Nakladnik: Hit radio d.o.o.

Priredio i uredio: Joško Kontić

Računalni slog i tisak: Dalmacija papir, Split

Fotografija na naslovnici:Ivan Alebić

Naklada:500 primjeraka

Sinj, 2014.

5

Riječ urednika

Kada smo u travnju 2009. na Hit radiju pokrenuli emisiju Sinjanje, nismo ni slutili kako će započeta avantura nakon višegodišnjeg putovanja eterom, pod istim nazivom zaživjeti kao svojevrsna bilježnica sinjskih i cetinskih ri-ječi.

Najprije smo kroz Sinjanje, zajedno sa slušateljima, zadavali riječi i pogađali njihovo značenje, onda se zabavljali narodnim poslovicama i izrekama, pa kroz opise i asocijacije dolazili do riječi i konačno spojili sve te varijante, do-punjujući ih pogađanjem poznatih osoba iz sinjskog i cetinskog kraja. Nakon gotovo 5 godina i 222 odrađene emisije Sinjanja, suočili smo se s opasnošću ponavljanja, koje bi ovu iznimno popularnu emisiju gurnulo prema zasiće-nosti i dosadi. Onda je nekome sinula nova ideja pa smo u šestu sezonu Sinjanja krenuli s ciljem prikupljanja i bilježenja što većeg broja ikavsko-šta-kavskih riječi sinjsko-cetinskog kraja, uz obećanje kako ćemo prikupljenu građu sistematizirati i objaviti u knjiškoj formi.

Odaziv slušatelja višestruko je nadmašio naša očekivanja. Telefonske linije etera Hit radija bile su zauzete i po 15 minuta uoči početka Sinjanja i do-slovno zakrčene kroz svih 25 ovogodišnjih emisija, a brojni slušatelji nesklo-ni javnim istupima, zabilježene su riječi osobno donosili u našu redakciju. Sinjanje je uskoro postalo zaštitni znak Hit radija, a vrijednost ove radijske emisije prepoznala je i struka, pa je Hit radio za Sinjanje od HURIN-a (Hrvat-ska udruga radija i novina koja broji 121 radio postaju) dobio najprestižniju nacionalnu radijsku nagradu – Zlatni mikrofon za 2014. godinu.

Konačno, objavljujemo ovaj knjiški zapis sa više od 4.500 riječi koje se is-ključivo ili ponajviše izgovaraju u kraju što se prostire duž vodotoka Cetine, podno padina Dinare, Kamešnice, Svilaje i Visoke. Cijelo to područje naziva se Cetinskom krajinom, a uz svoje središte - grad Sinj, obuhvaća i gradove Trilj i Vrliku, te općine Hrvace, Otok i Dicmo.

6

Ova knjiga nema stručnih niti znanstvenih pretenzija i u njenoj pripremi nisu sudjelovali jezični stručnjaci. U njoj nema akcentacije, etimologije, frazema, sintagmi i ostalih sastavnica pravoga rječnika. Zato Sinjanje nije ni nazvano rječnikom nego je dobilo tek podnaziv - riči Sinja i Cetinske krajine. Ipak, potrudili smo se otići korak dalje od pukog slaganja prikupljene zavi-čajne jezične građe. Tako su uz neke glavne riječi koje su ispisane velikim masnim slovima, u zagradama navedene i različite varijante njihovog izgo-vora. Za višeznačne glavne riječi pod rednim su brojevima navedena sva njihova značenja. U objašnjenjima glavnih riječi, iskošenim masnim fontom istaknute su riječi koje su i same dio objavljene građe. Na kraju, odnosno iza objašnjenja glavnih riječi, masnim slovima naglašene su njihove istoznačni-ce koje također pripadaju Sinjanju.Svjestan sam kako Sinjanjem nismo obuhvatili sve riječi govora sinjskog i cetinskog kraja, a nije isključeno kako neke od objavljenih riječi tom govoru niti ne pripadaju. Zasigurno postoje i riječi koje su krivo napisane i pogrešno ili nejasno objašnjene. Ove nedostatke i pogreške ispravljati ćemo u slijede-ćoj radijskoj sezoni Sinjanja uz prikupljanje narodnih poslovica, doskočica, pjesmica, mudrosti i izreka u kojima se spominju riči Sinja i Cetinskog kraja. Nakon toga slijedi drugo - bogatije i bolje - knjiško izdanje Sinjanja.Do tada, ostaje mi samo spomenuti sve one koji su zaslužni što je ovo prvo Sinjanje ugledalo svjetlo dana.Nije mi poznato je li u ovakvim prilikama običaj navoditi djela koja su kori-štena u priređivanju knjige, ali između brojnih izvora kojima smo se u tom poslu pomagali, sa zahvalnošću ističem Rječnik govora Dalmatinske zagore i zapadne Hercegovine koji su 2004. godine objavili Ivica i Filip Gusić.Neizmjerno hvala Anđi, Marinki, Mariji, Tonću, Bošku, Željku, Ankici, Slo-bodnoj, Vojni, Andrijani, Frani, Tonki, Miri, Kudri, Vjerici, Anti, Nedi, Milanu, Slavku, Dušanu, Ivanu, Ivani, Ivanki, Miljenki, Senki i brojnim slušatelja Hit radija koji ovdje nisu spomenuti, na tisućama riječi i javljanja kojima su Sinja-nju doslovno udahnuli dušu.Veliko hvala - Maćunu, Mati, Tonki, Darku, Anđelki, Bori i drugima koji se nisu često javljali u eter, ali su u redakciju Hit radija vrijedno donosili stotine ispisanih riječi i s nama dijelili sate ugodnih razgovora.

7

Hvala klapi Sinj na sjajnom spotu koji je postao pjevani simbol Sinjanja.Zahvaljujem i Vijeću za elektroničke medije što je prepoznalo vrijednosti Sinjanja i dodijelilo mu visoku ocjenu na Natječaju za sredstva Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.Hvala mojim kolegicama i kolegama s Hit radija - Mariji, Ivani, Tatjani, Pe-tru, Jakovu i Anti - što smo zajedničkim snagama još jedan posao uspješno priveli kraju.

Najposlin, zafaljivan mojoj babi Mariji Žajinki Delonginoj šta me naučila go-vorit ovi naš sinjski, radi kojeg nikad neću zaboravit ko san, šta san i okle san.

Joško Kontić

9

ABADŽIJA AJMEK

ABADŽIJA – krojačABAJA – sukneni pokrivač za konjaABAŠKO(apobaško) – posebno; od-vojeno; samo za sebeABAZOGO – povik kojim balotar uzima pravo vraćanja bačene balo-te ukoliko ona ne dodirne ni jednu drugu ABAŽUR – sjenilo na svjetiljciABER – vijest; glasABINDE – batineABIT – habit; dugačka muška haljina do gležnja sa širokim rukavima; re-dovničko odijeloABLENDAT – signalizirati naizmje-ničnim paljenjem i gašenjem dugih svjetala na voziluABONAT – odobritiABORAT – 1. mjesto gdje se obavlja nužda; nužnik; zahod, 2.neugodan vonj;smradACALIN – naprava za oštrenje nože-vaACID – ono što je kiselog okusa; ki-sela tekućinaADET – način života ili ponašanja koji se ustalio u nekoj zajednici, koji se poštuje i prenosi s naraštaja na naraštaj; običajADIO(adijo) – zbogom

ADOBO – ukras; nakitADUT – 1. najjača boja u kartaškim igrama, 2. jaka karta u talijanskim kartama, 3. okolnost koja nekome osigurava prednostADUTIRAT – forsirati igranje adutaAĐUTANT – vojvodin pomoćnik u Alki; pobočnikAFAN – nesvijestAFATO – potpuno; totalnoAFERIM – tako je; bravo; svaka častAFETAT – zarazitAFITAT – iznajmiti; unajmitiAFTA – bolni bijeli mjehurić s crve-nim rubom u ustima ili na usniAGICA – sigurnosna iglaAJDE – 1. idi; odlazi; pođi; dođi, 2. mani; ostavi; pusti, 3. u čuđenju ili iznenađenju: ma nemoj; što veliš; zar; nije moguće, 4. dobro; neka bude, 5. (udvojeno: ajde, ajde) ići će to nekako; nije ni tako loše; može se podnijetiAJDUK – hajduk; odmetnik od tur-ske vlasti i borac protiv nje za narod-nu sloboduAJKA – skitnjaAJME – jao; kuku; teškoAJMEK – jauk; krik koji je posljedica fizičke ili duševne boli

A

10

AJMEKAT ANDŽAR

AJMEKAT – zapomagati; kukati; jau-katiAKACIJA – bagremAKANJE – produženo uzvikivanje sa-moglasnika aAKONTO – što se tiče koga ili čegaAKS – osovina na kotačuAKŠAM – sumrak; predvečerjeAKUŽA – 1. prijavak u igri trešeta (tri ili četiri aša; tri ili četiri duje; tri ili četiri trice; napolitana), 2. prijavak u igri trijumfa (kralj i konj iste boje)ALA – 1. kanalizacija; smrad, 2. uzvik koji znači idi, skoči, požuriALAJČAUŠ – alkar koji zapovijeda al-karskom četomALAPAČA – ženska osoba koja se ne-pristojno ponaša, viče i ogovaraALAŠA – 1. mnoštvo konja, 2. mnoš-tvo loših ljudi, 3. naziv za utrku do-maćih konjaALAT – konj riđe bojeALATURA – pokretna i nepokretna imovina koju žena od roditeljske kuće donosi u brak; miraz; dotaALAVIJA – sve je otišlo; sve je propa-lo; sve je izgubljenoALBORET (arboret) – 1. stabalce koje se koristi u lovu na ptice pjevi-ce, 2. božićna jelka ili borALČEK – vragolan; nevaljalac; prefri-ganac; mangup; vižlasta osoba; oso-ba koju je teško nadmudriti i preva-riti; simpatičan lukavac

ALKA – 1. sinjska viteška igra u kojoj konjanik u galopu drvenim kopljem gađa alku, 2. metalni predmet koji se sastoji od dva koncentrična že-ljezna kruga povezana s tri željezna kraka, tako da je razmak između krugova podijeljen na tri jednaka dijelaALKAR – vitez kopljanik koji sudjelu-je u alkarskom nadmetanjuALPARI – jednako ili približno jedna-ko; ravnopravnoALVA – roba koja se traži i brzo pro-dajeALJETAK – muški crni sukneni ogrtačALJKAV (aljtav, atljav) – nemaran; neuredan; površanAMANET – povjerenje; zavjet; za-log; ostavštinaAMBAR – drveno spremište u koje-mu se čuva žitoAMENOVAT – odobriti; pristati; po-tvrditiAMETICE – hametice; sasvim; pot-puno; odredaAMO – hajmo; hajdemo; idemoAMO(amon) – ovamoANARHIŠT – anarhist; čovjek koji za-govara potpuno bezvlašćeANDAĆ – svežanj drva ili slame koji se obuhvaća dvjema rukamaANDŽAR – handžar; orijentalni dvo-sjekli bojni nož koji se nosi za poja-som

11

ANGIR ARUMAST

ANGIR – 1. jak i neobuzdan konj, 2. silovit čovjekANIŽ – sjemenke koromača koje slu-že kao začinANTIK – 1. starinski, 2. zaostaoANTREŠELJ (antrešenj) – 1. mjesto na hrptu sedla ili samara, 2. teret koji se nalazi na hrptu sedla ili sama-raANJCOLI(anjkoli) – pogotovoAPARAVAT – tjerati ptice prema alboretuAPANAŽA – stalna novčana nakna-da; rentaAPCIGAT – odbiti (od plaće ili nadni-ce); oduzeti; zakinutiAPERTANJE – vraćanje konja u su-protnom smjeru prilikom vršidbe žita na gumnuAPORT – 1. zapovijed psu da donese ustrijeljenu divljač, 2. radnja kojom pas donosi ustrijeljenu divljač APROPO – što se tiče nečega; u po-gledu nečegaAPOŽITO – osobito; naročitoAPS – zatvor; bajbuk;buvara;ćuza;katabuj;prdekana;pržunAPTAK – spremno; pozornoAPTOVINA – 1. divlja bazga čiji se plod upotrebljava za bojenje vina, 2. loše vinoARAČIT – haračiti; činiti zlo i štetu; pustošiti; pljačkati; otimati

ARAMBAŠA – zapovjednik alkarskih momakaARAMBAŠI – sinjsko tradicionalno jelo od sjeckanog mesa i kiselog ku-pusaARAMBAŠIJADA – natjecanje u pri-premanju sinjskih arambašaARAN – oran; spreman; živahanARBAJT – rad; posaoARAP – konj crne boje; vranacARAR – vreća od kozje dlakeARBIJA – šipka kojom se nabija puš-ka kremenjačaARČ – trošakARČIT – neumjereno trošitiARENDA – zakup zemljištaARGAŠ – dugi nož s oblikovanom drškom koji se nosi u pripašnjačiARIJA – zrakARIVAT – stići; doći; doputovatiARLAUKANJE (arlekanje) – nesuvi-sla vika; pijano pjevanjeARLEKIN – neozbiljna ili nepouzda-na osoba; lakrdijašARMADURA – građevinarska skela; privremena građevinarska drveno-željezna konstrukcijaARMERUN – duboki ormar za gar-derobu ili rubljeARMONIKA – harmonikaARŠIN – mjera za dužinu sukna od oko 70 centimetara; lakatARUMAST(arumest) – sklon svađi; divlji

12

ASTAL AŽUR

ASTAL – stolASTI – izraz čuđenjaAŠ – as u kartamaAŠKOVAT – ašikovati; ljubovatiAŠLAT – kopatiAT – konjATENTO – spremno

ATOR – prijateljsko poštovanjeATROKE(altroke) – kamoliAVAN – posuda s tučkom za usitnja-vanje začinaAVIJON – avion; zrakoplovAŽUR – ručno rađeni vezeni uzorak na tkanini

13

BABA BAKATEVA

BABA – 1. očeva ili majčina majka, 2. ženina majka, 3. stara žena, 4. br-bljava osoba sklona ogovaranjuBABAC – veliki orah tanke ljuskeBABA-ROGA – izmišljeno zlo biće kojim se plaši djecuBABICA – žena koja pomaže pri po-roduBABINE – dolazak u posjet rodilji s darovimaBABIT – pomagati pri poroduBABITse – prenemagati seBACATna – podsjećati na koga; nali-kovati na kogaBACILAT(bacigat) – obraćati pozor-nostBAČITse – nasilno se ponašatiBADALO – štap za nabadanje; štap kojim se na pokret potiče krava ili magareBADANJ – drvena ili plastična posu-da za mašćenje grožđa ili kiseljenje kupusaBADAT – 1. bosti s nečim, 2. verbal-no podbadatiBADAVA (badave) – besplatno; mukte;džabeBADILJ – lopata ravnog završetkaBADNIT – bocnutiBADRLJICA – ispupčenje na koži pti-ca i peradi

BADŽO(badžanac) – muž ženine se-streBAFA – zalistak kose kod uhaBAGAJE – prtljagaBAGATELA – jeftinoća; povoljna kupnja; veliki popustBAGAŽA – 1. prtljaga, 2.ološ; bagra; ruljaBAGO – čovjek koji ima iskrivljenu nogu i nezgrapno hodaBAGULINA – drveni štap koji služi za oslanjanje pri hodanjuBAGUŠ – domaći duhanBAJA – kukacBAJAM – bademBAJAN(bajen) – tužanBAJAT – teško hodatiBAJBUK – zatvor; aps; buvara; ćuza; katabuj; prdekana;pržunBAJTA – drvena kućica; kolibaBAK – 1. rasplodni bik, 2. nasilan muškaracBAKA – dio plugaBAKANDŽE(bagandže) – teška i gru-ba obuća; cokuleBAKARAUS – kazneno batinanjeBAKATEVA(batakeva) – ostatak od nečega što je odrezano ili otkinuto (može se odnositi na komad drveta ali i na ostatak ruke ili noge)

B

BAKĆANJE BANDIRA

BAKĆANJE – miješanje u tuđe stvariBAKETAT – namještati igraće karteBAKETINA – grančica premazana ljepilom koja se koristi u lovu pticaBAKEVA – okrugla kvrga na vrhu šta-paBAKRA – bakrena ili zemljana posu-da u kojoj se kuha na otvorenoj vatriBAKRAČ – kotaoBAKRAČLIJA – sjajna alkarska uzen-gijaBAKŠIŠ – napojnicaBAKULA – mali kukac koji se skuplja na vlažnim dijelovima starih kućaBAKULJA – obijesna i tvrdoglava ženaBAL – plesBALA – 1. svežanj sijena ili duhana, 2. svežanj uvijene i mekane tkanine, 3.slina koja se cijedi iz ustaBALALAJKA – vesela zabavaBALANCA – kućna vagaBALANCANA – patlidžanBALANCUN– okovana drvena preč-ka na karuBALANJE – plesanjeBALAREŠTO – čist pogodak u balo-tama kada bačena balota ostane na mjestu pogođeneBALATURA – terasa na vrhu vanj-skog kamenog stubištaBALAVURDIJA – posprdan izraz za djecu ili mlade ljude

BALČAK – držač sablje s rukohvatom i štitnikomBALEGA(balegina) – kravlji izmetBALIN– olovna kuglica u sačmiBALINJERA – kuglični ležaj u kotačuBALIT – 1. puštati balu iz usta, 2. puno i ružno govoritiBALONAC – kišni kaputBALOTA(baleta) – drvena, plastična ili metalna kugla za igru balotaBALOTAR – igrač balotaBALOTANJE – igranje s balotamaBALOTE – igra s balotamaBALUKET – otrovni prašak za oma-mljivanje ribaBALUN – loptaBALJEZGAT (beljezgat, baljuzgat) – govoriti gluposti; govoriti puno i bez vezeBAMBAUK – hrušt; vrsta kukca koji se predvečer pojavljuje u vrtovima i na livadamaBANAK – 1. drveni stol na tržnici ili u trgovini, 2. duga klupaBANČIT – lumpati; neumjereno i ra-strošno pitiBANDA – strana; bokBANDAT – bulazniti; nesuvislo govo-ritiBANDERIJA – 1. nekoliko povezanih sela; 2. upravna jedinica za vrijeme mletačke vlastiBANDIRA – zastava; stijeg; barjak

15

BANDOGLAV BAŠTUN

BANDOGLAV – lakomislen; nepro-mišljenBANICA – stari austrijski kovani no-vacBANIT – banuti; doći iznenadno i neočekivanoBANKINA – kolnički rubBANKUCA (bankuc, bankus, ban-kuz) – kartaška igra; poklapaBANZAT – buncati; bulazniti; nesuvi-slo govoritiBANJ – kupatiloBANJANJE – kupanjeBAPKA – mali nakovanj na kojemu se čekićem klepcem izvlači kosaBAR – makar; barem; najmanjeBARA – 1. alkarsko natjecanje dva dana uoči Alke, 2. livada za ispašuBARABA – 1. grub, prost i nasilan čovjek; ološ; propalica, 2. veseo i sr-čan čovjek sklon društvu, kartama i ženamaBARABAN – 1. običaj lupanja šta-pom o crkvene klupe na Veliki pe-tak, 2. drveni štap s kojim se na Ve-liki petak lupalo o crkvene klupe, 3. velika buka, 4. igra u kojoj se protiv-nika udara torbom ili nečim drugimBARAKOKULA – marelicaBARATAT – rukovati čime; upotreblja-vati štoBARBA – 1. naziv i riječ za oslovlja-vanje strica ili ujaka, 2. naziv i riječ za oslovljavanje starije osobe

BARBAROŽA – kućno cvijeće koje se uzgaja u zemljanim posudamaBARBAŠANJE – pretraživanje i dira-nje svega i svačegaBARBUN – vrsta morske ribe; trljaBAREN(barenko,bar) – barem; ma-karBARILO – 1. manja vinska bačva, 2. mjera za tekućinu (oko 65 litara)BARIT – zavoditiBARJAKTAR – stjegonoša u alkarskoj povorciBARKAT – gurkati ili dirkati s nekim predmetomBARUFA – svađa, galama u prepiranjuBASAST(basatan) – nabijen i niska rastaBASAT – lutati; hodati ne gledajući kamo se ideBASTA – dostaBAŠ – izraz isticanjaBAŠKOTIN – dvopekBAŠKOTINIĆ – vrsta slastice od braš-na, jaja i bademaBAŠTA – lijepo uređen cvjetni vrt ili voćnjakBAŠTARD – križana ptica pjevica (najčešće između grdelina i kana-rinke)BAŠTONE (baštune,bate) – boja u talijanskim kartamaBAŠTUN – 1. mjera zamiješanog va-pna, 2. kockica čokolade

BAT BESIDA

BAT – 1. drveni mlat, 2. dno alkar-skog koplja 3. pomagalo u ribolovuBATADUR – osoba koja bati u karta-njuBATAKLJUN – djetlićBATAST – malen i okruglastBATAT – kloparati nogama o podBATIĆ – dio čekala koji udara po mli-nuBATIMENAT – sudska raspravaBATIPAN – pleteni udarač za otresa-nje prašine iz tepihaBATIT – 1. pljeskati rukama, 2. lupa-ti nogama po podu, 3. davati znak u igranju trešeta i trijumfaBATUDA – 1. boja karata u trešetu ili trijumfu na koju se bati, 2. način cvrkuta grdelinaBATURICA – drvena batinaBAUL(bavul) – drveni kovčeg; škri-njaBAULJANJE – lutanje; posrtanje (najčešće kod pijanaca)BAUŠTELA – gradilišteBAVA – lagani vjetar; povjetaracBAVERIN – dječji okovratnik pri jeluBAZA – 1. jedno nošenje u igri kara-ta, 2. dosjetka, vicBAZANA – koža na konjičkim hlača-maBAZAT – besposleno lutati i tumaratiBEĆAR – veseljak sklon jelu, piću, veselju i ženama

BEDEVIJA – 1. kobila arapske pasmi-ne, 2. krupna i nezgrapna ženaBEFEL – zapovijedBEG – bogat i moćan čovjekBEGENAT – odobravati; potvrđivatiBEKANOT – mala poljska šljukaBEKINA – 1. životinjski mijeh, 2. oderana životinjska kožaBELA – karta koja u trešetu ima vri-jednost trećine poenaBELAJ – 1. đavao, sotona 2. nevolja; zloBELEGIJA – tvrdi brus od prirodnog kamenaBELENDŽUK (belenčuk) – željezni obruč za privezivanje stokeBELENGUZA – 1. ptica koja savija gnijezdo ispod kamena i blizu vode, 2. posprdan naziv za traljavu ženuBELJITse – plaziti jezikBENA – 1. ptica duga tanka kljuna; šumska šljuka, 2. podrugljiv naziv za glupu osobuBENDAT – pridavati važnost; obazi-rati se na; uzimati ozbiljnoBEREKIN – nestašan dječak; vrago-lanBERIĆET (barićet) – obilje; bogat prinos; dobar urodBERIKET (bariket, bariketa,berike-ta) – grlo; gućakBERLEŠA – čovjek kratke pametiBESIDA – govor; priča

17

BESLEMA BIŽANIJA

BESLEMA – raznovrsna i bogata hra-naBEŠKA – kolijevkaBEŠTEK – pribor za jeloBEŠTIJA – 1. životinja, 2. loša i okrut-na osobaBEŠTIMA – psovkaBEŠTIMADUR – čovjek koji puno psujeBETEŽ(beteg) – bolest; bolBETEŽAN – bolestanBETLEM – božićne jasliceBEVANDA – vino pomiješano s vo-domBEZDANKA – prirodna, duboka jamaBEZGORICA – golet; područje bez vegetacijeBEZIME – prezimeBEZNIKE – bez razloga; bez povodaBIBER – paparBICIKLA(bacikla,becikla) – biciklBIČVE – čarapeBIĆERIN – čašica za rakiju; pićerinBIDAN – jadanBIFLAT – govoriti napamet naučenoBIGLISANJE – pjevanje slavujaBIGULA – vrsta tjestenineBIGUNAC (bigunjac) – mali badanj za mašćenje grožđaBIKA – žena svijetle kose i tenaBIKAN (biko) – čovjek svijetle kose i tenaBIKAR – mesar

BIKARIJA– mesnicaBIKULJA(bikača) – snažna ženaBILANCE(bilanjce) – bjelanjak iz ja-jeta BILENA– slanina; masni dio panceteBILIŠKA (biljuška, biluška) – bilješ-ka; kraći ili usputan zapisBILMEZ – glomazan čovjek velike snage i male pametiBILO – dio brane za poravnavanje zemlje nakon oranjaBILJAC – posteljni pokrivač od ovčje vuneBILJEG(biljug,bilig) – mjesto na al-karskom trkalištu s kojega alkar na konju kreće u trkuBILJET – putna kartaBILJUGAV – bjelkast; bjeloputBIMBIN(bimbo) – dječji muški spol-ni organBINJADŽIJA – 1. dobar i uvježban ja-hač, 2. jahaći konjBINJEKTAŠ – kameni znak na počet-ku alkarskog trkalištaBINJIŠ – ogrtačBIRA – pivaBIRTIJA – gostionica; krčmaBIS – bijes; gnjev; srdžbaBISAGE – torba s dva otvora obješe-na preko ramena koja se koristi pri sijanju žitaBIŽANIJA – bježanje glavom bez ob-zira

BIŽAT BOTUN

BIŽAT – 1. bježati od koga ili čega, 2. škartavanjem karata, od veće pre-ma manjoj, ukazivati na nepoželjan zog u trešetu i trijumfuBIŽI – zeleni grašakBJANKARIJA – bijelo odjevno i po-steljno rubljeBJANKO – bijeloBJONDA – plavušaBLAGO – 1. stoka; živina, 2. bogat-stvoBLANJA – stolarski alat za postizanje ravne površine drvaBLANJOTINA – otpadak od blanja-njaBLAŽUJKA – daskaBLEJAT – 1. glasati se blejanjem (kao ovca), 2. ružno govoritiBLEKAST – priglup; blesav; blentavBLENIT – stati i tupo gledatiBLENTAV – priglup; blesav; blekastBLITVAR – primoracBLIZNAC – blizanacBLOKET – cementna ciglaBLOKETARA – pogon za proizvodnju bloketaBLJUŠT – zeljasta jestiva biljkaBLJUVAT – povraćatiBOCA – staklena valjkasta posuda; staklenka; flašaBOCA – manja bocaBOCUN – boca koja sadrži najmanje jednu litru

BODA – šilo za izradu opanakaBODUL – otočaninBOGETAT – psovati BogaBOKAL – stakleni vrčBOKETA – mali prozorBOKULICE – starinske naušniceBOKUN – 1. komadić, 2. bolji komad (najčešće mesa)BOLON(bolan) – izraz kojim se po-jačava važnost onoga što se uz njega izgovaraBOLJER – bojler; aparat za pripremu tople vodeBOME – izraz kojim se nešto ističeBONA – izraz koji se upotrebljava pri obraćanju osobama ženskog spolaBONKULOVIĆ – onaj koji voli dobre komade mesa ili ribeBONEGRACIJA(bonogracija) – držač zavjesaBORDURA – vrpca kojom je opšiven ili izvezen rub tkanineBORER – svrdlo za električnu bušili-cu BORŠA – torbaBORŠIN – ženska torbicaBOT – trinaest sati; jedan sat posli-jepodneBOTA – 1. jedan put 2. grumen tvr-dog jela (primjerice, pure)BOTILJA – opletena boca koja sadrži 2 do 3 litreBOTUN – dugme; puce

19

BOTUNADA BRTE

BOTUNADA – zadirkivanje; nadme-tanje riječimaBOVAN – poveći kamen koji se može uzeti u ruku i bacitiBRABONJAK – ovčji ili kozji izmetBRAĆOLET(brćulet) – ukrasna naru-kvicaBRADVA – tesarska sjekira široke oš-trice; teslaBRAGA – naprava od konopa ili lan-ca za prekrcavanje teretaBRAJO – bratBRANA – oruđe za poravnavanje uzorane zemlje; drljačaBRANAT – ravnati zemlju nakon ora-njaBRANIK – drveni dio mlinaBRANKA – vratnice u nogometu ili rukometuBRANKAR – vratar u nogometu ili ru-kometuBRAV – 1. ovan, 2. glup muškaracBRAVARICA – zimska ptica pepelja-stog perja koja leti u velikim jatimaBRECANJE – tužno, polagano glasa-nje zvonaBRECNITse – 1. osorno povikati na koga, 2. trznuti se od straha ili od iznenađenjaBREDA – talijanski puškomitraljezBREKULJA(breculja) – velika muha koja glasno zujiBRENZA – kočnica

BREZ – bezBRTE – brateBRETELA – naramenicaBREZOBRAZNO – bezobraznoBRICAV(bricast) – bez dlakaBRIG– brijeg; uzvisinaBRIKTAŠ – novčanik; lisnica; takujin; portafoj;geltašBRIME – teretBRINA – nasipBRIŠKULA – kartaška igra koja se igra talijanskim kartamaBRITVELA – okov na vratima; oćetaBRITVICA – mali nož napravljen od roga ili kostiBRTULIN(brtvulin,britvulin) – dže-pni nožić na sklapanjeBRIZOVINA – brezovo drvoBRLJAT – 1. prljati, 2. loše raditi, 3. besmisleno pričati BROCAK – ruksak; rusakBROJIT – neprestano i uporno govo-ritiBROKVA – čavao; čavaBRONHITA – bronhitisBRONTULANJE – prigovaranjeBRONZA – zvono koje se objesi oko vrata krave ili ovceBRONZIN – posuda za kuhanje od lijevanog željezaBROŠTULANJE – prženje kruhaBRSTIT – 1. jesti lišće s grane (odno-si se na stoku), 2. nesuvislo govoritiBRTE – brate

BRTULIN BUSIJA

BRTULIN – džepni nožićBRUJET – brodetBRUS – kamen za oštrenje noževa, kosa i drugih alataBRUŠKANDULA – jestiva biljka slič-na šparogiBRUŠKET – postupak slučajnog oda-bira vađenjem slamki različitih dulji-naBRUŠKIN – četkaBRUŠTULIN – metalna posuda za pr-ženje sirove kaveBRZON – brzo; naglo; hitroBRŽOLA – komad mesa uz životinj-sku kralježnicuBUBAC – udaracBUBAT – 1. učiti napamet, 2. lupatiBUBNIT – udaritiBUCANJE – 1. snažno razgrtanje, 2. miješanje pojmovaBUĆARDA – čekić za obradu kamenaBUĆKURIŠ – loše piće bez okusaBUDALEKAT – budaliti; izvoditi glu-postiBUDZAŠTO – nizašto; najjeftinije; po najnižoj cijeni; u bescjenjeBUGANAC – ozeblina koja nastaje od zagrijavanja na vatri nakon smr-zavanjaBUJEL – gumena zračnica na kotačuBUKARA – drvena posuda iz koje se pije vinoBUKLIJA – piće (najčešće vino) koje

u buraćinosi stari svatBUKVIĆ – jestivi plod bukve koji može izazvati vrtoglavicuBULA – muslimanska žena u dimijamaBULE (bulin) – posebna manja ba-lota kojoj svi igrači nastoje približiti svoje baloteBULETA – kaznaBULETIN – ceduljica s porukom; po-tvrdaBULJIT – uporno i napadno gledatiBUMBAK – pamuk; vataBUMBAT – jako se širitiBUMBIT – piti alkoholBUMBIZ(bombiz) – izbijanje balote balotom udarcem iz zrakaBUNJA – 1. šupljina u zidu, kame-nu ili drvetu, 2. obrađeni kamen za oblaganje zidova, 3. rupa u zemlji u igri franjaBUNJADA – 1. grubo isklesani ka-men, 2. postupak grube obrade ka-menaBURAĆA(bureća) – kožna kesa koja drži oko tri litre i u kojoj stari svat nosi vinoBURETALO – sprava za čišćenje žitaBURGIJA – svrdloBURLJANJE – 1. miješanje svega i svačega, 2. kruljenje (primjerice, cri-jeva)BUS – žbun; grmBUSIJA – zasjeda

21

BUŠT BUŽAT

BUŠT – dugme presvučeno tkani-nomBUŠTA – koverta za novacBUŠTINA – 1. starinska ženska pot-košulja, 2. starinski grudnjakBUŠULA – komadić drveta s meka-nom jezgrom koji se koristi u lovu ptica pjevica i u koji se zabija bake-tina

BUTIGA – trgovina; dućanBUVA – buhaBUVAČ – crna baja, štetočina na ku-pusuBUZDOVANDŽIJA – jedan od dvojice alkarskih momaka koji nose buzdo-vaneBUŽA – rupa na zidu kroz koju se vidiBUŽAT – bušiti

CABLO CIKAT

CABLO – stabloCAKA(caklo) – stakloCAKA – dosjetka; vicCAKUM-PAKUM – savršeno; potpu-no, detaljnoCAJKAN(cajko) – policajac CANCARELE – domaća tjestenina za juhu od umućenih jaja i brašnaCA-TARA – saonicaCATARE – drveni umetak za prošire-nje kara CAVATA – cipela; postolaCECA(cenca) – rubCECAT(cencat) – cimati; ljuljatiCEKER – pletena torba s ručkom za nošenje namirnicaCEKIN – 1. novac, 2. simbol zdravljaCENAT – centimetarCENDRAV – plačljiv; cmizdravCENITse – grcati u smijehu ili plačuCENTILENA – svijeća (nekada je osvjetljavala prostor ispred stare sinjske kavane)CENTRAFOR – centarfor; središnji napadač u nogometuCENTURA – platneni opasač za odjevne predmete (najčešće za ka-pute, balonce i ogrtače)CER – ten; putCEREŠPANJA – tamnocrveni vosak za pečaćenje pisama

CERET – uteg koji se stavlja na bolno mjestoCERIT se – smijati se podrugljivo; smijati se uz grimasuCERLIK – smijehCIBLANJE – pjev mlade pticeCIC – vrsta platna sličnog viskoziCICIBAN – vrsta ptice pjeviceCICIJA – škrtacCICI-MICI – lizalicaCICINDRA – vrsta koštunjavog voća; žižulaCICKA – dio starog rudarskog vago-naCICVARA – usoljeni skorup i mast rastopljeni u tavi uz dodatak kuku-ruznog brašnaCIDIT – propuštati kroz cjediljku ili krpu zbog odvajanja tekućine od krute tvariCIGANIT – cjenkati se oko sitne svo-teCIGAŠPIC(cigalin,cigal) – produže-tak za pušenje cigarete (najčešće od smokvina drveta)CIK – tik; uz; pokraj; blizuCIK-CAK – 1. vrsta boda u šivanju, 2. kretanje sa stalnim promjenama smjeraCIKAT – približiti do dodira (primje-rice, balotu bulinu)

