Sistematika hordata seminarski rad
Transcript of Sistematika hordata seminarski rad
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
1/21
Odsjek: Biologija
Prirodno-matematiki fakultet
Univerzitet u Sarajevu
SEMINARSKI RAD IZ PREDMETA SISTEMATIKA
HORDATA
Predmetni profesor: Student:
prof. Suvad Lelo Nermina Burni
Sarajevo, januar 2015.
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
2/21
Sadraj
1. Uvod................................................................................................................................................ 3
1.1. Klasifikacija ivotinjskog svijeta................................................................................................... 4
1.2. Carstvo Animalia (ivotinja)......................................................................................................... 5
1.3. Podtip Vertebrata( Craniota, Kimenjaci )............................................................................... 6
2. Materijal i metode prikupljanja ivotinja...................................................................................... 8
2.1. Manuelno uzorkovanje ................................................................................................................ 8
2.2. Uzorkovanje mreicom................................................................................................................ 9
2.3. Uzorkovanje omicom................................................................................................................. 9
3. Opis prikupljenog materijala........................................................................................................ 10
3.1. Grkaaba................................................................................................................................. 10
3.2. Pjegavi ( areni ) dadevnjak..................................................................................................... 11
3.3. Kuni mi................................................................................................................................... 12
3.4. Velika sjenica ............................................................................................................................. 13
3.5. Dvoprugasta uklija (pliska) ........................................................................................................ 14
3.6. Kalifornijska pastrmka ............................................................................................................... 15
3.7. Vrabac ........................................................................................................................................ 16
3.8. Obina zeba............................................................................................................................... 17
3.9. Klen ............................................................................................................................................ 18
3.10. Smei pacov.......................................................................................................................... 19
4. Zakljuak....................................................................................................................................... 20
5. Literatura....................................................................................................................................... 21
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
3/21
3
1. Uvod
Biosistematika je bioloka disciplina koja obuhvata podatke o biodiverzitetu
ivih bia i njihovimmeusobnim odnosimato se poblie odreuje taksonomskim, te
nomenklaturnim i klasifikacijskim pravilima. Sistematika predstavlja oblast unutar koje
se rade naune analize vrsta odnosno organizama i njihovi ukupnih meusobnih
odnosa pri emu ih na osnovu slinosti razvstava u odreene taksonomske kategorije.
Taksonomija (gr. tassein - "svrstati"; nomos zakon, znanost) je oblast
sistematike koja se bavi prouavanjem principa, metoda i pravila klasifikacije.Dakle,
taksonomija je nauka o taksonomskim jedinicama. Njen glavni zadatak jeste stvaranje
najracionalnijeg sistema od viih ka niim taksonomskim kategorijama u cilju
klasifikacije. Tvorac klasifikacije je vedski naunik Karl Linne. Svaki sistem
klasifikacije, pa i bioloki je hijerarhijski sistem potinjenih jedinica. Za oznaavanjesistematske jedinice bilo kog ranga usvojen je termin takson. Takson je realan i
konkretan objekat nezavisan od hijerarhijskog ranga. Nauni nazivi taksona su latinski
nazivi. Nasuprot taksonu, taksonomska ili sistematska kategorija predstavlja
apstraktan pojam kojim se oznaava bilo koji takson na istom nivou u hijerarhijskom
nizu. U biolokoj klasifikaciji razlikuju se osnovne i dopunske taksonomske kategorije.
Glavne taksonomske kategorije su vrsta (species), rod (genus), familija
(familia), red (ordo), klasa (classis), tip (phylum) i carstvo (regnum).
Vrsta predstavlja populaciju ili skup populacija koje se stvarno ili potencijalno
ukrtaju izmeu sebe (Mayr, 1965).Rod (genus) predstavlja taksonomsku kategoriju
koju ine vrste meusobno blisko povezane srodnikim odnosima. Prema broju vrsta
koje ulaze u sastav roda razlikujemo monotipan, oligotipan i politipan rod. Monotipan
rod ini samo jedna vrsta, oligotipan do deset, a politipan rod vie od deset vrsta.
Kategorija roda se razlikuje od ostalih taksonomskih kategorija vieg ranga po tome
to je njegov naziv sastavni dio naziva svih vrsta koje mu pripadaju.
