti,biti izlijeËeno, nastaviti ili poËeti funkcionirati bez sme-tnji. Kako bi do toga stvarno doπlo, o bolesniku se tre-ba brinuti s ljubavlju i pozorno ga promatrati.

Bolesnik Êe vrlo brzo nakon veÊeg operativnog za-hvata postati svjestan Ëinjenice da su mu razne cijevina koje je prikljuËen prijeko potrebne, te da su one znaklijeËenja koje je joπ u punom jeku. U ovom trenutkutijelu je potrebna ciljana potpora kako bi povratilo sa-mostalnost i ravnoteæu. Ponekad je pacijenta potrebnosmjestiti na intenzivni odjel kako bi ga se moglo boljepromatrati i kako ne bi doπlo do stanja opasnog po æivot.

Redovito mijenjanje zavoja osigurava ËistoÊu ranenakon operacije. RazliËite vrste pomasti, dezinfekcijskih

61

otopina i krema daju rani ono πto joj je potrebno da biËim prije zacijelila. Za svaki problem postoji odgovara-juÊe sredstvo.

»ak je i nakon odlaska iz bolnice potrebna redovitakontrola kako bi se πto ranije otkrile moguÊe komplika-cije i poduzele odgovarajuÊe mjere. Oko iskusnog lijeË-nika vrlo Ëesto vidi znakove nadolazeÊeg problema, dokneπkolovano oko ne primjeÊuje gotovo niπta. Zato su re-doviti kontakt, pozorno sluπanje pacijentovih rijeËi i li-jeËniËki pregled kljuËni za brz i uspjeπan oporavak.

Jako je vaæno da se operirani dio tijela nakon ope-racije poËne razgibavati i optereÊivati, na poËetku opre-zno i lagano, a zatim sve viπe. U tome danaπnja fiziote-rapija i ergoterapija igraju vaænu ulogu. Ciljanim vjeæ-bama ubrzava se proces ozdravljenja na naËin da se osla-bljenom organu pomogne da povrati snagu.

Nakon boravka u bolnici Ëesto je potrebno provestiodreeno vrijeme u specijalnoj klinici za rehabilitaciju.U tim se ustanovama aktiviraju sve tjelesne priËuve ko-je su potrebne za potpuno ozdravljenje. Uspjesi koji seovdje mogu postiÊi Ëesto su zapanjujuÊi i jasno pokazu-ju da nije dovoljno da se bolesnik zadovolji samo ope-racijom. Obnova tjelesnih funkcija moæe biti dug i po-nekad teæak, ali uvijek isplativ put. Osim pomoÊi dobi-vene sa strane i vremena potrebnog za ozdravljenje, utome veliku ulogu igra osobni stav i osobna volja.

DALJNJE LIJE»ENJE •


Kako nas Bog mijenja“... Jer ste svukli staroga Ëovjeka s njegovimdjelima, a obukli novoga koji se uvijek obnavljaza stanje prave spoznaje prema slici svogaStvoritelja.”

(Koloπanima 3,9.10)

Grijeh je sam po sebi duhovna bolest, a pokazujetjelesne, duπevne i socijalne simptome. Kao πto se oz-dravljenje nekog dijela tijela odvija u nekoliko koraka,tako se i duhovno ozdravljenje Ëovjeka odvija postup-no. Gotovo da nema boljeg primjera koji pokazuje eta-pe duhovne promjene od osobe koja se mora podvrg-nuti operaciji i oporavku koji slijedi nakon operacije.

VeÊ smo utvrdili da nas Bog bezuvjetno prihvaÊa ka-da doemo k Njemu. Moæemo Ga zamoliti za pomoÊ ivjerovati da Êe nas prihvatiti. On preuzima naπ oboljeliæivot bez ikakvog ograniËenja, uzima nas bezuvjetnoonakve kakvi jesmo tamo gdje se nalazimo. Ali Bog nasne ostavlja u takvom stanju; On nas mijenja. To je vrlovaæno.

»injenica da Bog iz nas i u nama Ëini neπto novonema nikakve veze s Njegovim autoritarnim sklonosti-ma, veÊ je to rezultat odnosa izmeu Boga i Ëovjeka.Isus je doπao na ovaj svijet kako bi promijenio i izlijeËioljude, a ne da bi ostavio da sve bude kao i prije. Djelakoja je Ëinio dok je bio na Zemlji to jasno pokazuju.Ako proËitate evanelja, ta Ëetiri izvjeπtaja o Isusovomæivotu koja su napisala Ëetiri Isusova suvremenika, na-iÊi Êete na mnoge dogaaje u kojima su jasno opisani

63

æivoti ljudi prije nego πto su upoznali Isusa i nakon to-ga.

Tijekom stoljeÊa bezbrojni ljudi, koji su Isusa pri-hvatili kao svojeg Prijatelja i Spasitelja, iskusili su tuslobodu i novi poËetak. Njihovi stari tereti, muke, mislii pogledi na svijet zamijenjeni su novim, oslobaajuÊimrazmiπljanjem i doæivljavanjem. Isus svakom pojedincuu svim vremenima upuÊuje ovaj poziv: “Doite k menisvi koji ste umorni i optereÊeni, i ja Êu vas okrijepiti.”(Matej 11,28) Æene, muπkarci i djeca upoznali su Gakao svojeg osobnog Prijatelja i Spasitelja. Njihov æivotod tog trenutka obiljeæava odnos s Njim. Oni su se, ko-rak po korak, pretvorili u nove ljude. U pravom smislurijeËi postali su drugaËiji od ostalih.

Onaj tko svoj æivot posveti Isusu i tko provodi vri-jeme s Njim, postajat Êe Mu sve sliËniji. To je ujedno ivrlo jednostavan i nepogreπiv test raspoznavanja pravihkrπÊana od krπÊana koji se samo tako zovu. Onaj tko senaziva krπÊaninom, a nije postao sliËan Isusu, moæda jeuloæio puno vremena u religiju, ali sigurno vrlo malo uIsusa. Zato pravo krπÊanstvo nije stvar teologije, trad-icije ili pripadnosti nekoj crkvi kojoj su veÊ moæda pri-padali roditelji, djedovi i bake. Pravo krπÊanstvo je stvarodnosa. Poznajem li Boga u kojeg vjerujem? Druæim lise s Njim redovito dok Ëitam Bibliju i u molitvi? Akoje moj odgovor potvrdan, onda sam krπÊanin u pravomsmislu rijeËi. Ako nije, onda moæda pripadam nekoj cr-kvi, ali sigurno nemam odnos s Bogom. Pitanje: “U ko-ga vjerujem?” puno je vaænije od pitanja: “U πto vjeru-jem?” Pravo krπÊanstvo uvijek se odvija na razini odno-sa. Pravi krπÊanin osobno poznaje Boga.



Kako provoditi vrijeme s Bogom i kako se prepustitiNjegovom utjecaju koji mijenja æivot, tema je sljedeÊegpoglavlja. Sada Êemo se pozabaviti pitanjem zaπto je Ëo-vjeku potreban stalan odnos s Bogom.

Isus je jednom svojim sluπateljima rekao sljedeÊe:“Ja sam trs, vi ste mladice. Tko ostaje u meni i ja unjemu, rodi mnogo roda. Jer bez mene ne moæete niπtauËiniti.” (Ivan 15,5) Preko ove uske veze s Bogom dobi-vamo sve: ljubav, vjeru, nadu, radost, mir, snagu i mu-drost za æivot, kao i sposobnosti za sluæbu Bogu i na-πim bliænjima. No da bismo to dobili, potrebna je svje-sna predaja, svakidaπnja odluka za Boga.

Svaki Ëovjek zna πto je njegovom tijelu potrebno.Dobro je da se bavi sportom. Ciljane vjeæbe dovode dojaËanja odgovarajuÊih dijelova tijela i poboljπavaju tje-lesne funkcije. SliËno je s naπim mozgom. Odræavanjevrlo sloæene sposobnosti razmiπljanja moguÊe je samostalnom uporabom neurona. Rad mozga poboljπava sekada “vjeæbamo” svoje duhovne sposobnosti.

Tako i duhovno jaËamo ako redovito vjeæbamo. Ka-ko bi doπlo do zdravog razvitka, i ovdje je potrebno vri-jeme i energija. Dobro osmiπljen “jogging vjere” ne mo-æe se improvizirati. Zato je dobro znati kako bi trebaoizgledati uspjeπan duhovni trening.

Za jaËanje tijela vaæne su vjeæbe snage i izdræljivo-sti. Tako i unapreivanje inteligencije stoji na dva naj-vaænija stupa: na opaæanju i “pohrani” informacija, tenjihovoj obradi.

U duhovnom rastu takoer postoje dva stupa. To supredano Ëitanje i prouËavanje Biblije, i molitva. Ovodvoje poznato nam je veÊ iz prethodnog poglavlja. Te

65

dvije discipline moraju se ugraditi u naπu svakidaπnji-cu. Samo na taj naËin moÊi Êemo postiÊi trajni razvojvjere. Samo kada se to odvija svaki dan, ujutro i nave-Ëer, kada postane navikom, naπ Êe se æivot poËeti mije-njati onako kako to æelimo. Onaj tko na ovaj naËin za-poËne dan s Bogom, moæe biti siguran da Êe ga Bogvoditi, a tko dan zavrπi s Bogom, moæe leÊi na poËinakbez tereta koji bi ga inaËe pritiskali.

U Bibliji piπe: “PreobliËavajte se obnovom svoga umada mognete uoËavati πto je volja Boæja: πto je dobro,ugodno i savrπeno!” (Rimljanima 12,2) Cilj odnosa s Bo-gom jest promjena. Bog mijenja naËin na koji razmi-πljamo, a to opet ima odluËujuÊe djelovanje na naπ æivot.

Kako zamiπljamo iskusnog, mudrog Ëovjeka? Kaonekakvu neprimjetnu osobu? Vrlo vjerojatno ne. Mnogibi ga vjerojatno zamislili kao starijeg Ëovjeka sa sije-dom kosom, bradom, borama na licu i izrazom dubo-kog razmiπljanja. Zaπto? Zato πto znamo da se tijekomæivota skupljaju iskustva i shvaÊanja koja ljudima po-maæu da donesu prave odluke. Isto je i s duhovnim sa-zrijevanjem. Dubina i slojevitost biblijske poruke jamËiuvijek nove spoznaje tijekom cijelog æivota. Evaneljeu sebi skriva beskrajno blago mudrosti. Nije moguÊe ra-zumjeti sve odjednom. Pod Boæjim vodstvom uvijek iz-nova dobivamo nove spoznaje koje nam pomaæu da du-hovno rastemo. Korak po korak pred nama se pale svje-tla. Onaj tko Bibliju Ëita otvorenog srca i tko je spre-man prihvatiti ono πto u njoj piπe, doæivjet Êe bezbrojnetrenutke prosvjetljenja.

Sada smo ponovno doπli do odluËujuÊe toËke. ©touËiniti s ovim novim spoznajama? Ili reËeno na drugi



naËin: Ako nas je Bog prihvatio u svoj program pouËa-vanja, koja je naπa zadaÊa? Odgovor nije teæak: Ono πtonam On pokaæe, trebamo provesti u æivot! »ak ni u to-me nismo prepuπteni sami sebi. Bog nam za to daje po-trebnu snagu. Ali odluka da to uËinimo poËiva samo nanama.

Moæda Êemo otkriti stvari koje Êe nas iznenaditi,povrijediti pa Ëak i uËiniti nesigurnima. “Zaπto se na toodluËuje tako malo ljudi i zaπto je Biblija napisana takonerazumljivo?” “Zaπto postoje tako razliËita tumaËenjaove teme i zaπto se ona protive onome πto piπe u Bib-liji?” “Mogu li profesionalni teolozi biti toliko u kri-vu?” “Kakvu vrijednost ima predaja ako se jasno pro-tivi onome πto piπe u Boæjoj rijeËi?” “Je li to Bogu stvar-no tako vaæno, i ako jest, πto trebam promijeniti u svo-jem æivotu kako bih Mu ugodio?”

Pitanja o pitanjima. Sva ona zahtijevaju jedan jasanodgovor: “Tko dakle moæe dobro Ëiniti, a ne Ëini, po-Ëinja grijeh.” (Jakov 4,17), i dalje: “Uistinu, ako tko vrπisav Zakon, a pogrijeπi samo u jednome, postaje krivacza sve.” (Jakov 2,10)

Postoje dobri razlozi da uËinim sve ono πto mi Bogkaæe. Posluπnost Bogu nije neka sporedna stvar. OdlukahoÊu li Ga posluπati ili neÊu, imat Êe utjecaj na mojcijeli æivot. Promotrimo ovo pobliæe.

U potrazi za odgovorima u Bibliji, potrebno je uvi-jek imati na umu Boæji motiv za Njegovo djelovanje.Temeljno naËelo naπeg Stvoritelja je ljubav. On razmi-πlja, odluËuje i djeluje iz ljubavi. DrugaËije ni ne moæebiti jer je On sam ljubav (1. Ivanova 4,16). Samo kadato shvatimo, moÊi Êemo razumjeti πto On govori u svo-

67

joj RijeËi, Bibliji. Bog je iz ljubavi stvorio Ëovjeka nasvoju sliku. Bog je iz ljubavi dao svojeg Sina kako bigreπnog Ëovjeka pomirio sa sobom. Bog je iz ljubavidao Ëovjeku upute za æivot.

Njegova beskrajna ljubav razlog je zaπto traæi neπtood Ëovjeka. On mu daje okvir u kojem se ta ljubav mo-æe saËuvati. Kaæe se da se u zakonima dræave oËitujeduπa druπtva. Ista stvar je s Boæjim zakonom. Zakon jeodraz Njegovog biÊa, izraz Njegove velike brige i ljubavijer je On ljubav.

Kad god nam Bog postavlja granice, On to Ëini radinaπeg dobra. On nam ne æeli zagorËati æivot, veÊ nasæeli zaπtititi od loπih iskustava i negativnih posljedicanaπih krivih odluka.

Kada Bog kaæe “Ne kradi” ili “Ne ubij”, On ne æelizaπtititi samo osobu koja bi mogla postati ærtvom mo-jeg napada. Tu se radi i o meni. Bog me æeli zaπtititi dane potonem u moËvari takvih straπnih djela. Je li namto sada jasnije? Dobro. Ovo vrijedi i za sve ostale zapo-vijedi. Kada se od mene traæi da ne laæem, da ne Ëinimpreljub ili da ne budem zavidan, zar me Bog time neπtiti od puno nevolja?