C

23

CIKILJ CRIPNJA

CIKILJ – dražica; klitoris; sikiljCIKNIT – napućiCIKNIT – umrijetiCIKVANTIN – stari domaći kukuruz malog klipa od čijeg se sitnog zrna prže kokice; ćikvantinCIKUŠ(cikavica) – vrsta pticeCIL(cilcat) – cio; potpunCILAC – tvrdi, cjeloviti, netaknuti ka-menCILICA – neobrađena zemljaCIMA – lišće krumpira ili nekog dru-gog povrćaCIMAT – povlačiti; trzatiCIMENAT – cementCIMER – šupljikavi željezni dio pluga CIMENTIN – metalna bukaraCIMIGRINA – lijepa, plačljiva, sitna curicaCINA – cijenaCINGUL – privjesakCINKAT – izdavatiCINKATse – cjenkati se; pogađati se oko cijeneCINKVE – pet u igri mureCINKUŠ – malo crkveno zvonoCINKVINA – manji dobitak u tomboli (pet izvučenih brojeva iz istog reda)CINTARAT – opširno, nesuvislo i do-sadno govoritiCINTARE – usna harmonikaCIPAC – štap za mlaćenje žitaCIPAK (cipanica, civanica) – potko-ljenična ljudska kost

CIPIDLAČIT– gledati na sitniceCIPIDLAKA – sitničava osobaCIPLJA – komad drva za loženjeCIRKULAR – kružna pilaCITKA – cjediljkaCITRON – limunCIVARE – drvena naprava za pre-nošenje tereta u dvoje (dva drvena kolca učvršćena s nekoliko poprječ-nih dasaka)CIVIKAT – stočni certifikatCMIZDRIT – plakati (najčešće bez razloga)COK – 1. odeblji okruglasti komad drveta, 2. donji istaknuti dio kućnog zidaCOKULE – teške cipele (često potko-vane čavlima)COL – palac; mjera za duljinu (oko 2,5 cm)COLAT(cotat) – šepatiCOLO(coto) – čovjek koji šepaCOLJ – minimalni novčani iznosCONA – figura koja se ruši u kugla-nju; čunjCONKULASTO – nepravilno okrugloCOPANJ – drveni kolac koji se stavlja na bok kara prilikom prijevoza sla-me ili kukuruzovineCOPRNJICA – svadljiva ženaCOTO – šepav čovjek; hrom čovjekCRIP – crijep; tanka ili utorena opekaCRIPNJA(cripulja) – glinena posuda ispod koje se peče kruh; peka

CRKAVICA CVRCIN

CRKAVICA(crkovica) – 1. neznatna novčana plaća ili naknada, 2. naziv za smrtonosnu stočnu bolestCRKOVNA – crkvena (primjerice, ze-mlja ili pjesma)CRKNIT – 1. pogrdno, umrijeti, 2. iznemoći, 3. prestati s radom; po-kvariti seCRLJEN(A) – crven(a)CRLJENAK – vrsta vinove loze malo-ga grozda s velikim zrnimaCRLJENICA – crvena zemljaCRNINA – crna odjeća kojom se iskazuje žalostCRNOSTRIG – zmija otrovnica (vrsta poskoka)CRTALO – željezna vodilica na pluguCRVENGUZA – vrsta pticeCRVENKAPA – starinska sinjska cr-vena kapa s resicamaCUCA – dječja dudaCUCANJE – sisanjeCUCAVO – kratkoCUCUGA – žena koja se skriva kad puši cigaretuCUF – čuperak kose iznad čelaCUG – jedan ili više uzastopnih gut-ljaja iz boceCUKAR – šećerCUKARIN – 1.bombon, 2.vrsta cvi-jeća

CUKARZORZ – slatko od prženog še-ćera i bademaCUKRIJAŠ – loše vino napravljeno s puno vode i šećera; murgašCUKO – pas; ćukoCUKUN – blesanCUNJAT – 1. lutati, 2. spavatiCUKRIJAŠ – loše vino napravljeno s puno vode i šećeraCULJA – ljuljačkaCURAK – tanak mlaz vodeCURCIN – domaća patuljasta kokošCURIK – unatragCUROVAT – živjeti kao curaCURSKO – koje pripada curi; djevo-jačkoCVANJCIK – 1. sitniš; dvadesetica, 2. simbol dobrog zdravljaCVEKA – metalni klin na potplati ci-pela ili čizamaCVIKE(cvikeri) – naočaleCVIK-CANGE – kliješta za rezanjeCVIT – cvijetCVITAT – 1. cvjetati; cvasti; biti u sta-nju izrastanja cvijeta 2. sjati od za-dovoljstvaCVITNICA – zadnja nedjelja pred UskrsCVRCIN – domaća patuljasta kokoš

25

ČABAR ČELENKA

ČABAR – veliki drveni kotao za pe-čenje rakijeČABRUN – nosiva drvena krovna greda; mertekČAČAK (čvačak) – ručka na kosištu koseČADOR – šatorČAĐARA – mala kuća; potleušicaČAGALJ – smrznuta gruda zemljeČAKARAST – napadno raznobojan; šarenČAKIJA – džepni preklopni nožČAKŠIRE – uske vunene muške hlače od koljena do gležnja koje se uvlače u čizmeČALABRCNIT – pojesti na brzinuČALABRČAK – sitan zalogajČALANJE – nadmetanje (najčešće oko hrane)ČALE – naočaleČAMPARA – dio konjske ormeČAMPRE(čampare) – 1. životinjske kandže, 2. veliki nokti u čovjekaČAMIT – 1. samovati u tjeskobi, 2. prositiČANČORIT – uporno i dosadno pri-govarati; žugatČANGRIZALO – onaj koji stalno za-novijeta i prigovara; žugeljivac

ČANDRAT(čandrljat,čarljat) – šara-ti; škrabati; pisati ili crtati bez smislaČANJAK – drvena zdjela iz koje uku-ćani zajedno jeduČAPIT(čapat) – uhvatiti; ugrabitiČAPKUN – 1. vragolan, 2. konj brza hodaČAPLJAST – izdužene figure i tankih noguČARANJE – 1. šaranje; pisanje ili cr-tanje bez smisla, 2. vračanje; prori-canje budućnosti; čitanje sudbine; gatanjeČARICA – dobra volja; zadovoljstvoČASKON – za trenČATIT – glasno govoritiČATRNJA – bunar za kišnicuČAUŠ – zabavljač u svatovimaČAVA – čavao; brokvaČAVAKUĆA – ljekovita biljka koja ra-ste na krovovimaČAVALDUŠA – velika igla za debeli vuneni konacČAVKA – brbljava ženska osobaČEKRK – 1. dio ručnog mlinca za kavu, 2. željezni kolut za crpljenje vode iz bunara, 3. vitlo općenito ČELA – pčelaČELENKA – bijela perjanica na alkar-skom kalpaku; penača

Č

ČELONJA ČORAPE

ČELONJA (čelo) – čovjek bez kose; čovjek izrazito visoka i široka čelaČELJADE – osobaČEMER – siromaštvo; bijedaČEMERIKA – otrovna biljka gorkog okusaČEMUŠAT – trgati potezanjem; pe-rušatČENGER – metalni držač na koji se za zadnje noge vješa zaklana svinjaČEP – zatvarač otvora na bačvi ili ne-koj drugoj posudi za tekućinu; tapunČEPINA – platneni čep za vučijuČEPRKANJE – prekapanje; prebira-nje; kopkanjeČEPRLJANJE – grebanje noktimaČEPRLJIN – zanovijetalo; brbljavacČEPUŠANJE – 1. tuča pijevaca, 2. na-guravanje ljudiČERAK – četvrtina zaklane životinjeČEREČENJE – komadanje zaklane ži-votinjeČEREN(čeranj,čerin) – tavan na ko-jem se suši meso; šufitČESLA – krunicaČESMA – izvor; fontanaČEŠA – bolest češanja; šugaČEŠAGIJA – metalna četka za tima-renje konjaČEŠALJ – pobjede u četiri uzastopna dijeljenja briškuleČETVERICA (četvorica, četvorka) – igraća karta s brojem 4 u talijanskim kartama

ČEVRTALJKA – drvena naprava koja okretanjem proizvodi zvukČEVULJICA – grozdić otkinut s pra-vog grozdaČIBUK – cijev lule; kamišČIBUĆENJE – pušenjeČIČIT (čičat) – cičati; glasati se piska-vim glasomČIČIPOLA – osoba koja čičiČIFUT – škrtac; lihvar; zelenašČIKARA – šalica; ćikaraČIKA – opušak; ćikaČIKOLATA(čikolada) – čokoladaČILAŠ – šareni, pjegavi konjČIMAVICA (čimovica) – 1. stjenica, 2. dosadna osobaČIPO – kratko; nedovoljnoČIVILUK – brokva zabijena u zid koja služi kao vješalicaČMRČIT – glasno disati kroz zače-pljen nosČOJA – 1. alkarsko natjecanje dan uoči Alke, 2. skupocjeno platnoČOJAN – izrađen od čojeČOKA – smrdljivi duhanČOKANJ(čokalj) – bočica za rakijuČOKETA – vrsta malih cvjetova ugod-na mirisaČOKLE – mlado govedo (između te-leta i juneta)ČOLAMINA – velika duga kostČORAPE – starinske kratke izvezene čarape

27

ČOVIK ČVRLJAK

ČOVIK – čovjekČUČAVAC – tip nužnika u kojem se nužda obavlja čučećiČUDO – mnogo; punoČUKA – brdo; uzvisinaČULA – hrpa nečega; ćulaČUPANICA – neobrađena vunaČUNA – muški spolni organ; obiše-njakČUNČARA – pogrdan izraz za ženu neprilična izgleda i ponašanjaČUNJAK – dio seljačkog tkalačkog stanaČUNJKA – dio glave čovjeka ili životi-nje koji obuhvaća nos i usta; šunjka

ČUPAT – 1. povlačiti za kosu ili za uši, 2. vaditi biljke iz zemljeČUPAVAC – starinska pletena mara-maČUPICA – brošČUTse – smrdjeti; davatČUVAJ – bježi; odmakni seČVILJA – prištČVOKA – kvrga na glaviČVRKNIT – ispeći izvana; ispeći po površini; malo ispećiČVRLJAK – 1. čvarak; žmara, 2. čvo-rak; ptica pjevica i selica

ĆAĆA ĆORICA

28

ĆAĆA – otac ĆAKNUT – luckastĆAKO(ćale) – otac od miljaĆAKULA – 1. brbljanje; govorkanje, 2. glasinaĆALE – naočale; oćaleĆALIN – naočale s jednim staklom; oćalinĆAPADUR(ćapadurka) – vrsta dlije-ta (najčešće za obradu kamena)ĆAPIT(ćapat) – 1. zgrabiti; uhvatiti, 2. ukrastiĆAR – zarada od trgovine; korist; do-bitakĆARICA – dobro raspoloženje; vedri-na duha; veselostĆATO – pisarĆEBE – vuneni pokrivačĆEIF – volja; željaĆELA(ćelenka,ćelinka) – gornji dio glave bez koseĆEMER – zidni luk; svod; volatĆEMERNICA – glavna, nosiva stijena u svoduĆELAR – kamena poljska kućicaĆEPENAK – potkrovlje s prozorčićemĆER – kćiĆERCE – izraz obraćanja kćeriĆERDAT – rasipno trošitiĆESMA – gornji dio čarape

ĆESER – mali mašklinĆIBA – krletkaĆIBUN – velika ćiba u kojoj obitava više pticaĆIĆAV – kovrčave kose; ricastĆIĆITI – 1. sporo rasti, 2. sporo gor-jetiĆIKA(čika) – opušakĆIKARA(čikara) – porculanska šalicaĆIKET – svitak dinamitaĆIKOPELNICA – pepeljaraĆIKVANTIN – stari domaći kukuruz malog klipa od čijeg se sitnog zrna prže kokice; cikvantinĆIMULICA – mali kupusĆIPA – Stipe; Stipan; StjepanĆIPAT – štipatiĆIRAK – rupica kroz koju se tajno gledaĆIRIT – tajno gledati kroz neku rupi-cuĆITABA – pisana ispravaĆIVERICA – glavaĆOKA – prsti skupljeni na način da im se jagodice dodirujuĆOKAT – kljucatiĆOKETAT – razgovaratiĆORAV – slabovidanĆORDA – zakrivljena sabljaĆORICA – 1. voštana svijeća slabog

Ć

29

ĆORKA ĆUZA

sjaja, 2. svijeća petrolejka slabog sjajaĆORKA – 1. zatvor, 2. slabovidna ženska osobaĆOSO – muškarac bez dlakaĆOŠA – ćošak; kutĆOŠKAR – pogrdan naziv za ljude iz gradaĆUĆIT – čučatiĆUĆURIN – vrsta pticeĆUKA – oruđe za odlamanje kame-naĆUKNUT – pijanĆUKO – pas; cukoĆULA(čula) – gomila nečega

ĆULIT – 1. dugo stajati na jednom mjestu, 2. namještati što na gomiluĆUMEZ – mala neuredna prostorijaĆURLIJATI(ćarlijat) – lagano puhatiĆURLIK – glasanje ćukaĆURNIT se – oporaviti se; ojačati; udebljati seĆUSKIJA – metalna polugaĆUŠ – uzvik kojim se tjera magaracĆUŠKA – šamarĆUTIT – osjećatiĆUTUK – blesav čovjek; tudumĆUV – dašak (u pravilu, vjetra)ĆUZA – zatvor; aps;bajbuk;buvara;katabuj;prdekana;pržun

DABI DEVERAT

30

DABI – baremDABOGDA – dao bogDAGARA – posuda za žeravicu; luga-raDAKUĆE – nego što; naravno da hoćeDALAGAN(dolagan,dulagan) – kra-tak sukneni kaput bez postaveDALAMIT(delamit) – dinamitDAMAŠKINJA (demeškinja, dimiš-kinja) – alkarska sablja iskovana od čelikaDANGUBA – 1. beskorisno trošenje vremena, 2. besposličarDARAGAT – temeljito čistitiDAR-MAR – metež; pomutnja; ne-red; zbrkaDAŠTA – nego što; dakakoDAVAT – smrdjeti; čutseDEBELINA – debljina; ugojenost; go-jaznostDEBOTO – skoro; gotovo da; gotovo paDEBULECA – opća slabost; izglad-njelostDEC – decilitarDEDER – izraz poticanjaDEFAKTO – u stvari; stvarno; zapra-voDEGENEK – veliki debeli štap

DEK – dekagramDEKA – 1. vuneni pokrivač, 2. be-tonska ploča koja pokriva kat kućeDEKAPOTO – posve; skroz; potpunoDEKAT – tući; mlatitiDEMODE – izvan mode; staromod-noDENTJERA – zubna protezaDEPEŠA – porukaDERAT – 1. nožem skidati kožu s ubi-jene životinje, 2. upotrebom trošiti odjeću ili obuću, 3. trgati; parati, 4. tući nečim u neštoDERAT se – vikati prodornim gla-som; govoriti glasnije nego što je potrebnoDERČINA – jako, tvrdo i oporo vinoDERLE(drle) – nedorasla osoba; ne-zrela osoba; premlada osobaDERNEK – pučko veseljeDERNIT – jako udaritiDERNJAVA – vikaDESPOTUŠA – stroga gazdaricaDEŠPERANCIJA (dišperancija) – ra-zočaranje; potištenost; očajDEŠPET(dišpet) – inat; prkosDEŠTRIGAT – pospremiti; urediti; ra-spremitiDEVERAT –1.razgovarati,2.izdrža-vati; trpjeti; trajati

D

31

DEVETAK DODIT

DEVETAK – patrona sa 9 zrna kru-pne sačmeDEVETICA – devet snopova žita po-stavljenih na njiviDEVETNICA – devetodnevna moli-tvaDEVORIJA – stranci; došljaci; ljudi iz udaljenih selaDEŽGRACIJA – nezgoda; nesrećaDI– gdjeDIBIDUS – potpuno; skrozDID – 1. očev ili majčin otac, 2. ženin otac, 3. starac, 4. maškara s ovčjom mješinom na glaviDIDAK – perunika; irisDIDOVINA – 1. baština, 2. obiteljsko imanje koje se prenosi s koljena na koljenoDIGDI – ponegdjeDIGOD(digot) – ponekadDIKA – ponos; osjećaj časti i dosto-janstvaDILBER – dragan; ljepotan; ljubav-nik; osvajačDILJAT – nožem rezati drvo; rezbaritiDILJENIK (dilbenik) – suvlasnik; di-onikDILJKA – starinska duga puška koju nose alkarski momciDIM – domaćinstvo; kućaDINARE – boja u talijanskim karta-maDINJA – lubenica

DIPLE – narodni drveni puhački glaz-beni instrumentDIPLIT – 1. svirati diple, 2. uporno govoriti bez predahaDIRINČIT – teško raditiDIŠ – kuda ideš; gdje idešDIŠPAR – neparDIŠPERAN (dešperan) – razočaran; bezvoljanDITE – dijeteDITELINA – djetelinaDIVAC – muškarac bez seksualnoga iskustvaDIVANIT – razgovarati; govoritiDIVENICA – kobasica od svinjske krvi i kukuruznog brašna; kulenicaDIVER – djever; mužev bratDIVKA – zamjena za kavu; žitna ka-vovinaDIVLJAKA – samonikla necijepljena voćkaDIZGINI – konjske uzdeDIŽVA – drvena posuda za mlijekoDLITO – dlijeto; rezbarsko oruđe; litoDO – dva u igri mureDOBAVIT – 1. dohvatiti, 2. nabavitiDOBOGA – vrlo; jako; silnoDOBOŠICA – vrsta torteDOČIĆ – mala kraška udolinaDOĆUKATI – potajno doznatiDODIJAT – dosaditiDODIT – dotaknuti

32

DOGUZ DRIM

DOGUZ – kratki sukneni kaput (do ispod pasa)DOGUZATse – lijeno se dovućiDOJEDAN – svi do jednogaDOJNI – donjiDUJUČEŠNJI – dojučerašnjiDOKLE(doklen) – do kadaDOKON – zadovoljno besposlenDOKTUR(dotur) – liječnik; likarDOLA – dolac; mala krška udolinaDOLAMA – duga kaput (do koljena) kojega nose sinjski alkariDOLAMICA – kratka dolama (do pasa) koju nosi alkarski alajčaušDOLĆE-GARBO – vrsta jela slatkasto kiselkastog okusa koje se najčešće priprema od janjeće jetriceDOLETIT – brzo doćiDOLI (dolika, dolikare) – dolje; is-pod; nižeDOLIBITse – došuljati seDOMARAC – domaća tradicionalna osobaDOMIJANA (demijana, domižana,demižana) – opletena staklena boca s ručkom DONLE(donde,donlen) – do nekog mjestaDONJAK – donji mlinski kamenDORAMAK – uski ženski prslukDORAT – konj mrke bojeDOSPIT – 1.doći na neko mjesto,2.napraviti nešto u određenom roku

DOSTEGNJAČE – ženske čarape do steganaDOTA – imovina koju žena u brak donosi mužu; miraz; prćijaDOTARICA – cura (u pravilu bez bra-će) s velikom dotomDOTI – doDOTRAT – dopremiti DOTRINA – vjeronaukDOTUPIT – razuman; pametanDOVEZAT – dosađivati; gnjavitiDOŽA – određena količina neke tva-ri; dozaDRAČA – bodljikavo raslinje; trnjeDRAGA – udolinaDRAGOST – 1. milina; razdraganost, 2. osobina onoga koji je drag; svoj-stvo onoga što je dragoDRAGUŠICA – bodljikava jestiva ze-ljasta biljka mesnatih cvjetnih glavi-ca; artičokaDRAKNUT – koji odudara od pravila ponašanja; sulud; luckastDRAP – vrsta boje; boja pijeskaDRČAJINA (drčina) – nestašna dje-ca; dječurlijaDRĆAT – drhtati; tresti se od hladno-će ili uzbuđenjaDRELJIT – glasati se jakim glasom; galamiti; vikatiDRICAT – učiniti ravnim; izravnati; ispravitiDRIM(drimež) – stanje između bud-nosti i spavanja

33

DRINJINA DVORIT

DRINJINA – drenov plod; mala crve-na bobica kiselkasto oporog okusa (od nje se pripravljaju sok, čaj i mar-melada)DRITO – ravno; pravo; izravnoDRLJAČA – oruđe za poravnavanje uzorane zemlje; branaDRLJE – osoba kojoj oči gledaju u smjerovima koji se razilaze; razroka osobaDROB – trbuhDROP – ostatak nakon gnječenja i cijeđenja grožđaDRPANJE – pipanje muškarca i ženeDRSATI – trestiDRTESINA – dosadno dijete; dijete koje u tom trenutku smetaDRUG – suigrač u briškuli, trešetu, trijumfu i konciniDRVENICA – drvena konstrukcija koja spaja prednji i stražnji dio sa-maraDRŽALICA – dio alata koji se drži u ruciDUBAČ – alat za dubljenje drvenih žlicaDUBIT – 1. stajati uspravno, 2. udu-bljivati upotrebom prikladnog oš-trog alata

DUĆAN – 1. prodavaonica; trgovina; butiga, 2. prorez na hlačamaDUDUK – glupan; budalaDUGA – jedna od dasaka od kojih je sastavljena bačvaDUJA – karta s brojem dva u talijan-skim kartamaDUMAT – razmišljatiDUNDA – namještač alkeDUPERAT – 1. koristiti; upotreblja-vati, 2. brinuti se za nekoga; poma-gati; služiti DUPLAC – krupan, razvijen, širok čo-vjekDUPLO – dvostrukoDURAKANJE – ritanje krave ili kobileDURAT – 1. postojano podnositi teš-koće; trpjeti, 2. izdržavati trošenje od uporabe; trajatiDUREĆAN – trajanDURMIT – dugo spavatiDUŠIT – gušiti; davitiDUV – duhDUZINA – cjelina od dvanaest ko-mada nečega (najčešće jaja ili žaba)DVAJSPETA – trica i duja iste boje u trešetuDVIZICA – dvogodišnja ovca ili kozaDVORIT – posluživati

34

DŽABE DŽUMBUS

DŽABE – besplatno; badava; mukteDŽABALUK – jeftinoćaDŽABANA – streljivoDŽADA – 1. bježanje, 2. cesta; putDŽEBE – metalne ploče na ječerma-maDŽEFERDAR – starinska duga puška kremenjača bogato ukrašenog kun-daka

DŽEPARICA – kratka puška koja se nosi za pasomDŽEVERDAN – duga puška ukrašena sedefom i draguljimaDŽIGARICA – drigerica; jetraDŽUKAC – pasDŽUMBUS – nered

DŽ

35

ĐAK ĐUVEGIJA

ĐAK – učenikĐAKONIJA – poslasticaĐARDIN – park; gradski vrtĐAVA – sotonaĐAVLICA – vragolasta ženaĐAVLEKAT – stalno spominjati đavlaĐELAT – sladoledĐELOŽIJA(đelozija) – ljubomoraĐEM – metalna pregača na uzdi koja se stavlja konju u ustaĐENDAR – žandarĐENEPAR – balkonsko cvijeće crve-ne, roze ili bijele boje koje se uzgaja u pitarimaĐENTIL – nježan; slab; žentilĐERAM – naprava za vađenje vode iz bunaraĐERDAN – ogrlica koja je dio narod-ne nošnjeĐEVREK – čvrsti krug od tkanine koji su žene stavljale na glavu i na njemu nosile teret; šparaĐEZVA – metalna posuda za kuha-nje kave; kavara; kogumaĐIJA – uzvik tjeranja konjaĐILET (điletin) – prsluk; dio odjeće

bez rukava koji se nosi iznad košulje i ispod sakoaĐINĐUVE(đinđe) – 1. naušnice, 2. svaki pretjeran i manje vrijedan na-kit; bižuterijaĐIPAT – skakatiĐIR – 1. dio zaprežnih kola, 2. kratka šetnja ili vožnja u krugĐIRAT – hodati ili se voziti u krugĐIRANDULE – željezni predmet ko-jim se zatvaraju škureĐITA – šetnjaĐOGARA – krupna ženaĐOMEŠTAR – geometarĐON– donji dio cipeleĐOTLUK – gornji stražnji dio hlača, od pasa do stražnjice; oguzinaĐUBAR – 1. stajski gnoj, 2.ono što ništa ne vrijedi; smeće 3. loša, ka-rakterno bezvrijedna osoba; ološĐULBEK – ukrasna kugla na prsima alkarskog konjaĐUGUM – bakreni vrč za voduĐUSAT – nespretno hodatiĐUSKAT – plesatiĐUTURE – sve zajedno; sve skupaĐUVEGIJA – mladoženja

Đ

36

EBETE EVALA

EBETE – priglupEDEK – trofejni konj u alkarskoj po-vorciEKS – ispiti odjednom sadržaj čaše do kraja; naiskapEKSER – veliki ručno kovani čavaoENGIJA(enga) – kršna cura ili žena koja ide po dotu; diverušaENGIR – dio uređaja za podizanje mlinskog kamenaENGIRAČA – daska na podu mliniceERED – 1. potomstvo; loza, 2. onaj koji baštini imovinu; nasljednik

ERENDA – 1. nepristupačno zemlji-šte, 2. tavan; šufitERLAV – kojemu oči gledaju u su-protnim smjerovima; razrokERLEŠA – čovjek kojemu oči gledaju u suprotnim smjerovima; razrok čo-vjekERODROM – aerodromEŠELEBE(eše) – krivo; kosoEVALA – 1. uzvik pohvale; tako je; bravo; svaka čast, 2. pozdrav među vršnjacima i prijateljima koji se če-sto viđaju

E

37

FACA FERMAT

FACA – 1. lice, 2. važna osobaFAĆKANJE – udvaranje; šarmiranje; nabacivanjeFAGANEL – ptica pjevica smeđih leđa i bjelkastog trbuhaFAGOTI – koferi; prtljagaFAH – specijalnost; uža strukaFAJERCAK – upaljač; vajercakFAKIN – onaj koji radi sitne nepo-dopštine; mangup; berekinFALA – hvala; valaFALDA – nabor na haljini ili zavjesi; pjetaFALINGA – 1. pogreška, 2. manaFALIT – 1. nedostajati, 2. pogriješiti; promašitiFALIT – hvalitiFALŠO – 1. krivotvoreno, 2. prije-tvorno; neiskrenoFANAT(fanta,fanto) – igraća karta s brojem 11 u talijanskim kartamaFANGA – manja zidarska posuda s drvenom ručkomFARABUT – onaj koji je na simpati-čan način spreman na razne neva-ljalštineFARBA – 1. boja, 2. neistina; lažFARBAT – 1. bojati, 2. govoriti neisti-nu; lagatiFASOVAT – 1. dobiti zasluženo; slje-

dovati ono što koga pripada, 2. biti kažnjenFATALA – hvatala; dječja igra hvata-nja; vatalaFATALIBER – vrsta dječje igra hvata-njaFATAT – 1. uzimati rukama, 2. loviti, 3. obuzimatiFATURETA – dodatni posao uz redo-vito zaposlenjeFAUL – prekršaj pravila u sportuFAVE – bobići; mali okruglasti slatki-ši od prženih bademaFAŽOL(fažolet) – grah; graFEDER – oprugaFELER – greška; manaFELGA – metalni dio automobilskog kolaFELŠ – efe; udarac kojim lopta dobi-va rotacijuFEN – električni aparat za sušenje koseFERATA – 1. vlak koji je nekada vozio od Sinja do Splita i natrag, 2. vlak; željeznica, 3. lokomotivaFERATJER – željezničarFERMA – 1. stav u kojem pas opaža divljač prije nego što je podigne, 2. pozornost općenitoFERMAT – zaustaviti

F

38

FERTIK FRANZETE

FERTIK – dosta; gotovoFEŠTA – proslava; svečanost; veseljeFETA – kriška (primjerice, kruha)FETIV – koji je od starine; pravi; izvorniFIBRA – visoka tjelesna temperaturaFIGA – palac provučen između ka-žiprsta i srednjaka u znak poruge ili odbijanja; smokva; šipakFIGURAT – lijepo izgledati; ostavljati dojam; biti privlačan oku; biti skla-danFIJOLICA – ljubičica; ljubicaFILANAC(finanac) – kontrolor; cari-nikFILAT – puniti nešto (smjesom) ili nekoga (informacijama)FINĆUKAST – fin; pristojan; uglađenFINTA – 1. spretna kretnja za zava-ravanje protivnika u igri, 2. sitno lu-kavstvo; varka; trik, 3. balzamirana ptica pjevica kojom se u lovu nama-mljuju druge pticeFIRCULJA – raspuštenica; loša ženaFIRMA – poduzeće; tvrtkaFIT – najamFISKULTURA – 1. tjelesna vježba, 2. tjelesni odgoj u školi; fizičkiFIŠKAL – lukavac koji gleda samo svoj interes; mudrijašFIZIČKI – tjelesni odgoj u školi; fi-skulturaFJAKA – pospano stanje; uspore-

nost; mlitavost; malaksalost; be-zvoljnostFJOK – vrpca vezana u mašnuFJOMBE – okomito; izravnoFLEGMA – ravnodušnost; hladno-krvnost; mirnoćaFLEKA – mrlja; maćaFLOBERKA – zračna puškaFLUNDRA – ženska osoba koja se za novac upušta u spolne odnose s muškarcima; prostitutka; bludnicaFLJUBA(fljubica) – spona za kosuFOL – tobože; kaoFOR – spretna kretnja u nekoj igri; ostvarena ili unaprijed dobivena prednost u nekoj igriFORA – dobra dosjetka; zgodna smi-calicaFORANJE – dodatno takmičenje al-kara do konačne pobjede jednoga;opetovanje;pripetavanjeFORCA – 1. tjelesna snaga, 2. uzvik bodrenja u navijanjuFORT – stalno; neprekidno; nepre-stanoFRAJA – raskošna i rastrošna gozbaFRAJBAT – neumjereno trošitiFRANCUZICA – 1. plitka francuska kapa koja se nosi blago nakošeno, 2. vrsta vinove loze slabije kvaliteteFRANKA – slobodna karta u igri s ta-lijanskim kartamaFRANZETE – ravne vlasi kose spušte-ne na čelo

39

FRANJA FUNTANA

FRANJA – staklena kuglica kojom se igraju djeca; špekula; kliker; pikulaFRATAR – svećenik franjevac; vratarFRATUN – zidarski alat za poravna-vanje žbukeFRCAT – naglo iskakati iz čega; vrcatiFRČKA – kovrča koseFREGAT – 1. ribati četkom, 2. verbal-no grditi FREGULA – komadić čegaFREZA – poljoprivredni stroj za obra-du tlaFRFLJAT – 1. govoriti nerazgovijetno i nerazumljivom dikcijom, 2. govoriti glupo i neodgovorno; brbljati glupostiFRIGAT – pržiti; vrigatFRIŠKO – 1. koje se ne priprema ku-hanjem; u prirodnom stanju; svježe, 2. prohladno (primjerice, vrijeme)FRIŠKINA(friškalina) – miris svježeg mesa ili ribeFRITULA – okruglica od tijesta sa su-him grožđicama, pržena u uljuFRIŽETAN – osjetljiv; slaba zdravljaFRIŽIDER – električni hladionik; hladnjakFRKADELA – veća spona za kosuFRKTANJE – glasanje konja kroz no-snice; rzanjeFRNJOK – udarac u glavu prstom srednjakom zapetim o palac; žvrnjo-kulaFRONTIN – vrsta kape sa štitnikom; šilterica

FRTUTMA (feratutma) – zbrka; gu-žva; metež; strkaFRUT – voćeFRZELIN – ptica pjevicaFUĆ-GUĆ – dječja igra s loptomFUDRA – postavaFUDRATse – 1. dobro se materijal-no osigurati, 2. toplo se odjenutiFUKARA – 1. siromašni svijet; siroti-nja, 2. propalica; nitko i ništaFUKSA – žena slobodnog ponašanja; žena koja prodaje tijeloFUFA(fufica) – laka djevojka; bezna-čajna djevojka; djevojka koja nema vrijednosti osim vanjštine; djevojka bez izgrađene osobnostiFUGA – cementna ispuna između kamenih ili keramičkih pločicaFUGERA – prenosivo ognjište za pri-premanje hraneFULAT – pogriješiti; promašitiFUMADA – iznenadni osjećaj vrući-ne u tijelu i licu; naglo crvenjenje u licu; nastup nervozeFUMANJE – pušenjeFUMAR – dimnjakFUNA – sitan adut u igri briškuleFUNDAMENT – ono na čemu se da-lje gradi; ono na čemu sve počiva; temeljFUNDEĆ – talog kaveFUNTANA – fontana; arhitektonski i kiparski oblikovan objekt kojim pro-tječe voda

40

FURBA FUZBAL

FURBA – prepredenjakFUREŠT – koji nije iz ovog kraja; stra-ni; stranjskiFURIJA – naglost; bijes

FUŠTANJ – vrsta tkanine; flanelFUZBAL – 1. nogomet, 2. nogomet-na lopta

41

GABOR GAŠTAPAN

GABOR – ružna osobaGABULA – 1. teška situacija; zamka, 2. situacija u kartaškoj igri kada igrač koji je na redu gubi bez obzira koju kartu odigraoGAĆAN(gaćaš,gaćeša) – golub ko-jemu su noge obrasle perjemGAĆE – hlače; dio odjeće koji od pasa pokriva nogeGADALINA – osoba koja izaziva ga-đenje; osoba koja zaslužuje prijezir; zla osoba; podlac; pokvarenjakGAGRICA – slaninar; kukac štetnik čije ličinke žive u slanini, suhom mesu, vuni i krznuGAJ – šumica; šumarakGAJBA – plastični sanduk za odlaga-nje boca; kištraGAJTAN(gajten) – upredena ili ple-tena vrpca kojom se porubljuju ili ukrašavaju dijelovi alkarske odoreGALA – crna ovcaGALANTAR – putujući prodavač ukrasa i sitnih potrepštinaGALEBINA(galeba) – goveđi izmet; balegaGALEŠA(gale) – crni vol ili ovanGALETINA – suhi keksGALINA – kokoš iz masovnog uzgoja (koja nije domaća)

GALOFAK – 1. industrijska životinj-ska hrana, 2. općenito hrana koja nije domaćaGALJA – sijeno skupljeno na njivi uoči utovaraGAMAŠE – zaštitne dokoljenice od kožne ili tkanineGAMELA – metalna posuda slična vojničkoj porcijiGAMIŽAT – kretati se sporo s napo-romGANAC – metalna kuka s navojima za uvidavanje u drvo ili zidGANGA – momačko skupno pjeva-nje narodnih pjesama u kojem je-dan pjevač pjeva melodiju, a ostali ga prate držanim tonomGANJC – potpuno; skrozGARA – crnokosa ženaGARAZ – svađaGARBUN – ugljenGARDA – mnoštvoGARGAŠE – nazubljene daščice za izvlačenje ili češljanje vuneGARIFUL – karanfilGARIT – juritiGARO(gareša) – crnokos čovjekGASTE(gasta) – novciGAŠTAPAN – žohar