Klasifikacija predstavlja konkretno rasporeivanje ivotinja u odreene
taksonomske kategorije prema stepenu njihove srodnosti odnosno dostignutog
stepena evolucionog razvoja. Poto u u ovom seminarskom radu opisivati ivotinje iz
razliitih klasa veoma je bitno objasniti pojam ivotinje. ivotinje su, dakle vieelijski
eukarioti, heterotrofi (koriste gotovu organsku hranu) koji se od biljaka razlikuju po
tome to ne posjeduju elijski zid, elijsku vakuolu kao ni plastide (kod zelenih biljaka
hloroplaste koji ima sposobnost fotosinteze odnosno proizvodnje organske hrane).Jedna od biolokih disciplina koja se bavi prouavanjem i opisivanjem ivotinjskih
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
4/21
4
organizama jeste zoologija (gr. zoon- ivotinja i logos- nauka). Biolozi danas razlikuju
oko 2 miliona vrsta, a vie od tog broja pripada carstvu ivotinja.
ivotinjske vrste se opisuju prema usvojenim kodeksima (Internacionalni
kodeks zooloke nomenklature) tj. pravilima o imenovanju vrsta kao biolokih sistema
na planeti Zemlji. Imena koja se daju novootkrivenim vrstama su proizvoljni in
naunika, koji vrstu opisuje i apsolutno su arbitarne prirode, i to u skladu s pravilima
optekulture i komunikacije u ljudskim zajednicama. Moderni nain imenovanja vrsta
predstavio je vedski naunik Carlous Linnaeus kao dvoimeni sistem (binarna
nomenklatura). Prvo ime predstavlja ime roda prema kojem se odreuje opti nivo
pripadnosti, odnosno niz zajednikih karakteristika izmeu bliskosrodnih vrsta, a drugo
ime predstavlja ime date vrste koje je odvaja od bilo koje druge opisane vrste na planeti
Zemlji.
1.1. Klasifikacija ivotinjskog svijeta
Ope prihvaena klasifikacija jeste petocarstvena klasifikacija koju je predloio
Whittaker 1969. godine. Ova klasifikacija je prvenstveno nainjena na osnovu elijske
organizacije (eukarioti ili prokarioti) , broja elija koje izgrauju organizam (jednoelijski
ili vieelijski) i naina ishrane (autotrofni ili heterotrofni organizmi).
Prema shemi koju je predloio Whittaker svi organizmi se mogu svrstati u dvavelika nadcarstva:
Nadcarstvo Procaryotae
Nadcarstvo Eukaryotae
U nadcarstvo Eukaryotae spadaju etiri carstva:
1. Protisti ( carstvo jednelijskih eukariota )
2. Fungi ( carstvo gljiva )
3. Plantae ( carstvo biljaka )
4. Animalia ( carstvo ivotinja )
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
5/21
5
1.2. Carstvo Animalia (ivotinja)
U carstvo ivotinja svrstavaju se vieelijski heterotrofni organizmi koji u svojim
elijama imaju organizovano jedro s omotaem. Prema ovoj osobini pripadaju grupi
eukariotskih organizmima. Postoji vie teorija o nastanku carstva ivotinja, a
najpoznatije dvije teorije su Hekelova i Hadzijeva.
Prema teoriji Ernesta Heckela (slika 1.) koja je objavljena u drugoj polovini 19.
vijeka tvrdi da su sve ivotinje nastale postepenim usloavanjem grae od kolonijalnih
biara,slini dananjem volvoksu.
Slika 1. Ernest Heckel
Teorija o nastanku carstva ivotinja
Teoriju o nastanku i razvoju ivotinja objavio jei jugoslovenski zoolog Jovan
Hadi(slika 2.) pred kraj drugog svjetskog rata. Njegova istraivanja pokazuju da sve
ivotinje vode porijeklo od nekadanjih trepljara (biara). Na Zemlji postoji veoma veliki
broj ivotinjskih vrsta. Do danas ih je opisano blizu dva miliona. ive u razliitimsredinama. U zavisnosti od sredine u kojoj ive razvile su i razliite osobine koje im
pomau da opstaju i da se razmnoavaju. Carstvo ivotinja obuhvata vie tipova to su
ahordati odnosno organizmi koji ne posjeduju hordu (spuve, dupljari, Nematode,
Rotatoria, Molsuca,Arthopoda, Insecta, bodljokoci) i hordati odnosno organizmi koji
posjeduju hordu koja se kod nekih u daljem embrionalnom razvoju preobrazi u kimu.