Isto tako nam Bog æeli dobro kada od nas traæi dase brinemo za svoje roditelje i kada traæi da poπtujemoNjega, naπeg nebeskog Oca. No na koji naËin On æelida Ga poπtujemo? Ni u tome nas ne ostavlja neobavi-jeπtene. On to æeli tako da ne sluæimo drugim bogovi-ma (postoje i suvremeni idoli), da ne pravimo kipovebogova kojima bismo se molili, da ne izgovaramo Nje-govo ime bez poπtovanja i, posebno, da u dan odmora,subotu, njegujemo odnos s Njim i s ljudima oko sebe.



Sve ovo moæete proËitati u Knjizi Izlaska ili 2. Moj-sijevoj 20. Boæje zapovijedi su temelj sretnog æivota ukojem je Bog preuzeo vodstvo. Osim ovih, Bog je daoi mnoga druga æivotna pravila i smjernice, sve za naπudobrobit. Tijekom Ëitanja Biblije otkrit Êete korisne uputeza mudro ponaπanje i donoπenje dobrih odluka. OtkritÊete da sve πto je u skladu s Bogom donosi duboki miru duπi. Boæja rijeË ne nudi nam uvijek najlakπi put, aliÊemo se uvijek moÊi uhvatiti za ruku naπeg nebeskogOca koji veÊ unaprijed zna πto je najbolje za nas.

Isusu su ljudi Ëesto postavljali teπka pitanja. Jednomsu Ga pitali koja je zapovijed najveÊa. Odgovorio je ta-ko da je deset Boæjih zapovijedi saæeo u samo jednureËenicu: “Ljubi Gospodina Boga svoga — odgovori —svim srcem svojim, svom duπom svojom, svom snagomsvojom i svom pameÊu svojom, a svoga bliænjega kaosamoga sebe!” (Luka 10,27) Isto tako je rekao: “Akome ljubite, vrπit Êete moje zapovijedi.” (Ivan 14,15) Po-sluπnost onome πto nam Bog kaæe, ili neposluπnost, ja-sno pokazuje ljubimo li Ga ili ne. Onaj tko tvrdi da lju-bi Boga, a ne vrπi Njegove zapovijedi, laæe (1. Ivanova,2,4). Upravo to je presudna toËka. Sva obeÊanja kojaBog u Bibliji upuÊuje Ëovjeku, vrijede (prema Bibliji)samo za one koji Ga ljube!

To za nas i naπ duhovni rast znaËi da trebamo bitiotvoreni za sve πto nam Bog otkriva. Svako novo svje-tlo koje mi Bog πalje za mene je na neki naËin pravona Nebo. Pitanje koje se ovdje postavlja glasi: ©to tre-bam promijeniti u svojem æivotu kako bih dobio pravona Nebo i kako to πto mi je Bog pokazao mogu prove-sti u svojem æivotu? Bog Êe svakoga tko Mu dopusti da

69

ga vodi korak po korak blagosloviti. On Êe mu dati sna-gu i osposobiti ga da u svojem æivotu primijeni svakunovu zraku spoznaje. Posljedica Êe biti dubok mir i æi-vot bez straha. Zaπto? Zato πto se ovdje zatvara krugljubavi, posluπnosti i mira. “U ljubavi nema straha; na-protiv, savrπena ljubav iskljuËuje strah, jer strah pretpo-stavlja kaznu. A tko se boji, nije savrπen u ljubavi.” (1.Ivanova 4,18)

Nemojte odbaciti ono πto vam Bog nudi. Dobro po-gledajte svoj dosadaπnji æivot. Biste li neke stvari uËi-nili drugaËije kada biste imali priliku æivjeti joπ jednom?Da, zar ne? Razmislite o tome da Êete se za dvadesetgodina prisjeÊati vremena u kojem sada æivite. HoÊeteli se tada kajati ili Êete sa zahvalnoπÊu gledati unatrag?Vaπ nebeski UËitelj je spreman, ruka je ispruæena, za-jedniËki put, put bez kajanja moæe poËeti. Jeste li spre-mni za prvo pokusno trËanje?



K

8. poglavlje

SprijeËitiponavljanje

bolesti

“Luak nikada ne uËi. Pametan uËi na svojimpogreπkama. Mudar uËi na tuim pogreπkama.”

UzreËica, nepoznat autor

KonaËno je doπao i taj trenutak. Stigao je dan od-laska iz bolnice. Teπki dani nakon operacije su proπlost.Pacijent Ëezne za povratkom u svoju svakidaπnjicu. Li-jepo je kada je zdravlje obnovljeno, ili kada se pacijentbarem nalazi na putu do zdravlja. »ovjek gotovo da jeponosan na sebe. Sve je izdræao i moæe biti zahvalanπto je sve dobro proπlo. Moæda je bilo komplikacija, alisada se konaËno vraÊa kuÊi.

Odsad vrijedi: “Natrag u stari, normalni æivot.” Kaoda se niπta nije dogodilo! Osoba kojoj je bio operiranrak pluÊa vratit Êe se cigareti, osoba koja je doæivjelamoædani udar ponovno Êe pretjerivati u stresu, osoba ko-ja je doæivjela automobilsku nesreÊu vratit Êe se alko-holu, a dijabetiËar kojem je amputirana noga svojim tor-

71

tama sa πlagom! Jednostavno Êemo nastaviti tamo gdjesmo stali... zar ne? ZvuËi li vam to smijeπno ili Ëak po-malo ludo? Naæalost, to je Ëesto prava stvarnost. Mla-diÊ se nakon operacije viliËne kosti vraÊa svojem nasil-niËkom æivotu. Drugi opet jedva Ëeka da se nakon te-πke infekcije podlaktice vrati prljavom konzumiranju dro-ge, a treÊi je bio na operaciji podoËnjaka kako bi nakontoga opet tulumario po cijele noÊi.

Je li to istinsko ozdravljenje? Moæe li se straπno is-kustvo bolesti i mukotrpan povratak zdravlja tako jed-nostavno zaboraviti na toj brzoj cesti u ponovnu nesre-Êu? Je li zadaÊa nas lijeËnika samo u tome da nekogaponovno osposobimo za rad? Besmislenost takve medi-cine koja se bavi samo posljedicama bolesti, a ne i nji-hovim uzrocima, najviπe se pokazuje u vrijeme rata.“Vojska” lijeËnika i medicinskih sestara brine se za ra-njene vojnike, πto je samo po sebi dobro. Ali koji jekrajnji cilj tog lijeËenja? Cilj je πto prije i πto bolje “po-krpati” mladog vojnika kako bi se ponovno mogao bo-riti i ubijati. ZalijeËiti kako bi zadavao rane, zalijeËitikako bi opet ubrzo bio ranjen.

To ne moæe biti smisao lijeËenja jer lijeËiti znaËipuno viπe od toga. Medicina koja se bavi obnavljanjemili saniranjem mora iÊi ruku pod ruku s preventivom, saspreËavanjem bolesti. Tek kada postigne da se bolest viπene ponavlja i kada je zdravlje dugoroËno osigurano, me-dicina ima smisla. SpreËavanje bolesti jednako je vaænokao i njezino lijeËenje. LijeËnik ne smije samo lijeËitibolest, veÊ mora pomoÊi i da se ona ne pojavi.

Bilo bi uputno da pacijent sa svojim lijeËnikom raz-govara o tome kako da izbjegne ponovnu pojavu bole-

SPRIJE»ITI PONAVLJANJE BOLESTI •


sti, a za to je potrebno znati i razumjeti πto pogodujepovratku bolesti. Ovo je vaæno imati na umu kako bi seizbjegli odreeni zdravstveni problemi i povratak bole-sti.

Postoji nekoliko konkretnih stvari kojih se pacijentu buduÊnosti treba pridræavati. Moæda Êe se morati od-viknuti od nekih duboko ukorijenjenih navika. To mogubiti stvari koje Ëovjek dosad nije uopÊe smatrao pro-blematiËnima jer nije bio svjestan opasnosti, ali najËeπ-Êe se radi o navikama za koje je Ëovjek i te kako svje-stan da su loπe. Ali svejedno je æivio u uvjerenju da sito moæe priuπtiti. Mladi organizam moæe podnijeti punotoga i zbog toga moæe dosta dugo æivjeti “na rezervi”.Tijekom tog vremena Ëini se kao da mu takav naËin æi-vota ne donosi nikakve posljedice. Ali kad-tad doe dokritiËne toËke. Ostatak je povijest, povijest bolesti ne-gdje u nekom velikom, praπnjavom bolniËkom arhivu.

Nakon operacije pacijent treba dobro razumjeti slje-deÊu Ëinjenicu: ako je neki organ ili sustav u organiz-mu bio pogoen boleπÊu, smanjuje se njegova granicaoptereÊenja. To znaËi da Êe se, ako oboljela osoba nepromijeni svoj dosadaπnji naËin æivota, iduÊe otkaziva-nje tog organa ili sustava dogoditi puno bræe nego prviput.

Zbog toga svaki pacijent nakon izlaska iz bolnicemora donijeti vrlo vaænu odluku. Moæe izabrati jednuod dvije moguÊnosti, dva puta: put koji vodi natrag ustari naËin æivota s posljedicom ponovnog povratka ubolnicu, ili put na kojem Êe morati ostaviti sve navikekoje πtete zdravlju i na kojem Êe morati uloæiti sve unovi, zdrav naËin æivota. ©to biste mu vi savjetovali?

73

Nadalje, kako bismo poduprli proces potpunog oz-dravljenja i izbjegli povratak bolesti, potrebno je redo-vito iÊi na kontrolu. Ovi pregledi trebaju utvrditi kakose pacijent snaπao i kako se osjeÊa u svojoj svakidaπnji-ci, i javljaju li se kakvi problemi. To poveÊava izglededa se, Ëim se primijete prvi znaci bilo kakvih zdrav-stvenih problema, odmah neπto uËini. Tijekom ovih pre-gleda pacijent ima moguÊnost dobiti odgovore na svojapitanja, moæe biti lijeËen na pravi naËin ako doe dobilo kakvih komplikacija i moæe se lakπe i bolje ocijenitiodvijanje terapije ili lijeËenje.

Pacijentima se Ëesto savjetuje da se s vremena navrijeme jave i kada je bolest veÊ odavno proπla. Zaπtoje takvo πto uopÊe potrebno? Pa sada viπe nije potrebnoniπta lijeËiti! To je toËno, ali je sada doπlo vrijeme kadabolest treba spreËavati. Informiranje, motiviranje i savje-tovanje pacijenta da æivi zdravim naËinom æivota vaænesu zadaÊe koje lijeËnik ne smije nikada zapustiti. Me-dicina je najuËinkovitija ako se bavi spreËavanjem bo-lesti s jedne, i lijeËenjem s druge strane.

UmijeÊe lijeËnika sastoji se u otkrivanju bolesti unajranijem stadiju kada oboljela osoba ima najviπe iz-gleda za ozdravljenje. Ali najbolji je onaj lijeËnik kojiodvaja vrijeme kako bi svoje pacijente savjetovao da æi-ve zdravim naËinom æivota, kako bi na taj naËin izbje-gli pojavljivanje bolesti. To je istinsko umijeÊe.



Uspjeπno æivjeti u vjeri“RadeÊi tako, sigurno neÊete nigda pasti.”(2. Petrova 1,10)

Sloæili smo se s tim da pacijent nakon preboljelebolesti treba dobro razmisliti kako da u buduÊnosti iz-bjegne ponovnu pojavu bolesti. Ono πto vrijedi za tijelo,vrijedi i za duh. Svatko treba znati πto da radi kako svojæivot ne bi stalno iznova dovodio u opasnost. Onaj tkose ne æeli vratiti svojem starom i πtetnom naËinu æivotai onaj tko razmiπlja, treba izgraditi trajne i uËinkovitemehanizme obrane protiv ovih opasnosti. U suprotnomÊe ga rutina i okolnosti jednostavno i lagano odvesti na-trag u stari naËin æivota.

Baπ kao πto je raËunalo bez odgovarajuÊeg progra-ma nezaπtiÊeno od napada izvana, tako i nama stalnoprijete situacije kojima nismo u stanju vladati. Bezbroj-ni virusi i trojanski konji ne postoje samo na internetu,veÊ i u naπoj svakidaπnjici. Ako nas zateknu nesprem-ne, mogu nam nanijeti veliku πtetu. »esto se naπ sustavzbog ovih smetnji pokvari, baπ kao i kod raËunala, aponekad se Ëak i potpuno sruπi.

Opasnost da Ëovjek izgubi Boga iz vida stvarna je ine smije se podcjenjivati. Mnogi ljudi koji su se nekadazanimali za vjeru, razoËarali su se jer viπe nisu moglividjeti nikakve trajne promjene. Vjera se pretvorila u za-mornu religiju koja nije dopirala do srca. Takvi ljudi nisutraæili samo novu æivotnu filozofiju, veÊ novi æivot. Alinjihov æivot nije u stvarnosti bio potpuno promijenjen.Krenuli su drugim putem, dalje od toboænje suhe teo-rije i krutosti krπÊanstva.

75

Puno Ëimbenika utjeËe na to da vjera prestaje trajnoi snaæno vrπiti utjecaj na Ëovjekov æivot i poËinje pola-gano kræljati. Koji su to kamenovi spoticanja i koja touæad Ëovjeka sputava da ne doe do prave obnove? »e-sto su to ljudi koji usprkos divnim rijeËima i krπÊan-skom opredjeljenju ne æive pravim æivotom krπÊanina.Tako oni svojim ponaπanjem nijeËu snagu Evanelja.

Ali ovdje postoje i drugi problemi. Æelja nekih lju-di da budu ispunjeni vjerom ugasi se kada Ëuju suhu ineljubaznu predaju istine koja se nalazi u Svetome pi-smu. Æivotni stavovi i razmiπljanja koji se kose s uobi-Ëajenim æivotom nisu od velike koristi kada se æeli do-prijeti do Ëovjekovog srca.