G

42

GATANJE GODINA

GATANJE – proricanje budućnosti; čitanje sudbine; vračanjeGAUN – gavun; sitna morska ribaGAVLJAT – gaziti; hodatiGAZ – riječni plićak koji se može pri-jeći gaženjemGAZAT – 1. gnječiti i uništavati priti-skom nogu, 2. prelaziti rijeku ili po-tok hodomGEGATse – hodati bez žurbe, klateći se lijevo-desno poput patkeGELIPTER– smušenjak; neznalicaGELTAŠ – novčanik; briktaš; porta-foj;takujinGEVERA – puškaGIB– pokret tijelomGIBIRAT – sljedovati; pripadatiGINGAT – ljuljatiGIZA(giz) – lijevano željezo od kojeg se prave lonciGLACNIT – osvjetlati; ureditiGLADUŠ – proždrljivo dijeteGLANJCAT – laštitiGLAVA – kućni poglavar; osoba koja je glavna; osoba koja zapovijedaGLAVAR – izabrani seoski starješinaGLAVAŠ – vrsta glavatog kupusaGLAVICA – zaobljeni brijegGLAVIĆ – prednji dio samara; oglavGLAVINA – velika ljudska glavaGLAVINKA – vrsta crvenog grožđaGLAVINJAT – teško hodati; bauljati; teturati

GLETAT – ravnati u zidarstvuGLIB – 1. gusto, ljepljivo blato, 2. društveno dnoGLIBE – mišići; žunteGLOĐAT – 1. zubima skidati ostatke mesa s kosti, 2. uporno dosađivatiGLOG – grmovito drvo iz porodice ružaGLOGINJE – plodovi gloga GLUV – gluh; koji ne čujeGNJANDULE – krajnici; angineGNJAT – nožni skočni zglobGNJECA – razgažena zemlja puna vodeGNJEČIT – pritiskati nešto da bude mekše ili da pusti sokGNJIDA – 1. sitno bijelo jajašce koja ostavlja uš, 2. osoba lošeg karaktera i bez dostojanstvaGNJILO – truloGNJILA – glina; očišćena ilovačaGNJIZDO – gnijezdo; nastamba od pruća koju savijaju pticeGNJOJ – 1. gnoj; gusta izlučina upa-ljenog tkiva čovjeka ili životinje, 2. gnoj; stajsko gnojivoGOBA – grba; deformacija kralježni-ceGOBO – grbav čovjekGOBELJA – zakrivljeni dio kola na karuGODINA – pripadnik iste generacije; vršnjak; vrsnik

43

GODIMENAT GRILJE

GODIMENAT – uživanje; ugoda; sta-nje zadovoljstvaGOLDUN – prezervativGOLECAT(golacat) – previše lagano se oblačiti s obzirom na tempera-turu zraka; skinuti previše odjeće i izložiti se prehladiGOLIŠ – siromašan čovjek; čovjek bez prihoda i materijalnih dobaraGOLOGUZ – jako siromašanGOLUBITse – lagano se naoblačivatiGOLUZ – lakom na hranu; proždrljivGOMA – gumaGONIT – tjeratiGONJA – 1. svađa; smutnja, 2. vrsta igre s franjamaGONJANJE – slobodnije ponašanje, zbližavanje cure i momka uoči ženid-beGORI (gorika, gorikare) – gore; iznadGORIT – biti upaljen (primjerice, ra-dio, televizor, svjetlo…)GORNJAK – čovjek iz BosneGOTOVAN – čovjek koji dolazi do svega bez vlastitog truda; onaj koji čeka da drugi obave njegove poslo-veGOŽĐE – gvožđe; željezoGOŽĐIJA – razni željezni predmetiGRA – grah; fažolGRABIT – 1. sakupljati grabljama, 2. naglo uzimati rukama, 3. brzo hoda-ti velikim koracima

GRABON – velikom brzinomGRAD – stara sinjska tvrđavaGRADELE – željezna rešetka za pe-čenje na otvorenoj žeraviciGRANDECA – veličinaGRANČAV – užegaoGRANICA – male složene rukoveti pokošenog žitaGRANSAT – hodati stranputicomGRATAKAŽA(gratiježa) – ručna stru-galica za sir, voće i povrće; ribanj; ri-bežGRATANJE – struganjeGRDAN – ružan; gadan; grubGRDELIN – ptica pjevica prekrasnog raznobojnog perja; češljugarGRDIT – 1. bosti, 2. koritiGREB – grobGREBAČ – pomagalo za čišćenje ze-mlje s motike ili plugaGREBALINA(greba) – masni ostatak mlijeka na zemljanoj posudiGREBENE – sprava za izvlačenje vune slična gargašamaGREZ – 1. prost; sirov; neuglađen, 2. grub; hrapav; nedovršenGRGUĆANJE – pročišćavanje grla te-kućinomGRICULE – ježurci; trnci GRIJ – grijehGRIJOTA – štetaGRILJE – prozorska krila s pokretnim rebrima

44

GRINTAT GUZITI

GRINTAT – prigovarati; negodovati; zanovijetatiGRIŠPA – nabor na odjećiGRIŠPIN – ponedjeljakGRIVNA – 1. željezni obruč, 2. jare-bica kamenjarkaGRIZ – zagrizGRIŽA – nepravilna stijena koja se dijelom nalazi u zemljiGRLICA – ptica iz porodice golubovaGRLJAK(grkljan) – gornji suženi dio boceGROKĆANJE – glasanje svinjaGROP – čvorGROTULJA – niska od oraha naniza-nih na konopGRUDINA – hrpa kamenjaGRUŠALINA – zgrušano kravlje mli-jeko nakon teljenjaGRUVANJE – tjeranje konja po žitu nakon što se pokupila slamaGUBICA – 1. usne; njuška; šunjka 2. važna osoba koja ostavlja dojamGUC – gutljajGUCAT – 1. gutati hranu ili piće, 2. trpjeti bez pogovoraGUCIT – piti alkoholGUĆA – ženski gornji odjevni pred-met pleten od crne vuneGUĆAK – grlo; grkljan; beriketGUDA – krmača; prasicaGUDIN – krmak; prasacGUDITse – prasiti se

GUDUK – gudalo za gusleGUJINA – guja na koju se lovi ribaGULJOTINA(gulja) – kora od krum-piraGULJOVINA – vuna sa zaklane ovceGUMAŠE – gumena obuća ručne izradeGUMAT – proždrljivo i pohlepno je-stiGUMBANJE – svađanjeGUMENJAR – zaprežna kola s gume-nim točkovimaGUNDEVALJ – niska i debela osobaGUNGULA – opća strka; metežGUNJAC – kratki seljački kaputGURLA – žlijeb za vodu; olukGUSINA – gusjenicaGUSLE – pučki glazbeni instrument od drva i kože s jednom strunom i gudalomGUSTIRNA – mjesni, zajednički ili kućni bunar za skupljanje kišniceGUŠT – užitakGUŠTERICA(guštarica,guštra) – gu-šterGUVELJAT – gužvatiGUVNO – gumno; mjesto za vršenje i sušenje žitaGUZATse – sporo hodati; vući seGUZICA – stražnjica; prknoGUZIČAR – proždrljivac dobrog uku-saGUZITI se – namještati se

45

GUŽNJAK GOŽĐENKA

GUŽNJAK – završetak debelog crije-va kod životinjaGUŽVA – obruč od usukanog drveta kojim se pričvršćuje jaram pri upre-zanju volovaGUŽVARA – vrsta tjestenine

GVANTJERA – poslužavnikGVERO – razrok čovjek; čovjek koje-mu su oči usmjerene prema različi-tim smjerovimaGOŽĐENKA – kovani novčić

46

IĆ ISKEFAT

IĆ – hodati; kretati seIĆE – jeloID – ljutnja; bijes; srdžba; ogorče-nost; jidIĐEN – idem; polazim; odlazimIGRA – izraz za boju u talijanskim kartama; zogIJA – uzvik kojim se tjera konjaILIKA – gajtanom prošivena rupica za dugme na alkarskoj odoriILJADA – hiljada; tisućaIMBALAVAT – 1. skupljati bale sije-na, 2. obilno jesti i pitiIMBAZDAT – privremeno zašiti iglom i koncemIMBERLAN – zaluđen; poludioIMBOTIDA (inbotida, imbotilja, in-botilja) – debeli prošiveni pokrivač s perjem; jorgan; poplunIMBROJAT – prevariti se u brojanju; prevariti brojanjemIMENTOVAT – imenovati INAD – inat; prkos; namjerno postu-panje protiv volje drugoga zbog po-nosa, oholosti ili samoljubljaINCERADA – cerada; nepromočivo debelo, voskom natopljeno platno za prekrivanje vagona, automobila, za šatore, kišne kabanice i sličnoINCUKAT – smesti; zbuniti INGORD – pohlepan; pretjerano

sklon stjecanju materijalnih dobara i privilegijaINGORDECA – pohlepaINFIŠAT – zaluditi se kim ili čim; pre-komjerno se zanijeti ljubavlju prema komu ili čemuINFARKT – infarkt; srčani udar; mož-dani udarINKANAT – novčana propast; prisil-na prodaja zbog podmirenja dugovaINKANTAN – iznenađen; zaprepa-šten; koji je ostao bez riječiINKARAT – žbuka; smjesa vapna, pi-jeska i vode kojom se oblažu zidovi i povezuju opeke; maltaINKAS – utržakINKAŠAT – spojiti dva komada drve-ta pomoću utora i drvenih čepovaINKOLAT – zalijepitiINTIMELA – jastučnica; navlaka za jastukINTRADA – 1. ljetina; urod; prihod; zarada, 2. obrađeno zemljište; vi-nograd; njiva; posađeno ili posijano biljeINTRAT – slučajno susresti; trefitINŠIJANO – nakrivo zašivenoINŽINJAT – smisliti neko rješenjeINJAMORATse – zaljubiti seISKEFAT – izgrditi

I

47

ISKELJIT IŠEMPJAT

ISKELJIT – napraviti ružnu grimasuISKIDAT – očistiti (u pravilu, štalu)ISKILJAT – nožem izrezati komadić nečega (najčešće mesa s kosti)ISKOBELJATse – izvući se; spasiti se; iskoprljatseISKOBELJIT – iskriviti lice i izgledati strašnoISKOLAČIT – izbuljiti ili širom otvoriti (odnosi se na oči); izbečitISKONSAT – iskomadati; iskidatiISKOPRLJATse – izvući se; spasiti se; iskobeljatseISKRPOTIT – iskomadati prstima (najčešće kruh)ISKVITAT – vratiti dug; izravnati dugISPARAT – odvojiti kidanjem po ša-vovimaISPATIT – napatitiISPIJUKAT – izvlačiti hranu povlače-njem zrakaISPLAZIT – izvući i pokazati (u pravi-lu, jezik)ISPLESKAT – ispljuskati; izudarati otvorenim dlanom; istriskatISPODMUČA – podmuklo; podloISPONOVA (isponove) – ponovno; od početkaISPORAVIT – 1. učiniti ravnim ono što je krivo, 2. popraviti pogrešku ili pogrešno, 3. zauzeti uspravan polo-žaj tijelaISPORČE – zadnje mlado koje prasi-ca okoti pri jednom koćenju

ISPOVIDNICA – ispovjedaonica; iz-dvojeni crkveni prostor za ispovije-danjeISPRIPROSTIT se – osloboditi se koga ili čegaISPRNDECATse – skakanjem ili trča-njem se izmoriti (najčešće se odnosi na životinje, ali može se odnositi i na ljude)ISPROVAT – 1. isprobati; staviti na probu; iskušati, 2. oblačenjem po-vjeriti pristajanje odjeće ili obućeISPRVE(isprva) – iz prvog pokušaja; ispuntaISPUNTA – iz prvog pokušaja; isprveISPUŠKARAT se – ispustiti više vje-trova; isprditi seIST – jesti; hraniti seISTOVARIT – 1. skinuti teret s nekog prijevoznog sredstva, 2. izvršiti op-sežnu veliku nužduISTRAT – istjerati; grubo prisiliti na izlazakISTRISKAT – ispljuskati; izudarati otvorenim dlanom; ispleskatIŠ – uzvik kojim se tjeraju domaće životinjeIŠČEVILJIT – iskinuti nešto iz nečegaIŠČIKAT – dugo, željno i nestrpljivo čekatiIŠEMPJAT (išenpjat) – 1. zaludjeti nekoga, 2. prekomjerno se zanijeti do gluposti

48

IŠKOLAT IZVOD

IŠKOLAT – završiti školuIŠTON – istom; tekIŠUFIGAT – ispirjati; užutitITAC – hitac ITIMICE – hitno; žurno; bez odgađa-njaITNIT – hitnuti; baciti što dalje ili do određenog ciljaITNJA – žurbaIZASOVAT – ispsovati; obasuti grd-njamaIZASRAT – 1. onečistiti vršenjem ve-like nužde, 2. verbalno izvrijeđatiIZBA – 1. dio pojate u kojemu leži stoka; štala, 2. hladna prostorija u zemlji; podrumIZBEČIT – izbuljiti ili širom otvoriti (odnosi se na oči); iskolačitIZBELJITse – isplaziti jezikIZBLJUVATse – povratiti; izbaciti sa-držaj želudca kroz usta; izrigatseIZBRLJAT – isprljati; umrljatiIZBUBAT – izudaratiIZBUŽAT – izbušiti; učiniti jednu ili više rupaIZDAVIT – izvaditi; izvući iz nečegaIZDEGENČIT – istućiIZDREČIT – 1. bezobrazno se zagle-dati, 2. agresivno se obratitiIZDRELJIT – obratiti se agresivnom vikomIZDURAT – izdržatiIZDUŠIT – ispuhati se; ispustiti zrak; ostati bez zraka

IZERE – imaloIZGRATAN – istrugan; naribanIZGULIT – iščupati iz nečega (najče-šće iz zemlje)IZIDGUZICA (iziguzica) – proždrlji-vacIZIST – pojestiIZLANIT – nehotice reći što nije tre-baloIZLEMAT – istućiIZMAČKARANO – ružno i napadno obojanoIZMAĆAN – onečišćen; prljav; pre-pun mrljaIZMEĆAJ – maslac koji se izvadi iz jednog odvjanjamlijekaIZMEST – odvojiti maslac od mlijekaIZMUŠTRAT – 1. izmoriti tjeranjem na posao, 2. gnjaviti; dosađivatiIZNEREDIT se – 1. zaprljati se; za-pustiti se, 2. izvršiti veliku nuždu u hlačeIZRIGATse – povratiti; izbacit sadr-žaj želudca kroz usta; izbljuvatseIZVALIT – 1. iščupati iz tla i srušiti, 2. udobno leći, 3. kazati nešto nepro-mišljeno i glupoIZVAMPIT – smršaviti; osušiti seIZVENTAT – izmisliti; lagatiIZVITRIT – izvjetriti; ishlapitiIZVOD – dolazak mladine rodbine u kuću mladoženje tjedan dana nakon vjenčanja

49

JABUKA JASLE

JABUKA – 1. zaobljeni drveni dio po sredini alkarskoga koplja koji štiti ruku od udarca alke, 2. kraj kundaka na kuburi, 3. ukrasna kugla na konj-skim prsima; đulbek, 4. uzdignuti dio sedla; unkašJACIJA – razdoblje mrkle noći, dva sata nakon zalaska suncaJACERA – 1. iznimno hladna prosto-rija, 2. sanduk u kojemu se na koma-dima leda održava svježina hrane i hladi pićeJAČAT – 1. nadmetati se u snazi, 2.činiti jačim; postajati jačimJAČICA – dio košulje koji uokviruje vrat; ovratnik; koletJADO – jadnik; loš i slab čovjekJADIT – nanositi jad; nanositi patnjuJAGLUK – vezeni rupčić koji djevojka poklanja momku u znak ljubaviJAGMA – otimanje oko čega; nasto-janje da se do čega dođe prviJAGMURITse – kvariti se od stajanja (uglavnom se odnosi na hranu)JAJARICA – žena koja kupuje jaja po selima i preprodaje ih u graduJAKETA – gornji dio odijela; jakna; sakoJALOV – 1. neplodan, 2. nekoristan JALOVICA – 1. žena nerotkinja, 2.

koza, ovca ili krava koja ne donosi mlade, 3. neplodna zemljaJAPANEŽA – igra s novčićimaJAMIT – uzeti; ukrastiJAMUŽA – tek pomuzeno mlijeko JANDRE – muško ime AndrijaJAPIJA – drveni materijal; drvena građaJAPNO – smjesa zemlje crvenice i vapna koja služi za vezivanje kame-nja pri gradnjiJAPUGA – predio s puno rupa u koji-ma ima divljih životinjaJAR – bijes; ljutnjaJARA – pokrivena šumska zidina u koju se sklanja stoka (najčešće koze i ovce)JARAM – 1. drveni okvir u koji se upreže tegleća marva, 2. tlačenje; ropstvo; ugnjetavanjeJARDUMIT – teško raditi za lošu ili nikakvu nadnicuJARICA – koza godišnjakinja koja se prvi put koziJARINA – 1. velika vrućina; nepod-nošljiva žega, 2. vuna jednogodiš-njeg janjetaJARIT – donositi na svijet mlado jareJARIT – poticati svađu; dražitiJASLE – dugačko drveno korito ispu-

J

50

JASPRA JUŽINA

njeno sijenom koje služi hranjenju konja i govedaJASPRA – novacJAŠIT – jahatiJAŠMAK – marama udane ženeJATAGAN – veliki zakrivljeni nož ko-jeg alkarski momci nose u pripaš-njačiJAVLJEN – onaj koji rado i učestalo pozdravlja druge ljudeJAZOR – kanal za navodnjavanje vrtaJAŽA – brana za skupljanje vode iznad mliniceJEČERMA – prsluk od sukna ili čoje koji nose alkarski momci; điletJEČIM – ječamJEČIMKA – kava od ječmaJEČMAK – gnojna izraslina na obru-bu okaJELDA – je li takoJEDINAK – jedinacJEDVA – teškom mukom; s napo-rom; jedviceJEJINA – duga i neuredna kosaJELICA – snop grančica lovora, ma-sline i jele za blagoslov na CvjetnicuJEMATVA – berba grožđaJENGA – pratilja u svatovimaJERBO – jer; budući da; zato štoJEŠALA – plitka limena posudaJETRVA – žena muževljeva brata

JEŽA – filter za otakanje vina naprav-ljen od bodljikavih grančicaJEŽUR(ježurac) – žmarac; trnac; srhJEŽURITse – dobivati trnce po tijeluJID – jed; ljutnja; ogorčenost; bijes; idJIĆE – jelo; jiloJINČIJE – drugačijeJIST – jesti; istJOGUNLUK – obijest; tvrdoglavost JOK – 1. ne; nisam; nisi, 2. nemaJOLI – ili; jaliJOPET – opet; ponovo; nanovoJUBAV – ljubavJUČEŠNJI – jučerašnjiJUNAC – muško goveče staro više od jedne godine koje se još nije pariloJUNE – mlado goveče staro od tri mjeseca do godine danaJUNICA – žensko goveče staro više od jedne godine koje se još nije pa-riloJUNETIT – ponašati se obijesno po-put junetaJUNKA – mlada junica od miljaJUŠTO – baš; upravo; točnoJUŠTUK – mjera za dužinuJUVA – juhaJUŽINA – 1. vrijeme kada puše jugo, 2. vrijeme kada popusti hladnoća

51

KA KALIT

KA – kao; kiKABA – kabao; drvena posuda za vodu i pranje s dvije ručkeKABAN – ogrtač od ovčje vune s ka-puljačom za zaštitu od kiše, vjetra i hladnoćeKABLIĆ – 1. okrugla drvena posuda s poklopcem za kiselo ili meteno mli-jeko, 2. dio mlinaKACA – posuda za mast ili kiseli ku-pus koja je gore uža, a dolje širaKACANJE – nasilno potapanje osobe pod voduKACAVIDA – odvijačKACIJOLA (kaciola,karciola) – veli-ka duboka žlica s dugom drškom za vađenje juhe ili varivaKADAR – koji je spreman; koji može nešto učiniti; koji je sposoban za što; koji je u stanjuKADENA – ukrasni lanac KADIFA – vrsta tkanine; baršun; samt; velurKADIT – govoriti samo ono što tko želi slušati; dodvoravati se; ulagivati se, laskatiKAFEN – smeđKAJIN – lavorKAJIŠ(kaiš) – remenKAJLA – 1. predmet kojim se nešto

podupire da bi se dobila potrebna visina; podupirač; potporanj, 2. dio mlina za dizanje i spuštanje mlin-skog korita, 3. zamka kojom se ne-kome pokušava argumentirano na-pakostitiKAL – bolno zadebljanje na stopalu; žuljKALA – gradska ulicaKALABARDIN – mali borbeni pijevacKALADA – lagana naoblakaKALAMITA – magnetizirana žica za gromobraneKALA – gradska ulica općenitoKALAT – 1. spasti u težini ili jačini, 2. igrati slabiju kartu; propustiti noše-nje u kartamaKALAUZ – pomagalo za otvaranje brava; otpiračKALDAJA (kaldeja) – metalni dio štednjaka u kojem se grije vodaKALDRMA – pločnik od neobrađe-nog oblog kamenjaKALEŠTAR – drvena prečka za pove-zivanje kašunaKALETA – uska, kamena, gradska uli-caKALIJA – bakrena posuda za vino ili vodu zapremine od 1 – 3 litreKALIT – 1. davati željezu veliku tvr-

K

52

KALPAK KAPARA

doću zagrijavanjem na visoku tem-peraturu i brzim hlađenjem, 2. po-stajati sposoban za iskušenjaKALPAK – visoka alkarska kapaKALUP – tvorilo; predmet na koji se nešto nabija da dobije njegov oblik; predmet u koji se nešto ulijeva da dobije određeni oblik kad očvrsneKALUPAN – pravilan; lijepo urađen; šesanKAMARA(komara,komora) – sobaKAMARINIĆ – sobica bez prozoraKAMBUŠA – kiselo mlijeko s ljekovi-tim svojstvimaKAMENICA – 1. posuda isklesana od jednog komada kamena za držanje vode ili ulja, 2. prirodno udubljenje u kamenu u kojemu se skuplja voda od kiše ili od otopljena snijega, 3. cr-kvena krstionicaKAMENICA – pojedinačan komad kamena koji može stati u šaku; ka-meno oružje u seoskim borbamaKAMIČAK – 1. stari sinjski kameni sat, 2. utrka konja trogodacaKAMIŠ – drvena cijev kroz koju se uvlači dim iz luleKAMIŠAR – onaj koji se skriva po špiljama i živi hajdučkim životomKAMOMILA (kamomela, kamumi-la) – kamilicaKAMPANEL – crkveni zvonikKANAP – mjera za površinuKANAVACA – kuhinjska krpa

KANDELA – svijeća; voštanica; šte-rikaKANDELABER – ulični visoki rasvjet-ni stupKANDELICA – manja limena posuda KANDŽIJA – korbač potreban pri vo-đenju konjske zaprege; bič; škurijaKANELA – slavina na vinskoj bačviKANETA(kanjeta) – drveni predmet u koji se zadijevaju pletaće igleKANGAR – čvrsta vunena tkanina za kaputeKANIJA – korice od noža ili sabljeKANIT – kapnuti; uliti samo maloKANIT – namjeravatiKANITse – ostaviti seKANO – kaoKANOL – tanko izrezbareno drvo koje se pri pletenju suknenih čarapa zadjene za pasKANOĆAL – dalekozor; dvogledKANTADUR - pjevačKANTAR – vrsta ručne viseće vageKANTAT – pjevatiKANTINELA – duga drvena letvaKANTOLAC – letva deblja od kanti-neleKANTUN – 1. mjesto na kojemu se spajaju dvije ulice, 2. kut sobe, 3. okrajak kruhaKANTUNAL – noćni ormarićKAPAC – moguće; možebitnoKAPARA – svota novca primljena

53

KAPELIN KATABUJ

unaprijed uime neke kupoprodaje; predujam; akontacija; avansKAPELIN – šeširKAPETA – zaobljeni rub plahteKAPIJA – velika dvorišna vrataKAPO – onaj koji je na čelu; vođa; nadređeniKAPRIC – ćudljivi postupak; inaće-nje; tvrdoglavo suprostavljanjeKAPSEL – mrtvački sandukKAPSULAČA – vrsta kubureKAPULA – crveni lukKAPULICA – sjemenski crveni likKAPUNJERA – kućica s jednom pro-storijomKAPUT – 1. odjevni predmet, 2. 11 osvojenih punata u jednom dijelje-nju trešeta, 3. 130 osvojenih puna-ta u jednom dijeljenju trijumfa, 4. 8 osvojenih punata u jednom dijelje-nju koncineKAR – drvena zaprežna kola koja vuče jedan ili više konjaKARABIT – karbid; sredstvo za ra-svjetu (spoj kalcija i ugljika)KARAKONDŽULA – jezersko čudovi-šteKARAKUS – konjska bolest (upala zgloba)KARAPEJ – zaseok; nekoliko izdvoje-nih kućaKARAT – upućivati prijekore; koriti; prigovarati; grditi

KARATse – svađati seKARGAT – zbijatiKARIĆ – dječje drveno vozilo naba-linjeramaKARIJOLA(kariola) – ručna kolica s jednim točkom za prijenos manjih teretaKARIK – aš ili tricau briškuliKARIKAŠ(kargaš) – veliki nožKAROCA – kočijaKARONJA – nevaljalac; lijenčinaKAROTA – mrkvaKARTA – papirKARTA – ulaznicaKARTA-KANTA – crno na bijelo KARTELA(kartolina) – igraća kartica s bojevima u tomboliKARTENKA – papirnata novčanicaKARTINA – papir za motanje cigaretaKARTULINA – dopisnica; razglednicaKARTUN – karton; debeli ambalažni papirKAŠETA – drveni sanduk; kištraKAŠKA(kašika) – žlicaKAŠLJUKAT – lagano kašljatiKAŠNJE – poslije; kasnijeKAŠTIGA – kazna; izrečena ili izvrše-na sankcija za propust, prijestup ili zločinKAŠUN – 1. drveni sanduk, 2. drve-na stranica od kara, 3. pomagalo pri dizanju betonskih zidovaKATABUJ – zatvor; aps;bajbuk;bu-vara;ćuza;prdekana;pržun

54

KATANAC KIŠTRA

KATANAC – lokotKATRIGA – drvena stolica s naslo-nomKAUCIJA – jamstvo za naknadu mo-guće štete koje se vraća ako sve bude u redu; jamčevina; pologKAUL – cvjetačaKAVA – kamenolomKAVALET – prijenosna drvena klupa u građevinarstvuKAVARA – posuda u kojoj se kuha kava; đezva;kogumaKAŽELA – na brzinu sklepana poljska ili šumska kućicaKAŽIN – javna kuća; kuplerajKEFA – četkaKELJIT – raditi grimaseKENJKATI – gunđati; prigovarati; ža-liti; cendratiKERAV – nakrivljenKEREP – skelaKERIT(kernit) – bacitiKESA – 1. vrećica od papira, platna, plastike ili kože, 2. koža oko testisaKESIT se (keserit se) – napadno se smijatiKEZME – mlado praseKI – kao; kaKIBIC – promatrač igre karata ili ba-lotaKIBLE – tralje iz kojih se s jedne stra-ne može iskrenuti teretKIĆEN(A) – ukrašen(a)

KIĆENKA – svilena kapa s kitamaKIDAT – čistiti (u pravilu, štalu)KIFELI – odlazi; izlazi; bježiKIJAT – kihatiKIKA – 1. dio kose vezan ili spleten tako da pada ili strši, 2. duga i neu-redna kosaKIKAŠ – 1. čovjek koji ima kiku, 2. čovjek s dugom i neurednom kosomKIL – kilogramKILAV – trom; nespretan; slabo po-kretanKILOVICA – rudarski pijuk; mali mašklinKILJAT – rezati tupim nožemKINĐURIT – pretjerano uređivati; neukusno uređivatiKINTA – novčićKIP – spomenikKIPIT – 1. kipjeti; zagrijavanjem doći u stanje povećanja obujma i prelije-vanja preko ruba posude; vriti (od-nosi se na tekućinu) 2. kipjeti; biti uzrujan, uzbuđen, obuzet snažnim osjećajima (odnosi se na osobu)KIRIJAT – skitatiKISELINA – kiselo mlijekoKISELITse – dugo i nepotrebno sta-jati na jednom mjestuKISELIŠ – kisela tekućinaKIŠAT – ljutito razbacivati sve oko sebeKIŠTRA – drveni ili plastični sanduk; gajba;kašeta

55

KITIT KOKOŠIT

KITIT – 1. bježati trkom, 2. ukraša-vatiKLADNJA – uredno naslagana velika količina drvaKLAK – vapno; krečKLAMFA(klampa) – željezna spojni-ca za gredeKLAPAT – stvarati buku udaranjem u neštoKLAPAC – izrastao, velik i snažan dječakKLAŠNJE – 1. smotak sukna, 2. sta-rinske čarape dokoljenkeKLATse – žestoko se svađati ili tućiKLEMPO (klepo) – čovjek kojemu uši stršeKLEN – 1. vrsta drva, 2. vrsta slatko-vodne ribeKLEPAC – čekić za oštrenje koseKLEPAVANJE – oštrenje koseKLEPKA – mjedeno zvono na stociKLEPNIT – udariti; mlatnutiKLIN – trokutasti izduženi predmet od drveta ili željezaKLIP – 1. plod kukuruza, 2. komad slanine, 3. narodna igra odmjerava-nja snageKLIZA – utabani snijeg po kojemu se kližu djeca; puzaKLOBUK – šešir; kapaKLJAJO – osakaćen čovjek; sakat čo-vjekKLJUK – maslac koji se dobije mlaće-njem mlijeka

KLJUKA – kuka; zakrivljeni komad željeza ili drveta KLJUKATI – puniti zbijanjemKLJUKE – igra potezanja zakačenih prstiju srednjakaKLJUN – 1. vrh kose, 2. prednji dio opankaKLJUSE – isluženi konjKMEČAT – dosadno plakatiKNAP – tamanKNJAT – bolest pšeniceKNJAVAT – izležavati se u polusnuKOCAT – stalno prigovarati; žugatKOČAK – svinjacKOČIT – parcelirati; dijeliti zemljišnu površinu na parceleKOČKA – kvočkaKOČOPERITse – praviti se važan; še-puriti seKOĆETA – starinski bračni krevetKODA – kao da; kadaKOGO – kuharKOGUMA – lončić za kuhanje kave; đezva;kavaraKOKA – kokošKOKOĆANJE – 1. kokodakanje; ogla-šavanje kokoši, 2. besmisleno br-bljanjeKOKOLAVANJE – očijukanjeKOKOŠAR – 1. onaj koji uzgaja i pro-daje kokoši, 2. onaj koji krade koko-ši, 3. sitni kradljivac općenitoKOKOŠITse – praviti se važan

56

KOKULJICA KONAT

KOKULJICA(kukuljica) – kapuljačaKOKURUZ – kukuruzKOLA – ljepiloKOLAN – pojas s kojim se sedlo pri-čvrsti na konjaKOLAC – drveni potporanj za sadni-ceKOLAČ – okruglo suho pecivo od bi-jelog brašnaKOLAJNA – ogrlicaKOLAN – kožni pas koji se veže konju pod trbuh i tako učvršćuje sedloKOLAP – moždani ili srčani udarKOLAR – okovratnik; koletKOLARINA – kravataKOLET – okovratnik; kolarKOLINO – 1. koljeno, dio noge, 2. srodstvoKOLIŠNI – koliko malenKOLKOŠ – koliko god hoćeš; punoKOLO – 1. kotač, 2. vrsta narodnog plesaKOLOMAST – mast za podmazivanje ležajeva vučnih kolaKOLTRINA – zavjesaKOLOMAR – podočnjakKOLOMAST – gusta tamna mast za podmazivanjeKOLOMBAR – 1. krug; obruč; pr-sten, 2. igra u kojoj se novčići guraju u zemljani krug podijeljen na četiri dijela, 3. podočnjakKOLONA – nosivi ili ukrasni stup

KOLONELO(kolunel) – talijanski voj-ni zapovjednikKOLONJA – kolonjska vodicaKOLOVIJAČIT – udvarati seKOLPAT – udariti (odnosi se na mož-dani ili srčani udar)KOLTRINE – zavjeseKOLURA – bojaKOLUT – ukrasni srebrni obruč na al-karskoj ječermiKOMAĆE – dio konjske orme KOMAŠTRE – željezni lanac iznad ognjišta na koji se vješaju peka, ba-kra ili bronzinKOMBINET – svilena podsuknjaKOMBINIRKE – kliješta za više rad-nih operacija; tinjeleKOMEŠTIBILE – trgovina osnovnim potrepštinamaKOMIN – ognjišteKOMITA – oružani pobunjenik pro-tiv vlastiKOMOD – velika udobnostKOMŠIJA – susjedKOMUCIN (komicin) – niski ormar; velika komodaKOMUŠAT – odvajati listove od klipaKOMUŠINA – suhi kukuruzni listoviKONAK – noćenjeKONAL – kanal; prokopKONAP(konop) – konopac; uprede-no konopljino vlakno; užeKONAT – račun

57

KONCINA KOSIR

KONCINA – vrsta igre s talijanskim kartamaKONČA – dodatak jelu; dožaKONDUT(kondet) – nužnik; zahodKONOBA – prostorija u kojoj se drže bačve s vinom i suho mesoKONISTRA – košara pletena od vr-bovih mladica koju nosi udavačaKONSAT – čupati; trgatiKONŠERVA – koncentrat od rajčicaKONTARISAT (kuntarisat) – spasiti se ili osloboditi se nekoga ili nečegaKONTAT – računati; brojitiKONTRA – protivKONTRAFINESTRA – prozor produ-žen prema uliciKONTRAPIZ – kontra uteg; teret koji se stavlja zbog ravnotežeKONTREŠTATse – posvađati seKONJ – igraća karta s brojem 12 u talijanskim kartamaKOPANJA – velika drvena posuda iz koje se napaja stokaKOPČAT – shvaćati; razumjetiKOPLJANIK – rjeđi naziv za alkaraKOPLJE – drška nekih poljoprivred-nih oruđa (grablje, vile i sl.)KOPRČINA – mladić koji skače oko curaKOPRIFOGO – talijanski policijski satKOPRLJATse – izvijati se; migoljitiKOPRNA – gusto sito za dobivanje finog brašna

KOPRVA – kopriva; jestiva trava koja žari na dodirKOPUN – uškopljeni pijetaoKOPUNANJE – parenje pijevca i ko-košiKOPUNIT se – previti se važan; še-puriti seKOR – povišeni dio u crkvi na koje-mu se obično nalaze pjevači ili zborKORACAT – koračati; hodatiKORDA – štapin; vrpčasti sprovod-nik vatre do eksplozivaKORITO – drvena posuda za pojenje stokeKORNIŽA – 1. žlijeb; gurla, 2. rubnik ceste; bankinaKOROTA – 1. žalost za pokojnikom, 2. crna žalobna odjećaKOROVICA – 1. vrsta kukca, 2. vrsta male ribeKORPA – košaraKORPET – prsluk koji nose udane ženeKORTA – šira rodbinska zajednicaKORTEĐANAT – udvaračKORTEĐAVANJE – udvaranje; očiju-kanjeKOSA – ukrivljeni dugački nož na dr-venom držalu s kojim se, držeći ga sa obje ruke, kosi trava ili korovKOSAC – osoba koja kosiKOSIBAŠA – predvodnik kosacaKOSIR – oruđe savijenog sječiva za sječenje tanjih drva