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
6/21
6
Slika 2. Jovan Hadi
Teorija o nastanku carstva ivotinja
1.3. Podtip Vertebrata( Craniota, Kimenjaci)
Horda je glavna odlika Vertebrata i po emu se one razlikuju od ahordata. Horda
je tkivo koje je graeno od elastinih vakuoliziranih elija i nastaje od lenog zida
pracrijeva- arhenterona tj. od endodrema.
Horda karakterie sve hordate iako postoje neka odstupanja kao to su :
a) Kod niih hordata horda se javlja samo u repnom regionu dok kod odraslih nema
tragova horde
b) Kod viih hordata- neke nie grupe imaju hordu itavog ivota oko koje se
javljaju elementi kimenih prljenova, dok se kod viih horda javlja samo u
embrionalnom razvoju, a kasnije se zamjenjuje kimom po emu je i ova
skupina dobila ime.
Vertebrata su bileteralno simetrini sa izraenom unutranjom metamerijom.
Skelet je unutranji i predstavljen je hordom. Iznad kime je nervna cijev od ijeg se
prednjeg kraja formiraju modani mjehurovi koji ine mozak (cerebelum) po emu se
kimenjaci razlikuju od drugih ivotinja. Oko mozga i prednjeg dijela digestivnog
sistema javljaju se skeletni elementi koji tite mozak ili pruaju podrku prednjem dijelu
digestivnog trakta i organima za disanje, a zajedno formiraju lobanju (cranium).
Kimenjaci se odlikuju i parnim i neparnim ekstremitetima. Imaju sloeno graeno srce
smjeteno ispod digestivnog trakta. Diferencirani su organi za disanje ovisno odivotne sredine u kojoj ivekrge u vodenoj sredini ili plua u vazdunoj sredini.
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
7/21
7
Podtip Vertebrata se dijeli na klase :
1. Monorhyna ( Agnatha, Cyclostomata)- kolouste
2. Chondrichtyes- hrskaviave ribe
3. Osteichthyes- kotane ribe
4. Amphibia- vodozemci
5. Reptilia- gmizavci
6. Aves- ptice
7. Mammalia- sisari
U ovom seminarskom radu u obraditi neke vrste od predstavnika klasa podtipa
Vertebrata tanije one vrste koje sam ja uspjela da prikupim za ovaj seminarski rad. S
obzirom na vremenske uvijete nisam uspjela da pronaem neke od predstavnika klase
Reptilia, al sam se potrudila da pronaem neke druge vrste koje bi mogle biti zanimljive
za istraivanje. Posebno mi je drago to sam uspjela da uhvatim jednu pticu koju nisam
do sad viala na svom podruju. Inae materijal za ovaj seminarski rad je prikupljan
na podruju Sanskog Mosta i neto malo na podruju Sarajeva.
Slika 3. Karta podruja gdje su prikupljaneivotinje
Husimovci, Sanski Most
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
8/21
8
2. Materijal i metode prikupljanja ivotinja
Postoje brojne metode i izuzetno veliki broj instrumenata koji se koriste u svrhu
sakupljanja i pohranjivanja ivotinjskih organizama. Pribor koji je potreban za
prikupljanje ivotinja:
1. planinski tap sa metalnom glavom i zailjenim vrhom2. planinski ranac za smjetaj pribora
3. karta terena na kojem se vri istraivanje
4. kompas ili sat sa kazaljkom za odreivanje poloaja na karti
5. tegle za pohranjivanje ivotinja
6. 4% formalin koji je potreban za pohranjivanje ivotinja
7. pripremljene faunistike kartice itd...
Svaka faunistika kartica mora da sadri slijedee podatke:
ime reda ili vrste
drava, grad gdje je ivotinja pronaena i kolekcijonirana
mjesto i datum pronalaska
ime i prezime sakupljaa
Poto su vrste iz klase Amphibia (vodozemci ) i Reptilia ( gmizavci ) hladnokrvne
ivotinje njihovo pohranjivanje se vri tako to ih stavljamo u friider kako bi se oneuspavale, a potom im dodajemo 4% formalin i na taj nain ih uvamo. Dok
predstavnicima iz ostalih klasa ubrizgavamo 4% formalin u usnu duplju i u grudni ko,
a potom ih stavljamo u alkohol ( etanol ) za uvanje. Neke od metoda za prikupljanje
vodozemaca i gmizavaca su:
manuelno uzorkovanje
uzorkovanje mreicom
uzorkovanje omicom
pripremanje razliitih zamki
2.1. Manuelno uzorkovanje
Najjednostavnija metoda, esta na terenu, lovljenje rukom pogodno je za mnoge
vrste kornjae, beznoge gutere, zmije, abe, dadevnjake i vodenjake. Obilazei
teren pretrauju se pogodna stanita i skrovita (okree se kamenje, grane, drugipredmeti).