No ljudi se odvajaju od Boga najËeπÊe zbog drugadva razloga: to su jako dobri i jako loπi trenuci u æivotu.Da, stvarno! Kada nekome sve ide glatko, on Ëesto za-boravi koliko mu je Bog potreban. SreÊa i uspjeh u Ëo-vjeku pobuuje laæni osjeÊaj da ga nitko ne moæe po-vrijediti. A tu je i odreena doza precijenjenosti. »ovjeksi poËinje uobraæavati i misliti da vlada apsolutno svime.Svijest da je odgovoran pred viπom silom gotovo da ine postoji. To je za naπe “ja” dobar osjeÊaj, ali je opÊe-nito vrlo razoran.

»injenica je da se stvarnost moæe vrlo brzo promi-jeniti. Svaki val uspjeha dolazi do obale na kojem selomi. Ponekad se valovi razbijaju o Ëvrste stijene, a toboli. ©to je udarac jaËi, to se Ëovjek bolje sjeti Boga.Odjednom mu je Bog potreban da sve popravi. Ovakvise ljudi prema Bogu odnose kao prema amajliji kojunose oko vrata kada prolaze kroz teπke æivotne trenut-ke. Kada netko æivi na ovaj naËin, ne moæe oËekivati



mnogo od vjere i odnosa s Bogom. U duhovnom rastudolazi do zastoja.

Drugi Ëimbenik koji Ëovjeka moæe navesti da se uda-lji od Boga jesu teπki æivotni trenuci. Mnogi ljudi misleda je Bog neka vrsta socijalne sluæbe koja mora zado-voljiti sve zahtjeve i potrebe onih koji joj se obrate. Zadruge je Bog dobri starac sa sijedom kosom, koji je takosretan da Ga barem netko uzima za ozbiljno da onogtrenutka kad Mu se obrati, Ëarolijom otklanja sve nje-gove probleme. Kao da je Bog duh u boci kojeg se la-ganim protresanjem boce moæe pozvati da izie iz nje ikoji na zapovijed izvrπava sve naπe æelje. Ali Ëim sepojave prve æivotne poteπkoÊe, ovi ljudi se odjednomstraπno razoËaraju u Boga, teπko Ga optuæuju i ljutitose udaljavaju od Njega.

Teπka stvarnost Ëesto nas navodi na razmiπljanje.Svuda oko nas ima straπno puno jada i nepravde. Mno-gi ljudi ne mogu razumjeti kako to da je svijet takavkakav jest, kada postoji Bog koji je ljubav. Zaπto Bogto dopuπta? BuduÊi da se ovo pitanje postavlja uvijekiznova, sada Êemo se njime ukratko pozabaviti. PostavitÊemo neka pitanja, a onda Êemo u Bibliji potraæiti od-govore na njih.

Prvo pitanje glasi: Kada je grijeh uniπtio onaj iskon-ski sklad, je li Bog jednostavno ignorirao ovo novo sta-nje? Nije! Bog je donio teπku odluku kojom je Ëovjekahtio izvuÊi iz gliba u kojem se naπao: “Da, Bog je takoljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da nepogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivot vje-Ëni.” (Ivan 3,16) Bog nije prepustio svijet njegovoj ko-bi. On svakoj osobi daje priliku za vjeËni æivot u uvje-

77

tima koje je stvorio na poËetku povijesti svijeta i Ëovje-Ëanstva.

Drugo pitanje glasi: Je li se Bog, kada je provodioplan spasenja, πtedio? Je li proπao kroz ovaj svijet bezrana? Samo kratak pogled na Isusov æivot i Njegovusmrt na Golgoti daju jasan odgovor: “Nije.” Ovo je vrlovaæna Ëinjenica. Biblija govori o tome da je Boæji Sinmorao podnijeti neizrecive muke i poniæavanje kako bimogao provesti Boæji plan spasenja: “Ponizi sam sebepostavπi posluπan do smrti, i to do smrti na kriæu.” (Fi-lipljanima 2,8) Pad u grijeh nije donio samo grijeh naovaj svijet. Sa sobom je donio i nova pravila igre. SamIsus je rekao da je Sotona postao knezom ovog svijeta(Ivan 12,31). Ali Isus Êe svojom smrÊu pobijediti smrt:“Sad, buduÊi da djeca imaju zajedniËku krv i meso, jed-nako i sam postade sudionik u tome da smrÊu uniπti ono-ga koji ima vlast nad smrÊu, to jest avla.” (Hebrejima2,14)

Ako se sâm Bog nije πtedio, ako Isus nije za sebetraæio æivot bez patnje na ovom planetu, zaπto onda mine moæemo prihvatiti Ëinjenicu da Êemo imati problemau æivotu?

Je li pravedno da Bogu pripisujemo odgovornost zapatnje za koje On nije kriv, koji je u Isusu uËinio sveda bi ljudima ponudio buduÊnost u kojoj neÊe biti pat-nji ni muka?

Mogli bismo Mu predbacivati da nas je ostavio daumremo i zauvijek nestanemo u svijetu punom bolnica,sirotiπta, zatvora i groblja. Ali upravo to On neÊe uËini-ti. On Êe promijeniti straπna pravila igre koja je doniogrijeh. DoÊi Êe do najveÊe promjene svih vremena, do



novog poretka svemirskih razmjera. U Bibliji je najljep-πa vijest da se sâm Bog za to zalaæe. On je to obeÊao.U iduÊem Êemo poglavlju pobliæe razmotriti ovu zadiv-ljujuÊu Ëinjenicu.

No vratimo se sada na naπe ranije razmiπljanje. Pitalismo se u Ëemu i gdje se nalaze opasnosti i zamke kojedovode do duhovnog pada i povratka u staru duhovnupustinju. Nakon toga smo utvrdili da ima dovoljno ra-zloga zbog kojih treba doÊi do promjene u duhovnomæivotu. Sada se postavlja joπ jedno pitanje: Moæe li bitii drugaËije? Kako je moguÊe biti pobjednik u duhov-nom æivotu? Postoje odgovori na ova pitanja. Ako æeli-mo duhovno stalno rasti, moramo biti svjesni da postojisamo jedan put, samo jedan kljuË uspjeha. To je jedno-stavno i ujedno neizbjeæno. Kao i u svemu ostalom uæivotu pravog krπÊanina, radi se o æivom, trajnom odnosus Isusom!

Je li to sve? Jest. Zar crkva, teologija, dobra djela iizbjegavanje grijeha ne stoje na prvom mjestu? Ne! Iakosu ove, kao i mnoge druge stvari, vaæni i neizbjeæni ele-menti u æivotu krπÊanina, one nisu najvaænije. Naπ po-gled treba stalno, dan za danom, u svim situacijama i usvim pitanjima biti usmjeren na Isusa. To je kljuË uspje-ha! Isus je rekao: “Jer bez mene ne moæete niπta uËini-ti.” (Ivan 15,5) Sve druge dobre, vaæne i neizbjeæne stva-ri plodovi su takvog odnosa. Ovakav odnos jamËi utje-caj koji Êe nas korak po korak mijenjati i koji Êe dove-sti do svih drugih velikih rezultata u naπem æivotu. UBibliji piπe: “Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir,strpljivost, blagost, dobrota, vjernost, krotkost, uzdrælji-vost.” (GalaÊanima 5,22) PoËnimo crpsti snagu iz ovog

79

izvora i uvijek iznova svjesno se prepuπtajmo djelova-nju tog nebeskog utjecaja koji nas mijenja i izgrauje.

Ako to stvarno ima srediπnje mjesto, onda bi bilodobro vidjeti i kako to funkcionira. Kako je moguÊe ima-ti vezu s nekim koga ne vidimo? Jedan od naËina jesvjesno odvajanje vremena za izgradnju zajedniπtva sIsusom. Svaka veza, ako se ne ulaæe u nju, osuena jena propast. To isto vrijedi za odnos s naπim nebeskimOcem. U sljedeÊem biblijskom retku nalazimo vaæansavjet: “Bez prestanka molite!” (1. Solunjanima 5,17)

Provoditi vrijeme s Bogom vrlo je zanimljivo isku-stvo. Zamislite, razgovarate sa svemoguÊim i najviπimBiÊem! To je izravna veza s najmoÊnijim BiÊem u cije-lom svemiru! Biblija kaæe da se iskreno upuÊene moli-tve uvijek usliπavaju. Bog je obeÊao: “Prije nego me za-zovu, ja Êu im se odazvat; joπ Êe govoriti, a ja Êu ihveÊ usliπiti.” (Izaija 65,24) Isus je rekao: “Ma πto mezamolili u moje ime, ja Êu to uËiniti.” (Ivan 14,14) Alinaπe molitve moraju biti u skladu s Boæjom voljom. Tose jasno vidi iz tekstova koji govore o molitvi.

Gdje pronaÊi mirno vrijeme za molitvu i razgovor sBogom? Na mjestu gdje vam nitko neÊe smetati. Tu Bogmoæe utjecati na naπe misli i osjeÊaje. Miran kutak ukuÊi jednako je dobar kao i mirno mjesto u prirodi. Ov-dje Ëovjek moæe otvoriti svoje srce i svojem nebeskomOcu iznijeti sve brige i probleme. Na taj naËin s Bogommoæemo dijeliti svoje sretne i lijepe trenutke. Na tommirnom mjestu moæemo moliti Boga za oprost svojihgrijeha, kao i za snagu koja Êe promijeniti naπ æivot.

Ne postoji niπta πto ne moæemo povjeriti Bogu. Ni-jedan problem nije prekompliciran za SveznajuÊeg i ni-



jedna situacija nije preteπka za SvemoguÊeg. Nijedan gri-jeh, nijedna duboko ukorijenjena karakterna osobina ni-je toliko æilava a da je uz Njegovu pomoÊ ne bismomogli promijeniti. S Bogom se moæemo smijati, plakati,prepirati se i πutjeti, a nakon toga Êemo osjeÊati joπ ve-Êu potrebu da Mu budemo zahvalni iz sveg srca.

Onaj tko u molitvi otvara Bibliju i u njoj traæi od-govore, na njezinim Êe stranicama naÊi odgovore, sa-vjete i pomoÊ. Neke teme bit Êe viπe teoloπke, druge Êepak viπe pouËavati na primjeru æivota drugih ljudi. »i-tat Êete o ljudima koji su se odvojili od Boga i koji suzbog toga doæivjeli veliki neuspjeh, ali i o ljudima kojisu imali snaænu vjeru u Boga i zbog toga postali velikipobjednici.

No Biblija je prije svega Boæje pismo upuÊeno namaljudima. U njoj sve viπe i viπe upoznajemo Boga kaosvojeg osobnog Spasitelja. PoËinjemo razumijevati ka-ko je On æivio i djelovao na ovom svijetu.

©to se viπe bavimo Njegovim æivotom, ljepota Evan-elja postaje nam sve jasnija. Onome tko Ëita o Isusu,tko razmiπlja o Njegovom æivotu i tko Ga traæi u molitvi,Isus Êe postati Prijatelj i PomoÊnik.

S vremenom Êemo nauËiti razlikovati Isusov glas odbuke naπeg vremena. Kako bi ovo objasnio, Isus je upo-rabio lijepu ilustraciju: “Moje ovce sluπaju glas moj. Jaih poznajem i one idu za mnom. Ja im dajem vjeËniæivot.” (Ivan 10,27) Boæja volja pokazuje se na razliËitenaËine. Nekad jedan biblijski redak ili tekst nosi jasanodgovor na neko vaæno pitanje. Ponekad trebamo u mo-litvi duæe vrijeme traæiti odgovor za neki posebni pro-blem, πto nas ne bi trebalo obeshrabriti. Neumorno tra-

81

æenje i Ëekanje u vjeri na Boæje odgovore vaæan je na-Ëin na koji nas Bog vodi. U takvim se trenucima pro-dubljuje veza izmeu Ëovjeka i Boga, otkriva nam seNjegova volja i mi dolazimo u stanje u kojem smo spre-mni doæivjeti Njegovo vodstvo.

Naravno, i dobar savjet ili uputa neke druge vjerneosobe moæe biti od velike pomoÊi i koristi. Ali svakomiπljenje ili svaki teoloπki argument treba provjeravatina temelju Biblije. Dobra krπÊanska literatura takoernam moæe pomoÊi da shvatimo neku doktrinarnu temu.SljedeÊi biblijski redak upuÊuje nas na mjerilo premakojem trebamo prosuivati razliËita miπljenja: “Ako tvr-dimo da smo u zajedniπtvu s njim, a æivimo u tami, la-æemo i ne postupamo prema istini. Ali ako u svjetlu æi-vimo kao πto je on u svjetlu, u zajednici smo jedan sdrugim...” (1. Ivanova 1,6)

Druga vrlo vaæna toËka za naπ duhovni rast jesu is-kustva koja Êemo doæivjeti na naπem putu s Bogom.Osobno iskustvo s Bogom vrlo je vaæno. Ono nas zbli-æava s Njim. Onaj tko razgovara s ljudima koji veÊ duæevrijeme æive s Bogom, primijetit Êe da njihova vjera ni-je dogmatska i da se temelji na osobnim, stvarnim isku-stvima s Bogom.

Kada Ëitamo Bibliju, brzo Êemo otkriti kako je Bogu proπlosti vodio ljude i kako su oni doæivjeli iskustvakoja su uËvrstila njihovu vjeru. Iskustva ovih ljudi mo-gu biti nadahnuÊe i pomoÊ u prilikama u kojima se midanas nalazimo. To je razlog zaπto se u Bibliji nalazitoliko zapisa o raznim ljudima i njihovim doæivljajima.Oni nas potiËu da i sami izgradimo vjeru i doæivimoosobna iskustva s Bogom.



U æivotu vjerne osobe ne postoje samo trenuci du-hovnog rasta. Mogu doÊi i padovi. »ovjek je sklon po-navljanju pogreπaka. »esto vrlo teπko uËi iz svojih po-greπaka. ©to, dakle, moæemo uËiniti kada shvatimo daopet robujemo svojim starim navikama? To je kao kadase na veÊ operiranom dijelu tijela ponovno poËinju po-javljivati isti problemi. »ak i kada se Ëini da je bolestveÊ odavno pobijeena, ponovna pojava bolova tjeraËovjeka da joπ jednom ode k lijeËniku. U tom je sluËa-ju najbolje πto prije poËeti s lijeËenjem. Tako i mi tre-bamo Bogu priznati svoje grijehe i moliti Ga za Njego-vu milost koja opraπta i koja nas Ëisti od naπih grijeha.Moæemo biti sigurni da Êe nam Bog oprostiti. “DjeËicemoja, ovo vam piπem da ne poËinite grijeha. Ali akotko i poËini grijeh, imamo zagovornika kod Oca: IsusaKrista, pravednika. On je ærtva pomirnica za naπe gri-jehe; ne samo za naπe nego za grijehe svega svijeta.”(1. Ivanova 2,1.2)

Osoba koja je obraÊena, ispunjena je sigurnoπÊu uBoæju neiscrpnu milost, u milost Oca koji je vodi svakidan i koji joj daje sve πto joj je potrebno kako bi æivje-la æivotom pobjednika.