58

KOSIRIT KRENA

KOSIRITse – ljutito reagiratiKOSIŠTE (kosilo) – drvena drška na koju se pričvrsti sječivo koseKOSOVICA – vrsta ptice sivo-smeđe bojeKOSTI – leđaKOSTRET – kozja dlakaKOSTRIŠ – divlje zeljeKOSTRUŠENJE – kostriješenje; diza-nje kose, dlaka ili perja od straha ili bijesaKOŠ – 1. dio mlina u koji upada zrno, 2. spremište za žitoKOŠTELA – drvo sa sitnim tamnim bobičastim plodovima; sladunKOŠTRADINA(kaštradina) – sušeno ovčje ili kozje mesoKOTA – kotao; veća posuda za kuha-nje na otvorenoj vatriKOTLARINA – rakija dobivena kao naknada za pečenje rakijeKOTLENICA (kotlanica) – pomična drvena prečka iznad komina na koji se vješaju komaštreKOTONJADA – slatki žele od dunjaKOTUL – jednodijelna platnena su-knjaKOTURAČA – podmetak za teret koji žene nose na glavi; steljaKOVAČIJA – 1. kovačnica, 2. kovački posaoKOVIJADA – neuredna kosaKOVILJE – vrsta trave koja raste na kamenjaru

KOVRLJIT – savijati; krivitiKOVRNDALJ – dio ženske narodne nošnje koji se nosi ispod marameKOZA – vrsta mopedaKOZINA – kozja koža s dlakomKOZLIN – jarčićKOŽUN – ogrtač od ovčje kožeKRABIT – topiti; rastapatiKRAČAT – 1. kratiti; skraćivati, 2. po-stajati kraćimKRAJNI – krajnji; rubni KRAKUN – zasunKRALJ – igraća karta s brojem 13 u talijanskim kartamaKRALJAT – dijeljenjem karata prije početka igre određivati tko će s kim igratiKRBELINA – staro i dotrajalo prije-vozno sredstvoKRCAT – punKRČALO – dio braneKRČAT – glasati; ispuštati zvukoveKRČEVINA – iskrčena zemljaKRČIT – vaditi kamen ili tvrdi sloj s nekog zemljišta da bi ostalo obradi-vo tlo,KREĆAT – dirati; dodirivatiKREDENCA – vitrina; ormar; veltri-naKREK – panj od lozeKREMENJAČA – starinska puška koja se puni s vrha cijeviKRENA – najlonska nit koja se koristi u ribolovu

59

KRENIT KUFER

KRENITse – raspametiti se; poludje-ti; skrenitKREPALINA – 1. životinjska lešina, 2. lijena osobaKREPAN – iscrpljen; izmoren; one-moćaoKREŠIT – poskupjetiKREVELJIT – praviti ružne grimase; ispuštati ružne zvukoveKRIČAVO – šarenih boja koje bodu očiKRIDIMICE – kradimice; kriomice; krišomKRIK – kočnica na karuKRIPAN – krepak; snažan; čvrst; jakKRIVIT se – jaukatiKRIVOŠIJA – zakrivljena alkarska sa-blja; krivaKRIŽ – teretKRKALINA – konjski izmet; obilan ljudski izmetKRKE – na leđimaKRMAK – prasacKRMAČA – prasicaKRMELJ – zgrušani iscjedak iz okaKRNJATAK – ostatak pokvarenog zuba KRNJE– lutka koja se spaljuje u maš-karama na pokladni utorakKROKANAT– karamelizirani šećer s bademimaKROŠNJA – pletena košara u kojoj se nosi sijeno za stoku

KROŠTULE – tradicionalna dalma-tinska hrskava slastica od brašna, jaja, šećera i soliKROŽET – alkarski prsluk od čoje ili bijeloga suknaKRPOTIT – previše i nekorisno usit-njavatiKRTOL(krto) – košara pletena od ši-bljaKRUNA – zid koji obrubljuje bunarKRUNICA – niska zrna za molitvuKRUPA – tuča; gradKRUV – kruhKRŽA – poljska jarebicaKUBURA – starinska kratka puška; starinski pištoljKUBURIT – životariti; izdržavatiKUBURLUK – kožna torbica u koju se sprema kuburaKUCANJE – vrijeme kada se kučke tjeraju; vrijeme parenja kučaka s psimaKUCO – šutjetiKUČINA – raspleteni konopKUČIT – savijati; krivitiKUĆERIN(kućarin) – žličica za šećerKUDILJA – drvena naprava za prede-nje vuneKUDRAV(A) – kovrčav(a); ricast(a)KUDRIT (kutrit) – šuteći pozorno promatrati i osluškivatiKUGLUF – vrsta kolačaKUFER(kuver) – kofer; valiža

60

KUJAT KVADAR

KUJAT – bolovati; biti nemoćanKUKAV – slab; mizeranKUKUMAR – krastavacKUKURIK – crveni poljski cvijet; makKUKURIKAVAC – vrsta kašljaKUKURUZOVINA – suha kukuruzna stabljikaKUKUVIJA – noćna ptica iz reda sovaKULAŠ – konj pepeljasto sive bojeKULAZE – ručna kolica za prenoše-nje manjeg tereta koja se sastoje od dvije ručke, nekoliko poprječnih le-tvica i kotačaKULE – oblaci nad planinom koji na-vješćuju buruKULENICA – kobasica nadjevena krvlju, kukuruznim brašnom i svinj-skim salomKUMIT – molitiKUMPARAN – muški sukneni ogrtač KUMPIR – krumpirKUNIN – kunićKUNTENAT – zadovoljanKUNJAT – drijematiKUPA – crijepKUPE– boja u talijanskim kartamaKUPIT – skupljati nešto s podloge; skupljati karte s kartaškog stolaKUPLERAJ – javna kuća; bordel; ka-žinKUPLJAČINA – 1. kupljenje žita, 2. okupljanje ljudiKUPOVAN – koji nije iz kućne izrade

KURAMELA – lanac opšiven kožom koji spaja komać i timunna karuKURAŽA – hrabrostKURDELA – platnena ili gumena uzi-caKURELJA – orunjeni kukuruzni klipKURIJOŽIJA – znatiželjaKURIT – dobro se prodavati; dobro se trošitiKURTELIN – džepni nožićKUS – komad; zalogajKUSAT – slatko jesti; pohlepno jestiKUSO – 1. nizak čovjek, 2. ptica bez repaKUSUR – ostatak novcaKUŠ – kuda ćešKUŠIN – jastukKUŠKINJA – kožni remen koji se stavlja pod rep konja i drži sedloKUTA – radno odijelo; keceljaKUTLAČA – velika drvena žlicaKUTRIT – šutke promatrati i osluški-vatiKUVALO – kuhalo; rešoKUVATANJA – pretjerano kuhanjeKUVAT – 1. kuhati, 2. nešto potajno priprematiKUVERTA – omotnica za pismo; po-krivač za posteljuKUVERTUR – pokrivačKUŽINA – kuhinjaKVADAR – umjetnička slika s okvi-rom

61

KVARAT KVRKNIT

KVARAT – četvrtinaKVASINA – vinski ocatKVATRO – četiri u igri mureKVINTAL – mjera za težinu (100 ki-lograma)

KVINTULJA (kvintilja) – kartaška igra slična trešetuKVIT – bez duga; izjednačeno; sre-đenoKVRKNIT – kvrknuti; tiho se oglasiti

62

LABRNJA LAŠTRK

LABRNJA – usta; njuška; gubicaLACA – povodac na kojemu se vodi stokaLAĆAT se – latiti se; početi što raditi; dohvatiti se; prihvatiti se; uhvatiti seLADOVAT – hladovati; odmarati u hladovini; izležavati se; ljenčaritiLAĐA – zgodan prijelaz preko vode; kerepLAGUM – velika eksplozijaLAGUMAT – raznijeti eksplozijom; miniratiLAJAT – glasno i uvredljivo govoritiLAJONA – lajava osoba; osoba koja prenosi sve što čujeLAKADINA – fina betonska zidna na-vlaka; likadinaLAKAT – mjera za dužinu sukna od oko 70 centimetara; aršinLAKOMICA – drvena posuda s lijev-kom za otakanje vinaLAKSAT – popustitiLAKUPERAT se – riješiti se koga ili čega; osloboditi se koga ili čega; re-kuperatseLAMARIN(lomarin) – debeli zaštitni limLAMBIK – kotao za pečenje rakijeLAMICA – žiletLAMPADINA – ručna svjetiljka

LAMPAT – hodati pokrećući cijelo tijeloLANCUN – plahtaLANDIKAT – hladiti se; odmarati seLANDRAT (lantrat) – bezbrižno se skitatiLANETICA – ukrasna marama; sve-čani rubacLANIT – izlanuti; nepromišljeno reći što nije trebaloLANTE – tanke unutarnje škureLAPAT – pohlepno jestiLAPIŠ – olovka; lapešLAPRDAT – govoriti gluposti; dosa-đivati govoreći beznačajne sitnice; gnjaviti ispraznim govoromLAPTAT – padati u velikim pahulja-ma (odnosi se na snijeg)LARMA – mješavina ljudskih glasova koji glasno govore u isto vrijeme; ga-lama; vika; drekaLASAST – dopadljivo promišljenLASTAVICA – dio kućnog pročelja koje završava u obliku trokutaLASTVE – zemljište na brijegu s više podzidaLAŠNJE – lakšeLAŠTRE – stakla na prozorimaLAŠTRK(laštik) – 1. gumena rastez-ljiva vrpca, 2. ženska dječja igra, 3.

L

63

LATA LIFEROVAT

praćka izrađena od drveta, gume i kožeLATA – tanki lim; midLATAR – metalni lonac za kiseljenje mlijekaLAVABO – umivaonik; lavandin LAVANDIN (levandin) – umivaonik; lavaboLAVEL– sudoperLAZA – uski prolaz kroz vrtLAZANJE – vrsta domaće tjestenineLAZANJUR – valjak za razvlačenje tijestaLAZAR – nepokretan čovjekLAZIT – puzati lagano dodirujući podloguLAZNIT – okusiti malu količinu čegaLEANDAR – oleandar; sredozemni zeleni otrovni grm koji se kultivira kao ukrasna biljkaLEBARDA – stropni ulaz na tavan; proskok;portelaLED – velika hladnoćaLEDINA – 1. livada; neobrađeno ze-mljište, 2. izraz za poravnanje rezul-tata u igri mureLEMAT – tući; mlatitiLEMIŠ(lemeš) – nož na plugu; ralo; raonikLEMOZINA(lemuzina) – crkveni mi-lodar koji se skuplja tijekom miseLEPRLJAT – bezuspješno pokušavati poletjeti

LEPUR – perut koja otpada s plodo-va kukuruzaLEPUR(ICA) – noćni leptir(ica)LEPUŠAT – skidati listove s klipova kukuruza; perušatLEPUŠINA – list kojim je obložen klip kukuruza; perušinaLESKA – komad kamena s kojim se pali vatraLEŠADA – skuhana hrana (u pravilu meso)LEŠAT – skuhatiLEŠURAT – teturatiLETIČAST – brzoplet; nepromišljenLETIT – 1. letjeti; kretati se zrakom pomoću krila; kretati se zrakom u nekom zračnom prometalu, 2. kre-tati se velikom brzinom; juriti; trčati, 3. prolaziti u vremenskom smislu, 4. biti izbačen sa službenog položaja ili radnog mjesta, 5. nešto ishitreno raditiLETRIKA – elektrika; strujaLEVA-LEVA – izraz kojim se ukazuje da se nešto radi rastrošno, na veliko, odreda i ne birajućiLIBAR – knjigaLIBITse – 1. šuljati se; prikradati se, 2. hodati polako; vući nogu za no-gomLIBRIĆ – molitvenikLIFEROVAT – isporučiti ili nabaviti robu

64

LIGAMBE LUK

LIGAMBE – podvezice za ženske ča-rapeLIGANJE – odlazak na spavanjeLIGENZI – leziLIJA – vrtna gredicaLIKARIJA – lijekLI-LA – otprilike isto; u jednakoj mje-ri; više-manje; tako-takoLIMUNCIN – tvrdi bombon s oku-som limunaLINAC(linčuga) – ljenčina; neradnikLINGUZA – lijena cura ili ženaLIP – lijepLIPON – riječ kojom se ističe daljinaLISA – drvena pregrada koja služi kao ulazLISKA – 1. vrsta divlje patke, 2. luka-vac; dvoličnjakLISKA – drvo lješnjakaLIST – puzati; ići vrlo sporoLIŠATI – igrati lišinu LIŠINA – slaba igraća karta bez vri-jednostiLIŠNJAK – lješnjakLIŠO – bez posljedicaLITAVICA – proljevLITO – ljetoLITO – dlijeto; rezbarsko oruđe; dli-toLITRET – fotografijaLIVAJA – ljevoruk čovjekLIVO – lijevo; neparnoLIVAK – lijevak; pirija

LIVEL – libela; naprava kojom se is-pituje ravnost neke površineLIVOLVER– revolver; pištoljLIZIBAKA – sitna slatkovodna ribaLIZIGUZ – ulizicaLOBODA – jestivo divlje zeljeLODUL – poljska ptica; ševaLOGA – ležaj; legloLOJ – ovčja, kozja ili kravlja masnoćaLOKADUR – čovjek koji puno pijeLOKAT – neumjereno i bučno pitiLOMBUL – biftekLONZA – juneća potrbušnicaLOPAR – drveni predmet kojim se ti-jesto stavlja na ognjišteLOTRE – drvene stranice na zaprež-nim kolimaLOVORIKA – lovorovo granje s li-šćemLOZINA – granje od lozeLUČ – borovina koja služi za potpalu vatreLUDE – blesav čovjekLUDOSMIJAST – sklon smijanju, če-sto i bez razlogaLUG – pepeoLUGANIG – tanka duga kobasica koja se prži na tavi, a zatim kuha u kokošjoj juhi s rižomLUGARIN – sitna žućkasta ptica pje-vicaLUGERA (lužera, lužara) – dio peći na drva za skupljanje lugaLUK – češnjak

65

LUŠ LUŠTRAT

LUŠ – luksuzLUŠIJA – voda u kojoj je prokuhan lug (služi za pranje suđa i odjeće)LUŠTRAT – glanjcatiLULAV – glupLUMBARDA – starinski topLUMIN – svijeća za pokojnikeLUMBRELA – kišobranLUPAČA – daska za pranje odjećeLUPEŠKE – sklopljene ruke na koje zbog podizanja preko neke zapreke

zakorači druga osoba (uobičajeni puni naziv je lupeške skale ili lupeš-ke skalice)LUMPAT – bučno se veseliti i preda-vati raspojasanom raspoloženju uz piće i pjesmuLUPEŽ – lopovLUŠATse – rediti se; uljepšavati seLUŠTRAT – čistiti; pospremati; sređi-vati (najčešće kuću)

66

LJILJAN LJUTIKA

LJILJAN – vrsta cvijeća koje djeca nose u crkvu na blagdan sv. AnteLJOSNIT – iznenadno pasti; neočeki-vano pastiLJUBICA – ljubičica; mali proljetni cvijet ljubičaste bojeLJUBIT – lijepo pristajatiLJUBOVAT – biti u vezi; aškovat

LJUDIKAT – prijateljski razgovaratiLJUDINA – 1. gorostasan čovjek, 2. dobar čovjekLJULJ – pšenični korov sitnog plodaLJULJA – ljuljačkaLJUTAC – tvrdi kamenLJUTIKA – crni luk; prorestača

LJ

67

MA MANDALICA

MA – aliMAC – komplet igraćih karataMACA – čekić za kamenoklesarske i zidarske radoveMACAKAN (macakanjo) – 1. onaj koji hvata i odstranjuje životinje; živoder, 2. lukav čovjek koji gleda samo svoju koristMACALO – dugi drveni ribički štapMACAT – vabitiMACMUDAN – dječak koji još nije izrastao; mlatimudanMAČKA(mačak) – željezna kočnica sa stražnje strane karaMAČKARIOL(maškariol,mačkadut) – drveni ormarić opleten tankom mrežom za zaštitu hrane od muhaMAČKARA – 1. maskirana osoba za vrijeme karnevala, 2. neukusno odjevena osobaMAČKULA – mali top koji se oglaša-va za vrijeme alkarskih svečanosti; mužar; prangijaMAĆA – 1. mrlja na odjeći, 2. neu-godan podatak iz prošlosti neke oso-be, 3. tjelesna manaMLADEŽ – madež; taman biljeg na tijeluMAGACIN – skladište; magazin

MAGANJAT se – 1. okilaviti; dobiti kilu, 2. ozlijediti seMAGARE – tovar; magaracMAITA(majita) – srebrna filigranska kopča na ovratniku alkarske košuljeMAJDEN – 1. rudnik, 2. bogatstvoMAJITA – mjedena, srebrna ili zlat-na filigranska ploča na košuljiMAKARUNI – makaroni; vrsta tje-stenineMAKINJA – mašina; strojMALA – djevojkaMALA – 1. malena; sitna, 2. pojedi-načna partija u igri karata ili balota, 3. slaba karta od igre u briškuliMALICA – slaba karta u briškuliMALICIJA – želja da se naškodi dru-gima; pakost; zlobaMALOPRIN (malopri, maloprvo) – maloprije; naloprinMALOVAN – zidarski pomoćnikMALTA – žbuka; inkaratMALUŠNA(majušna) – malenaMAMUZA – ostrugaMANA – hranaMANINJORGO(maminjorgo) – stra-šilo nalik na magarca kojim plaše djecuMANDALICA – drveni zapor koji osi-gurava vrata od nasilnog otvaranja

M

68

MANDRILO MAŠKLIN

MANDRILO – pogrdan naziv za ljude sa splitskog obalnog područjaMANDULET – mandulat; slastičar-ska poslastica od bademaMANĐA – hranaMANIJERKA – posuda iz koje se jedeMANISTRA – tjesteninaMANIT – mahnit; sulud; bijesan; lud; pomamanMANIT – odmahnutiMANITse – ostaviti se MANTALUK – vrtoglavicaMANTAT – zavaravatiMANTEL – mantil; ogrtačMANTIJA – svećenički habitMANJADURA – hranilica za ptice u krletciMANJAŽA – dobra i obilna hranaMANJE – minus u računskoj opera-ciji oduzimanjaMANĐAT – slasno jesti u velikim ko-ličinamaMANJKAT – nedostajatiMANJKAMENAT – nestašicaMAON – 1. odreda; većinom; svi; mahom, 2. najčešće; obično; ponaj-višeMAOVINA – mahovina; zeleni biljni pokrivač koji raste na vlažnim mje-stimaMARAČ – ožujak; ožuljakMARANGUN – drvodjelac; stolarMARAŠTINA – bijelo grožđe sitna zrna

MARENDA – obrok između doručka i ručkaMARENDIN – marenda u prirodi (najčešće na Uskrsni ponedjeljak)MARIJAŠ – starinski novac; ugarski novac s likom bogorodiceMARUN – divlji kestenMARVA – stokaMASAN – 1. koji sadrži masti ili ma-snoće; mastan 2. koji donosi veliku korist, 3. koji zamašćen izvana ili izgleda kao da je premazan mašću, 4. koji je neukusan, vulgaran i prela-zi granice pristojnostiMASLAT – uvijeno lagati; davati laž-na obećanja; palamuditMASLO – maslac; mliječna masnoća dobivena metenjemMASNICA – krvni podljev na tijelu nastao od udarca; modricaMAST – sok dobiven gnječenjem, gaženjem ili stiskanjem zrelog grož-đaMASTIT – gnječiti, gaziti ili stiskati zrelo grožđe zbog dobivanja mastaMAŠĆURIKA – ostaci masti nakon pripreme jelaMAŠE – kliješta za žar koja nosi arambašau pripašnjačiMAŠIT se (mašat se) – uzeti nešto rukomMAŠKLIN – željezno oruđe nasađe-no na držalo, šiljasto s jedne, plo-

69

MAŠTELO MERLIS

snato s druge strane, služi pri kopa-nju i krčenju; pijuk; budak; trnokop MAŠTELO(maštilo) – drvena, lime-na ili plastična posuda koja služi za pranje odjeće ili za prelijevanje vina; vjedroMATADUR – jaka karta u briškuli i trešetuMATER(mate) – majka; matiMATERICE – predzadnja nedjelja pred BožićMATRAK – drvena batinaMATRIJAL – materijal; građaMATRIKULA – pomorska putna ispravaMATUN – opeka; ciglaMATUZAN – vrlo star čovjekMAUNA – mahuna; mladi grahMAUŠ – kartaška igraMAZIJA – čelikMAŽA – jutena vrećaMEČARNO – (odnosi se na vrijeme) meko; blago; južnoMEČANJE (mečenje, meketanje) – kozje glasanjeMEČITse – navikavati se na neštoMEĆAJA – drveno pomagalo za me-tenje mlijeka; MEĆAT – stavljati; polagatiMEĆATse – praviti se važan; postav-ljati se s visokaMEDULJICA – pločica od kovine s re-ljefnim prikazom; manja medalja

MEĐA – kamen koji označava gra-nicu imovine; granica između dviju njiva; mejašMEĐUSE – između sebeMEGDAN(mejdan) – mjesto bojaMEJAŠ – kamen koji označava gra-nicu imovine; granica između dviju njiva; međaMEJAŠNIK – vlasnik susjedne njive odijeljene mejašemMEKA – mamac u lovu riječnih ra-kovaMEKINJE – ljuske samljevenog zr-nja žita koje se sijanjem odvajaju od brašnaMEKIŠ(mekuš,mekunjak) – rak koji je odbacio oklopMELA – imela; zimzelena biljka od čijih se plodova radi ljepilo za lov na pticeMELJAT – prevrtati po rukamaMENĐULE – sprava za pritiskanje; škripacMENEKA – mene MENIKA – meniMENON – mnomMERAČIT – polako uživati u jelu i pićuMERAK – želja za čim; užitak u čemuMERE(more) – možeMERITAT – zaslužiti; pripadati; tokatMERLO – čipkast i vezen ukras na ženskoj odjeći ili na posteljiniMERLIS(mrluš,mrlis) – miris

70

MERTEK MISTRIJA

MERTEK – tanje drvo za izradu krovaMERUNI – 1. izraz za krepanu živo-tinju, 2. zloban izraz za pokojnog čo-vjekaMESLIĐAN – bosiljak; zeljasta biljka ugodna mirisaMEST – mećajom u stapu odvajati maslood metenikeMEŠTAR – majstor u nekom poslu; zanačijaMEŠTRIJAT – znalački obavljati neki posaoMEŠTROVICA – okretna i sposobna ženaMETENIKA – tek izmetenomlijeko; mlaćanicaMETENJE – postupak pri kojemu se mlaćenjem mećajom po mlijeku u stapu odvaja masloMETILJAV – slab; nemoćan, boležljivMETIT – metnuti; stavitiMEZA – hrana; zakuskaMEZO – izmeđuMICINA – gnojna oteklina na vratuMID – komad tanke kovine; lim; lataMIDEN – limen; od midaMIDENICA – stočno zvono od midaMIGOLJIT – izvijanjem se izvlačitiMIGAT – 1. micati, 2. davati znakove zatvaranjem i otvaranjem očijuMIJOVIL – MihovilMIJUR – mjehurMILO – osjećaj tuge; osjećaj žaljenja

MILJUN – milijunMINA – mijena; promjena; izmjenaMINDŽA – ženski spolni organMINĐUŠE – naušnice; rećineMINIT – proći; prestati; istećiMIRA – 1. mjera; standard za mjere-nje veličine ili količine, 2. mjera; di-menzija dijela tijela pri izradi odjeće ili obuće; 3.mjera;granica do koje je nešto dopušteno, 4. mjera; primje-na propisa s određenom svrhomMIRAKUL – čudoMIRBOŽAT – stiskom ruke davati mir jedan drugomeMIRE – miran čovjekMIRINA – poljski suhozidMISAR – osoba koja ide na misu ili je na misiMISEC – 1. mjesec; nebesko tijelo, 2. mjesec; dvanaesti dio građanske godineMISEČINA – mjesečina; noćno osvjetljenjeMISTO – 1. mjesto; ograničeni dio prostora na kojemu se što odvija, 2. mjesto; prostor gdje se što može smjestiti; položaj u redoslijedu; po-zicija na površini, 3. mjesto; služba; posao; namještenje, 4. mjesto; na-seljeMISTO – umjesto; izraz koji ukazuje na zamjenu čega čimMISTRIJA – zidarski alat kojim se

71

MISUSOVO MOTIKA

prevlači žbuka; manja metalna po-suda s drvenom ručkomMISUSOVO – u ime IsusovoMIŠADANCA(mišanca,mišancija)– mješavinaMIŠAJA – drvena žlica za miješanje kukuruznog brašnaMIŠAVAC – mišji izmetMIŠINA – koža domaće životinje u kojoj se drži vino, voda ili sir; bekinaMITIT – mimoići (nekoga ili nešto)MIŽERIJA – sirotinja; siromaštvoMLAĆANICA – tek izmlaćeno mlije-koMLAD – nedozreoMLADA – nevjesta; djevojka na dan vjenčanjaMLADAC – mladi češljugar koji još nije dobio boju perjaMLADI – ženik; mladoženja; momak na dan vjenčanjaMLAĐARIJA – mladost; mladež; omladinaMLATIMUDAN – nedorasli dječak; macmudanMLIKO – mlijekoMLIKAR – mljekar; 1. osoba koja proizvodi mlijeko, 2. osoba koja ra-znosi mlijeko, 3. prostorija za prera-du i čuvanje mlijekaMLIN – naprava koja meljeMLINCA – mlinica; kuća na vodi s mlinom; vodenica

MLIVO – žito za mljevenje ili samlje-veno žitoMLUN – dinjaMOBILJA – namještaj; pokućstvoMOCA – u ime ocaMODAR – plavMODRA – suknja od modrog platnaMODRNA – suknena haljina do po-jasa koju nose starije žene; modrinaMOKRINA – velika vlagaMOLAT – popustitiMOMAK – 1. neoženjeni mladić, 2. pratitelj alkara MONA – 1. osoba koja teže shvaća, 2. ženski spolni organMONADA – nestašluk; glupost; piz-darijaMONTURA – odjeća; nošnjaMORE – možeMORO – crn, garav čovjekMOSKAT – mozgati; misliti mozgomMOSUR – viseći krovni ledMOŠ(moreš) – možešMOŠUR – metalna ili drvena oveća posudaMOT – 1. znak suigraču u kartama, 2.znak općenito, 3. sposobnost; ta-lent; nadarenostMOTAT – 1. motati; namotavati ne-što, 2. motati; manipulirati s nekimMOTIKA – metalno oruđe s drve-nom drškom za kopanje i prekopa-vanje zemlje

72

MOTIČIT MULAM

MOTIČIT – kopati ili prekopavati motikomMOŽDANI (možđani, moždane) – mozakMRAKAT – podvikivanjem tjerati stokuMRAKNIT – 1. potjerati, 2. ubitiMRAZ – ledMRCENJAŠ – veliki orao koji se hrani krepanim životinjamaMRCINA – 1. lešina; strvina, 2. lju-deskaraMRDAT – micati se; pomicati dijelo-ve tijelaMRGA – krupan i razvijen čovjekMRKANJE – parenje između ovce i ovnaMRKLI – tamni; bez svjetlaMRLUŠIT(merlisat,mrlisat) – miri-satiMRMOLJIT – mrmljati; nerazgovijet-no govoritiMRNJAUKAT – mijaukatMRS(mrsalina) – masnoća; masno mesoMRSIT – zapetljavatiMRSITse – jesti masnoMRŠ– uzvik tjeranja; maršMRŠAVAN – slabašan; mršavMRTAC – mrtvacMRTOUZICE – način vezanja čvora tako da ga je teško odriješitiMRTVIMICE – opasno po život (izraz kojim se opisuje snaga udarca)

MRTVINE – podjela imovine pokoj-nikaMRVU – malo; zeruMUCIKARA – mačka od miljaMUČALJIV – šutljivMUČAT – šutjetiMUĆAK – 1. pokvareno jaje koje se mućka, 2. bezvrijedna, pokvarena osobaMUĆAT – ispirati protresanjem te-kućineMUDA – mošnjeMUDA – ženka češljugaraMUDANTE – donje gaćeMUDLAT – varati; driblatiMUJS – uzvik kojim se doziva mačkaMUJSA – 1. mačka, 2. ukrasni krzne-ni ovratnik; pelica MUKA – 1. veliko naprezanje u radu, 2. fizička ili duhovna patnja, 3. imovina stečena velikim trudom, 4. osjećaj gađenja; tegobe u želucu; mučninaMUKA – sitno, bijelo brašnoMUKAJET – opća šutnja; grobna ti-šinaMUKANJE – glasanje govedaMUKTIŠ – čovjek koji nikad ništa ne plaćaMUKTE – besplatno; badava;džabeMULAC – kopileMULAM – meso između rebara i bu-tine

73

MULARIJA MUŽGAVAC

MULARIJA – dječurlijaMULEGIN – unutarnji kućni pre-gradni zidMULIKA(muljika) – mekani žućkasti laporMULJAT – 1. gnječiti ili tiještiti grož-đe, 2. zaobilaziti istinu; mutiti; oko-lišati, 3. baviti se sumnjivim poslovi-ma; izbjegavati zakone i propiseMUNIT – ukrasti; punitMUNITA – sitan kovani novac; sitnišMUNJEN – koji nije sasvim norma-lan; opaljen; udaren; trknutMURA – pučka igra u kojoj igrači istovremeno pokazuju ispružene pr-ste jedne ruke pokušavajući pogodi-ti zbroj prstijuMURAČ – igrač mureMURAL – glavni, potporni zidMURAT – igrati na mureMURGAŠ – crno vino sumnjive kva-liteteMURLJAT – provlačiti kroz voduMURVA – 1. stablo, dud, 2. dudov plodMUS – ono što se mora; prisilaMUSAV – iskrivljenog, neveselog lica

MUSIT se – izrazom lica iskazivati nezadovoljstvo; durit seMUŠA – općinski pašnjak u sinjskom polju ustupljen alkarskom društvu na korištenjeMUŠARELO – magaracMUŠĆ – miris za lice ili tijeloMUŠĆANJE – nanošenje mirisa na kožuMUŠKARDIN – dječak kod kojeg se primjećuju dobre odlike budućeg muškarcaMUŠNICA – kašeta ispred mlina u koju pada brašnoMUŠTRA – uzorak tkanineMUŠTRAT – 1. tjerati u red; podvr-gavati disciplini; uvježbavati, 2. gnja-viti; dosađivatiMUŠTULUK (maštuluk) – nagrada koju dobiva glasonoša dobre vijestiMUTAV – nijemMUTO – 1. osoba koja ne može go-voriti, 2. osoba koja rijetko govoriMUVA – muhaMUVENJAK – muhin upljuvak; mu-hin izmetMUZINA – kasicaMUŽGAVAC – vrsta gljive

74

NA NADOŽUNTAT

NA – uzmi; izvoliNABAC – 1. urok, 2. centaršutNABACAT – 1. nabaciti što na hrpu, 2. nabaciti kilograme; udebljati seNABADAT – 1. teško hodati s noge na nogu, 2. nabijati ili navlačiti što na nešto šiljastoNABANDU – nastranuNABASAT – slučajno naići na što; slučajno sresti kogaNABAŠKO(nabaška) – posebiceNABIGUZICA – proždrljiva osoba koja se nameće radi besplatnog jela; muktašNABIJAČA – starinska puška koja se puni s vrha cijevi (nose je alkarski momci)NABRAJAT – 1. glasno naricati za pokojnikom, 2. uporno prigovaratiNABRUSITse – upregnuti sve snage za neštoNABREKNIT(nabreći) – nabreknuti; nateći; povećati obujamNABUBATse – dobro i obilno se naj-estiNACICKATse – lagano se opiti; na-cvrcatseNAČET – početi trošiti ili upotreblja-vati (primjerice, pršut)

NAĆ se – dogovoreno se sastati s nekimNAĆULIT – 1. postaviti što na odre-đeno mjesto, 2. namjestiti uši da bi se bolje čulo, 3. zauzeti određeni stav na nogamaNAĆVE – izdubljena drvena posuda u kojoj se mijesi kruhNADARJE (nadarenje) – starinski izraz za nagradu NADIMIT se – 1. nadisati se dima, 2. tijelom i odjećom poprimiti miris dimaNADIT – 1. nadjenuti nekome ime ili nadimak, 2. nadjenuti nešto na ne-što (primjerice, mamac na udicu), 3. nadjenuti ili nešto s nečim (primjeri-ce, svinjsko crijevo s mesom)NADOĆ – 1. dignuti se u razini; na-bujati, 2. povećati obujam dizanjem iznutra ili vrenjem, 3. napredovati u razmišljanju; približiti se nekom sta-vuNADOLIVAT – nadolijevati; dodavati tekućinuNADOMEĆAT – dometati; dodavati; pridodavatiNADOVEZAT – uhvatiti se nekoga; dosađivati nekomeNADOŽUNTAT – nadostaviti; dodati

N

75

NADRLJAT NAMACAT

jedan dio tako da čini cjelinu i pro-dužujeNADRLJAT – stradati; nadrapatiNADROBIT – 1. namrviti komadiće kruha u tekućinu (primjerice, mli-jeko ili juhu), 2. napričati opširno i besmislenoNADRONJATse – naspavati seNADRTse – obilno se najestiNADUTse – 1. fizički se napuhnuti uzimanjem hrane ili pića, 2. postati umišljen ili nadmenNAGA – nagao; koji ima neobuzda-nu narav i lako se ražestiNAGARIT – natjerati na jurnjavuNAGET se – nakriviti se na jednu stranuNAGOLUBIT – naoblačitiNAGOVEDAT – žestoko isprebijatiNAGRAJSAT – naići na nešto neu-godnoNAGRCATse – nagutati se tekućine protiv svoje voljeNAGRNIT – nagrnuti; navalitiNAGUZIT – 1. isturiti stražnjicu, 2. stajati nekome na putu, 3. izvršiti obljubuNAJAT – uporno i agresivno zahtije-vati; žurno raditi; navratNAJEŽUREN – nakostriješenih dlači-ca (najčešće od straha ili hladnoće)NAJPOSLIN – najposlije; na koncu; na kraju