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
9/21
9
2.2. Uzorkovanje mreicom
Vodozemce i njihove liinke u vodenim stanitima lovimo mreicom, koja moe
posluiti i za hvatanje slatkovodnih kornjaa. Za vodozemce koristimo se
uzorkovanjem mreom s vrstim okvirom i gustim tkanjem.
2.3. Uzorkovanje omicom
Metoda je prikladna za lovljenje guterica kako bi se pouzdano utvrdila vrsta.
Na dugaku, savitljivu i tanku granu ili tap privrsti se omica izraena od ribikog
najlona (flaks), vrstog konca, zubne svile i sl. Polagano se pristupi ivotinji, omica joj
se zakaina vrat i brzo se povue u smjeru repa. Ulovljena guterica zatim se njeno
primi za noge i tijelo kako bi joj se paljivo skinula omica. Veina gutera ne boji se
omice, ak ju pokuava i ugristi.
Slika 4. Nain pravljenja ome za lov gutera
Postoje brojne metode za prikupljanje i ostalih predstavnika klasa koje sam ja
koristila, a to su:
ljepilo za mie (namaemo na neku vrstu podlogu i postavimo na mjesto gdje
pretpostavljamo da ih ima)
pravljenje razliitih zamki za ptice (drvenu podlogu uvuemo konac kako bi
napravili omu i stavimo hranu. Kad ptica sleti na podlogu pri poletanju oma
joj se stegne oko noge tako da bez nanoenja bola prikupimo vrstu koja nam
treba)
manuelno uzorkovanje
lovljenje pomou lovne posude (posude se postave na nekom podruju, pa
ivotinje u prolazu sluajno upadnu u njih. Lovne posude moraju biti glatkih
zidova, visoke 30-50 cm i ukopane do razine zemlje. U njih treba staviti lia ili
druge vegetacije.za sklonite i zatitu ivotinja.
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
10/21
10
3. Opis prikupljenog materijala
3.1. Grkaaba
Grka aba (slika 5.) je tipina akvatina ivotinja koja preivljava u hladnijim
tekuicama, a rjee i u barama i jezerima na nadmorskim visinama iznad 200 metara.
Duina tijela im iznosi oko 7 cm. Tijelo je preteno vitko, glava iroka, sprijeda tupo
zaobljena, a njuka se nalazi u nivou donje vilice. Boja gornje strane tijela moe da
varira od sive do smeih nijansi, cvenkasta sa rijetkim crnim takicama koje se nalaze
na bonim dijelovima. Donja strana tijela (slika 6.) je svijetla, preteno bijela ili
neznatno ukasta, izuzev vratnog regiona koji je prekriven nizom tamnih takica
(tamno-mramorastim) i podijeljen po sredini svijetlom uzdunom prugom.Ekstermiteti
su dugi. Parenje se odvija od februara do aprila ( Lelo, 2012).
Slika 5. Morfoloki izgled vrste Rana graeca Slika 6.Ventralna strana Rana graeca
Sve prikupljene ivotinje pripadaju nadcarstvu Eukaryotae, carstvu Animalia,
tipu Chordata i podtipu Vertebrata, a klasifikacija ove vrste je predstavljena u Tabeli 1.
Tabela 1. Sistematska pripadnost vrste Rana graeca
Superklasa Gnathostomata
Klasa Amphibia
Red Anura
Podred Neobatrachia
Porodica Ranidae
Rod RanaVrsta Rana graeca
(Boulenger, 1891)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
11/21
11
3.2. Pjegavi ( areni ) dadevnjak
Pjegavi (areni) dadevnjak(slika 7.)je noni repati vodozemac. Ima dugo crno
tijelo sa velikim utim pjegama i prugama. Totalna duina tijela dosee i do 28 cm.