Ako se jednog dana zapitate isplati li se i nadaljevjerovati u Boga, razmislite o onome πto su rekli Isuso-vi uËenici. Mnogi ljudi koji su poËeli slijediti Isusa, svremenom su Ga napustili. Istina koju su Ëuli od Njegapostala im je preteπka. Bila im je previπe britka, pre-viπe istinita, previπe izazovna. Na poËetku, kada je Isusbio popularan u njihovim selima i gradovima, oni su Gaoduπevljeno pratili. Spektakularna ozdravljenja bolesnihi opsjednutih, kao i Ëuda kada je nahranio tisuÊe ljudi,

83

oduπevila su ih. Ali kada su Ga trebali priznati kao svo-jeg Boga, okrenuli su se protiv Njega.

U ovoj je situaciji morao odluËiti svatko za sebe.Zato je Isus pitao svoje uËenike: “Zar Êete i vi otiÊi?”Ono πto je Petar odgovorio u ime svih uËenika, uvijekiznova ostavlja dubok dojam na one koji Ëitaju njegovodgovor: “Gospodine, komu Êemo otiÊi? — odgovori mu©imun Petar. — Ti imaπ rijeËi vjeËnoga æivota.” (Ivan6,68.69)



»

9. poglavlje

Mora libiti bolesti?

“Sretan je onaj tko zna kada trebaslomiti odnose prije nego oni njega slome.”

Franz Liszt (maarsko-njemaËki skladatelj)

»ovjek je krhko biÊe. Samo jedna mala smetnja mo-æe imati kobne posljedice. Utjecaji okoliπa, posljedicenesreÊa, naslijeene slabosti i naËin æivota igraju vaænuulogu u Ëovjekovom zdravlju. Ovo posljednje posebnoje vaæno. Dok su s jedne strane nezdrave navike suvre-mene civilizacije uzrok brojnih bolesti, s druge straneje upravo to podruËje naπeg æivota na kojem moæemouËiniti najviπe za svoje zdravlje.

U posljednjim je desetljeÊima medicina doæivjela ve-liki napredak. Danas nam na raspolaganju stoje metodelijeËenja o kojima prije samo stotinu godina ljudi nisumogli ni sanjati. Tome su uvelike pridonijela istraæivanjana podruËju medicine. Znanstvena istraæivanja u razliËi-tim disciplinama usmjerena su na prouËavanje procesakoji se odvijaju u zdravom tijelu. Rezultat je razumije-vanje nastanka bolesti i smetnji koje se mogu pojaviti.

85

Mnogo toga πto se dugo smatralo standardnim naËinomlijeËenja odreene vrste bolesti odbaËeno je zbog ovihnovih spoznaja i zamijenjeno boljim tehnikama. Korakpo korak lijeËenje mnogih bolesti je poboljπano. Takosu neke bolesti koje su prije smatrane neizljeËivima, da-nas izljeËive.

S druge strane, danas postoje mnoge bolesti koje sejoπ uvijek ne mogu uspjeπno lijeËiti. Kada bismo htjelinabrojiti bolesti za koje danas postoji samo terapijasimptoma, ali nema potpunog izljeËenja, napisali bismonekoliko knjiga. To je tragedija medicine, naliËje njezi-nog napretka. NajËeπÊe uzroke smrti zapadnog svijeta,rak i bolesti srËano-æilnog sustava, danaπnja medicinajoπ uvijek nije uspjela staviti pod potpuni nadzor.

Razlog zaπto Ëesto ne uspijevamo u potpunosti po-bijediti bolest ne leæi samo u naπoj glavi, u naπem ra-zumijevanju kako povratiti zdravlje. VeÊina ljudi razmi-πlja u kategorijama “oboljeti” i “ozdraviti”. Kada razmi-πljamo na taj naËin, tada se prema medicini stavljamo upasivni poloæaj. Ljudi misle da bi zdravstveni sustav, zakoji svatko od nas odvaja novËana sredstva, trebao imatispremno rjeπenje za svaku poremeÊenu tjelesnu funkci-ju. Ali to je za medicinu nemoguÊe jer u veÊini sluËaje-va ona samo moæe ublaæiti odreene smetnje, ali ih nemoæe povratiti u njihovo prvotno stanje. Na neki je naËinto iskrivljeno razumijevanje medicine i opravdano, jermedicina Ëesto teæiπte stavlja na lijeËenje, a ne na spre-Ëavanje bolesti.

LijeËnici, kao i sve druge struËne medicinske osobe,viπe bi se trebali baviti spreËavanjem bolesti. Preventiv-na medicina je najbolja vrsta lijeËenja zato πto je cjelo-

MORA LI BITI BOLESTI? •


kupno znanstveno i praktiËno znanje usmjereno na toda se ne poremete sustavi u organizmu.

Gotovo da se o svakom visokosofisticiranom tehni-Ëkom ureaju brinemo bolje nego o vlastitom tijelu, iakoje tijelo puno sloæenije od stroja. Pokvareni dijelovi ure-aja i strojeva mogu se jednostavno zamijeniti novimdijelovima, dok se to kod Ëovjeka moæe provesti uz vrloveliki rizik. Sustavno odræavanje koje je u podruËju vi-soke tehnologije razumljivo samo po sebi, gotovo da ine postoji kada je rijeË o ljudskom zdravlju.

Uzmimo kao primjer inæenjera koji radi u kontrol-nom centru atomske elektrane. On je odgovoran za rje-πavanje smetnji i problema koji nastaju kako bi se iz-bjegla eventualna atomska katastrofa. Zna da u sluËajupotrebe mora na vrijeme djelovati kako ne bi doπlo dolanËane reakcije koja bi uniπtila cijelu elektranu. Ali tajisti Ëovjek sjedi na svojem radnom mjestu s previπe kilo-grama, premalo odmora, jede premasnu i preslatku hra-nu, veÊ duæe vremena ne bavi se nikakvim sportom, asvoja pluÊa puni dimom umjesto svjeæim zrakom. Reak-tor se nalazi u najboljim rukama, ali ne i tijelo ovoginæenjera.

Inæenjer je dosad na sebi primijetio sve moguÊe zna-kove uzbune: poviπeni krvni tlak, poviπenu razinu ma-snoÊa u krvi, probleme s probavom, kroniËni umor, povi-πeni πeÊer u krvi, stalni kaπalj, nedostatak zraka, s vre-mena na vrijeme pritisak u prsnom koπu, stres, stanjastraha, glavobolju, bolove u leima, depresivna stanja,poremeÊaj sna, poveÊanu tjelesnu teæinu. ©to on radi?©to poduzima na prve znakove svojih problema i tego-ba kako bi zaustavio daljnja oπteÊenja? Mijenja li neπto

87

kako bi Ëimbenike smetnji stavio pod nadzor? Ne! Um-jesto toga, uzima sve moguÊe tablete kako bi ublaæiosimptome. Na taj naËin potiskuje pozive u pomoÊ kojeπalje njegovo tijelo. To je kao kada bi ovaj naπ inæenjercrvenu lampicu na kontrolnom zaslonu jednostavnoprekrio krpom i time bio zadovoljan, jer sada viπe nevidi crveno svjetlo koje upozorava na opasnost. I takoËini sve dok neπto ne eksplodira. Naravno da on to nebi uËinio, barem ne s tehnikom za koju je odgovoran;ali sa sobom i te kako Ëini.

To ne bi smio biti naËin na koji se Ëovjek odnosiprema vlastitom tijelu. RaËunati na to da Êe medicinarijeπiti sve moguÊe probleme vrlo je opasno, jer ima jakopuno toga πto mi medicinari ne moæemo trajno uklonitiili izlijeËiti. Uvijek je iznova æalosno promatrati paci-jente Ëija oËekivanja ne mogu biti ispunjena jer nisu rea-listiËna.

Iz toga proizlazi da je jedina razumna strategija do-bro paziti na zdravlje, to jedino dragocjeno blago kojeËovjek posjeduje. Imamo samo jedno tijelo i o njemuse trebamo πto bolje brinuti. U vrijeme kada nam postajesve jasnije da postoji samo jedan planet na kojem mo-æemo æivjeti i da ga stoga moramo dobro Ëuvati, izgledada se to isto shvaÊanje s obzirom na naπe tijelo razvijapuno sporije.

Vaæno je odræavati vlastito zdravlje. To ujedno zna-Ëi da svatko sam stoji pred odreenim izazovom. Mo-glo bi se reÊi da je svatko sam svoj lijeËnik zato πto jena neki naËin odgovoran za svoje dobro ili loπe tjelesnozdravlje. Odnos prema vlastitom tijelu presudan je Ëim-benik kada se radi o duljini zdravlja. Moram biti svje-



stan Ëinjenice da moj æivotni cilj odreuje put mojegzdravlja. Kada toga postanemo svjesni, trebamo neπtopoduzeti Ëime Êemo pridonijeti svojem zdravlju. Ali po-zor! Ovdje se krije zamka. Moæemo pomisliti da je do-voljno ako s vremena na vrijeme uËinimo neπto za svojezdravlje. Ljudi se Ëesto u neËemu æele popraviti bez te-meljite promjene. Jedino πto poduzimaju jest da æive“svjesnije”. Ovakve nakane su poput tigra bez zubi, izovu se “od sutra” i “trebao bih”. No iskustvo pokazujeda navike uniπtavaju ovakve nakane. Svaki puta kadase za neπto nanovo odluËujemo, znatno se poveÊava mo-guÊnost da Êemo odluËiti krivo te na kraju postiæemoneznatne promjene koje nemaju gotovo nikakvog uËin-ka na poboljπanje zdravlja. Zbog toga se neπto mora pro-mijeniti dubinski i trajno, πto Êe imati jasan utjecaj nanaπ svakidaπnji æivot. Novoj promjeni trebamo prilago-diti svoj dnevni raspored aktivnosti. Zato wellness vi-kendi, aktivni godiπnji odmor ili odlazak u toplice nisurjeπenje, iako ovi sadræaji mogu biti dobar poticaj tijelu.

Vjerojatno je najvaæniji pojam u preventivnoj me-dicini “naËin æivota”. Tu se radi o naπim navikama i nakoji naËin one utjeËu na naπe zdravlje. Unapreenje zdra-vlja stvar je promjene ponaπanja. Samo kada prestane-mo sa πtetnim navikama, oslobaamo mjesto za nove,dobre navike koje Êe poticati zdravlje.

HoÊe li te nove navike na prvi pogled biti privlaËneili ne, posve je drugo pitanje. Za onoga tko je naviknutna to da se nikada ne mora niËega odreÊi, ovo baπ nezvuËi zabavno. Ne mogu poreÊi Ëinjenicu da je obiËnopuno jednostavnije zadovoljiti svaku æelju, svaku sklo-nost i svaki nagon, nego ih potisnuti. Ali kada se lijeËnik

89

mora suoËiti s posljedicama ovakvog raspuπtenog i neu-rednog æivota, tada mora itekako pobuditi sumnju u do-brobit ovakvog naËina æivota.

Na prvi se pogled Ëini da je æivot bez odricanja jam-stvo za neograniËenu slobodu. Ali na drugoj strani me-dalje nalaze se manje sjajni rezultati ovakvog æivota.Ono πto smo oËekivali nije u skladu s onim πto æivotdonosi sa sobom. Slike koje su na poËetku bile puneπarenila i boja, s vremenom prelaze u sivo-crne tonovei grube poteze. Tako se mnogi ljudi koji nikada nisurazmiπljali o posljedicama svojeg naËina æivota, sadapitaju je li to bilo toga vrijedno.

Odluke se uvijek ocjenjuju u svjetlu njihovih poslje-dica. ©to puπaË koji je u svojem druπtvu bio tako opu-πten danas kaæe o svojoj bolesti koja se zove puπaËkanoga? ©to mladiÊ koji je na zabavama mogao popiti vi-πe od svih danas kaæe na svoja oboljela jetra? ©to kaæeËetrdeset kilograma preteæak zagovornik fast-fooda? ©toosoba koja stalno jede slatkiπe kaæe o svojem dijabete-su? ©to kaæe ovisnik o svojoj nekontroliranoj potrebi zadrogom? Vjerojatno nasluÊujete da Êe ovi ljudi reÊi dase to nije isplatilo.

To znaËi da se ne radi uvijek o razonodi. A to opetne znaËi da se zdrav naËin æivota s jedne, i razonoda iopuπtenost s druge strane, meusobno iskljuËuju. Baπnaprotiv! Tek kada je Ëovjek zdrav, on moæe stvarno uæi-vati u svim æivotnim podruËjima. Zadovoljstvo je vrlovaæan osjeÊaj. Zadovoljstvo i sreÊa vaæni su uvjeti zatrajno zdravlje. U tom je smislu “uæitak bez kajanja”sigurno prava odluka. Æivot ispunjen zadovoljstvom i bezkajanja je cilj i, na neki naËin, posebno umijeÊe.



Ako Ëovjek æeli saËuvati zdravlje, tu svoju namjerumora postaviti na Ëvrst temelj. Pritom je vaæno izbjeÊineravnoteæu koja nastaje zbog precjenjivanja ili zane-marivanja odreenih podruËja.

Najvaæniji Ëimbenici ovakvog naËina æivota jesu: a)prehrana, b) jaËanje tijela i duπe, c) spavanje i odmara-nje, d) Ëista voda, zrak i sunce, e) umjerenost i ravnoteæau æivotu, i f) stabilne veze s ljudima oko nas i s Bogom.

Niπta od ovoga nije skupo niti zahtijeva velika ula-ganja. Sve nam je na raspolaganju: to trebamo samo is-koristiti. Moramo razumjeti kakav se potencijal nalazi uovim Ëimbenicima i u æivotu postaviti prioritete kakobismo iz njih izvukli najveÊu korist. Ovo moæete gle-dati i kao investiciju u dulji æivot i bolju kvalitetu æivota.