NAKERIT– nakrivitiNAKI – onakavNAKIĆEN – veselo podnapitNAKINĐURENO – neukusno i pre-tjerano uređenoNAKLJUKAT – kljukajući nahranitiNAKO – onakoNAKONTATI – nabrojatiNAKORIČ – napamet; bez čitanjaNAKOSTRIŠIT se – nakostriješiti se; 1. dignuti dlaku ili perje tako da str-ši (životinje), 2. zauzeti obrambeni stav; spremiti se za sukob; naoštriti se NAKRESAN – pijanNAKURNJAK – pletena vunena na-vlaka koja muški spolni organ štiti od hladnoćeNAKUSATse – obilno se najestiNALADITse – prehladiti seNALANDRAT – brzo obuti ili brzo odjenutiNALANTRAT – naići; susrestiNALEMAT – namlatiti; istućiNALITse – opiti seNALIVAT – 1. nalijevati tekućinu, 2. salivat; raditi betonsku pločuNALOPRIN – maloprije; maloprinNALJOSKAT se – posve se opitiNALJUDIKATse – ugodno se naraz-govaratiNAMACAT – 1. steći puno nečega, 2. namamiti; privući

76

NAMAČKARAT NARAMAK

NAMAČKARATse – opremiti se kao mačkara; prenapadno se našminkati i ružno se odjenutiNAMAKNIT – namaknuti; priskrbiti; steći materijalna dobraNAMAZATse – našminkati seNAMEČITse – naviknuti se na nešto od čega se teško odviknutiNAMIRAT – usmjeravati što ili koga komeNAMIRIT – 1. nahraniti (blago ili sebe), 2. ispuniti čija traženja u nov-cu; srediti račune; isplatiti, 3. zado-voljiti određene potrebe NAMIRIT se – namjeriti; naići na koga ili štoNAMISTO – umjestoNAMRLUŠITse(namrlisatse) – na-mirisati seNAMUSIT se – napraviti turobnu grimasu lica; obendatseNANOGE – pješkeNAOPOSUN – na pravu stranuNAPASAN – 1. napastan; koji dovodi u napast, 2. napastan; koji dosađujeNAPISNIK – zapisnik o održanoj al-karskoj trciNAPITURAT – našminkatiNAPLET – gornji pleteni dio opankaNAPOLICA – mješavina ječma i pše-niceNAPOLITANA – aš, duja i trica od istog zoga u igri trešeta

NAPONASE – jedan po jedanNAPORUČ – nadohvatNAPOSE – posebnoNAPOVID– najava udaje ili ženidbe s oltaraNAPRAŠAK – bezdimni prah za puš-kuNAPRAVAN – dobra zdravlja, izgleda i držanjaNAPRDIT – udariti (primjerice, no-gom u stražnjicu)NAPRIPRAVIT – osigurati u dovolj-noj mjeriNAPRIŠU – brzopleto; žurnoNAPRLITAT se – pretjerano se ure-ditiNAPRNDEČIT – staviti nešto na po-grešnom mjestuNAPRNĐEN – uvrijeđenNAPROBIVAT – natući; izbatinatiNAPRSTAK – limeni zaštitnik za prst koji kod ručnog šivanja služi za poti-skivanje igleNAPRŠNJAK – dio opreme na prsi-ma alkarskog konja; oprsina; prsina,pršnjak NAPRTIT – natovariti na leđaNAPUCATse – obilno se najestiNAPUMPAT – napuniti zrakomNAPUNTAT – nagovoriti na nešto lošeNARAMAK – količina nečega preno-siva obuhvatom ruku

77

NARAVSKI NAŽIMAT

NARAVSKI – naravnoNAREST – 1. narasti; postati viši ra-stom, 2. odrasti; doseći konačnu vi-sinuNARIKAČA (narikuša) – žena koja se profesionalno bavi naricanjem, oplakivanjem pokojnikaNARIKTAT – namjestiti; staviti na određeno mjesto ili u određeni po-ložajNAROGUŠITse – izrazom lica poka-zati ljutitost i spremnost na sukobNAROLJATse – silno se opitiNASADIT – 1. staviti jaja pod kvoč-ku, 2. nabiti držalo na oruđeNASE – na sebeNASKROZ – potpunoNASPUGATse – upiti puno vodeNASTOVRLJIT – uporno stajati na nekom mjestuNASUPAT – najesti se supajući; naj-esti se namačući kruhNAŠAKETAT – istući šakamaNAŠUNJIT se – grimasom istaknuti nos i usneNAŠTIMAT – namjestiti; urediti; do-vesti do željenog položajaNATANDRČITse – stati na pogrešno mjestoNATAVLJAT – nabacati veliku količi-nu hrane u sebeNATENTAT – nagovoriti na loš postu-pak

NATRACKATse – prekomjerno i ne-ukusno se našminkatiNATRAT – natjerati; potaknuti na či-njenje protiv svoje volje; prinuditi; prisilitiNATUĆse – dobro se najestiNATUŠKAT – nahuškati; huškanjem nekoga dovesti u stanje mržnje ili želje za sukobomNAUČEN – naviknut; priviknutNAUDIT – nanijeti štetu; naškoditiNAUZGOR – uspravnoNAUZNAK – ležeći na bokuNAVIK – uvijek; dovijekaNAVILJAK – količina trave ili sijena koja se može zahvatiti vilamaNAVISIT – staviti posudu s hranom nad vatruNAVISTIT – najaviti vjenčanjeNAVR – navrhNAVRAT – uporno i agresivno zahti-jevati; žurno raditi; najatNAVRĆAT – navrtati ili cijepiti stablo ili trsNAVRNIT – navratitiNAZAD – 1. prije (u vremenskom smislu), 2. natrag; izaNAZIĐAT – nazidati; podignuti zida-njemNAZUVCI – vrsta vunene obuće; obojci koji se navučeni na bičve nose ispod opanaka; terluciNAŽIMATse – dizati ili pomicati što svom snagom

78

NEČIST NOTAK

NEČIST – prljav; šporakNEDILJA – 1. nedjelja; dan u tjednu, 2. nedjelja; tjedanNEDOKAZAN – tvrdoglav; nerazu-manNEDOTUPIT – glupNEJAČ – mala djecaNEJAK – slab; nerazvijenNEKCIJA – injekcijaNEKRST – nekršćanin; osoba koja nije kršćaninNELOŠ – umjereno dobarNEMERE(nemore) – nemožeNEMILO – neizmjerno; ogromnoNEREDAN – neuredan; zapuštenNESKOLI – pogotovoNESLAN – bezvezanNESMIRAN – 1. nemiran, 2. neraz-mjeran; prevelikNESRĆA – onaj koji ništa ne valja; onaj koji sve upropaštavaNESRTNJAK – osoba bez sreće; oso-ba koju je zadesila neka nesrećaNESTIMAN – slabo cijenjen; nepri-hvaćenNESVIST – nesvijestNEŠ – nećešNETIJAK – nećak; sinovac; bratov ili sestrin sinNETERBA – nevoljaNEVERA – nevrijemeNEVIRAN – nevjeran; sumnjičavNEVISTA – 1. nevjesta; ona koja se udaje; mlada, 2. nevjesta; sinova ili

bratova žena; snahaNEZABILJEN – 1. taman; crn, 2. ne-milosrdanNIGDI – nigdje; ni na kojem mjestu; ni na kakvom mjestuNIKI – 1. neki; jedan; ma koji; bilo koji, 2. neki; koji; pokoji, 3. neki; ne-kakavNIKIDAN – nekidan; prije nekoliko danaNIKO – 1. nitko; nijedna osoba; nit-ko od ljudi, 2. nitko; ništavilo; bezvri-jedan čovjekNIM – nijem; koji nema sposobnost govoraNIMIJE – nije miNINAT – ljuljatiNIŠTO – nešto (pojava, predmet, biće)NIZDOL – prema dolje; nizbrdo; niz strminuNOĆARIT – lutati noću; provoditi noći izvan kućeNOLKO – onoliko; u onoj mjeriNOSEĆA – trudnaNOSIT – 1. ostavljati jaja; nesti (živo-tinje), 2. davati plod; rađati (biljke), 3. biti u drugom stanju; biti noseća; nositi dijete u utrobi (žene), 4. pre-nositi što, 5. sukobljavati se s čim, 6. imati na sebi kao odjeću ili ukrasNOSITse – odijevati seNOTAK – nokat

79

NOTEŠ NUNDE

NOTEŠ – notes; bilježnicaNOVE – devet u igri mureNOVITADA – novostNOZDRVAČA – ular za vođenje ne-mirnog alkarskog konja

NOŽICE – škare; makazeNU – vidi; pogledajNUNDE – 1. ondje; na onom mjestu, 2. ondje; na nekoj točki

80

NJAMAT NJUNJAT

NJAMAT – slatko i obilno jestiNJANCI – 1. niti; izraz kojim se pori-če postojanje, 2. niti; izraz kojim se iskazuje pojačano odricanjeNJAVA – đavaoNJIN – njimNJIZI – njih

NJOKAC – udarac u igri franjaNJOKI(njoci) – valjušci od krumpira i brašna; NJON – njomNJOZI – njojNJUFERICA – nevina djevojkaNJUNJAT – ljuljati

NJ

81

OBABIT OBLIZIVAT

OBABIT – pomoći pri porođajuOBAĆ – 1. obići; posjetiti; pohodi-ti, 2. obići; proći zalazeći na mnoga mjesta, 3. obići; zaobići; proći unao-kolo izbjegavajući koga ili štoOBADAVAT – poklanjati pozornost; davati važnostOBAJATIT – nabubriti; oteći OBAKOVIT – otvrdnuti od starostiOBALINE – ostaci jela iza nečijeg obrokaOBAMEST –pomesti oko čegaOBAMETNIT – obrubitiOBAMLIT – samljeti manju količinu žita da bi mlin bio čistijiOBAMRIT (obamrt) – ne davati vid-ljive znakove životaOBARINE – voda u kojoj se iskuha-vaju životinjske iznutriceOBARIT – kuhati kratko na slaboj vatriOBASTAT – opstati; održati svoje po-stojanje; preživjeti usprkos komu ili čemuOBAŠIT – obrubiti; zašiti rub platna ili tkanine OBDANICA – dan od izlaska do za-laska sunca; trajanje svijetlog dijela danaOBDULJA – 1. trka u natjecanju, 2. nagrada pobjedniku natjecanja

OBENDAT se – napraviti turobnu grimasu lica; namusitseOBESELIT – razveseliti; postati ve-seo; učiniti kome veseljeOBIGRAT – žurno obićiOBRIGAVAT – salijetati koga; oblije-tati oko kogaOBIKNIT – naviknuti; steći navikuOBIŠENJAK – muški spolni organ; čunaOBJAČAT – ojačati; postati jači pre-hranom, uzimanjem lijekova ili ispravnim životomOBJANJICA – ovca koja doji janjeOBLEJAT – dobro se opitiOBLIĆAT – oblijetati; salijetati koga; trčati oko koga ulagujući se; motati se oko koga radi postizanja nekog ciljaOBLIGAN – zaduženOBIRUČKE – 1. objeručke; objema rukama, 2. objeručke; svim srcem; vrlo rado; srdačnoOBLIĆAT – motati se oko koga radi nekog ciljaOBLIVANJE – oblijevanje mlijeka radi boljeg izdvajanja maslacaOBLIZAK – malo hraneOBLIZIVAT – prelaziti jezikom preko usana izražavajući zadovoljstvo prije ili poslije jela

O

82

OBLIZNIT ODČEVILJIT

OBLIZNITse – roditi dvojkeOBLOG – ravno brdsko zemljište koje se ne obrađujeOBLOGUZAN – proždrljiv; nezasitanOBLOKATse – prekomjerno se opitiOBLUK – drveno obruč ili lukOBNOĆ – noću; preko noćiOBOJAK – sukneni uložak koji se stavlja u opanakOBONAVAT – odobravati; slagati se; dopuštatiOBOR – 1. područje oko obiteljske kuće, 2. ograđen prostor za stokuOBORIT – strmOBRECNIT se – grubo i osorno što reći; riječima se okomiti na kogaOBREDIT – obaviti posao ili zadatakOBRLATIT – na brzinu i zbunjiva-njem koga pridobiti za štoOBRZATse – porezati se čim oštrimOBRZDAT – 1. staviti konju metalni dio uzde u usta, 2. smiriti nekogaOBUČENA – karta u briškuli koja nosi poeneOBUĆse – postati svećenikOBURDAT – prokuhati nešto što će jesti domaće životinjeOBZINIT – zapanjiti ili iznenaditi koga da ostane bez riječiOCIDINE – nekvalitetno vino s dna bačveOCIDIT – mršav i ispijen u licuOCIDITO – ocjedito; nešto s čega se

lako cijedi voda (primjerice, strmo zemljište)OCVILIT – rasplakati batinama ili grubim riječimaOČEMUŠAT – očistiti od perja ili lišćaOČEPIT – odčepiti; izvaditi čepOČEPRLJAT – ogrebati noktima ili kandžamaOČEPUŠAT (očerupat) – 1. očistiti kokoš od perja, 2. nekoga materijal-no iskoristiti ili oštetitiOČEVRLJIT – otkinutiOĆALE – naočale; ćaleOĆALIN – naočale s jednim staklom; monokl; cvikerOĆEse – pravi se važanOĆELIMO – hoćemo liOĆETA – okov na vratima; britvelaOĆORIT – postati slabovidan; oslije-pitiOĆUTIT – osjetiti; predosjetiti; isku-sitiOD – hodODADIRAT – glasno puštati vjetroveODANIT – odmoriti; uzeti predahODALAMIT – udariti iz sve snageODALEČIT – 1. odmaći se; udaljiti se; otići, 2. postati dalek; otuđiti seODAPET – umrijetiODAVLEN – 1. od ovog mjesta, 2. sa ovog mjestaODČEVILJIT – otkinuti nešto manje od nečega većega

83

ODERAT OKIĆEN

ODERAT – 1. oguliti; naplatiti ne-primjereno visoku cijenu, 2. izvršiti tjelesnu obljubu, 3. uvjerljivo pobi-jediti u igri karataODGEGAT – otići polako i bez žurbe, klateći se lijevo-desno poput patkeODMA – odmah; smjesta; ovog časa; istog trenutkaODMRSIT – raspetljatiODOKA – otprilike; ovlaš; bez sred-stva za mjerenjeODONLEN – odande; s onoga mje-sta; iz onoga mjestaODORA – svečano alkarsko odijeloODOZDAL – odozdo; s donje strane; ozdolODOZGAR – odozgo; s gornje stra-ne; ozgorODREBATITse(odrabatitse) – odbi-ti se od nečegaODRIŠIT – odvezati; osloboditi od vezaODREDIT – odlučiti; donijeti odlukuODRNA – metalna konstrukcija po kojoj se penje vinova loza i stvara ljetni hladODRUKAČA – balota ili franja koja odgovara ruciODSURLJAT – odlutati (najčešće u pijanom stanju i sumnjivom društvu)ODŠKURITI – 1. otvoriti škuru, 2. pomaknuti koltrinuODUŠIT – bezglasno ispustiti vjetar

ODVIDAT – odviti vijakODVRNIT – odvijajući otvoritiOFENDIT se – naljutiti se; uvrijediti seOFRLJE – nasumice; odoka; površnoOGADIT – izvrijeđatiOGARAK(ogorina) – ostatak drveta koji je gorio, ali nije izgorioOGLAV (oglavić, oglavnik) – kožno remenje koje se stavlja oko glave konjaOGLAVINA – koža s životinjske glave (najčešće svinjske)OGRADA – ograđena njiva, pašnjak ili šumaOGRĆAT – 1. ogrtati; nabacivati ne-što preko sebe, 2. nabacivati zemlju na prizemni dio biljkeOGRNIT – zagrnuti; nabaciti gornji dio odjeće na ramena bez uvlačenja ruku u rukaveOGUZINA – zadnji dio hlača oko stražnjiceOJKAVICA – vrsta pučkog skupnog pjevanja OKANIT – odmoritiOKANIT se – ostaviti se čega; napu-stiti što; prestati s čimOKARAKUSIT se – 1. dobiti bolest karakus (odnosi se na konje) 2. oro-nuti; oslabiti; prijevremeno ostarjeti (odnosi se na ljude)OKIĆEN – 1. ukrašen; uljepšan s više ukrasnih predmeta, 2. pijan

84

OKLEN OMRSIT

OKLEN – odakle; iz kojeg mjesta; iz kojeg smjeraOKLEPITse – naljutiti se uz pognutu glavu i spuštena ramenaOKLJUNITse – naljutiti se uz tužnu grimasu liceOKOLIŠ – rasuto mlinsko brašnoOKOMERAT – popraviti; ozdraviti; ojačati; okomrljat;okopertatOKOMOTAT – omotati; zamotati pa-pirom ili tkanino; uviti trakom, zavo-jem ili koncem; obaviti se oko čegaOKOMRLJAT – popraviti; ozdraviti; ojačati; okomerati;okopertatOKOPERTAT – popraviti; ozdraviti; ojačati; okomerati;okomrljatiOKOPNIT – smršaviti; tjelesno osla-bitiOKOPRČAN (oškoprcan) – samou-vjereno žustar i spretanOKOSITse – ljutito se obratiti; izde-rati se na koga; izgrditi kogaOKOTITse – dobiti mladeOKRENIT – početi padati (odnosi se na kišu ili snijeg)OKRENITse – 1. promijeniti položaj tijela okretanje oko osi, 2. potpuno promijeniti smjer kretanja, 3. pot-puno promijeniti način razmišljanja; potpuno promijeniti stavoveOKRESINE – otkresane grančiceOKRIPIT – okrijepiti; vratiti snagu uzimanjem hrane

OKRPIT – 1. zakrpati, 2. udariti, 3. obljubitiOKRUGA – bijela marama koju nose udane ženeOKRUGA – 1. okrugao; kuglast; lop-tast; obao (odnosi se na izgled) 2. okrugao; potpun; zaokružen (odnosi se na svotu ili broj)OKUČ – okukaOKUPIT – rastjeratiOKURAŽIT – ohrabritiOKURDELAT – porubiti prekrivač od ovčje vune platnenom vrpcomOKUŠANJE – starinski izraz za alkar-sko pripetavanje;opetovanje;fora-njeOLADIT – 1. učiniti da što postane hladno, 2. smiriti se nakon ljutnje, 3. postati ravnodušan prema komu ili čemuOMANIT – omanuti; podbaciti; izne-vjeriti očekivanja; zakazatiOMARINA(omara,omorina) – spa-rina; vrućinaOMEČAT – 1. omekšati (primjerice, vino), 2. zatopliti (primjerice, vrije-me)OMIRAT – procjenjivati gledanjemOMEJAŠITI – omeđiti; razgraničitiOMIRIT – procijeniti pogledomOMRSITse – 1. jesti masno za vrije-me posta, 2. okoristiti se, 3. obaviti snošaj

85

OMUĆAT OPUTA

OMUĆAT – isprati vodom (primjeri-ce, neki sud, usta…)OMUDINA – mošnje s okolnom ko-žomOMULJINE – nerazvijeni voćni plo-doviONDAK – onda; u ono vrijemeONDAN – onuda; onim putem; onim smjeromONESVISTITse – onesvijestiti se; pa-sti u nesvijestOPAJDARIT – udaritiOPALAC – drveni predmet kojim se uzima brašno iz vreće; šešulaOPANCI – starinska kožna obuća al-karskih momaka; oputašiOPANDRČIT – udaritiOPARIT se – 1. opeći se; zadobiti opekotinu, 2. opeći se; doživjeti ne-ugodno iskustvoOPAUČITI – udariti; mlatnutiOPELIT – postići bar nešto; ostvariti bar nešto; dobiti bar neštoOPELJUŠIT (opelješit) – dobiti sve na kartamaOPERTAT – oporaviti seOPERUŠAT – 1. strgati perje ili lišće, 2. dobiti sve na kartamaOPET – uzvik kojim se konja pri ora-nju vraća u isti redOPETOVANJE – dodatno takmičenje alkara do konačne pobjede jedno-ga; foranje;pripetavanje

OPIČIT – udariti; mlatnutiOPINIT – skinuti pjenu s kipuće juhe, prije stavljanja tjestenineOPIT se – miješanjem se okrenuti nasuprot ostalim kartama (odnosi se na kartu u špilu)OPITURAT – obojiti; premazati bo-jomOPIVAT – ispričati pjesmom; sastavi-ti i uglazbiti stihove o kakvom doga-đaju, osobi ili pojaviOPLAZA – dio oranice koji se ne može obraditi plugomOPLEĆAK(oplićak) – kratki i vezom ukrašeni dio nošnje koji pokriva ple-ćaOPLEST – 1. isplesti što pletenjem, 2. udariti koga šibom ili kandžijomOPLEUZIT – udariti rukomOPLIVIT – oplijeviti; očistiti od koro-vaOPOŠTENIT – čineći dobro popraviti dojamOPRAT – vodom skinuti nečistoćuOPRDIŠ – metalna ženska ukosnica koja drži kosu da ne padne na čeloOPRSINA – dio opreme koji alkar-skom konju stoji preko prsiju; prš-njak;napršnjakOPULJAT – dobiti novce na kartama; operušatOPUST – udaritiOPUTA – vrpca od ovčje ili kozje kože od koje se prave opanci

86

OPUTAŠI OTANGAT

OPUTAŠI – starinska kožna obuća al-karskih momaka; opanciOPUTINA – privremeni put kojega najčešće utaba stokaORA – 1. orao, 2. orahORAJ – orahORAN – pripravan; zdrav; čio; od-moranORIT – rušitiORLJAT – bučno prolaziti uz tutnjavuORLJAVA(orljavina) – buka; tutnja-vaORMA – oprema za uprezanje konja ili magarcaORMARUN – mali ormarORTAT – nešto naglo početi; iznena-da se nečemu okrenutiOSAMAČKE – pojedinačno; jedan na jedanOSEKNIT – 1. izbaciti slinu iz nosa, 2. pobijediti u igri balota ili karataOSIN – sjena; sjenovit predioOSIN – izuzevOSITIT – osjetiti; 1. dodirnuti, 2. iskusitiOSOJE – kraj koji nije okrenut suncuOSPONJIT– otkopčati; raskopčatiOSTAN – dugi štap kojim se tjera stoka u zapreziOSTRIĆ – ošišati OSUČIJAN – osušen od sučijeOSVISTITse – 1. osvijestiti se; pro-buditi se iz nesvijesti, 2. osvijestiti

se; shvatiti pogreške u svom pona-šanju ili razmišljanjuOŠ – hoćešOŠĆINIT – rukom otkinuti dio (pri-mjerice, kruha)OŠESTA – pravi; dobarOŠEŠINJAT – uzeti nekome nešto nadmudrivši gaOŠINIT – 1. udariti rukom, štapom ili bičem, 2. oštro pogledatiOŠKOPICA – svadljiva osobaOŠKOPRCAN – okretan; spretan; snalažljivOŠLI – hoćeš liOŠPICE – ospice; zarazna dječja bo-lest praćena osipom i visokom tem-peraturomOŠTARIJA – gostiona; krčma; birtijaOŠTIJA – hostijaOŠTROKONDŽA – gruba i ljutita ženaOŠTRULJA – vrsta slatkovodne ribeOŠUGAVIT – dobiti šuguOŠULJAK – 1. nagrizeni komad hra-ne, 2. ostatak pri raščišćavanju žitaOŠULJAN – izgrizenOŠURGAT(ošurit) – kratko potopiti u vrelu voduOTAKAČ – plitko mašteloza otaka-nje vinaOTALEN (otlen, otolen) – odatle; s tog mjestaOTAN – hotan; radišan; marljivOTANGAT – obojiti

87

OTEGNIT OŽULJAT

OTEGNIT – 1. otegnuti; razvući, 2. otegnuti; umrijeti (pogrdno)OTELKA – krava s teletomOTIK – sprava za čišćenje zemlje s plugaOTIMICE – namjernoOTKANTAT – otjerati koga; riješiti se koga kratkim postupkomOTKOS – 1. ono što se ukusi jednim zamahom kose, 2. količina vina koju tko može popitiOTKRABITse – otopiti seOTKRAKUNAT – otvoriti vrata pomi-canjem zasunaOTKUČIT – odškrinuti; nepotpuno otvoriti (primjerice, vrata)OTO – osam u igri mureOTOČIT – 1. odliti vino iz masta, 2. obilno se pomokritiOTOMAN – počivaljka; ležaj bez na-slonaOTPARTIT – otići; otputovatiOTPOČINIT – odmoriti seOTRAT – 1. otjerati, 2. obrisatiOTRIBIT – očistiti što od nepotreb-nih sastojakaOTUĆ – mlaćenjem odvojiti zrno od klasa

OTVARAT(otvorat) – otvaratiOVANJCIRAT – dobiti nagradu; na-predovati u posluOVDALEN(ovdolen,ovlen) – odav-de; od ovog mjesta; s ovog mjestaOVDAN – ovuda; ovim putem; ovim smjeromOVDEN(ovdek) – ovdje; na ovome mjestuOVLIKO (ovolko) – ovoliko; u toj mjeri; tako mnogo; volkoOVLIŠNI – ovolišni; ovoliko malen; vlišniOVRATNICA – dio opreme koju al-karski konji nose oko vrataOVRANCATse – dobiti spolnuOZDOL (ozdal) – odozdo; od dolje; odozdaOZGOR (ozgar) – odozgo; od gore; odozgarOZOVNITse – odazvati seOŽEG – metalna lopatica za premje-štanje žeraviceOŽITITse – okusiti se žita; okusiti se nečega općenitoOŽULJAK – ožujak; maračOŽULJAT – pokositi do zemlje

88

PACJENCA PARIP

PACJENCA(pacijenca) – sposobnost podnošenja; ustrajnost; mirnoća; strpljivostPAČATse – miješati se u tuđe stvari; dirati se u kogaPAČIFIK – miran; smiren; nezainte-resiran; nesklon žurbiPAČIT – slagati; gomilati (primjerice, novac)PAČIT – pokazivati prstom u koga ili u štoPADIŠPANJA(padišpanj) – kolač od brašna, jaja i šećeraPAGAT – platiti pogrešku; stradati (primjerice, dobiti batine)PAJUN – luđak; budalaPAJDAŠ (pajdo) – prijatelj; kompa-njonPAK – platnena torba u kojoj se nose ćibe s grdelinima i pribor za lov pti-ca pjevicaPALAC – palača; vilaPALAC – dio kola na karuPALAMUDIT – isprazno govoriti; gnjaviti razgovorom; mudrovatiPALETKOVANJE – 1. slobodno ubira-nje plodova nakon prave berbe (pri-mjerice, u vinogradu), 2. gošćenje ostacima jela i pića dan nakon feštePALKE – drvene tribine na alkar-skom trkalištu

PALKET– parket; drveni podPALJA – komadić drvetaPALJEVAC – mentol bombonPANA – stari sinjski sladoledPANCETA – sušena slanina prošara-na mesom; sušena svinjska potrbuš-nicaPANDRLE – stare cipelePANDUR – policajacPANIT – malo se ohladitiPANIN – manje krušno pecivoPANTAGANA – štakorPANTLJIV – koji dobro pamtiPANJADA – krepka juhaPANJOK – duguljasti kruhPAPAGALO – papagajPAPRIČAK(papričnjak,paprčak,pa-prčnjak) – pečena janjeća potkolje-nicaPARA – dah; zadahPARA – novac PARAC – onaj koji dolazi u paru; pri-bližno jednakPARADIŽOT – slatko jelo od šećera, jaja, mlijeka i keksaPARAPET – pregrada; branikPARAT – rašivati; kidatiPARENJE – spolni čin kod životinjaPARIP – 1. konj, 2. stariji snažan muškarac

P

89

PARJAT PECIPALA

PARJATse – 1. riješiti se koga ili čega; pustiti nekoga na miru, 2. ostaviti se neke loše navikePARLAT – brzo govoritiPARON(A) – gospodin; gospođaPARTIJA – pojedinačna igra karataPARTIT – ići; putovati; odlazitiPASAT – 1. dobro stajati; pristajati; odgovarati, 2. goditi; biti po ukusuPASAT – proćiPAS – 1. struk, 2. pojas; opasačPAST – 1. pasti; izgubiti ravnotežu pa vlastitom težinom biti povučen nadolje i udariti o tlo; 2. pasti; izgu-biti godinu u školiPAST – 1. pasti; biti na paši; hraniti se travom (odnosi se na stoku), 2. pasti; pohlepno i obilno jesti (odnosi se na ljude)PAŠ – pa ćešPAŠA – 1. trava koju pase stoka, 2. korist općenitoPAŠABROD – velika cjediljkaPAŠAJICA – željezni predmet koji pričvršćuje pomoćne drvene pre-grade pri zidanju; vidunPAŠAMAN – rukohvatPAŠČETINA – 1. velik i oštar pas, 2. nepokolebljiv, žestok, žilav i opasan čovjekPAŠKULA – državna livada za ispašuPAŠOŠ – pasoš; putovnicaPAŠTA – 1. tjestenina; manistra 2. kremasti kolač

PAŠTAFAŽOL – varivo od graha s tje-steninomPAŠTAŠUTA – tjestenina prelivene umakom od mesaPAŠTICADA – pikantno jelo od zape-čene pa pirjane govedine nadjevene slaninom, češnjakom i mrkvom, u umaku sa suhim šljivamaPAŠTICERIJA – slastičarnicaPAŠTROČ – loše izmiješano jelo od svega i svačegaPATA – ravni prijelaz na stubištuPATAKUN – sitni novacPATIMENAT – mučenje; teško življe-njePATINA – krema za cipelePATO – neriješeno; bez pobjednikaPATRONA – lovački naboj sa strelji-vomPAUZA(pavuza) – pazuh; unutrašnji dio ramenog članka između prsnog koša i gornjeg dijela nadlakticePAVER – stijenj u svijeći petrolejci; tinjPAZAR – 1. mjesto pod otvorenim nebom gdje se obavlja trgovina; sa-jam 2. utržak od prodane robe; inkasPAZDRKAN(pazdrk) – stari momak; neženjaPECIBOKUN – manji dio komadaPECIGAT – zadirkivati; izazivati; boc-katiPECIPALA (prcipala) – krušno tijesto prženo na masti ili ulju

90

PEČA PETRUSIMEN

PEČA – rola smotane tkanine ili plat-naPEČENICA – dimljeni i sušeni svinjski file; svićicaPEČET – žig; pečatPEČURKA – gljivaPEDALAT – nogama pokretati peda-lePEGULA – 1. nesreća; nevolja, 2. osoba koju u svakodnevnim poslovi-ma i planovima prati nesrećaPEKA – 1. zemljani predmet ispod kojeg se na ognjištu peče hrana, 2. alkarski štitPEKA – teleća žlijezda s vrataPELA – glava bez kosePELICA – krzneni okovratnik; mujsaPELIM – pelin; ljekovita biljkaPELIT – nekome nešto objašnjavati da ne zaboraviPENAČA (penoč) – bijela perjanica na alkarskom kalpaku; čelenkaPENDRAT se (pentrat se) – penjati se po stablimaPENDŽER – prozorPENTAT – govoriti uz pomoć rukuPERAČA – daska za pranjePERLA – biser; zrno bisera; probuše-na kuglica koja oblikom podsjeća na biser i koja se niže u ogrlicuPERINA(perjanica) – pokrivač ispu-njen perjem; pjuminPERO – 1. dio brane, 2. zeleni dio kapule

PERŠON (peršun) – mjera za širinu kreveta ili plahtePERŠONA – istaknuta osobaPERUNO – izraz kojim igrač tombole najavljuje da mu za pobjedu nedo-staje samo jedan brojPERUŠAT – skidati listove ili perje; čemušatPERUŠULA – vrsta male ptice; sjeni-caPEŠKA – uzimanje slijedeće karte sa vrha špilaPEŠKAT – 1. uzeti gornju kartu sa špila, 2. uzeti nešto tajno; ukrasti; punit; munit, 3. razumjeti ili shvatiti neštoPEŠKARIJA – sinjska tržnicaPEŠKIR – duga marama koju oko kape omataju alkarski momciPEŠT – sitno nasjeckana slanina s češnjakomPETA (petina) – igraća karta s bro-jem 5 u talijanskim kartamaPETAT – 1. rukom bacati neki pred-met prema cilju, 2. prstima pružati rogovePETICA – pet snopova žita postavlje-nih na njiviPETROULJE – petrolej; naftaPETROULJKA – svijeća na petrolejPETROVAC – sinjska česma kod Al-karskih dvoraPETRUSIMEN(petrusimul) – peršin

91

PICAJZLA PIZDEKMAN

PICAJZLA – 1. stidna uš, 2. dosadan i sitničav čovjekPICAT – pobjeći (primjerice, sa škol-skog sata); PICIKATO – besprijekorno uređenoPICUKARA – izrazito pobožna usi-djelica koja svaki dan ide u crkvuPIČIT – žurno ićiPIČKARAT – psovatiPIĆA – suho sijenoPIĆERIN – čašica za rakiju; bićerinPIJACA(pijeca) – glavni sinjski grad-ski trgPIJEN – pijanPIJET(pijat) – tanjurPIK – 1. želja za kim ili čim, 2. mjesto ili izraz spasa u dječjoj igri hvatanjaPIKET – dio sinjskog poljaPIM-PIM – igra s dječjim pištoljimaPILIT(piljit) – napadno gledati u ne-kogaPILJ – jedno nošenje u kartamaPILJAK – sitni kamenPIMPOLA – vrsta zemljanog kukcaPINA – pjenaPINCETA – metalna hvataljka s ela-stičnim krakovimaPINEL – kistPINJUR – viljuškaPINKA – sitnica; malenkostPIPINA – bjelkasta izraslina na vrhu kokošjeg jezikaPIPLICA – 1. mlada kokoš, 2. mlada djevojka

PIR – svadba; vjenčanjePIRIJA – lijevak; livakPIRMIČ – pirinač; rižaPIRULA – pilulaPISKA – 1. tanki, šuplji predmet za pijenje, 2. dio dipala koji proizvodi zvukPISMA – pjesmaPIŠAKA – mokraćaPIŠTAVAC – zviždaljkaPIŠTET – dio njive na kojemu izvire vodaPIŠTOL – pištoljPIŠTULA – 1. propovijed; crkveno či-tanje, 2. bukvica; prijekorPITAR – zemljana posuda za cvijeće ili povrćePITAT – hraniti stavljajući hranu u ustaPITUR – soboslikar; ličilac; onaj koji žbuka i boji zidovePITURA – boja za ličenje raznih predmeta i površinaPIVAC – pijevac; pijetao; mužjak ko-košiPIVATANJA – uporno pjevanjePIZ – 1. predmet koji svojom pozna-tom težinom omogućuje mjerenje na vagi; uteg, 2. težina; teretPIZDARIJA – nestašluk; glupost; mo-nadaPIZDEKMAN – čovjek koji izvodi piz-darije

92

PIZDUN PODGOVORIT

PIZDUN – bezveznjakPIŽOLET – san poslije ručkaPJANO – pijano; klavir; glasovirPJETA – nabor na odjeći koji omogu-ćava širenje; faldaPJOMBE – okomito; vertikalno (izraz koji se najčešće koristi za opis pada)PJUMIN – prekrivač ispunjen per-jem; perinaPLAC – građevinsko zemljište za kućuPLAČIPIZDA – plačljivac; onaj koji često i za svaku sitnicu plačePLAMENAC – uska trobojnica koja se veže za koplje alkarskog slavodo-bitnikaPLANDOVAT – odmarati se u hladu; ljenčaritiPLANJCAT – plamtjetiPLASTIT – stavljati suho sijeno u plastPLATICA – zgodno otesan komad drveta (primjerice, za samar, za ba-čvu…)PLATIT – iskusiti neugodne posljedi-ce zbog čega počinjenogPLAURITA – upala plućaPLAVINA – sorta crnog grožđaPLAZAT – plaziti; polako se pomicati površinom dotičući je cijelim tijelomPLEMA – slaba, zadnja rakija iz kotlaPLENIT – sjesti bilo gdjePLENKA – navrtak na lozu