Tijelo im je zdepasto i vretenastog oblika sa krupnom glavom ija je ukupna duina
neto vea u odnosu na njenu ukupnu irinu. Koa mu je otrovna, a otrov iz njegove
koe nadrauje oi i usta svake ivotinje koja ga pokua pojesti. Ako ga se grubo
dodirne, koa e mu zamirisati na vaniliju.
Slika 7. Salamandra salamandra
Odrasle jedinke su adaptirane na kopneni nain ivota dok su juvenilni stadijina akvatini nain ivota. Naseljavaju brdska podruja i podruja do oko 2.000 m
nadmorske visine. Mogu se nai na mjestima u blizini prvenstveno izvora, potoka i
manjih bara, ispod kamenja isl. Jedinke su spolno zrele u 4 godini ivota, a vrijeme
parenja se odigrava u proljee ili ljeto. Embrionalni razvoj traje 9-10 mjeseci, a larveni
stadij 2-3 mjeseca. Ova vrsta je osjetljiva na promjenu uslova u ivotnoj sredini tj. skoro
na svako antropogeno djelovanje (Lelo, 2012 ). Klasifikacija ove vrste detaljno je
predstavljena u Tabela 2.
Tabela 2. Sistematska pripadnost vrste Salamandra salamandra
Superklasa Gnathostomata
Klasa Amphibia
Red Caudata
Podred Salamandroidea
Porodica Salamandridae
Rod Salamandra
Vrsta Salamandra salamandra( Linnaeus, 1758)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
12/21
12
3.3. Kuni mi
Kuni mi (slika 8.) autohtono naseljava centralnu i junu Aziju, a alohtono
sjeverni dio Centralne Amerike, rubove June Amerike, Afrike izuzev centralnih
dijelova, te Australiju kao i nizove otoka prema Aziji. Glava je tipino miolika,
kondilobazalne duine 1,8-2,5 cm, produene jasno iljaste njuke sa uoljivim
uperkom vibrisa, istaknkutih oiju i dugih uiju. Krzno(slika 9.) je dorzalno olovnosivo,
smeesivo ili svijetlosmee, ventralno svijetlije. Noge su srazmjerne, stranje due, a
zavravaju se vrstim kandama. Rep je tanak, na povrini sa ronim prstenovima i
dug ( 7-9,5 cm ). ivi najee na vlanim, ali i drugaijim livadama, rubovima uma s
grmljem, prakovima.
Slika 8. Morfoloki izgled Mus musculus Slika 9.Ventralna strana Mus musculus
Vrsta je aktivna u sumrak i nou tokom cijele godine. Sezona parenja je od
marta do oktobra. enka se koti 4-6 puta, gravidna 21-23 dana, a raa 4-15 golih,
slijepih i gluhih mladunaca (Lelo, 2014). U Tabeli 3. je predstavljena klasifikacija ove
vrste.
Tabela 3.Sistematska pripadnost vrste Mus musculus
Superklasa Gnathostomata
Klasa Mamalia
Potklasa Eutheria
Red Rodentia
Porodica Muridae
Rod Mus
Vrsta Mus musculus(Linnaeus, 1758)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
13/21
13
3.4. Velika sjenica
Velika sjenica (slika 10.) je prepoznatljiva po kombinaciji crnobijele glave, sa svijetlim
utozelenim zatiljkom i crnog podbratka koji se protee u obliku crne pruge (koja je ira
kod mujaka) sredinom svijetloutih donjih dijelova. U mladih jedninki crni dijelovi su
vie smekasti, a bijeli dijelovi ukasti. esta je umama, podrujima s ratrkanim
drveima, ikarama s rijetkim drveem, vonjacima, parkovima i vrtovima. Duina do
14 cm (Lelo, 2014).
Slika 10.Morfoloki izgled vrste Parus major
Gnijezdi se u dupljama drvea, pukotinama zidova i umjetno postavljenim
krinjicama. Gnijezdo gradi od mahovine, dlake i vune.Njena sistematska pripadnost
je prikazana u Tabeli 4.