S druge Êete strane, ako budete æivjeli ovakvim æi-votom, uπtedjeti. Uπtedjet Êete svoje vrijeme i novac.Vrijeme Êete uπtedjeti zato πto nezdrav naËin æivota prijeili poslije dovodi do zdravstvenih problema. Ovo sa so-bom opet donosi odlazak k lijeËniku, pretrage i lijeËe-nje, kao i vrijeme koje Êe Ëovjek eventualno morati pro-vesti u bolnici. Kad nas pogode ovakve neugodnosti, onepostaju velika smetnja aktivnostima u obvezama pretr-panoj svakidaπnjici.

Mnogi marljivi ljudi godinama unaprijed vesele senadolazeÊoj mirovini kako bi onda konaËno imali vre-mena za sebe. Æele konaËno planirati svoj dan bez priti-saka i obveza koje sa sobom donosi aktivni radni dan.Raduju se hobiju ili putovanjima. Zato uopÊe nije ugo-dno kada se odjednom pojave posljedice dugogodiπnjegzanemarivanja zdravlja, kada dani nisu ispunjeni uæi-vanjem u hobiju nego posjetima lijeËnicima i kada umje-

91

sto putovanja na egzotiËna mjesta moraju odlaziti u bol-nicu.

Zdrav naËin æivota πtedi i vaπ novac. To se, naravno,odnosi na izdatke za lijekove i razliËita lijeËenja. Zbogsve optereÊenijeg sustava zdravstvenog osiguranja, pa-cijenti danas moraju izdvajati sve viπe i viπe novca zalijekove i lijeËenje. Izdaci za lijekove uvelike optereÊu-ju proraËun veÊine starijih ljudi.

Onaj tko odluËi æivjeti zdravim naËinom æivota, us-koro Êe primijetiti da ima manje dnevnih troπkova. »i-njenica je da su mnoge nezdrave stvari skupe. Cigarete,alkohol, slatkiπi, gotova hrana, Ëips, sokovi, sladoled iostala hrana koju valja izbjegavati mogu se zamijenitiËistom vodom i zdravom hranom i tako se moæe iteka-ko uπtedjeti. Pokuπajte jednom staviti na papir kolikonovca mjeseËno troπite za gore navedene stvari. Vjero-jatno Êete se zaËuditi kada shvatite koliko novca dajeteza uæitke koji su, doduπe, ukusni vaπem nepcu, ali kojiπtete ostatku vaπeg tijela.

Osim toga, argumenti za zdrav naËin æivota su logi-Ëni. Ako Ëovjeka promatramo kao cjelinu, onda samonaËin æivota koji zadovoljava sve potrebe ima smisla.Tako “uæitak bez kajanja” znaËi razumijevanje zdravljau njegovoj potpunosti.

Na raspolaganju nam stoje mnoga prirodna sredstvakoja Êe nam pomoÊi da izbjegnemo bolesti i koja Êe una-prijediti naπe zdravlje. Iscrpnija rasprava zahtijevala bipuno opπirniju knjigu. Zato Êu sada opisati samo neketemeljne aspekte koji Êe bolje pojasniti ovu temu.

Prehrana, ili bolje reÊi kriva prehrana jedan je odnajveÊih problema naπeg druπtva. Tu se ne radi samo o



tome da ljudi nemaju dovoljno znanja o tome πto je do-bro, a πto loπe za njihovo zdravlje. VeÊina ljudi krivose hrani zato πto im je takva hrana ukusna. Na ovakvuhranu navikavaju se veÊ tijekom djetinjstva. Tako semnoga djeca naviknu na nezdravu hranu. A buduÊi dasu nauËena na slatko i masno, uvijek iznova im se po-puπta da jedu takvu vrstu hrane. Ako ih se poËne uËitida jedu zdravu hranu, mijenjat Êe se i njihov ukus. Toje doista zaËuujuÊe. Tako Êe ponovno moÊi uæivati upravom okusu prirodnih namirnica.

Idealna je ona prehrana u kojoj prevladava voÊe, po-vrÊe i æitarice punog zrna. Oraπasti plodovi i biljno, ne-zasiÊeno ulje nadopunjuju ovakvu prehranu. Uporabu na-mirnica æivotinjskog podrijetla trebalo bi smanjiti i za-mijeniti biljnim alternativama. Ovakva zdrava hrana punarazliËitih okusa omoguÊuje dovod maksimalne energijeorganizmu uz minimalno optereÊenje. Mnogobrojna istra-æivanja potvruju da je ovakva prehrana ujedno zaπtitaprotiv raka, kao i bolesti srca i krvnih æila.

Za tijelo nije samo dovoljno da mu se daje energija,veÊ i da se ona koristi na prikladan naËin. Zato je kre-tanje vrlo vaæan Ëimbenik zdravog naËina æivota. Ljud-skom organizmu je potrebno kretanje koje jaËa njegovestrukture. Mnogi ljudi to zaboravljaju zbog stresa kojemsu izloæeni iz dana u dan. Nekoliko puta tjedno krvotokbi barem na pola sata trebalo ubrzati æustrim kretanjemili bavljenjem nekim sportom. Pozitivan uËinak ovakvetjelovjeæbe pokazat Êe se i poslije kada tijelo bude mi-rovalo.

Vjeæbanje djeluje blagotvorno na mnoge tjelesnefunkcije, a pozitivni uËinci osim na tijelo, odraæavaju

93

se i na psihu Ëovjeka jer se zahvaljujuÊi kretanju poja-Ëava osjeÊaj sreÊe i dobrog raspoloæenja.

U vezi s ovim vaæno je spomenuti da rad takoerpridonosi jaËanju tijela i duha. Ono πto se dogaa zavrijeme rada na otvorenom danas nedostaje mnogimuredskim poslovima jer im nedostaje tjelesna aktivnost.Mnogi se poslovi obavljaju samo intelektualno. Ako ivi imate takav posao, onda ovaj nedostatak morate na-doknaditi slobodnim aktivnostima u prirodi.

Osim jaËanja tijela, fiziËki rad, sport, hodanje i ostaleaktivnosti u prirodi imaju joπ jednu prednost — za tovrijeme boravimo na svjeæem zraku bogatom kisikom isunËevim svjetlom. Naravno, pritom je vaæno izbjega-vati UV-zraËenje i ekstremne temperature. Ljudskom ti-jelu i psihi potrebno je sunËevo svjetlo i Ëist zrak. Od-govarajuÊa struËna literatura moæe vam i u ovome dativiπe informacija.

Odmor je prijeko potrebna nadopuna aktivnostima.Odmor u obliku dovoljnog i nesmetanog sna, kao i stan-ke za vrijeme rada prijeko su potrebni kako bi se spri-jeËilo iscrpljivanje tijela i duha zbog prevelikih napora.Zahtjevi na poslu i u obitelji poveÊali su se tijekom ne-koliko posljednjih desetljeÊa. Zato ponekad radimo dokasno u noÊ. No drugi dan odmah osjeÊamo posljedicedugog rada.

ÆivËani sustav koji zbog dugog rada nije dobio do-voljno odmora, iduÊi dan ne moæe viπe tako dobro funk-cionirati i lakπe podlijeæe stresu. Tada mnogi Ëesto po-seæu za kavom, energetskim napitcima ili cigaretama.Ova sredstva potiskuju znakove umora dan za danom.»ak se i za vrijeme odmora od vlastitog tijela oËekuje



previπe. »esto si u slobodno vrijeme ne priuπtimo do-voljno sna i imamo premalo zdravih aktivnosti.

Kada je u pitanju slobodno vrijeme, i ovdje je vaænopostaviti prioritete. ©to se to uvuklo u svakidaπnjicu πtoje ljestvicu osobnih prioriteta povuklo za nekoliko stup-njeva prema dolje? Dan ima samo 24 sata. Od toga setijelo, a posebno mozak treba odmarati 8 sati kako bi-smo ostalih 16 sati mogli biti uËinkoviti i dobro funk-cionirati bez bilo kakvih pomoÊnih sredstava.

A sada o jednom gotovo idealnom prirodnom sred-stvu: o vodi. Voda je zadivljujuÊa tvar koja je prijekopotrebna za æivot. Danas skoro svako dijete zna da seljudsko tijelo sastoji od preko 50% vode, kao i da jetrebamo redovito piti u odreenim koliËinama. Usprkostome, rijetko koji Ëovjek pije dovoljno vode. To πto neosjeÊamo neke ozbiljnije probleme zbog premalog uno-sa vode, moæemo zahvaliti divnoj sposobnosti prilagod-be naπeg tijela. Pijemo premalo, i to u krivo vrijeme(za vrijeme jela), a nakon toga pijemo gotovo sve ostalo,samo ne Ëistu vodu.

Morao bih napisati joπ jednu knjigu kada bih ovdjeæelio objasniti psiholoπke pojedinosti koje su povezanes ovom temom, ali vi sami moæete napraviti vrlo jedno-stavan pokus. Pokuπajte sutra svaki puni sat popiti jed-nu Ëaπu vode. NaveËer prije spavanja ocijenite jeste lise tijekom dana osjeÊali bolje. ©to viπe ostale napitkebudete zamjenjivali vodom (ili Ëajem), bit Êete na veÊojdobiti jer viπe neÊete nagomilavati nepotrebne kalorijeiz sokova, alkohola i kofeina.

Voda nije samo dobra kao piÊe; ona je puno viπe.Kada se primjenjuje izvana, voda moæe biti prvorazred-

95

ni lijek. Topla ili hladna, kao kupka, oblog, inhalator iliu bilo kojoj od brojnih drugih terapeutskih primjena, vo-da Ëini prava Ëuda. Njezino poticajno djelovanje kadaje topla ili umirujuÊe kada je hladna, opÊenito je poznatote se Ëesto rabi umjesto lijekova koji imaju isti uËinak.Uporaba vode moæe ublaæiti ili ukloniti mnoge neugod-ne simptome i bolesti. Onaj tko nauËi rabiti ove metode,vrlo brzo Êe nauËiti cijeniti lijeËenje vodom koje nemanikakvih nepoæeljnih nuspojava.

SljedeÊi bitni Ëimbenik spreËavanja bolesti jest um-jerenost. Iza ovog pojma koji je u danaπnje vrijeme izi-πao iz mode krije se puno viπe nego πto se Ëini na prvipogled. Bez umjerenosti nije moguÊe postiÊi ravnoteæuu æivotu. To je temelj i rezultat poπtivanja pravila pre-ma kojima funkcionira naπe tijelo i duh.

U prirodi postoji zakon uzroka i posljedice koji mo-æemo zanemariti, ali Ëije djelovanje prije ili poslije ne-Êemo moÊi nijekati. »ovjekovo tijelo i duh su osjetljivii reagiraju na smetnje. Kada naπe tijelo viπe ne moæeizdræati pritisak neugodnih utjecaja i smetnji, dolazi dorazliËitih neugodnih osjeÊaja. Ravnoteæa je idealno sta-nje. Mala, povremena odstupanja su normalna i ne mo-æemo ih izbjeÊi u naπoj kompleksnoj stvarnosti, ali ve-Êa odstupanja s vremenom Êe postati pravi problem.

Bilo bi prejednostavno krivnju za bolest ili loπ osje-Êaj svaljivati samo na vanjske utjecaje. »injenica je dasmo za puno toga sami odgovorni. “Ravnoteæa” znaËiskladan odnos stvari u æivotu. Prenaglaπavati jedno pod-ruËje jednako je loπe kao i zapostavljati drugo. Time smodoπli ponovno na poËetak ove knjige, gdje smo govorilio Ëestoj pojavi zanemarivanja duhovne dimenzije u na-



πem æivotu. Preveliko naglaπavanje pojedinih podruËjas jedne strane, i premalo brige za druga podruËja u na-πem æivotu s druge, postupno dovodi do toga da Ëovjekprestaje imati jasnu sliku o sebi kao i o svijetu oko sebe.

Nezdravo treba u potpunosti izbjegavati, a u zdravomumjereno uæivati. Pogreπka Ëesto leæi u tome da ne ra-dimo ono πto je vaæno iako bismo baπ od toga mogliimati najviπe koristi. S druge strane, moæemo pretjerivatii u dobrim stvarima. Iako su sport, spavanje, zdrava hra-na i voda vrlo vaæni, pretjerivanje je uvijek opasno. ToznaËi da bavljenje sportom do iznemoglosti, odmor kojidovodi do potpunog nekretanja, konzumiranje tofua svakidan ili pijenje deset litara vode dnevno ne poboljπavazdravlje. »ovjek, doduπe, moæe podnijeti skoro sva eks-tremna stanja, ali samo vrlo kratko vrijeme u iznimnimsituacijama, i zato tijelo treba Ëuvati od takvih pretjeri-vanja. Ponovit Êu joπ jednom: treba izbjegavati nezdra-vo, a umjereno uæivati u dobrom. Ukratko reËeno, odgo-voran odnos prema naπem tijelu u prvom redu znaËi um-jerenost, koja je siguran put prema ravnoteæi.

Zadnja toËka na naπem popisu jesu zdrave veze ilizdravi odnosi. Suvremena psihologija i sociologija uve-like naglaπavaju vaænost meuljudskih veza. Stabilne,blagotvorne veze vrlo su vaæne za zdravlje i uravnote-æen æivot. Prevelika oËekivanja i druge vrste optereÊenjastalno se poveÊavaju u svim podruËjima naπeg æivota.Zato nam je potrebna sredina u kojoj Êemo imati mir iu kojoj se neÊemo trebati stalno dokazivati. Potrebnanam je sredina u koju se moæemo povuÊi, sredina u kojojne vlada nesigurnost koja proizlazi iz osjeÊaja da smozamjenjivi, kao πto je to na radnom mjestu.

97

U te sredine spadaju stabilan brak, obitelj i prijate-lji. Tu Ëovjek moæe biti onakav kakav jest i tu je voljenbez obzira na sve. Uzajamno poπtivanje i uvaæavanje bezobzira na to πto smo postigli puno je bolji lijek od bilokakvih psihotropnih lijekova. Vrlo je vaæno odluËno nje-govati i odræavati ove druπtvene strukture! Nevezanostje postmodernistiËki omot za samoÊu. Kada na njemustoji napisano: sloboda i neovisnost, ali ne i: samoÊa inapuπtenost, onda je to laæna deklaracija.