PLESKA – udarac unutarnjim dije-lom dlana s prstima po licu; triskaPLET – ženski, zimski, vuneni ogrtačPLISIRKA – vrsta suknje s izraženim naborimaPLISNAV – pljesniv; zapušten; prljavPLITICA – plitki drveni tanjurPLIVA – najsitniji dio slamePLIVIT – plijeviti; odstranjivati mla-dice sa lozePLOČE – plosnati metalni ukrasi na alkarskoj ječermiPLOČICE – metalni ukrasi na mo-mačkoj pripašnjačiPLOJA – plosnati kamenPLJUVAKA – pljuvačka; slinaPOBISNIT – pobjesnitiPOBOČNIK – ađutantPOČALATse – potući se; sukobiti sePOČEMUŠAT se (počepušat se) – potući se guranjem i potezanjemPOČEN – prije svegaPOČINAK – odmor u stajanju ili spa-vanjuPODAPET(potpet) – postaviti; pot-peti (najčešće nogu ili stopalo tako da onaj koji prolazi hodajući ili trčeći padne)PODAPRIT – poduprijeti; podbočiti; podmetnuti neki predmet pod što da čvršće stojiPODGOVORIT – nagovoriti na nešto loše

93

PODGUZ POLETIT

PODGUZ – muškarac koji dođe na ženino imanje; podrep;ugovornikPODILITse – podijeliti imovinuPODLOŽIT – ponovno naložiti pod pekuPODMEST – izmesti, očistiti ispod kravaPODNAPIT – umjereno napitPODREP – muškarac koji dođe na ženino imanje; podguz;ugovornikPODREPAC (podrepalo, podrep-njak) – dio samara koji ide magarcu pod repPODRUGUŠA – podrugljiva osobaPODSUKAN – zasukan s donje stra-nePODUPLAT – udvostručiti; uduplatPODUCKAT – nagovoriti, nahuškatiPODUJTIT (podufatit, poduvatit) – uhvatiti ispod; uhvatiti s donje stra-ne; poduhvatitiPODUKRAJAN – dobro napunjen, ali ne potpuno (primjerice, podukrajna bačva)PODUŠIT – zbijanjem natopiti teku-ćinomPODVORNICA – njiva u blizini kućePODVRNIT – podvrnuti; uvrnuti kra-jeve nečega ili ispod čegaPOFRIGAT – ispržiti na ulju ili masti; pripremiti jelo prženjemPOGAČA – okrugli, prijesni, tanki kruh

POGANAC – zatrovanje rane kod ži-votinjaPOGLAVAN (poglavon) – po glava-ma; svakome jednakoPOGONJAT se (pogumbat se) – po-svađati sePOHANO – meso ili povrće uvalja-no u brašno, umočeno u razmućena jaja, posuto krušnim mrvicama i pr-ženo u uljuPOJAČAT – dodati šećer (u pravilu, vinskom moštu)POJAS – svileni dio svečane alkarske odore koji služi za opasivanjePOJMITse – udebljati se; dobiti na kilažiPOJTA (pojata, pojeta) – prostor u kojem se drži stočna hranaPOKARAT – kaznitiPOKARATse – posvađati sePOKLAPA – igra kartama; bankucaPOKLEPUŠITse(poklepitse,poku-njit se) – biti postiđen i iskazati to izrazom lica i tjelesnim stavom POKO – oskudno; maloPOLA – polovica krumpira pečenog u koriPOLAŠNJE – polakše; polaganijePOLEBEDIT – 1. poželjeti tuđe; pože-ljeti ono što ti ne pripada, 2. odusta-ti od obećanja zbog straha ili škrtostiPOLETIT – 1. krenuti velikom brzi-nom, 2. postupiti ishitreno i nepro-mišljeno

94

POLICJOT PORTELA

POLICJOT – policajacPOLOVNJAČA – neudana djevojka koja je imala iskustva s muškarcimaPOLPETA – mesna okruglicaPOLUČAK – drvena posuda, odno-sno mjera za žito (najčešće oko 5 kg)POLUG – jaje koje se stalno drži na mjestu gdje kokoš nese jajaPOLJUDIKAT – ugodno porazgova-ratiPOMIDORA(poma) – rajčicaPOMALAKO – polako; bez žurbePOMANITAT – pomahnitati; polu-djeti; upasti u stanje pomame i eu-forijePOMEST – zasmetati; omesti; spri-ječiti koga da ostvari svoje namjere; onemogućiti da se što dogodiPOMESTse – zbuniti sePOMIJURIT – dobiti mjehure po kožiPOMLJA – pomnja; pozornost; pa-žnjaPOMODRIT – poplaviti (primjerice od hladnoće ili od batina)POMRAV – 1. bolest na konjskom anusu, 2. tvrd i sitan ljudski izmet, 3. vrsta mušicePOMRLUŠIT – pomirisatiPONISTRA – prozorPONJAVA – vrsta sivog vunenog po-krivačaPOPARA – starinsko jelo od staroga kuha, vode i masti

POPIŠMANIT – promijeniti odluku; odustati od obećanjaPOPIZDIT – žestoko se naljutitiPOPLAŠIT – prestrašiti; uzbunitiPOPRDA – osoba koja učestalo pu-šta vjetrovePOPRDLJIV – sklon puštanju vjetro-vaPOPRUG (potpreganj, potpregalo,popružina) – kolan; steznik na sa-maru ili sedluPOPRUŽITse – ispružiti se; leći pu-nom dužinom tijela u vodoravan po-ložajPOPULJAT – pokupiti (primjerice, novac)POPUŠTAT – 1. popustiti; učiniti da što postane manje zategnuto, 2. po-pustiti; prestati se protiviti; pomiriti se s čimPOPUZATse – poklizati se; okliznuti se; izgubiti ravnotežu na glatkoj, kli-zavoj podloziPOREVENAT – uravnotežiti; ujedna-čiti (primjerice, trošak)PORTA – portirnica; prostor za porti-ra na ulazu u tvornice, ustanove i sl.PORTAFOJ – novčanik; lisnica; brik-taš;geltaš;takujimPORTAPAK – prtljažnikPORTELA(purtela) – 1. otvor na ve-likoj bačvi, 2. otvor kroz koji se silazi u bunar, 3. zidni prostor u kući; 4. prednja i zadnja daska na košu kara;

95

PORTIK PRAKLJAČA

5. stropni ulaz na tavan; proskok; lebardaPORTIK – ulazni trijem; predvor-je, natkriveni ali otvoreno prostor ispred glavnog ulaza u kućuPORTUN – potpuno natkriveni ulaz u kuću; veža; haustorPOSAN – postan; nemrsan; koji ne sadržava masnoćePOSAPNJAK – kožni držač samaraPOSLIN – poslije; po svršetku čegaPOSTELJA – 1. krevet, 2. dio mlina; kameno ležište u kojemu leži mlinski kamenPOSTOLA(posto) – cipela; cavataPOSTOV – vrsta platnaPOSVEĆENICA(posvećanica)– uskr-sni kruh; sirnicaPOŠADA – nož za jeloPOŠAKETATse – potući se šakamaPOŠĆER – poštarPOŠEŠAT – prisvojiti nešto tuđePOŠKROPIT – poprskatiPOŠKURIT – potamnitiPOŠTETAN – sklon činjenju štetePOŠTJER – poštarPOŠTRCAT – politi tankim mlazomPOT – 1. znoj, 2. lončić za pićePOTAKLJAT – poduprijeti takljomPOTEGNIT – 1. potegnuti; povući, 2. potegnuti; udariti (primjerice, no-gom u stražnjicu), 3. ispeglatiPOTEŠTAT – načelnik ili gradonačel-nik

POTLEUŠICA – niska i neugledna ku-ćicaPOTOĆAT – 1. umočiti kruh u umak, 2. staviti dio tijela u vodu (primjeri-ce, noge)POTPREGANJ – konop kojim se veže samar ispod magarećeg trbuhaPOTPUNIT – puhnuti ispod (primje-rice, vatre koju treba razgorjeti)POTRAT – 1. potjerati s nekog mje-sta, 2.protjerati;otvoriti stolicuPOTRBA(potriba) – 1. potreba; ono što je potrebno; želja; zahtjev, 2. tje-lesna nužda, 3. šaljivi naziv za muški spolni organPOTRPATse – nabaciti na sebe po-krivač ili više pokrivača (najčešće zbog hladnoće ili bolesti)POTULITse – poguriti sePOTURICA – čovjek koji potpuno promijeni mišljenje, običaje i pona-šanjePOTVRDIT – udarcem po špilu kara-ta odobriti početak dijeljenjaPOVIŠ – povrh, iznadPOZA – iza; poslije; nakonPOZIDA – zid kojim su odijeljene dvi-je susjedne njive na različitoj visiniPRAĆE – konopi na samaru kojima se veže teretPRAKLJAČA (prknječa, prakljača) – drvena naprava kojom pralje pri pra-nju udaraju ono što peru

96

PRALJAK PRIFORCA

PRALJAK – zašiljeno drvo koje služi kao pomagalo pri izradi opanaka, kao ražanj pri pečenju mesa, kao pomagalo pri sadnji kupusa…PRANČIOK (prančijok) – zaklonito mjesto okrenuto prema suncuPRANGIJA – mali top koji se oglaša-va za vrijeme alkarskih svečanosti; mužar; mačkulaPRAPORAC – malo zvonce koje se pričvršćuje na konjsku ormuPRASE – svinja (muška svinja je pra-sac, a ženska prasica)PRASETNJAK – 1. svinjac; mjesto gdje se drže svinje, 2. prljava, neu-redna kuća ili prostorijaPRASKA – breskvaPRAŠKA – sitno granjePRAV – 1. uspravan; uspravnog dr-žanja, 2. ispravan; nedužanPRCANJE – naziv za spolni činPRČ – 1. rasplodni jarac, 2. žestok i nagao čovjekPRČEVIT – nagao; žestokPRČEVINA(prčetina) – meso neuš-kopljena jarcaPRĆIJA – imovina koju žena u brak donosi mužu; miraz; dotaPRDAC – vjetar iz ljudske stražnjicePRDEKANA – zatvor; aps; bajbuk;buvara;katabuj;ćuza;pržunPRDIT – puštati vjetrove glasno (odadirati) ili bezglasno (odušivati)

PREĆAT – pokrivat peku vrućim pe-pelom i žaromPREĆIŽI(prećizi) – istiPREDIKA(pridika) – pričanje; govorPREDIKATUR – propovjednikPREĐA – predivo; ispredena vunaPREGATORIJ – čistilište; mjesto gdje se poslije tjelesne smrti duše čiste od lakih grijeha prije ulaska u rajPREJICA(perajica) – dio remena; za-sponjačPRELJA – ženska osoba koja prede vunuPRENIT – trgnuti se iz zamišljenosti ili snaPRETELJ – prijateljPREŠIDENT – predsjednikPREZAMAN – stara vremena; daleka prošlostPREZLA – krušne mrvicePREŽENCA – lijepa pojava osobe; naočita osoba; osoba skladna izgle-daPRIBOTUNAT – prigovoritiPRIBRČAK – mladica loze s jednim ili dva pupaPRIČEPIT – 1. pritisnuti; stati na što, 2. obljubiti kogaPRIDULTIMA – predzadnja ili pret-posljednja peška u briškuli; pri-zadnjaPRIDUPLAT(pridvojstručit) – podu-plati; podvostručitiPRIFORCA – prisila; prinuda

97

PRIGODA PRIŠIŠAT

PRIGODA – ukazani slučaj; zgoda; prilikaPRIKARDAŠIT – prekardašiti; pretje-rati; prijeći mjeruPRIKIPIT – izliti se kipećiPRIKO – preko; iznad; više odPRIKOKURAC – čovjek koji nešto radi preko voljePRIKOCAT – prijeći godine, a ne ože-niti sePRIKOVIŠE – previšePRIKRPIT – udaritiPRIKRSTITse – prekrižiti sePRIKUČIT – pritvoriti; zatvoriti samo dijelom; malo zatvoritiPRIKUVAT – 1. previše dugo kuha-ti; pretjerano skuhati 2. premijesiti kruh nakon kvasanjaPRILIPAK – osoba koja se ne odvaja od druge osobePRILIVODA – čovjek koji često mije-nja stavove, mišljenja i odlukePRIMAKNIT – primaknuti; približitiPRIMUČAT – prešutjetiPRIOBUKA – preobuka; ono u što se tko preodijevaPRIPAŠA – mlado blago okoćeno na proljećePRIPAŠNJAČA – kožni pojas u koji al-karski momci zadijevaju oružjePRIPELICA – prepelica; poljska pticaPRIPELIT – upozoriti; priprijetitiPRIPETAVANJE – dodatno takmiče-

nje alkara do konačne pobjede jed-noga; foranje;opetovanjePRIPET – zavezati konja, magarca ili govedo na oduži konopac tako da može pasti, ali da ne može otići u štetuPRIPIŠAT – 1. prebaciti neku duljinu, 2. prestići koga u čemuPRIPIZDINA – dalek i zabit kraj; ne-pristupačan kraj; vukojebinaPRIPREDAT – presti s dvije žice ili koncaPRIPUN – prepun; napunjenPRISADA – sadnicaPRISAN – sirov; slabo pečenPRISIST – prisjesti; dosaditi; dozlo-grditiPRISMOČIT – jesti kruh s nečimPRISMRDIT – 1. približiti se komu ili čemu; neznatno sudjelovati u čemu, 2. u igri briškule odigrati slabu kartu od igrePRISPIT – prispjeti; doći; stići na vri-jemePRIŠA – žurba; hitnjaPRIŠALDAT – previsoko ili predugo baciti balotuPRIŠALTAT – promijeniti (najčešće brzinu u automobilu)PRIŠALTAT SE – promijeniti vlastita politička uvjerenja zbog koristiPRIŠANDARIT – grubo ošamaritiPRIŠIŠAT – prestići koga

98

PRIŠIT PRORESTAČA

PRIŠIT – 1. pričvrstiti ili spojiti ši-vanjem, 2. nadjenuti drugo ime ili nadimak, 3. pripisati nekome nešto neistinitoPRIŠIVAK – osobina (najčešće loša) koja se veže uz neku osobuPRIŠNIJE – važnije; prioritetnijePRITENDIT – pripazitiPRITORAK – mali torPRITRAT – 1. prevesti, 2. pretjeratiPRIVAGA – 1. žilavo meso uz tkivo, 2. ono što daje veću vrijednost, sna-gu ili prednost jednome u usporedbi s drugimPRIVRATIT – ponoviti neki postupak jednom ili više putaPRIZADNJA – predzadnja ili pretpo-sljednja peškau briškuli; pridultimaPRIZADNJI – predzadnji; pretpo-sljednji; koji je prije ili ispred po-sljednjegPRIZIDA – zid koji neko zemljište ili prostoriju dijeli na dva dijelaPRIŽENTAT se – pridružiti se neko-me unatoč nepoželjnostiPRIŽIVAT – ponovno žvakati pojede-nu hranu (odnosi se na krave, ovce i koze, a ponekad u prenesenom zna-čenju i na ljude)PRKNO – zadnjica; guzicaPRLJAČA – ožegPRLJUŠA(prljuga) – zemlja loše kva-litete

PRNDECANJE – veselo poskakivanje domaćih životinjaPRNIT – pustiti vjetarPRNJATAK – prstPROBIRAK – jaje izabrano za pologPROBRAT – izdvojiti biranjemPROBURLJAT(promurljat) – lagano promiješatiPROBUŽAT – probušitiPROCAK – ruksak; rusakPROĆse – provesti sePROĆUKATse – doznati sePROĐA – dobra prodajaPROFRAJBAT – potrošiti; spiskatiPROFUM – parfemPROFUNDAT – propasti doljePROGON – put ili oputina kojom se vodi stokaPROGUCAT – 1. progutati; uzeti kroz grlo u želudac, 2. progutati; šutke otrpjeti nepravdu ili uvreduPROKINIT – snažno udaritiPROKURIT – proći; poslužiti u nedo-statku boljegaPROMAJA – propuh; propuvPROMETAČA – dio curske narodne nošnjePROMINITse – preobući sePROPANJ – položaj konja uzdignu-tog na zadnje nogePROPRAT – provući kroz voduPROPUV – propuh, promajaPRORESTAČA – vrsta kapule; ljutika

99

PROSAT PUNPA

PROSAT – prositiPROSIKA – prosječe šumski prolazPROSKOK – rupa u štali kroz koju se gura sijeno; stropni ulaz na tavan; lebarda;portelaPROSTRIT – 1. prostrijeti; namjestiti posteljinu na krevet, 2. prostrijeti; staviti opranu robu na sušenjePROSRAT – započeti veliku nužduPROŠTOPAT – okrpiti uzduž i popri-jekoPROTRAJBAT – uludo potrošitiPROTRAT – 1. provući nešto kroz ne-što, 2. odjednom neodgodivo pota-knuti na vršenje velike nužde PROVE – 1. alkarski trening na al-karskom trkalištu, 2. pripreme pred nastupPROVIĆURAN – promućuran; snala-žljiv u iznalaženju koristi i zaradePROVISLO – ručka na kanti kojom se grabi vodaPROVIZORNO – otprilike; improvizi-ranoPRPA – strah; panikaPRPAT – prebirati dodiromPRSTENJACI – veliki metalni koluti na arambašinojodoriPRTINA(prt) – uska utabana stazaPRTIT – tovariti na leđaPRVAR – predvodnik; svatko tko je prvi u nečemuPRVAT – sjati od sreće

PRVO – najprije; prije svegaPRŽINA – usitnjeni kamen; pijesakPRŽUN – zatvor; aps;bajbuk;buva-ra;ćuza;katabuj;prdekanaPSIHA – sobna komoda s ogledalomPUCA – dugme; pucePUCAK – ispucano zrno prženog ku-kuruzaPUCAT (pusat) – dio konjske opre-me koji se učvršćuje za prednji dio sedla i kolanaPUDAR – čuvar vinogradaPUF – vrsta mišaPUJS – uzvik kojim se tjera magarePULE – mlado magarePULESTAR – mladi pjevčićPULICIJA – policijaPULIJA – 1. uzorak na tkanini u obli-ku kruga, 2. mastan kolut na površi-ni juhe, 3. eksplozivno punjenje za dječje puške i pištoljePULITIKA – politikaPULJANJE – 1. kupljenje gnjida i uši-ju iz kose, 2. uzimanje sebi; dobiva-nje (primjerice, na kartama)PUMPARICE – vrsta ženskih donjih hlačaPUNAT – 1. bod u alki, kartama, ba-lotama ili muri, 2. ubod pri šivanju, 3. odeblja i odulja daskaPUNIT – ukrasti; munitPUN-PUNCAT – prepun; potpuno is-punjenPUNPA – pumpa; crpka

100

PUNTA PUZDRA

PUNTA – nagla upala pluća koja če-sto završava smrćuPUNTAPET – ženski ukrasni brošPUNTAT – 1. nagovarati, 2. igrati punte u briškuliPUNTINA – pribadačaPUNTIŽELA – tanja daskaPUNJKA – zapinjač za dugmePUPA – središnji dio kruha (bez kore)PUPAST(A) – okruglast(a); debelkast(a)PURA – jelo od kukuruznog brašna; palenta; žganciPUSAT – dio konjske opreme koji se učvršćuje za prednji dio sedla i kolanPUSTO – mnogo; puno; naročitoPUŠKA – dio karaPUŠNICA – sušara

PUŠTAT (pušćat) – osloboditi, pre-stati zadržavatiPUT – prigoda; prilikaPUTALJ – konj s bijelim biljezima iznad kopitaPUTILO – konop kojim se stoci spu-tavaju prednje noge kako ne bi po-bjeglaPUTIT – 1. vezati konju prednje noge da ne može pobjeći, 2. bježati; brzo hodati ili trčatiPUVALJIKA (puvaljka) – drvena ili željezna cijev koja služi za potpiriva-nje vatrePUZA – 1. smrznuti utabani snijeg na kojem se kliže, 2. podvozje karaPUZDRA – svinjsko spolovilo (služi za podmazivanje)

101

RACA RAŠEŠURAT

RACA – obiteljska lozaRADA – rado; drage voljeRAĐA – rad; posaoRAĐE – radijeRAFIJOLI (rafioli) – suhi kolači pu-njeni bademima ili orasimaRAFT(raht) – konjski nakitRAKAN – ukrasni vez na ženskom rubljuRAKAT – iskašljavati ispljuvakRAKITA – vrbova mladicaRAKNIT – izbaciti iz usta ispljuvak ili izbljuvakRAKOTINA – ispljuvak; izbljuvakRALO – starinski drveni alat za ora-njeRAMENA – 1. rubno kamenje na svodu, 2. dijelovi mlina koji sprječa-vaju rasipanje brašnaRAMINA – bakrena kanta u kojoj se drži petrolejRANA – hranaRANPIN(rampin) – 1. željezna kuka na kojoj visi meso, 2. željezna kuka na duljoj drvenoj dršci 3. trozub na duljoj drvenoj dršci, 4. vrsta potkove koja se stavlja na prednje noge te-glećih konjaRAONJAK – srcoliki dio rala koji para zemlju

RAPADŽIK – sitna sjemenska kapuli-ca; rapadžukRASAD(rasod) – kupusna sadnicaRASCICVARIT – rastvoriti; raspastiRASKARLOVIT – udebljati se ili raši-riti u bedrimaRASKOKODAKAT – razbrbljati seRASKOKOŠIT – šepuriti se kao kokošRASKRABIT – rastopitiRASKRIT – otkriti pokrivenoRASKRIVIT – rasplakatiRASKUSURAT – raščistiti; razjasniti; međusobno podmiriti dugoveRASPAŠOJ – razuzdanostRASPONJEN – nezakopčanRASPEĆAT – očistiti komin od žera-vice i pepelaRASPRTIT – skinuti teretRASTOVARIT – skinuti teretRASTOVINA – hrastovina; hrastovo drvoRASTRAT – rastjeratiRAŠČEVILJIT – raščerečiti; razvratiti; rastrgnutiRAŠČINJAT – odjeljivati; odvajatiRAŠĆARAT(rasćarat) – razvedritiRAŠELJKA – vrsta drveta koje se upotrebljava u izradi lulaRAŠEŠURAT – raširiti na umjetan na-

R

102

RAŠETO REBAMBIT

čin (primjerice, brašno se rašešura u vreći)RAŠETO – rešeto; pomagalo rupiča-ste ili mrežaste površine za prosija-vanje žita ili brašnaRAŠLJA – 1. dio drveta na kojemu se deblo ili grane račvaju, 2. posebno obrađeni drveni dio laštrkaRAŠPA – turpija za drvoRAŠPICA – turpijica za nokteRAŠPIKAŽA – raspikuća; do krajno-sti rastrošna i u materijalnom smislu neodgovorna osobaRAŠTELE (raštela) – rešetkasta vra-ta na dvorišnim ulazima, tavanima i štalamaRAŠTIKA (rašćika) – vrsta domaćeg crnog kupusaRAŠUNDRAT – rasklimatiRATILO – pribor za rad; alatRAVANELA – rotkvica; vrtna biljka crvenkastog, zadebljala, jestivog ko-rijenaRAZABRAT – 1. raspoznati; raza-znati (očima ili sluhom), 2. shvatiti; raspoznati; razlučiti (umom), 3. rav-nomjerno rasporediti (odnosi se na krušno tijesto)RAZASTRIT – razastrijeti neko plat-no ili tkaninu (primjerice, posteljinu na sušenje ili stolnjak preko stola)RAZBUCAT – 1. razbacati, 2. rastje-rati

RAZBUMBATse – nabreknuti se; ra-širiti seRAZDELIJA – vrsta žute ili crvene ki-sele šljive; zerdelija,serdelijaRAZDRIT – razderati; potrgati; iski-datiRAZGRNIT – razastrijeti (primjerice, rublje na sušenje)RAZIGRAVANJE – dodatno igranje za konačnog pobjednika u kartamaRAZJEBAT – uništiti; upropastitiRAZMEJAŠIT – razmeđiti; odrediti granicu između imanja (da se zna što je čije)RAZMIRAK – manji dio nečegaRAZOPUTIT – rastumačiti; razjasniti; riješitiRAZROLJATse – nadebljati se; raši-riti seRAZUMIT – razumjeti; shvatiti koga ili štoRAZVALIT – razbiti do neupotreblji-vostiRAZVEZATse – dugo govoritiRAŽENTAT – isprati vodom (primje-rice, rublje)RĐA – 1. prevlaka na željezu koja nastaje djelovanjem kisika i vlage; 2. izrazito loša osoba; nevaljalac; po-kvarenjakRĐAV – loš; zao; pokvarenREBAC – vrabac; vrebacREBAMBIT – poludjeti; izgubiti ra-zum

103

REBATIN RICAST(A)

REBATIN(rabatin) – metalna zakovi-ca za tkaninu ili kožuREBATINKE – trapericeREBATIT – odzvanjati; odjekivatiRECEVUDA – pisana potvrda o po-slanom novcuREĆINA – naušnicaREDAN – 1. uredan; koji drži do svo-je vanjštine, 2. točan; savjestanREDAT – 1. provoditi red, 2. moti-kom praviti redove (primjerice, za sadnju krumpira)REDIKUL (ridikul) – čudak; osoba s kojom se svi izrugujuREDIT – uređivati; dovoditi u uredno stanje REDIT se – uređivati se; dotjerivati svoju vanjštinuREĐIJA – zgrada u kojoj se otkuplju-je duhanREĐIPET (rađipet, riđipet) – grud-njakREFUL – nalet (primjerice, vjetra)REFUŽA – roba koja se prodaje u ra-sutom stanju (bez vreća i omota)REGULA – pravilo; obaveza koja određuje način rada i ponašanjaREGULAT – dovoditi u redREKUPERAT SE – riješiti se koga ili čega; osloboditi se koga ili čega; la-kuperatseRELO – satREMETA – crkveni zvonar; vrabaci-jer

REMETARINA – remetina plaćaREMUDINA – iznošena ili dotrajala odjećaREOPLAN – zrakoplov; avionREPI – 1. stara otrcana odjeća, 2. niti vune koje vise pod ovčjim trbuhomRERA – 1. vrsta pučkog pjevanja, 2. željeznica koja je vozila između Sinja i SplitaRERAT – pjevati reruRESA – slobodni i viseći dio odjev-nog predmetaREST – rasti; postajati viši; razvijati seREŠPIR – regulator topline na šted-njaku na drvaREŠTA – pletenica luka ili kapuleREŠTAT – u kartama ostati na ono-me što imašREŠTO – uzvik kojim kartaš daje do znanja da neće više vući kartuRETAJ – otpadakREVANŠ – uzvratREVANJE – 1. glasanje magarca, 2. ružno pjevanje, 3. dječji plačREVENAT – ujednačiti; podijeliti na jednake dijeloveREZA – dio brave za zatvaranje vrataRIBANJ – ribež; naprava za ribanje kupusaRICETA – recept; 1. liječnički zapis, 2. upute za kuhanje nekog jelaRICAST(A) – kovrčave kose; kudrav(a)

104

RIGA RUTAVAC

RIGA – 1. crta, pruga, 2. razdjeljak u kosiRIGETA – metalna traka od koje se izrađuju obruči za bačveRIGAT – povraćati; bljuvati; izbaciva-ti kroz usta sadržaj želucaRIKTAT – sređivati; namještatiRINTAT – teško raditiRIPLJAT – teško kašljati proizvodeći hrapav šum iz plućaRIŠĆANIN – pravoslavacRIZ – rezak okus svojstven za nedo-zrelo vinoROBA – 1. odjeća, 2. predmet trgo-vineRODIJAK – krvno vezana osobaROGUŠA – dužina koja se može od-mjeriti palcem i kažiprstomROKETA – valjčić za namatanje koncaRONZAT (ronjat) – gunđati; nervo-zno koritiROŠPIJA – rospija; zločesta žena; prostakušaROŠTJERA – limena posuda za peče-nje u štednjakuROŠULE – koturaljkeROVANJ – vododerina; žlijeb koji u zemlji izdubi jak vodeni tokROŽARIJA – krunicaROŽATA(rožada) – slastica od mlije-ka i jajaRPA – hrpa; nabacana količina neče-ga

RŠUM – 1. buka; vika; lom 2. veliko nevrijemeRUBAČ – osoba koju provodi ovrhuRUBENINA – posteljno rubljeRUČICA – dio alata, sprave, torbice, ladice, koji se hvata rukom radi otva-ranja, podizanja, nošenja i sl.RUGO – 1. ruglo; sramota; bruka, 2. ruglo; osoba koja služi za porugu ili pogrduRUJOVINA – ljekoviti grm od čijih se plodova pravi lijek za reumuRUKODILO – rukotvorina; ručni radRUKOVET – količina nečega što se može obuhvatiti rukomRUMENKA – 1. crvenkasta krava, 2. rumena ženaRUNTIJA – stari i neupotrebljivi predmetiRUNJA – dlaka po grudima, leđima, rukama, nogama, preponamaRUPA – vrsta igre s franjamaRUSAK – ruksak; brocakRUSO – svijetlo crveno (primjerice, vino)RUSULICA – ružicaRUSVAJ – veliki metež; buka; nered; lomRUTA – dio putaRUTE – stara odjećaRUTAT – podrigivati; izbacivati na usta zrak iz želucaRUTAVAC – pokrivač napravljen od ruta

105

RUVINJAT RVAŠTINA

RUVINJAT – oštetiti; raniti; ozlijeditiRUZINA – hrđa; prevlaka koja nasta-je na željezu djelovanjem vlage

RUVINA – rupa u lediniRVAŠTINA – crveno vino od više vr-sta grožđa

106

SADAČ SEPARE

SADAČ – zašiljeno drvo za sadnju kupusaSADAK – 1. dugački odjevni pred-met kojima žene pokrivaju leđa, 2. sada; u ovom trenutkuSAGRDUM – velika štetaSAKAGIJA – plućna životinjska bo-lest (najčešće kod konja konja); se-kagijaSAKRAMENAT – sakrament; sveti znakSAKRAMENTAT – izmlatitiSALAMAŠTRAT – 1. zgnječiti, 2. istu-ći, 3. brzo, obilno i temeljito pojestiSALAMUN – mudar čovjek; pame-tan čovjekSALAMURA – voda u kojoj je rasto-pljeno dosta soliSALAUK – veliko nevrijemeSALIĆAT – naprasno nagovarati koga; nametati se komeSALITAT se – izvršiti rijetku i obilnu veliku nužduSAM – izraz u briškulikoji znači da u ruci imaš samo jednu kartu od igreSAMAČKI – kartati jedan na jedanSAMARAČA – velika igla za izradu samaraSAMEST – izmesti s nečegaSAMICA – u briškuli jedina karta od igre koju igrač ima u ruci

SAMPAS – 1. bunilo, 2. osoba čud-nog i nekontroliranog ponašanjaSANSIR – posrednik; mešetarSAPET – čvrsto zavezatiSAPRAT – temeljito opratiSARA – okrugli dio alkarske čizme, od gležnja do ispod koljenaSARANJSEK(saransek) – tvor; mala zvijer koji davi piliće i pije im krvSARČIT – potrošitiSASNIT – sisatiSAŠIT – 1. izraditi šivanjem, 2. spoji-ti šivanjem, 3. udariti, 4. zabiti (pri-mjerice, gol u nogometu), 5. kazati neugodnost u liceSATAR – mesarska sjekira s kratkom drškom za sječenje mesa udarcem na panjuSATARLUK – teški, naporni posaoSATRATse – jako se umoriti od teška poslaSAZIĐATI – sazidati; podići ili izgra-diti zidanjemSBURLJAT – skupa umiješati razne stvariSEDMA(sedmina) – sedmica u tali-janskim kartamaSELEN – celer; povrtna začinska bilj-ka koja se najčešće dodaje u juhuSEPARE(sepere) – posebna, odvoje-na prostorija

S

107

SEPET SKAKA

SEPET – koš od šiblja koji se nosi na leđimaSERBEZ – na slobodan način; bez ograničenja; bez zabrane; bez stra-ha; neustrašivo; slobodnoSERDAR – niži vojni zapovjednik u vrijeme mletačke vlastiSERDARIJA – upravno područje u vrijeme mletačke vlastiSIC – sjedalo u prijevoznom sredstvuSIČA – sječa; sječenjeSIĆ – limena posuda za vodu, gore šira dolje užaSIĆATse – sjećati se; prisjetiti seSIDALICA – 1. sjedalica; stolica, 2. daska na koju sjeda mlinar kada kupi brašnoSIGUR – siguran; 1. koji nije izložen opasnosti, 2. pouzdan, 3. čvrst; po-stojanSIGURAT – 1. osigurati, 2. dovršiti neki posaoSIKILJ – dražica; klitoris; cikiljSIKIRA – sjekira; željezno oruđe za sječenje i cijepanje drvaSIKIRAT se – sekirati se; uzrujavati seSIKOVICA – sikavica; bodljikava tra-vaSILEN – ponosno napuhanSILO – okupljanje kod djevojke zbog njezine prošnjeSIMPIRAT – vezati; zauzdati

SINDAK – općinski načelnik za vrije-me austrijske upraveSINDŽIR – lanacSINICA – granama natkriti prostor za sklanjanje ovacaSINIJA – tronogi okrugli stolSINJAL – znak; oznakaSINJAT – staviti znak; obilježitiSINO – sijeno; pokošena trava osu-šena za stočnu hranuSIPIT – lagano padatiSIRAK – travnata prehrambena bilj-ka za od koje se rade metleSIRINA – 1. voda u kojoj se prala vuna, 2. smrad u vuniSIROMAJ – siromah; 1. siromašan čovjek, 2. onaj koji izaziva žaljenjeSIROTA – žensko siročeSISAČ – grudnjakSITO – naprava za prosijavanje braš-na i drugih sipkih tvariSIVAT – sijevati; više puta kratkotraj-no i snažno zasvijetlitiSIVATANJA– sijevanje munjaSJAGMURITIse – pokvariti se od sta-janja (najčešće se odnosi na hranu)SJAJNJA (sjajna) – ovca s janjetom u sebiSJARDUMLJENJE – čvrsto udruživa-nje nevaljalih osobaSJAŠIT – sjahati; sići s konja ili ma-garcaSJUŽIT – zatoplitiSKAKA – skakanje