Tabela 4.Sistematska pripadnost Parus major
Superklasa Gnathostomata
Klasa Aves
Red Passeriformes
Podred Passeri
Porodica Paridae
Rod Parus
Vrsta Parus major(Linnaeus, 1758)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
14/21
14
3.5. Dvoprugasta uklija (pliska)
Dvoprugasta uklija (slika 11.) se razlikuje od uk lije po tome to je zaobljenija i
ima vre krljuti na tijelu. Prepoznatljiva je po izduenom,uskom vrlo spljotenom
tijelu, zaobljenom glavom te relativno malim ustima s donjom vilicom jako zaokrenutom
na gore i veliki broj razgranatih bica (1620) u podrepnoj peraji. Njena lea su
sivozelena s plavkastim tonom, bokovi i trbuh srebrnobijeli visokog sjaja, gornje i
donje peraje su sive, samo po sredini osnove, ukaste, te srebrnaste oi. Ljuske se
prelijevaju srebrnometalik bojom. Duinom bone linije joj se protee linija od dva niza
tankih crnih takica, pa je zovu i dvoprugasta uklija. Obino naraste do 15-ak
centimetara. ivi u jatima,pri povrini bistrih tekuih i stajaih voda, a mrijesti se u
maju i julu, kada ikru polae po kamenju.
Slika 11.Morfoloki izgled vrsteAlburnides bipunctatus
Njena sistematska pripadnost predstavljena je u Tabeli 5.
Tabela 5. Sistematska pripadnost vrsteAlburnides bipunctatus
Superklasa Gnathostomata
Klasa Osteichthyes
Potklasa Actinopterygii
Infraklasa Telostei
Nadred Ostaryophysi
Red Cypriniformes
Porodica Cyprinidae
Rod Alburnides
Vrsta Alburnides bipunctatus
(Bloch, 1782)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
15/21
15
3.6. Kalifornijska pastrmka
Kalifornijska pastrmka (slika 12.) se odlikuje relativno velikom glavom sa jakim
vilicama. Po glavi, leima, lenom i repnom peraju razasute su mnogobrojne crne
pjege, dok se du bokova (od glave do repnog peraja) sa obje strane prua po jedan
niz vrlo karakteristinih crveno-narandestih pruga duginih boja, koje su kod mujaka
jako izraene, posebno u doba mrijesta- Boja tijela im je promjenjiva: leni dio je
modrosiv, bokovi malo svijetliji, dok je trbuni dio srebrenast. Cijelo tijelo je prekriveno
okruglastim, sitnim i tankim krljutima. Inae naseljavaju hladne tekuice.
Ova vrsta je pokazala da u uvjetima vjetakog izgoja relativno dobro podnosi
izmijenjene uvjete ivota.Mrijesni period im je od poetka februara do juna. Spolnu
zrelost postiu sa navrene 2-3 godine ivota.Njena klasifikacija je predstavljena u
Tabeli 6.
Tabela 6.Sistematska pripadnost vrste Oncorhynchus mykiss
Slika 12.Oncorhynchus mykiss
Superklasa Gnathostomata
Klasa Osteichthyes
Potklasa Actinopterygii
Infraklasa Telostei
Nadred Protacantopterygii
Red Salmoniformes
Porodica Salmonidae
Rod Oncorhynchus
Vrsta Oncorhynchus mykiss(Walbaum, 1792)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
16/21
16
3.7. Vrabac
Vrabac (slika 13.) je ptica stanarica. Mujak se lako prepoznaje po kestenjastom
platu, sivom tjemenu i trtici, te crnom grlu. enka i mladi imaju vie smea krila na
kojima se uoava svijetla krilna pruga, dok su po trbuhu svijetliji. Zovovi su brojne
varijacije cvrkutavih i pijukavih glasova s dvostrukim vik, koji se esto ponavljaju u
vidu nerazvijenog pjeva. Uglavnom se nau u jatima, rijetko kad udaljeni od ljudskih
naselja, odnosno seoskih kua i gradskih sredina. Gnijezde se na zgradama ili
kronjama. Mogu da narastu do 14 cm (Obratil,1967).
Slika 13.Morfoloki izgled vrste Passer domesticus
Gnijezdo mu je poluloptasto i neuredno, a gradi ga pod krovovima, na
izboinama zidova i u kuicama za ptice. Mujaci vode borbe za enku. Gnijezde se 2
4 puta godinje. enka snese 3-8 jaja i na njima sjedi 14 dana. O mladima se brinu
oba roditelja a nakon 17 dana izlaze iz gnijezda. Domai vrabac je ptica stanarica.
Sistematska pripadnost ove vrste predstavljena je u Tabeli 7.