Ispravan odnos s Bogom takoer igra vaænu uloguu poticanju dobrog duπevnog zdravlja. Vjerujem da jenakon dosadaπnjih poglavlja jasno zaπto on igra takokljuËnu ulogu. Iako su kontakti i veze s ljudima jakovaæni, oni ipak ne mogu zamijeniti odnos Stvoritelja iNjegovih stvorenja. Oba su odnosa vaæna za ispunjenæivot: horizontalni s ljudima oko nas i vertikalni s Bo-gom. Tako postajemo viπedimenzionalno “usidreni”, πtonam daje potrebnu stabilnost u æivotu. Ovo je jako va-æno i nije rijeË se samo o nekakvoj teoloπkoj spoznaji,veÊ o pravilnom razumijevanju zdravlja.

Posebnu vrijednost daje nam Ëinjenica da Bog ljubisvakog pojedinog Ëovjeka i da prihvaÊa svakog pojedincaonakvog kakav jest. Osim toga, spoznaja da smo stvorenina Boæju sliku, a ne da smo nastali kao sluËajna po-sljedica evolucijskog procesa, daje nam “korijene”. Spo-znaja da nas Bog vodi daje nam dostojanstvo. Razu-mijevanje da Bog æeli da se spasimo i da nam nudi per-spektivu za buduÊnost otvara nove obzore.

Kada prihvatimo Ëinjenicu da nam je oproπteno, tonam daje snagu da ponovno poËnemo æivjeti punim plu-Êima.



Stalna veza s Bogom kao osobnim Spasiteljem i ne-beskim Ocem daje nam unutarnji mir i radost. Radostkoja se razvija iz te veze trajna je. To je radost koja neovisi o prilikama u kojima se moæemo naÊi niti je toneki prolazni osjeÊaj koji traje toliko dugo koliko i uvjetiu kojima se nalazimo. Takva stanja su kratkog vijeka.Dobro raspoloæenje na zabavi traje onoliko dugo kolikotraje zabava. Niπta od onoga πto smo kupili, zaradili ilidoæivjeli ne moæe nam dati trajnu radost. Ako veÊ duæevrijeme Ëeznete za tim da sreÊa i radost postanu sastav-ni dio vaπeg æivota trajno, ali ih dosad joπ nikada nisteuspjeli zadræati na duæe vrijeme, moæda joπ niste doπlido onog najvaænijeg, naime do samog izvora prave ra-dosti.

Bol, patnja i smrt —hoÊe li zauvijek biti tako?“Tako se i vi sada æalostite, ali Êu vas opet vidjeti,te Êe se obradovati vaπe srce i vaπe vam radostinitko neÊe moÊi uzeti.”(Ivan 16,22)

Zdrav naËin æivljenja poveÊava kvalitetu i duæinu æi-vota. Onaj tko se brine o svojem zdravlju i Ëini sve πtoje potrebno, sigurno Êe biti nagraen. Ali iako Ëinimosve kako bismo bili i ostali zdravi, iako se dræimo na-Ëela koja su obraena u prijaπnjim poglavljima, ostajeËinjenica da nas starost i smrt neÊe zaobiÊi. Zato nam

99

se sada nameÊe pitanje: Zar nema nikakve moguÊnostida izbjegnemo prolaznost æivota? Bol, patnja i smrt —hoÊe li zauvijek biti tako?

Pitanje πto Êe biti s naπim æivotom poslije postav-ljamo najkasnije kada nam patnja i smrt osobno zapri-jete. Ali pitanje kamo idemo, æivot ionako donosi sasobom. ©to Êe sa mnom biti u buduÊnosti? ©to se dogaanakon smrti? ©to Êe se dogoditi s ovom Zemljom? Ka-kvu buduÊnost imaju moja djeca? ©to Êe ta buduÊnostdonijeti sa sobom?

Zamislite da na ova pitanja na postoje odgovori. Tobi bilo priliËno razoËaravajuÊe i obeshrabrujuÊe. Na svusreÊu, Biblija ima odgovore na ova pitanja. To nije sa-mo zanimljivo, veÊ je i blagoslov za naπu nesigurnu du-πu.

Jeste li znali da su u Bibliji proreËeni vaæni svjetskidogaaji i da se neki od njih joπ trebaju dogoditi? ©tose Ëovjek viπe udaljavao od Boga, to su biblijska proro-Ëanstva sve viπe i viπe padala u zaborav, a time su ujed-no nestajali i odgovori na pitanja o buduÊnosti.

Zato u ovom poglavlju æelim skinuti praπinu s bib-lijskih objava o tome πto Êe se u buduÊnosti dogoditi sasvijetom i nama.

Isus je ohrabrivao svoje uËenike i govorio im da netrebaju biti maloduπni zbog Njegovog skorog odlaska.Iako Êe uskoro otiÊi, Isus ih nije æelio ostaviti bez nadeu neprijateljskom svijetu u kojem su se nalazili: “Takose i vi sada æalostite, ali Êu vas opet vidjeti, te Êe seobradovati vaπe srce, i vaπe vam radosti nitko neÊe moÊiuzeti.” (Ivan 16,22) Sada dolazi ono glavno. Isus je svo-jim sljedbenicima obeÊao divnu buduÊnost. ObeÊao je



da Êe doÊi dan kada Êe ih uzeti sa sobom da budu tamokamo On sada odlazi.

Ovo Njegovo obeÊanje moæemo naÊi u Evanelju poIvanu 14,1-4: “Neka se ne uznemiruje i ne plaπi vaπesrce! Vjerujte u Boga i u me vjerujte! U kuÊi Oca mogaima mnogo stanova. Kad ne bi bilo tako, zar bih vamrekao: ‘Idem da vam pripravim mjesto!’ Kad odem tevam pripravim mjesto, vratit Êu se da vas uzmem k sebii da vi budete gdje sam ja. Tamo kamo ja idem veÊznate put.” To je bilo Isusovo obeÊanje na kraju vreme-na provedenog ovdje na Zemlji. Ovo je obeÊanje jednaod srediπnjih toËaka krπÊanske poruke.

Isusov drugi dolazak dat Êe odgovor na pitanje oboli, patnji i smrti: “On Êe otrti svaku suzu s njihovihoËiju. Smrti viπe neÊe biti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jau-ka, ni boli, jer stari svijet proe.” (Otkrivenje 21,4) Ovoje vrlo hrabra tvrdnja. Kojeg li obeÊanja! Onaj tko uovom trenutku proæivljava teπke trenutke, sigurno Êe zna-ti cijeniti ono πto ovdje piπe. NeÊe zauvijek biti ovakokao πto je sad. Sâm Bog obeÊava da Êe se dogoditi ve-lika promjena.

Usput reËeno: ako trenutaËno u vaπem æivotu sve ideglatko i ako vas ova biblijska tvrdnja ostavlja ravnodu-πnima, barem si oznaËite navedeni tekst iz Biblije. Prijeili poslije doÊi Êe trenutak kad Êete æudjeti za ovakvimrijeËima utjehe. To je, naæalost, jedan od æivotnih zako-na: kad-tad svakog Ëovjeka na ovom svijetu stigne nekavrsta patnje. Svaki dan tijekom mojeg rada u bolnicisvjedoËim kako se ovo ljudima dogaa kada se tomenajmanje nadaju. Jedna loπa vijest odjednom æivot pre-okrene naglavce. »ak i najhrabriji Ëovjek u takvim tre-

101

nucima ostaje bez tla pod nogama. Zato je u takvim tre-nucima vrlo vaæno imati Ëvrsto tlo pod nogama. Akovjerujemo u Boæja obeÊanja, nema potrebe da oËajava-mo jer ispunjeni nadom moæemo gledati u buduÊnost.

Vijest o Isusovom ponovnom dolasku koju Novi za-vjet posebno naglaπava toliko je vaæna da se o njoj uvi-jek iznova raspravlja. Ona je taj veliki cilj prema kojemje sve usmjereno. Ona govori o æivotu koji je dostojansvakog napora, o æivotu bez patnje i nepravde, nesreÊei smrti. To je æivot u punini, u savrπenom okruæenju kojepruæa najviπu æivotnu kvalitetu, i to ne samo kao nekilijep i kratak godiπnji odmor, veÊ zauvijek.

Ovo nadilazi naπu sposobnost razumijevanja, aliobeÊanje o takvom æivotu moæemo smatrati sigurnim za-to πto ga je dao Isus i zato πto je On zaloæio samogsebe kao jamstvo ovog obeÊanja. Njemu nije bilo do-voljno dati samo neku golu informaciju o tome πto ÊeuËiniti, kao πto Ëesto Ëine ljudi kada daju obeÊanje. Onje svojom krvlju platio cijenu za tu drugu priliku kojaje sada otvorena za svakoga od nas. Bog nam je smrÊui uskrsnuÊem svojeg Sina otvorio vrata prema svojoj obi-telji i prema svojem Svetom gradu. Na nama je da pri-hvatimo ponudu.

Gotovo je nemoguÊe ljudskim jezikom opisati tunebesku zemlju. Zato je Pavao napisao: “Ono πto okonije vidjelo, πto uho nije Ëulo, na πto ljudsko srce nijepomislilo: to je Bog pripremio onima koji ga ljube.” (1.KorinÊanima 2,9)

Divno je znati i imati nadu da naπa Zemlja neÊe za-uvijek ostati u ovom stanju jada, bolesti, izrabljivanja,nasilja, ratova, gladi, uniπtavanja okoliπa i sve manje mo-



ralne i etiËke svijesti, i to je gotovo neprocjenjivo bla-go u srcima ljudi koji vjeruju. Nadati se u ovo nije znakslabosti; naprotiv, vjera u Boga zahtijeva hrabrost i po-niznost, a Bog ih daje onome tko Ga za njih moli. Mar-tin Luther je rekao: “Vjera je æiva i pouzdana sigurnostu Boæju milost.” Druga je moguÊnost ne vjerovati i nenadati se da Êe se Bog umijeπati i da Êe se Zemlja nakojoj æive biÊa koja se sama uniπtavaju, ipak nekako iz-vuÊi. No znakovi koji ukazuju na razvoj dogaaja viπesu nego loπi.

Isus Êe odræati svoje obeÊanje. On Êe se vratiti i za-uvijek uniπtiti svaku patnju i bol. To nam ne obeÊavasamo Njegova ljubav prema nama ljudima. Postoji joπjedan razlog koji nam moæe pomoÊi da Ëvrsto vjeruje-mo u Njegov povratak. To su biblijska proroËanstva ko-ja su se ispunila. Bog je mnogo puta prorekao dogaajekoji se imaju dogoditi. Oni su se dogodili upravo onakokako su bili proreËeni.

Onaj tko poËne prouËavati biblijska proroËanstva, ne-Êe se razoËarati. Ona u sebi nose jasne i Ëvrste dokazeo vjerodostojnosti Biblije koji se mogu provjeriti. Kaoprimjer navest Êemo dva zadivljujuÊa proroËanstva kojasu zabiljeæena u Knjizi proroka Daniela u Starome za-vjetu. Ova smo proroËanstva izabrali zato πto ih lakomogu provjeriti osobe koje nisu uËeni teolozi. S drugestrane, ona su na Ëudnovat naËin vezana za naπu bu-duÊnost.

Ukratko Êemo objasniti pozadinu ovih proroËansta-va. Daniel, vjerni æidovski mladiÊ, za vrijeme babilon-skog osvajanja Izraela zajedno sa svojim prijateljima od-veden je u Babilon da sluæi na dvoru babilonskog kra-

103

lja. U to je vrijeme kralj Nabukodonozor usnio san kojiga je jako uznemirio, ali kad se probudio, viπe se nijemogao sjetiti njegovog sadræaja. Zato je pozvao svedvorske mudrace, tumaËe znakova, Ëarobnjake i vraËare,ali nitko od njih nije mu mogao reÊi πto je usnio.

Dani prolaze, stanje je sve napetije jer je kralj za-prijetio smrÊu ako mu ne uspiju otkriti i protumaËiti san.Na kraju pred kralja dolazi Daniel. Taj æidovski zarob-ljenik sada stoji pred kraljem svjetskog carstva Babilo-na. Daniel mu govori da nijedan Ëovjek nije u stanjukralju otkriti ono πto on od njih traæi, veÊ da jedino ne-beski Bog moæe otkriti sakrivene stvari i zato Êe muDaniel uz Njegovu pomoÊ sada reÊi πto je sanjao i πtotaj san znaËi.

Daniel prvo opisuje πto je vladar Babilona sanjao:“Ti si, o kralju, imao vienje: gle, kip, golem kip, vrloblistav, stajaπe pred tobom, straπan za oËi. Tome kipuglava bijaπe od Ëistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuhi bedra od mjedi, gnjati od æeljeza, a stopala dijelom odæeljeza, dijelom od gline. Ti si promatrao: iznenada seodvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip,u stopala od æeljeza i gline, te ih razbi. Tada se smrvinajednom æeljezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve po-stade kao pljeva na gumnu ljeti, i vjetar sve odnese beztraga. A kamen koji bijaπe u kip udario postade velikobrdo te napuni svu zemlju. To bijaπe sanja; a njezinoÊemo znaËenje reÊi pred kraljem.” (Daniel 2,31-36)

Nakon toga Daniel tumaËi ovaj san: “Ti, o kralju,kralju kraljeva, komu Bog Nebeski dade kraljevstvo, si-lu, moÊ i slavu — i u Ëije je ruke stavio, gdje god senaπli, sinove ljudske, æivotinje poljske, ptice nebeske, i



postavio te gospodarom nad svim time — ti si glava odzlata. Poslije tebe ustat Êe drugo kraljevstvo, slabije odtvoga, pa treÊe, od mjedi, koje Êe gospodariti svom ze-mljom. A Ëetvrto kraljevstvo bit Êe tvre od æeljeza, po-put æeljeza koje sve satire i mrvi; kao æeljezo koje raz-bija, skrπit Êe i razbit sva ona kraljevstva. Stopala kojasi vidio, dijelom glina, a dijelom æeljezo, jesu podijelje-no kraljevstvo; imat Êe neπto od ËvrstoÊe æeljeza premaonome πto si vidio æeljezo izmijeπano s glinom. Prstistopala, dijelom æeljezo, a dijelom glina: kraljevstvo Êebiti dijelom Ëvrsto a dijelom krhko. A πto si vidio æelje-zo izmijeπano s glinom: oni Êe se mijeπati ljudskim sje-menom, ali se neÊe dræati zajedno, kao πto se ni æeljezone da pomijeπati s glinom.” (Daniel 2,37-43)

Koje je znaËenje kamena koji iznenada udara u kip?Daniel 2,44.45: “U vrijeme ovih kraljeva Bog nebeskipodiÊi Êe kraljevstvo koje neÊe nikada propasti i neÊeprijeÊi na neki drugi narod. Ono Êe razbiti i uniπtiti svaona kraljevstva, a samo Êe stajati dovijeka — kao πto sividio da se kamen s brijega odvalio a da ga ne dodirnuruka, te smrvio æeljezo, mjed, glinu, srebro i zlato. Velikije Bog saopÊio kralju πto se ima dogoditi. Sanja je isti-nita, a tumaËenje joj pouzdano.”