108

SKALAT SLIME

SKALAT – skinuti (primjerice, odjeću ili kilograme)SKALE – 1. ljestva; drveno ili metal-no pomagalo za penjanje ili silaže-nje koje se sastoji od dva usporedna dugačka komada spojena prečkama na pravilnim razmacima 2. stubište; skaliniSKALINI – stubište; skaleSKERLET (skrlet) – sjajna, grimizna čojaSKEVATse – udebljati se; raširiti seSKIČIT – glasati se poput svinje pri klanjuSKLANJAT – sastavljati pjesmeSKLEPAT – napraviti na brzinu bez dotjerivanjaSKONTAT – izračunati; zbrojitiSKONTRLJAT se (skondrljat se) – skotrljati se; srušiti se valjajućiSKORIT se – otvrdnuti tako da na površini nastane koraSKORUP – mastan sloj koji se uhvati na površini kuhanog mlijekaSKOVRČIT – svinuti nešto; saviti ne-što (primjerice, žicu), SKOVRČIT se – svinuti se; saviti se (primjerice, od bolesti, jada, pat-nje…)SKRENIT – raspametiti se; poludjeti; krenitseSKRIČAT – 1. oglašavati se dugim i visokim tonovima (primjerice, od boli i tuge), 2. neugodno visokim to-

novima parati uši; vrištati; skvičati, skričitSKRIKA – buka kojoj je izloženo uho kada netko skričiSKRLET – sjajna crvena čojaSKUĆAN – onaj koji stalno nešto nosi kućiSKUĆIT – savitiSKUĆIT – izgraditi kuću i nabaviti po-kućstvoSKUPINJA – dugotrajna skupoćaSKUPUSIT – uraditi nešto bez redaSKUTA – tekućina koja se izdvaja iz mlijeka poslije sirenjaSKUTRITse – skupiti se; zgrčiti seSKUŽAT – oprostiti; prihvatiti isprikuSKVASIT – smočiti; natopiti vodom; politi vodomSLAČAK – vrsta korova s kojim se hrani blago, najčešće svinjeSLADIT – davati na slatkoSLADOR – količina šećera u grožđuSLADUN – stablo malog, crnog, slat-kastog poda; koštelaSLANA – snježnobijeli talog koji se nakuplja pred jutro za hladna i ma-glovita vremena na zemlji i granama drveća; solaSLANDRAT – svući se na brzinuSLATKORAN – dobra tekaSLAVODOBITNIK – pobjednik alkar-skog natjecanjaSLEMO – trom i nespretan čovjekSLIME – sljeme; brid kućnog krova u

109

SLINTE SPANĐAT

kojemu se sastaju i od kojeg se spu-štaju straneSLINTE – neuredan i neugledan čo-vjekSLIPAT – hodati po mraku pomažući se rukamaSLIZ – sljez; ljekovita zeljasta biljkaSMAKNIT – 1. prodati, 2. skinuti na-glom kretnjom, 3. pogubitiSMANDRLJAT – učiniti nešto brzo i površnoSMANTAT – ošamutiti; zbuniti; po-mutiti svijestSMASTIT – oznojitiSMAZAT – obilno, brzo i temeljito pojestiSMESTse – zbuniti se; zableušitseSMETIT (smetnit) – zaboraviti; smetnuti s umaSMICAT – rasprodavati; raskućivatiSMIJ – smijehSMIRAN – miran, skroman i samo-zatajanSMIRIT – udaritiSMIŠAN – 1. duhovit, 2. lijep i zgo-dan, 3. neozbiljanSMIŠAT – pomiješatiSMLAVIT – 1. zdrobiti, 2. potući, 3. brzo pojestiSMOČIT – namakati u masnoću (naj-češće kruh)SMOKRIT – skvasitiSMRAD – 1. izrazito neugodan mi-ris, 2. pokvarena i loša osoba

SMRDE – osoba koja izdaje i izmišlja kako bi nekoga odala i osramotilaSMRIKOVINA – smrekovo drvoSMRSA – zamršenost; komplicira-nost; gužvaSMUCULJA – 1. neotrovna i brza zmija mišarka, 2.laka ženaSMUTNJA – svađaSMUŽDRATse – naborati se i smek-šatiSNERUKE – izvan ruke; nije usputSNEVERATse – naoblačiti seSNIG – snijegSNIMIT – uočitiSNIT – snijeti (u pravilu jaje)SNOĆATse(sunoćatse) – prijeći iz dana u noć; zanoćatse SOBET– stariji naziv za svečanu al-karsku gozbu nakon natjecanjaSOČIT – puštati tekućinu; vlažitiSOJA – veliki i debeli štapSOLA – snježnobijeli talog koji se nakuplja pred jutro za hladna i ma-glovita vremena na zemlji i granama drveća; slanaSOLJERA – posudica za solSOMIĆ – bočna strana kućeSOPICA – istesan četvrtasti kamen koji stoji ispred kućeSORBULAT – kuhati jaje na mekoSORIT (sorljat) – srušitiSOTIN(sutin) – s timeSOVAT – psovatiSPANĐATse – zbližiti se; udružiti se

110

SPIČKAT STOPICA

SPIČKAT – potrošiti uzaludno i brzo; spiskatiSPIRINE – ostaci loše hrane za stokuSPIZA – 1. hrana, 2. kupovina dnev-nih potrepštinaSPRATIT – utjerati blago u tor ili šta-luSPRCAT – navaliti po svaku cijenuSPUGA – spužvaSPURITI – pripremiti nešto za jelo, loše i na brzinuSPUŠĆAT – spustitiSPUTIT – vezati; sputatiSPUŽ – pužSPUŽIĆI – vrsta kolačaSRBIGUZA – plod divlje ruža; plod divljeg šipka; šepurikaSRDELIJA – vrsta žute ili crvene kise-le šljive; razdelija;zdrelijaSRDOBOLJA – opaka crijevna bo-lest; dizenterijaSEBRNJAČA – alkarsko puška ili ku-bura izvezena srebrnom žicomSRIĆA – srećaSRIĆKO – čovjek kojega prati srećaSRIDA – 1. srijeda, dan u tjednu, 2. pogodak u središte alkeSRIKTAT – urediti; dotjerati u redSRMA – srebreni ili zlatni konac na alkarskoj odjećiSRNOVA – krava crne dlakeSRP – alatka sa savijenim tankim sje-čivom i drvenom ručkom

STAĐUN – godišnje dobaSTAN – tkalački strojSTANI-PANI – u krajnjem slučaju; ako ne bude išlo drugačijeSTANJADA – bakrena posuda za ku-hanje mlijekaSTANJE – obiteljska imovinaSTAP – drvena posuda u kojoj se maslo odvaja od mlijekaSTAPAT – odvajati maslo od mlijekaSTAROVIČAN – star; vremešanSTAT – stanovatiSTAT – stati; zaustaviti seSTAVITse – potruditi se iz sve snageSTEĆ – postati vlasnik čega; zaslužiti što vlastitim radom; namaknutiSTELJA – slamnati dio samara; sla-mnati ležaj za stokuSTENDARD – motka na koju se vješa zastavaSTENTAN – promišljenSTEVENA (stejena) – krava s tele-tom u sebiSTIJATse – slegnuti seSTIMADUR – procjeniteljSTINA – stijena; kamenSTOĐAVA – vragolasta i zločesta osoba (najčešće se odnosi na dijete)STOG – uzgrnuta zemlja kod kopanja lozeSTOJA – stotinaSTOPANJICA – žena koja je u kući za-dužena za kuhanjeSTOPICA – dio šivaćeg stroja u ko-

111

STROVALIT SUVOPLEĆ

jemu se nalazi iglica i koji se kreće gore doljeSTROVALITse – urušiti se; pastiSTOŽINA – 1. drvo na sredini gumna za vezanje konja kod vršidbe, 2. ko-lac koji drži plastSTRA – strahSTRAMICE – 1. drvene letve na sa-maru, 2. bočne daske na karuSTRANA – uzbrdicaSTRANJSKI – koji nije iz ovog kraja; strani; fureštiSTRAŠIV – onaj koji se boji; strašljivSTRAVIŽAT – strahovatiSTRIJA – 1. nadstrešnica, 2. udublje-nje u kožiSTRIŠAT – 1. okrznuti u prolazu, 2. povlačenjem karte po stolu najaviti igranje istog zogaSTRKIMICE – žurnoSTRNINA – ostaci biljaka nad ze-mljom nakon kosidbe žitaricaSTRUKA – 1. grubi konac ispreden od više niti, 2. vrsta ogrtača od gru-bog predivaSTRUKAN – pojas alkarskog momka od crvene vuneSTRUNJA – dlaka od konjskog repaSTUPA – naprava za valjanje sukna ili čišćenje ječma od košuljiceSTULITse – skupiti se u sebe; pogr-biti seSTUPA – naprava u mlinici za valja-nje sukna

STUPČIT – dugo stajati na jednom mjestu kao stupSUČIJA – 1. tuberkuloza, 2. depresijaSUD – posudaSUDŽUK – vrsta kobasice od svinje-tine koja se nadijeva u tanko crijevoSUK – kolacSUKANAC – vuneni posteljni pokri-vačSUKLJAT – snažno izlaziti; izbijati; kuljatiSUKNO – kvalitetna vunena tkaninaSUMPORAT – posipati sumporom ili paliti sumporne vrpce (primjerice, u bačvama)SUMPREŠ – glačalo; peglaSUPAT – umakatiSURA – dio karana koji ide krikSURLJAT – noću se skitati, kartati, piti…SURUTKA – voda koja ostane kad se od mlijeka napravi sir; sirutkaSUSAK – drvena posuda slična buka-ri samo je uža na gornjem dijeluSUTLIJAŠ – riža na mlijekuSUVARIKA – suho mesoSUVARINA – suho granjeSUVEZ – udruženje svije osobe ili dvije obitelji radi lakšeg obavljanja poslovaSUVICA – suho grožđe; grožđicaSUVOPARAN – nemrsanSUVOPLEĆ – bolest na nogama stoke

112

SVAK SVUĆI

SVAK – svakoSVAKUDAN – svukud; na sve straneSVARIT – skuhatiSVATI – svatoviSVATIT – 1. shvatiti; razumjeti, 2. udaritiSVASTICA – ženina sestra, svastikaSVEKRVA – muževa majkaSVIĆICA – dio mesa; file; pečenicaSVIRALE – duhačko, dvocijevno, dr-veno glazbalo s nejednakim brojem rupicaSVISVATA – pri zdravoj pametiSVIT – svijetSVIT – savjetSVITLO – svjetloSVITLACI – mrlje pred očima, od udarca ili naglog pokreta

SVITNJAK – krijesSVITOVANJE – savjetovanjeSVOJTA – rodbinaSVR – iznad; na vrhuSVRĆAT – 1. skidati koru s drveta, 2. zaustavljati kogaSVRNIT – 1. zaustaviti koga, 2. svra-titi; posjetitiSVRSEBAN – sebičanSVRSEBIT – pri zdravoj pameti; svje-stanSVRZIMANTIJA – 1. svećenik koji je skinuo mantiju; raspop, 2. osoba koja lako mijenja strane i mišljenjaSVUĆIse – napustiti svećeničko zva-nje; skinuti se

113

ŠACOVAT ŠAROVITAT

ŠACOVAT – procjenjivati gledanjemŠAGUM – kalup u obliku polovice valjka koji se upotrebljava pri izradi bačavaŠAJBA – podložna pločica koja se stavlja ispod matice ili vijkaŠAJKAN – igra s kovanim novcemŠAKAT – šakama raspoređivati gnojŠAKAVAC – kamen koji odgovara ve-ličini šakeŠAKETATse – tući se šakamaŠAKRETO – tajno; skrivenoŠAKUFERTA(šatokuferta) – koverta; omotnicaŠALABAZAT– lutatiŠALČINA– šaljivđija; šaldžija ŠALDA– bacanje balote izvisoka na način da ostane na mjestu pada ili u neposrednoj bliziniŠALDADUR – 1. balotar koji dobro igra u šaldu, 2. lemilicaŠALKA – limenka; konzervaŠALOVANJE – postavljanje drvenih pregrada pri zidanjuŠALPA – šal; šjalpaŠALŠA – povrtni umak (najčešće od rajčica)ŠALTUR(ICA) – krojač; krojačicaŠALVARE – dugačke i vrlo široke hla-če, nogavica skupljenih oko gležanja

ŠAMARICA – glavica kupusa u na-stajanju; kržljava glavica kupusaŠAMATORIJ(šematorij,šamatorije,šematorije) – grobljeŠAMBEZO – crvenkasti, bezalkohol-ni, gazirani napitakŠAMOT – vrsta gline od koje se pra-ve vatrostalne opeke za gradnju peći; pečena vatrostalna smjesaŠANDRKUŠA – blesava žena; glupa-čaŠANDALE – sandale; vrsta otvorene obućeŠANTARAL – zasun na drvenim vra-tima kod kojeg se pritiskom palca s vanjske strane polugom podiže za-tvarač s unutarnje strane vrataŠAPLJAT – šaptati; govoriti tiho i po-vjerljivo da čuje samo onaj kome se govoriŠARAGE – drvena rešetka na kolima ili u štali kroz koju blago čupka sla-muŠARAMAN – velika blanja; krupni stolarski alat za obradu drva kojim se odnosi suvišak materijala i posti-že ravna površina ŠAREN (šarovit) – 1. raznobojan, 2. nedosljedanŠAROVITAT – izvlačiti se; izmotava-

Š

114

ŠARPELJ ŠILJEŽE

ti se; izbjegavati ispunjenje obveze; mijenjati mišljenje ŠARPELJ (šarpelja) – kožna torba kod državnih službenikaŠAŠIKA – trava koja raste kraj jaruga i baraŠAVOJARDI – kolači od jaja i šećera pečeni u kalupimaŠAŽA (šarža) – glavešina; osoba na položajuŠĆAP – štapŠĆETO – obično; priprosto; nekvali-tetnoŠĆUĆURIT se – skupiti se; uvući se u sebeŠEKADA – 1. smutnja; zavrzlama, 2. neugodan posaoŠEMATORIJ – grobljeŠEMEDIKAN (šemedekan) – kono-plja; biljka kojom se rado hrane ptice i koja služi za izradu tkanina i užadiŠEMIZE – ormarić s ladicamaŠEMPJA – luda osoba; budalasta osobaŠEMPRE – uvijekŠENICA – pšenicaŠENIT – skrenuti s pametiŠENTADA – drvena klupaŠENTAT – tvrdoglavo utuviti u glavuŠEPURIKA – plod divlje ruža; plod divljeg šipka; srbiguzaŠERBIT – pažljivo i mirno gledati i slušati

ŠESAN – skladan; zgodanŠESET – šezdesetŠEST – ugodna, pravilna i ravno-mjerna raspoređenost dijelova cje-line; sklad; harmonija (primjerice, u odijevanju i vanjštini)ŠESTA(šestina) – igraća karta s bro-jem 6 u talijanskim kartamaŠESTRCE – prazan želudacŠEŠULA – drveni predmet kojim se uzima brašno iz vreće; opalacŠETE – sedam u igri na mureŠETEBANDJERE – prevrtljivacŠETEMEZO – kartaška igra; sedam i polŠEVAR – stabljike sirka koje služe kao krovovi na kućamaŠEVO – čovjek s manom na nogama koji nespretno hodaŠIJA – stražnji dio vrata od lubanje do ramenaŠIJA(šije) – šest u igri na mureŠIJAVICA(šija) – narodna igra prsti-ma; muraŠIJUN – 1. jak vjetar, 2. guma za po-vlačenje vina iz bačveŠIJUNADA – veliko nevrijeme s ja-kim vjetromŠIKNUT – udaren u glavu; glupŠIHTA – nadnicaŠILO – debela igla oštra vrha, obično usađena u dršku (služi za šivanje de-belih materijalaŠILJEŽE – jednogodišnje janje

115

ŠIMIJA ŠKROPIT

ŠIMIJA – majmunŠINE – tračniceŠINIK – drvena posuda za žito; mje-ra za žitoŠINJORINA – gospođicaŠIRIT – fina tanka ukrasna vrpca na alkarskoj odoriŠIŠA – janjeće tripiceŠIŠADUR(šipadur) – lanac na konj-skoj zapreziŠIŠKA – 1. šišarka, 2. dio kola na karuŠIŠKATse – voditi ljubavŠIŠTENT – asistent; pomoćnikŠIŠTIT – pomagatiŠJOLA – kožna zakrpa za cipeluŠJOR(A) – gospodin; gospođaŠKAFETIN(škavetin) – ladicaŠKAFIŠKAFNJAK – izraz kojim se te-stira pravilan izgovorŠKAKAVAC – skakavacŠKALDIN – zemljana ili keramička posuda u koju se stavlja žar i na koju se ljudi grijuŠKALJA – sitno kamenjeŠKANCIJA – ručno izrađena drvena policaŠKANJ – mali drveni stolacŠKAPULAR – medaljica s likom svecaŠKAPULATse – spasiti se; izvući seŠKART– otpadŠKARTAT – odbacitiŠKARTAVANJE – odbacivanje karata

u trešetu i trijumfu kojim se ukazuje na poželjan ili nepoželjan zog ŠKARTOC – papirnata vrećicaŠKARTOCET – tuljak za sladoledŠKATULA – kutijaŠKERAC – nagli pokret; vragolijaŠKICA – nacrtŠKICAN – zgužvan; neopeglanŠKILJO – naziv za razroka čovjeka ili čovjeka čije su oči različitih veličinaŠKIP – drveno koriti različitih namje-naŠKIT – malen; oskudanŠKOBO – onaj koji je zadnji; onaj koji je najgore prošaoŠKODIT – štetiti; smetatiŠKOLATse – školovati seŠKOPIGUDA – onaj koji škopi gude i prasadŠKORCAN – odškrnjenŠKORPIJUN – škorpionŠKOVACE – smećeŠKOVACERA – lopatica za smećeŠKOVACIN – čistač ulicaŠKRABICA – drvena kutija u koju se najčešće ubacuje metalni novacŠKRIP – otvor u kamenjaruŠKROPAC – kiša krupnih kapiŠKROPALJIKA – ručka sa sitastim di-jelom kojom škrope svećeniciŠKROPIT – 1. prskati kapima vode ili neke druge tekućine, 2. obilno pa-dati u sitnim kapima (odnosi se na kišu)

116

ŠKUBE ŠPICAST

ŠKUBE – uzvik kojim se osigurava posljednji nastup u nekoj igri ili na-tjecanju; zaškubeŠKUDA – zlatni ili srebrni novac koji na licu ili naličju ima grbŠKUDELA – dublja posuda za vodu ili vinoŠKUR – tamanŠKURA – prozorski kapak; rebrenica kojom se zatvara prozorŠKURIBANDA – mjesto skriveno od pogleda znatiželjnikaŠKURIJA – bič za tjeranje konjaŠKVADAR – drveni okvir za slikeŠKVARA – 1. pravi kut, 2. pomagalo za određivanje pravog kutaŠLAFRK – kućni ogrtačŠLAME – velike mesnate trešnjeŠLUS – izraz kojim se ukazuje da je neka stvar definitivno završena ili da o čemu više nema diskusijeŠLJUK – kost od pršutaŠMEDLJIV – slaboga teka; izbirljiv u jeluŠMIGNIT – šmugnuti; brzo proći; na-glo pobjeći; zbrisatiŠNALA – spona za kosu; ukosnicaŠOCIJA – sumnjivo društvoŠOLDI – 1. metalni novac, 2. novac općenitoŠONETA – osmrtnicaŠOTANA – ženska seoska podsuknjaŠOTO – ispod

ŠOTOBRACO – ispod ruke; ruku pod rukuŠOTOKUCO – ispod muka; podmu-kloŠOTOVOĆE – ispod glasaŠPACKAMIN – dimnjačarŠPADE – boja u talijanskim kartamaŠPAG – konopacŠPAJER(špaker) – štednjak; kuhinj-ska pećŠPAJZA – ostavaŠPALE – leđaŠPALETA(špala) – svinjska plećkaŠPALINE – naramenice na odjevnim predmetimaŠPANCIR – lagani hod radi razono-de; šetnjaŠPANJULET – cigaretaŠPARA – čvrsti krug od tkanine koji su žene stavljale na glavu i na njemu nosile teret; đevrekŠPARAT – štedjetiŠPARADUR – čovjek koji prekomjer-no štedi; škrtacŠPAROŽ – štedljivŠPARTAT – hodati; kretati se amo-tamo, gore-doljeŠPATULA – građevinska alatka za ravnanje zidovaŠPICA – 1. košpica; sjemenka, 2. za-šiljena čelična alatka za razbijanje kamenaŠPICAST – izduljeno oštar

117

ŠPIČIT ŠTRC-BRC

ŠPIČIT – imati trpak okusŠPIGETA – vezica na cipelamaŠPIGLO – ogledaloŠPIJAT – špijuniratiŠPIJODA – pribadačaŠPIKNIT – ukrasti na brzinuŠPINA – slavina; pipaŠPINJAČA – špinat; jestiva biljka ve-likih zelenih listovaŠPIRIT – 1. vrsta alkohola, 2. pogr-dan izraz za loše vino, 3. izraz za volj-nost i borbenostŠPJEGAT – kazati u povjerenjuŠPORAK – prljav; nečistŠPORKAČUN – 1. prljav čovjek, 2. nekarakteran čovjek; loš čovjek; prost čovjekŠPORKICA – prljavština; nečistoćaŠPRAJCOVAT – potisnuti drop u badnjuŠPRULJA – 1. dugačak štap, 2. tanka i visoka osobaŠPURNJAK – mrežasta zamka s ruč-kom koja služi za lov riječnih rakovaŠTACIJA – mjesto okupljanjaŠTANCAT – umnožavati; proizvoditi u velikoj količiniŠTAP – tanki i okrugli komad drveta dug 3,22 metra koji služi za ravnanje alkeŠTAŠ – što ćešŠTAVOLJ – vrsta jestivog zelja koje se koristi u liječenju domaćih životinja

ŠTEKER – strujna utičnicaŠTERIKA – voštana svijećaŠTIH – jedno nošenje u igri karata; piljŠTIKADENT – čačkalicaŠTIMAT – namještati; pasati; odgo-varatiŠTIPLJAT – štipati; stiskati prstima čvrsto i do boliŠTIR – vrsta planinskog jestivog zeljaŠTITONOŠA – alkarski momak koji nosi štitŠTOGOT – štogod; bar nešto; nešto maloŠTOKRLA – drvena stolica bez naslovaŠTOPAT – 1. stopalom primiriti loptu uz tlo, 2. mjeriti vrijeme štopericom, 3. usporavati ili blokirati nečije po-sloveŠTOPAT – krpiti šivanjemŠTRACA – 1. prnja; krpa, 2. beska-rakterna osobaŠTRAMAC – madrac; elastični opruž-ni uložak za krevetŠTRAMBAN (štrambav) – nastran; čudnoga ponašanjaŠTRAMBERA – žena slobodnog po-našanjaŠTRAPAC – ono što umara neugod-nošću; napor; muka; naporŠTRCAT(štricat) – prskati u velikim mlazovimaŠTRC-BRC – izraz kojim se opisuje loše obavljen posao

118

ŠTRICANJE ŠVRAKA

ŠTRICANJE – bolno upalno sijevanje u tijeluŠTRIK – konopac za vješanjeŠTRIKA – 1. pruga; crta, 2. dio junećih ili telećih prsa pogodan za kuhanje ŠTROCAT – odigrati jaču kartu iste bojeŠTROKAT – bezuspješno pokušavatiŠTROLJAT – gledati s jedne strane na druguŠTRUCA – duguljasti komad kruhaŠTUF – loše raspoložen; pokunjenŠTUK – smjesa za pričvršćene stakla uz drveni okvirŠTULA – štaka; štap koji pripomaže pri hodanjuŠTUMIK – stomakŠUB – prvi pokušajŠUBIJOTI – vrsta tjestenineŠUC – šut; udarac nogomŠUDAR – marama kojom žene pokri-vaju glavuŠUDARIĆ – maramicaŠUFERIN – šibica; šuverinŠUFIGAT – pirjati; dinstati; žutitŠUFIT – tavan; potkrovljeŠUG – umak; toćŠUGOMAN – ručnikŠUMPRAGA – suhe drvne okresine za loženjeŠUNTRAT(šuntat) – pasti na pametŠUNJIT se – podizati usne i stiskati nosniceŠUNJKA – 1. njuška kod životinja, 2.važna osoba

ŠUPERAT – nadvisiti; prestićiŠUPKARE – drvena ručna kolica s točkomŠUPLJAČA – 1. cjediljka za juhu, 2. žena na lošem glasuŠUPORAT – zajam s kamatamaŠUR – pluteni čepŠURA – ženin bratŠURGAT – čistiti životinjski kožu po-lijevajući je vrelom vodomŠURNIT – gurnuti nekome nešto na brzinuŠUŠA – beznačajna osobaŠUŠAK – sumnjaŠUŠANJ – suho lišćeŠUŠARA – sušaraŠUŠKAVAC – kratka kišna kabanicaŠUŠPET – potpuno nepovjerenje u koga ili što; nevjerica; dvojba; suzdr-žanostŠUŠTA – 1. ležaj na opruge, 2. oprugaŠUŠTER – 1. šuster; postolar, 2. izra-đivač šuštaŠUŠTINA – kopča na ženskoj bluziŠUŠPET – dvojba; sumnja; razočara-njeŠUŠUR – buka; gužvaŠVERA – kazaljka na satuŠVOJ – tanko razvučeno tijestoŠVOJATA – vrsta torteŠVORA – časna sestraŠVRAGAT – pretraživati; zavirivatiŠVRAKA – svraka; ptica iz porodice vrana

119

TABAČIT TAPINA

TABAČIT – tući; tlačiti; vršiti nasilje nad kimTADAN – tada; u to vrijeme; u taj časTAJADELA – vrsta domaće tjesteni-neTAJAT – propuštati tekućinu (najče-šće se odnosi na bačvu)TAJENTA – vrsta tesarskog ili zidar-skog čekićaTAK – peta na cipeliTAKI – takavTAKLJA –1. drveni kolac koji se stav-lja kao potporanj vinovoj lozi, cvije-ću ili povrtnim kulturama, 2. veliki drveni štap općenitoTAKSA – pristojba; iznos koji se pla-ća prema određenim propisimaTAKUJIN – novčanik; lisnica; briktaš;geltaš;portafojTAKUM – konjska orma za obavlja-nje poljoprivrednih radovaTALAMBAS – mali starinski bubanjTALIJANKE – talijanske igraće karte; taljankeTALIR – stari austrijski novčićTALOGA(talog) – kruti dio rastoplje-nog maslacaTALJA – 1. sumnja, 2. omčaTALJAN(KA) – Talijan(ka); državlja-nin ili državljanka Italije

TALJANSKI – talijanski jezikTALJEŠA – kovač koji taliTAMAN – 1. upravo tako ili toliko, 2. izraz kojim se naglašava pobijanje ili opovrgavanjeTAMBURIN – stolica bez naslonaTAMOse – pomakni seTAMOKA (tamokarce, tamokare) – tamo; prema tom mjestu; na tu stranuTAMPANJE – debela daska na kojoj stoji mlinTAMPERIN (temperin, tumperin) – džepni nožićTANAC – način pjevanjaTANCANJE – plesanje s noge na noguTANDRKANJE – kloparanje (primje-rice, kola ili bačava)TANGA – prašak za bojenje platnaTANGAT – bojatiTANGAR(ICA) – muškarac ili žena koja obavlja tanganjeTANGARIJA – radnja u kojoj se obav-lja tanganjeTANKOVIJAST – tanak i visokTAPET – prostirka za pod; tepih; sagTAPIJA – pisana potvrda; pisana ispravaTAPINA – panj

T

120

TAPUN TEŽAK

TAPUN – čep za bačvuTAR – trag pileTARA – drvena naprava za tkanjeTARA – uzvik kojim se magarac poti-če na parenjeTARABASA – autobus na sinjskom područjuTARACA(teraca) – 1. balkon; terasa, 2. betonska pločaTARANTELA – vrsta gušteraTARAPANA – tuča, neredTARIGUZ – toaletni apapirTARLAMENT – pametTAROTINA – ostaci drva ispod pileTASLE-MASLE – igra u kojoj dvije osobe uhvate dijete za ruke i noge te ga ljuljaju lijevo desnoTAŠELAT(tešelat) – izrezati dio iz lu-benice zbog probeTAŠNA – kožna torba za spiseTAUL (taula) – isprava o vlasništvu nad zemljištemTAULAT – upisati se u zemljišne knji-geTAVAJA – stolnjakTAVAJOL – ubrusTAVLJAT – pohlepno jesti; žderatiTAVARODA – igra s drvenim kolcem koje se vrti oko štapaTAVUL (taul)– stolTEĆA – plitki lonacTEG – tek uzorana zemljaTEGARE (tegere) – zakrivljene po-težnice na brani

TEKA – bilježnicaTEKON – tek; čim; odmah potom; nakon štoTELAL – čovjek snažna glasa koji je nekada pozivao alkare na trkuTELARUŠA (tela) – jeftina i gruba tkaninaTELER – prozorski okvir na koji se postavlja stakloTELJIG(teljug) – dio volovske ormeTENDA – platneni krov za zaštitu od sunca i kiše; platnena nadstrešnicaTENDIT – razumjeti; znatiTENTAT – nagovaratiTERAJA – porculanski servis za jeloTERCIL – vrlo zahtjevna igra s talijan-skim kartama slična trešetu u kojoj sudjeluju tri igračaTERINA – porculanska ili staklena zdjelaTERLUCI – vunene polučarape bez petaTERNITA – ploča za natkrivanje kuće ili kočakaTESLA – tesarska sjekira široke oštri-ce; bradvaTETAK – tetkin muž; muž očeve ili majčine sestreTETIK – čelična oprugaTEZGA – 1. pult u trgovini, 2. stol na tržniciTEŽAK – pogrdan naziv za ljude sa sela

121

TICA TOZLUCI

TICA – pticaTIĆ – mlada pticaTIJO – tiho; potiho; laganoTIKVA – 1.plod bundeve, 2. posuda za vodu napravljena od ploda bun-deve, 3. pogrdan izraz za čovječju glavu; tintaraTIKVAN – glup čovjek; praznoglav čovjekTIL – tanka rupičasta tkanina koja služi za izradu odjeće, dekoracija ili ukrasaTILTAT – onesvijestiti udarcem u gla-vuTIMBAR – pečat; žigTIME – tjemeTIMBRAT – ovjeriti pečatom; peča-tiratiTIMUN – 1. rudo na drvenim za-prežnim kolima koja vuku konji, 2.upravljač na biciklu, 3.upravljač na saonicama,4.općenito upravljač na prijevoznim sredstvimaTIMUNELE – dvostruko rudo na dr-venim zaprežnim kolima koja vuče jedan konjTIMUNJAČE – saonice s upravljačemTINEL – dnevni boravakTINGUL – specijalitet od dinstane piletineTINTARA – glava; tikvaTINJ – stijenj u svijeći petrolejci; pa-ver

TINJELE – vrsta kliješta; kombinirkeTIR – određena udaljenost za gađa-nje u cilj ili igranjeTIRADUL – lančani dio konjske ormeTIRAKE – naramenice za držanje hlača; tregeriTIRAMOL – pomični konop na koje-mu se suši rubljeTISKAT – stiskatiTIT – htjeti; imati volju; željeti; biti suglasan da što budeTIZIN – timTOCILJ(tocil) – brus na okretanjeTOĆ – umakTOĆAT – umakati kruh u umakTOJO – toTOKA – ukras na svečanoj narodnoj nošnjiTOKAT – zaslužiti; pripadati; meritatTOLA – 1. stol, 2. ono što je na stolu, 3. donja, okrenuta i vidljiva karta u briškuliTOLIŠNI – toliko malenTOLITAR – 1. mjera za tekućinu (100 litara), 2.sud zapremnine 100 litaraTOMBULA – tombola; igra na sreću izvlačenjem brojevaTONDIN – metalni cilindar s drškom koji služi za detoniranjeTOR – ograđeni prostor za blagoTORNJAK – vrsta velikog ovčarskog psaTOVERNA – gostionica; krčmaTOZLUCI – dokoljenice

122

TRAĆIT TRIJANGULA

TRAĆIT – tratitiTRAFIKA – kiosk za prodaju cigareta i novinaTRAJANGULA – vrsta turpije za obradu metalaTRAJBAT – prekomjerno trošitiTRAJINA – 1. konop s kojim se veže plast sijena 2. konop s kojim se mje-re zemljište, 3. konop s kojim se pri zidanju održava pravacTRAKA – srebrna vrpca koja služi kao ukras na alkarskim hlačamaTRALJAV – nespretan, neokretanTRALJE – drvena ili pletena naprava za prenošenje gnoja ili zemlje koju nose dvije osobeTRALJE – nespretan i neokretan čo-vjekTRAMAK – neugodan posao, teško-ćaTRAMPUZ – visoka, teška, nezgra-pna i nespretna osobaTRAMUNTANA – olujno nevrijemeTRAP – rupa u zemlji za čuvanje krumpiraTRAPULA – žičana mišolovkaTRAT – prostor na kojem se igraju franjeTRATIMENAT – gozba, gošćenjeTRATAT – imati posla s nekim, govo-ritiTRATIT – bespotrebno i uzaludno trošiti (primjerice, vrijeme)

TRATORIJA – gostionicaTRAVERŠA(traveša) – platneni žen-ski odjevni predmet, pregačaTRAVERŠUN(travešun) – pregača s prslukomTRAVIŽAT – pogledom tražiti nešto korisnoTRBUJ – trbuhTRCNIT – lagano dotaknutiTRE – tri u igri na mureTREĆ – izraz u igri briškule koji po-drazumijeva imanje tri karte iste bojeTREFIT – susrestiTREGERI – naramenice za držanje hlača; tirakeTRENIT – 1.naglo zatresti, 2. nakrat-ko zaspatiTRENTUN – igra s talijanskim karta-maTREPĆAT – treptatiTREŠET – vrsta igre s talijanskim kar-tamaTREŠETAT – igrati trešetTREŠNJA – potresTREFIT(trevit) – slučajno susrestiTRGANJE(trgačina) – branje grožđaTRIBIT– odvajati ono što je nečisto ili nekorisnoTRICA – igraća karta s brojem 3 u ta-lijanskim kartamaTRIEST – tridesetTRIJANGULA (trojangula, trejangu-la) – trokutasta turpija

123

TRIJUMF TUMBIN

TRIJUMF – vrsta igre s talijanskim kartamaTRIKO – fino rastezljivi odjevni pred-met za gimnastikuTRINA – otpadak od sijenaTRIPICE – fileki; jelo od goveđeg ili janjećeg želucaTRISKA – trijeska; iverTRISKA – udarac otvorenim dlanom po licu; pleskaTRIŠNJA – trešnjaTRKA – dio alkarskog natjecanjaTRKELJAŠ – neozbiljan, ali i dobro-ćudan čovjekTRKLJA – rašljasto drvoTRKMAR – trozubac za vađenje vje-dra iz bunaraTRLIJAVICA – proljevTRLIŠ – radno odijeloTRLJA – 1. igra kamenčićima koji se po pravilima pomiču po ravnoj iscr-tanoj površini, 2. morska riba; bar-bunTRLJAT – govoriti besmisliceTRNIT – gasiti (primjerice, svjetlo)TRODUPLO – trostrukoTROMBUN – starinska puška sa širo-kom cijevi na krajuTRONOGE – naprava od željeza na tri noge na koju se stavlja posuda u kojoj se nešto kuhaTRONOŽAC – 1. stolić s tri noge, 2.ribarska sklopiva sjedalica