Tabela 7.Sistematska pripadnost vrste Passer domesticus
Superklasa Gnathostomata
Klasa Aves
Red Passeriformes
Podred Passeri
Porodica Paridae
Rod Passer
Vrsta Passer domesticus
(Linnaeus, 1758)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
17/21
17
3.8. Obina zeba
Obina zeba (slika 14.)je najea evropska zeba, s bijelom ramenom mrljom,
uoljivom i u ljetu. Mujak(slika 15.)je lako uoljiv, ruiasto-sme odozdo, sa sivo-
plavom glavom i zatiljkom, kestenjastim platom i zelenom trticom. Zvonki pjev je
razliit du regije, esto zavrava s tik slino zovu djeltlia. Glavni zov je fink fink
vrlo slian zovu velike velike sjenice, dok je letni zov mekano cap. Nalazi se uz ume,
ikare, poljodjelska zemljita, gradske parkove, vrtove, a zimi se vidi po otvorenim
podrujima. Duina 15 cm (Kotroan, 2008-2009; Obratil, 1967).
Slika 14.Fringilla coelebs Slika 15.Izgled mujaka Fringilla coelebs
Njena sistematska pripadnost predstavljena je u Tabeli 8.
Tabela 8.Sistematska pripadnost vrste Fringilla coelebs
Superklasa Gnathostomata
Klasa Aves
Red Passeriformes
Podred Passeri
Porodica Fringillidae
Rod Fringilla
Vrsta Fringilla coelebs(Linnaeus, 1758)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
18/21
18
3.9. Klen
Klen (slika 16.) je riba istih voda i srednje brzih tokova, uglavnom je u srednjim
i niim dijelovima vodenih tokova, u dubokim virovima ili na prelazima iz vira u vir.
Naseljava skoro cijeli Evropski kontinent osim Skandinavskog podruja, moemo ga
nai ak i u Baltikommoru to nam govori da je izuzetno prilagodljiva vrsta. Ipak klen
najraenaseljava tekue vode sa tvrdom kamenitom podlogom. Boja tijela mu je od
mrkozelene preko sive do potpuno crne, bokovi su mu srebrnasti, a trbuh bijel dok
stariji primjerci dobijaju vremenom narandasto-crvenu boju.
Slika 16. Morfoloki izgled vrste Leuciscus cephalus
Tijelo mu je izdueno i snano sa krupnom glavom i veim ustima kojima
usisava hranu. U naim vodama rijetko naraste preko 4kg. Repna peraja mu je iroka
i nazubljena, a trbune su okomito postavljene nad lenu peraju.Pokriven je velikim
ljuskama oznaenim crnom trakom.Mrijesti se u maju i junu. Sistematska pripadnost
ove vrste predsavljena je u Tabeli 9.
Tabela 9.Sistematska pripadnost vrste Leuciscus cephalus
Superklasa Gnathostomata
Klasa Osteichthyes
Potklasa Actinopterygii
Nadred Acantopterygii
Red Cypriniformes
Porodica Cyprinidae
Rod Leuciscus
Vrsta Leuciscus cephalus(Linnaeus, 1758)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
19/21
19
3.10. Smei pacov
Smei pacov(slika 17.) je dug 21,5-30 cm i teki 350-900 g. Glava je tipino
miolika, kondilobazalne duine 4,3-5,4 cm, produene njuke sa uoljivim uperkom
vibrisa, slabo istaknutih oiju i dugih uiju. Krzno je otre dlake, dorzalno
tamnoukasto do mrko, a ventralno je svijetlosivih do svijetlosmeih nijansi. Noge su
duge sa srednje dugim prstima, izmeu kojih ima razapetu malu opnu, koji zavrava
vrstim kandama. Duina stranjih stopala 4-4,5 cm. Rep je srednje debeo, dui od
tijela sa glavom (17-23 cm), ljuskast sa sporadinim dugim dlakama sa oko 210
uoljivih prstenasti zadebljanja.
Slika 17. Morfoloki izgled Rattus norvegicus
Aktivan je u sumrak i nou i vrlo je nasrtljiv. Sezona parenja je tokom cijele godine ili
od marta do augusta. enka se koti 2-7 puta, a gravidna je 21-24 dana, a moeda
okoti 1-15 golih i slijepih mladunaca. Spolnu zrelost dostiu dostiu za 3-4 mjeseca
(Muzaferovi,2011). Sistematska pripadnost ove vrste predstavljena je u Tabeli 10.