Razgovor izmeu proroka Daniela i Nabukodonozo-ra moæe se na temelju drugih biblijskih izvjeπtaja i po-vijesnih Ëinjenica toËno vremenski odrediti. To se dogo-dilo u 6. stoljeÊu prije Krista. U to vrijeme, od 604. do562. godine prije Krista, Babilonom je vladao Nabuko-donozor II. Ako ukratko pogledamo povijest, moÊi Êemousporediti pojavu svjetskih carstava s biblijskom obja-vom. Je li Bog babilonskom kralju stvarno pokazao

105

svjetsku buduÊnost u snu i je li svojem sluzi Danieluotkrio znaËenje simbola iz sna?

Nakon tog raskoπnog, silnog, zlatnog Babilona do-πlo je Medo-Perzijsko Carstvo. Ono je takoer bilo veli-ka sila, ali nikada nije doseglo sjaj Babilona. Zato jesrebro pravi simbol ovog carstva. No, nakon njega jeslijedilo joπ jedno carstvo.

Makedonac Aleksandar Veliki uspio je stvoriti car-stvo koje je obuhvaÊalo cijeli tada poznati svijet. Po-vrπina GrËkog Carstva znatno je nadmaπivala Babilon-sko i Medo-Perzijsko Carstvo. Ali ni njegov sjaj nijeuspio dosegnuti sjaj njegovog prethodnika i zato je Gr-Ëko Carstvo prikazano mjedi.

Povijest govori da se kao Ëetvrto svjetsko carstvopojavilo Rimsko Carstvo. I stvarno, ono je poput æelje-za potuklo i zdrobilo sve svoje protivnike. Bilo je toveliko i snaæno carstvo i mnogo stoljeÊa je odreivalotijek povijesti.

Kada je poËelo propadati, bezbroj puta su ga rimskicarevi pokuπali iznova ujediniti u stabilan ustroj. MnogiËastoljubivi vladari pokuπavali su stvoriti novo svjetskocarstvo, ali bez trajnog uspjeha. Biblijskim jezikom tajje pokuπaj opisan kao nastojanje da se spoje dva ele-menta koji jednostavno ne idu jedan s drugim. Stopala iprsti na stopalima bili su napravljeni od mjeπavine æe-ljeza i gline i time su ukazivali na Ëinjenicu da se naeuropskom tlu viπe nikada neÊe pojaviti ujedinjeno, sna-æno carstvo. Æeljezo i glina su, doduπe, bili pomijeπani,imali su svoj oblik, ali nikada nisu bili Ëvrsta cjelina.Suvremena povijest Europe toËna je slika ovog opisa.Bez obzira na trud Europske Unije, neke zemlje se jed-



nostavno ne stapaju s drugim zemljama. One se ne mo-gu ujediniti s obzirom na gospodarsku snagu i mentali-tet. Osim toga, Europa zbog svojih unutarnjih interes-nih sukoba nije u stanju nastupiti kao svjetska sila, akamoli biti svjetska sila.

Sada Êemo svoju pozornost usmjeriti na proroËan-stvo o naπem vremenu koje je prikazano stopalima odgline i æeljeza. Upravo u ovo vrijeme dolazi do vrhuncaproroËanstva. ProroËanstvo se odnosi upravo na vrijemeu kojem sada æivimo! ProËitajmo joπ jednom Daniel 2,4:“U vrijeme ovih kraljeva Bog nebeski podiÊi Êe kraljev-stvo koje neÊe nikada propasti i neÊe prijeÊi na neki dru-gi narod. Ono Êe razbiti i uniπtiti sva ona kraljevstva, asamo Êe stajati dovijeka.” To je objaπnjenje slike kame-na koji se pokreÊe bez ljudske ruke, koji udara u stopa-la kipa, mrvi ga u prah i ispunjava cijelu Zemlju.

U Bibliji se na drugim mjestima nalazi opis drugo-ga Isusovog dolaska. Krista Êe vidjeti i Ëuti svi ljudi(Matej 4,16; 1. Solunjanima 4,16). To Êe se dogoditi unezamislivom sjaju i veliËanstvu (Otkrivenje 19,11-16).Isusovo roenje u πtalici u Betlehemu bilo je poËetakskromnog, poniznog æivota. Isus je sluæio ljudima s ko-jima je æivio sve do svoje smrti na kriæu. Ali o svojemdrugom dolasku doÊi Êe kao veliËanstveni Vladar sve-mira. Za svoju vjernu “djecu” doÊi Êe kao Spasitelj, aza one koji su odbili Njega i Njegovu ponudu i koji suGa prezreli, doÊi Êe kao Sudac (Otkrivenje 11,17.18).

To je taj kamen koji je udario u stopala i smrviokip ljudske povijesti. Proπlo je vrijeme svih ljudskih ve-lesila. Sada vlada Bog i Njegovo kraljevstvo. Stopalakoja Êe biti pogoena neizrecivom snagom simbolizira-

107

ju naπe vrijeme, naπu aktualnu europsku stvarnost. NjihÊe pogoditi kamen koji znaËi drugi Kristov dolazak. ToznaËi...

Molim vas da na ovom mjestu nakratko zastanete sËitanjem i da razmislite o tome koje posljedice slijede...

Jeste li shvatili? ToËno! Isus dolazi kako bi uspo-stavio svoje kraljevstvo i dolazi na svrπetku povijesti svi-jeta. ZnaËi li to da On moæe doÊi svaki Ëas? Da, toËno!Je li moguÊe da moæe doÊi joπ za naπeg æivota? To jeitekako moguÊe, Ëak i vrlo vjerojatno! Kada toËno? Tone znamo. To ne moæe nitko znati jer “πto se tiËe onogdana i Ëasa, o tome nitko niπta ne zna”, osim Boga Oca(Marko 13,32).

Danas mnogi znakovi ukazuju na to da Êe Isus us-koro doÊi, ali vrlo malo ljudi je spremno za Njegov po-novni dolazak. Zato Biblija kaæe da Êe upravo zbog togaNjegov ponovni dolazak za mnoge biti veliko iznena-enje. U tom Êe trenutku mnogi ljudi “progledati”, shva-tit Êe πto se dogaa. Predbacivat Êe si πto su Isusov po-vratak smatrali ludoπÊu. No tada Êe biti prekasno (1. So-lunjanima 5,2.3).

ZvuËi li vam sve ovo strano? Mogu vas razumjeti.Sumnjate li? Na to imate pravo. Zato sami provjeritesve ovo πto ste proËitali. Uzmite Bibliju i povijesni lek-sikon u ruke i uvjerite se sami je li navedeno proroËan-stvo iz Daniela 2 stvarno istinito. Naravno da u povije-snom leksikonu neÊe biti govora o kamenu i drugomKristovom dolasku. No moæemo vjerovati Bibliji kadagovori o ovom buduÊem dogaaju. Dogodit Êe se upra-vo onako kao πto su se pojavila i svjetska carstva. Odvo-jite vrijeme da sami doete do zakljuËaka i vidite gdje



se nalazite u svojem razumijevanju. Nemojte oklijevatis odlukom. Posljednji dio ovog proroËanstva moæda Êese odigrati vrlo skoro.

Zato je Boæja velika æelja da se pripremimo za ovoposljednje poglavlje povijesti. U Bibliji se uvijek izno-va govori o kraju svijeta. Zato su proroËanstva iz Da-nielove knjige samo jedan primjer meu mnogima. Akouzmete vremena da Boæju rijeË Ëitate iz ove perspekti-ve, vrlo brzo Êete shvatiti da se ne radi o tome hoÊe liIsus stvarno doÊi ili ne. On Êe sigurno doÊi, ali kakveÊe posljedice za nas imati Njegov dolazak?

Iz kojega god kuta promatrali naπ planet, moæe sevidjeti da on pati. Zagaivanje okoliπa, globalno zato-pljenje, promjena klime, elementarne katastrofe, golemekoliËine otpada, nedostatak plodnog tla i energije, eks-plozija stanovniπtva, glad i pomanjkanje pitke vode, za-raze, socijalni nemiri i ratovi sve viπe prisiljavaju poli-tiku da se bavi rjeπavanjem kriza. Ne moæe se zanema-riti Ëinjenica da ËovjeËanstvo samo pasivno promatra πtose dogaa.

Ali usprkos tome, ËovjeËanstvo neÊe uniπtiti samosebe. Bog Êe svrπetak povijesti svijeta uzeti u svoje ruke.On sebi uzima za pravo da povuËe zadnju crtu: “Ali ÊedoÊi dan Gospodnji kao lopov; u taj Êe dan nebesa iπ-Ëeznuti s velikom lomljavom, poËela Êe se u ognju ras-topiti, a zemlja se sa svojim ostvarenjima neÊe viπe na-Êi.” (2. Petrova 3,10)

Biblijska proroËanstva, kao i krize i katastrofe u cije-lom svijetu signaliziraju da je doπlo vrijeme da Bog ne-πto uËini. On sam je rekao: “Pazi! Dolazim uskoro i sasobom nosim plaÊu da svakome platim prema njegovu

109

djelu!” (Otkrivenje 22,12) Svjetska povijest odbrojavaposljednje trenutke i obruË se sve viπe suæava.

U Bibliji se nalazi joπ puno tekstova koji ukazujuna to da æivimo u vrijeme svrπetka svijeta. Druga po-glavlja u Bibliji na zadivljujuÊi naËin otkrivaju razvojsuvremenih politiËkih i vjerskih zbivanja. Zato nije za-ËuujuÊe πto posljednja knjiga u Bibliji ima naziv “Ot-krivenje”. U njoj su otkrivene vaæne Ëinjenice koje imajuveze s naπim vremenom. No za knjigu koju Ëitate do-voljno je ovo πto je napisano.

Moæda vas je Boæja rijeË pokrenula. Moæda ne sum-njate i mislite: “Ako je tako, onda se to mora i reÊi!Ljude treba informirati i upozoriti ih. To se ne smijepreπutjeti!” Ako razmiπljate na ovaj naËin, razumijete za-πto sam napisao ovu knjigu. Krajnje je vrijeme da Bogdovrπi svoje djelo promjene æivota. Sada Bogu trebamodati priliku da u nama iznova stvori svoju sliku. Sadaje doπlo vrijeme za “operaciju Ëovjek”.

Joπ je i danas vjera u Isusa kljuË za Nebo. Isus ivama danas osobno postavlja isto pitanje koje je jed-nom davno postavio æeni (Ivan 11,25.26): “Ja sam us-krsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjeruje u mene,ako i umre, æivjet Êe... Vjerujeπ li ovo?”



H

10. poglavlje

I πto sada?

“Ponekad je potrebna veÊa hrabrost da promijenimosvoje miπljenje, nego da mu ostanemo odani.”

Friedrich Hebbel (njemaËki pjesnik)

“Dokle Êete hramati na obje strane?Ako je Jahve Bog, slijedite ga.”

(1. o kraljevima 18,21)

Hvala vam πto ste me u Ëitanju ove knjige slijedilisve do ovih stranica. Moæda ste u njoj otkrili puno no-vih stvari, ili ste moæda ono πto ste veÊ znali, sagledaliiz druge perspektive. Ima joπ puno drugih zanimljivihaspekata koji bi se mogli opπirnije objasniti, ali zasadje reËeno ono najvaænije. Velike sliËnosti izmeu tjele-snog i duhovnog ozdravljenja pojasnile su mnogo toga.Karte su na stolu.

A πto sada? Da, dobro pitanje — a πto sada? Sadaje sve na vama. »injenice su uvijek neutralne, odlukenikada. Spoznaja Ëovjeka uvijek obvezuje na neπto, iza-ziva, a poniπtava izgovore.

111

“Znanje je moÊ” glasi poznata uzreËica. No znanjeje prije svega moÊ da se odluËimo za ono πto je dobro.Ali πto je dobro? Ovo pitanje treba postaviti svatko odnas. Koji je vaπ odgovor?

Odgovor na ovo pitanje moæe biti subjektivno-ljud-ski ili objektivno-biblijski. Prvi nam je odgovor danasjako dobro poznat: “Svatko treba sam za sebe znati πtoje za njega dobro.” Ovaj naËin gledanja Ëovjeka uzvi-suje na stupanj mjerila svemira. (Iskreno, u takvom su-stavu ne æelim æivjeti ni jednu minutu dulje nego πto jepotrebno.) Nasuprot tome nalazi se biblijski nauk da jeBog mjerilo svih stvari. “Gdje je mudrac? Gdje je knji-æevnik? Gdje li je istraæivaË svijeta? Zar nije Bog uËi-nio ludom mudrost svijeta? ... Jer je mudrost ovoga svi-jeta ludost pred Bogom!” (1. KorinÊanima 1,20; 3,19)

Bog je obeÊao da nas neÊe razoËarati ako prihvati-mo Njegovu ponudu. Novi zavjet obeÊava: “Pribliæitese k Bogu, pa Êe se i on pribliæiti k vama!” (Jakov 4,8)Zbog bezgraniËne ljubavi, Bog uvijek iznova traæi Ëo-vjeka. Ne umara se i uvijek iznova kuca i zove na vra-tima Ëovjekovog srca. Biblija je velika pozivnica. “Da-nas, kad Ëujete glas njegov, ne otvrdnite srca svoja!”(Hebrejima 4,7) Bog svim srcem Ëezne za tim da Galjudi ne preziru, veÊ da prihvate spasenje koje im Onnudi.