TROSKOT – vrsta opasnog i teško iskorjenjivog korovaTROTOAR – pločnik; pješački putTROVILE – željezne vile za gnojTESTAMENAT – oporuka, testamentTRTAK – 1. vrsta izrazito male ptice, 2. sitna i slabašna osobaTRUBAJIKA – trubaTRUDI – teški posloviTRUSIT – 1. lagano sipati brašno u mlin, 2. ispijati alkoholna pićaTRUT – krupan, neokretan i lijen čo-vjekTRZE – posljednje ojareno jare ili ojanjeno janje u godiniTUB – 1.stakleni cilindar na petro-lejki, 2. dio dimnjaka od štednjaka koji se nalazi unutar kućeTUBAST – tup i širokTUDAN – tuda; tim putemTUDUM – 1. pogrdan izraz za čovje-ka oskudne inteligencije, 2. pogrdan izraz za loše vinoTUKA(C) – 1. purica ili puran 2. po-grdan naziv za glupu ženu ili glupa muškarcaTUKNIT – početi smrdjeti od kvare-njaTUKNUT – udaren u glavu; ludTULITse(tuljitse) – povijati leđaTUMBAT – nekoga uvaliti pod voduTUMBIN – 1.propust za vodu ispod ceste, 2. zagušljiva i tijesna prosto-rija

124

TUMINA TVRDIT

TUMINA – težak zrak; zadah na tru-ležTUNJA – vrsta voća; dunjaTUNJKATI – govoriti ili pjevati kroz nosTURA – 1. jedan dio puta, 2. runda pićaTURANJ – sprava za gnječenje i cije-đenje grožđaTURINA – orunjeni kukuruzni klipTURNJAŠ – podrugljivi naziv za vino dobiveno dodatnim cijeđenjem po-moću turnjaTURNJAT – gnječiti i cijediti grožđeTURTA – kruh od bijelog brašna pe-čen u gradskoj pekariTUŠKAT – 1. huškati psa, 2. podgo-varati osobu

TUŠT – jestivo divlje zeljeTUTA – sportska trenerkaTUTA – dječja noćna posudaTUTAT – točno odgovarati nečemuTUTE(tutekare,tutekarce) – tuTUTI – deset u igri mureTUTINJAT – sporo goriti uz puno dimaTUTLE (tutleša) – nesposoban, ne-spretan ili smeten čovjek skromne pametiTUVIT – nekome nešto ponavljati da zapamtiTVORILO – okrugla naprava za obli-kovanje siraTVRDIT – učvršćivati biljku pri sadnji

125

UBACIT UKOČENIT

UBACITse – poprimiti osobine neke krvno vezane osobe; umetnit se;uvrgnitseUBILIT – ubijeliti; učiniti bijelimUBIT – izbiti balotu balotomUBITse – jako se udaritiUBOJ – udareno mjestoUBOŽNO – kratko; tijesnoUCIDIT – ucijediti; stišćući prstima istisnuti sokUCRNITse – obući crninu u znak ža-losti za preminulom osobomUČALUŠ – djelovati u grupi bez redaUČARAT – baciti čarku na nekoga, začaratUDALEČIT – 1. udaljiti; odmaći se, 2. ne biti više prisan; postati dalek; otuđiti seUDIT – škoditi; smetatiUDIT – 1. udjenuti konac u iglu 2. za-bosti iglu u neštoUDOVEZATse – dosađivati; gnjavitiUDROBIT – lomeći na komade sta-viti u što tekuće (primjerice, kruh u mlijeko)UDUPLAT – udvostručitiUDUŠIT – ugušiti; utopiti; udavitiUĐUTURE – sve skupaUGANIT – iščašitiUGLEDAT – 1. uočiti, 2. uzeti nekoga za uzor; ponašati se kao netko

UGODIT – nekome uraditi nešto što mu je ugodno ili dragoUGORAK – ostatak izgorjelog drvetaUGOVORITse – priženiti se; oženiti se i otići u ženinu kućuUGOVORNIK – onaj koji se priženi, podguz,podrepUGRANČATse – pokvariti se (najče-šće se odnosi na suho meso, braš-no…)UGRANIČIT – snoplje žita postaviti klas do klasaUGRDITse – ubosti se na nešto oš-troUGRNIT – ogrnutiUGUR – uporno; na siluUJAC – majčin bratUJAGMURENO – pokvareno od sta-janjaUJAM – dio brašna koji se ostavlja mlinaru kao plaća za mljevenje, ušurUJITRO – ujutroUJMIT – 1. uzeti dio žita kao nakna-du, 2. općenito uzeti neštoUJNA – ujakova ženaUJST – ugristiUJTIT – uhvatitiUKIPITse – ukočiti se; postati nepo-kretan kao kipUKOČENITse – ukočiti se

U

126

UKOLNIČIT UPAČIT

UKOLNIČIT – vezanjem glave za noge spriječiti konja ili kravu da odu daleko od nekog mjestaUKONČAT – pripremiti hranu za dalj-nju obraduUKONTAT – uračunati; ubrojiti; uzeti u obzirUKOP – pogrebUKOPIĆEN – 1. učvršćen, 2. raspro-stranjen, 3. uobičajenUKROŠTULAT – grubo se stvrdnutiUKUMIT – 1. uporno nešto htjeti, 2. dobro zapamtitiUKUVAT – dobro zakuhatiULAGUM – u zrakULAR – povodac za konjaULAT – besciljno hodati; tumaratiULEĆ – udubitiULEŽ – vrsta kukcaULIŠTE(ulišće) – pčelinja košnicaULOMIT – slomitiULTIMA – 1. posljednja peška u igri briškule; zadnja 2. posljednji štih u igri trešeta ili trijumfa, 2. općenito nešto posljednje ili posljednji dio nečegaUMAKLICA – cura koja se udala bez roditeljskog blagoslovaUMAKNIT – odvesti djevojku protiv volje njenih roditelja i oženiti jeUMAKNIT se – otići s momkom i udati se protiv volje roditeljaUMASTIT – gnječenjem ili gaženjem

istjerati sok iz zrelih grozdova vinove lozeUMEĆAT se – dizati neki teret na rameUMEST – oštetiti ili upropastiti ne-koga ili sebeUMETNIT se – poprimiti osobine krvno vezane osobe; ubacitse;uvr-gnitseUMIDO – kuhanje na mlakoUMITAN – sposobanUMITNIK(CA) – umjetnik(ca)UMITNO – umjetno; neprirodnoUMUČAT – prestati govoritiUNCUT – vragolanUNCUTARIJA – vragolijaUNDA – onda; tad; tadaUNDE – ondje; na onom mjestuUNEREDITI se – 1. zapustiti se, 2. jako se opiti, 3.izvršiti veliku nuždu u hlačeUNGARIN (ugarin) – svečana, kr-znom obrubljena dolama alkarskog alajčaušaUNIŠTA – izraz kojim se ukazuje kako je alkar pogodio alku, ali mu ona nije ostala na koplju, pa za to ne dobiva punteUNKAŠ – prednji i zadnji uzdignuti dio sedlaUNJKAT – govoriti kroz nosUPAČIT – ispružiti prst prema komu ili čemu

127

UPARIT UTUVIT

UPARIT se – oznojiti se od velike vrućineUPARTATse – pridružiti seUPELIT – oštro i jasno upozoritiUPICANITse – urediti seUPITse – priviknuti se na neko pićeUPLISNIT – uplijesniti; postati plije-sniv; trunutiUPLITse – natruniti seUPOTITse – oznojiti seUPRAV – pravo; ravnoUPRAVIT – donijeti odluku o raspo-laganju s nečimUPRIS – prijesno; bez kvasaUPRTIT – staviti teret na leđaUPUŠTAT – upustitiURA – satUREĆ – baciti urokUREGULAT – dovesti u red; uriktatURIKTAT – dovesti u red; uregulatURLAP – vojnički dopustUROK – kletvaURŠUM– nevrijemeURTAT – nasrnuti; navalitiURUČAN – spretan u radu rukamaUSEKNITse – ispuhati nosUSIDILICA – usidjelica; stara curaUSKE – male nogometne branke; mali nogometni goloviUSLAST – dobar tekUSORBULAT – skuhati na meko (od-nosi se na jaje)USORBULU – način kuhanja jaja, na meko

USRAT – nešto pokvariti ili upropa-stitiUSRATse – 1. učiniti veliku nuždu, 2. prepasti seUSRO – osoba koja balotarima nosi vinoUSTRA – britva koja se oštri o kaišUSTRAT – ustjerati, doći ili dovesti uzbrdoUSUKAN – tanak; uvijen; mršavUŠČUVAN – dobro očuvan; u dobru stanjuUŠESTIT – urediti; dotjeratiUŠIĆARIT – ugrabiti; jeftino dobitiUŠKURITse – obući tamu odjećuUŠTIPAK – jelo od prženog umuće-nog brašna i vodeUŠUR – dio brašna koji se ostav-lja mlinaru kao plaća za mljevenje; ujamUTAKAT – 1. upregnuti konje za vuču, 2. ugurati, uklopiti ili uvući ne-što u nešto u što pristajeUTAMAN – uništaUTIJAT – stišati; smiritiUTOĆAT – umočiti u tekućinuUTRAPIT – uvaliti; podmetnuti; lu-kavo kome dati što; riješiti se nečegaUTRAT – utjerati; uvućiUTRNIT – ugasiti; isključitiUTUVIT – upornim ponavljanjem i objašnjavanjem učiniti da nešto bude zapamćeno

128

UVALJAT UŽUTIT

UVALJAT – valjanjem po zemlji do-tjerati balotu blizu buleUVIŠTIT – postati vješt u nečemu; nešto dobro savladatiUVRAT – mjesto na vrhu njive na ko-jemu se okreće plug pri oranjuUVRGNIT se – naslijediti osobine nekog pretka; ubacitse;umetnitseUZA – čvorUZADNJU – na kraju; na završetkuUZAJMIT – posuditiUZENGIJA – stremenUZGOR – prema gore; uzbrdoUZJAŠIT – uzjahatiUZNOJITse – oznojiti se

UZVIRITse – nervozno gledati oko-lo; postati nemiranUZVIŠĆATse – uzljutiti se, pokvariti se (odnosi se na hranu)UZVR – do vrha; do rubaUŽANCA – navika u ponašanju; na-rodni običajUŽBATIT – smućkati jaja sa šećeromUŽEĆ – upalitiUŽEGLO – užešćeno; pokvareno od stajanja i vrućineUŽGAT – zapaliti; upalitiUŽICAT – isprositiUŽINA – ručakUŽUTIT – ispirjati; izdinstati; išufigat

129

VABIT VEL

VABIT – mamiti dozivanjemVACA – obrađen četvrtasti kamen za gradnju kućaVAGIR – naprava na koju se uprežu konji u karu VAGUN – željeznički vagonVAGUNCIN – mali rudarski vagonVAIK(vavik) – uvijekVAJDA – koristVAJERCAK – upaljač; fajercakVAKAT – prilika; pravo vrijemeVAKI – ovakavVAKO – ovako; na ovaj načinVALA – hvala; falaVALIT – hvaliti;falitVALIŽA – velika torba; kofer; kuferVALOR – alatVALJA – igranje balota kotrljanjem po zemljiVALJALO – mjesto obrade suknaVALJANJE – 1. postupak obrade ko-jim se sukno pere i iz njega izbija vlas, 2. način bacanja baloteVALJAT – vrijeditiVALJAT – 1. obrađivati sukno, 2. ba-cati balotu po zemljiVAMO – ovamo; u smjeru onoga koji govori; ovdjeVANAT(vanta,vanto) – igraća karta s brojem 11 u talijanskim kartama;fanat

VANKA – vani; izvan zatvorenog prostora; na svježem zrakuVANKO – osim; osim kaoVAPIJAT – vapiti; čeznuti; žarko že-ljeti neštoVARAKANJE – varkanje; nadmudri-vanjeVARĆAK – drvena posuda za mjere-nje žita od oko 10 kilogramaVARENIKA – kuhano mlijekoVARIT – kuhatiVARNJAČA – velika drvena žlicaVAROŠ(vareš) – grad; SinjVAROŠANI – ljudi iz grada; SinjaniVAS(vascil) – sav; cijelVATA – pročešljani pamukVATALA – dječja igra hvatanja; fatalaVATAT – hvatati; fatatVAVOLJIT – žvakati punih ustaVAZDAN – cijeli danVAŽ – 1. limena posuda u kojoj se čuva alkarski kalpak, 2. limena posu-da općenitoVECA – vinski talog koji se skuplja na dnu bačveVEČARA – večeraVEGO(vengo,vegon) – negoVEL– veo;vrlo tanka, lagana i pro-zirna tkanina koju žene nose preko lica ili preko glave i niz pleća

V

VELA – vrstaVELE – puno; dostaVELTRINA – gornji dio kuhinjskog or-maraVELUD(velur) – baršun; samt; kadi-faVELJU – kažem; govorimVENA – pukotina u stijeni u koju se udara prilikom razbijanja stijeneVENTULA– lepezaVERA – jednostavni zaručnički pr-stenVERATse – penjati seVERAŠ – ptičji pjevVERDUN – vrsta oveće ptice pjeviceVERDURA – svježe povrćeVERIGA – karika u lancuVERŠADURI – žućkasto perje ispod krila grdelinaVERŠAT – pjevati (odnosi se na pti-ce)VERZET – vrsta kupusa, keljVEŠTA – haljinaVEŠTIT – odijeloVICIJA – mušičavost; hirovitostVIDA – vijak; šaraf; zavrtanjVIDILICA – 1. mjesto s dobrim po-gledom, 2. pogledVIDRO – drvena posuda s ručkom za mužnju blagaVIDUN – željezni predmet koji pri-čvršćuje pomoćne drvene pregrade pri zidanju; pašajica

VIJAĐ – putovanjeVIJAČ – vjetar po kojemu je zgodno vijati žitoVIJAČA – lopata za vijanje žitaVIJAČICA – naprava za čišćenje žitaVIJANJE – postupak odjeljivanja žita od košuljice bacanjem lopatom uvis na laganom vjetruVIJAR(vijor) – vihor; kovitlacVIJOLA – svrdlo za drvoVILAŠ – vol velikih vitkih rogovaVILE – 1. drvena alatka za skupljanje sijena, 2. željezna alatka za skuplja-nje gnojaVINČANICA – haljina u kojoj se uda-je mladaVINČUŠA – sorta crnog grožđaVINĆ – koloturVINDELJ – slamnati dio narodne nošnje koji udane žene nose na glavi ispod marameVINĐAKA (vindjaka) – vjetrovka; vindjaknaVIRA – vjera; dana riječVISIT – visjeti; 1. prostirati se svom masom nadolje pričvršćen o jednoj ili o više čvrstih točaka, 2. stalno bo-raviti na nekom mjestuVIŠALICA – 1. vješalica za odjeću, 2. dva klipa kukuruza spojena lepuši-nom,3. grozd grožđa koji se objesi nakon berbeVIŠĆE – ljepilo za lov ptica

VELA VIŠĆE

130

131

VIŠĆUN (vištac) – vještac; čovjek nadnaravnih sposobnostiVIŠE – plus u računskoj operaciji zbrajanjaVIŠNO – ovoliko maloVIŠT – vještVIŠTICA – vještica; žena nadnarav-nih sposobnostiVIŠULA – vrsta višnjeVITLAT – udaljavati od istine, zava-ravatiVITLERI(vikleri) – uvijači za kosuVITREN – brzoplet, nepromišljenVITRIT – 1. hlapiti, isparavati, 2. pro-vjetravatiVIŽITA – 1. posjeta, 2. pregledVIŽITAVAT – 1. posjećivati; obilaziti, 2. pregledavati; provjeravatiVIŽLE – brza i spretna osobaVIŽLJAST – brz, spretan i okretanVLAJ – naziv za stanovnika Dalma-tinske zagore koji često ima pogrdan prizvukVLAK – mrežasta naprava za lov ri-ječne ribeVLAŠ – usporen; slabVLIŠNI – ovolišni; ovoliko malen; ovlišniVO – vol; govedoVOĆ – izraz kojim se stoka poziva na vodopojVODIČI – alkarski momci koji vode Edeka VODIR – posuda izdubljena u drvu

u kojoj kosac oko pasa nosi vodu za brušenje koseVODIT se – tjerati se (najčešće se odnosi na krave)VOĐA – starinski naziv za alkarskog vojvoduVOJ – snopVOLKO(voliko) – ovoliko; u toj mje-ri; tako mnogoVOJVODA – glavni zapovjednik al-karske četeVOLAN – nabor na haljiniVOLAT – svod; arkada; zidni lukVOLJA – podbradakVOŠA – kanal pored putaVOZ – kar napunjen sijenomVRABACIJER – pomagač svećenika; sakupljač lemozineVRATNJAČA – dio opreme koji se ko-nju stavlja iza vrataVRBANAC – svinjska bolestVRATAR – svećenik; fratarVRCIT – odletjeti; poskočitiVRCKON – odmah i pravo bez zau-stavljanjaVRČINA – noćna posudaVREBA – obilan potok koji provrije za vrijeme velikih kišaVREBAC – vrabacVRIĆA – vunena vrećaVRIDAN – 1. vrijedan; radišan; mar-ljiv, 2. vrijedan; velike vrijednostiVRIGAT – pržiti; frigatVRIL – vreo; užaren

VIŠĆUN VRIL

VRILO – izvor vodeVRIME – 1. vrijeme; epoha, 2. vrije-me; trajanje, 3. vrijeme; atmosfer-sko stanjeVRISAK – vrisak; ljekovita biljkaVRLJA – krava bez jednog rogaVRNITse – vratiti seVRSNIK – vršnjak; pripadnik iste ge-neracije; godinaVRŠAJ – mjesto vršenja žitaVRTA – vrt; ograđeno zemljište u bli-zini kuće u kojemu rastu trava, ukra-sne i jestive biljkeVRTENO – vreteno; drveni obao šta-pić, na krajevima šiljast, a u sredini

deblji, na koji se pri predenju namo-ta pređaVRTICA – igra s metalnim novcemVRŽ – ostatak ogranka unutar drve-ta ili daskeVUČIJA – drvena posuda za vodu elipsasta dna koja je dolje šira, a gore uža i ima zapreminu od 18 do 25 litaraVUČLJIVO – opasno; nesigurnoVUKLJAT – vućiVUKOJEBINA – dalek i zabit kraj; ne-pristupačan kraj; zapizdinaVUŠTENJ – vrsta tkanine od koje se izrađuje grublje i toplije rublje

132

VRILO VUŠTENJ

133

ZABALAT ZAGANGAT

ZABALAT – zaplesatiZABALOTAT – zaigrati na balotaZABASAT – zalutatiZABAVIT se – zadržati se; izgubiti vrijemeZABEZEKNITse – iznenaditi seZABEŽURIT se – zaboraviti se; usmjeriti pažnju s bitnog na nebitnoZABIBLIJAT – zavarati; odvratiti čiju pozornost na drugu stranuZABLESURIT – napadno gledatiZABLEUŠITse – zbuniti se; smestseZABLIŠTIT – 1. zasjati, 2. obnevidjeti od jakoga svjetlaZABOJ – dubina krčenja zemljeZABRADAT se – zamotati se mara-mom ispod bradeZABRAZDIT – 1. zaorati, 2. zastrani-ti; pretjerati u tvrdnjama, namjera-ma ili postupcimaZABREKNIT – 1. naduti se; napuhati se (primjerice, vime u krave), 2. pro-širiti se od vlage (primjerice, drvo na bačvi)ZABRIGON – za brigomZABRLJAT – 1. zamrljati lice oko usta (primjerice, dijete jedući), 2. upro-pastiti; pokvariti; loše obaviti štoZABRZDAT se – umazati se jelom oko usta

ZABUNDAT – toplo se odjenutiZABUNIT – zbuniti; dovesti u zabu-nu; pomutiti; smestiZABUŠAVAT – 1. izbjegavati rad ili obaveze, 2. namjerno nešto obaviti površno i lošeZACENITse – izgubiti dah od smije-ha ili plaćaZACOPATse – zaljubiti seZACUKRIT – zašećeritiZACULJAT – zaljuljatiZACURITse – zadjevojčiti se; postati djevojkaZAČARAT – 1. baciti urok, učarat 2. išaratiZAĆ – skrenuti s puta; zabasatiZADA – iza; otpozadi ZADANIT – zadahnutiZADNJA – posljednja peška u briš-kuli; ultimaZADOJIT – 1. dati prvo mlijeko; po-dojiti, 2. indoktriniratiZADRELJITse – napadno se zagledatiZADRIMAT – zadrijemati; zaspatiZADRUGA – seoski dućanZADUVA – zaduha; astmaZAFRKAT(zafrknit) – zeznuti; duho-vito prevaritiZAGADUR – vragolan; provokatorZAGANGAT – zapjevati gangu

Z

134

ZAGARAZIT ZAMARIJAT

ZAGARAZIT – posvaditiZAGLAVOM – pod obaveznoZAGRAJSAT – krenuti nasumice u nepoznatoZAGRĆAT – zagrtati (primjerice, lozu zemljom)ZAGUMBAT – izazvati ili potaknuti svađuZAGUVELJAT(zguvljat) – izgužvatiZAIŠKAT – potjerati; otjeratiZAITIT(zaitnit) – baciti daleko (pri-mjerice, kamen)ZAJAPURITse – zacrvenjeti seZAJMIT – posuditiZAKAPARAT – osigurati ili zauzeti nešto plaćajući kaparuZAKAPIJAT – pozatvarati vrata; za-tvoriti se u kućuZAKLESTse – zakleti se; prisegnutiZAKLONICA – zavjetrina; mjesto za-klonjeno od vjetraZAKOMOTAT – zamotati; uviti; oba-viti; zaviti; omotatiZAKOPITITse – učvrstiti se; proširiti se; obilno rađatiZAKOVRNIT – zavrnuti; okrećući za-tvoriti ili pritegnutiZAKRAKUNAT – zatvoriti zasunomZAKRIKAT – 1. zaustaviti kar krikom, 2. općenito nešto zaustaviti ili zatvo-ritiZAKUJAT – razboljeti se; onemoćati od bolestiZAKUSITse – prejesti se

ZAKUKAT – početi kukati; početi za-pomagatiZAKUKULJENO – nejasno; uvijeno; samo u naznakama; zamumuljenoZAKUVAT – 1. zakuhati (npr. kruh), 2. potaknuti što (npr. svađu)ZAKVEŠTAT – zaključiti; zatvoriti; obustavitiZALADICA – zahlađenje usred ljet-nih vrućinaZALAUFATse – zaletjeti seZALEĆ – leći (primjerice, od umora ili bolesti)ZALEPRLJAT – uzaludno mahati krili-ma bez letaZALEŠURATse – zateturatiZALETAVAT – ranijim bacanjem pr-stiju ili zvanjem zbunjivati protivnika u igri mureZALETIT – 1. brzo trčati, 2. preura-njeno reagiratiZALEUŠIT – potjeratiZALIVAT – zalijevati (primjerice, cvi-jeće)ZALIZAN(A) – revno začešljane na-močene kosuZALOPATIT(zaloparit) – udariti ZALUŽIT – snažno udariti u nešto ili nekogaZAMANDALIT – zapriječiti vrata mandalom (drvenim zaporom)ZAMANTAT – zavrtjeti u glaviZAMARIJAT – iznenadno, odlučno i žustro negdje krenuti

135

ZAMEĆAT ZAŠENIT

ZAMEĆAT – započinjati; poticati (primjerice, svađu)ZAMETICA – čvrsto građena osobaZAMETNIT – 1. zagubiti, 2. potaknu-ti; započeti (primjerice, kavgu)ZAMEZIT – pojesti neštoZAMIRIT – 1. zamjeriti; prigovoriti, 2. zaručiti djevojkuZAMIŠAT – zamiješatiZAMLIČIT – jako udaritiZAMOMČIT – od dječaka postati momakZAMOTAT – nešto umotati u neštoZAMOTULJAT – na brzinu i slabo za-motatiZAMRLUŠIT(zamrlisat) – zamirisatiZAMUMULJENO – nejasno; uvijeno; samo u naznakama; zakukuljenoZANAČIJA – zanatlija; majstor; me-štarZANOĆATse– prijeći iz dana u noć; snoćatseZANOVITAN – sklon zanovijetanjuZAOBADAT – trkom bježati od oba-da (najčešće se odnosi na goveda)ZAOBLICA – pečeno janje ili jare na ražnju (najčešće se nosi u svatovi-ma)ZAORAK – dio njive koji se ne može obraditi plugom pa se obrađuje ruč-noZAORLJIV(zavorljiv) – svojeglav; na svoju ruku; tvrdoglavZAPARA – velika vrućina

ZAPASAT – zauzeti; široko odmjeri-ti u dužinu i širinu (primjerice, kod gradnje i ograđivanja kuće)ZAPEČETIT – ovjeriti pečatomZAPELIT – oštro upozoritiZAPERAK – mladica na loziZAPEŠTAT – dodati jelu zaprškuZAPIKETAT – uočiti i poželjeti nešto za sebeZAPREĆAT – pokriti peku pepelomZAPRDIT – zabitiZAPRIČIT – zapriječiti; ne dopustiti da tko prođeZAPUNIT – pustiti dah prema drugoj osobiZAPUNTAT – sapeti se konopcem ili lancem (najčešće se događa kravi)ZAPUVAČA – vrsta velike i ružne žabeZARAD – radi; zbogZARAKLIT – zacrvenjeti se u licuZASKIČIT(zaskičat) – grleno se ogla-siti poput praseta pred klanjeZASPONJIT – zakopčati; pričvrstiti odjeću kopčom, dugmetom ili čim sličnimZASRAT – pokvariti; upropastitiZASTRANJAT – 1. zastraniti; poći stranputicom; otići ustranu, 2. za-straniti; udaljiti se od teme razgovo-raZAŠENIT – zavrnuti dio tijela (najče-šće nogu ili ruku)

136

ZAŠEVRLJAT ZIĐAT

ZAŠEVRLJAT – zanijeti se u hoduZAŠIJAT – 1. zaigrati na šijavice, 2.u hodu otići u krivoZAŠKUBE – izraz kojim se zadržava pravo posljednjeg natjecatelja; šku-beZAŠKURIT – zamračiti; učiniti da bude mrak; zastrti izvore svjetlaZAŠPARAT – uštedjetiZAŠPORKAT – isprljatiZAŠTOPAT – začepitiZAŠTUKNIT – zaboljeti u zglobovi-ma; ukočiti u zglobovimaZAŠUŠKAT – dobro se zamotati u odjeću ili posteljinuZATAKAT – zabiti nešto u neštoZATAKLJAT – postaviti taklje; zabosti drvene kolce u zemlju i uz njih pri-čvrstiti neku poljoprivrednu kulturu (primjerice, lozu, rajčicu)ZATAPUNAT – začepitiZATIMBERIT – zapečatitiZATRAT – 1. utjerati, 2. potjeratiZAUJST – ukliještitiZAVA – muževa sestraZAVALIT – udobno sjesti punom te-žinom nagnut na leđaZAVIDILA – zavidjela; dok se vidi; dok je danZAVIJARIT – baciti dalekoZAVRZAN – onaj koji zameće šale u koluZBABINA(zbabna) – trudna

ZBANDE – sa strane; bočnoZBAUNDAT – smučiti; pričiniti muku u želucuZBIČITI – pritiskanjem utjerati nešto u neštoZBLANITse – planuti; pobjesniti; re-agirati agresivnoZBOJ – kat kućeZBOKSAT – lako i na brzinu obaviti neki posaoZBRDA-ZDOLA – bez ikakvog redaZBRECNIT – viknuti; podviknutiZDILA – zdjela; drveni sud iz kojega se jedeZDIMIT – 1. udariti, 2. pobjećiZDIPIT – ukrasti na brzinuZDRILO(zrilo) – zreloZDRVIN – s drvima (izraz kojim se opisuje način grijanja)ZEKULJA – zelenkasta kravaZEMAN – vrijeme; davno dobaZEMLJA – obradivo zemljišteZERU (zericu, zerko, zero, zera) – malo; komadićZET – sestrin ili kćerkin mužZGLAJZAT – propasti; nastradati; biti odbačenZGOBAN – savijen; pognut prema zemljiZGRANPAT – zgrabiti; čvrsto uhvatitiZGRIŠPAT – naboratiZGUVELJAN – zgužvan; neispeglanZIĐAT – zidati; izgrađivati; graditi

137

ZIMOGRIZ ZVRČIT

ZIMOGRIZ – osjetljiv na hladnoćuZINGA – oluk; gurlaZIVAT – zijevati; lagano otvarajući usta duboko udahnuti, a zatim pro-duženo izdahnuti ZJAKA – vikaZJAKNUT(A) – grlata i priglupa oso-baZJANIT – umrijetiZJAT – vikati; glasno govoritiZNAK – zov trube koji se alkar pozi-va da započne trkuZOBNICA – 1. suknena torba iz koje jedu konji, 2. ukrasna suknena na-rodna torbaZOG – 1. izraz za boju u talijanskim kartama; igra, 2. teren na kojemu se graju balote, 3. zvanje u igri mureZOGA – igra skakutanja na jednoj nozi po kredom ocrtanom betonuZOGATULA – drvena igračkaZOKA – beskvasni kruh od kukuru-znog brašna

ZOR – opće dobro fizičko stanjeZORT – strahZOVA(zovika,zovina) – bazgaZUCNIT – progovoritiZUJAVICA – vrsta igre; zujalicaZULUM – nasilje; bezakonje, tiranijaZUMBA – šuplje šilo za pravljenje rupica na opancimaZUNZIT – piti alkoholZURATI – bezglavo hodatiZUVARI – vrijedi; korisno jeZVAT – škartavanjem karata, od ma-nje prema većoj, ukazivati na pože-ljan zog u trešetu i trijumfuZVIRKAT – nervozno gledati oko sebeZVIZDAN – velika ljetna žegaZVIZNIT – udaritiZVIŽĐAT – zviždati; fućkatiZVRČIT – proizvoditi zvukove grebu-ći jedan predmet o drugi

138

ŽABICA ŽGOLJO

ŽABICA – dio haltera koji se zakači za najlonkeŽACNIT – naglo i jako zaboljeti u pre-djelu leđa (najčešće pri nošenju teš-kog tereta)ŽAGA – ručna pilaŽAGLOST – upaljenost; pokvarenost (najčešće se odnosi na brašno ili maslo)ŽAJICA – legendarni predvodnik sinjske krnjevalske povorkeŽAL – građevinski šljunakŽALIT – oplakivati mrtvu osobu; na-ricatiŽALOVANJE – izražavanje sućuti zbog smrti člana obiteljiŽALOVICA – žena koja žaliŽARA – glasačka kutijaŽARDINJER – starinski naziv za čuva-ra sinjskih parkova; đardinjerŽARDINJERA – velika vrtna posuda u kojoj rastu biljkeŽBAKETAT – namjestiti (karte)ŽBALE – grdelin koji je uhvaćen i pu-šten pa ga je teško ponovno uhvatitiŽBALJADUR – razmak između dva kašuna pri zidanjuŽBANCAT – zbunitiŽBANJ – mala vučijaŽBATIT – mućkati jaja

ŽBIR – špijun; doušnikŽBJAKA – prozirna krema za cipeleŽDERAT – pohlepno i obilno jestiŽDERATse – nervirati se; gristi seŽDRIBE – ždrijebe; konjsko mladun-čeŽDRILO – grloŽDROKNIT – pojesti na brzinuŽĐUPIT – zgrabitiŽEĐA – žeđŽEGA – vrućinaŽEGARAN – živahno pripravan ili spremanŽELANDA – jesenski prelet ptica sa sjevera prema juguŽELDAC – želudacŽELATINA – hladetina; ohlađeni sok od iskuhana mesaŽELJA – mrlja koja se na tijelu nalazi od rođenjaŽELJAK – kokošji želudacŽENDAR – žandarŽENTIL (žentilan) – nježan; slab; đentilŽEP – džepŽERA – žeravica; žarŽESTAC – tvrdi kamenŽEŽENJ (žeželj) – posni dan uoči blagdana Velike GospeŽGOLJO – mršavko

Ž

139

ŽGVERAV ŽVRNJOKULA

ŽGVERAV – razrokŽICA – nasljedni talentŽICAT – pitati nešto (najčešće no-vac) u više osobaŽIGICE – šibiceŽILA – korijen biljke ili stablaŽIŠKA – iskra od žeraviceŽILE – žilav čovjekŽITO – pšenica ili ječamŽIVAC – tvrd kamenŽIVČEN – živčan; koji je slabih živa-ca; koji se lako uzrujavaŽIVKA – svinjski želudacŽIVOT – tijeloŽIŽA – nametnik u drvetu; drveni crvŽIŽULA – vrsta koštunjavog voća; ci-cindraŽLIB – dio mlina kojim voda ide pre-ma mlinskom koluŽMAKĆAT – glasno mljackatiŽMARA – čvarakŽMARIT – izblijediti; izgubiti bojuŽMIR – postupak odabira izvlače-njem slamki različitih dužinaŽMUL – posuda za vinoŽMURAK – punoglavacŽNJURKA – dječja igra bacanja u zrak šupljeg kamena kroz koji je pro-vučen konopŽORŽET – lagana, prozirna, svilena ili vunena tkanina

ŽUGAT – uporno prigovaratiŽUGEŠA – onaj koji uporno prigova-raŽUJAN – žutolika osobaŽUMANCE – žumanjakŽUNTA – 1. mišićno tkivo, 2. loše meso koje mesari dodaju uz dobroŽURNAL – kratke filmske najave uoči prikazivanja glavnog filma u kinuŽUTAC – vrsta platnaŽUTINA – vrsta bijelog vinaŽUTIT – dinstati; pirjati;šufigatŽUTOVAT – biti žut u licuŽUTULJA – rakija travaricaŽVALE (žvalje) – pukotine na rubo-vima ustaŽVELT – okretan; žustar; čvrst; stabi-lan; uspravanŽVELJARIN – budilicaŽVENJKAT – stalno se žaliti bez ra-zlogaŽVRČIT – zvrčati; javljati se neugod-nim metalnim zvukomŽVRLJA – vrtna vrata od pruća ili le-tavaŽVRNJALO – brbljavacŽVRNJAT – 1. govoriti, 2. mljeti, 3. žvakatiŽVRNJOKULA – udarac prstom sred-njakom zapetim o palac; frnjok

__________________________

CIP - Katalogizacija u publikaciji S V E U Č I L I Š N A K N J I Ž N I C A U S P L I T U

UDK 811.163.42’282(497.5 Sinj)

KONTIĆ, Joško Sinjanje : riči Sinja i Cetinske krajine / Joško Kontić i slušatelji Hit radija. - Sinj : Hit radio, 2014.

ISBN 978-953-58357-0-7

I. Sinj -- Lokalni govor

151002094__________________________