Tabela 10.Sistematska pripadnost vrste Rattus norvegicus
Superklasa Gnathostomata
Klasa Mamalia
Potklasa Eutheria
Red Rodentia
Porodica Muridae
Rod RattusVrsta Rattus norvegicus
(Berkenhout, 1796)
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
20/21
20
4. Zakljuak
Tokom prikupljanja ivotinja za ovaj seminarski rad upoznala sam malo vie vrste s
kojima se esto ili svakodnevno susreem. Smatram da kao student biologije, jedan
od mojih zadataka, bez obzira na smjer koji pohaam, jeste i poznavanje vrsta Bosne
i Hercegovine. Dok sam prikupljala ptice iznenadila sam se kad sam pronala vrstuFringilla coelebskoja je moda i tipina za ove prostore na kojima ivimo, ali ja s tim
nisam bila upoznata. Drago mi je to sam s pohaanjem predmeta Sistematika
hordata dijelom spoznala raznolikost faune Bosne i Hercegovine. Ponekad smo
okrueni s stvarima koje i neprimjeujemodok nam neko ne skrene panju na to.S
obzirom na vremenske uvijete nisam bila u mogunosti da pronaem vrste iz
predstavnika klase Reptilia. Antropogeni uticaj kao i dosta mala ekoloka svijest
ovjeka dovela je planetu Zemlju u stanje da se vremenski uvijeti dosta mijenjaju, pavie nemamo ni prava godinja doba. Tako da su i ivotinje dosta zbunjenes naglim
kolebanjem temperature. Dosta je antropogeni faktor uticao na to da mnoge ivotinjske
vrste postanu ugroene vrste ili je dovelo do toga da ih potpuno nestane. ovjek nema
osjeaj prema prirodi, a i ne shvata prirodu na nain na koji bi trebao da shvata. Ne
zna da unitavanjem jednog dijela prirode unitava i ivotinjske vrste, kao i da
ugroava ivot drugih ivih bia. Pojedine ivotinjske vrste mogu da budu indikatori
istoe, jer kao takve podnose odreene uslove ivotne sredine i nisu tolerantne napromjene ekolokih uslova. Sva iva bia su povezana sa lancem ishrane. Dok jedna
karika u lancu ishrane izostane odmah se itav ciklus kruenja poremeti. ivotinje,
osim za hranu, slue i za lijeenje mnogih bolesti, a uvari su korisnih gena kojima
moemo poboljati produktivnost biljaka i domaih ivotinja. Danas je novac postao
prioritet, a tetu koju nanose prirodi, ivim biima ne vide, jer im jeekoloka svijest na
minimumu. Malo sam vie pisala s ekolokog aspektao antropogenom uticaju, jer je
to bitan faktor koji nanosi velike tete ovjeanstvu i dovodi do ugroavanja i izumiranja
kako ivotinjskih tako i biljnih vrsta.
-
8/9/2019 Sistematika hordata seminarski rad
21/21
21
5. Literatura
Lelo, S., Kotroan, D., & Kai-Lelo, M. (2014). Biosistematika Vertebrata, Ornitologija
sa posebnim osvrtom na ornitofaunu Bosne i Hercegovine, Prirodno-matematiki
fakultet, Sarajevo.
Lelo et al., (2014). Biosistematika Vertebrata, Herpetologija sa posebnim osvrtom na
herpetofaunu Bosne i Hercegovine, Prirodno-matematiki fakultet, Sarajevo.
http://www.srd-ludbreg.hr/index.php/slatkovodne-ribe
http://hr.wikipedia.org/wiki/Sjenice
http://en.wikipedia.org/wiki/Alburnoides_bipunctatus
http://www.srd-ludbreg.hr/index.php/slatkovodne-ribehttp://www.srd-ludbreg.hr/index.php/slatkovodne-ribehttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sjenicehttp://en.wikipedia.org/wiki/Alburnoides_bipunctatushttp://en.wikipedia.org/wiki/Alburnoides_bipunctatushttp://en.wikipedia.org/wiki/Alburnoides_bipunctatushttp://hr.wikipedia.org/wiki/Sjenicehttp://www.srd-ludbreg.hr/index.php/slatkovodne-ribe