Jednom je neki Ëovjek stajao u vrtu. Sunce je sjaloi grijalo ga dok je gulio naranËinu koru. U tom je tre-nutku doπao njegov susjed i pozdravio ga. PoËeli su opu-πteno razgovarati preko ograde, a za to se vrijeme ma-lo-pomalo otkrivao svjeæ sadræaj unutraπnjosti naranËe.Uskoro je plod bio potpuno oguljen. »ovjek koji je gulio

I ©TO SADA? •


naranËu, palcima je lagano pritisnuo otvor na gornjojstrani naranËe, na vrhu kosih kriπaka. »uo se lagan zvuki u jednom djeliÊu sekunde na zrakama sunca se moglovidjeti tisuÊe vitaminskih kapljica. Iskusna ruka laganoje poËela odvajati kriπke, prinosila ih ustima gdje su seuz tihi, jasni “njam” pretvarale u slatki naranËin sok.Vidjelo se da Ëovjek uæiva u naranËi.

Za to je vrijeme njegovom susjedu gotovo poËelacuriti slina iz usta. Nadao se da Êe i on moæda neπtodobiti. Umjesto toga iznenadilo ga je neoËekivano pi-tanje: “I, kakav okus ima moja naranËa?!” Potpuno zbu-njen, naglo je izgovorio: “Odakle da to znam kad je ni-sam kuπao?!”

Biblija nas jasno poziva da sami kuπamo i da nedoæivljavamo iskustva s Bogom iz druge ruke: “Kuπajtei vidite kako dobar je Jahve: blago Ëovjeku koji se nje-mu utjeËe!” (Psalam 34,9)

Kada je Isus propovijedajuÊi i lijeËeÊi prolazio pa-lestinskim putovima, Njegova najveÊa æelja bila je daljude dovede Bogu. »esto je jednostavnim usporedbamapokuπavao objasniti Boæju radosnu vijest. Pritom je slu-πateljima posebno æelio objasniti kako se trebaju odno-siti prema Boæjoj ponudi spasenja.

U Evanelju po Mateju nalazi se usporedba u kojojIsus jasno upozorava na neke opasnosti. Rekao je: “Izi-e sijaË da sije. Dok je sijao, neko zrno pade kraj putai dooπe ptice te ga pozobaπe. Neko pade na kamenitotlo, na plitku zemlju. Brzo izniknu jer ne imaπe dubokezemlje. Ali kad izie sunce, uvenu od æege, i jer ne ima-πe korijena, posahnu. Neko, opet, pade u trnje, i trnjeuzraste te ga uguπi. Neko, napokon, pade na dobru ze-

113

mlju i donese rod: jedno stostruk, drugo πezdesetoro-struk, treÊe tridesetorostruk. Tko ima uπi neka Ëuje!”(Matej 13,4-9)

Isus je onima koji su Ga sluπali objasnio znaËenjeove usporedbe: “Svakomu tko Ëuje rijeË o Kraljevstvua ne razumije, dolazi Zli te mu otima πto mu je u srcuposijano. To je onaj koji je posijan ‘kraj puta’. A posijanna ‘kamenito tlo’ jest onaj koji rijeË Ëuje i veselo jeprima, ali, kako nema u sebi korijena, nestalan je: kadadoe nevolja ili progonstvo zbog rijeËi, odmah podleg-ne. Posijan ‘u trnje’ jest onaj koji sluπa rijeË, ali svjet-ska tjeskobna briga i varavo bogatstvo zaguπe rijeË, teostane bez roda. Posijan na ‘dobru zemlju’ jest onaj ko-ji Ëuje i razumije rijeË, te rodi i donese rod: jedan sto-struk, drugi πezdesetorostruk, treÊi tridesetorostruk.” (Ma-tej 13,19-23)

Uvijek moæemo naÊi izgovor zaπto se ne moæemoili ne æelimo predati Bogu. Odluku moæemo odgoditi zasutra... prekosutra... iduÊu godinu... Æivot mnogih ljudipokazuje da se moæe æivjeti bez Boga. Ali pitanje kojese nameÊe glasi: Kamo sve ovo vodi bez Boga? S drugestrane, vi sada imate priliku iskusiti koliko je æivot podBoæjom zaπtitom potpun i sretan.

Isus je rekao (Otkrivenje 3,20): “Evo, stojim na vra-tima i kucam. Ako tko Ëuje moj glas i otvori vrata, uÊiÊu k njemu i...” I onda? Æelite li znati πto se tada doga-a? Æelite li znati πto Êe se dogoditi u vaπem æivotukada poËnete æivjeti s Isusom? Onda krenite! Ne dopu-stite da vam itko oduzme to iskustvo! Krenite na ovoputovanje s Isusom! Odluka ovisi samo o vama. On vasveÊ Ëeka raπirenih ruku.

I ©TO SADA? •


Vrijeme je za odluku: “Gledaj! Danas preda te sta-vljam: æivot i sreÊu, smrt i nesreÊu.” (Ponovljeni zakon30,15) Radi se o æivotu bez boli, patnji i smrti.

U prethodnim sam vam poglavljima pokazao da sezdravlje ne mora traæiti samo kod lijeËnika. Razumjeliste zaπto je Ëovjeku potreban Bog da bi mogao æivjetizdravim i ispunjenim æivotom. Samo On moæe ispunititu naπu duboku Ëeænju za smislom. A On ne samo da tomoæe, veÊ i æeli. On vam nudi potpunu duhovnu obno-vu. Æeli vas voditi, pomoÊi vam da izaberete ono πtobiste i sami izabrali da moæete vidjeti buduÊnost svojegæivota. Bog vas æeli uzeti za ruku i voditi vas. Æeli vasizvuÊi iz beznaa, iz besmisla, iz oËaja. Time vas æelisaËuvati od opasne zablude da je sve manje-viπe u redu.

To je Boæji plan lijeËenja za vas. To je vaπa prilika.Stojite pred ponudom koja je na neki naËin posebna.Nijedno elitno sveuËiliπte, nijedan obrazovni program,nijedna struka ne moæe vam ponuditi ono πto vam Bognudi. Zadivit Êete se kada shvatite πto od vas moæe po-stati. Ako ste dosad mislili da ste mogli biti uspjeπniji usvojim vezama, bili ste u pravu. To je pitanje uspostav-ljanja pravih kontakata. Tako je i poveÊanje duhovnogpotencijala stvar veze s Bogom.

Bog vas je osobno pozvao. Danas je dan odluke.UopÊe nije rijeË o tome jesam li ja u ovoj knjizi kojusam napisao u pravu ili nisam. Ja nisam vaæan. Istinumorate naÊi vi. Ali oprez! Nemojte traæiti svoju istinu,nego Istinu. Radi se o tome hoÊe li se stvorenje vratitisvojem Stvoritelju ili ne. Radi se o vaπem spasenju, ovaπoj prilici. Zato je sada, kada ste doπli na kraj oveknjiæice, najvaænije pitanje: I πto sada?

115

Dodatak 1

Ako æelite uËiniti neπto dobro za svoje zdravlje, slje-deÊih nekoliko savjeta u tome Êe vam biti od pomoÊi:

1. Donesite vaænu odluku. Zdravlje nije sluËajnost.Prihvatite Ëinjenicu da bolje zdravlje i vaπ stari naËinæivota ne idu jedno s drugim.

2. Neka vam bude sasvim jasno u kojim vam jepodruËjima æivota potrebno poboljπanje. Budite pritomiskreni prema samima sebi i odbacite sve izgovore kojevam nudi vaπa nutrina.

3. Informacije potraæite u ozbiljnim knjigama i Ëa-sopisima, upiπite se na teËaj. Ako je potrebno, zatraæitestruËnu pomoÊ.

4. Postavite si ciljeve koje moæete postiÊi i razvijteplan djelovanja koji Êe vam u tome pomoÊi. PoËnite gaprovoditi bez previπe Ëekanja.

5. Prihvatite Ëinjenicu da samo promjena naËina æiv-ljenja donosi pravi uspjeh i zbog toga izbjegavajte krat-kotrajne akcije.

6. Idite redovito na lijeËniËke preglede.7. Koristite prirodne pomoÊnike u poboljπanju zdra-

vlja: zdravu hranu, sunce, vodu, Ëisti zrak, sport i odmor.8. Potrudite se da postignete uravnoteæeni naËin æi-

vota i trajnu unutarnju ravnoteæu.9. Dajte viπe nego πto dobivate. Odnosite se prema

drugima onako kako æelite da se drugi odnose premavama. Dobivati i davati ljubav zamaπnjak je koji pokreÊevaπ æivot.

I ©TO SADA? •


10. Njegujte svoj duhovni æivot. »ista savjest je li-jek za tijelo i duh. Nada je istinski eliksir æivota, a ve-za s Bogom je njegov izvor.

Æelim vam puno sreÊe i zadovoljstva!

117

Dodatak 2

Ako ste odluËili prihvatiti priliku koju vam Bog nu-di, sljedeÊi savjeti bit Êe vam jedna vrsta putokaza:

1. Predaja Bogu dogaa se putem molitve. ReciteMu da odsad æelite sluπati Njegov glas i da æelite iÊitamo kamo vas On vodi. Priznajte da vam je potrebnapomoÊ i dajte Bogu potpunu slobodu da vas promijeni.

2. Razrijeπite sve otvorene raËune s Bogom i ljudi-ma oko sebe na taj naËin da ih zamolite za oprost. Vje-rujte da vam je Bog oprostio i zahvalite Mu πto vas oslo-baa od vaπih starih tereta. Uæivajte u ovom novom osje-Êaju slobode!

3. Neka Ëitanje Biblije postane vaπa redovita navi-ka. Bez prestanka teæite za duhovnim razvitkom. Sve πtovam Bog otkrije, provodite u svoj æivot uz Njegovu po-moÊ (Psalam 25,4.5).

4. Ne bojte se odlaska u crkvu. Zajednica s drugimvjernim ljudima je vaæna i ona izgrauje Ëovjeka (Rim-ljanima 15,14). Ali oprez! Provjeravajte sve πto u crkviËujete. Ako ono πto se govori nije u skladu s Biblijom,traæite dalje dok ne doete do ljudi koji ni predaju niljudsko miπljenje ne stavljaju iznad Boæje rijeËi (Djela17,11).

5. Slijedite Isusov primjer kao i primjer NjegovihuËenika, ali i prvih krπÊana, koji su se odluËili krstitikao odrasli ljudi (Marko 16,15.16).

6. PriËajte drugima o svojim iskustvima kako vas jeBog mijenjao. Ljudi oko vas joπ uvijek traæe!

I ©TO SADA? •


7. Prije nego πto donesete bilo kakvu odluku, pitaj-te se: “©to bi Isus uËinio na mojem mjestu?” i moliteda razumijete πto bi to bilo.

8. Radujte se pomisli da vas niπta ne moæe istrgnutiiz Boæje ruke. Samo vi moæete ispustiti svoju ruku izNjegove.

9. U kriznim trenucima uzdajte se u Boæja obeÊanja.©to god se dogodilo, vjerujte u Njega: “Pravednik Êeæivjeti od vjere.” (GalaÊanima 3,11)

10. Zahvalite Bogu za spasenje i za obeÊanje da Êeponovno doÊi. Pripremite se za taj dan. “Zato i vi buditepripravni, jer Êe Sin »ovjeËji doÊi u Ëas kad se ne na-date.” (Matej 24,44)

Neka vas Bog u tome blagoslovi!

119

Kazalo

Predgovor ......................................................................... 7

Uvod ................................................................................. 9

1. I odjednom neπto boli ............................................ 13

Imam problem ......................................................... 15

2. “Doite u sobu za pregled br. 1” ......................... 18

Bog uvijek ima konzultacije ................................. 20

3. “Moramo obaviti joπ nekoliko pregleda” ............ 24

Kako odrediti svoje duhovno stanje ..................... 26

4. Razgovor o lijeËenju i planiranje operacije ........ 30

Boæji plan za novi æivot ........................................ 33

5. Dobrodoπli na naπ odjel......................................... 40

Prepustiti se Bogu .................................................. 42

6. Operacija .................................................................. 49

Kako nas Bog obnavlja ......................................... 52

7. Daljnje lijeËenje ...................................................... 59

Kako nas Bog mijenja ........................................... 62

8. SprijeËiti ponavljanje bolesti ................................. 70

Uspjeπno æivjeti u vjeri ......................................... 74


9. Mora li biti bolesti? ............................................... 84

Bol, patnja i smrt — hoÊe li zauvijek biti tako? 98

10. I πto sada? ............................................................. 110

Dodatak 1 .............................................................. 115

Dodatak 2 .............................................................. 117

121CILJ KIRURGIJE je korekcija izgleda i funkcijaorgana nakon nesretnih sluËajeva, tumora ilidrugih vrsta bolesti. Ali Ëovjek nije u potpunostizdrav ako je uspjeπno rekonstruirana samo njegovavanjπtina. Svakidaπnje iskustvo s ljudima koji traæeozdravljenje jasno pokazuje da ozdravljenje nijepotrebno samo tijelu, veÊ i Ëovjekovom duhu.

»ovjekova dimenzija duhovnih potreba danas jevjerojatno najviπe zapostavljena. Kada se ovajaspekt zanemaruje, dolazi do ozbiljnih posljedica.Zato je æelja autora da tu Ëovjekovu dimenzijuponovno stavi u srediπte pozornosti.

Dr. med. ARIEL NOLTZE veÊ mnogo godina radikao plastiËni kirurg. Studirao je na berlinskomsveuËiliπtu Humboldt. Kao specijalist u podruËjimakirurgije tumora, opeklina, kirurgije ruku imikrokirurgije dr. Noltze je gostovao u mnogimmedicinskim srediπtima u Europi i Americi.TrenutaËno radi kao plastiËni kirurg u BeËu.On je krπÊanin koji zastupa ideju zdravljacjelokupnog Ëovjeka. Osim po svojem lijeËniËkompozivu, dr. Noltze je poznat i po predavanjima iËlancima o duhovnoj obnovi koje odræava iobjavljuje u mnogim zemljama.

www.znaci-vremena.com

SKALPEL I KRIﬁ - adventisti- · PDF filenajbolje rje„enje za njegov problem. No...

Documents

Transcript of SKALPEL I KRIﬁ - adventisti- · PDF filenajbolje rje„enje za njegov problem. No...